Mediji o Sveučilištu
Nova generacija doktora znanosti
Članak "Nova generacija doktora znanosti", Novi list, 16. listopada 2010.
 
Siniši Volareviću Državna nagrada za znanost
Članak "Siniši Volareviću Državna nagrada za znanost", Novi list, 15. listopada 2010.
 
Čestitke prvoj sveučilišnoj ekspediciji
Članak "Čestitke prvoj sveučilišnoj ekspediciji", Novi list, 14. listopada 2010.
 
Novi natječaj za žene u znanosti
Članak "Novi natječaj za žene u znanosti", Novi list, 5. listopada 2010.
 
U Opatiji otvoren Jean Monnet centar izvrsnosti
Članak "U Opatiji otvoren Jean Monnet centar izvrsnosti", Novi list, 5. listopada 2010.
 
Predsjednik Ivo Josipović u Rijeci proglasio otvorenom novu akademsku godinu
Članak "Predsjednik Ivo Josipović u Rijeci proglasio otvorenom novu akademsku godinu", Novi list, 5. listopada 2010.
 
Novi magistri znanosti
Članak "Promocija na Ekonomskom fakultetu u Rijeci - Novi magistri znanosti", Novi list 28. rujna 2010.
 
Studentski Radio Sova nastavlja s radom
Članak "Studentski Radio sova nastavlja s radom", Novi list, 16. rujna, 2010.
 
Redovni diplomski studij besplatan
Članak "Redovni diplomski studij besplatan", Novi list, 14. rujna 2010.
 
Prva alpinistička ekspedicija riječkih studenata kreće u pohod na najvišu afričku planinu
Članak "Prva alpinistička ekspedicija riječkih studenata kreće u pohod na najvišu afričku planinu", Novi list, 10. rujna 2010.
 
Dopunjen sporazum Sveučilišta u Rijeci i Zagrebačke banke
Članak "Dopunjen sporazum Sveučilišta u Rijeci i Zagrebačke banke", Novi list, 9.rujna 2010.
 
Počinje studentski "moving" na Trsatu
Članak -Počinje studentski "moving" na Trsatu- Novi list, 3. rujna 2010.
 
Pokrenut izbor u nastvno zvanje glumaca
Članak "Pokrenut izbor u nastavno zvanje glumaca", Novi list 3. rujna 2010.
 
Počeo tehnički pregled studentskog grada
Članak - Započeo tehnički pregled studentskog grada - Novi list, 1.rujna 2010
 
Stipendije za boravak u Japanu
Članak STIPENDIJE ZA BORAVAK U JAPANU, Novi list, 24. kolovoza 2010.
 
Sveučilišni stambeni krediti
Članak SVEUČILIŠNI STAMBENI KREDITI, Novi list, 24. kolovoza 2010.
 
Studentima mogućnost stručne prakse u inozemstvu
Članak - STUDENTIMA MOGUĆNOST STRUČNE PRAKSE U INOZEMSTVU, Novi list, 24. kolovoza 2010.
 
Nova prometnica u Sveučilišnom kampusu na Trsatu
Noviteti na kampusu
 
Sveučilišni kampus u Rijeci na Trsatu
Časopis "Građevinar", Sveučilišni kampus u Rijeci na Trsatu,  05/2010
 
Pero Lučin: Nema budućnosti bez ulaganja u modernije obrazovanje

 
 

Ponedjeljak, 16. kolovoza 2010.

 

Pero Lučin: Nema budućnosti bez ulaganja u modernije obrazovanje


alt

Država mora razviti infrastrukturu i instrumente kojima će poticati razvoj ljudi. Za mene je gradnja škola, sveučilišta i istraživačkih centara jednako važna, ako ne i važnija jer manje košta, kao gradnja autocesta, pruga, luka ili energetske i komunikacijske mreže, smatra rektor Sveučilišta u Rijeci

