Mediji o Sveučilištu
Vladimir Glažar doktorirao na Tehničkom fakultetu
Članak "Vladimir Glažar doktorirao na Tehničkom fakultetu", Novi list, 5. srpnja 2011.
 
Počela Ljetna škola Ekonomskog fakulteta
Članak "Počela Ljetna škola Ekonomskog fakulteta", Novi list, 5. srpnja 2011.
 
Zlatko Kolić obranio doktorat na medicini
Članak "Zlatko Kolić obranio doktorat na medicini", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Nova generacija diplomiranih ekonomista i prvostupnika
Članak "Nova generacija diplomiranih ekonomista i prvostupnika", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Igor Hrast specijalizirao računovodstvo
Članak "Igor Hrast specijalizirao računovodstvo", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Magistrirala Milica Kandžija
Članak "Magistrirala Milica Kandžija", Novi list, 30. lipnja 2011.
 
Doktorirao Aleksandar Bulog
Članak "Doktorirao Aleksandar Bulog", Novi list, 30. lipnja 2011.
 
Dubravko Manestar doktorirao na medicini
Članak "Dubravko Manestar doktorirao na medicini", Novi list, 29. lipnja 2011.
 
Turistička nagrada fakultetu
Članak "Turistička nagrada fakultetu", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
U Iki doktorirao Zlatko Hodak
Članak "U Iki doktorirao Zlatko Hodak", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Ivan Rakovac doktorirao na medicini
Članak "Ivan Rakovac doktorirao na medicini", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Gorana Mlinar stručni prvostupnik
Članak "Gorana Mlinar stručni prvostupnik", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Zaklada Sveučilišta dodjeljuje 399.964 kune za 116 djelatnosti
Članak "Zaklada Sveučilišta dodjeljuje 399.964 kune za 116 djelatnosti", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Akademska solidarnost Rijeka organizira raspravu povodom novih zakona
Članak "Akademska solidarnost Rijeka organizira raspravu povodom novih zakona", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Transfiguracija poznate legende
Članak "Transfiguracija poznate legende", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Studenti podučavali umirovljenike
Članak "Studenti podučavali umirovljenike", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Suradnja HBOR-a i Ekonomskog fakulteta
Članak "Suradnja HBOR-a i Ekonomskog fakulteta", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Nedostaje novaca za financiranje istraživanja
Članak "Nedostaje novaca za financiranje istraživanja", Novi list, 14. lipnja 2011.
 
Predstavljanje umjetničkog projekta
Članak "Predstavljanje umjetničkog projekta", Novi list, lipanj 2011.
 
Knjiga postaje sve egzotičnija vrsta
Članak "Knjiga postaje sve egzotičnija vrsta", Novi list, 12. lipnja 2011.
 
Sandra Peternel doktorirala
Članak "Sandra Peternel doktorirala", Novi list, 13. lipnja 2011.
 
Doktorirao Dalen Legović
Članak "Doktorirao Dalen Legović", Novi list, 11. lipnja 2011.
 
Nova generacija diplomiranih pravnika i magistara prava
Članak "Nova generacija diplomiranih pravnika i magistara prava", Novi list, 11. lipnja 2011.
 
Novi diplomanti Akademije primijenjenih umjetnosti
Članak "Novi diplomanti Akademije primijenjenih umjetnosti", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Kampus - najvažnija riječka razvojna institucija
Članak "Kampus - najvažnija riječka razvojna institucija", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Klemenčić specijalizirao na ekonomiji
Članak "Klemenčić specijalizirao na ekonomiji", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Feštalo 20 tisuća riječkih studenata
Članak "Feštalo 20 tisuća riječkih studenata", Novi list, 6. lipnja 2011.
 
Studentski bend sa zvijezdama rocka
Članak "Studentski bend sa zvijezdama rocka", Novi list, 5. lipnja 2011.
 
Rijeka je grad studenata
Članak "Rijeka je grad studenata", Novi list, 4. lipnja 2011.
 
Učiteljski studij u Gospiću u sklopu Sveučilišta u Zadru
Članak "Učiteljski studij u Gospiću u sklopu Sveučilišta u Zadru", Novi list, 4. lipnja 2011.
 
"Rijeka uzor za poduzetnički inkubator u Međimurju", NL, 3.6.2011.
DELEGACIJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U POSJETU PGŽ-u
Rijeka uzor za poduzetnički inkubator u Međimurju
 

 
 
altRIJEKA Iskustva i rješenja u razvoju i organizaciji institucija Primorsko-goranske županije mogla bi se preslikati u Međimurju, a to se prije svega odnosi na osnivanje Centra za palijativnu skrb te razvoj suradnje Međimurskog veleučilišta sa Sveučilištem u Rijeci na kojem studira oko 400 mladih iz Međimurja. Navedene teme bile su na dnevnom redu tijekom jučerašnjeg posjeta delegacije Međimurske županije, koju je predvodio župan Ivan Perhoč. Tijekom dva dana njihovo izaslanstvo obišlo je Thalassotherapiju u Opatiji, Sveučilišni kampus na Trsatu, Hrvatsku gospodarsku komoru – Županijsku komoru Rijeka, Centar za palijativnu skrb i neke druge institucije. Kako je na jučerašnjem primanju naglasio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina riječ je o uzvratnom posjetu nakon što je u studenom prošle godine župan sa suradnicima boravio u Međimurju, gdje su posebno zanimljiva bila pojedina rješenja u razvoju gospodarstva i industrije.
    – Razmjena iskustava i suradnja na pojedinim projektima je itekako poželjna, između ostalog i u procesu teritorijalnog ustroja o čemu se sve više raspravlja. Tu se ne smijemo igrati i crtati karte, već strpljivo tražiti stručna rješenja uz politički konzenzus kojeg dosad nije bilo, rekao je Komadina uz napomenu kako dvije županije dijele slične probleme na svim područjima djelovanja, bilo da je riječ o kulturi, zdravstvu, školstvu, turizmu, gospodarstvu, znanosti, prostornom planiranju, itd.
    Župan Ivan Perhoč je kazao kako će se nastojati preslikati pojedina rješenja i iskustva poglavito kad je riječ o stvaranju međimurskog poduzetničkog inkubatora. Na području kampusa ulogu domaćina preuzeo je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, koji je predstavio povijest, planove i projekte, te obećao pomoći razvoju Međimurskog veleučilišta. (D. P.)
 
Premijerka s rektorima o zakonima
Članak "Premijerka s rektorima o zakonima", Novi list, 3. lipnja 2011.
 
Svijeća i cvijeće za prodekana Barišića
Članak  "Svijeća i cvijeće za prodekana Barišića, Novi list, 1. lipnja 2011.
 
Pero Lučin među 16 odabranih s Papom
Članak "Pero Lučin među 16 odabranih s Papom", Novi list, 1. lipnja 2011.
 
Akademska zajednica zatražila konstruktivan razgovor umjesto radikalizacije
Članak "Akademska zajednica zatražila konstruktivan razgovor umjesto radikalizacije", Novi list, 28. svibnja 2011.
 
Prijave studentskih filmova
Članak "Prijave studentskih filmova", Novi list, 27. svibnja 2011.
 
Medicinska znanost daje zamah razvoju
Članak "Medicinska znanost daje zamah razvoju", Novi list, 27. svibnja 2011.
 
"Budući pomorci iz Bakra slavili na Riječkoj regati", NL, 26.5.2011.
BUDUĆI POMORCI IZ BAKRA SLAVILI NA RIJEČKOJ REGATI
 

 
 
altRIJEKA Učenici Pomorske škole Bakar odnijeli su pobjedu u superfinalu trinaeste riječke Regate u mornarskom veslanju, održane povodom dana Pomorskog fakulteta, nadveslavši u završnoj utrci ekipu »Sipe«, predstavnike treće godine studija Elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu Pomorskog fakulteta.
    »Sipama« je za utjehu ostala pobjeda u konkurenciji studenata Pomorskog fakulteta, ispred drugoplasirane ekipe »More«, s druge godine studija Nautike, te trećeplasiranih »Ajkula«, studenata prve godine nautičkog smjera. U međunarodnoj konkurenciji ženskih veslačkih ekipa pobijedile su cure s Pomorskog fakulteta, ponovivši time prošlotjedni uspjeh s regate u Bakru. Drugo mjesto zauzele su studentice pomorstva iz Portoroža, a treće su bile »Tuflice«, studentice treće godine Logistike i menadžementa u pomorstvu i prometu. U muškoj konkurenciji pobjedu su odnijeli Bakrani, ispred ekipe Veslačkog kluba Jadran i Pomorskog fakulteta, dok je u revijalnom dijelu natjecanja slavila mješovita ekipa Pomorskog faksa »Vesla Škare Ožbolt«, iza koje su ostali profesori fakulteta te ekipa Rektorata riječkog Sveučilišta. (M.Gl.)
 
"Fakulteti čekaju 4.166 brucoša", NL, 26.5.2011.
SVEUČILIŠTE U RIJECI NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE STUDENATA
Fakulteti čekaju 4.166 brucoša
 
Fakulteti će upisati sedamdesetak studenata manje nego lani, što je rezultat »rezanja« upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu
 
 
Pojedini riječki fakulteti uz državnu maturu provodit će i dodatne provjere sposobnosti i znanjaRIJEKA Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis studenata u prvu godinu stručnih, sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija za sljedeću akademsku godinu, a fakulteti će ove godine upisati sedamdesetak brucoša manje nego lani, jer nudi se 4.166 upisnih mjesta. Na smanjenje ukupne upisne kvote najviše je utjecalo »rezanje« upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu. Iako će većina budućih brucoša svoje prijave poslati putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visokoa učilišta (NISpVU), pojedini riječki fakulteti uz državnu maturu provodit će i dodatne provjere sposobnosti i znanja, a prijave se uglavnom vrše do kraja svibnja ili početka lipnja.
   
