Konferencija o EU studijima
Utorak, 21.10.2014.

srijeda, 22. listopada 2014.

Na Kampusu Sveučilišta u Rijeci u ponedjeljak i utorak, 20. i 21. listopada 2014. održana je dvodnevna međunarodna konferencija o interdisciplinarnim europskim studijima (Novi) izazovi za Europu u vremenu promjena / znanje - ključni alat za bolju Europu. Konferencija je bila održana u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Sveučilišta u Rijeci i Centra za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, a ugostila je brojne međunarodno priznate stručnjake.

Konferencija je u ponedjeljak, 20. listopada otvorena pozdravnim riječima rektora Sveučilišta u Rijeci Pere Lučina i pomoćnika ministrice vanjskih i europskih poslova RH Hrvoja Marušića.

Prvu panel diskusiju Europski i međunrodni studiji: novi izazovi za Europu u vremenu promjena moderirali su Vedran Džihić i Petar Bojanić, direktori Centra za napredne studije jugoistočne Europe, a raspravljali su: predsjednik Instituta Europskih studija u Firenci Joseph H.H. Weiler, predsjednik Europskog udruženja novinara Paolo Magagnotti, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić i prorektorica Sveučilišta u Rijeci i direktorica CAS-a Snježana Prijić Samaržija.

Slijedile su prezentacije Centra za napredne studije jugoistočne Europe te dvije prezentacije o obrazovnim programima MVEP-a: o Centru izvrsnosti te o Diplomatskoj akademiji - poslijediplomskom međunarodnom studiju diplomacije. Centar za napredne studije prezentirala je Sanja Bojanić, izvršna direktorica Centra, a obrazovne programe Ministarstva predstavili su: Mirna Vlašić Feketija, direktorica Centra izvrsnosti MVEP-a, NJ. E. Mladen Andrlić, direktor Diplomatske akademije i Nikolina Erceg, savjetnica u kabinetu ministrice.

Druga panel diskusija pokušala je dati odgovore na pitanja: Što su to europski studiji? i Koji su nam i kakvi europski studiji potrebni u okviru zapadnog Balkana / jugoistočne Europe? Diskusiju je moderirao pročelnik Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakultet u Rijeci Vjeran Pavlaković, a sudjelovali su: Hans-Ake Persson sa Sveučilišta Roskilde, Christoper Lamont sa Sveučilišta u Groningenu, Jo Shaw sa Sveučilišta u Edinburghu i Nenad Miščević sa Central European University, Budimpešta).

Nakon pauze, u poslijepodnevnim se satima nastavila se treća panel rasprava o financiranju i pitanju sredstava te pokušala dati odgovore na pitanja kako, unatoč krizi, financirati aktivnosti koje unaprjeđuju znanje za Europu. Nakon treće rasprave izloženi su zaključci današnjih diskusija.

Drugi dan Konferencije započeo je pozdravnim govorima primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine i gradonačelnika Vojka Obersnela te videoporukom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, nakon čega je uslijedila glavna panel rasprava ''Misija i vizija europskih studija u kontekstu jugoistočne Europe''. U raspravi sudjeluju: rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, prva potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, a moderatorica je Snježana Prijić Samaržija, prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rjieci i jedna o direktorica Centra za nepredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci.

Za vrijeme pauze organizirana je konferencija za medije na kojoj su ministrica Pusić, ministar Mornar, rektor Lučin i gradonačelnik Obersnel odgovarali na tematski vezane, ali i aktualno-političke novinarske upite.

Uslijedila je panel rasprava s veleposlanicima u kojoj su sudjelovali. Nj. E. Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u RH; Nj. E. Keiji Ide, veleposlanik Japana u RH; Nj. E. Michele Boccoz, veleposlanica Francuske Republike u RH; Nj. E. David Slinn, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije u RH i Sjeverne Irske i Nj. E. Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u RH. Raspravu je moderirao Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova.

Nakon pauze održana je diskusija o redefiniranju europskog projekta, koju je moderirala Hedwig Morvai iz Europskog fonda za Balkan, a raspravljali su: Erhard Busek s Instituta za dunavsku regiju; Haki Abazi, programski direktor Fonda braće Rockefeller za zapadni Balkan; Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose; Elvio Baccarini, član upravnog odbora Europskog društva za analitičku filozofiju; Vjekoslav Perica, pročelnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; Nikola Petković s Odjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci; Daniel Mondekar, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove i Sven Mønnesland, profesor slavenskih studija na Sveučilištu u Oslu.

Posljednju, sedmu panel diskusiju, koja se bavila pitanjem mogućih kolegija i modula budućih europskih interdisciplinarnih studija moderirala je Sonja Licht iz Beogradskog fonda za političku izvrsnost, a sudjelovali su: Alfred Steinherr sa Sveučilišta Sacred Heart iz Luksemburga; Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu; Nada Bodiroga Vukobrat, predstojnica Katedre Jean Monnet na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i Veronique Charlety, načelnica Službe za europsko upravljanje Uprave za europske poslove.


Nakon zaključaka i završnih misli, sudionici Konferencije složili su se oko sljedećeg:

  1. Europa se suočava s izvanrednim unutarnjim i vanjskim izazovima koji istovremeno zahtjevaju pažljivu analizu i strateško promišljanje, ali i brzo i odlučno djelovanje. Odgovor na ove izazove tražit će opsežne napore Europske unije, država članica, kao i onih interesnih grupa koje žele pridonijeti u ovom zajedničkom nastojanju.
  2. Svi dionici – vladine, znanstvene i obrazovne institucije, kao i organizacije civilnog društva, moraju se uključiti u zajednički zadatak suočavanja s ovim problemima i pronalaženja prikladnih rješenja – rješenja koja će potaknuti stvaranje bolje Europe, Europe koja će biti bliža i dobrotvornija prema svojim građanima, kao i otvorena i uključiva prema onima koji su spremni djelovati u skladu s europskim vrijednostima i standardima.
  3. Europska unija, unatoč izazovima s kojima se sučeljava, ostaje uzor za društva spremna istraživati, prihvatiti i primjenjivati najviše standarde demokracije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i dobre vladavine. Eurointegracija zemalja jugoistočne Europe značajno će pridonijeti političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu u regiji, ali također i konsolidaciji Europske unije, a time i njenoj dugotrajnoj stabilnosti.
  4. Ključ za uspjeh pojedinca, kao i za uspjeh čitavog društva je - znanje. Zbog toga je od najveće važnosti stvarati i širiti relevantna znanja, omogućujući svim dijelovima naših društava da postanu aktivni sudionici u stvaranju bolje Europe.
  5. Sudionici konferencije će zajednički ustrajati prema pronalaženju odgovora i rješanja na zajedničke izazove s kojima se suočavamo, razvijajući i primjenjujući novu, sveobuhvatnu i fleksibilnu znanstvenu i obrazovnu platformu – Europske interdisciplinarne studije na Sveučilištu u Rijeci (EIS UNIRI).


P R O G R A M