''Studenti nemaju razloga za strah, njihove diplome jednako vrijede kao i u EU'', Novi list, 16. 2. 2015.
 
PROF. DR. ALAN ŠUSTIĆ DEKAN FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA O POBUNI STUDENATA PROTIV PRESELJENJA S MEDICINE

Studenti nemaju razloga za strah,
njihove diplome jednako vrijede i u EU-u

Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet osnovan u Rijeci, a ne u Zagrebu – prof. dr. Alan Šustić * Foto: S. DRECHSLERNovoosnovani Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci prva je ustanova takve vrste u Hrvatskoj, osnovana s ciljem provođenja visokoškolske edukacije specifičnog zdravstvenog kadra. Iako se o osnivanju fakulteta dugo govorilo, u trenutku kada je započelo prebacivanje studenata s Medicinskog fakulteta na novoosnovanu ustanovu dio studenata pobunio se protiv toga iz razloga što su shvatili da po završetku studija neće dobiti diplome Medicinskog, već novog Fakulteta zdravstvenih studija, kojeg nisu upisali. Kako bi se smirili nezadovoljni studenti postignut je kompromis da će im se izdavati dvojne diplome s pečatima oba fakulteta, a za razliku od nezadovoljnih studenata koji tvrde da nisu bili informirani o prebacivanju na drugu ustanovu te da se krše njihova prava, dekan Fakulteta za zdravstvene studije prof. dr. Alan Šustić u prebacivanju na novu ustanovu ne vidi ništa sporno. 
    
Različiti profili

– Zaista mi nije jasno što je i u čemu sporno, osim što možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet, kao prvi u Hrvatskoj, osnovan kao sastavnica Sveučilista u Rijeci, a ne u Zagrebu. Inače, fakulteti na kojima sveučilišnu naobrazbu stječu različiti zdravstveni profili, ali ne doktori medicine, dentalne medicine ili magistri farmacije, predstavlja uobičajeni način edukacije visokoobrazovanih kadrova u zdravstvu u EU i drugim razvijenim zemljama. U najbližem okruženju možemo istaknuti dva takva fakulteta u Sloveniji, pri sveučilištima u Ljubljani i Mariboru. Jedno od najrazumnijih i najracionalnijih rješenja problema manjka liječnika i sestara je upravo otvaranje fakulteta zdravstvenih studija, što je i bila vrlo jasna i eksplicitna preporuka »peer« misije EU koja je posjetila Hrvatsku 2008. godine. Osim preddiplomskih i diplomskih studijskih programa za medicinske sestre, primalje i fizioterapeute, na ovakvim fakultetima trebala bi se provoditi visokoškolska edukacija u brojnim, specifičnim zdravstvenim programima koji su više nego potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. 
    
Neinformiranost

Ipak je činjenica da su ti studenti potpisali ugovore na početku studija u kojima nije pisalo da će prije diplome promijeniti fakultet? 
    – To je činjenica. 
    Nije li to onda kršenje ugovora? Smatrate li poštenim da se nekoga pred kraj studija prebacuje na drugu ustanovu i to, kako tvrde studenti, bez njihovog znanja?
    – Prema pravnom tumačenju nismo prekršili ugovore, jer se radi o statutarnim promjenama koje su u ugovoru naznačene. Ista se stvar dogodila prilkom osnivanja Učiteljskog fakulteta, Akademije primijenjenih umjetnosti te Sveučilišnih odjela. I tada su u jednom trenutku studenti s jedne ustanove prebačeni na drugu. U slučaju Fakulteta zdravstvenih studija, oni koji o tom prebacivanju nisu mogli biti obaviješteni su oni koji su fakultet upisali 2011. godine, jer je 2012. godine odlukom Senata Sveučilišta počeo postupak osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija. Dakle studenti koji su se od tada upisivali na fakultet trebali su biti obaviješteni o budućem prebacivanju na novi fakultet. Također, ako fakultet traje tri godine, onda su ga, kada su baš toliko željeli biti studenti medicine, mogli u roku i završiti. Dakle, radi se samo o onima koji nisu uspjeli diplomirati u tri godine. Za njih se
Da mi je do funkcija, ne bih izabrao ovo mjesto dekana 
    
    Među studentima, ali i drugim krugovima, kruži priča da je Fakultet zdravstvenih studija osnovan iz razloga da se pojedincima osiguraju pozicije. Među ostalim spominje se i vaše ime.
    – Za druge ljude ne znam, ali moja puno jača i puno bolje plaćena pozicija i u društvu značajnija je mjesto predstojnika Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje. Dakle, da mi je do pozicije onda bih odabrao tu poziciju, a ne ovu. No, koliko je ta funkcija opterećujuća mislim da ju neću više obnašati. Svojevremeno sam odbio odlazak u Sabor, kao i mjesto državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva. Valjda, da mi je do funkcija onda ne bih izabrao mjesto dekana fakulteta u osnivanju. 
    