Prijave za dodatne provjere

Za provedbu dodatnih provjera sposobnosti, znanja i vještina kandidata odlučili su se Akademija primijenjenih umjetnosti na kojoj je zadnji dan prijave za dodatnu provjeru 10. lipnja, zatim Filozofski fakultet koji dodatnu provjeru provodi za studije njemačkog jezika i psihologije, sa zadnjim datumom prijave do 10. lipnja, te Medicinski fakultet gdje se dodatna provjera provodi za integrirani studij dentalne medicine sa zadnjim danom prijave 31. svibnja. Odjel za biotehnologiju provodit će motivacijski razgovor i to za preddiplomski studij biotehnologije i istraživanja lijekova za koji je zadnji dan prijave 10. lipnja. Dodatnu provjeru kandidati za Akademiju primijenjenih umjetnosti morat će platiti 330 kuna, dok će buduće brucoše Filozofskog i Medicinskog fakulteta, te Odjela za biotehnologiju provjera stajati 150 kuna. Premda prijave za upise na studijske programe uz sustavu NISpVU-a u pravilu traju do 6. srpnja, za pojedine studijske programe na riječkom Sveučilištu, prijave završavaju ranije. Za Akademiju primijenjenih umjetnosti tako je zadnji dan prijave u sustav 31. svibnja, jednako kao i za sve studijske programe Medicinskog fakultet, a za preddiplomske studije njemačkog jezika i psihologije na Filozofskom fakultetu 5. lipnja, dok je za preddiplomski studij biotehnologije i istraživanja lijekova Odjela z
Upisne kvote

Fakultet za menadžment u turizmu      786
Ekonomski fakultet                                    710
Tehnički fakultet                                       525
Pomorski fakultet                                     481
Filozofski fakultet                                      435
Medicinski fakultet                                    378
Pravni fakultet                                           350
Građevinski fakultet                                  120
Učiteljski fakultet                                       115
Odjel za informatiku                                 90
Akademija primijenjenih umjetnosti       58
Odjel za biotehnologiju                              48
Odjel za matematiku                                  40
Odjel za fiziku                                              30

Upisi od 9. do 22. srpnja

Na Građevinskom i Pomorskom fakultetu provodit će se razredbeni postupak za pristupnike starije od 24 godine koji su 31. siječnja navršili 24 godine, a prijave za taj razredbeni postupak podnosit će se osobno na fakultetima od 6. do 8. lipnja. Za pristupnike koji su u NISpVU sustavu, upisi na sastavnicama Sveučilišta u Rijeci provodit će se u pravilu od 9. srpnja do 22. srpnja, a od ukupnog broja upisnih mjesta na riječkom Sveučilištu 1.135 indeksa bit će namijenjeno izvanrednim studentima, dok će sva ostala mjesta popuniti redoviti studenti.
a biotehnologiju zadnji datum prijave 6. lipnja.
   
Upisna mjesta

U ukupnoj upisnoj kvoti i ove godine u najvećoj mjeri participira Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sa 786 upisnih mjesta, a slijedi ga Ekonomski fakultet, koji će unatoč tome što već drugu godinu »reže« upisna mjesta, raspolagati sa 710 indeksa. Po broju osiguranih upisnih mjesta slijede fakulteti koji ove godine nisu promijenili upisne kvote, a riječ je o Tehničkom fakultetu koji očekuje 525 brucoša i Pomorskom fakultetu s 481 upisnim mjestom. Filozofski fakultet blago je povećao svoju upisnu kvotu, te će podijeliti 435 indeksa, a slijedi ga Medicinski fakultet koji je ove godine osigurao 378 upisnih mjesta, što je nešto manje nego lani, dok Pravni fakultet i na ovogodišnjem upisnom roku očekuje 350 brucoša. Građevinski fakultet spreman je upisati 120 studenata, a slijedi ga Učiteljski fakultet s kvotom od 115 mjesta, te Odjel za informatiku s 90 mjesta i Akademija primijenjenih umjetnosti s 58 upisnih mjesta. Odjel za biotehnologiju raspolagat će s 48 mjesta, Odjel za matematiku s 40 mjesta, a Odjel za fiziku planira upis 30 brucoša.

Andrej PETRAK

 
"Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona", NL, 250511
UDRUGA UNIVERSITAS JAVNA RASPRAVA O PAKETU ZAKONA O SVEUČILIŠTU
Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona
 
Kada sam doznala da je dokument mjesec dana u ladici, upozorila sam da nacrt zakona ne može biti tajni dokument, kaže prof. dr. Turković
 
 
Ministarstvo i akademska zajednica trebali bi se vratiti na početne pozicije, jedna je od poruka skupaRIJEKA Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ksenija Turković javno je optužila Ministarstvo znanosti, visokog obrazovanja i sporta za tajenje nacrta zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, defamaciju pojedinaca i provođenje negativne javne kampanje usmjerene protiv zagrebačkog Sveučilišta, uključujući prijetnje da će stavovi najvećeg hrvatskog sveučilišta biti blokirani od iznošenja u javnost. Turković je to izjavila na javnoj raspravi o novom paketu zakona održanoj u organizaciji udruge Universitas na riječkom Tehničkom fakultetu, isprovocirana tvrdnjama državne tajnice Ivane Mrkonjić da akademska zajednica od studenog nije iznijela Ministarstvu nikakav alternativni prijedlog.
    – Prihvaćam da hrvatska sveučilišta možda imaju bolje ideje od Ministarstva, ali mi te ideje nismo čuli. Nije bilo alternativnog prijedloga, već samo vapaja: ostavite nam našu autonomiju, pravnu osobnost fakulteta i tradiciju, rekla je Mrkonjić.
   
Povjerenstva kao paravan

Njezine riječi dočekane su povicima »sramota« i »niste čuli jer ste gluhi«, dok je Turković državnoj tajnici odgovorila da iznosi neistine, kazavši kako je rad na izmjenama zakona počeo u tajnosti.
    – Kada sam bivšeg ministra Dragana Primorca upitala zašto se zakoni pišu na taj način, on se odmah obratio Radovanu Fuchsu i doslovno ga pitao: »Pišeš li ti u svojoj sobi neki zakon za kojeg ne znam«. Nakon toga počelo se o zakonima nešto javnije govoriti. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš dobio je nacrt zakona s uputom da je riječ o tajnom dokumentu. Bjeliš ga je punih mjesec dana držao u ladici, nije ga ni čitao. Kada sam za to doznala, upozorila sam ga da nacrt zakona nikako ne može biti tajni dokument i tek smo ga tada na Sveučilištu počeli čitati. Kada je akademska zajednica spriječila prvi nacrt zakona, osnovana su povjerenstva, ali je Ministarstvo samo odabralo čla
Povratak na početne pozicije

Prof. dr. Jozo Čizmić sa splitskog Pravnog fakulteta kao rješenje je predložio da se Ministarstvo i akademska zajednica vrate na početne pozicije.
– Neka Ministarstvo odustane od zakona, ali ne i od dobrih rješenja pristunih u nacrtima, a sveučilišna zajednica od najavljenih prosvjeda i blokada. Sveučilišna zajednica trebala bi odabrati svoje predstavnike za pregovore, a Ministarstvo svoje. Proces bi dalje trebao teći uobičajeno, što znači da bi se donijela strategija, provela javna rasprava te konačno usvojio paket zakonskih promjena, predložio je Čizmić.
Moderatorica rasprave, predsjednica Universitasa prof. dr. Jasminka Ledić, predložila je da se svi govornici zajedno povedu za Čizmićevim prijedlozima i pokušaju složiti zajedničke zaključke rasprave. Ledić je kazala kako će si dati slobodu u zaključke uključiti riječi rektora Lučina da u ovom trenutku nema povjerenja u političke strukture da bi promjene mogli izvesti na način na koji bi to trebalo.
nove. Jasno je da je bila riječ samo o paravanu kako bi ispalo da se akademska zajednica stvarno konzultira, odgovorila je Turković.
    Prorektorica Turković upozorila je na javnu defamaciju pojedinaca koji su istupali protiv zakona, kao i negativnu javnu kampanju provođenu protiv Sveučilišta u Zagrebu.
    – Naše primjedbe nisu ušle u nacrte zakona, a jasno smo upozoreni da će stavovi Sveučilišta u Zagrebu biti blokirani od iznošenja u javnost. Dobro je poznato da se dobro biralo kada će početi pritisci ili izlaziti članci usmjereni protiv nas, dodala je Turković.
   
Figa u džepu

Ona unatoč svemu iznesenom ističe da akademska zajednica pruža ruku Ministarstvu.
    – Ministarstvo i Vlada moraju se okrenuti sveučilištima. Zakoni nam jesu neprihvatljivi, ali moramo razgovarati. Zakonima se nameće model komercijalizacije i privatizacije. Mi želimo pravu konkurenciju, a ne nekritičko prelijevanje novca iz javnog u privatni sektor, što nacrti zakona omogućuju. Kada govorimo o modelu besplatnog školovanja treba jasno reći da će se sredstva pokriti samo malom broju studenata, dok će ostali biti prisiljeni ići na privatne fakultete koji će jako puno koštati. I sada imamo besplatno školovanje za nezanemariv broj studenata, a s vremenom smo bili prisiljeni uvesti participacije, ali samo kako bismo pokrili troškove u onom dijelu kojeg Ministarstvo ne pokriva. Razgovarajmo o tome kako povećati i zadržati kvalitetu, a ne kako držati figu u džepu, pozvala je Turković.
    Državna tajnica Mrkonjić paket zakona branila je riječima kako su promjene nužne kako zbog hrvatske budućnosti u EU, tako i zbog nas, a iznijela je i bojazan da Hrvatskoj bez promjene zakonske regulative prijeti mogućnost blokade sredstava iz strukturnih fondova. Na njezine strahove odgovorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš kazavši kako EU u tom smislu ne garantira ništa. On smatra da novi zakonski prijedlozi prijete slabljenju cijelog sustava, i opravdano izazivaju strahove da će se visokoobrazovnom sustavu dogoditi isto što i javnom zdravstvu, kada je u njega ušao privatni sektor.
   
