''Šteta od bure 400 kuna, sanacija počinje sredinom godine'', Novi list, 13. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS POZNATE FINANCIJSKE POSLJEDICE ORKANSKOG NEVREMENA POČETKOM OŽUJKA

Šteta od bure 400 tisuća kuna, sanacija počinje sredinom godine

Sveučilište je svjesno ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu, već je izdano samo rješenje za uporabu, kaže prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić 

Ljiljana HLAČA

 
Zgrada Sveučilišnih odjela za posljednje je orkanske bure pretrpjela najveću štetu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Samo u 2015. godini štete na zgradama u sveučilišnom kampusu uzrokovane vremenskim nepogodama odnosno jakom burom procijenjene su na 400.000 kuna. Tijekom 2014. godine za sanaciju šteta je izdvojeno 43.195 kuna. Za 2013. godinu nema evidencije o štetama i iznosima sanacije dok su za period od 2010. do 2012. godine poznate štete, ali nismo dobili iznose koji su utrošeni za sanaciju. Za pretpostaviti je da je od početka otvaranja Kampusa do danas za saniranje raznih oštećenja u Kampusu potrošeno oko pola milijuna kuna. 
    S jakom burom građevine u Kampusu su redovito u središtu zbivanja. S pojedinih građevina lete dijelovi fasada kao da je riječ o kartonu. 
    
Neadekvatni materijali

– Sveučilište u Rijeci svjesno je ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu već je izdano samo rješenje za uporabu, izjavila je prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić, najavljujući sanaciju 
Brzina vjetra do 109 km/h 
    
    U Odjelu gradske uprave za urbanizam također ne vide problem u katnosti, jer se južno od Kampusa nalazi naselje Vojak kojim dominiraju stambeni tornjevi visine do 15 katova, kao i višestambeni nizovi nešto manje katnosti, koji nikada nisu bili predmetom zabrinutosti u kontekstu bure.
    – Prema Detaljnom planu, cjelinom Kampusa dominira izgradnja građevina visine prizemlja do 3-4 etaže, što se sigurno ne može okvalificirati kao visoka katnost. Zapadni rub Kampusa naglašen je s četiri građevine visine prizemlja i 8 katova, od kojih su zasad izgrađene dvije (Filozofski fakultet i Sveučilišni odjeli), navode u Odjelu, ističući da se kod projektiranja Kamusa vodila briga i o utjecaju vjetra na odabranoj lokaciji. 
    Prema njihovim navodima, za određivanje projektnih parametara u izgradnji i sugurnosti građevinskih konstrukcija koristi se tehnička norma te Karta osnovne brzine vjetra Hrvatske koja prikazuje zone opterećenja vjetrom. Prema toj karti, Riječko područje nalazi se u II. zoni opterećenja vjetrom u kojoj se može očekivati osnovna brzina vjetra od 25 do 30 metara u sekundi odnosno do 109 kilometara na sat.
fasade zgrade Sveučilišnih odjela. Javna nabava je u tijeku, a radovi bi mogli početi sredinom godine. 
    No, hoće li s time nestati baš i svi problemi? Mnogi smatraju da je bura samo jedan od detalja u cijeloj toj priči i da tom problemu doprinosi i činjenica da je riječ o uzvisini, ogoljenom terenu, prevelikoj katnosti zgrada, neadekvatnim materijalima (ventilirajuća fasada) itd. Upitali smo struku što misli o tome. Tako predsjednik Društva arhitekata Rijeke (DAR) Gordan Resan smatra da se lokacija Kampusa nametnula u okviru namjere da se revitalizira do tada riječka mrtva točka (odlazak vojske) te da je zbog riješenih imovinsko-pravnih odnosa, postojećoj infrastrukturi i blizini centra grada ispunjavala sve uvjete za realizaciju te ideje. 
    – Ne treba tražiti greške u postupcima koji su prethodili gradnji sveučilišnih građevina na Trsatu, smatra Resan. Greške su nastale s izvedbom zgrada, zaključuje naš sugovornik, ističući da je vrijeme kada se Kampus projektirao bilo doba prosperiteta, uzleta i ambicioznih ideja, dok je, kada se ušlo u fazu izvedbe, Hrvatska ušla u krizu koja se odrazila ponajviše na građevinski sektor. 
    
Katnost nije problem

– Projekt izvedbe, primjerice, zgrade Sveučilišnih odjela predvidio je za taj trenutak idealne materijale. No, nacrti su jedno, a stvarno stanje nešto sasvim drugo. Nacrti su možda bili ambiciozni, no u postupku javne nabave odabrana je najjeftinija ponuda i to tvrtke koja je već tada bila u problemima. Stoga se kvaliteta nije dogodila, a izvođač na zgradi sveučilišnih odjela izvedbu projekta je prilagođavao svojoj situaciji. Stoga ta zgrada nije izgrađena prema originalnom projektu, zaključio je Resan. 
    Osvrnuo se i na aspekt katnosti, rekavši da se, s obzirom na odabranu lokaciju, izgradnja na takvom zemljištu i unaprijed zadanim uvjetima nije mogla ostvariti realizacijom niske bruto razvijene površine. Drugim riječima, koncepcijski se i nije moglo ući u projekt niže katnosti jer se onda ne bi ispunila zadana norma razvoja Kampusa te se ne bi postigla racionalizacija i primjerena iskorištenost odabranog prostora.