''Borba protiv znanstvenog nepoštenja'', Novi list, 10. 5. 2014.

16. RIJEČKI DANI BIOETIKE
OVOGODIŠNJA TEMA »ETIKA U ZNANSTVENOM ISTRAŽIVANJU«


Borba protiv znanstvenog nepoštenja


 
Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Amir Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti
 
 
Kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta – prof. dr. Amir Muzur * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Znanstveno-stručni skup »16. riječki dani bioetike« koji se ove godine bavi temom »Etika u znanstvenom istraživanju« okupio je jučer na Odjelu za biotehnologiju pedesetak sudionika i predavače iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije koji su problem etičkog ponašanja u znanosti sagledali s raznih aspekata. Organizatori skupa bili su Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istrazivački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilista u Rijeci. Pojašnjavajući kako je ove godine za tradicionalni znanstveno-stručni skup izabrana tema etičkog ponašanja iz razloga njene aktualnosti u svim europskim zemljama predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. Amir Muzur kazao je da afere zloupotrebe znanosti potresaju mnoge europske zemlje.
    – Plagiranja visokopozicioniranih političara u znanosti otkrivena su raznim europskim zemljama, pa i u Njemačkoj. Činjenica je da kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta. Predavači ovogodišnjih Dana bioetike vrlo su raznolikog profila, interesa i naglaska, a sjedinjuje ih tek neumornost u ukazivanju i stalnom podsjećanju na nužnost poštenog rada kao jedine zdrave osnove znanosti i kvalitetnog življenja, kazao je prof. dr. Muzur.
    Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti. Tri su najčešća i najteža oblika znanstvenog nepoštenja: izmišljanje i prepravljanje rezultata, te plagiranje u predlaganju, provođenju, recenziranju ili izvještavanju rezultata, a na jučerašnjem skupu iznijeti su i podaci o istraživanju stava o plagiranju u biomedicini koje je pokazalo da su ispitani znanstvenici iskazali umjerenu sklonost plagiranju, što je izuzetno zabrinjavajuće, jer se od akademske zajednice očekuje znanstveno poštenje.
    Croatian Medical Journal autori skloniji su plagiranju od znanstvenih novaka, a dobiveni rezultati potkrepljuju nužnost edukacije o znanstvenoj čestitosti ne samo tijekom obrazovanja znanstvenika već i kasnije tijekom njihovog radnog vijeka sa svrhom prepoznavanja i suzbijanja znanstvenog nepoštenja.


I. ŠESTAN KUČIĆ