''S faksa ravno na posao'', Novi ist, 23. 1. 2015.
 
NEMA STRAHA ZA NJIH POTRAŽNJA ZA DIPLOMANTIMA STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA VIŠESTRUKO VEĆA OD PONUDE

S faksa ravno na posao

I diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Godišnje prosječno 300 studenata završi Tehnički fakultet i nitko od njih ni ne vidi biro rada * Foto: M. GRACINRIJEKA » Studije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci godišnje u prosjeku završi tristotinjak studenata i nitko od njih nikada ne vidi burzu rada. Potvrđuju to i podaci riječkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer potražnja za diplomantima studija strojarstva, elektrotehnike i računarstva višestruko je veća od ponude. Samo lani poslodavci su tražili 308 radnika tog profila, a u ponudi ih je bilo tek 169. Međutim, u stvarnosti potražnja za tim profilom kadra daleko je veća, jer kako pojašnjava predstojnica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić, potražnja za deficitarnim zanimanjima često nije evidentirana. Uobičajena je praksa da poslodavci zaobilaze Zavod i »regrutacija« kadra vrši se već na samom fakultetu. 
    
Traženi socijalni radnici

– Poslodavci nisu obavezni raspisivati natječaje preko nas i najčešće već imaju saznanja o deficitarnosti traženih kadrova te vrlo često do tih kadrova dolaze u suradnji s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima. Treba napomenuti i da broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ-u PU-u Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada, navodi Tomašić. 
    Činjenicu da studenti Tehničkog fakulteta sa studija idu direktno na posao potvrđuje i dekan prof. dr. Goran Turkalj te ističe kako studenti nerijetko rade već za vrijeme studija, a jednako su traženi i unutar i izvan hrvatskih granica. Po završetku studija rado ih prihvaćaju sve države zapadne Europe, no i za vrijeme studija rade u inozemstvu. Jedan od takvih primjera suradnja je s jednom od najvećih svjetskih tvrtki u području metalne industrije, talijanskim Danieliem, gdje riječki studenti odrađuju projekte, ali i svoje diplomske radove. 
    – Svako toliko nazove nas neka tvrtka i zatraži da preporučimo studente. Ima puno upita iz riječkih tvrtki, pogotovo malih projektantskih firmi, ali i upita izvana. Nerijetko naši studenti već za vrijeme studiranja rade preko student servisa i kada diplomiraju nastavljaju raditi za istog poslodavca. Međutim, stanje nezaposlenosti ili zapošljavanja ne treba gledati samo u okviru naše županije, jer 50 posto studenata našeg fakulteta dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a slična je situacija i na cijelom Sveučilištu, kaže prof. dr. Turkalj. 
    Nisu samo diplomanti Tehničkog fakulteta ti koji su na tržištu rada iznimno traženi, jer i diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra, a u suštini se radi o studijima koji se na Sveučilištu u Rijeci ne provode. Kadra te struke na riječkom tržištu rada gotovo da i nema, jer primjerice tijekom prošle godine na HZZ-u tražena su 24 diplomirana socijalna radnika, a kao nezaposlen prijavio se tek jedan. 
    – Obrazovni programi koji se ne provode u našoj županiji značajno utječu na deficitarnost pojedinih zanimanja te se kvalitetnom politikom stipendiranja pokušava umanjiti neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada naše županije, kaže Tomašić. 
    
Preporuke kvalitativnog karaktera

I prema ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socija
Samo lani na birou završilo 1.066 diplomiranih ekonomista 
    
    Kako već godinama na riječkom tržištu rada postoji kronični deficit određenog kadra, tako postoji i enorman suficit nezaposlenih s diplomama određenog područja, a uglavnom je riječ o ekonomskih i pravnim zanimanjima. Samo tijekom prošle godine na riječku podružnicu HZZ-a pristiglo je 1.066 novoprijavljenih s diplomama ekonomije te njih 285 s diplomama prava. Istovremeno poslodavci su lani zatražili 523 diplomirana ekonomista, a 816 vodi ih se kao nezaposleni. U takvoj situaciji mladi sa »suficitarnim« diplomama nerijetko prihvaćaju poslove za koje se nisu školovali, a tome su posebno skloni, kaže Tomašić, mladi ljudi bez obitelji koji su u sve većoj mjeri skloni i prostornoj mobilnosti. 
    – U trenutačnoj gospodarskoj situaciji nezaposlene osobe svjesne nedostatne ponude slobodnih radnih mjesta i suficitarnosti zanimanja prihvaćaju poslove izvan svog zvanja, a posebno su mladi spremni na profesionalnu i prostornu mobilnost. Na vrijeme čekanja na zaposlenje utječe i uključivanje u provođenje programa aktivne politike zapošljavanja, posebno mjere stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. U prošloj godini tom je mjerom obuhvaćeno je 220 diplomiranih ekonomista i 70 pravnih stručnjaka, kaže Tomašić. 
    U ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ je uz ekonomiju i pravo među suficitarne studijske programe ubrojio i likovnu pedagogiju, primijenjenu umjetnost, logistiku i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofiju. 
    
Razgovori za posao i prije diplome 
    
    Studenti Tehničkog fakulteta, završnih godina diplomskog studija strojarstva, smjer konstruiranje i mehatronika, Tedi Celega i Dino Brnčić iako još nemaju diplomu u rukama imaju jasno razrađen plan dolaska do posla, a on ne ide preko burze rada. 
    – Za mjesec i pol ću diplomirati i već sam odradio nekoliko razgovora za posao. Inače sam iz Pule, ali u Rijeci je veća šansa za naći posao pa mislim da ću i nakon diplome ostati ovdje, iako srce vuče kući, kaže Tedi. 
    Dodajući i kako sve intenzivnije razmišlja o odlasku u inozemstvo, kaže kako je odabrao Tehnički fakultet jer je to bilo jedino područje koje ga zanima. Njegov kolega Dino o odlasku u inozemstvo ne razmišlja, jer uvjeren je da će u Rijeci za solidnu plaću naći posao bez problema. 
    – Prema mojim saznanjima većina onih koji su lani i preklani završili fakultet dobili su posao u Rijeci ili Zagrebu. Osobno bih radije ostao ovdje, iako znam da ima onih koji su otišli raditi u inozemstvo. Planiram u studenom diplomirati i tijekom ljeta započeti s traženjem posla, ističe Dino. Kratak put od diplome do posla, kažu Dino i Tedi, nerijetko ide i preko profesora Tehničkog fakulteta koje poslodavci traže da preporuče svoje studente.
 lni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija područja su koja zahtijevaju veću proizvodnju kadra, a ta je analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, kaže Tomašić, provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. 
    – Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pritom su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, zaključuje Tomašić.