Održana tribina o mirenju
Utorak, 24.10.2017.

utorak, 24. listopada 2017.

U gradskoj Vijećnici jučer je održana tribina pod nazivom ''Mirenje kao saveznik u rješavanju sporova i konflikata''. Na tribini je, među ostalima stručnjacima, sudjelovala prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci. Tribinu su organizirale Hrvatska udruga za mirenje (HUM) iz Zagreba i Udruga ''SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava'' iz Rijeke.

Cilj je tribine bio predstaviti javnosti mirenje kao snažan alat za rješavanje svih sporova i sukoba, ali još uvijek nedovoljno vidljiv u društvu. Na tribini su sudjelovali cijenjeni stručnjaci koji mirenje koriste u svojem profesionalnom radu, a koji su zainteresiranima predstaviti različite oblike mirenja (sudsko mirenje, izvansudsko mirenje, obiteljsku medijaciju) te prikazali kako i kada pojedini oblici mirenja mogu građanima pomoći u rješavanju vlastitih sporova i konflikata.

Sudionice/i tribine bili su:

  • prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci
  • Dalibor Čajkovski, dipl. iur., odvjetnik i izmiritelj
  • Darija Knez Grbčić, dipl. iur., sutkinja i voditeljica Službe za mirenje Općinskog suda u Rijeci
  • Iva Smokvina Dadasović, dipl. iur., sutkinja Općinskog suda u Rijeci i izmiriteljica
  • Gordana Stolfa, dipl. soc. rad., univ. spec. mediat., predstojnica Podružnice Obiteljski centar, Centar za socijalnu skrb Rijeka

 

Tribinu su moderirale Iva Čatipović, mag. iur., koordinatorica i savjetnica za pravna pitanja, SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava te Suzana Fugaj, mag. iur., tajnica Hrvatske udruge za mirenje i Centra za mirenje.

Suzana Fugaj iz HUM-a rekla je u svojem uvodu kako je ova tribina završna aktivnost u sklopu Tjedna mirenja te navela kako mirenje u Hrvatskoj, odnosno Zakon o mirenju postoji od 2003. godine. Dala je i kratku definiciju mirenja: Mirenje je dijalog uz posredovanje medijatora (izmiritelja) – neutralne osobe.

Sutkinja Knez Grbčić navela je zanimljiv podatak da je Općinski sud u Rijeci jedini u Hrvatskoj koji ima opciju da stranke sama izabere izmiritelja.

Sutkinja Smokvina Dadasović izjavila je: ''Volimo raditi mirenja i zaista uživamo u tome. Posebno kad stranke izađu zadovoljne sa suda'' te navela nekoliko zanimljivih i korisnih podataka o mirenju:

  • mirenje je isključivo dobrovoljan proces
  • tajni proces u kojem se u zapisniku ne navodi što stranke govore
  • upravo povjerljivost temelj je ovog postupka
  • sudac u sporu i sudac izmiritelj ne mogu biti ista osoba
  • dok je sudski postupak strogo formalan, mirenje je mnogo ''elastičnije''
  • postupak se okončava nagodbom – nema pobjednika i gubitnika
  • postupak mirenja je besplatan za stranke u sporu
  • bit interes stranke, a ne formalnost

 
Odvjetnik Čajkovski, koji je ujedno i izmiritelj istaknuo je kako uvijek, tamo gdje je to moguće, daje prednost mirenju, jer kod tužbenog zahtjeva nema puno odstupanja. ''Medijacija je upravo alat za dijalog među strankama. U parnici se obraćate isključivo sucu, a suprotnoj strani niti ne smijete. Morate se čvrsto držati predmeta spora, što je kod medijacije mnogo fleksibilnije. Često se postavlja pitanje je li odvjetnik koji zastupa stranku pomoć ili smetnja kod medijacije, jer odvjetnici tada moraju izaći iz uloge koju obično obnašaju.'', kazao je Čajkovski.

Gđa Stolfa iz Obiteljskog centra predstavila je svoja iskustva kod obiteljske medijacije, koja je proizašla iz prakse socijalnog rada. Navela je i činjenicu da nažalost ima sve više konfliktnih parova te da mirenje vidi kao dobro rješenje, jer većina slučajeva mirenja ima dobar ishod. Predstavila je 4 faze takvoga mirenja, a to su: uvod, priča (u kojoj je bitno da osoba priča o tome kako se osjeća, a da druga strana sluša), rješavanje problema i sporazum. Iznijela je i podatak da je izravno uključivanje djece u medijaciju iznimno rijetko te navela kako smatra da bi bilo idealno da obiteljska mirenja provode stručnjaci u paru, jedna žena i jedna muškarac, radi ravnoteže pozicija.

Profesorica Barić istaknula je da je medijacija ''nešto u što se zaljubila'' te spomenula primjer u kojem većina pravnika ne vidi medijaciju kao nešto što donosi novac. Iznijela je i kritiku trenutnom stanju u pravnoj struci: ''Tijekom naših života zapravo vrlo često rješavamo sporove i vrlo rijetko idemo na sud. Mnoge naše životne sporove i želimo dobrovoljno riješiti. Cijela naša pravna profesija često udaljava stranke jednu od druge i potiče 'gledanje preko nišana'.'' Profesorica se osvrnula i na činjenicu da u Hrvatskoj pravni fakulteti nikako ili vrlo slabo obrazuju svoje studente o mirenju te da te ustanove nisu certificirane za obrazovanje i licenciranje izmiritelja, već se time bave druge specijalizirane organizacije, poput Hrvatske udruge za mirenje. ''U sadašnjoj situaciji i postojećim okvirima vidim mogućnosti u programima cjeloživotnog obrazovanja pri sveučilištima, a na promociji mirenja kao dobrog instituta treba svakako i dalje raditi'', zaključila je Barić.