Prof. dr. Pero Lučin 13. je, a s 47 godina i najmlađi rektor Sveučilišta u Rijeci od njegova osnutka. Studij medicine i doktorat s područja medicinskih znanosti prof. dr. Pero Lučin završio je u Rijeci s 29 godina, a dvogodišnje postdoktorsko usavršavanje u Njemačkoj. U svjetskoj biomedicinskoj literaturi citiran je oko 1700 puta. Dobitnik je Nagrade za znanost i Nagrade HAZU-a za osobit i trajan doprinos u području biomedicinskih znanosti. Hrvatski je pregovarač s EU-om za znanosti, istraživanje, obrazovanje i kulturu. Prvi je predsjednik Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Hrvatske. Lučin je i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Neposredno nakon izbora za rektora najavio je jače istraživačko djelovanje na Sveučilištu s ciljem da ta institucija uđe među 500 najboljih europskih sveučilišta.
Sveučilišni kampus na Trsatu investicija je koja trenutačno teži više od 600 milijuna kuna, a predstojeće akademske godine dobit će i nove stanare. Što je realizirano od 2006. godine, kada je počela gradnja?
- Napravljen je opsežan zahvat pripreme i projektiranja, sagrađena su četiri nova objekta, adaptirane dvije stare zgrade bivše vojarne Trsat i uređen dio okoliša. U prekrasnoj staroj zgradi bivše komande već djeluje Akademija primijenjenih umjetnosti, a u nove objekte uskoro će useliti Filozofski i Učiteljski fakultet, sveučilišni odjeli za prirodne znanosti i Građevinski fakultet. Sagrađen je i veliki objekt sa studentskim restoranom i sadržajima studentskog standarda, te je adaptirana zgrada u kojoj već djeluje Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta. Naravno, takav je kompleks zahtijevao ozbiljna ulaganja u infrastrukturu, čemu su uvelike pridonijeli Grad Rijeka i niz gradskih komunalnih poduzeća. U tijeku je i opsežno uređenje okoliša.
Unatoč recesiji, iz državne blagajne Sveučilište u Rijeci i ove je godine dobilo 35 milijuna kuna za nastavak radova. Za što je točno namijenjen taj novac?
- Tih 35 milijuna kuna, za koje moramo zahvaliti Vladi, služe za gradnju dijela infrastrukture i okoliša te za opremanje namještajem ureda, učionica i predavaonica, dijela laboratorija, restorana i knjižnica.
Jedan ste od istaknutih članova HNS-a, ali zavidno surađujete s vladajućom strukturom te zbog vašeg političkog opredjeljenja ne trpi ni Sveučilišni kampus ni drugi projekti za koje je potreban državni novac. Kako vam to uspijeva?
- Većina ljudi koji se uključuju u politički proces ulaze u to s namjerom da ostvare neke pomake u društvu i zajednici. Uglavnom su ciljevi isti, a putovi ponekad drukčiji. Zbog toga ljudi u politici moraju surađivati, neovisno o različitim mogućim putovima. Hrvatska ima premalo ljudi pa svi koji nešto znaju, mogu i žele, moraju surađivati. Sve podjele oduzimaju snagu i onemogućuju razvoj. Drugim riječima, ljudi se moraju okupljati oko projekata i podržavati ih, a ne oko ideologije.
Protivnik ste politike da treba ulagati samo u investicije koje brzo vraćaju novac i zagovarate politiku javnih investicija. Objasnite nam to.
- Teško mi je zamisliti razvoj Hrvatske samo kroz investicije koje imaju brzi povrat novca. Mislim da paralelno s njima treba imati investicijski ciklus koji je dugoročno i strateški bitan za razvoj. Osim što takve investicije osiguravaju zapošljavanje u krizi, one trebaju biti u službi razvoja 2020. ili 2025. Među takvim je investicijama i ulaganje u modernizaciju obrazovanja. Smatram da teško možemo promišljati kvalitetan život hrvatskoga građanina 2025. ako ne osiguramo bolje obrazovanje. Posebice se to odnosi na visoko obrazovanje i znanost. Sada se u Hrvatskoj takvi kapaciteti mogu sagraditi i pokrenuti za dva do tri puta manje novca nego na Zapadu.
U listopadu prošle godine krenuli ste u potragu za novim izvorima financiranja gradnje Kampusa te o kreditu od 450 milijuna kuna pregovarali s Europskom investicijskom bankom. Što ste postigli?
- Mislim kako je već prošle godine postalo jasno da više nema nikakvog razvoja Sveučilišta kroz dosadašnje modele zaduživanja na teret državnog proračuna. Naravno, zaduživati se treba, ali to podrazumijeva preuređenje sveučilišta koja moraju biti u stanju servisirati svoje obveze. I u tome im država treba pomoći. Stoga smo prošle godine krenuli u pregovore s EIB-om upravo s ciljem da razvijemo takav model. On ne podrazumijeva samo gradnju nego i značajnu transformaciju Sveučilišta. No to nije jedini model. Sveučilišta moraju početi promišljati svoj razvoj i kroz partnerstva s poslovnim sektorom, ali i s privatnim.
S mnogim projektima natjecat ćete se za novac strukturnih fondova i za financiranje javno-privatnim partnerstvom.
- Planiramo sve naše projekte druge faze Kampusa, ali i projekte koji su izvan njega, primjerice projekt Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, pripremiti i kandidirati za strukturne fondove. Objekte studentskog smještaja već jesmo. No, neke od tih projekata nastojat ćemo realizirati kroz javno-privatna partnerstva. Primjerice, sportsku dvoranu i sportske terene, centar za translacijsku medicinu, dio smještajnih paviljona.
Može li sveučilište funkcionirati kao institucija koja i zarađuje novac umjesto da ga samo troši?
- Mislim da je to jedini način na koji se sveučilište može razvijati. Uostalom, to je trend u svim europskim državama i dio politike EU-a. Naravno, pritom ne mislim na politiku »inkasatora« koji uzima novac od studenata. Osim istraživanja, sveučilište mora pokretati sofisticirane servise koji se temelje na znanju i koji se mogu nuditi široj regiji. Dakle, mora biti poduzetno.
Namjera vam je Sveučilište u Rijeci svrstati među 500 najboljih u Europi. Kako to namjeravate postići?
- Sveučilište koje ima strategiju razvoja koja omogućava uklapanje u europski prostor mora biti među 500 europskih. To znači da istraživanja mora biti više, a rezultati moraju biti bolji i vidljivi na svjetskoj razini. Sve aktivnosti sveučilišta moraju biti dostupne u današnjim medijima, prije svega na internetu. I ne samo aktivnosti nego i sve ono što sveučilište »proizvede«: rezultate istraživanja, nastavne i kulturne sadržaje. Sveučilište mora biti atraktivno za velik broj studenata i izvan Hrvatske, ali i za velik broj istraživača koji će gostovati na Sveučilištu, ali iza gospodarstvenike i poslovne ljude.
O vama se dugo govorilo kao o potencijalnom ministru obrazovanja. Kako to da niste ostali u politici? Zašto je prevagnula znanost?
- Sve moje djelovanje u politici bilo je vezano uz obrazovanje i znanost. Prije svega uz razvijanje obrazovnih politika, ali i njihovu realizaciju. U tim okvirima se i sada kreće moj interes. Moram priznati da nisam zainteresiran za političke funkcije opće prakse.
Kako kao znanstvenik, a dijelom i političar, promišljate gospodarski razvoj i oporavak Hrvatske?
- Razvoj Hrvatske može se temeljiti jedino na ulaganju u ljude - kroz poticanje obrazovanja, poduzetništva, kreacije i istraživanja. Smatram da država mora razviti infrastrukturu i instrumente kojima će poticati razvoj ljudi. Stoga je za mene gradnja škola, sveučilišta i istraživačkih centara infrastrukturna investicija jednako važna, ako ne i važnija, jer manje košta, kao i gradnja autocesta, pruge, luka ili energetske i komunikacijske mreže. Razvoj i oporavak Hrvatske mogu osigurati samo ljudi koji u njoj žive.

