O reproduktivnim pravima
Utorak, 04.10.2016.

utorak, 4. listopada 2016.

U sklopu akcije ''10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava'' jučer, 3. listopada 2016. s početkom u 14 sati u ''Akvariju'' Studentskog centra na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, a u organizaciji Udruge za ljudska prava i građansku participaciju ''PaRiter'' i Centra za ženske studije Filozofskog  fakulteta Sveučilišta u Rijeci održan je okrugli stol s temom ''Kako akademska i aktivistička zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava građanki''.

Gošće okruglog stola bile su: prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci i direktorica Centra za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakultete Sveučilišta u Rijeci i voditeljica Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Brigita Miloš, docentica na studiju ''Gluma i mediji'' Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i izvršna direktorica Centra za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci doc. dr. sc. Sanja Bojanić, docentica na Katedri za kazneno pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci doc. dr. sc. Dalida Rittossa te predstavnica mreže ''Astra Youth'' i članica Udruge ''PaRiter'' Marinella Matejčić.




U srpnju 2015. godine predstavnice Ureda za ravnopravnost spolova izlagale su 4. i 5. objedinjeno periodično izvješće o stanju ženskih prava na 61. zasjedanju Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (The Committee on the Elimination of Discrimination against Women (CEDAW) u UN-u Genevi. Nakon izlaganja Ureda za ravnopravnost spolova predstavljena su i alternativna izvješća nevladinih organizacija - CESI i Roda te Ženske mreže Hrvatske. CEDAW Odbor je, u svojim preporukama koje su uslijedile nakon državnog izvješća, izvješća nevladinih organizacija i neformalnih sastanaka sa strankama, pozvao državu stranku da osigura da korištenje prigovora savjesti ne priječi neometan pristup žena uslugama skrbi o reproduktivnom zdravlju, osobito skrbi pri pobačaju i poslije pobačaja, kao i kontracepcijskim sredstvima.

No, praksa pokazuje da Republika Hrvatska nije uzela u obzir preporuke ekspertnog tijela; naprotiv, ginekološki skup u Topuskom, organiziran od strane strukovnih udruga i Katoličke crkve, a pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, zorno pokazuje u kojem smjeru ženska reproduktivna prava idu. Obilježavanjem niza datuma želimo ukazati na kontinuirano urušavanje ženskih reproduktivnih prava u Republici Hrvatskoj i na nedostatak volje odgovornih struktura da se zdravstvena skrb iz domene reproduktivnog zdravlja žena dovede na nivo jedne EU zemlje

''10 dana akcije protiv urušavanja reproduktivnih prava obuhvaća'' 22. rujna -  Nacionalni dan borbe protiv nasilja prema ženama, 26. rujna Svjetski dan kontracepcije, 28. rujna - Globalni dan akcije za siguran i legalan pobačaj i 2. listopada - Međunarodni dan nenasilja. 

U sklopu ove manifestacije Udruga ''PaRiter'' prikupljala je potpise za peticiju za Vladu RH i Ministarstvo zdravlja, odnosno budućeg  premijera i ministra zdravlja,
sudjelovala u virtualnoj kampanji ''Priče o prekidima trudnoće su različite kao cipele: zakoračite u naše cipele, zakoračite u naše priče'' te organizirala informiranje javnosti na Korzu.

Održavanjem okruglog stola s temom ''Kako akademska i aktivistička zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava građanki'' članice akademske zajednice i aktivističke zajednice željele su odgovoriti na pitanje kako čvršće povezati djelovanje ovih dviju zajednica, odnosno spojiti teoriju i praksu.

Dr. Miloš u uvodnom je izlaganju naglasila da znanost itekako ima što za reći o ovoj temi, ali da je s druge strane iznimno bitan mobilizirani entuzijazam i operativno znanje koje iz prakse posjeduje civilni sektor. ''Suradnja NGO-a i akademije u svijetu je često i nema razloga da ni kod nas to ne profunkcionira, pogotovo zato što se radi o širokoj društvenoj temi, spoju pozitivnog, emancipacijskog, ali i etičkog kapitala'', zaključila je Miloš.