Što i kako dalje

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra kako treba odgovoriti na pitanja što sada i kako dalje, jer, kaže, kada god postoji svađa, nema druge nego sjesti za stol i razgovarati. Trenutnu situaciju usporedio je s onom iz 2003. godine prilikom rasprave o uvođenju bolonjskog sustava.
    – Potrebno je promijeniti model upravljanja i početi proces reorganizacije sveučilišta. Kažem početi, jer očito to ne možemo svladati odjednom. Novi model upravljanja i reorganizacija moraju osigurati autonomiju sveučilišta od lokalne samouprave i države, ali i od drugih sveučilišta, kaže Lučin.
    Prema njegovoj procjeni, politički proces u hrvatskoj nije dovoljno zreo i odgovoran, pa mu ne treba prepustiti kontrolu visokog obrazovanja.
    – Tvrdim da akademija može osigurati transformaciju, a jedno od rješenja je osnivanje hrvatskog Instituta za visoko obrazovanje, koji bi sustavno proučavao procese, modele organizacije i strateški menadžment. Institut bi trebala osnovati sveučilišta u suradnji s Vladom, a smatram da bi mu sjedište trebalo biti u Rijeci. Treba prijeći na policy način razmišljanja, smatra Lučin.

Andrej PETRAK

 
Veslači okupirali riječku luku
Članak "Veslači okupirali riječku luku", Novi list, 25. svibnja 2011.
 
Za istraživanje 550 tisuća dolara
Članak "Za istraživanje 550 tisuća dolara", Novi list, 21. svibnja 2011.
 
Hrvatskoj treba institut za visokoškolsko obrazovanje
Članak "Hrvatskoj treba institut za visokoškolsko obrazovanje", Novi list, 21. svibnja 2011.
 
Zeleni Kampus
Članak "Zeleni Kampus", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Kongres ekonomista
Članak "Kongres ekonomista", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Dominika Pretula specijalistica marketinga
Članak "Dominika Pretula specijalistica marketinga", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Na Tehničkom fakultetu doktorirao Marko Čavrak
Članak "Na Tehničkom fakultetu doktorirao Marko Čavrak", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Universitas organizira raspravu
Članak "Universitas organizira raspravu", Novi list, 18. svibnja 2011.
 
"Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku", NL, 13.5.2011.
REFORMA RAZLIKA PAKET ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUČILIŠTU I VISOKOM OBRAZOVANJU – ZALUTAO
Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku
 
Najveće sveučilište u zemlji odbilo je ministra Radovana Fuchsa, a neki fakulteti najavljuju štrajk, Riječko sveučilište zakone smatra dobrom podlogom za razgovor

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
 
Zasad se uglavnom govori o pozicioniranju institucija. Studenti, naravno,  ne bi trebali izvući deblji kraj bez obzira gdje studirajuŠtrajk na Zagrebačkom sveučilištu sve je izgledniji nakon što je Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) dalo zeleno svjetlo paketu triju zakona kojima se uređuje područje znanosti i visokog obrazovanja – Nacrtu prijedloga zakona o sveučilištu, Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i Nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju.
    Čelništvo Sveučilišta u Zagrebu, koje je uoči sjednice GSV-a jednoglasno odbacilo paket spornih zakona, nije se izjasnilo o tome za kakvim će metodama posegnuti ako se Vlada i resorni ministar Radovan Fuchs ogluše o njihove zahtjeve. Filozofski i Pravni fakultet, međutim, spremaju se na obustavu nastave ako paket zakona uđe u proceduru.
    – Radimo ono što ovaj čas možemo. Ne mislim da smo u konfrontaciji sa Vladom, pokušavamo biti što konstruktivniji – poručio je pomirljivo Aleksa Bjeliš, rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta, nakon što je Senat odbacio zakonske prijedloge i na njih još jednom osuo drvlje i kamenje. Izmjena postojećih zakonskih tekstova, smatraju zagrebački dekani, više nije moguća, jer je neprihvatljivo više od 30 posto predloženih odredaba. U takvim okolnostima, u zakonodavnoj praksi ne ide se na izmjene zakona već na izradu novog zakonskog teksta.
   
Kvaliteta studiranja

Fuchsova reforma podijelila je akademsku zajednicu: dok se Zagreb zbog nje diže na zadnje noge, riječko je sveučilište podržalo sporne zakone kao dobru osnovu za promjenu modela upravljanja, a u njihovom donošenju ne vidi nikakvu nacionalnu katastrofu. »Promjena modela upravljanja nam je najvažnija. Sveučilišta moraju postati autonomna, a elementi za to jesu unutra. Neka rješenja nisu dobra, i o tome treba razgovarati. Treba izbaciti sve što smeta«, objašnjava rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin.

Kapović vs Lučin

– Podrška riječkog sveučilišta predloženom paketu zakona odraz je politikanstva, i osobne ambicije rektora Lučina da postane idući ministar – tvrdi Mate Kapović, komentirajući podršku riječkih dekana Fuchsovim zakonima.
– To nema smisla komentirati, jer o poziciji ministra nije bilo nikakvih razgovora – odgovara Lučin.

Devet točaka protiv zakonskog paketa

1. Hrvatska nema nacionalnu strategiju razvoja visokog obrazovanja i znanosti pa se ne može sagledati svrha i cilj novih zakona
2. U izradi zakona nije poštivana procedura
3. Zakoni koštaju, novac nije osiguran u trogodišnjoj projekciji državnog budžeta
4. Odredbe protivne Ustavu, pravu EU, postulatima vladavine prava i EU smjernicama
5. Ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja
6. Pada kvaliteta visokog obrazovanja, studenti, nastavnici i istraživači bit će nekonkurentni u EU
7. Onemogućava se istraživačka izvrsnost, relativiziraju sveučilišni studiji
8. Smanjuje se dostupnost visokog obrazovanja siromašnijim studentima
9. Slabi visoko obrazovanje kao javno dobro, pogoduje se privatnom kapitalu

    Ono što na Zagrebačkom sveučilištu zamjeraju predloženim zakonima manje je više poznato – ne žele štednju u sektoru u koji bi trebalo ulagati što više, boje se da će sveučilišta izgubiti svoju autonomiju i raspolagati sa sve manje novca, zbog čega će kvaliteta studiranja na javnim studijima pasti, a biznis na privatnim visokim učilištima procvjetati. Zakoni, vele na ovom sveučilištu, omogućavaju da se u javnom sektoru broj studenata drastično smanji, a poveća broj studenata u privatnom sektoru, što će, obzirom da su školarine na privatnim učilištima i po nekoliko desetaka tisuća kuna, dobrom dijelu studentske populacije višestruko povećati troškove studiranja.
   
Mala smo zemlja

– Ovo su prevažna pitanja da bismo se sukobljavali s Vladom preko medija. Mi smo mala zemlja, i treba nam nacionalni konsenzus i zajednička strategija kad je riječ o znanosti i visokom obrazovanju – poručuje prorektorica Ksenija Turković, koja vjeruje da je Vlada dovoljno odgovorna da nakon njihove argumentacije neće poslati zakone u Sabor.
    Konsenzusa, međutim, nema ni među samim sveučilištima. Na Riječkom sveučilištu ne vide kako bi se to studentska populacija mogla »odliti« iz javnih u privatne visokoškolske ustanove.
    – Hrvatska su sveučilišta jake institucije, imaju puno resursa, kapaciteta, a država je spremna subvencionirati upisnine studenata. U tome ne vidim nikakav motiv da se bježi prema privatnim fakultetima, jedino ako mi ne budemo dovoljno dobri – smatra Lučin.
    Dok se akademska zajednica ne slaže ni međusobno, niti sa Vladom, članovi Akademske solidarnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ozbiljno se pripremaju na akciju.
   
Neće proći

– Nisam siguran da će zakoni proći, unatoč zelenom svjetlu GSV-a. Šire se glasine da se ministru Fuchsu klima stolica, što ne čudi obzirom da protiv sebe ima najveće sveučilište u državi – kaže Mate Kapović, član Akademske solidarnosti sa Filozofskog fakulteta. Novoosnovani sindikat Akademske zajednice sve je pripremio za štrajk, a odluku o početku donijet će čim zakoni uđu u proceduru. Osim Pravnog fakulteta, koji priprema sličnu akciju, pridružit će im se, kaže Kapović, i filozofski fakulteti u Puli, Zadru, Splitu i Rijeci.
    U Akademskoj solidarnosti uvjereni su da sporni paket zakona neće proći, jer je – kaže Kapović, na Ustavnom sudu pao sličan prijedlog bivšeg ministra znanosti Hrvoja Kraljevića koji je predviđao liberalizaciju i privatizaciju sveučilišta. Ako se vlast i promijeni na predstojećim izborima, ništa se u pogledu znanosti i visokog obrazovanja neće promijeniti, upozorava predstavnik Akademske solidarnosti, jer će buduća vlast, ma koja bila, pokušati provesti slična rješenja.
 
"Akademski razgovori s Rukavinom", NL, 12.5.2011.
AKADEMSKI RAZGOVORI S RUKAVINOM
 
 
 
RIJEKA Udruga »Universitas« pokreće »Akademske razgovore«, zamišljene kao otvoreni razgovor predstavnika »Universitasa« i gosta na odabranu temu uz aktivno sudjelovanje publike, a na prvom razgovoru u četvrtak u 13 sati na Učiteljskom fakultetu gostovat će akademik Daniel Rukavina. Tema prvog »Akademskog razgovora« koji će voditi predsjednica Upravnog odbora Universitasa prof. dr. Jasna Krstović bit će »Po(r)uke s putovanja u Koreju i Japan«. Akademik Rukavina podijelit će svoja iskustva i dojmove s putovanja Korejom i Japanom te ukazati na brojne primjere dobre prakse koji se mogu i u nas primjeniti za unapređenje rada sveučilišta i šire društvene zajednice. (A. P.)
 
