''Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
NOVA STRANICA PREDSTAVLJEN »NEW DEAL« ZA SPAS EUROPSKOG GOSPODARSTVA
 
Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine
 
Rijeka želi izgraditi još jedan znanstveno-tehnološki park  * Foto: NL arhivaZAGREB » Božić je stigao ranije, Europa okreće novu stranicu, poručio je jučer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući zastupnicima Europskog parlamenta »ambiciozan, ali realističan« investicijski plan za Europu, koji bi, prema procjeni Komisije, u naredne tri godine trebao u Europskoj uniji otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a europski BDP povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura. Hrvatska se također nada da će ugrabiti dio Junckerovog »kolača«, pa je sastavila popis potencijalnih projekata, među kojima je, prema neslužbenim informacijama, osim LNG terminala na Krku, i ulaganje u Znanstveno-tehnološki park u Rijeci te u projekt e-Škole, digitalizacije hrvatskih škola. 
    Europski investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja u EU od najmanje 315 milijarda eura. No, za njegovu realizaciju nije predviđen »svježi« novac, nego postojeća sredstva iz zajedničkog proračuna EU-a te doprinos Europske investicijske banke (EIB), kako bi se na taj način privuklo što više privatnih investicija. Juncker je uvjeren da Europi i ne treba »novi novac, nego novi početak i nova ulaganja«. 
    
Fond za »udar«

U svom planu, Komisija predlaže da se do sredine sljedeće godine uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI). On će na raspolaganju imati 21 milijardu eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava, zahvaljujući prenamjeni sredstava unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati Europska investicijska banka. Zemlje članice 
EK: Pomažite malim i srednjim poduzećima 
    
    U opisu stanja u Hrvatskoj, Komisija je istaknula da je pad investicija u Hrvatskoj, u odnosu na slične ekonomije, bio znatno brži i ozbiljniji, te da situacija s investicijama i dalje izgleda teška. Hrvatskoj treba bolje poslovno okruženje, a u investicijama pomak od građevinarstva prema sektorima koji imaju veću potencijalnu produktivnost. Prioritet u idućem razdoblju treba biti ulaganje u ljudski kapital te pomaganje malim i srednjim poduzećima, kao i tvrtkama u vlasništvu države, da postanu konkurentniji, i to kroz jačanje istraživanja i tehnoloških inovacija.
moći će dati doprinos novom fondu, a ako to učine, taj novac neće im se računati u proračunski deficit. 
    Komisija računa da će svaki euro javnog novca »stvoriti« 15 eura ukupnog ulaganja. Tako bi kapital od 16 milijarda trebao privući 240 milijarda za dugoročne, strateške investicije, primjerice, u digitalne, energetske i prometne projekte. EIB-ovih pet milijarda trebalo bi privući 75 milijardi ulaganja za mala i srednja poduzeća. Ideja je da se kroz novi fond potaknu privatna ulaganja i u rizičnije projekte, na način da u slučaju gubitaka, prvi »udar« na sebe preuzme spomenuti europski fond. 
    
Predstavljanje ulagačima

Prvi popis mogućih projekata već bi tijekom prosinca trebala dostaviti zajednička radna skupina Komisije i EIB-a. Pri izboru projekata neće biti nacionalnih kvota ili, kako je kazao Juncker, »neće biti nacionalnih popisa želja, niti politizacije« jer »ovaj plan nije bankomat, a fond neće biti banka«. Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine. Prioritetna područja su infrastruktura, osobito širokopojasne i energetske mreže, prometna infrastruktura, obrazovanje, istraživanje, inovacije, obnovljivi izvori energije. 
    Od država članica očekuje se da pripreme što veći broj potencijalnih projekata, pa su ih već počele i dostavljati zajedničkoj radnoj skupini. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić potvrdila je jučer da je to učinila i Hrvatska, no nije željela otkrivati detalje. Napomenula je tek da se ta lista »u velikoj mjeri poklapa s projektima koje smo kandidirali za strukturne fondove«. Sama Komisija je, pak, u dokumentima objavljenima uz investicijski program, za Hrvatsku istaknula da ima »niz obećavajućih sektora« za ulaganja, izdvojivši posebno modernizaciju željeznice i investicije u energetiku. 
    Predsjednik Komisije Juncker najavio je da će plan biti predstavljen u svim zemljama članicama EU-a kako bi ulagače, banke, parlamente, socijalne partnere i ostale zainteresirane upoznali s njegovim detaljima.

Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