Prof. Prijić Samaržija osvrnula se na događanja u Poljskoj, gdje se čak i spontani pobačaj pokušava kriminalizirati, a inducirani u potpunosti zabranjuje. ''Ovime se otvara stara rasprava, za koju smo mislili da je jednom zauvijek završila. Ipak, čini se da se ona ciklički vraća i da je potrebno ponovno mobilizirati akademiju, ali i građane. Ovo nisu samo pitanja pobačaja; to su pitanja prokreacijske slobode općenito te dotiču pitanja kontracepcije, umjetne oplodnje, surogat majčinstva te s druge strane pitanja populacijskih i pronatalitetnih politika, nacionalnih interesa i sl. Akademija uvijek spočitava aktivistima premalo teorije, premalo sustavnoga znanja, a aktivisti akademiji pasivnost i nedostatak prakse. Mislim da u ovom trenutnu više nema prostora za unutarnje svađe te da je vrijeme za jedinstvo i zajedničku borbu.'', zaključila je Prijić Samaržija.

Dr. Rittossa je, s gledišta pravnice koja  se godinama bavi pravom na pobača,j rekla da, usprkos široj društvenoj borbi, trebamo posebnu pažnju posvetiti ovome pitanju, kako pitanju prava. Rittossa je spomenula kako imamo zakon iz 1978. godine, koji se često kod onih koji ga napadaju i žele revidirati naziva ''socijalističkim zakonom''', ali i naglasila da je to u suštini dobar zakon. Navela je primjere Vrhovnog suda SAD-a i njemačkog Ustavnog suda, koji garantiraju da pravo na pobačaj mora biti sačuvano, kao i primjer u Texasu gdje su pravnice same napisale tužbu protiv države i dobile spor na Vrhovnom sudu te istakla: ''Dok čekamo pravorijek Ustavnog suda RH, nadamo se da će suci posegnuti za komparacijom međunarodnih sudskih odluka po tome pitanju.''

Dr. Bojanić naglasila je kako bi edukacija o ovim temama trebala započeti u vrtiću i u osnovnoj školi: ''Za razliku od toga, tada djeca uče vjeronauk, a sukladno papinskoj Enciklici iz 1995. godine, poučava se i Evagelium Vitae, odnosno katolička bioetika, čiji je dio i borba protiv rodnih studija u obrazovnim institucijama. Veliki problem nastaje u situaciji gdje katoličke udruge, također pod okriljem civilnoga sektora, ulaze u razgrađivanje prava, ali s pseudoznanstvenim argumentima.''

Aktivistica Marinella Matejčić iznijela je iskustvo istraživanja u kojem je sudjelovala, gdje nije bilo moguće doći do podatka od državnih institucija, Ministarstva zdravlja, bolnica i klinika, o tome u kojim je bolnicama u Hrvatskoj moguće napraviti pobačaj. ''Egzaktnih podataka o tome nema, jer ih je apsolutno nemoguće dobiti. Institucije jednostavno ne odgovaraju, iako smo se više puta pozvale na Zakon o pravu na pristup informacijama. Ono što smo zaključile jest da je pobačaj prije svega skup (košta oko 2.000 kuna) te da je on, iako je legalan, u mnogim dijelovima hrvatske nedostupan. Također smo od strane medicinskog osoblja naišle čak i na vrijeđanje i diskriminiranje radi samog raspitivanja o ovoj temi. Drugi ogroman problem je taj što se preko 50% liječnika u Hrvatskoj poziva na priziv savjesti.'', zaključila je Matejčić.

Nakon odgovaranja na pitanja iz publike i rasprave, sudionice okruglog stola složili su se kako treba uspostaviti model trajne komunikacije Sveučilišta u Rijeci i udruga riječkog područje koje se bave ovim pitanjima, jer bi, npr. studenti mogli pisati seminarske ili završne radove ili projekte u sklopu nekih kolegija koji bi donosili statističke podatke, na koje bi se onda aktivisti mogli pozivati, a to bi im ujedno i pokazivalo smjerove pojedinih djelovanja. Također, zaključeno je kako pripadnici ''pro life'' struje ili ''Markićkini aktivisti'' imaju jako financijsko zaleđe, s kojim je teško boriti se, uz limitirana sredstva udruga civilnog sektora te da je očito potrebno opet iz defanzive prijeći u ofanzivu, jer i suprotna strana djeluje na agresivan način te ustrajno i kontinuirano, oslanjajući se na znanstvene podatke, informirati javnost na terenu o ovim nažalost ponovno aktualnim temama.

 

Neven Protić