"Kosor pomirisala ručak i najavila otvorenje D-404", NL, 12.5.2011.
(PREDIZBORNA) OBEĆANJA PREMIJERKA SVEČANO OTVORILA NOVI OBJEKT PREHRANE U KAMPUSU, DVADESET DANA NAKON ŠTO JE U STUDENTSKOM RESTORANU POSLUŽEN PRVI TOPLI OBROK
Kosor pomirisala ručak i najavila otvorenje D-404
 
Sljedeći korak je izgradnja novih kapaciteta za smještaj studenata i u tome nećemo posustati, istaknula je Jadranka Kosor, te je Forumu mladih SDP-a odgovorila da će cesta D-404 u promet biti puštena do kraja svibnja ove godine
 
 
Pokazala razumijevanje za probleme riječkih studenata – Jadranka Kosor u pratnji domaćina u studentskoj menzi na TrsatuRIJEKA Punih dvadeset dana nakon što je u studentskom restoranu u Kampusu poslužen prvi topli obrok, premijerka Jadranka Kosor odlučila je svečano otvoriti novoizgrađeni objekt prehrane, a u toj namjeri svesrdno su joj u susret izišli čelnici Sveučilišta u Rijeci. Kosor ovoga puta nije, kao u prosincu prilikom otvaranja nove zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, ignorirala apele rektora, gradonačelnika i župana o osiguravanju prijeko potrebnih sredstava za objekte studentskog smještaja, već je pokazala razumijevanje za probleme riječkih studenata.
   
Kraj puta za EU

– Sljedeći korak definitivno jest izgradnja novih kapaciteta za smještaj studenata i u tome nećemo posustati. Još 2004. godine Vlada je putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, odobrila kredit u iznosu većem od 490 milijuna kuna za izgradnju objekata u Kampusu, a prošle godine odobrili smo dodatnih 35 milijuna kuna za istu svrhu, u čemu nas nije pokolebala niti gospodarska kriza. Ove brojke jasno pokazuju da smo odlučni završiti ovaj projekt i radujem se sljedećim zajedničkim koracima i dogovorima Vlade, Sveučilišta, Grada i Županije, rekla je Kosor, napominjući kako je Vlada u protekle dvije godine na području Primorsko-goranske županije u različite projekte uložila ukupno četiri milijarde i 300 milijuna kuna.
    Premijerka je sigurna da će cilj završetka pretpristupnih pregovora s EU do kraja lipnja, zaista i ispuniti.
    – Polako, ali sigurno prilazimo kraju puta, a Hrvatska je napravila ogroman posao i provela ogromne reforme, jer trebalo je ispuniti 120 mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Promjene i reforme koje smo poduzeli kroz pregovore nepovratni su, a ujedno služe dobrobiti hrvatskih građana. Sve to otvara ogroman prostor za napredovanje naših mladih i obrazovanih ljudi, koji će biti upravo ono najvrijednije i najveće bogatst
Raspuštanje primorsko-goranskog HDZ-a i dalje – enigma
   
    Nakon druženja sa studentima, premijerka Jadranka Kosor se spustila s Trsata na Korzo gdje je na Jadranskom trgu 1 u središtu HDZ-a sat vremena razgovarala s čelnim ljudima te stranke u Primorsko-goranskoj županiji.
    Nakon sastanka novinare je zanimalo zbog čega je raspušten primorsko-goranski HDZ jer proteklih dana ta enigma nije riješena. Enigma ostaje i dalje jer Kosor nije navela razloge koji su natjerali Nacionalno vijeće da se zahvali nekadašnjem predsjedniku Gariju Cappelliju. 
    – Ne komentiram izmjene u stranačkom vodstvu. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen na Nacionalnom vijeću. Bit ćemo još jači, hrabriji i odlučniji kako bi dobili izbornu bitku. Jednako tako nastavit ćemo borbu protiv korupcije i kriminala, poručila je Kosor.
    Novinari su bili prisiljeni ponoviti pitanje o razlozima raspuštanja, a na što je Kosor odgovorila: »To smo učinili, a razloge ne moramo objašnjavati svakome. Za razliku od drugih mi to radimo javno«.
vo s kojim ulazimo u EU, dodala je Kosor.
    Rektor prof. dr. Pero Lučin kazao je kako Sveučilište u Rijeci želi biti moderno i dinamično, te ući među 500 najboljih europskih sveučilišta.
   
Pomoć Grada Rijeke

– Hrvatska se ne može razvijati bez transformiranih sveučilišta, koja moraju biti autonomna i integrirana. Potrebno je promijeniti model financiranja i upravljanja sveučilištima, jer postojeći je model postao kočnica razvoja. U sveučilišni Kampus dosad je uloženo više od 650 milijuna kuna, ali investicija još nije gotova. Kada otvorimo zgrade sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta riješit ćemo prvu polovicu prve faze Kampusa, koja nikako ne može biti gotova prije izgradnje studentskog smještaja. Pozivam zato premijerku da nas i dalje podržava u ovom projektu, rekao je Lučin.
    Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da je Grad izravno i neizravno iz gradskog proračuna podržao izgradnju sveučilišnog kampusa s ukupno oko 300 milijuna kuna, a pozvao je na izgradnju studentskog smještaja, jer ocijenio je da će se tek kada studenti na Trsatu budu boravili puna 24 sata moći reći da kampus živi punim životom. S tom se konstatacijom složio i župan Zlatko Komadina, kazavši kako prvi sljedeći korak treba biti izgradnja studentskog doma, jer riječki studenti su to zaslužili.
    Izgradnja objekta studentske prehrane, što se prostire na 7.240 četvornih metara, koštala je gotovo 58 milijuna kuna, podsjetio je ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević. Najveći dio zgrade, čak pet tisuća četvornih metara, pripada Studentskom centru, koji će studentima uz tople obroke u blagovaonici sa 750 sjedećih mjesta nuditi i ostale ugostiteljske usluge.
    – Ukupni dnevni kapacitet studentskog restorana je 4.500 obroka u dvije linije prehrane, ali trenutno je otvorena samo jedna linija, jer još uvijek nisu useljeni svi objekti u kampusu. Sljedeće akademske godine u objektu ćemo otvoriti pizzeriu, kavanu i snack bar, pa vjerujem da će u dogledno vrijeme sve potrebe za prehranom u Kamusu biti i više nego primjereno pokrivene, kaže Jurjević.
    Izvođač radova na objektu prehrane bila je tvrtka Tehnika, a projekt je izradio arhitektonski tim 3M iz Zagreba.
   
Pređeni kilometri

Sam svečani čin otvaranja objekta prehrane vjerojatno neće puno značiti za one kojima je i namijenjen, riječke studente, koji već gotovo tri tjedna svakodnevno koriste usluge restorana. Međutim, teško da je riječki sveučilišni kampus mogao ranije i stati u itinerer premijerke, koja je samo u proteklih 45 dana prošla punih 6.300 kilometara, a nakon otvaranja tvornica, obnovljenih učeničkih domova i kulturnih centara diljem Hrvatske, te škole u Ščitarjevu, na red je došao i objekt studentske prehrane.
    Nakon susreta s čelnicima primorsko-goranskog HDZ-a, Jadranka Kosor razgovarala je s nekoliko mladih ljudi koji su došli s transparentom na kojemu je stajala molba da ih premijerka sasluša. Ispostavilo se da je riječ o Forumu mladih SDP-a koji je tražio odgovor na pitanje kada će u promet biti puštena cesta D-404.
    Marko Mataja-Mafrici iz Foruma Mladih SDP-a pojasnio je da su premijerku pitali hoće li se više otvoriti D-404, te da je ona rekla da će se to dogoditi do kraja svibnja ove godine.
    – Ponosni smo što smo na ovaj način omogućili građanima da saznaju kada će se cesta otvoriti. Rekli smo premijerki da joj vjerujemo, a ako se rok otvaranja prolongira, bit će to još jedno u nizu neispunjenih obećanja, kazao je Mataja-Mafrici.

Andrej PETRAK, Damir CUPAĆ

Prilagođeno za ispis

 
KOMENTIRAJ ČLANAK POŠALJI LINK ISPIS

alt

 
Kosor otvara studentski Restoran
Članak "Kosor otvara studentski Restoran", Novi list, 11. svibnja 2011.
 
Šerbedžijin studij 20.000 kuna semestar
Članak "Šerbedžijin studij 20.000 kuna semestar", Novi list, 11. svibnja 2011.
 
Nova generacija doktora znanosti
Članak "Nova generacija doktora znanosti", Novi list, 7. svibnja 2011.
 
Promovirani novi magistri i inženjeri
Članak "Promovirani novi magistri i inženjeri", Novi list, 7. svibnja 2011.
 
Riječki studenti u utrci za 12 tisuća kuna
Članak "Riječki studenti u utrci za 12 tisuća kuna", Novi list, 29. travnja 2011.
 
Promovirani diplomanti sveučilišnih Odjela
Članak "Promovirani diplomanti sveučilišnih Odjela", Novi list, 28. travnja 2011.
 
Usavršavanje doktoranada Medicinskog fakulteta
Članak "Usavršavanje doktoranada Medicinskog fakulteta", Novi list, 28. travnja 2011.
 
Intervju: doc. dr. sc. Igor Bajšanski "S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi"
Članak "Intervju: doc. dr. sc. Igor Bajšanski "S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi", www.biologija.com.hr, travanj 2011.
 
