''Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
GLYCOMET PROJEKT FINANCIRA EK, KOORDINIRA ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU

Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda

Glavni cilj projekta je razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora

 
 
Prof. dr. Đuro JosićRIJEKA » GlycoMet projekt (Methods for high-throughput glycoproteomic analysis) kojeg s 1,8 milijuna eura financira Europska komisija u sklopu Marie Curie Industry-Academia Partnerships and Pathways nakon četverogodišnje provedbe rezultirat će razvojem metoda za brzo prepoznavanje promjena u finoj strukturi određenih aktivnih supstanci kako u stanicama krvi, tako i u hrani te lijekovima. Riječ je o prvom europskom projektu koje koordinira Sveučilište u Rijeci, a njegov glavni koordinator prof.dr. Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta ističe da se radi o interdisciplinarnom projektu čiji će rezultati imati široku primjenu u medicinskoj, farmaceutskoj ili pak prehrambenoj industriji. 
    – U projektu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci ukupno pet znanstvenih i gospodarskih ustanova, a uz riječko Sveučilište i Odjel za biotehnologiju te grupu prof.dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta tu su i BIASeparations koji ima sjedište u Sloveniji i Austriji te njemački Max Planck institutes i zagrebačka tvrtka Genos, kaže prof.dr. Josić.
    Glavni cilj projekta je
Rhode Island zamijenio Rijekom 
    
    GlycoMet projekt samo je jedan u nizu projekata u kojima je u svom radnom vijeku sudjelovao prof.dr. Đuro Josić. Riječ je o znanstveniku-povratniku koji je na Odjel za biotehnologiju došao prije dvije i pol godine s američkog Brown Universityja na Rhode Islandu, a ima i dvanaestogodišnje iskustvo rada u privredi i to u austrijskoj Octapharmi gdje je bio voditelj za istraživanje i razvoj. 
    – Vratio sam se jer osjećam da ovoj zemlji nešto dugujem, a iako sam iz Vukovara odabrao sam riječko Sveučilište jer smatram da je riječ o ustanovi koja ima budućnost. Studenti su izvrsni, ali je velika šteta što mnogi od njih neće ostati ovdje i to je stvar koja boli, kaže prof.dr. Josić. 
    Dodajući kako je do sada radio na niz projekata te je bio i član austrijskog tima za EU projekte prof.dr. Josić ističe kako je svoj rad na riječkom Sveučilištu započeo s projektom za povratnike koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost i koji mu je omogućio nabavku početne opreme.
 razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora. Kroz suradnju s partnerima na projektu doći će do transfera znanja između industrije i akademije, generiranja novih znanja i u konačnici do razvoja novih inovativnih tehnologija. Konkretno to u praksi znači, da će se razviti metode koje će omogućiti bzo prepoznavanje i dijagnozu bolesti, ali i utvrđivanje autentičnosti prehrambenih proizvoda. 
    – Primjerice u mlijeku postoje proteini koji su hranjivi i neopasni, ali ukoliko dođe do određenih promjena može doći do opasnih nuspojava. Ili drugi primjer, u našem obrambenom sustavu su protutijela koja nas brane od invazije, no ukoliko dođe do određenih promjena ona su neaktivna ili još gore mogu napadati i dolazi do autoimunih bolesti. Te fine promjene mogu ići u dobrom i lošem smjeru i mi radimo na razvoju metoda za njihovo brzo prepoznavanje. Ono što se prije prepoznavalo cijeli dan sada će se moći prpoznati za nekoliko minuta, pojašnjava prof.dr. Josić. 
    Te će metode, dodaje, imati primjenu i u forenzici kao što je određivanje starosti osobe iz kapi krvi, ali i u prehrambenoj industriji. 
    – Moći ćemo, primjerice, utvrditi je li paški sir prvoizveden od mlijeka ovaca koje su vani ili su pak u oborima ili se radi o »paškom« siru proizvedenom u Njemačkoj u koji je dodano kravlje mlijeko, navodi prof. dr. Josić. 
    Jedan od ciljeva projekta je i povezivanje znanosti i gospodarstva, ali i edukacija mladih znanstvenika s područja EU i pridruženih zemalja, a u tom kontekstu na projektu je zaposlen i dr. Uroš Anđelković iz Beograda.

I. ŠESTAN KUČIĆ