''Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada, ekonomija i pravo - na burzu'', Novi list, 20. 1. 2015.
 
ŠTO STUDIRATI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE IZDAO NOVE PREPORUKE UPISNE POLITIKE

Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada,
ekonomija i pravo – na burzu

Treba smanjiti broj studenata ekonomije, prava, likovne pedagogije, primijenjene umjetnosti, menadžmenta u pomorstvu, hrvatskog jezika i filozofije. Deficitarni su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, geografija... Tehničke i prirodne znanosti otvaraju vrata rada, a ekonomija i pravo vrata burze 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Diplomanti tehničkih fakulteta ne moraju strahovati od nezaposlenosti * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija – područja su koja, prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Naime, svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Cilj je preporuke smanjenje strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima HZZ predlaže smanjenje upisne kvote samo za upravni studij. 
    Stav je riječkog Sveučilišta, kaže prorektorica za studije i studente prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, da se preporuke ozbiljno razmatraju svake godine, no istovremeno Sveučilište je mišljenja da je Hrvatska tako mala da je besmisleno definirati upisne politike na razni županija, što HZZ radi. 
    
Razlike po županijama

– Na Sveučilištu Rijeci studira oko 50 posto studenata koji nisu iz Rijeke, a među njima je velik broj onih koji nisu ni iz naše županije. Također, promoviramo mobilnost studenta koja je gotovo pravilo u zemljama poput Velike Britanije ili Švedske. Drugim riječima, mi naše kvote definiramo očekujući studente iz cijele Hrvatske, a i šire. Prema tome, iako uvažamo potrebe Primorsko-goranske županije, kada ocjenjujemo preporuke, nama je referentni okvir cijela Hrvats
Mesari traženi, ali nitko to ne želi raditi
    
    Istovremeno s preporukama za studijske, izdane su i preporuke za srednjoškolske programe prema kojima programi za CNC operatera, slastičara, mesara i limara jamče radno mjesto, dok bi frizeri, prodavači, ekonomisti, upravni referenti, hotelijersko-turistički tehničari, dizajneri odjeće, grafički urednici-dizajneri te dizajneri unutrašnje arhitekture svoje karijeru po završetku obrazovanja mogli započeti na burzi rada te se za te programe preporuča smanjenje upisne kvote. No, unatoč tome što pojedini programi znače siguran posao, za njih već godinama nema interesa, a jedan od takvih je program za mesare čiju ovogodišnju generaciju učenika prvih razreda čini svega četvero učenika. Taj se program, kaže ravnateljica Obrtničke škole Opatija, Loredana Grdinić, zbog neinteresa učenika godinama nije provodio, a ove godine ta buduće četiri mesara dijele razred zajedno s frizerima. – Riječ je o teškom fizičkom poslu koji učenici ne žele raditi. Njima je to gadljivo i nije atraktivno unatoč tome što na burzi rada postoji deficit tog kadra. Slična je priča i s pedikerima, ove godine za taj nam se program nitko nije javio, navodi Grdinić.
 ka. Vidljivo je da tržište rada na razini Hrvatske u većini županija registrira deficit završenih studenta na studijima medicine, farmacije, strojarstva, informatike i računarstva, elektrotehnike, matematike, fizike i prirodnih znanosti, stranih jezika, odnosno anglistike i germanistike te psihologije. Jasno je da na zavodima za zapošljavanje najčešće ima najviše osoba koje su završile studije ekonomije, prava, prometa, politologije, učiteljske studije, kroatistike. Sugestija je da se povećavaju kvote u prvoj, a smanjuju u drugoj skupini. Pritom, imamo i situacije da su neka zanimanja u jednoj županiji deficitarna, a u drugoj suficitarna, kao što su primjerice kroatistika ili pravo. I to ukazuje da preporuke treba interpretirati u cjelini, upozorava prorektorica. 
    Činjenicu da riječko Sveučilište ozbiljno shvaća preporuke, uvođenje je stipendija i za područje prirodnih i tehničkih znanosti, te medicine i informacijsko-komunikacijske znanosti, ali i kreditnih olakšica za ta područja. 
    – U posljednjih nekoliko godina kvote u domeni ekonomije i prometa su smanjene. Međutim, mislim da su u pravu moji kolege s naših sastavnica koji obrazuje kadrove u ovim domenama, i koji ističu da bi trebalo istražiti s kojih su visokih učilišta osobe na zavodima za zapošljavanje, a koliko je naših studenta zaposleno. Naime, znamo da danas u Hrvatskoj ima veliki broj javnih i privatnih studija u ovoj domeni, a pitanje je je li kvaliteta stečenih kompetencija na svima ista i koji se među njima ipak lakše i brže zapošljavaju. 
    
Nije u kvotama sve

U nekim pak područjima koja su deficitarna, kao što je medicina, dentalna medicina ili farmacija za koje postoji interes, kvote su i ove godine visoke koliko to kapaciteti na sastavnicama dozvoljavaju. To znači da se sada više ne radi o mogućnosti povećanja kvota ili upisnoj politici, nego o povećanju kadrovskih i prostornih kapaciteta. U našoj županiji su deficitarna zanimanja za koje namamo studije kao što je geografija, glazbena pedagogija, rehabilitacija i logopedija, socijalna pedagogija i zasigurno trebamo razmišljati i o kapacitetima za pokretanje ovih studija. Međutim, posebno je zanimljvo da su deficitarna neka zanimanja za koja nisu popunjene kvote na diplomskim studijima poput fizike, strojarstva, matematike, elektrotehnike, informatike. 
    Dakle, u našoj upisnoj politici mi posebno vodimo računa o potrebama društva, imamo prostora, ali nema interesa potencijalnih studenta. Posebice se to odnosi na nastavničke diplomske studije na fizici, matematici i informatici koji, unatoč velikim potrebama, ne popune kvote. Ovdje se ozbiljno trebamo zapitati zašto mladi ljude ne žele studirati studije koji im osiguravaju radna mjesta, a vjerujem da je odgovor poglavito u statusu nastavnika u osnovnim i srednjim školama. S druge strane, interes postoji za studije za kojima nema izrazite tržišne potrebe. To nas upućuje na zaključak da se upisna politika ne svodi samo na kvote, već i na mobiliziranje interesa potencijalnih studenta za studije u kojima postoji veća šansa za zapošljavanje, kaže prof.dr. Samaržija. 
    Dodajući kako je važno voditi računa i o tome da ima mladih ljudi čiji je interes u područjima koja nisu deficitarna kao što su neke društvene, humanističke ili umjetničke struke, prof.dr. Samaržija zaključuje da se upalo u drugu krajnost i obrazovanje se gleda samo u svrsi tržišta rada, a ne osobnog usavršavanja i slobodnog izbora.