Održana tribina ''Universitasa''
Wednesday, May 03 2017

srijeda, 3. svibnja 2017.

Na Filozofskom fakultetu na Kampusu Sveučilišta u Rijeci održana je danas, 3. svibnja 2017. tribina pod nazivom ''Želim slušati ljude: Kakvo Sveučilište trebamo?'', koju je organizirana Udruga za razvoj visokoga školstva ''Universitas''. Gošća tribine bila je prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, nova rektorica Sveučilišta u Rijeci.

Moderator tribine dr. sc. Marko Turk, predsjednik ''Universitasa'' zahvalio je rektorici na gostovanju te napomenuo kako je ovo njen prvi javni nastup od stupanja na dužnost 27. travnja. Također je zahvalio CARnet-u koji je omogući direktan prijenos tribine, koji se mogao pratiti na mrežnim stranicama ''Universitasa'' te najavio posebnog gosta tribine ranijeg rektora Sveučilišta u Rijeci akademika Daniela Rukavinu.

Akademik Rukavina održao je pozdravnu riječ u kojoj je istaknuo: ''Držat ću se, kao i do sada, toga da ne interferiram u poslove rektora i Rektorata, ali stojim na raspolaganju, ako me pozovete. Sretan sam što u riječkoj akademskoj zajednici postoje mnogi izvrsni ljudi, a među njih spada i nova rektorica Prijić Samaržija, kao i dosadašnji rektor Pero Lučin. Želim poručiti novoj rektorici da jest važno slušati, ali i da previše glasova zna stvoriti kakofoniju pa je ponekad bitnije slijediti viziju. Ta je vizija, dakako, paradigma suvremenog sveučilišta''.

Potom je rektorica održala izlaganje o tome kako vidi Sveučilište te u kraćim crtama pokušala dočarati prisutnima svoju viziju vođenja Sveučilišta. Naglasila je kako su studenti i sveučilište usmjereno na studente u centru njezine pažnje. Osvrnula se potom i na često aktualno pitanje integracije sveučilišta, ističući da integracija jest poželjna, ali da ne može biti nametnuta dekretom, već da mora biti osviještena među samim sastavnicama. ''Provodit ću deliberativno i participativno upravljanje, uz transparentno financiranje, jer želim da Sveučilište u Rijeci bude otvorena institucija.'', naglasila je. Rektorica je potom navela da će novi prorektorski resori obuhvaćati 4 područja i biti podijeljeni na: studije i studente, znanost, organizaciju i upravljanje infrastrukturom te financijsko poslovanje. Imena novih prorektora rektorica nije željela iznositi, budući da sastavljanje njezina tima još nije okončano te Senat mora potvrditi njezine prijedloge. Potom se osvrnula i na javnu funkciju sveučilišta, ističući kako je uz obrazovanje i znanost, opravo javna funkcija treća okosnica sveučilišta treće generacije.

Nakon rektoričina izlaganja moderator je otvorio pitanja iz publike te se prvi za komentar javio prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, zamjenik pročelnice Odjela za biotehnologiju i član Senata Sveučilišta u Rijeci. ''Institut 'Ruđer Bošković'' na kojem sam radio imao je 11 OOUR-a i 11 računa. Dekretom je integriran i tada su učinjene mnoge uštede i povećana učinkovitost rada, tako da integriranje dekretom ne smatram lošim. Osvrnuo bih se i na financiranje… Mislim da nismo nikada bili u boljoj situaciji, jer europskog novca ima, ali Europa ga neće samo tako dati. Zato je potrebno prijavljivati najbolje projekte. Također, volio bi da do kraja Vašeg mandata postanemo istraživačko sveučilište.'', poručio je prof. Pavelić rektorici.

Nikola Vincetić, bivši student UNIRI, aktivan u Riječkom športskom sveučilišnom savezu, postavio je rektorici pitanje o vrijednostima: ''Mnogi su uspješni lideri naveli kako im je najteži dio upravljanja bio prijenos vrijednosti na svoje suradnike i podređene. Kako to planirate ostvariti?''. Rektorica je odgovorila da je ovo jako teško pitanje i da na njega ne zna odgovor: ''Svjesna sam de će biti teško; da će ponekad biti i razilaženja, ali držim da komunikacijom i participiranjem u odlukama te transparentnim upravljanjem mogu to postići.''

Prof. dr. sc. Zdravko Lenac s Odjela za fiziku naglasio je kako bi npr. Ekonomski fakultet, koji ima nisku znanstvenu produktivnost, ali zato iskustva u financijskom menadžmentu, mogao pomoći ostalim sastavnicama koje nemaju takvih znanja. ''Mogli bismo pripremati zajedničke projekte i tako lakše doći do europskog novca., zaključio je prof. Lenac.

Na pitanje o tome kako riješiti nedostatak administrativnog osoblja, koje je postavila pročelnica Odjela za biotehnologiju prof. dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac, rektorica je odgovorila: ''Godine 2007. na Rektoratu je radilo 36 ljudi. Danas, 2017. godine radi ih 106, od čega 14 na vlastitim sredstvima. Dakle, s povećanjem opsega poslova, investicija, projekata… broj administrativnih djelatnika se povećao. Na to su jedni gledali kao na nepotrebno povećanje te smatrali kako je važnije upošljavati znanstvene novake. S druge se strane u mnogim administrativnim sektorima osjeća deficit, jer bi se s više ljude moglo više i bolje. Teško je podijeliti tu ''pitu'' i tu je, uz vrlo limitirana sredstva, vrlo teško pronaći dobar omjer'', zaključila je rektorica.