''Debljina se širi poput epidemije'', Novi list, 9. 5. 2014.

SIMPOZIJ U KAMPUSU DEBLJINA: JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM I MEDICINSKI IZAZOV


Debljina se širi poput epidemije


 
Od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom se udvostručio, rekao je akademik Dragan Dekaris. U Hrvatskoj je 30 posto građana pretilo, riječ je o problemu s kojim se treba uhvatiti u koštac, rekla je dr. Sanja Musić Milanović


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Simpozij je okupio 15 eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka – za govornicom akademik Daniel RukavinaRIJEKA » Debljina je jedan od glavnih zdravstvenih problema 21. stoljeća, a posebno zabrinjava činjenica da se od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom udvostručio, istaknuo je na jučerašnjem simpoziju »Debljina: javnozdravstveni problem i medicinski izazov« zamjenik tajnika Razreda za medicinske znanosti u HAZU, akademik Dragan Dekaris. Riječ je o simpoziju koji je jučer okupio petnaest eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka, a organizirali su ga Zavod za kliničku i transplatacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci HAZU, Hrvatsko društvo za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora te KBC Rijeka.
    Dodajući da 65 posto svjetske populacije živi u zemljama gdje se češće umire od prekomjerne težine nego od gladi akademik Dekaris iznio je podatak da je svaki treći adolescent u Europskoj uniji teži nego je primjereno, a gledano pak u europskoj regiji 33 posto jedanaestogodišnjaka i 27 posto trinaestogodišnjaka ima prekomjernu težinu. Razlog tome, prema njegovom mišljenju, veliki je manjak fizičkih aktivnosti, ali i vladavina kulture jeftine hrane koja obiluje mastima i šećerima. Ono na što je akademik Dekaris upozorio je i promjena percepcije, jer kako je pojasnio biti debeo postaje normalno, a tako ne bi smjelo biti.
   
Velik rizik

Među 50 zemalja Hrvatska po broju pretilih i osoba s prekomjernom težinom zauzima visoko osamnaesto mjesto, a s činjenicom da Hrvati ne stoje najbolje po pitanju debljine složila se i dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavajući kako se procjenjuje da je u Hrvatskoj 30 posto građana pretilo, a točnu brojku potvrdit će istraživanje koje se upravo provodi.
    – Prije jedanaest godina provedeno je istraživanje koje je pokazalo da je više od 20 posto osoba u odrasloj dobi pretilo, a sada smo se već približili brojki od 30 posto. Isto je istraživanje pokazalo da više od 40 posto osoba ima prekomjernu težinu, što znači da dvije trećine Hrvata ima problema s težinom. Apsolutno je riječ o epidemiji i o javnozdravstvenom problemu s kojim
Svijest o problemu 
    
    Naglašavajući da je debljina problem svih država i svih zdravstvenih sustava, ali joj se u svim zemljama ne pristupa na jednak način ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller istaknuo je da dnevna praksa u kliničkoj rutini pokazuje da liječnici uvelike izbjegavaju reći pacijentima, ali i samima sebi, da su preuhranjeni, a to izbjegavanje vidljivo je i u definiranju dijagnostike.
    – Debljina je čimbenik rizika u svim granama medicine i moramo više postati svjesni problema, upozorio je prof. dr. Haller.
    Prema ocjeni prorektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatana Cara debljina je iznimno bitna znanstvena, zdravstvena i društvena problematika, a skup poput jučerašnjeg, zaključio je, održava potrebu spajanja Sveučilišta s realnim sektorom i realnim problemima.
se treba uhvatiti u koštac i uložiti puno veća sredstva u prevenciju kako bismo izbjegli današnje trošenje velikih sredstva koje Hrvatska ulaže u liječenje bolesti debljine, upozorila je dr. Musić Milanović.
    Debljina je rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest tip 2, osteoporoza i slično, a naglašavajući da je debljina danas na prvom mjestu kao preventabilni čimbenik zdravlja predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. Davor Štimac pojasnio je da se paradigma promijenila 60-ih godina prošlog stoljeća, jer sve do tada unos hrane bio je sekundaran s ciljem zadovoljenja potreba organizma i nadoknađivanja potrošenih kalorija, dok se danas bavimo načinom kako potrošiti ono što smo unijeli. 
   
Premalo kretanja

– Iako studije pokazuju da unos kalorija posljednjih godina pada, sve smo deblji. Problem je u promjeni stila života i premalom kretanju, istaknuo je prof. dr. Štimac.
    Sudionici simpozija problem debljine jučer su sagledali s različitih aspekata, od genetičkih preko patofizioloških pa do kliničkih, a predsjednik znanstvenog odbora simpozija akademik Daniel Rukavina podsjetio je da je riječ o drugom u nizu simpozija koji organizira Zavod čiji je cilj biti snažno žarište znanstvene misli i promišljanja razvoja riječke medicine zaključujući kako će Zavod kroz svoje aktivnosti doprinositi afirmaciji riječkog znanstvenog i zdravstvenog potencijala, povezivanju istraživačkih grupa iz temeljnih medicinskih i prirodnih istraživanja sa kliničkim grupama i tako stvarati uvjete za translacijska istraživanja.