Riječko Sveučilište uspješno odradilo projekt europske komisije
RIJEČKO SVEUČILIŠTE USPJEŠNO ODRADILO PROJEKT EUROPSKE KOMISIJE
Znanstvenici uvjete rada ocijenili trojkom
Najnezadovoljniji su financiranjem istraživanja i znanstvenog usavršavanja, a među nezadovoljnima prednjače mladi

Ingrid ŠESTAN
 
Sveučilište i pod nadzorom EuropeRIJEKA Sveučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj, ali i široj regiji dobilo priznanje Europske komisije za uspješno odrađivanje projekta »Human Resources Strategy for Researches« koji je Europska komisija osmislila kao mehanizam za pomoć istraživačkim ustanovama pri implementaciji Europske povelje za istraživače i Kodeksa o novačenju istraživača.
   
Među izabranima

Pojašnjavajući kako je riječko Sveučilište ujedno i jedino hrvatsko sveučilište koje je potpisalo Deklaraciju o pristupanju Povelji i Kodeksu te je na taj način postalo dio pilot projekta s tridesetak istaknutih institucija među kojima su Sveučilište Cambridge ili Institut Louis Pasteur, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija navodi da je i među tridesetak izabranih europskih visokoškolskih ustanova upravo riječko Sveučilište među prvima kojem je Europska komisija odala priznanje. To je priznanje rezultat uspješno provedenog istraživanja među djelatnicima riječkog Sveučilišta kojem je bilo cilj procijeniti usklađenost propisa i prakse Sveučilišta s europskim standardima
Loša  selekcija pri zapošljavanju
Reguliranje odnosa znanstvenih i nastavnih obveza detektirano je i od starijih znanstvenika kao jedna od neuralgičnih točaka u kojem je potrebno znatno intervenirati, i to od razine nacionalnog zakonodavstva, preko Kolektivnog ugovora do razine Sveučilišta i sastavnica. Ono čime su djelatnici Sveučilišta zadovoljni etičko je postupanje, više od 70 posto ispitanika smatra da su slobodna radna mjesta, za bilo koji stupanj znanstvenog zvanja, adekvatno oglašena. Međutim, ne postoji ni približno takvo slaganje kada su u pitanju selekcijski postupci za zapošljavanje, jer svega 9 posto ispitanika smatra da su na adekvatan način uključeni neovisni inozemni recenzenti, a tek 24 posto ispitanika smatra da su primjereno uključeni članovi izvan Sveučilišta.
, a kada bi se iz rezultata tih istraživanja izvlačila opća ocjena, kaže prorektorica, ispalo bi da djelatnici Sveučilišta svoje zadovoljstvo ocjenjuju trojkom.
    Ono čime su najnezadovoljniji je financiranje znanosti. U prilog tome govori činjenica da je tek svaki peti djelatnik riječkog Sveučilišta zadovoljan informiranjem o osiguravanju prava na dodatne prihode, a svega njih 26 posto smatra da su znanstvenicima zajamčeni pravedni i atraktivni uvjeti rada i zarada.
   
Preopterećeni

Pojašnjavajući kako znanstvenici pri tome ne misle samo na plaće, već poglavito na uvjete istraživanja, dostupnost časopisa i on-line baza, financiranje mobilnosti i znanstvenog usavršavanja prof. dr. Prijić Samaržija navodi kako su najmanje zadovoljni asistenti i mladi znanstvenici na početku karijere.
    – Drugim riječima, na skali od 1 do 4, dobivena je aritmetička sredina od 2,3. Držim da je to i realno stanje naše usklađenosti s europskim radnim i znanstvenim standardima, a naša je zadatak da tu ostvarimo pomake na bolje. Postoji značajno nezadovoljstvo mladih istraživača činjenicom da su preopterećeni obvezama u nastavi u periodu u kojem se moraju dokazati kao znanstvenici. Tako, samo 20 posto ispitanika misli da obveze u nastavi ne ometaju istraživače. To je sigurno točka na kojoj treba što prije učiniti pomake, navodi prof. dr. Samaržija.