''Lučin: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda'', Novi list, 12. 4. 2014.

TRIBINA ULOGA SVEUČILIŠTA U STRATEGIJI RAZVOJA JADRANSKE I JONSKE REGIJE


LUČIN: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda


 
Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, može igrati protiv najboljih

Andrej PETRAK
 
Sudionici okruglog stola u Gradskoj vijećnici  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Europska komisija do kraja ove godine izradit će Strategiju za jadransku i jonsku regiju, koja obuhvaća četiri države članice: Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju, te četiri države Jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, a osnovni ciljevi strategije su poticanje gospodarskog rasta, smanjenje nezaposlenosti te veća gospodarska i socijalna kohezija. Odgovor na pitanje kakva bi trebala biti uloga hrvatskih sveučilišta u poticanju atraktivnosti regije pokušao je dati okrugli stol održan u Gradskoj vijećnici. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić razjasnio je da osnovni smisao europske Strategije za jadransku i jonsku regiju leži u tome da se koordiniraju razvojne politike, postigne dogovor oko razvojnih smjerova, sve kako bi projekti imali veće šanse dobiti europska sredstva.
    Kakvu bi poziciju trebalo zauzimati riječko Sveučilište u ovoj velikoj regiji i što sve treba poduzeti da tu poziciju i zauzme slikovito je objasnio rektor Pero Lučin, koristeći standardne oznake za veličinu odjeće i obuće od XS do XXL. Sveučilište Cambridge označio je oznakom XXL, kao sveučilište koje može jako puno znanja prebaciti svake godine u zajednicu i industriju. Sveučilište u Rijeci na ovoj ljestvici, prema Lučinovim riječima, zauzima poziciju negdje između S i M, uz namjeru da se ubrzo podigne prema M. 
   
Pametna specijalizacija

– Deset do petnaest posto svjetskih sveučilišta u stanju je raditi masovan transfer tehnologije u zajednicu i industriju. Naše Sveučilište trenutno zauzima 1.100
Ideju prvi prepoznali gradovi 
    
    Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da su ideju za širenje suradnje po pitanju razvoja u ovoj regiji prvi prepoznali gradovi, koji su se još 1999. godine udružili u Udrugu jadransko-jonskih gradova.
    – O važnosti jadransko-jonske regije najbolje govore brojke. Riječ je o području od 450.000 četvornih kilometara, na kojem živi 60 milijuna ljudi. Ulogu sveučilišta u strateškom dokumentu jadranske i jonske regije smatram izuzetno bitnom, jer teško je razmišljati o razvoju, a da se u to ne uključe i sveučilišta, gdje su akumulirana sva znanja, rekao je Obersnel.
mjesto u svijetu po znanstvenoj produkciji. Budući da je u svijetu trenutno oko 20.000 sveučilišta, to ujedno znači da se nalazi u top pet do šest posto. Sasvim dovoljno da možemo razmišljati o pametnoj specijalizaciji, što je uz transformaciju u istraživačko sveučilište glavna postavka nove Strategije Sveučilišta u Rijeci, rekao je Lučin.
    Da bi se to postiglo potrebno je, kaže rektor, investirati u ljude, ojačati infrastrukturu, pozvati istraživače... A sve to, rekao je Lučin, riječko Sveučilište u proteklih deset godina i radi.
    – Došlo nam je 60 istraživača iz inozemstva, prvi smo u Hrvatskoj povukli 24 milijuna eura za razvoj znanstvene infrastrukture u Kampusu, gdje smo se opredijelili za razvoj biotehnologije, proizvodnje lijekova, mikro i nano tehnologije, te napredne informatike. Zajedno s Institutom Ruđer Bošković prijavili smo projekt za nabavu napredne opreme, fokusirane na biotehnologiju, konkretnije proizvodnju hrane. Interno smo ovaj projekt popularno nazvali »Uzgoj lososa u Sjevernom Jadranu«. Odmičemo i s projektom Centra za translacijsku medicinu, koji bi služio kao potpora razvoju zdravstvene industrije i sveučilišne bolnice. Dobili smo milijun eura za projektnu dokumentaciju i pripremamo se za izgradnju zgrade, nabrojio je rektor.
   
Trčati sve brže i brže

Sve to, zaključuje rektor, ipak nije dovoljno.
    – Potrebno je trčati sve brže i brže, i postići, ako je moguće, da svi trčimo u istom smjeru. Jedini je to način da preživimo i zauzmemo svoju poziciju, poručio je rektor.
    Kako bi riječko Sveučilište dostiglo Lučinovu »veličinu« L, trebalo bi biti duplo veće po broju ljudi i još puno puta veće po znanstvenoj produkciji. Kao ilustraciju, rektor je spomenuo Sveučilište u Manchesteru, nazvavši ga »Manchester Unitedom«, jer je nastalo ujedinjavanjem više manjih sveučilišta s gradskog područja.
    – Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, uz pametnu organizaciju, može igrati protiv najboljih. Smatramo da to možemo i mi na riječkom Sveučilištu. Naše Sveučilište ubrzano se mijenja, ali još nedovoljno da odgovori na izazove pametne specijalizacije. Na Sveučilištu je puno onih koji misle da se treba mijenjati i koji su se spremni mijenjati. Zato mislim da imamo šanse, zaključio je rektor.