''Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti'', Novi list, 7. 7. 2014.
SVEUČILIŠTE DANAS U RIJECI SIMPOZIJ O TEMELJNOJ I TRANSLACIJSKOJ NEUROKEMIJI


NE ODLAZE BAŠ SVI

Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti


 

Čak 70 posto cjelokupnog kadra Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dolazi iz inozemstva
, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, naglašava pročelnik Odjela prof. dr. Krešimir Pavelić


Barbara ČALUŠIĆ
 
Program simpozija osmišljen kao poveznica s kliničkim  istraživanjima – prof. dr. Krešimir Pavelić, prof. dr. Vedrana Montana  i akademik Daniel Rukavina   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Simpozij »Temeljna i translacijska neurokemija: glia i neuroni u zdravlju i bolesti« četvrti skup koji organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci u suradnji s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Simpozij se održava danas i okuplja osam znanstvenika-predavača iz Hrvatske i inozemstva, od kojih su čak četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su i prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoja dosadašnja bavljenja neuroznanošću. Njihovo polje znanstvenog interesa su glia stanice odnosno astrociti, ne-neuronske stanice koje pored neurona čine više od pedeset posto stanica u ljudskom mozgu. Među njima su najbrojnije stanice astrociti koji imaju važnu ulogu u regulaciji ravnoteže u mozgu, homeostaze. Iako se još prije dvadesetak godina mislilo da je to njihova jedina uloga, dokazano je da međusobna komunikacija ne postoji samo između neurona, već i astrociti šalju signale neuronima modulirajući na taj način informacije i njihov protok.
   
Nove istraživačke grupe

Na svjetskoj razini, jedan od glavnih istraživača na području novog znastvenog pogleda na astrocite je prof. dr. Vladimir Parpura dok prof. dr. Vedrana Montana svoja istraživanja na tom području usmjerava prema kliničkoj primjeni.
    – Područje komunikacije između astrocita odnosno glia stanica i neurona jako je važno i sve je više vidljiva važnost te komunikacije. Moj interes usmjeren je prema klinici i pritom istražujem mehanizme invazija tumora u mozgu, i to prvenstveno tumora koji su se razvili, ili iz samih astrocita, ili iz stanica koji su im prethodnici. Uz tumore gušterače, tumori mozga su najinvazivniji tumori koji kao takvi imaju jednu od najlošijih prognoza. Njihova agresivnost otežava liječenje i moj znanstveni interes jest proučavati na koji način stanice invadiraju kroz mozak, kako komuniciraju i mijenjaju normalne stanice u mozgu, objašnjava prof. dr. Vedrana Montana.
    Cilj organizacije ovog simpozija, kako kaže, osim promocije Sveučilišta u Rijeci i pozivanja inozemnih znanstvenika, predstavljanje je i novih istraživačkih grupa koje se na Odjelu biotehnologije bave neuroznanošću. Cijeli je program osmišljen kao poveznica s kliničkim istraživanjima, a za sudjelovanje na simpoziju nije potrebno plaćati kotizaciju. To je, kako ističe prof. dr. Montana, način da se u simpozij uključe i studenti diplomskih i poslijediplomskih studija.
   
Vrhunski stručnjaci

– Ovaj simpozij se ne bi mogao organizirati bez podrške Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, rektora Sveučilišta u Rijeci i pročelnika Odjela za bioteh
Pomoć bivšim studentima u pokretanju privatnog biznisa
   
    Odjel za biotehnologiju ujesen će startati sa zanimljivim projektom svojevrsnih inkubatora namijenjenih bivšim studentima koja nakon završetka studija biotehnologije žele pokrenuti privatni biznis. Svoje male kompanije moći će otvoriti na Odjelu biotehnologije, a sam će odjel u tom projektu sudjelovati s opremom i ekspertizom. Projekt biotehnoloških inkubatora radio bi se u suradnji s Gradom Rijekom, a prof. dr. Pavelić vjeruje da će na taj način stvoriti nove male jezgre razvoja biotehnologije u regiji. 
    
    Jačanje istraživačke komponente Sveučilišta 
    
    Voditelj Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, akademik Daniel Rukavina, suradnje poput organizacije najnovijeg simpozija ocjenjuje kao idealno ozračje za razvijanje istraživačke kvalitete riječkog Sveučilišta, pri čemu značajno pomažu i istraživači koji u Rijeku dolaze iz drugih centara.
    – Koncept svih simpozija je da u njima sudjeluje što više naših ljudi, dakle onaj kadar što je u zadnjih dvadeset godina stvarao snažne istraživačke jezgre u temeljnim znanostima. Izgradnjom Kampusa i sveučilišnih odjela, a posebno formiranjem Odjela za biotehnologiju, one dodatno jačaju i surađuju s više grupa koje imaju veliku međunarodnu prepoznatljivost, ističe akademik Rukavina.
    Formiranje novih istraživačkih grupa, poput grupe koja se bavi neuroznanošću u okviru riječkog Sveučilišta, za Rijeku je, prema njegovom mišljenju, izuzetno važno iz dva razloga: dokazuje da se ljudi s inozemenim karijerama vraćaju Sveučilištu u Rijeci i djeluju na jednom znanstvenom području koje je izuzetno značajno, a dosad je u svom istraživačkom dijelu u Rijeci bilo nedovoljno razvijeno. 
    
    Inozemne karijere 
    
    Od osam znanstvenika-predavača na današnjem simpoziju čak su četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoje dosadašnje bavljenje neuroznanošću.
nologiju te dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za neurologiju u Rijeci, dodaje prof. dr. Montana.
    Kako pak ističe pročelnik Odjela za biotehnologiju i jedan od organizatora skupa prof. dr. Krešimir Pavelić, odjel ima velike ambicije preuzimanja primata na području neuroznanosti, posebno nakon povratka znastvenika koji su na tom području već postali vrhunski stručnjaci u svjetskim razmjerima.
    – Poglavito se to odnosi na primjenu nanotehnologije i nanomedicine u istraživanjima. S druge strane radi se na razvoju metode primjene matičnih stanica za oštećenja kičmene moždine. Pritom će se formirati tri grupe iz područja neuroznanosti. Trenutačno za te svrhe nabavljamo opremu koja će biti izuzetno sofisticirana: mikroskopi vrhunske kvalitete od atomic force mikroskopa koji vizualizira molekule i atome pa do elektronskih i optičkih mikroskopa, govori prof. dr. Pavelić.
   
Razvoj lijekova

Osim neuroistraživanja, Odjelu za biotehnologiju radi na razvoju lijekova, točnije na razvoju medicinskih proizvoda. Područje je to nano i mikro znanosti, a uspjesi su, kako naglašava prof. dr. Pavelić, prilično veliki za naše prilike.
    – Koordiniramo jedan veliki FP7 projekt za cijelu Europu, a također imamo još jedan FP projekt koji je poseban te šest ugovora s industrijom koja je uglavnom inozemna. Upravo radimo na proizvodnji novih preparata i dva se naša proizvoda već prodaju po cijeloj Europi. Radi se o proizvodima za detoksikaciju odnosno uklanjanje teških metala i pesticida iz hrane, vode i organizma, a drugi je preprat namijenjen regenaraciji jetre. Treći proizvod namijenjen liječenju osteoporoze je u kliničkim istraživanjima i za njega ide dvostruko slijepi klinički pokus. Zadovoljan sam postignutim, ali i našim specifičnostima. Ono po čemu smo specifični jest činjenica da veći postotak našeg kadra dolazi iz inozemstva. To je oko 70 posto cjelokupnog kadra, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, smatra prof. dr. Pavelić.