Studenti dočekali prvi topli obrok u Kampusu
Članak "Studenti dočekali prvi topli obrok u Kampusu", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Izbor Šerbedžije za profesora iznenadio dekana Adu Midžića
Članak "Izbor Šerbedžije za profesora iznenadio dekana Adu Midžića", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Studenti Medicinskog fakulteta darovali krv
Članak "Studenti Medicinskog fakulteta darovali krv", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Nagrade znanstvenicima i umjetnicima za rad u prošloj godini
Članak "Nagrade znanstvenicima i umjetnicima za rad u prošloj godini", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Mjesta za 2.487 novih brucoša
Članak "Mjesta za 2.487 novih brucoša", Novi list, 20. travnja 2011.
 
"Studenti love 12 tisuća kuna", NL, 18. 4. 2011.
STUDENTI LOVE 12 TISUĆA KUNA
 

 
 
altRIJEKA Studenti Sveučilišta u Rijeci imaju priliku zaraditi 12 tisuća kuna izrađujući poslovni plan za određene poslovne slučajeve, u sklopu natjecanja u organizaciji sveučilišnog Ureda za transfer tehnologije i Znanstveno-tehnologijskog parka Rijeka. Najuspješniji poslovni plan bit će nagrađen s 12 tisuća kuna, dok će drugoplasirani tim zaslužiti osam tisuća kuna, a treći šest tisuća kuna. Prijave se primaju još danas, na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript tj. do 18. travnja. (A.P.)
 
Daniela Škarica magistrirala
Članak "Daniela Škarica magistrirala", Novi list, 15. travnja 2011.
 
Sanja Holjevac doktorirala
Članak "Sanja Holjevac doktorirala", Novi list, 15. travnja 2011.
 
Traži se glavni urednik Unisport Maga, NL, 14. 4. 2011.
Traži se glavni urednik Unisport Maga


RIJEKA Riječki športski sveučilišni savez raspisao je natječaj za volontersku poziciju glavnog urednika časopisa Unisport Mag. Prednost će imati oni s radnim iskustvom u sličnom poslu, a traži se poznavanje rada na računalu, razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti, sklonost timskom radu, te znanje engleskog jezika u govoru i pismu. Prijave i životopis po europass modelu potrebno je do 2. svibnja poslati na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Dodatne informacije moguće je dobiti na broju 091/161-0171. (A. P.)
 
Susret svih generacija diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta, NL, 14. 4. 2011.

Susret svih generacija diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta
 

 
 
Članovi Alumni kluba Tehničkog fakultetaRIJEKA Sve generacije diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci okupile su se na druženju Alumni kluba, organiziranog u povodu proslave 50. obljetnice uspješnog rada ove visokoškolske ustanove. Kako je naglasio predsjednik prof. dr. Zmagoslav Prelec, Alumni klub osnovan je radi jačanja veza završenih studenata i fakulteta i međusobnog povezivanja svih studenata koji su završili studij na Tehničkom fakultetu.
    – Klub je osnovan 2000. godine pod imenom Akademski klub, a prvi je predsjednik bio prof. dr. Božidar Križan. Redovito organiziramo znanstvena i stručna predavanja u cilju promocije tehničkih znanosti i inženjerske struke, rekao je prof. dr. Prelec, koji je pozvao sve završene studente Tehničkog fakulteta na učlanjenje u Alumni klub. Okupljene je pozdravila prodekanica prof. dr. Jasna Prpić-Oršić, a prof. dr. Božidar Križan predstavio je monografiju što je izašla iz tiska u povodu 50. obljetnice Tehničkog fakulteta. (A. P.)
 
Hematologija povezuje laboratorij i kliničku medicinu, NL, 14. 4. 2011.
PREDSTAVLJEN UDŽBENIK NAMIJENJEN BUDUĆIM LABORANTIMA
Hematologija povezuje laboratorij i kliničku medicinu
 

 
 
Štefica Dvornik, Antica Duletić-Načinović i Toni ValkovićRIJEKA Prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike dobili su novi udžbenik iz hematologije riječkih autora prof. dr. Antice Duletić-Načinović, prof. dr. Tonija Valkovića i prof. dr. Štefice Dvornik. Udžbenik su jučer na riječkom Medicinskom fakultetu uz autore predstavili recenzenti prof. dr. Boris Labar i prof. dr. Jelena Roganović, koji su jednoglasni u ocjeni da je riječ o knjizi koja jednu kompleksnu znanost jednostavnim jezikom približava studentima medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ali i budućim doktorima medicine. Prema riječima recenzenata udžbenik ima logički slijed od jednostavnijih prema složenijim cjelinama, a posebno važna odrednica je povezivanje laboratorija i kliničke medicine.
    – Kod pisanja ovakvih udžbenika ima, doduše, jedna loša stvar, a ta je da neke stvari jako brzo zastarjevaju. To bi se jednim dijelom moglo reći i za hematologiju pa ovim putem pozivam autore da naprave i drugo izdanje ovog udžbenika, kazao je prof. dr. Labar. Potreba za pisanjem ovakvog udžbenika namijenjenog budućim laborantima, kako je objasnila prof. dr. Duletić-Načinović, pojavila se kod uvođenja studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike i predavanjima iz hematologije. Dodala je da je pisanje knjige o hematolgiji kao grani medicine koja se brzo razvija zahtjevno pa se u knjizi fokus postavio na najbitnije o hematologiji. (B. Č.)
 
Sva lica svjetlosti
Članak "Sva lica svjetlosti", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Vanja Vasiljev Marchesi doktorirala na medicini
Članak "Vanja Vasiljev Marchesi doktorirala na medicini", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Posljednja majstorova radionica
Članak "Posljednja majstorova radionica", Novi list, 13. travnja 2011.
 
"Novi Capitano" na Filozofskom fakultetu
Članak "Novi Capitano" na Filozofskom fakultetu", Novi list, 13. travnja 2011.
 
Kultivator startao u Ribooku
Članak "Kultivator startao u Ribooku", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Predstavljeni uspješni studentski projekti
Članak "Predstavljeni uspješni studentski projekti", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Studenti gladni hrane i kvalitetnih sadržaja, NL, 11. 4. 2011.
DOSADA U KAMPUSU STUDENTSKI ŽIVOT SVEDEN NA ISPIJANJE KAVE U OKOLNIM KAFIĆIMA I SJEDENJE NA KLUPICAMA I LIVADAMA
Studenti gladni hrane i kvalitetnih sadržaja
 
Studentski život na Trsatu za sada ne postoji. Dok stanari okolnih zgrada mirno spavaju kao da su pored muzeja, a ne sveučilišnog kampusa, nešto očito treba promijeniti

Ivor BALEN Snimio Vedran KARUZA
 
U očekivanju menze, knjižnice, kantine... – i sjedenje u travi ima svojih čariRIJEKA Jedini zaključak koji se može donijeti nakon obilaska sveučilišnog kampusa na Trsatu u potrazi za studentskim životom jest da je kafićima narastao promet, a studentima palo raspoloženje. Ili oduševljenje koje su mnogi od njih isijavali kada su počeli studirati na »olimpu znanja« iznad Rijeke. Znanje nije upitno, njega na Trsatu sada ima u izobilju, ali očekivanog studentskog »ludila« nema. Zanimljivije je u Big brother kući, iako je ovdje mnogo više mladih na okupu. Upućeni kažu da se prvu konzumaciju ljubavi negdje u livadi pod stablom još čeka...
    – Nedostaje nam mnogo toga. Prije svega dućani koji su jeftiniji i bliže kampusu, kafići u sklopu kampusa, menza... Ona se gradi već... duže vrijeme. Ne preostaje nam drugo nego da tražimo najbliže kafiće. Evo, ovdje smo prvi put i u redu je – kaže Jelena Vivoda, studentica četvrte godine razredne nastave, ispijajući kavu u kafiću Bounty na Trsatu.
   
Veliki planovi

U sklopu kampusa ne samo da nema sadržaja nego nema ni hrane. Menza je trebala biti otvorena u ožujku, ali nije, pa studenti vrijeme između dvaju predavanja uglavnom provode sjedeći na kamenim klupama ispred zgrada, ili na travnjacima kojih u kampusu ne nedostaje. Ako se sklepa koja kuna za kavu, meta su okolni kafići na Trsatu i Vojaku. Malo smijeha uz macchiato i dim cigarete vrhunac je koji se može doživjeti kada je u pitanju studentski život.
    – Ne okupljamo se na Trsatu osim u vrijeme predavanja. Ja sam tu iznimka jer sam u studentskom zboru, ali inače nemamo zašto dolaziti jer nema nikakvih sadržaja. Postoje veliki planovi, nadam se da će nešto biti... – dodaje Jelena, koja je sjedila u velikom ženskom društvu, a ista je situacija i za stolom pored. Pa što je ovo, nekakav internat?
    – Na cijelom učiteljskom fakultetu ima ukupno pet muškaraca. Što će jadni s nama... – smije se Jelena.
   
Koncerti, izložbe...

