''Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu'', Novi list, 9.5. 2014.


ZNANOST JE ŽENSKOG RODA TRIBINA NA MEDICINSKOM FAKULTETU


Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu


 
Svi su fakulteti feminizirani, ali upravljačku strukturu ipak čine muškarci
 
 
Propisi jedno, praksa drugo – sudionice okruglog stola  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Hrvatski zakonski propisi u potpunosti su na strani žena, ali u praksi je to potpuno drugačije. Postoji niz ograničavajućih faktora, žena radi dvostruku smjenu i u kući i na poslu – istaknula je na sinoćnjoj tribini »Znanost je ženskog roda« koja se održala na Medicinskom fakultetu prof. dr. Katica Ivanišević. Tribinu su zajednički organizirali Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilišta u Rijeci, a održana je u sklopu 16. riječkih dana bioetike koji će se okončati danas znanstveno stručnim skupom »Etika u znanstvenom istraživanju«.
    Dodajući kako su svi fakulteti feminizirani te da su muškarci manje educirani od žena prof. dr. Ivanišević istaknula je da upravljačku strukturu ipak čine muškarci te je ujedno upozorila da u znanosti ne smije biti materijalnih dobitaka.
    – Cilj ne smije biti materijalni probitak, jer to onda nije znanost. Znanost je samo rad i to veliki rad te osobnost znanstvenika i njegova hrabrost, poručila je prof. dr. Ivanišević.
    Naglašavajući pak kako je položaj svih, a ne samo žena, u znanosti težak prof. dr. Rajka Jurdana Šepić istaknula je da je položaj žena u znanosti težak kao i u svakoj drugoj profesiji, dok je prof. dr. Mladenka Tkalčić objasnila tradicionalnom podjelom uloga naglašavajući da se žena nema dovoljno snage u potpunosti posvetiti znanosti.
    Govoreći pak o ulozi žena u prirodnim i tehničkim znanostima i o svom internacionalnom iskustvu stečenom u radu u SAD-u i Njemačkoj prof. dr. Jasna Peter Katalinić usporedila je hrvatski i inozemni sustav napredovanja u znanosti napomenuvši kako inozemni sustavi ne poznaju automatska promicanja u viša zvanja.

I. ŠESTAN KUČIĆ