Objavljen rad grupe prof. Polića
Utorak, 03.03.2015.

utorak, 3. ožujka 2015.

Znanstveni rad grupe prof. dr. sc. Bojana Polića sa Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci pod naslovom NK cells link obesity-induced adipose stress to inflammation and insulin resistance prihvaćen je za publiciranje u uglednom časopisu Nature Immunology.

Rad je u cijelosti, od ideje do realizacije, izrađen na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, što je pravi raritet u Hrvatskoj. Rad je objavljen 2. ožujka, kao "advanced online publication", a uskoro će biti objavljen i u tiskanom izdanju časopisa Nature Immunology.

Ovaj rad predstavlja plod dvoipolgodišnjih intenzivnih istraživanja u, za nas, novom području imunometabolizma. Naime, radi se o istraživanju mehanizama upale visceralnog masnog tkiva (VAT) u debljini, kao glavnog izvorišta sistemske kronične upale niskog intenziteta koja dovodi do razvoja periferne rezistencije na inzulin (IR) te posljedičnog razvoja Diabetesa Mellitusa tipa 2 (DM2) i komplikacija.

S obzirom da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) danas u svijetu ima preko pola milijarde debelih ljudi (BMI>30) i oko milijarda njih s prekomjernom težinom (BMI 25 - 30) te da je DM2 najčešća komplikacija istih, istraživanja mehanizama nastanka upale u VAT-u mogu imaju značajne medicinske implikacije. Najvećim dijelom istraživanja u ovom radu se odnose na izučavanje mehanizma upale VAT-a na mišjem modelu debljine izazvanom visokokalorijskom masnom hranom (HFD), a dijelom i na istraživanja kliničkih uzoraka VAT-a debelih osoba. 

 

Stručno objašnjenje prof. dr. sc. Bojana Polića

Pokazano je da su NK stanice, kao dio imunološkog sustava, ključni regulatori pretvorbe makrofaga u tzv. proupalne M1 makrofage u VAT-u u debljini, kao glavnog izvorišta proupalnih citokina i sistemske kronične upale. One to postižu snažnim lučenjem Interferona gama (IFNgama), citokina koji direktno dovodi do proupalne konverzije makrofaga. Nadalje, utvrđen je i način aktivacije NK stanica u ranoj fazi (prva 2-3 tjedna) nakon početka uzimanja HFD. Naime, značajno povećane masne stanice (adipociti) u debljini su pod metaboličkim stresom, što uzrokuje pojačani izražaj NCR1 liganada na njihovoj površini. Ovi ligandi uzrokuju podraživanje NCR1 aktivacijskog receptora koji je prisutan na svim NK stanicama, a što rezultira aktivacijom i proliferacijom NK stanica te njihovim lučenjem IFNgama. U radu smo pokazali da bilo deplecijom NK stanica, upotrebom NCR1-deficitnih miševa ili neutralizacijom IFNgama možemo prevenirati proupalnu konverziju makrofaga. Štoviše, upotrebom fuzijskog proteina koji sadržava NCR1 receptor (Ig-NCR1) uspjeli smo i terapeutski blokirati interakciju NCR1 receptora na NK stanica i NCR1-liganda na adipocitima i time prevenirati razvoj upale i inzulinske rezistencije. U suradnji sa KBC Rijeka, Klinikom za internu medicinu i Klinikom za kirurgiju, istražili smo i izražaj NKp46 (NCR1) liganada i na adipocitima VAT-a debelih ljudi kojima su uz informirani pristanak uzeti uzorci VAT-a i subkutanog masnog tkiva prilikom elektivne laparoskopske kolecistektomije. Rezultati analize tih uzoraka pokazuju također povećani izražaj NKp46 liganada na adipocitima VAT-a debelih ljudi, što se poklapa sa nalazom na mišjem modelu i upućuje na mogućnost djelovanja istovjetnog mehanizma i u ljudi. Ovo je ujedno i primjer translacijskih medicinskih istraživanja na Sveučilištu u Rijeci te izvrsne suradnje sa KBC-om Rijeka.

Ovim je radom po prvi puta identificirana i pokazana direktna molekularna interakcija između adipocita VAT-a izloženih metaboličkom stresu u debljini i imunološkog sustava (NK stanice) čiji je rezultat aktivacija upalnog procesa i razvoj inzulinske rezistencije te mogućnost prevencije tog procesa terapeutskim pristupom. 


Posebno treba istaknuti značajan doprinos radu koji je dao prvi autor dr. Felix M. Wensveen, poslijedoktorand u grupi prof. Polića i odnedavno docent na Zavodu za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, ali isto tako i doprinos mlađih članova grupe kao što su: Vedrana Jelenčić, mag. biotech., Sonja Valentić, mag. mol. biol., i Marko Šestan, dr. med. vet.

Kliničkom dijelu studije značajnije su doprinijeli dr. Tamara Turk Wensveen i prof. Davor Štimac sa Klinike za internu medicinu te Davor Mendrila sa Klinike za kirurgiju. Treba spomenuti i širi dio kliničkog tima koji sudjeluje u istraživanjima kao što su: prof. Dubravka Jurišić Eržen, dr. Sanja Klobučar Majanović, Neven Franjić sa Klinike za internu medicinu, kao i dr. Marko Zelić sa Klinike za kirurgiju. U istraživanjima su nam također pomogli savjetom, reagencijama i specifičnim ekspertizama naši suradnici iz inozemstva, a to su grupa prof. Ofera Mandelboima  i suradnica Ariella Glasner sa The Lautenberg Center for General and Tumor Immunology, The Hebrew University Hadassah Medical School, Jerusalem, Israel; te grupa prof. Jensa Brueninga i prof. Thomas Wunderlich i Sebastian Theurich sa Max Planck Institute for Metabolism Research Cologne, Cologne, Germany.