Šerbedžija za studij glume, povratak naših s Harvarda
Pokrećete i studij glume, a čelni čovjek, za čiji je izbor upravo pokrenut postupak, bit će Rade Šerbedžija. Osim njega, u Rijeku ćete dovesti i neke znanstvenike s Harvarda?
- Tako je. Sveučilište mora doprinositi kulturnom, društvenom i ekonomskom razvoju. Zato nam trebaju ljudi i programi. Prije svega, naravno, velik broj kvalitetnih ljudi koji su sada na Sveučilištu, posebice ljudi mlađe generacije. Zato i ulažemo velik novac u nove kapacitete. No treba nam još ljudi, posebice onih svjetski prepoznatljivih, za pokretanje novih programa. Tu je svakako i Rade Šerbedžija. Nekoliko uglednih ljudi iz svijeta vraća se u Rijeku, razgovaramo s dvoje naših mladih znanstvenika s Harvarda, planiramo povratak jedne kolegice iz Trsta, dvoje mladih znanstvenika iz Milwaukeeja, a očekujemo da će nam se na programima priključiti i neki ugledni stvaratelji i znanstvenici iz Europe. Na tome već sada intenzivno radimo, no smatram da nije dovoljno i da trebamo raditi još intenzivnije.

Ljiljana Mamić Pandža
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 

 

 

 
Riječko Sveučilište uspješno odradilo projekt europske komisije
RIJEČKO SVEUČILIŠTE USPJEŠNO ODRADILO PROJEKT EUROPSKE KOMISIJE
Znanstvenici uvjete rada ocijenili trojkom
Najnezadovoljniji su financiranjem istraživanja i znanstvenog usavršavanja, a među nezadovoljnima prednjače mladi

Ingrid ŠESTAN
 
Sveučilište i pod nadzorom EuropeRIJEKA Sveučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj, ali i široj regiji dobilo priznanje Europske komisije za uspješno odrađivanje projekta »Human Resources Strategy for Researches« koji je Europska komisija osmislila kao mehanizam za pomoć istraživačkim ustanovama pri implementaciji Europske povelje za istraživače i Kodeksa o novačenju istraživača.
   
Među izabranima

Pojašnjavajući kako je riječko Sveučilište ujedno i jedino hrvatsko sveučilište koje je potpisalo Deklaraciju o pristupanju Povelji i Kodeksu te je na taj način postalo dio pilot projekta s tridesetak istaknutih institucija među kojima su Sveučilište Cambridge ili Institut Louis Pasteur, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija navodi da je i među tridesetak izabranih europskih visokoškolskih ustanova upravo riječko Sveučilište među prvima kojem je Europska komisija odala priznanje. To je priznanje rezultat uspješno provedenog istraživanja među djelatnicima riječkog Sveučilišta kojem je bilo cilj procijeniti usklađenost propisa i prakse Sveučilišta s europskim standardima
Loša  selekcija pri zapošljavanju
Reguliranje odnosa znanstvenih i nastavnih obveza detektirano je i od starijih znanstvenika kao jedna od neuralgičnih točaka u kojem je potrebno znatno intervenirati, i to od razine nacionalnog zakonodavstva, preko Kolektivnog ugovora do razine Sveučilišta i sastavnica. Ono čime su djelatnici Sveučilišta zadovoljni etičko je postupanje, više od 70 posto ispitanika smatra da su slobodna radna mjesta, za bilo koji stupanj znanstvenog zvanja, adekvatno oglašena. Međutim, ne postoji ni približno takvo slaganje kada su u pitanju selekcijski postupci za zapošljavanje, jer svega 9 posto ispitanika smatra da su na adekvatan način uključeni neovisni inozemni recenzenti, a tek 24 posto ispitanika smatra da su primjereno uključeni članovi izvan Sveučilišta.
, a kada bi se iz rezultata tih istraživanja izvlačila opća ocjena, kaže prorektorica, ispalo bi da djelatnici Sveučilišta svoje zadovoljstvo ocjenjuju trojkom.
    Ono čime su najnezadovoljniji je financiranje znanosti. U prilog tome govori činjenica da je tek svaki peti djelatnik riječkog Sveučilišta zadovoljan informiranjem o osiguravanju prava na dodatne prihode, a svega njih 26 posto smatra da su znanstvenicima zajamčeni pravedni i atraktivni uvjeti rada i zarada.
   
Preopterećeni

Pojašnjavajući kako znanstvenici pri tome ne misle samo na plaće, već poglavito na uvjete istraživanja, dostupnost časopisa i on-line baza, financiranje mobilnosti i znanstvenog usavršavanja prof. dr. Prijić Samaržija navodi kako su najmanje zadovoljni asistenti i mladi znanstvenici na početku karijere.
    – Drugim riječima, na skali od 1 do 4, dobivena je aritmetička sredina od 2,3. Držim da je to i realno stanje naše usklađenosti s europskim radnim i znanstvenim standardima, a naša je zadatak da tu ostvarimo pomake na bolje. Postoji značajno nezadovoljstvo mladih istraživača činjenicom da su preopterećeni obvezama u nastavi u periodu u kojem se moraju dokazati kao znanstvenici. Tako, samo 20 posto ispitanika misli da obveze u nastavi ne ometaju istraživače. To je sigurno točka na kojoj treba što prije učiniti pomake, navodi prof. dr. Samaržija.

 
Studentski grad pred tehničkim pregledom
OBJEKTI PRVE FAZE IZGRADNJE SVEUČILIŠNOG KAMPUSA NA TRSATU PRI ZAVRŠETKU
Studentski grad pred tehničkim pregledom
Datum ovisi o terminu priključenja objekata na plinovod i toplovod

Ingrid ŠESTAN
 
Kampus će biti spreman za useljenje početkom iduće akademske godineRIJEKA Svi objekti prve faze izgradnje Sveučilišnog kampusa na Trsatu nalaze se u fazi pripreme dokumentacije za tehnički pregled te se istovremeno radi na uklanjanju manjih nedostataka. Navodeći kako datum tehničkog pregleda prvenstveno ovisi o tome kada će se objekti priključiti na plinovod i toplovod, prorektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare povodom održane sjednice Senata objasnila kako se taj dio posla nalazi u nadležnosti Energa te dijelom HEP-a. Istovremeno s pripremom dokumentacije za tehnički pregled radi se i na uređenju okoliša, dovršetku infrastrukturnih koridora, kao i na opremanju objekata k

Damir Zec novi prorektor

    Senat Sveučilišta u Rijeci potvrdio je prof. dr. Damira Zeca s Pomorskog fakulteta za prorektora za međunarodne odnose. Potvrđen je izbor u zvanje redovitog profesora dr. Alana Bosnara i dr. Marije Petković s Medicinskog fakulteta, potvrdu ranijeg izbora u više zvanje dobili su dr. sc. Zdravko Milić s Akademije za primijenjenu umjetnost i dr. sc. Saša Zelenika s Tehničkog fakulteta, koji je ujedno potvrđen i za redovitog profesora, dok su naslovno zvanje redovitog profesora dobili dr. Dario Matika s Tehničkog fakulteta, te s Odjela za biotehnologiju dr. Andra Moguš Milanković, dr. Jasna Peter Katalinić, dr. Radan Spaventi i dr. Stanimir Vuk Pavlović. 
   
