''Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju'', Novi list, 12. 2. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET KORIŠTENJE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
 
Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju
Najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku

 
 
Tehnički fakultet – instalacija na krovu fakultetske zgrade  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Niti godinu dana nakon puštanja u pogon solarne elektrane, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljen je novi veliki projekt iz područja korištenja energije iz obnovljivih izvora – sustav solarnog hlađenja. 
    Riječ je o sofisticiranom sustavu koji za hlađenje koristi sunčevu energiju, vrijednom preko 700 tisuća kuna, od kojih je najveći dio osiguran iz fondova EU-a kroz Emilie projekt, u kojemu uz partnere iz šest zemalja sudjeluje i Regionalna energetska agencija (REA) Kvarner. Zajednički su ga realizirali Tehnički fakultet i REA Kvarner, uz potporu Primorsko-goranske županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 
    Sva oprema je već ugrađena i u pogonu, a detalje projekta predstavili su dekan Fakulteta prof. dr. Goran Turkalj i prof. Branimir Pavković sa Zavoda za termodinamiku i energetiku te direktor REA Kvarner Darko Jardas. 
    – Sustav se koristi za hlađenje laboratorija za klimatizaciju, a integriran je u sustav grijanja i hlađenja fakulteta, tako da se sada u zimskim mjesecima koristi i kao potpora sustavu grijanja, a ljeti će se moći koristiti i za hlađenje prostorija, čime će smanjiti potrošnju energije iz konvencionalnih izvora. No, najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku, rekao je Turkalj, istaknuvši kako je Tehnički fakultet, kao prva visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj još sedamdesetih godina prošlog stoljeća započeo sa sustavnim bavljenjem solarnom energijom. 
    Sredstva za projekt izborena su u žestokoj međunarodnoj konkurenciji, kazao je Jardas, dodavši kako je sličan sustav već ugrađen u crikveničkoj Thallasotherapiji, a oba će, osim u praktične svrhe grijanja i hlađenja, poslužiti za istraživački rad i unapređivanje sustava solarnog hlađenja u budućnosti. 
    – U Crikvenici je primijenjena nešto drugačija tehnologija pa ćemo kroz godine moći uspoređivati rad i učinkovitost oba sustava, što će nam dati vrijedne informacije za buduće slične projekte. U en
Komercijalna primjena 
    
    Predstavljanju sustava solarnog hlađenja prisustvovao je i župan Zlatko Komadina, koji je istaknuo kako se od tri postojeća slična sustava u Hrvatskoj, dva nalaze u Primorsko-goranskoj županiji. 
    – Za komercijalnu primjenu ova je tehnologija možda još uvijek preskupa, ali prije nekoliko desetljeća i obične solarne ploče za pripremu tople vode bile su astronomski skupe, a danas su uobičajena pojava, kazao je Komadina.
 ergetici se u zadnje vrijeme događaju silne promjene i tehnologija golemim koracima ide naprijed. Usudio bih se sadašnji trenutak u energetici usporediti s događanjima u IT sektoru prije dvadesetak godina, kada je ostvaren ogroman napredak. Došli smo do toga da se sva dosadašnja znanja nanovo propituju i rađaju se posve novi koncepti i ideje koje će u budućnosti zasigurno značajno izmijeniti načine korištenja energije i njezina dobivanja, kazao je Jardas. 
    Profesor Pavković prezentirao je tehničke detalje sustava, pojasnivši kako je riječ o apsorpcijskom sustavu, koji za hlađenje umjesto uobičajene električne energije koristi energiju izravno iz sunčeva zračenja. 
    – Preliminarni proračuni pokazuju da ćemo godišnje oko 11 tisuća kilovatsati moći iskoristiti za grijanje, kao i više od 12 tisuća kilovatsati korisne rashladne energije. Ovaj projekt će nam pružiti mogućnost da istražimo mogućnosti šire primjene ove tehnologije u komercijalnim uvjetima, a najveća mu je prednost što za hlađenje u ljetnim mjesecima ne koristi električnu energiju koje tada ionako nedostaje zbog velikog opterećenja, nego je uzima direktno od sunca, kazao je Pavković, koji je po završetku prezentacije okupljene poveo u razgledavanje cijelog sustava, od instalacija na krovu fakultetske zgrade, do toplinske pumpe u sklopu kotlovnice.

M. GLAVAN