''Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva'', Novi list, 23. 3. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET RADOM POČEO ZNANSTVENI CENTAR IZVRSNOSTI ZA VIRUSNU IMUNOLOGIJU I CJEPIVA

Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva

Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i doći do prve faze kliničkih studija 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ Snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić, voditelj CentraRIJEKA » Riječki Medicinski fakultet nedavno je postao bogatiji za još jedan centar, a riječ je o Centru izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji se bavi istraživanjima međuodnosa virusa i imunološkog sustava te dizajniranjem cjepiva i vektora za prevenciju i liječenje različitih zaraznih bolesti i tumora. Neki od virusa koji će biti predmet pretkliničkih i kliničkih istraživanja su citomegalovirusi iz porodice herpesvirusa, virus ospica i zaušnjaka, hepatitis virus C te hantavirusi, uzročnici hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom, a prema riječima voditelja Centra prof. dr. Stipana Jonjića, riječki Medicinski fakultet, kao i sama Hrvatska, imaju veliku tradiciju u imunološkim istraživanjima, uključivši istraživanja cjepiva. 
    – Mi smo na Medicinskom fakultetu u Rijeci u proteklih desetak i više godina napravili zaista velika postignuća na planu razvoja imunologije i virusologije kao znanstvenih disciplina. U tom razdoblju nastavila se tradicija koju su počeli naši učitelji te su stasali novi vrhunski imunolozi koji su stekli međunarodne kompetencije i osigurali značajna sredstva na tim projektima. Samo trenutačno, u grupama koje čine ovaj Znanstveni centar izvrsnosti u Rijeci radi više od 15 doktoranata i post-doktoranata, uključujući i doktorante iz inozemstva. Stalno apliciramo na nove projekte i u tome smo relativno uspješni. Samo u posljednjih desetak godina godina aplicirali smo na osamdesetak projekata od kojih je pola ocijenjeno pozitivno. Na taj način smo priskrbili sredstva koja već sada prelaze desetak milijuna eura i kupili golemu količinu znanstvene opreme, više od 200 uređaja. No, još je važnije da je na tim projektima stalno zaposleno dvadesetak ljudi izvan sustava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Kad je Ministarstvo raspisalo natječaj za Znanstvene centre izvrsnosti, mi smo tu vidjeli svoje mjesto i priliku, ali i priliku za povezivanje s kolegama u drugim znanstvenim centrima u Hrvatskoj i to ne samo temeljnih imunologa i virusologa već i kliničkih znanstvenika. Okupili smo se, napravili inicijalni dogovor i krenuli s pripremom projekta. Cijela ideja, istraživači i sam projekt dobili su odlične ocjene i Centar je formalno odobren krajem prošle godine, a službeno započeo s radom prije par tjedana na inicijalnom sastanku koji je održan u Zagrebu, kaže prof. dr. Jonjić. 
    
Druga misija Centra

Primarni je zadatak Centra nastavak istraživanja biologije i patogeneze raznih virusa poput herpesvirusa, virusa mumpsa, hepatitisa C, kao i virusa koji izazivaju hemoragijsku groznicu, a u tom će se kontekstu istraživati razni virusni geni i njihova ulogu u imunološkom nadzoru te kako pojedine komponente imunološkog sustava kontroliraju te viruse. 
    – Dosadašnje spoznaje, kao i rezultati koje ćemo, uvjeren sam, postići kroz suradnju tijekom rada Centra, dovode nas do druge misije ovog Centra, a to jest racionalni dizajn novih cjepiva i takozvanih vektorskih cjepiva. Naime, mi koristimo različite tehnologije rekombinantne DNK pomoću kojih dizajniramo cjepiva, odnosno vektore, koji će biti kadri izazvati snažan imunološki odgovor u doma
Istraživanja na pedeset različitih miševa 
    