Otvoreni istraživačima iz Europe

    Riječko Sveučilište je prvo u Hrvatskoj potpisalo deklaraciju o Europskoj povelji i Kodeksu o zapošljavanju istraživača. Prorektorica za nastavu i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija pojasnila je da je Sveučilište na taj način ušlo među 30 europskih ustanova koje sudjeluju u projektu, a cilj je ući u europski istraživački prostor te postati mjesto gdje će europski doktoranti i postdoktoranti dolaziti istraživati i učiti.

oji će prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina biti nešto skromnije opremljeni.
    – Neće baš sve učionice, kao niti svi laboratoriji, biti odmah opremljeni, no uvjeti za normalno odvijanje nastave bit će ispunjeni. Ukupno će se u opremanje objekata uložiti 16 milijuna kuna, kazao je rektor. Prema planovima Sveučilišta svi će objekti biti spremni za useljenje početkom iduće akademske godine.
    Uz pripremu preseljenja u Kampus priprema se i novi natječaj za prodaju zgrade Građevinskog fakulteta, a ponovljeni će se natječaj, pojasnio je prof. dr. Lučin, provesti po modelu prodaje i leasinga.
   
    Podsjećajući kako je glavni problem nemogućnosti prodaje zgrade njena procijenjena vrijednost od 3,5 milijuna eura koju je trenutno teško postići, najavio je i osnivanje Centra za mikro i nanoznanosti i tehnologije koji će biti smješten u zgradi Sveučilišnih odjela, a raspolagat će opremom u vrijednosti tri milijuna eura koja će se financirati sredstvima strukturnih fondova.

Prilagođeno za ispis

 
KOMENTIRAJ ČLANAK POŠALJI LINK ISPIS

alt

 
Studentu Borisu Ercegu nagradni boravak u Norveškoj
Zdenka Vranić, Boris Erceg i Sanja BarićRIJEKA Student druge godine preddiplomskog sveučilišnog studija brodogradnje Tehničkog fakulteta Boris Erceg pobjednik je zajedničkog natječaja Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Lions cluba Rijeka koji je proveden s ciljem odabira studenta koji će sudjelovati u međunarodnoj razmjeni u Norvešku. Pojašnjavajući kako je na natječaj pristiglo dvadesetak prijava ravnateljica Zaklade doc. dr. Sanja Barić istaknula je kako su sve prijave bile impresivne, a Boris se istaknuo svojom predanošću školovanju te sudjelovanjem u raznim izvannastavnim aktivnostima, postignućima i motiviranošću za program razmjene. U programu razmjene ukupno će sudjelovati 28 studenata i srednjoškolaca iz cijele Europe, SAD-a i Japana, koji će prema najavama predsjednice Lions cluba Zdenke Vranić biti smješteni u Lions obiteljima i sportskom kampu u vremenu od 10. do 31. srpnja.
    – Svake godine Lion Clubs International omogućuje mladim ljudima život u stranim zemljama, a u sklopu razmjene istovremeno će u Rijeci boraviti jedna Norvežanka, koja će dio svog boravka provesti i u Splitu te Zadru, najavila je Vranić.
    Navodeći kako je dobivena nagrada priznanje za dosadašnji rad Boris najavljuje kako će mu to ujedno biti poticaj za budući još bolji rad. (I.Š.)

 
Za uspjeh potrebni znanje i sposobnost organiziranja
altRIJEKA – Za Hrvatsku je dobro da što prije uđe u Europsku uniju, ali ne zato da bismo nastavili s filozofijom koju smo živjeli desetljećima, a to je da očekujemo da će nas financirati neki strani fondovi. Nama Europa treba prije svega biti interesantna kao tržište od pola milijardi ljudi, te u smislu naše obale i geostrateškog položaja koji imamo, a koji moramo iskoristiti, rekao je predsjednik HGK Nadan Vidošević, gostujući jučer na Ekonomskom fakultetu u organizaciji Udruge Alumni. Vidošević je riječkim studentima kazao kako je za uspjeh nacije ključan motivacijski faktor da se stvara nova vrijednost, a za male narode je karakteristično i to da – da bi uspjeli – pojedinci moraju biti višestruko bolji, obrazovaniji od svojih inozemnih kolega kako bi se nametnuli i razvili potencijal. Ako se uspije iskoristiti taj potencijal, pa i privući interese velikih sila, a na čemu bi iznimno profitiralo lokalno stanovništvo, onda ne bismo morali Europu moliti za ulazak u EU, nego bi oni sami tražili da uđemo, rekao je Vidošević, poručivši riječkim studentima da žive na prekrasnom mjestu gdje su i more i planine nadohvat ruke te trebaju to znati iskoristiti što će im omogućiti da sretno i bogato žive u svom zavičaju.
    – U svijetu nema ljubavi nego su vječni samo interesi, pri čemu treba definirati vlastiti interes i sučeliti ga s interesima ostalih. Znanje je pritom nužan, ali ne i dovoljan uvjet za uspjeh. Ako imate znanje, a funkcionirate kao društvo samoživih pojedinaca – onda je uspjeh nemoguća misija. Promjene nabolje traže širu promjenu mentaliteta kolektiva i zajednice. Sama promjena političke garniture ne znači ništa ako nema šireg konsenzusa i sposobnosti organiziranja, kazao je Vidošević. (A. D. M.)
 