Smije se i gazda Bountyja Vedran Medija. I trlja ruke, vjerojatno otvara šampanjac kada pročita u novinama da je odgođeno otvaranje ugostiteljskih objekata u sklopu kampusa.
    – Od kada su na Trsat došli studenti, promet je dosta narastao. Međutim, studenti traže povoljne cijene pa im idemo na ruku. Ne može im se uzimati novac s kavama od 10 ili 12 kuna, mora se ići ispod cijene da bi se nešto radilo – tvrdi Medija, dodavši onako od srca:
    – Došli su i hvala Bogu da jesu!
    Kampus zauzima golem prostor, treba pola sata samo da bi se sve obišlo. Iznad zgrade Likovne akademije nalazi se veliki neiskorišteni plato, koji svojim položajem i izgledom mami na organizaciju koncerta, izložbe na otvorenom, bilo čega. Ali, prazan je i zapušten, puni ga samo smeće. Malo iznad platoa, desno od zgrade u koju bi se uskoro trebao doseliti Građevinski fakultet, nalazi se buduća kantina, koju studenti češće zovu menza, želeći valjda naglasiti da će se tamo jeftino jesti. Za sada tamo boravi samo zaštitar koji je dobacio da bi otvorenje trebalo biti »osamnaestog«, samo se ne zna kojeg mjeseca... Uz kantinu, odnosno objekt prehrane kako se to stručno zove, vrata bi trebali otvoriti slastičarnica i kafić, koji će valjda osim kave i kremšnita nastojati ponuditi još nešto. Koliko god im učenje i ispiti
Šah za marendu

U sklopu kampusa nalazi se veliko betonsko igralište s koševima, ali tamo se rekreira uglavnom lokalno stanovništvo. Studenata nema, kada je u pitanju »sport« igraju karte i šah.
– Imamo pauzu od predavanja pa smo došli ovdje odigrati partiju. To često radimo – kaže Luka Vrkić, koji je bijele figure sučelio crnima kolege s Filozofskog fakulteta Matije Ladašića. Igraju, naravno, a gdje drugdje, u kafiću.
– Što se tiče obrazovanja, odnosno zgrade, dosta toga nedostaje. Prvo – boja na zidovima, ali i dosta sitnih nedostataka poput grijanja i hlađenja. Društveni život? Sve se svodi na kafiće oko kampusa, ne znam kada se otvara kantina. Već se trebala otvoriti, koliko sam ja shvatio – dodao je Matija.
ponekad prisjeli, studenti se inače vole vraćati fakultetu u večernjim satima na malo drugačiji »program«. Na Trsatu to međutim nije slučaj.
    – Nađemo se mi kasnije, ali u gradu. Međutim, mislim da će ovo postati pravi studentski centar jednom kada se izgradi i otvori sve što je najavljeno – optimistična je Karla Jakišić s Filozofskog fakulteta.
   
Kao bolnica

U sklopu kampusa svoje prostorije ima riječka tvrtka In-Tech, ispred koje je jednako »živo« kao ispred fakulteta. Dim, dva, pa natrag na posao, što je pogubna usporedba za studente.
    Što se samih novih zgrada tiče, mišljenja su podijeljena. Pojedinci su zadovoljni, a dio studenata, konkretno tri djevojke koje su se smjestile na travnjaku u najgušćem hladu, imaju nekoliko primjedbi...
    – Ovdje nam je ljepše nego gore jer nam je tamo nekako premoderno, kao da je bolnica. Sve čekamo, menzu, knjižnicu, kantinu... U međuvremenu jedemo bademe od 17 kuna... Tu smo samo kada moramo, prostor je neiskorišten – složile su se u glas.
    Studentski život na Trsatu dakle za sada ne postoji. Svi nešto čekaju i nadaju se da će biti bolje. A da se može, pokazao je protestni piknik koji su studenti Filizofskog fakulteta organizirali kao izraz negodovanja zbog kašnjenja otvaranja menze. S obzirom na golemu površinu kampusa i broj mladih koji ondje provode dobar dio dana, piknici bi se trebali održavati svaki tjedan... Ali, možda je pregrubo donositi zaključke naprečac i dok još nije prošlo dovoljno vremena. Vidjet ćemo za godinu dana, valjda će se doista nešto promijeniti. Dok stanari okolnih zgrada mirno spavaju, kao da su pored muzeja, a ne sveučilišnog kampusa, nešto očito ne valja.
 
Nezaobilazan priručnik za sve jezikoslovce, NL, 9. 4. 2011.
ZBORNIK »RIJEČKI FILOLOŠKI DANI 8« PREDSTAVLJEN NA FF-u U RIJECI
Nezaobilazan priručnik za sve jezikoslovce
 
Zbornik donosi tekstove s osmog skupa RFD-a, a podijeljeni su u tri tematske cjeline – Hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području; Književnost i Jezikoslovlje
 
 
Predrag Šustar, Danijela Bačić-Karković, Amir Kapetanović, Milorad Stojević, Corinna Gerbaz i Lada Badurina – s predstavljanja zbornikaRIJEKA Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa »Riječki filološki dani 8« predstavljen je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. U zborniku su objavljeni tekstovi sa skupa održanog 2008. godine, u organizaciji Odsjeka za kroatistiku, a nakladnik je riječki Filozofski fakultet. Tim povodom obratio se dekan fakulteta Predrag Šustar, čestitajući djelatnicima kroatističkog odsjeka na njihovom važnom doprinosu djelatnosti Filozofskog fakulteta. Ovom prilikom Šustar je najavio i otvaranje Odsjeka za talijanistiku, za što dobar uvod predstavlja jedna od tematskih okosnica zbornika – hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području.
    Kako je podsjetila Lada Badurina, koja je uz Danijelu Bačić-Karković urednica izdanja, Riječki filološki dani koncipirani su u dvije osnovne tematske odrednice – prva je »riječka tema«, a druga uže filološka. Zbornik s osmog skupa donosi 53 priloga, koji su podijeljeni u tri tematske cjeline – Hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području; Književnost i Jezikoslovlje. Na prvu cjelinu osvrnula se Corinna Gerbaz, koja je istaknula da suživot hrvatskog i talijanskog kulturno-jezičnog elementa na sjevernojadranskom području seže u duboku prošlost i reflektira se na suvremenost. Neke od obrađenih tema su hrvatska drama u riječkom talijanskom glumištu, recepcija Miroslava Krleže na talijanskom jeziku, Enrico Morovich, hrvatsko-talijansko prožimanje u prostoru kratke priče, iskustvo rata i poraća u djelima talijanskih i hrvatskih autorica.
    Milorad Stojević predstavio je radove objavljene u cjelini koja se bavi književnim temama, a odlikuje je raznovrsnost tekstova. Teme su, primjerice, složeni problem širenja gnostičke literature, prostorno kodiranje značenja u Zoranićevim »Planinama«, psihoanalitički pristup »Alkaru« Dinka Šimunovića, elektronski časopisi...
    Jezikoslovni dio zbornika predstavio je Amir Kapetanović, koji je naglasio da priloge potpisuju autori u rasponu od znanstvenih novaka do profesora emeritusa. Tekstovi iz ove cjeline mogu se podijeliti u one koji se tiču suvremenog hrvatskog književnog jezika, zatim u one koji se bave temama iz povijesti hrvatskoga jezika te na dijalektološke radove. Kapetanović je istaknuo da je riječ o nezaobilaznom priručniku za jezikoslovce, koji će zasigurno biti citiran, a ukazao je i na tematsku živost zbornika.

Kim CUCULIĆ

 
Najvažnija istraživačka ustanova Sveučilišta, NL, 9. 4. 2011.
RIJEČKI TEHNIČKI FAKULTET SLJEDEĆEG TJEDNA OBILJEŽAVA 50. OBLJETNICU RADA
Najvažnija istraživačka ustanova Sveučilišta
 

 
 
Tehnički fakultet u RijeciRIJEKA Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci obilježit će 50. obljetnicu uspješnog djelovanja brojnim događanjima sljedećeg tjedna. Dekan prof. dr. Goran Turkalj ističe kako Tehnički fakultet zasigurno predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica riječkog Sveučilišta u ostvarenju cilja da se ono profilira kao istraživačko sveučilište.
    – Na fakultetu radi 140 djelatnika izabranih u neko od znanstvenonastavnih, nastavnih ili stručnih zvanja, među kojima njih više od 60 ima stupanj doktora znanosti. Do danas je na Tehničkom fakultetu diplome i svjedodžbe steklo više od pet tisuća studenata, što znači da je u našoj ustanovi školovana većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkog profila uže i šire regije. Tehnički je fakultet time izravno pridonio kako razvitku grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, grada i regije u kojima je ponikao, u kojima djeluje i koji baštine tehnički razvitak i napredak, tako i razvoju Hrvatske u cjelini, kaže dr. Turkalj.
    Na Tehničkom fakultetu izvodi se 11 studijskih programa po bolonjskom modelu, a riječ je o sveučilišnim preddiplomskim, sveučilišnim diplomskim te stručnim studijima strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, kao i poslijediplomskom doktorskom studiju koji obuhvaća znanstvena polja strojarstva, brodogradnje i temeljnih tehničkih znanosti. Prodekan prof. dr. Branimir Barišić najavljuje kako će u sklopu Dana Tehničkog f
Brojne aktivnosti i uspjesi 

Tehnički fakultet od 1995. izdaje znanstveni časopis Engineering Review, a trenutno provodi istraživanja iz 20 znanstvenih projekata. Fakultet je partner na jednom TEMPUS projektu, surađuje s brojnim domaćim i inozemnim institucijama i dio je CEEPUS programa. Projekt CII HR 108 Concurrent Product and Technology Development pod vodstvom prodekana za poslovne odnose Tehničkog fakulteta dr. Barišića osvojio treće mjesto u Europi u ukupnom vrednovanju CEEPUS projekata, što je dosad najbolji rezultat jednog projekta hrvatskih voditelja.
akulteta u ponedjeljak u 9 sati u predavaonici P1 biti predstavljeni uspješni studentski projekti, Formula Student, Vodocikl i CNC glodalica, kao i studentska ekspedicija na Kilimanjaro.
    – Prvi put bit će izložena poptuno nova šasija bolida RRC11, s kojim će se Riteh Racing Team natjecati u novoj sezoni Formule Student. Osim studentskih udruga koje djeluju pri fakultetu, istog dana bit će predstavljeni inovacijski i tehnološki centri te znanstveni časopisi IRT i Engineering Review. U utorak i srijedu previđena su predavanja u sklopu Energetskog tjedna, a u srijedu je planirano i okupljanje Alumni kluba Tehničkog fakulteta te susret svih generacija. Četvrtak je dan za predstavljanje uspješnih poduzeća, ali i ponuda stipendija studentima Tehničkog fakulteta, kaže dr. Barišić. Središnji događaj Dana Tehničkog fakulteta bit će svečana sjednica Fakultetskog vijeća u petak na kojoj će biti predstavljena monografija Fakulteta glavnog urednika prof. dr. Božidara Križana te biti uručene nagrade i priznanja.