    Istraživanja koja se provode na riječkom Medicinskom fakultetu prvode se na miševima, a na pitanje kako takva istraživanja približiti istraživanjima na ljudima, prof. dr. Jonjić odgovara kako to jest veliki problem, jer ma koliko miševi i ljudi biološki odnosno imunološki bili slični, rezultati istraživanja koji se dobiju na miševima ne mogu se izravno primijeniti na ljudima. 
    – Međutim, sami znate da su istraživanja na ljudima vrlo ograničena i da je svako istraživanje podložno vrlo strogim mjerama nadzora i odobravanja različitih regulatornih agencija. Stoga su istraživanja na animalnim modelima, uključujući miša kao najvažnijeg modela od neprocjenjive važnosti. Mi u Rijeci u uzgojnoj nastambi imamo više od 50 različitih sojeva miševa koji su prilagođeni potrebama nekih specifičnih istraživanja. Međutim, razvijamo i model takozvanih »humaniziranih« miševa, što samo po sebi nije ništa posebno i u svijetu je kao tehnologija vrlo razvijena. Riječ je o miševima koji su imunološki nekompetentni zbog raznih mutacija, ali su zbog toga prijemčivi za prihvaćanje tuđih stanica, pa čak i ako one dolaze iz drugih vrsta. Prijenosom krvotvornih, odnosno hematopoetskih, matičnih stanica u takve životinje, oni razvijaju krvne stanice, uključujući i imunološke stanice ljudskog porijekla, što se onda koristi za istraživanje, primjerice imunološkog odgovora na neke viruse čovjeka. Međutim, taj model ima svoja ograničenja i sljedeća stepenica su istraživanja na drugim primatima, točnije majmunima, za koje mi nažalost nemamo uvjete za istraživanja, budući da je cijena za takva istraživanja suviše velika. Postoje institucije u Europi i Americi, odnosno Centri za primate, s kojima bi se mogla uspostaviti znanstvena suradnja. 
    
    Zagrebački partneri 
    
    Partnerske ustanove Centara izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva su Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu te zagrebačka Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« s kojima u radu Centra sudjeluju dvije grupe. 
    – Riječ je o grupi profesorice Adriane Vince, koja je i ravnateljica klinike te grupi profesorice Alemke Markotić. Druga partnerska institucija iz Zagreba je Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu s dr. Dubravkom Forčić i dr. Beatom Halassy i suradnicima. Ova grupa je do nedavno bila u sastavu Imunološkog zavoda u Zagrebu i ima veliko iskustvo u temeljnim i primijenjenim istraživanjima nekih humanih virusa za koje mi drugi nemamo ekspertize. Dakle, oni se odlično uklapaju u opću misiju ovog Centra. Što se tiče nas iz Rijeke, ja sam voditelj, a pored mene tu su i ugledni imunolozi i virusolozi poput prof. Astrid Krmpotić, prof. Bojana Polića i prof. Tihane Lenac Roviš sa Zavoda za histologiju i embriologiju i iz Centra za proteomiku. U Centru sudjeluju još i prof. Maja Abram i prof. Marina Šantić sa Zavoda za mikrobiologiju MF Rijeka te docent Igor Jurak s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, kaže prof. dr. Jonjić.
ćinu, a da pritom sami ne izazovu bolest. Naravno da ćemo takva cjepiva testirati protiv različitih infektivnih bolesti, ali i protiv tumora. Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Međutim, cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu, osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i ako je ikako moguće doći do prve faze kliničkih studija, pojašnjava prof. dr. Jonjić. 
    
Aplikacije za strukturne fondove

Dodajući kako je u vrijeme kad hrvatska znanost prolazi prilično teško razdoblje što se financija tiče, ovakva inicijativa više nego dobro došla, jer će kroz predviđena istraživanja biti angažiran veliki broj mladih znanstvenika, prof. dr. Jonjić napominje da sredstva koja Ministarstvo dodjeljuje Znanstvenim centrima nisu dostatna te će se aplicirati na natječaje za strukturne fondove EU-a. 
    – Upravo smo na prvom sastanku krenuli s dogovorima o pripremi za aplikaciju kad taj natječaj bude objavljen. Osim toga, ovakvi projekti služe za podizanje ukupnog istraživačkog kapaciteta, što će nas i kao grupu i kao konzorcij učiniti konkurentnijima i vidljivijima pri aplikaciji na europske i druge znanstvene projekte. Pored toga Znanstveni je centar vrlo dobro povezan s međunarodnom znanstvenom zajednicom. Mi u Rijeci imamo aktivnu znanstvenu suradnju s više od tridestak grupa u svijetu, što se ponajbolje vidi iz naših publikacija koje su često u suradnji sa znanstvenicima u svijetu. Godišnje održimo i po 20 i više predavanja kao pozvani predavači na znanstvenim skupovima u inozemstvu ili na poznatim znanstvenim institucijama. Slična je stvar i s našim partnerima sa Sveučilišta u Zagrebu. U našim laboratorijima rade i inozemni postdoktoranti koji su aplicirali na upražnjena mjesta na našim projektima i odlučili nastaviti raditi kod nas. Mislim da tako pridonosimo ne samo boljitku naše znanosti nego i prepoznatljivosti naše države. Konačno, dokazali smo da se i u malim zemljama može raditi vrhunska znanost. Meni je drago što se to ne odnosi na jednu grupu ili osobu, već na više njih, jer samo na Medicinskom fakultetu u Rijeci radi više znanstvenih grupa koje su međunarodno znanstveno prepoznatljive. Time smo na najbolji način i opravdali povjerenje koje su u nas uložili naši prethodnici, zaključuje prof. dr. Jonjić.