Svečanom sjednicom Sveučilište u Rijeci obilježilo svoj dan
RIJEKA – Sveučilište u Rijeci ispunjenju vizije Hrvatske doprinosi istraživanjem i stvaranjem znanja, ali i sustavnom te kvalitetnom implementacijom Bolonjskog procesa – istaknuo je na jučerašnjoj svečanoj sjednici u povodu Dana riječkog Sveučilišta rektor prof. dr. Pero Lučin. Ustvrdio je i kako na Sveučilištu nisu zadovoljni prolaznošću studenata.
    – Iako se ukupna prolaznost, odnosno broj ostvarenih ECTS-a, bitno povećala, još uvijek velik broj studenata prve godine ne uspijeva ostvariti 60 ECTS bodova. Sveučilište se zalaže za društvo i politiku koja omogućuje svim građanima neograničenu mogućnost školovanja. Stoga je nužno omogućiti uspostavljanje sustava stipendiranja i izvan Državnog proračuna koji se neće oporezivati.
   
    Dodajući kako je u protekloj godini 40 riječkih studenata i 55 nastavnika boravilo na inozemnim institucijama, prof. dr. Lučin je najavio da će Sveučilište u ovoj godini postati punopravni član Erasmusa te se očekuje da će broj studenata koji odlaze u inozemstvo biti znatno veći, kao i broj studenata koji dolaze na riječko Sveučilište. Ocjenjujući useljenje u kampus jednako velikim izazovom kao što je njegova izgradnja, rektor je istaknuo da će se Sveučilište useliti u prostore koji su površinom dva puta veći od Instituta Ruđer Bošković, te predstavljaju polovicu prostora koje ima na raspolaganju Sveučilište u Grazu.
   
    Prema njegovom mišljenju, Kampus će imati posebno značenje za razvoj sveučilišne bolnice koja se nalazi u susjedstvu i s Kampusom čini jednu cjelinu, no napominjući kako je usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima, riječko zdravstvo ipak u krizi, rektor je kao posebno zabrinjavajuću činjenicu apostrofirao zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti.
   
    – Tome svakako negativno doprinose sukobi unutar te iste zajednice, podvojenost upravljanja te sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Sveučilišna bolnica je strateško pitanje. Želimo li je, moramo puno više poraditi na strukturnim i kadrovskim promjenama oko kojih se moraju usuglasiti vodstva KBC-a, Medicinskog fakulteta, Sveučilišta, ali i šire zajednice, upozorio je rektor.
 
Ingrid ŠESTAN
 
Predstavljanje novog vizuelnog identiteta riječkog Sveučilišta
RIJEKA  – U okviru Dana Sveučilišta u Rijeci, jučer je u Vijećnici Grada Rijeke predstavljen novi vizuelni identitet riječkog Sveučilišta zajedno s novim projektima koji su u proteklih godinu dana imali ulogu promocije ove institucije. U tom smislu, uz zadržani povjesni logotip Sveučilišta u Rijeci, načinjeno je novo likovno rješenje vizualnog identiteta Sveučilišta sa zaštitnim znakom sove kao simbola mudrosti, za što je zaslužna Akademija primijenjenih umjetnosti, a taj se prikaz zasad našao na majicama i šalicama, iako je plan da se izradi i veći broj uporabnih i ukrasnih predmeta s ovakvim oblikovanjem. Pored toga, predstavljena je i redizajnirana web stranica Sveučilišta, koja se u odnosu na prijašnju modernizirala i tehnološki i vizualno, zbog čega je sadržaj pregledniji, bogatiji i bolje prilagođen različitim skupinama koje ga pretražuju: od studenata i profesora, preko medija do »gostujućih« posjetitelja stranice, a najveća novost je isticanje vijesti koje u perspektivi neće donositi samo sadržaje iz rada i djelovanja Sveučilišta, nego i druge korisne informacije.
  
    – Od kada je rektorsko mjesto prije godinu dana preuzeo prof. dr. sc. Pero Lučin, upravo je novi vizualni identitet i jačanje promocije Sveučilišta bila jedna od glavnih zadaća koje smo se prihvatili, jer je jedna od strategija bila otvaranje Sveučilišta javnosti, naglasila je rukovoditeljica Službe za odnose s javnošću riječkog Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj. Ona je ujedno i glavna urednica prvog broja novog sveučilišnog časopisa »Sova i bitva«, koji je među ostalim također jučer predstavljen, a koji donosi teme u vezi s radom i razvojnim planovima Sveučilišta, izgradnjom Kampusa, razgovore s rektorom i čelnim ljudima Grada Rijeke i Županije primorsko-goranske te informacije korisne za same studente. U okviru prezentacije cjelokupne strategije otvaranja Sveučilišta javnosti, Marinković-Škomrlj naglasila je i povećanu suradnju ostvarenu s riječkim medijima. Konkretno, u posljednjih godinu dana pokrenut je poseban radijski program Radio Sova (na frekvenciji Radio Rijeke u terminu od ponoći do dva sata ujutro), kao i TV-emisija na RiTV-u »Sve pet(sto)«, koje se svaka na svoj način bave temama iz rada riječkog Sveučilišta. Pored toga, naglašena je i višegodišnja suradnja Sveučlišta s Novim listom na nizu projekata, a što je glavni urednik riječkog dnevnika Branko Mijić okarakterizirao riječima: »Partnerstvo znanja i informacija nužno je za razvoj modernog, demokratskog društva«. Direktor RiTV-a Nikša Grabovac istakao je kako je riječko sveučilište jedino u Hrvatskoj koje ima svoju televizijsku emisiju, dok je odgovorni urednik Hrvatskog radija Radio Rijeke Vladimir Rončević vrlo uspješno ocijenio projekt Radio Sove.
  
    – Želimo u cijeloj regiji Jugoistočne Europe postati prepoznatljivo Sveučilište, zbog čega smo se već krenuli povezivati sa sveučilištima u Grazu, Mariboru i Trstu. Naravno, naš razvoj i ostvarivanje vizije omogućuje nam prije svega partnertsvo s institucijama u vlastitiom gradu i regiji, odnosno Gradom Rijeka, Primorsko-goranskom županijom, Zagrebačkom bankom te riječkim medijskim kućama, kazao je rektor Lučin i najavio u skoroj budućnosti pokretanje izdavačke djelatnosti riječkog Sveučilišta.
 