A. PETRAK

 
Palentom i maneštrom za studentska prava, NL, 9. 4. 2011.
PROTESTNI PIKNIK SVEUČILIŠNI KAMPUS NA TRSATU JOŠ NE OTVARA MENZU
Palentom i maneštrom za studentska prava
 
Čekamo papire sanitarne inspekcije. Menza s bogatom ponudom otvara se najkasnije 2. svibnja, najavljuje Dinko Jurjević, ravnatelj SC-a
 
 
Piknik ispred Filozofskog fakultetaRIJEKA Prosvjedni piknik održan je jučer na livadi ispred Filozofskog fakulteta s ciljem upozorenja javnosti na činjenicu da u kampusu na Trsatu još nije otvorena menza, pa studenti nemaju gdje pojesti topli obrok. Oko podneva tridesetak studenata okupilo se ispred zgrade gdje su postavili stol na kojem se sjeckalo krumpir, mrkvu i kobasice. Kako to obično biva, neki su radili, a neki sjedili na livadi i čekali da se obroci skuhaju.
    – Studenti su osuđeni jesti u pekarnici i dućanu, bez toplog obroka. Odlučili smo zato upozoriti na nedostatak kantine koju čekamo već tri mjeseca i ponuditi nešto novo za marendu, rekao je student s dugačkom kuhačom u ruci dodavši da se priprema jedan meni za vegetarijance, palenta i kupus, a drugi za ostale, maneštra s kobasicama. Is Toshibinog laptopa svirala je muzika, pojedini profesori sa simpatijama su se raspitivali »kad će biti gotovo«.
    A kad će biti gotova menza, zna ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević.
    – Imali smo problema s bukom, koji je sada riješen. Čekamo još papire sanitarne inspekcije pa krećemo raditi. Objekt se otvara najkasnije 2. svibnja, rekao je Jurjević, najavivši bogatu ponudu. U početku bi trebala biti otvorena jedna linija prehrane, a kasnije po potrebi i druga, kao i pizzerija, slastičarnica... Da ne bude zabune, sve to u sklopu objekta prehrane kojim će upravljati Studentski centar. Naime, najavljeno je i otvaranje privatnih lokala, slastičarnice i kafića, ali to je još daleko od realizacije.

Ivor BALEN

 
Rektor Lučin u Sarajevu o Sveučilištu
Članak "Rektor Lučin u Sarajevu o Sveučilištu", Novi list, 8. travnja 2011.
 
Protestni piknik ispred Filozofskog fakulteta
Članak "Protestni piknik ispred Filozofskog fakulteta", Novi list, 8. travnja 2011.
 
Pronađite sva lica svjetlosti, NL, 7.4.2011.
DEVETI FESTIVAL ZNANOSTI NIZ DOGAĐANJA OD 11. DO 15. TRAVNJA
Pronađite sva lica svjetlosti
 
U pet dana festivala 92 različita događanja – predavanja, izložbe, tribine, performansi i projekcije filmova na raznim mjestima u Rijeci
 
 
Festivalska događanja uvijek su dobro posjećenaRIJEKA Središnja tema ovogodišnjeg, devetog izdanja Festivala znanosti, što će biti održan od 11. do 15. travnja, bit će svjetlost, a predsjednica organizacijskog odbora prof. dr. Rajka Jurdana Šepić najavila je brojne i raznovrsne sadržaje na mnogim lokacijama u Rijeci.
    – U pet dana pripremili smo čak 92 različita događanja, od predavanja, radionica, izložbi, tribina i performansa do projekcija filmova. Festival znanosti ove će godine, uz već tradicionalne lokacije i sadržaje, biti održan i na brojnim novim lokacijama u gradu: na riječkim trgovima, u sveučilišnom kampusu i na nekoliko fakulteta. Tijekom cijelog tjedna festivala odvija se i izložbeno-prodajni sajam hrvatske znanstvene knjige Kultivator u novoj zgradi Filozofskog fakulteta. U Festival znanosti aktivno su se uključile riječke škole novim potprogramom »Škole za škole«. Pronađite sva lica svjetlosti, fotografiju, fotosintezu, živo svjetlo, lasere, holografiju, svjetlosnu terapiju, boje, zvjezdanu svjetlost, svjetionike, kao i povijesne svjetionike, jer ove godine obilježavamo 300. godišnjicu rođenja Ruđera Boškovića, 50. godišnjicu otkrića lasera te 50. obljetnicu leta u svemir Jurija Gagarina, rekla je na najavnoj pressici Jurdana Šepić.
    Vanessa Ujčić u ime Akademskog astronomskog društva najavila je predavanja, projekcije i prezentacije u Astronomskom centru, vezane uz Gagarinov let, astronautiku i zvijezde, ali i promatranja teleskopom uz korisne savjete za amaterske astronome. U Astronomskom centru gostovat će Dijana Dominis Prester, svjetsk
Škole za škole ¸

Projekti i radionice riječkih učenika će biti prezentirani u programu »Škole za škole« u Sveučilišnoj knjižnici, a u ponedjeljak, 11. travnja, će u Gradskoj vijećnici biti predstavljen drugi CD Baltazar sa snimkama istoimene znanstveno-popularne radio emisije.
i poznata astrofizičarka iz Rijeke, koja je sudjelovala u otkrivanju jednog ekstrasolarnog planeta.
    Pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević smatra da je Festival znanosti ustvari festival čuda, jer s relativno malim financijskim sredstvima ostvaruje širok i bogat program, dok Marina Peranić Ševeljević iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo vjeruje da je posebna vrijednost festivala u velikom broju sadržaja za osnovnoškolce i srednjoškolce.
    Glavni organizator festivala je udruga Zlatni Rez, a sponzor je Hypo banka. Internetska astronomska televizija Astrovizija www.astrovizija.hr prenosit će uživo događanja riječkog Festivala znanosti streamingom iz HKD-a na Sušaku i Astronomskog centra Rijeka, dok su potpun program i opisi događanja dostupni na webu Festivala www.festivalznanosti.hr. Ulaz na sve manifestacije bit će besplatan, a od jučer je na Korzu postavljen i info štand na kojem se svakog dana između 10 i 18 sati mogu dobiti detaljne informacije o svim događanjima festivala.

Andrej PETRAK

 
Kvalitetni kadrovi najveći doprinos razvoju turizma
Članak "Kvalitetni kadrovi najveći doprinos razvoju turizma", Novi list, 6. travnja 2011.
 
Budućnost turizma u njihovim je rukama
Članak "Budućnost turizma u njihovim je rukama", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Kultivator približava knjige studentima
Članak "Kultivator približava knjige studentima", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Promovirani diplomanti Pomorskog fakulteta
Članak "Promovirani diplomanti Pomorskog fakulteta", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Novi promovirani studenti s FMTU
Članak "Novi promovirani studenti s FMTU", Novi list, 4. travnja 2011.
 
Letovci "na čačkanju"
Članak "Letovci "na čačkanju", Novi list, 4. travnja 2011.
 
Dea Čekada specijalizirala na ekonomiji
Članak "Dea Čekada specijalizirala na ekonomiji", Novi list, 1. travnja 2011.
 
Tatjana Ban Kirigin doktorirala
Članak "Tajana Ban Kirigin doktorirala", Novi list, 1. travnja 2011.
 
Alemka Brnčić Ficher doktorirala, NL, 31. 3. 2011.

ALEMKA BRNČIĆ FICHER DOKTORIRALA
 
 
 
RIJEKA Obranom doktorskog rada »Ekspresija čimbenika rasta endotela limfnih žila-C i cikloosigeneze-2 u raku jajnika« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Alemka Brnčić Ficher. Mentori pri izradi doktorske disertacije bili su prof.dr. Maja Krašević i prof.dr. Herman Haller, a povjerenstvo za obranu rada činili su i prof.dr. Nives Jonjić, prof.dr. Ante Ćorušić te prof. dr. Elvira Mustać. (I.Š.K.)
 
Međunarodna ljetna škola "Alpe Adria" ove godine održava se u Opatiji
Članak "Međunarodna ljetna škola "Alpe Adria" ove godine održava se u Opatiji", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Dr. Josić predavao o biomarkerima
Članak "Dr. Josić predavao o biomarkerima", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Novi krug stipendija studentima
Članak "Novi krug stipendija studentima", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Profesori s fakulteta u Iki razradili plan za Ičiće koji je prezentiran u Opatiji
Članak "Profesori s fakulteta u Iki razradili plan za Ičiće koji je prezentiran u Opatiji", Novi list, 29. ožujka 2011.
 
Doktorirao Marino Turčić
Članak "Doktorirao Marino Turčić", Novi list, 25. ožujka 2011.
 