Pokrećemo prvi doktorski studiji iz sestrinstva 
    
    U kojem će se smjeru razvijati Fakultet?
    – Sada smo u fazi razvijanja sveučilišnih diplomskih programa. Ovih dana na Senat ide program klinička nutricija koji bi trebao krenuti s početkom iduće akademske godine. Riječ je o programu koji ne postoji u Hrvatskoj. Program neće biti namijenjen samo medicinskim sestrama i fizioterapeutima, nego i kineziolozima. Također vrlo intezivno radimo na programu dentalnih higijeničara, kao i na programu iz palijativne medicine, a razmišljamo i o programu za anesteziološke tehničare. Osim toga u suradnji sa celjskom visokom školom i mariborskim sveučilištem radimo program koji će biti na engleskom jeziku. Također nam je cilj uključiti se u doktorsku školu i pokrenuti prvi doktorski studij te da otvorimo mogućnost doktoriranja iz područja sestrinstva, što sada u Hrvatskoj nije moguće. Vizija Fakulteta je da je ova uprava, kao i konstrukcija, tranzitorna. Očekujemo za šest do osam godina da se stvore nove katedre i novi programi te da dođu novi ljudi koji su završili ovaj fakultet i doktorirali. Osnovna je misija Fakulteta da omogući trodjelnu vertikalu edukacije zdravstvenih radnika. 
    
Omjer broja liječnika i sestara 
    
    Prepoznaje li Ministarstvo zdravstva profil stručnjaka koji namjeravate obrazovati?
    – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznalo je i potpomoglo sve što smo do sada radili, a sada je na potezu Ministarstvo zdravstva da prepozna te nove programe. Riječ je o programima koji su u zapadnim zemljama odavno uvedeni. To su specifični programi koji su potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. Radi se o ergoterapeutima, optometričarima, dentalnim higijeničarima i slično. Stalno se govori o tome da se kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri brojem liječnika, međutim to nije tako. Hrvatska ima 2,9 liječnika na tisuću stanovnika, isto kao Finska koja je u samom vrhu zdravstvenih sustava, a gdje smo mi?! S druge strane, Gruzija ima 4,6 liječnika na tisuću stanovnika i istovremeno jedan od najgorih sustava. Treba gledati odnos broja liječnika i medicinskih sestara, po čemu je Hrvatska na dnu. Imamo 5,6 sestara na tisuću stanovika, a Danska ili Belgija, koje imaju najrazvijenije sustave, imaju više od 15 sestara na tisuću stanovnika.
 slažem da nisu bili informirani. Također, što se tiče te informiranosti, na Senatu sjede četiri studenta i jedan od njih je uvijek s Medicinskog fakulteta, a na Fakultetskom vijeću sjedi 15 predstavnika studenata. Svaka godina ima svog predstavnika, kao i studijski program. Na svakom Fakultetskom vijeću je bilo izvješće o razvoju Fakulteta zdravstvenih studija. Ako oni misle da sam pojedinačno trebao ići kod svakog studenta i informirati ga, onda su u pravu, ali onda ne znam zašto postoje predstavnici studenata. Problem komunikacije među studentima je njihov problem. 
    
Postignut kompromis

Studenti tvrde da novi fakultet nije zaveden u baze?
    – To je bio problem koji je riješen. Netko je zaboravio da fakultet treba prijaviti Zavodu za zapošljavanje i kada je došla prva studentica došlo je do problema. Taj je problem trajao točno pet sati, koliko je trebalo da se Fakultet zdravstvenih studija stavi na sve liste studija u Hrvatskoj. 
    Ono što također smeta studentima je da im predaju profesori Medicinskog fakulteta, odlaze polagati ispite na Medicinski fakultet, a opet ne mogu dobiti diplomu te ustanove.
    – To može biti djelomično istina, jer i ja sam profesor oba fakulteta. No, to može biti i obrnuto. Studenti Medicinskog fakulteta mogu pitati zašto slušaju neku nastavu profesora Fakulteta zdravstvenih studija i zašto na tom Fakultetu polažu ispite. Valjda je normalno da će predmet polagati tamo gdje je profesor. Radi se o zajedničkim studijskim programima, što je u skladu s ciljevima Strategije, a riječ je o interdiscipliniranim programima. Sada idemo na Senat s programom kliničke nutricije koji će izvoditi Fakultet zdravstvenih studija, Medicinski, Filozofski i Fakultet menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu te Veleučilište u Rijeci. Dogovorili smo se da će studenti dobiti diplomu oba fakulteta, potpisat će je oba dekana. Napravili smo kompromis. Ne može im se izdati diploma isključivo Medicinskog fakulteta jer tog programa na Medicinskom fakultetu više nema. Onaj tko dobije diplomu, neće biti manje medicinska sestra zato što ima diplomu drugog fakulteta. Cilj ovog fakulteta je otvaranje što više diplomskih studija što je u skladu i s preporukama Europske unije. Nisam to ja izmislio. Prvi smo to napravili, druga bi hrvatska sveučilišta napravila to još jučer da su imali uvjete. 
    Znači nema mjesta strahu da im diploma neće biti priznata?
    – Njihova diploma jednako vrijedi. To je regulirana profesija. Imamo usklađene programe s Europskom unijom. Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji trenutno studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo.