''Početak nove vrste istraživanja raka dojke'', Novi list, 17. 2. 2015.
 
ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU PRVI DOKTORSKI RAD OD OSNUTKA USTANOVE
 
Početak nove vrste istraživanja raka dojke
Riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša« i oiznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sanje Šale – čitav se život bavim znanstvenim radom  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci jučer je obranjen prvi doktorski rad od osnutka te visokoškolske ustanove, a riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša«. Pored toga što se radi o prvom doktorskom radu na jednoj od najmlađih sveučilišnih sastavnica riječ je i o iznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke. 
    Pojašnjavajući kako je tijekom svog doktorskog rada epitelne stanice mliječne žlijezde analizirala inovativnom kombinacijom metoda koje ne narušavaju trodimenzionalnu strukturu tkiva Šale kaže da je otkrila kako postoje četiri vrste stanica, dok se posljednjih p
Promjena koncepta dijagnostike 
    
    Znanstveno otkriće Sanje Šale prema ocjeni pročelnika Odjela za biotehnologiju prof.dr. Krešimira Pavelića veliko je znanstveno otkriće koje će značajno promijeniti koncept dijagnostike raka dojke. Uz prof.dr. Pavelića povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su i prof.dr. Anđelka Radojčić Badovinac, doc.dr. Ivana Munitić te prof.dr. Damir Vrbanec.
 edesetak godina smatralo da postoje samo dvije vrste. 
    – Otkrivene su dvije nove vrste stanica koje su nazvane S i L stanice, a funkcija im je regulacija prostornog rasporeda tercijarnih grančica i alveola. Ovo otkriće je od iznimne važnosti i za ranu dijagnostiku i ciljano liječenje raka dojke, a tijekom rada koristila sam različite načine ispitivanja stanica, od čega najznačajnijim smatram genetsko obilježavanje stanica, ističe Šale. 
    Rad je objavljen i u prestižnom znanstvenom časopisu »Nature Cell Biology« te je izazvao veliku pažnju znanstvene javnosti, a djelomično je nastao i na Sveučilištu Harvard na kojem je Šale bila stipendist. Prema ocjeni Šale njeno će otkriće značiti i početak nove vrste istraživanja raka dojke s obzirom da su otkrivene nove vrste stanica, a dodajući kako je znanstveni rad zanima od najranijeg djetinjstva Šale kaže da je na svom je doktorskom radu radila tri do četiri godine. 
    – Čitav se život bavim znanstvenim radom, od najranijeg djetinjstva. Već sam tijekom srednje škole volontirala na Institutu Ruđer Bošković, a nakon srednje škole upisala sam Medicinski fakultet, kaže Šale. 
    Dodajući kako bi svoj znanstveni rad voljela nastaviti u Hrvatskoj te da je zadovoljna s uvjetima na Sveučilištu u Rijeci, Šale ističe da bi svakom mladom znanstveniku ipak savjetovala da ode u inozemstvo, provede neko vrijeme tamo i vrati se kući.