Psihologijske teme
Utorak, 11.02.2014.

 

utorak, 11. veljače 2014.

Iz tiska su izašla posljednja tri izdanja znanstvenoga časopisa
Psihologijske teme, koji izdaje Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o dva opće broja na hrvatskom i engleskom jeziku i tematskom broju na engleskom jeziku pod naslovom Emocije: evolucija, fiziologija i izražavanje.

Psihologijske teme objavljuju se od 1992. godine kao godišnjak Odsjeka za psihologiju. U međuvremenu se povećala učestalost izlaženja pa od 2005. godine počinju izlaziti dva broja, a od 2011. tri broja godišnje. Dva broja uključuju članke iz različitih područja istraživanja u psihologiji, dok je treći posvećen posebnoj temi koja je aktualna u području psihologije. U časopisu se objavljuju originalna znanstvena istraživanja, pregledni članci te kratka izvješća, napisani na hrvatskom ili engleskom jeziku. Za časopis pišu ne samo članovi Odsjeka za psihologiju, već brojni psiholozi zaposleni na ostalim Sveučilištima u Hrvatskoj i inozemstvu. U tematskom broju radove objavljuju i eminentni svjetski stručnjaci u području.
Uredništvo Psihologijskih tema čine djelatnici Odsjeka za psihologiju u Rijeci, ali i međunarodno priznati znanstvenici iz Japana, SAD-a, Slovenije, od posljednjeg broja i Nizozemske i Srbije. Istraživanja objavljena u Psihologijskim temama citiraju se u brojnim priznatim međunarodnim znanstvenim bazama, a svi su radovi dostupni na internetu, na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske Hrčak.

Prvi broj (Vol 22, br 1, 2013) uključuje sedam istraživačkih i teorijskih radova hrvatskih autora iz različitih područja psihologije. (Osobni, obiteljski i okolinski prediktori školskoga uspjeha: Provjera moderatorske uloge odrastanja u ratom različito pogođenim područjima Hrvatske,  Gordana Kuterovac Jagodić, Gordana Keresteš, Irma Brković;  Efekti anksioznostiti i depresivnosti na prepoznavanje emocionalnih izraza lica, Tamara Milovanović, Domagoj Švegar, Igor Kardum; Uloga socijalne anksioznosti, samootvaranja i doživljavanja pozitivnih emocija u objašnjenju kvalitete prijateljskih odnosa kod studenata,Tamara Komadina, Jasminka Juretić, Ivanka Živčić-Bećirević; Privrženost u adolescenciji - odnos kvalitete, stilova i dimenzija privrženosti: Usporedba  djevojaka i mladića, Silvija Ručević, Ivana Mihalj; Motivacijska uvjerenja i strategije samoregulacije u kontekstu modela samoreguliranog učenja, Amela Mujagić, Vesna Buško; Bolje je gore? Utjecaj prostornih odnosa na brzinu evaluacije i dosjećanje afektivno obojenih informacija, Mirjana Tonković, Andrea Vranić; Orientations to Happines, Subjective Well-being and Life Goals, Petra Anić, Marko Tončić).
 
Drugi broj  (Vol 22, br 2, 2013) , kao što je već navedeno, tematski je broj koji donosi dvanaest radova na engleskom jeziku, uglavnom stranih autora (Seksualna ljubomora, David M. Buss;  Dječja igra kao kontekst za regulaciju fiziološkog uzbuđenja i učenja upravljanja emocijama, Peter LeFrenier; Mijenjanje osjećaja kognitivnim aktivnostima, Saea Iida, Hiroki C. Tanabe, Takashi Nakao, Hideki Ohira;  Razlikovanje straha i anksioznosti u subjektivnim reakcijama na situacijske predloške, Meike Pappens, Laurence Claes, Tine Versleegers, Deebora Vansteenwegen, Omer Van den Bergh, Ilse Van Diest;  Obrazovanje i pripisivanje osjećaja izrazima lica, Nicole M. Trauffer, Sherri C. Widen, James A. Russell;  Utjecaj efekta superiornosti ''sretnog lica'' u paradigmi detekcije promijene, Domagoj Švegar, Igor Kardum, Marko Polič;  Osjetljivost na emocionalne izraza lica ovisna je o dobi, ali  odnos između procjene uzbuđenosti i efikasnosti vizualne potrage nisu, Daniel Lundqvist, Joakim Svard, Hakan Fischer;  Psovanje: bio-psiho-socijalna perspektiva, Ad J.J.M. Vingerhoets, Lauren M. Bylsma, Cornelis de Vlam;  Utjecaj na procjenu vizualnih podražaja, Waldie E. hanser, Ruth E. Mark;  Pet Velikih osobina ličnosti, kognitivna procjena i strategije upravljanja emocijama kao prediktori osjećaja postignuća, Izabela Sorić, Zvjezdana Penezić, Irena Burić;  ''MOODY BLUES'': Interpretacija afekta izraza lica novorođenčadi i negativan afekt kod majki prijevremeno rođene djece i one rođene u terminu poroda, Hedwig J.A. van Bakel, Hannah N Hoffenkamp, Anneke Tooten, Ruby A.S. Hall, Merel tel Beek, Esther E. Hartan, Ad J.J.M. Vingerhoets; Čudovišta i psi koji reže: Teorija o dva izvora djetetovog poimanja straha, Mary H Kayyal, Sherri C. Widen).

