''Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti'', Novi list, 3. 1. 2015.
 
UDRUGA »IDIOM« STUDENTI HRVATSKOG JEZIKA KOJI PROJEKTIMA PRIVLAČE POZORNOST JAVNOSTI

Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti

Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i HAZU pa do dna i nezainteresiranih studenata. U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija

Davor MANDIĆ
 
Pokretači priče – osnivačica Iva Črnjar i sadašnji predsjednik  »Idioma« Josip Jagodar  * Foto: I. TOMIĆPoseban i prepoznatljiv govor nekog kraja ili pojedinog govornika naziva se idiomom, a to pak može biti i svaki od entiteta jezika koji se ne želi označiti ni kao jezik, ni kao dijalekt, ni kao govor. S jedne je strane idiom, dakle, vrlo specifičan, a s druge je vrlo uopćen. Vrlo je specifičan u još jednom slučaju – kao naziv udruge studenata kroatistike, registrirane u Rijeci, ali šire zamišljenog domašaja djelovanja. 
    Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa do dna i nezainteresiranih studenata. Javne tribine, kulturno-društvena događanja, bilo koje platforme javnog djelovanja oskudijevaju, primjerice, sveučilišnim profesorima, čak i u njihovim stručnim područjima, no mnogi od njih rado će i za studente reći da su sve nezainteresiraniji za svijet oko sebe. 
    U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija. A »Idiom« je takva jedna generacijska grupa riječkih kroatista, prva zamijećena nakon generacije koja je pokrenula časopis »Re« i postala začetnicom ideje knjižnog sajma koji se i realizirao kao prvi osmišljeni riječki sajam knjiga i festival autora »KIČMA«. 
    
Opismeni me

Iza »Idioma« stoji čvrsta struktura udruge od 40-ak članova, svih generacija kroatista, pa i diplomiranih, koji su u svojem dvogodišnjem djelovanju organizirali konferencije, održavali književne večeri, objavili časopis, lektorirali, humanitarno djelovali i opismenjavali ljude, u i izvan riječkog Sveučilišta. 
    Glavni zamašnjaci, i pokretači ove priče su osnivačica i bivša predsjednica udruge Iva Črnjar te bivši dopredsjednik, a sadašnji predsjednik Josip Jagodar. Iva Črnjar objašnjava kako je sve krenulo. 
    – Nije to bilo na početku faksa; prvo sebe moraš naći. Ali brzo sam došla na ideju o časopisu, ne toliko o udruzi, više o angažiranju studenata izvan nastave. No nije bilo previše sluha. Slala sam mejlove na puno adresa, svim generacijama, ali ništa, nisam mogla skupiti ekipu. Tek pred kraj fakulteta uspjelo je nas četvero sjesti i reći: »Ajmo!«. Sve je tako krenulo od jedne kave – kaže Črnjar. 
    U listopadu 2012. godine sazvana je skupština i udruga je osnovana. Izabrano je ime – »Idiom« – i prvi projekt – »Opismeni me«. I upravo je tim projektom udruga zaradila i prepoznatljivost i simpatije u i izvan sveučilišne javnosti. Črnjar kaže da su projekt pokrenuli znajući da mnogi studenti imaju problema s pravopisom i gramatikom. 
    – Zamislili smo ga kao tečaj: kratko upoznavanje s temom, a onda praktični rad na pitanjima č/ć, ije/je, glasovne promjene, zarez, pisanje seminara, životopisa... i sve to u četiri termina po četiri sata. Prvi smo održali 2013. godine, a nedavno smo imali drugi, koji smo proširili i na nestudentsku populaciju – kaže Črnjar, ne skrivajući ponos što je »Opismeni me« ušao među pet najboljih projekata na cijelom Sveučilištu, od ukupno njih čak 500 u konkurenciji. 
    