I. VLAŠIMSKY
 
Novi dekan tehničkog fakulteta
RIJEKA – Fakultetsko vijeće Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer je za novog dekana te ustanove izabralo prof.dr. Gorana Turkalja koji će dekansku funkciju preuzeti početkom nove akademske godine. Članovi Fakultetskog vijeća odluku o tome da prof.dr. Turkalj naredne tri godine obnaša funkciju dekana donijelo je nakon dva kruga glasanja i sjednice koja je trajala puna tri sata. Novoizabrani je dekan imao tri protukandidata, a riječ je o prof.dr. Senki Maćešić, prof.dr. Vladimiru Medici te prof.dr. Saši Zeleniki. Nakon prvog kruga glasanja u kojem je prof.dr. Turkalj dobio 20, prof.dr. Maćešić 21, prof.dr. Medica 19 i prof.dr. Zelenika 8 glasova postalo je izvjesno da u utrci za dekansko mjesto ostaju samo prof.dr. Turkalj i prof.dr. Maćešić te da ulaze u drugi krug u kojem je novoizabrani dekan dobio povjerenje 42 člana Fakultetskog vijeća, a prof.dr. Maćešić 31 glas.
  
    Izražavajući nadu u dobru buduću suradnju novoizabrani se dekan zahvalio članovima Fakultetskog vijeća na ukazanom povjerenju, a ono što je prof.dr. Turkalj u svom opsežnom programu rada za naredno trogodišnje mandatno razdoblje istaknuo kao jedan od prioriteta potreba je reorganizacije nastave i to kroz raspravu o blokovskom načinu provođenja nastave, jer prema njegovom mišljenju dobar dio studenata i nastavnika je nezadovoljan takvim načinom provođenja nastave. Navodeći u programu rada kako je također potrebno nastavnicima dopustiti slobodu da dio ispita organiziraju i u obliku usmene forme prof.dr. Turkalj najavljuje i stimuliranje izrade udžbenika koji prate nastavni program kolegija čime bi se značajno olakšao proces samoučenja te ujedno ističe potrebu za organiziranjem on-line prodaje udžbenika.
  
    Ujedno novoizabrani dekan najavljuje i zalaganje za to da se nastava na preddiplomskim studijima odvija s manjim brojem studenata po grupama, a ističe i potrebu stvaranja preduvjeta za otvaranje smjera iz znanstvenog polja elektrotehnike na poslijediplomskom doktorskom studiju. Novi dekan najavljuje i kontinuirano unapređenje nastave i rada sa studentima te njihovo snažnije uključivanje u istraživački rad, podizanje znanstvene razine fakulteta i jače povezivanje s međunarodnom znanstvenom zajednicom, daljnje opremanje fakulteta nastavnom i znanstvenom opremom, podizanje kadrovskog potencijala, naročito za potrebe studija elektrotehnike i računarstva te nastavak implementacije diplomskog studija računarstva.
 
Ingrid ŠESTAN
 
Rade Šerbedžija objasnio viziju kolegija koji se pokreće pri Akademiji za primijenjenu umjetnost
Tijekom karijere nadavao sam se intervjua u svim mogućim prilikama i na sve načine, ali ovako – nikada! – rekao mi je Rade Šerbedžija dok smo žurnim korakom hodali od Art-kina Croatia prema hotelu »Bonavia« – on »prikopčan« na mikrofon, a ja s diktafonom u ruci. Bila je to, naime, jedina prilika i način da snimim intervju s glumcem koji je »skoknuo« u Rijeku, na projekciju talijanskog filma »Ilaria Alpi« (u kojem igra glavnu mušku ulogu) i odmah se vratio u Zagreb, kako bi kasnije uvečer nastupio u »Tvornici« na koncertu Livia Morosina.
    Treba li reći da je Rade Šerbedžija nepuni dan ranije doputovao iz SAD-a i da je još bio potpuno omamljen vremenskom razlikom? Ipak, ne samo da je bio spreman na razgovor o filmu, koji je bio povod kratkog boravka u Rijeci, već je potpuno entuzijastično odgovorio na pitanje o modelu studija što ga pokreće pri Akademiji za primijenjenu umjetnost u Rijeci.
   
