''Temelji za prvi europski studij'', Novi list, 23. 4. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI JUČER POTPISAN SPORAZUM S MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA

 
Temelji za prvi europski studij

 
Između Ministarstva i Sveučilišta predviđena je suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zdravica nakon potpisa – Hrvoje Marušić, Vesna Pusić, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJ
RIJEKA » Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je potpisala sporazum o suradnji s rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom. Riječ je o sporazumu kojim je između Ministarstva vanjskih i europskih poslova te riječkog Sveučilišta predviđena suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«. Uoči potpisivanja sporazuma održan je i sastanak na kojem su predstavljene aktivnosti Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa (CNS-JIE), te se raspravljalo o ulozi Hrvatske u jačanju kapaciteta državne administracije u regiji i u promicanju članstva država regije u Europskoj uniji. Pojašnjavajući razloga ulaska Ministarstva u projekt pokretanja Europskih studija pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić istaknuo je da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje znanja o EU.
   
Izvozni proizvod

– Ulazak u Europsku uniju je prilika, ali i izazov. Ulaskom u EU posao smo tek započeli. Članstvo, ukoliko od njega želimo imati koristi, zahtjevna je stvar za sve dijelove društva, a tu sveučilišta imaju važnu ulogu. Kako bi bili uspješniji moramo razviti kulturu dijaloga među svim društvenim dionicima, koja je sada na nezadovoljavajućoj razini. Međutim da bi taj dijalog bio plodonosan moramo razviti i odgovarajuća znanja i upravo je to povod ove ideje. Moramo poznavati okruženje u kojem djelujemo, precizno artikulirati nacionalne interese i politike i znati ugraditi te interese u europske politike i odluke te u konačnici moramo kasnije znati provoditi mjere kako bi politike i interese pretočili u rezultate. U ovom trenutku nemamo dovoljnu razinu znanja ni u jednom od ovih elemenata i upravo neposredna svrha studija je stvaranje baze znanja za nacionalne potrebe, ali isto tako od toga želimo napraviti izv
Kurikulum novog studija u listopadu 
    
    Kurikulum Europskih studija bit će izrađen na trodnevnoj konferenciji Centra za napredne studije koja će se održati u listopadu – najavila je direktorioca Centra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući da je Centar jedinica Sveučilišta koja je namijenjena razvoju humanističkih i društvenih znanosti Prijić Samaržija je istaknula da se u ovom trenutku radi o jednoj od najbolje umreženih institucija u ovoj domeni, jer imamo partnerske institucije u cijeloj Jugoistočnoj Europi.
    – Iz suradnje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova shvatili smo da nedostaju kompetencije i znanja o tome kako funkcioniraju institucije, ne samo visokoobrazovne ustanove i fondovi, već kako funkcioniraju europske političke institucije i kako se donose politike. Kako bismo mogli funkcionirati u tom kontekstu moramo te institucije dobro poznavati. Stoga je namjera napraviti niz edukativnih programa, polazeći od radionica do certificiranih programa, programa cjeloživotnog učenja do konačno i poslijediplomskog specijalističkog studija čiji je cilj educirati zainteresirane o temama koje se brzo mijenjaju i koje se trebaju brzo otvarati, kazala je prof. dr. Prijić Samaržija.
ozni proizvod. Rijeka je u prošlosti već bila međunarodno relevantno sveučilište, a osim što ima povijesnu dimenziju i lokacijski je izuzetno interesantna, pojasnio je Marušuć.
    Dodajući kako će se u okviru potpisanog sporazuma unutar narednih godinu dana nadograditi aktivnosti Centra za napredne studije, učvrstiti uloga Hrvatske kao regionalnog lidera i te će se Sveučilište u Rijeci još snažnije pozicionirati na međunarodnoj sceni kao prvi sljedeći korak Marušić je najavio pripremu konferencije Centra koja će se održati u listopadu, dok bi novi studij prema njegovoj procjeni trebao zaživjeti naredne akademske godine.
   
Politika i znanost

Prema mišljenju prve potpredsjednice Vlade jučer potpisani sporazum rezultat je spoznaje da je u stvaranju politika važno koristiti znanost, znanstvena istraživanja i znanje.
    – S druge strane u znanstvenim istraživanjima i znanosti važan je kontakt sa stvarnim životom. Ona dimenzija koja znanost čini upotrebljivom je vrlo važna. Zbog toga potpisujemo sporazum s riječkim Sveučilištem koje je prvo u Hrvatskoj osnovalo Centar za napredne studije. Ideja ovog sporazuma i suradnje riječkog Sveučilišta i Ministarstva je upotrijebiti našu pamet za naš napredak. Mi razumijemo ulazak Hrvatske u EU kao šansu za napredak, ali i kao ozbiljnu odgovornost i jasan interes Hrvatske za napredovanje cijele regije i zbog toga internacionalizacija studija i prenošenje iskustva na druge zemlje u regije dobiva mogućnost pokretanja cijele serije znanstvenih istraživanja. To ima budućnost ne samo u akademskoj zajednici zajednici nego i u politici, poručila je Pusić.
   
Postdoktorska razina

Naglašavajući da se u Rijeci moraju pojaviti istraživači iz različitih dijelova svijeta koji će istraživati i mobilizirati kolege u drugim dijelovima Jugoistočne Europe i koji će to znanje pretočiti u studije, cjeloživotno obrazovanje, platforme i dokumente za pametnu politiku rektor prof. dr. Pero Lučin pojasnio je da se radi o ideji pokretanja studija na postdoktorskoj razini, odnosno o studiju kroz istraživanje.
    – Bit će nekoliko tema koje će biti pokrenute u prvom ciklusu, a jedna od njih je pitanje javnog zdravstva i istraživanje društvenih promjena i procesa koji su vezani uz to područje. Na ta pitanja se može odgovoriti isključivo kroz istraživanje i angažiranje istraživača, kazao je Lučin.
    Dodajući da projekt sada financira nekoliko fondacija te da je prikupljeno gotovo 200 tisuća eura stipendija, rektor je zaključio da se očekuje i da će hrvatska država olabaviti politiku stipendiranja istraživača, jer svako društvo ukoliko se želi razvijati mora ulagati u obrazovanje.