Važan je kontinuitet

»Idiomi« su ponosni i na svoje književne večeri, za koje Jagodar kaže da su rijetke koje zna, a da uspiju privući do 80 ljudi. 
    – Dođe nam i pokoji profesor. Dosad smo imali Kamovljevu večer, Vesne Parun, Matoša, a u čast samostalnosti Poljske 11. studenoga organizirali smo poljsko-hrvatsku večer. Ugostili su nas »Cukar i kafe« i »Tunel«, a kad zatopli u planu nam je 
»Idiomi« o sebi 
    
    Iva Črnjar – osnivačica udruge i njena predsjednica od 2012. do 2014. godine. Radi honorarno na Radiju Sovi/Radiju Rijeci i traži staž. 
    Josip Jagodar – novi predsjednik udruge, student druge godine diplomskog studija, dakle pete ukupno, Hrvatski jezik i književnost – povijest. Honorarno radi u Riječkoj kroatističkoj školi, uči strance hrvatski jezik. 
    Oboje su bili demonstratori na fakultetu, odakle je, kažu, sve i krenulo.
i Trsatska gradina. Zasad smo večeri organizirali uoči istaknutih obljetnica, ali u planu imamo i autorske večeri – kaže Jagodar, ističući da žele ostvariti kontinuitet barem jednomjesečnog održavanja. 
    Kontinuitet im je i inače važna stvar, pa je u planu i periodično organiziranje ili sudjelovanje na konferencijama. U listopadu ove godine održana je dvodnevna Međunarodna studentska konferencija »Jezik u (ne)književnim djelima« u organizaciji »Idioma«, a uskoro će biti objavljen i zbornik radova. Osim što će udruga poticati odlaženje studenata i na druge konferencije, plaćajući im troškove, plan je održati i drugu konferenciju u travnju ove godine. Ta bi bila posvećena književnosti, budući da je prva bila fokusirana pretežno na jezik. 
    I časopis je posebna priča. Nazvan je »ŠtoRIje«, glavni mu je urednik Josip Jagodar, a u prvom broju objavljeno je 20-ak članaka iz područja jezika, književnosti, autorskih radova proze i poezije, prikaza, eseja i ostalog. Jagodar kaže da su primali sve radove. 
    – Nismo imali tematski prvi broj, da nam ne propadne projekt. Bilo je teško skupiti radove. Najponosniji smo na autorske radove proze i poezije, a imamo radova i iz Srbije i Poljske, najviše o književnosti. Dalje mislimo ići na tematske brojeve – kaže Jagodar, navodeći da je naklada 100 primjeraka te da taj prvi, zapravo zbornik studentskih radova, ima 89 stranica. Razmišljaju o tome da ga stave u elektronički oblik i objave na mrežnim stranicama udruge (http://usk-idiom.hr), ali to će zasad pričekati, budući da su dobili novce od zaklade Sveučilišta isključivo za tisak. 
    
Na volonterskoj bazi

Što se tiče sredstava za rad udruge, stvari, naravno, nisu sjajne. Nešto dobivaju od Zaklade Sveučilišta, nešto od Studentskog zbora, a ponekad probleme izaziva činjenica postojanja relativno novoutemeljenog Studentskog kulturnog centra, jer se događaju nepoklapanja ingerencija svih ovih tijela, koja znadu prebacivati lopticu jedno na drugo. 
    Nešto malo pomaže i godišnja članarina od 20 kuna, obavezna za sve članove udruge, no svi novci odlaze u projekte, honorari se ne isplaćuju. Črnjar i Jagodar pritom ističu da se i tako sve u udruzi radi na volonterskoj bazi te da je njima dovoljno to što si mogu upisivati volonterske sate u knjižicu. 
    Volontira se tako i lektoriranjem za »Magazin« Gradske knjižnice Rijeka, a odrađuju se i jednokratne humanitarne akcije poput skupljanja hrane i novca za Socijalnu samoposlugu. 
    U budućnosti udruga planira širiti svoje djelovanje i izvan Sveučilišta u Rijeci. Jagodar kaže da su već potpisali suradnju s Društvom studenata kroatologije iz Zagreba i s Klubom studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu te da su u uredništvu časopisa već sada studenti s osječkog i zagrebačkog Filozofskog fakulteta te s Hrvatskih studija, a da su radovi u njemu objavljeni iz cijele Hrvatske. 
    – Od budućih projekata naveo bih drugi broj časopisa, a planiramo organizirati i Mjesec dječje knjige u travnju, svaki mjesec neku radionicu, pa konferenciju. Sve to radimo da bismo šire popularizirali jezik i književnost, ali prvenstveni nam je cilj aktiviranje uglavnom totalno pasivnih studenata – zaključuje Jagodar.