''Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće'', Novi list, 7. 3. 2015.
 
POGLED U BUDUĆNOST RIJEČKO SVEUČILIŠTE PREDSJEDNIKU VLADE POKAZALO OPREMU VRIJEDNU 180 MIL. KUNA

IMPRESIONIRANI PREMIJER

Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće

Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe, kazao je Milanović nakon što je pogledao opremu koja će unaprijediti i povećati istraživačku infrastrukturu i kapacitete centara i laboratorija na Kampusu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Nevenka Ožanić premijeru je pokazala novu opremu na Građevinskom fakultetu * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Premijer Zoran Milanović jučer je u pratnji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara obišao laboratorije Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije se opremanje obavlja kroz projekt Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o projektu »teškom« 180 milijuna kuna, a bespovratnim sredstvima iz EU fondova opremaju se četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Ono što su jučer premijer i ministar razgledali prema ocjeni rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pere Lučina prikaz je 21. stoljeća, a da bi uopće došlo do bespovratnih sredstava Sveučilište je prošlo trnovit put, jer na projektu je radilo 150 ljudi koji su proizveli 10 tisuća dokumenata. 
    
Gotovo okončano

Naglašavajući kako se može smatrati da je projekt gotovo okončan, prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić istaknula je da će se zahvaljujući nabavljenoj opremi unaprijediti i povećati istraživačka infrastruktura i kapaciteti centara i laboratorija koji djeluju na sveučilišnom Kampusu. 
    – Te će nam aktivnosti omogućiti postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu. Do sada smo ostvarili 98 posto planirane nabave i smatramo da smo jako puno napravili, kazala je prorektorica. 
    Dobivena sredstva raspoređena su na način da je za opremanje laboratorija Građevinskog fakulteta utrošeno 54 milijuna kuna, dok je Centar za mikro i nano znanosti i tehnologiju dobio 30 milijuna kuna, a Centar za visokopropusne tehnologije 47 milijuna kuna s čime se oprema šest lab
Šokiran izašao iz bolnice 
    
    Premijer Zoran Milanović je jučer zaključio da ima moralnu obavezu pomoći u izgradnji nove Sveučilišne bolnice. 
    – Koliko god radio ovaj posao, a to ovisi o volji hrvatskog naroda i jedino se njega bojim, moralna mi je obveza da se riječka Sveučilišna bolnica napravi. Činjenica je da je bolnica u očajnom stanju. Ne mogu reći da je to nacionalni strateški interes, ali interes ovog kraja je. Uvjeti za rad su lošiji od lošeg. U Puli smo započeli rad na bolnici, a Rijeka je po svemu sljedeća. U Hrvatskoj imamo puno bolnica, ali premalo dobrih i općenito previše bolnica, ali riječka bolnica mora dobiti dostojne uvjete za rad. Oni ne postoje. Nedavno sam bio privatno u toj bolnici i izašao sam šokiran, a to je moja država, poručio je Milanović. 
    
Sveučilište još 7 godina pod paskom EK-a 
    
    Iako je projekt opremanja laboratorija pri kraju riječko će Sveučilište sve do 2022. godine biti pod paskom Europske komisije koja će kontrolirati korištenje sofisticirane opreme. Dodajući kako su istovremeno s opremanjem laboratorija u sveučilišnom kampusu otvorena i tri nova gradilišta za objekte studentskog smještaja i energanu prof. dr. Nevenka Ožanić je istaknula kako se radi o početku druge faze izgradnje kampusa, a cijeli bi taj prostor trebao u cijelosti biti izgrađen 2025. godine. 
    
Jedan od najbolje opremljenih centara u EU-u 
    
    Dolaskom nove opreme na Odjel za biotehnologiju i to one za naprednu mikroskopiju ta je ustanova, prema ocjeni pročelnika prof.dr. Krešimira Pavelića, postala jedan od najbolje opremljenih europskih centara u tom području. Nabrajajući cijeli niz sofisticirane opreme od one za staničnu i molekularnu biologiju, proteomiku, genomiku pa do visokoprotočne instrumentacije za sistemsku biomedicinu prof. dr. Pavelić je istaknuo da se radi o interdisciplinarnoj opremi u kojoj se isprepliću biologija, kemija, računalstvo, fizika i medicina.
 oratorija. 
    
Prilagodba prostora

Oprema zahtijeva i posebnu prilagodbu prostora što je prema riječima prof. dr. Ožanić posebno naglašeno kod Centra za napredno računanje i modeliranje gdje će se samo u prilagodbu prostora za dolazak super računala utrošiti 1,2 milijuna kuna. Super računalo ujedno je i najveća pojedinačna nabavka unutar projekta, jer kako je istaknuo prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car, njegova je cijena 35,7 milijuna kuna. 
    – Kada dođe računalo uspoređivat ćemo se s 500 najvećih instalacija u svijetu, dok u Europi postoje 122 takve instalacije, a mi ćemo biti na 70. mjestu, objavio je prof. dr. Car. Međutim, iako je projekt pri kraju prema rektorovim planovima to je tek početak, jer u tijeku su i drugi projekti koji će u konačnici omogućiti stvaranje centra znanja što je preduvjet pametne specijalizacije koja bi se trebala bazirati na energetskoj učinkovitosti, proizvodnji hrane i zdravstvenoj industriji. 
    Jučerašnji pogled na 21. stoljeće prema ocjeni Zorana Milanovića više je nego impresivan, a nakon što mu je predstavljen cijeli projekt premijer se zapitao gdje su bili drugi. 
    – Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe. Ovo ulaganje neće trenutno vratiti novac. To nije kupovina jeftine robe. S ovakvim ulaganjima u ljude i skupu tehnologiju možemo postati bogatiji nego što smo sada. Već 45 godina zapeli smo u prostoru zemalja visokog srednjeg dohotka, a to ne može zadovoljavati. Izgovori i traženja krivaca za mene kao političara su jedna od hrvatskih kletvi, jer uvijek je kriv netko drugi. To je duboko pogrešno, upozorio je premijer. 
    
Lekcija Hrvatskoj

Njegovo je mišljenje da ukoliko Hrvatska duboko ne zakorači u područje EU fondova onda ne ispunjava svoj smisao boravka u EU, jer ušli smo u EU upravo iz razloga što se pružaju ogromne financijske mogućnosti. 
    – Naš je cilj da se sto posto javnih investicija u trajna dobra, u projekte i infrastrukturu povlači upravo iz europskih fondova. Svaka kuna koja za ovakve stvari ide iz hrvatskog državnog proračuna je znak nesposobnosti i politike i ljudi koji vode sveučilišta i sve druge javne sektore. Svaki most koji se gradi samo hrvatskim novcem je dokaz nesposobnosti. Hrvatska je u EU iz svog interesa, jer od toga može imati koristi. Konkretno, ovakve koristi. Lekcija je da ste bili prvi, najdovitljiviji i najbrži, najbolje ste znali što hoćete. E, da je to preslikati na Hrvatsku, da se prestanemo kretati oko sebe i tražiti krivce za svoje propuste i kikseve tamo gdje ih nema bili bismo puno bolji i konkurentniji, zaključio je premijer.