"Volontiranje ulaznica u svijet rada", NL, 24.3.2011.
VOLONTIRANJE ULAZNICA U SVIJET RADA
 

 
 
RIJEKA U sklopu jučerašnjeg Sajma poslova na Narodnom učilištu Rijeka održan je okrugli stol »Volontiranje kao značajan doprinos društvenom i gospodarskom razvoju zajednice« što su ga upriličili Volonterski centar Udruge za razvoj civilnog društva Smart iz Rijeke i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Zvjezdana Schulz Vugrin predstavila je projekte Volonterskog centra usmjerene na povećanje zapošljivosti teško zapošljivih skupina, prvenstveno socijalno isključivih i mladih, čiji aktivni sudionici imaju prilike steći dodatnu edukaciju te razvijati socijalnu mrežu, uz to što time jačaju samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i socijalne integriranosti. Dr. sc. Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta istaknula je volontiranje kao značajni društveni kapital, donoseći mnogostruke koristi kako za volontera tako i za organizatora volontiranja i njegove korisnike, dok širu zajednicu čini stabilnijom, uspješnijom i poželjnom za svakog građanina. Koliko volontiranje snažno utječe na ekonomsku vrijednost, Ćulum je prikazala kroz primjere zemalja zapadne Europe, gdje volonteri svojim besplatnim i dobrovoljnim radom uštede državi milijunske iznose za radna mjesta.
    Da stjecanje novih znanja i vještina kroz volontiranje može biti od presudne važnosti za dobivanje zaposlenja, potvrdila je Meri Toljanić-Mavrić iz riječkog HZZZ-a, poručivši kako veliki broj poslodavaca i budući Hrvatski kvalifikacijski okvir traže od kandidata puno više od formalno stečenog znanja kroz hrvatski obrazovni sustav koji ne može odgovoriti današnjim potrebama tržišta rada. Stoga Toljanić-Mavrić promovira volontiranje kao mogući put do zaposlenja, jer nudi cjeloživotno učenje i mobilnost, odnosno, iskustva u komunikaciji s ljudima, rad u timu, kao i sve ostalo što mogu primijenjivati u budućem poslu. (S. P.)
 
"Posao se danas ne bira", NL, 24.3.2011.
SAJAM POSLOVA PEDESETAK POSLODAVACA I ŠKOLA PREDSTAVILO SE NEZAPOSLENIMA
Posao se danas ne bira
 
Gužva je na trenutke bila nesnošljiva, upitnike za posao kandidati su popunjavali stojećki, gurani sa svih strana, sjedeći na stubištu, tražeći svoju šansu za zaposlenje
 
 
Nezaposleni su dobili puno informacija, a hoće li dobiti i posao – ne zna seRIJEKA Veliki broj nezaposlenih jučer se odazvao 4. Sajmu poslova u Narodnom učilištu u Rijeci gdje se predstavilo 50-ak izlagača, poslodavaca i škola – gužva je na trenutke bila nesnošljiva, upitnike za posao kandidati su popunjavali stojećki, gurani sa svih strana, sjedeći na stubištu, prislanjajući jedan drugome formular na leđa... Ali, jednu smo pretendanticu na posao ipak izdvojili iz mase. Iva Oguić ima 24 godine, magistrirala je ekonomiju i samo je zbog jučerašnjeg sajma doputovala ravno iz Zadra.
    – Ovaj je sajam održan nekidan u Zadru, tamo nisam našla ništa za sebe pa sam došla vidjeti hoću li imati više sreće u Rijeci.
    – Preselila biste se u Rijeku ako ovdje nađete posao?, pitamo je.
    – Nego! Vremena su takva, danas treba ići za poslom, a ne čekati ga, rekla nam ova mlada Zadranka, tražeći poslodavca-izlagača kojemu bi mogla ostaviti svoj životopis. Uz dužno poštovanje organizatorima, pokroviteljima i izlagačima na jučerašnjem Sajmu poslova u Rijeci, junakinja je ipak Iva Oguić, jer ona je utjelovljenje svih nezaposlenih u Hrvatskoj, ova je Zadranka dokaz da posla nema, ljudi žele raditi, a ne da izbjegavaju poslove. Oguić se raspitivala za posao u Protectu i Vargonu, ali tamo nije bilo posla adekvatnog njenim željama i obrazovanju.
   
Prijave zatrpale pult

No, mnogi drugi kandidati jučer su ostavili svoje životopise na štandu tih dviju tvrtki.
    – Želimo upoznati ljude s profilom kadrova koje u određenim terminima potražujemo. Sad tražimo ljude za varenje plastike, vidimo da je velik interes kandidata za posao u našoj tvrtki, kazao nam je voditelj općih poslova u Vargonu Damir Juretić. Gužva je vladala i na pultu zaštitarske tvrtke Protect. Darija Gabrića, automehaničara, zatekli smo kako kao jedan od mnogih popunjava formular za posao zaštitara u Protectu.
    – Radio sam dvije godine u struci, a onda dobio otkaz kao višak radne snage, a sad bih radio bilo što, samo da radim. Sad ću, osim Protecta, vidjeti za što još mogu konkurirati, pa još negdje ostaviti životopis, kazao nam je 21-godišnji Dario. Pult riječke tvrtke PIK bio je omeđen bedemom zainteresiranih nezaposlenih osoba, mahom djevojaka. U samo pola sata pult je zatrpalo 20 ispunjenih prijava za posao. PIK trenutno traži pekare, slastičare i trgovce, ali većina onih koji su podnijeli molbu imaju VSS i ne žel
Zapošljavanje u sezoni i inozemstvu

Na sajmu je predstavljen Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu, posjetitelji su informirani o sezonskim poslovima u ovoj godini i mogućnostima rada i školovanja u inozemstvu. Za sve posjetitelje organizirana je i nagradna igra s 10-ak nagrada u vidu raznih tečajeva, edukacija, učenja stranih jezika.
e posao pekara ni slastičara, nego se nadaju da će se ukazati prilika i za posao adekvatan njihovoj stručnoj spremi. Poprilična gužva vladala je i na izložbenim prostorima Brodogradilišta »3. maj« i GP-a Krk. Obje tvrtke traže radnike u proizvodnji, s tim GP Krk sa zapošljavanjem kreće u rujnu, zbog smanjenog opsega posla tijekom predstojeće ljetne turističke sezone.
   
Obuka tjelohranitelja

Naišli smo i na zanimljiv štand MORH-a koji nude školovanje i posao na letcima: Postani vojni pilot, Postani kadet oružanih snaga i Prijavi se za dragovoljno služenje vojnog roka. Školovanje za pilote je stipendirano, a nezaposlenima se nudi trajno zaposlenje za sva tri spomenuta angažmana u MORH-u. Na jednom od štandova nude i obuku za tjelohranitelje, koja traje 100 sati.
    – Uglavnom nakon obuke nađu posao, ali najčešće u inozemstvu, jer kod nas nema toliko potrebe za tjelohraniteljima, kazala nam je tajnica ove škole Dražena Šepić.
    Na sajmu smo zatekli i Rominu Hađak, koja ima 33 godine, ali nema posao. Po struci je trgovkinja i ispunila je obrasce za posao trgovkinje u PIK-u, ali i za posao zaštitarke u Protectu. »Zašto da ne. Ispunit ću još koji pa možda me netko pozove«, kazala nam je. No, 24-godišnja Tea Glad ipak se nada poslu u struci, a završila je prvi stupanj ekonomskog fakulteta. »Prvi put sam na ovom sajmu, ne nadam se toliko da ću naći posao, koliko se nadam da ću proširiti kontakte. Voljela bih raditi u struci, naučiti raditi ono za što sam se školovala, a ne vječito raditi nešto što ne volim«, smatra Tea Glad.
    Organizator sajma je riječka služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a cilj je izravnim kontaktom između poslodavaca i onih koji traže posao smanjiti nezaposlenost. Tijekom ožujka se ovi sajmovi održavaju u središtima svih županija.

Biljana SAVIĆ
Snimio Damir ŠKOMRLJ

 
"Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu", NL, 24.3.2011.
MULTIKULTURALNOST SIMPOZIJ HRVATSKO-MAKEDONSKE KULTURNE VEZE
Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu
 
Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe, istaknuo veleposlanik Dančo Markovski
 
 
Sa sinoćnjeg otvorenja simpozija u Gradskoj vijećniciRIJEKA »Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze« naziv je simpozija koji je sinoć u organizaciji Sveučilišta u Rijeci započeo u Gradskoj vijećnici. Riječ je o trećem skupu takve vrste koji je okupio šezdestak sudionika sa svih makedonskih sveučilišta te četrdestak njihovih hrvatskih kolega. Okupljeni kroatisti i makedonisti tijekom trodnevnog će se skupa uz jezične i književne teme baviti i područjem povijesti, teatrologije te kulturologije, a radi se o najbrojnijem simpoziju takve vrste do sada.
    Najavljujući kako će sinoć započeti simpozij rezultirati i izdavanjem zbornika koji će se nadovezati na prethodna dva istovjetna izdanja članica organizacijskog odbora pof. dr. Loreta Georgievska Jakovleva istaknula je da je trodnevni skup dobra osnova za nastavak i napredovanje tradicionalno dobrih hrvatsko-makedonskih odnosa, dok je veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj Dančo Markovski kao posebno priznanje simpoziju ocijenio pokroviteljstvo hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, ali i podršku aktualnog makedonskog predsjednika Georgia Ivanova te prvog predsjednika Kire Gligorova. Dodajući da je Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po multikulturalnosti Markovski je istaknuo kako Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe.
    Činjenicu da Rijeku odlikuju multikulturalnost i multietičnost potvrdio je i zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić navodeći da trinaest posto građana Rijeke čine pripadnici nacionalnih manjina, dok se zamjenica primorsko-goranskog župana Nada Turina Đurić složila da je suradnja Hrvatske i Makedonije posebno utočište našla upravo u Rijeci. Sinoć otvoren simpozij prema riječima dekana Filozofskog fakulteta prof.dr. Predraga Šustara primjer je dobre prakse koju treba proširiti i na druge zemlje, a navodeći kako posebne zasluge oko organizacije simpozija pripadaju prof. dr. Goranu Kalogjeri, prof. dr. Vasilu Tacinovskom te prof. Dejanu Duriću dekan je zaključio da vrijednost simpozija predstavlja i uključivanje mladih znanstvenika koji će već tradicionalnu hrvatsko-makedonsku suradnju nastaviti i u budućnosti.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
« Početak«11121314151617181920»Kraj »

Stranica 19 od 21