    Naime, nakon opširne izjave rektora riječkog sveučilišta dr. Pere Lučina, kojom je u subotu javnost informirana o Studiju glume, medija i kulture, čiji će prvi polaznici početi slušati predavanja u veljači 2011. godine, a među predavačima će biti Rade Šerbedžija i Lenka Udovički, zanimalo me ima li studij koji u Rijeci već nazivaju »Šerbedžijinim« – uzore u svijetu?
    – Zapravo, nema. To je jednostavno – ostvarenje želja i ideja koje nosim u sebi već odavno. Često sam razmišljao, naime, o tome kako u ovoj našoj glumačkoj profesiji ima mnogo nesretnih ljudi. Umjetnost je sama po sebi – velika lutrija, a za ljude koji se bave njome opasna struka, nikad sigurna... Čak i oni koji su u umjetnosti bili uspješni, dođu ponekad u situaciju da se stvari promijene i – odjednom su opet na početku! To je uvijek neka vrsta »ugovora s đavlom«.
    Čak i na našim prostorima – gdje smo nekada živjeli u socijalizmu i gdje su stvari bile »pokrivene« – ljudi su završavali kazališne akademije, zapošljavali se i ostajali u angažmanu do mirovine, ali nikada nisu mogli izići iz faha. Nisu mogli biti ništa drugo nego glumci... A vrlo često se znalo dogoditi da nisu baš svi koji su školovani i bili za to.
    Nisu bili dovoljno talentirani?
    – Ne bih govorio o talentu, jer to su teške riječi i uopće, kad govorim o umjetnosti klonim se teških riječi jer često sam sebi postavljam pitanje što je to talent i gdje je tu granica. Sve je u umjetnosti, zapravo, upitno, često povezano i sa srećom, i sa slučajem, nepredvidivo... Zato sam stalno razmišljao o tome da ljudi koji se školuju za taj posao, trebaju obrazovanje koje će im omogućiti da se bave i nečim drugim unutar izvedbenih umjetnosti ili kulture – a to bi ovaj studij trebao otvoriti kao mogućnost. Educirati ljude koji bi se nakon diplome mogli baviti ne samo glumom, već širim poslovima u teatru, na televiziji i filmu, kulturnom menadžmentu – to je interesantna ideja čija me realizacija posebno uzbuđuje.
    Ipak, novi riječki studij bit će poseban još po nečemu?
    – Želimo napraviti internacionalni studij, što znači da će se glumiti i učiti na hrvatskom jeziku, ali i na drugim jezicima – prije svega na talijanskom i engleskom. Rijeka je idealan grad za pokretanje takva studija – grad na granici u kojem se stoljećima miješaju jezici i kulture – uostalom, tu svi govore talijanski, ili im je barem »u uhu«, a engleski je jezik bez kojeg glumac, ali i djelatnik u kulturi, naprosto, ne može! Također, smatram da moramo biti i te kako spremni da će Hrvatska uskoro ući u Europsku zajednicu, prema tome moramo stvoriti ljude koji će biti sposobni uključiti se na engleskom u razne projekte u teatru i na filmu. Iz svog iskustva znam koliko je to potrebno.
    Mladi ljudi lako usvajaju strane jezike i mislim da će to biti specifičnost našeg studija, a posebnu ćemo pažnju posvetiti učenju scenskog govora. Bavit ćemo se metodom Arthura Lessaca, mog velikog prijatelja i jednog od najpoznatijih američkih stručnjaka i profesora scenskog govora. On je »slučajno« navršio nedavno sto godina, još uvijek je aktivan, vjerojatno zahvaljujući toj posebnoj metodi – njegovim vježbama tijela i duha. Asistenti i učenici Arthura Lessaca doći će u Rijeku i predavati tu metodu.
    Do koje ste faze došli u formiranju studijskog kolegija?
    – Trenutačno je sve u fazi visoke pripreme – stalno smo u kontaktu s riječkim sveučilištem, ima još dosta stvari koje moramo dogovoriti, zato se i vraćamo u Hrvatsku, a na umu imamo niz zanimljivih suradnika. Ne bih želio još sve otkrivati, htio bih da prije nego iznesem detalje budem siguran da smo kockice posložili na najbolji mogući način, ali mogu reći da će studij trajati dvije godine, kao nastavak preddiplomskih humanističkih i kulturalnih studija, uklopljen u aktualni sistem studiranja u Hrvatskoj i Europi. U ovom trenutku mi je sve u vezi s tim jako poticajno i radujem se dolasku u Rijeku s čitavom obitelji, zaključio je Rade Šerbedžija ovaj »konceptualni intervju«, tijekom kojeg su nas putem, u više navrata, zaustavljali ljudi želeći poznatom glumcu stisnuti ruku, taksisti ga pozdravljali: »Ej, Rade! Živio nam! Dobro došao u Rijeku!«, pa čak i neki slučajni namjernici koji su se htjeli fotografirati s njim. Nikoga nije odbio, svakom je ljubazno odgovorio, jer – ovo će biti njegov grad idućih godina, u Rijeci će njegove kćeri ići u školu, stjecati novo društvo...

 
Svjetlana HRIBAR
 
Za vanjsku suradnju Sveučilišta u Rijeci predviđeno 5 milijuna kuna
RIJEKA – Za potrebe financiranja vanjskih suradnika Sveučilišta u Rijeci ove je godine u državnom proračunu predviđeno 60 posto manje sredstava nego lani, a prema procjeni rektora prof. dr. Pere Lučina upitno je hoće li i ta umanjena sredstva uopće biti isplaćena. Upravo iz tog razloga na Senatu je usvojena preporuka da svi fakulteti, sukladno svojim mogućnostima, »srežu« broj vanjskih suradnika za čiji je rad samo prošle godine na riječkom Sveučilištu utrošeno nešto manje od 8 milijuna kuna.
  
    – Vanjski suradnici koštaju, a na razini države taj trošak godišnje iznosi 100 milijuna kuna. Riječ je o sredstvima kojima se mogu osigurati plaće za 500 radnih mjesta s punim radnim vremenom. Ono što najviše košta nisu honorari, već način organiziranja vanjske suradnje. Najveći trošak su putni troškovi i smještaj vanjskih suradnika. Sveučilište u Rijeci ove je godine tražilo 10 milijuna kuna za vanjsku suradnju, a dobili smo svega 5 milijuna. Međutim i ta su sredstva upitna. Postoji mogućnost da idemo dalje na isti način s vanjskom suradnjom, a da ne znamo hoćemo li moći platiti te ljude. Stoga smo predložili da se sredstva namijenjena za vanjsku suradnju spuste na razinu sveučilišta te da svako sveučilište samostalno odlučuje kako će raspodijeliti ta sredstva, odnosno hoće li ih utrošiti na angažman vanjskih suradnika ili će ih pak upotrijebiti za otvaranje novih radnih mjesta.
  
    Općenito je sustav vanjske suradnje prilično neracionalno ustrojen i za fakultete znači velik trošak. S obzirom na nastalu situaciju preporučili smo fakultetima da smanje broj takvih suradnika, pojašnjava rektor.
    Dodajući kako »rezanje« broja vanjskih suradnika, kojem su pojedini fakulteti već pristupili, ne znači narušavanje nastavnog standarda, jer provođenje programa ne ovisi o vanjskoj suradnji, rektor zaključuje kako je vanjska suradnja za studente ipak prednost jer im omogućuje dodatna znanja i izloženost različitim profilima nastavnika.

Ingrid ŠESTAN
 
Američki filozof Akeel Bilgrami gostuje na riječkom Sveučilištu
RIJEKA – Na inicijativu Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta i riječkog Sveučilišta, studenti i zainteresirana javnost ovih dana mogu slušati nekoliko predavanja gostujućeg profesora s njujorškog sveučilišta Columbia – istaknutog američkog filozofa indijskog porijekla Akeela Bilgramija. Profesor Bilgrami obratio se jučer studentima drugi put, ovom prilikom u Auli Magni riječkog Rektorata (u sklopu Dana Sveučilišta), razlažući tezu zašto neke vrste liberalne demokracije tako teško nalaze zajednički jezik s politikom identiteta.
    U jednosatnom predavanju prof. Bilgrami govorio je ponajviše o povijesnim uvjetima i konceptu identiteta, o psihologiji trijumfa (koja prati identifikaciju većine) i poraza (koja je odlika manjine), o dignitetu, višku identiteta koji proizlazi iz povijesnog pamćenja, o objektivnom i subjektivnom identitetu, potkrepljujući svoje izlaganje primjerima. Profesori i studenti nadovezali su se na temu svojim razmišljanjem i pitanjima.
  
