''Osnivanje Odsjeka bila je ludorija'', Novi list, 29. 5. 2014.

TRIBINA
»KULTURALNI STUDIJI: JUČER-DANAS-SUTRA«


Osnivanje Odsjeka bila je ludorija


 
Riječ je o ludoriji koja je imala problem upotrebljivosti u diskursu potreba tržišta rada, rekao je nekadašnji pročelnik Odsjeka doc. dr. Nenad Fanuko


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Tribina okupila znanstvene stručnjake cijele regije  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Osnivanje Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prije deset godina bila je ludorija. Riječ je o ludoriji koja je imala problem upotrebljivosti u diskursu potreba tržišta rada – istaknuo je na jučerašnjoj tribini »Kulturalni studiji: jučer-danas-sutra« nekadašnji pročelnik Odsjeka doc. dr. Nenad Fanuko. Tribina, organizirana povodom prvog jubileja Odsjeka, okupila je znanstvene stručnjake cijele regije koji se bave tim relativno mladim akademskim poljem, a riječki kulturalni studiji prije deset godina bili su prvi takvi studiji u Hrvatskoj. Dodajući kako je u samim počecima najveći problem bilo definirati kulturologiju, doc. dr. Fanuko je istaknuo da ni oni koji poučavaju kulturologiju nisu pravi kulturolozi, već dolaze iz različitih humanističkih područja. Prisjećajući se problema s kojima se taj Odsjek susretao, nekadašnji je pročelnik istaknuo kako je riječ o prvom studiju na riječkom Sveučilištu koji je krenuo s primjenom Bolonje.
    – Naša prva generacija studenata upisala se po starom sistemu, ali nakon tri godine studija sami su studenti tražili prelazak na bolonjski sistem. Na taj smo način postali pokusni kunići. Sada slavimo 10 godina, ali svi prigovori koji su bili na početku stoje i danas. Ti prigovori ne dolaze samo od tehnički orijentiranih osoba koje bi najradije ukinule cijeli Filozofski fakultet jer smatraju da proizvodimo kadar
Balkanologija kao kritika balkanizma
   
    Ono što općenito nedostaje kulturalnim studijima, prema mišljenju doc. dr. Marine Simić s Fakulteta za političke nauke Beograd, svojevrstan je terenski rad, dok je prof. dr. Mitja Velikonja s Fakulteta za družbene vede Ljubljana istaknuo kako je kulturologija antropologija zapadnog svijeta te se treba koristiti antropološkim pristupima, a jedno od polazišta kulturologije trebala bi postati i balkanologija kao kritika balkanizma. Ono što prema njegovom mišljenju ne traba zaboraviti je i duga tradicija izučavanja jugoslavenske kulture
koji nema mjesta na tržištu rada. Prigovori dolaze i od strane studenata koji se ljute na nas da ih nismo ništa naučili, ali mi mislimo da smo ih sve naučili, istaknuo je doc.dr. Fanuko.
    Dodajući kako je taj Odsjek u početku proizvodio kadar koji je završavao na burzi rada koja čak nije prepoznavala njihove kvalifikacije, doc. dr. Fanuko je istaknuo da se to danas promijenilo, dok je prof. dr. Nikola Petkovć istaknuo kako kulturalni studiji nisu slučajni, naglasivši da je njihova kolateralna korist mogućnost djelovanja izvan akademske zajednice. »Gušenje« humanistike, prema njegovom mišljenju, globalni je trend, no kako je istaknuo, ne vidi ništa loše u »beskorisnom« stjecanju znanja u svrhu samo stjecanja znanja. Dijeleći slično mišljenje, prof. dr. Dean Duda sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta zaključio je da humanistika ne smije odustati od uloge u javnom prostoru, a što je prisutnija, lakše može preživjeti.