Kako se navodi u bilješci gostujućih urednika, zanimanje se za istraživanje emocija uvelike povećalo posljednjih desetljeća. Ovo je izdanje posvećeno upravo temi emocija te sadrži radove o najnovijim pronalascima vezanim za teorijsku analizu i empirijsko istraživanje evolucije, fiziologije i izražavanja emocija. Tijekom početnih istraživanja vezanih za emocije, naglasak je stavljen na fiziološke procese koji prate osjećaje te na ekspresivno ponašanje. U današnje vrijeme najnoviji tehnološki i teoretski napretci u istraživanju dopuštaju dublje razumijevanje emocija.

Izdvajamo:
U sažetku rada Davida B. Bussa, Seksualna ljubomora, stoji da je seksualna ljubomora osnovna emocija. Iako nema karakterističan izraz lica, razvila se kao rješenje prilagodbenih problema razmnožavanja. Neke su prilagodbene uloge univerzalne za oba spola dok su neke spolno određene. Veliki je broj istraživanja zabilježio odlike ljubomore koje su određene upravo spolom: uznemirenost kao posljedica seksualne i emotivne nevjere; brzina obrade i prisjećanja znakova nevjere; karakteristike istospolnih suparnika koje uzrokuju ljubomoru (npr. poslovni status, fizička privlačnost); ljubomorna ispitivanja koja slijede nakon otkrivanja nevjere; uzrokuje li nevjera oprost ili prekid itd. Seksualna ljubomora uzrokuje veliku štetu, od osjećaja srama do ubojstva. Zbog tog se razloga seksualna ljubomora ne smatra samo osnovnom emocijom, već i jednom od najznačajnijih emocija.

U sažetku rada Psovanje: bio-psiho-socijalna perspektiva, Ad J.J.M. Vingerhoets, Lauren M. Bylsma, Cornelis de Vlam, navodi se kako je psovanje oblik jezične aktivnosti u kojoj se korištenjem neprimjerenih (tabu) riječi izražava snažna emocija. Iako je psovanje česta pojava, ne zna se primarna funkcija ove vrste ponašanja. Osobe koje psuju koriste snažne riječi te ih se često negativno percipira iako sama reakcija sugovornika ovisi o kontekstu. Ovaj članak navodi posljednja istraživanja o međuljudskoj funkciji psovanja. Također se navode i neurološki, psihosocijalni i kontekstualni faktori koji utječu na psovače. Pretpostavlja se da psovanje izaziva svojevrsnu katarzu te umanjuje stres ili bol. Ono također utječe na vjerodostojnost, intenzitet i uvjerljivost psovača. Ovaj članak predstavlja hipotetski model psovanja koji svoje korijene vuče iz istraživanja osnovnih emocija.

Treći broj (Vol 22 br 3, 2013) kroz šest radova također nudi raznolike teme, na hrvatskom i engleskom jeziku (Konceptualizacije odnosa između ličnosti i zdravstvenih ishoda, Kristina Dankić; Brief Report: Writing about Chronic Fatigue Increases Somatic Complaints, Marko Jelicic, Mincke Frederix, Harald Merckelbach; Links between Perceived Leadership Styles and Self-reported Coping Strategies, Janez Stare, Maja Pezdir, Eva Boštjančič; Posreduje li profesionalno sagorijevanje učinke osobina ličnosti na zadovoljstvo životom odgojitelja predškolske djece, Sanja Tatalović Vorkapić, Darko Lončarić; Doprinos stavova prema radu i radnih vrijednosti pojašnjenju odgovornoga organizacijskog ponašanja, Zvjezdan Penezić, Ana Slišković, Ivana Rak; Adult Attachment and Single vs. Partnered Realtionship Status in Polish University Students, Katarzyna Adamczyk, Jamila Bookwala).