Konferencija o biološkom satu
Petak, 06.10.2017.

petak, 6. listopada 2017.

Danas je u ranim jutarnjim satima na Odjelu za biotehnologiju na Kampusu Sveučilišta u Rijeci započela trodnevna 5. Međunarodna konferencija o eksperimentalnoj biologiji i medicini s temom ''Biološki satovi: mehanizmi i primjene''. Upravo u ovom području dodijeljena je Nobelova nagrada za 2017. za medicinu ili fiziologiju. Konferencija se održava u u suorganizaciji Sveučilišta u Rijeci, Društva za eksperimentalnu biologiju i medicinu (Society for Experimental Biology & Medicine) te kineskog Sichuan University & West China School of Medicine.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija pozdravila je skup: ''Uopće ne sumnjam da će ova konferecija biti iznimno uspješna, s obzirom na istaknute predavače koji će držati izlaganja, a sama tematika biološkoga satavrlo je zanimljiva, što naglašava činjenica da je u tome području dodijeljena i ovogodišnja Nobelova nagrada. Hvala organizatorima što su odabrali Sveučilište u Rijeci za ovu konfereciju i nadam se da će Vam boravak na našem Sveučilištu, kao i u Hrvatskoj općenito biti lijepo iskustvo.''

Uvodno predavanje održao je prof. Peter Stambrook, predsjednik Društva za eksperimentalnu biologiju i medicinu (Society for Experimental Biology and Medicine), University of Cincinnati, a konferencija je nastavljena prema programu.

Dobitnici spomenute Nobelove nagrade su tri američka znanstvenika: Jeffrey C. Hall i Michael Rosbash sa Brendais University, Boston, MASS i Michael W. Young sa Rockefeller University, New York, koji su svoj životni vijek proveli izučavajući molekularni mehanizam funkcioniranja cirkadijalnih ritmova.

Tema ove konferencije je biološki sat, cirkadijalni ritam i općenito kronobiologija – mehanizmi i aplikacija. Cirkadijalni ritam označava fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju koje prate 24-satni ciklus i usklađene su s izmjenom dana i noći u okolišu pojedinca. Utvrđen je kod većine živih bića uključujući biljke, životinje i mikrobe. Svrha ovog ritma je da pripremi organizam na precizne i regularne promjene okoliša. Pojam dolazi od latinskog circa što znači približno  i diem što znači dan. Između ostaloga ovaj ritam kod ljudi osigurava optimalan nivo i dužinu trajanja sna i odmora tokom noćnog (mračnog) perioda kako bi bio spreman optimalno obavljati sve funkcije u dnevnoj fazi. Primjeri neprilagođenosti internog cirkadijalnog sata sa vanjskim pojavljuju se tijekom mijenjanja vremenskih zona prilikom putovanja zrakoplovom ili tijekom smjenskog rada. Ovo je važan biološki proces čiji poremećaj može dovesti do umora, nesanice, dezorijentacije ali i do teških bolesti poput karcinoma, dijabetesa, pretilosti i metaboličkog sindroma. Širi pojam je kronobiologija koja označava biološke vremenske ritmove poput dnevnog, plimnog, tjednog, sezonskog i godišnjeg.

Ova je Nobelova nagrada velikog značaja i nova motivacija za znanstvenike koji svoja istraživanja provode koristeći modelni organizam vinske mušice Drosophile melanogaster. Znanstvenici: Jeffrey C. Hall i Michael Rosbash sa Brendais University, Boston, MASS i Michael W. Young sa Rockefeller University, New York, do otkrića za koja im je dodijeljena Nobelova nagrada došli su primjenom genetskih tehnika, te korištenjem originalnih bihevioralnih i molekularnih pristupa na Drosophili melanogaster. Njihova bazična otkrića su tijekom vremena potvrđena u sisavcima, a u današnje vrijeme naglasak je na izučavanju mehanizama kojim interni cirkadijalni sat i njegovi geni utječu na ljudsko zdravlje.