Recept za sretnu vezu
Srijeda, 01.04.2015.

srijeda, 1. travnja 2015.
U organizaciji Odjela za Biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci održan je seminar pod nazivom ''Znanost i mediji: recept za sretnu vezu''. Seminar je održao Mićo Tatalović, po struci biolog, a zaposlen kao novinar i urednik vijesti o okolišu na portalu ''New Scientist''.
Predavač je iznio svoja iskustva u dosadašnjem radu, koja su uključivala pisanje i uređivanje znanstvenih članaka. Prema njegovom iskustvu znanost je uvijek teško približiti široj publici. U kontekstu sveučilišne zajednice, naglasio je važnost sveučilišnih ureda za odnose s javnošću i sveučilišnih mrežnih stranica, putem kojih znanstvenici imaju kanal kojime im je znatno olakšan prodor u medijski prostor. Uloga sveučilišnih PR djelatnika, prema njegovom viđenju, jest da rad znanstvenika približe široj javnost. Porezno obveznici plaćaju poreze iz kojih se financira radi najvećeg broja istraživača, pa je i javna odgovornost da njihov istraživački rad bude javan, transparentan i prikazan javnost na razumljiv i pristupačan način. Znanstvenici pak snose svoj dio odgovornosti u tome smislu da trebaju pravodobno kontaktirati djelatnike odnosa s javnošću, konzultirati se s njima oko načina prezentacije njihova rada, postignuća ili otkrića te se uz njihovu pomoć na što pristupačniji način predstaviti medijima i javnosti. Mediji pak često vide znanost kao dosadnu i nerazumljivu široj javnosti. Upravo u tome krije se najveća zamka. Znanstvenik čiji se rad prezentira mora ostaviti novinaru da radi svoj posao, kao što on radi svoj u npr. laboratoriju, ne očekivati da će njegova izjava biti u potpunosti integralno prenesena te shvatiti da medijska logika funkcionira na taj način da je prije svega potrebno privući medijsku publiku, odnosno širu javnost.
''Moramo biti zainteresirani za znanost, jer znanost je svakako zainteresirana za nas!'', istaknuo je Tatalović, pojašnjavajući sveprisutnost tehnologije i određenu determiniranost njome na svakodnevno j razini ljudskih života na primjeru umjetne inteligencije. Nastavio je s tezom da je iznimno važno popularizirati znanost, a na određeni način diskreditirati pseudoznanost. Kao primjer naveo je medijske napise o cijepljenju, gdje se značajan dio novinara priklonio prirodnim metodama prevencije i liječenja, a klasično cijepljenje stavio u drugi plan ili čak i kritizirao. Zauzimanje takvoga stava i prenošenja istoga javnosti, Tatalović smatra opasnim.
Dajući kao primjer temu globalnog zatopljenja, naglasio je važnost uzimanja u obzir i davanja prostora različitim mišljenjima i stajalištima. Ako npr. jedan znanstvenik u Hrvatskoj tvrdi da globalnog zatopljenja neće biti, već da nas očekuje novo ledeno doba i zamrzavanje Jadrana, odgovoran novinar koji prati znanost, ne bi smio izaći s takvim člankom u javnost, već uključiti i mišljenja većine znanstvenika, koja su o tome pitanju potpuno suprotna.

Predavač je zaključio nudeći ''recept za sretnu vezu'' između znanosti i medija'':

·         znanstvenik treba unutar jednoga dana odgovoriti na upite novinara
·         pravodobno komunicirati informaciju sveučilišnom uredu za odnose s javnošću
·         reagirati na vijesti u medijima koje se odnose na područje rada kojim se bavi
·         koristiti medije za promociju vlastitog rada i ekspertize
·         očekivati bombastične naslove (koje sastavljaju urednici, a ne novinari)
·         ne očekivati da će se priča u potpunosti slagati njihovim razmišljanjima te da će iscrpno prenijeti sve što su rekli novinaru
·         prihvatiti da je medijska priča o znanosti nečiji rad, pa shodno tome može biti i kritičan

Neven Protić