    Prethodnih dana, profesor Bilgrami je nastupio na dvodnevnom filozofskom simpoziju, a u svom je predavanju povezao suvremenu englesku filozofiju (koja je analitička) s razmišljanjima mladoga Marxa. Temeljna ideja njegova izlaganja bila je da svijet nije samo otuđena gomila fizičkih predmeta i događaja, već u njemu nalaze svoje mjesto vrijednosti i ciljevi. Smisao ljudskog života jeste da se u takvom svijetu osjeća kod kuće, a taj je motiv na djelu u pojmu razotuđenja.
    – Na skupu je nastupila i profesorica Carol Rovane, također sa sveučilišta Columbia, pa je gostovanjem ovo dvoje renomiranih filozofa uspostavljena tijesna suradnja između Kulturalnih studija i odsjeka Filozofije riječkog Sveučilišta, doznajemo od prof. Nenada Miščevića, dok prof. Nikola Petković napominje kako je dogovorena godišnja razmjena predavača s njujorške Columbije i Filozofskog fakulteta u Rijeci, a također i zajednički nastup na temu ideniteta, na dubrovačkom IUC-u.
  
    Danas će prof. Akeel Bilgrami, zajedno s prof. Nikolom Petkovićem, održati otvoreno predavanje na Filozofskom fakultetu u Rijeci te sudjelovati u radionici na temu etničkih, nacionalnih i rasnih identiteta.

Svjetlana HRIBAR
 
Svečana promocija nove generacije diplomiranih pravnika
RIJEKA – Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije diplomiranih pravnika koju čini 72 završenih studenata. Primitkom diploma i polaganjem zakletve zvanje diplomirani pravnik stekli su Ana Jančić, Rafaela Ljubojević, Ana Vilajtović, Iris Glavinić, Bojan Šikanjić, Ivan Dobrović, Ivana Lukenda, Nina Ljubičić, Ante Karlović, Ana Kunštek, Bojan Milić, Deana Matković, Jelena Jakšić, Maja Marković, Božo Marković, Maja Šegulja, Petra Batarelo, Heni Buhač, Nives Grgić, Sanja Berković, Silvija Muškinja, Tihana Jurišić, Krešo Šćulac, Nikolina Božić, Siniša Milković, Franjo Hodanić, Jano Malovac, Dubravka Beretin, Mila Kožul, Ingrid Roce, Ivana Katić, Marko Žunić, Tanja Ivković, Ticijana Gulić, Bojana Tončić, Iva Kalanj, Dražen Jukić, Iverija Filipović, Ariel Perišić, Iva Bilić Vučemilović, Dinko Delač, Maja Krželj Brnčić, Ana Kuman, Kristina Švaglić, Sonja Rameša, Ozren Jakovac, Milan Eraković, Dario Krajina, Danijela Majerović, Andrea Štalekar, Elena Erman, Almir Maslić, Vojko Braut, Julija Jambreković, Snježana Jovanović, Suzana Spudić, Vladimir Ivančević, Laura Tušek, Boris Mudrinić, Hrvoje Škevin, Sanja Sirotić, Mihael Idžaković, Sanja Paulin, Roberto Erman, Nina Čop, Antonio Buhin, Klaudia Vinkerlić, Vladimir Veljović, Ibrahim Dizdarević, Marina Dimić, Petar Petrinić i Mia Radulović.

I. Š.
 
Znanstveni skup ikonografskih studija o »Ikonografiji smrti« u srednjem i novom vijeku
RIJEKA – U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra ikonografskih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci, jučer je počeo 4. međunarodni znanstveni skup ikonografskih studija koji se ove godine održava na temu »Ikonografija smrti«. Na dvodnevnom skupu koji je jučer počeo s radom u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, a danas se nastavlja u Hotelu Belveder u Opatiji, sudjeluje 30 znanstvenika iz 15 zemalja.
   
    Skup tematizira ikonografiju smrti u umjetnosti i literaturi srednjeg i novog vijeka, kroz izlaganja koja se bave sljedećim problemima: prikaz smrti u likovnim umjetnostima i literaturi, rituali i ikonografija smrti, teologija smrti, smrt i život nakon smrti u srednjem vijeku, pisani izvori i legende te regionalne posebnosti u prikazima smrti.
    – Smrt je iznimno široka i važna tema u povijesti čovječanstva, koja svoje mjesto nalazi u likovnim prikazima i drugim umjetničkim medijima kroz povijesna razdoblja u različitim ikonografskim inačicama i sadržajima, koji su vezani uz širi sociološki i kulturalni pripadajući okvir. Može se govoriti o evolucijskoj promjeni, koja nastupa u percepciji i prezentaciji smrti u kasnom srednjem vijeku i koja smrt iz fenomena općeg i društvenog rituala, uvjetovanog prirodnim ciklusom u kojem čovjekovo umiranje počinje trenutkom rađanja, prenosi u domenu osobnog i subjektivnog trenutka u kojem se otkriva istinska bit pojedinca – kaže prof. dr. Marina Vicelja Matijašić.
    – Ta je promjena izazvana promjenama u zajednici, prvenstveno jačanjem individualizma i slabljenjem tradicionalnih veza u društvu, bolestima (crnom kugom) i rastućim strahom od smrti, koji se iskazuje sve naglašenijim grotesknim prikazima vezanim uz smrt. Makabristička ikonografija kasnoga srednjega i novoga vijeka različito se tumači: kao znak čovjekova pada i pobjede smrti, ali i kao početak novog i drugačijeg promišljanja o vrijednostima i ljepoti zemaljskog života – dodaje Vicelja Matijašić.
   
    Prema njezinim riječima, na skupu će se govoriti i o metodološkim pristupima u ikonografskoj disciplini, novim metodama kojima se pristupa u istraživanju starih tema. Poseban interes usmjeren je na dijalog s teološkom misli i teologijom »slike« na kojoj se, velikim dijelom, formiraju kriteriji ikonografije i općenito stavovi prema sakralnoj umjetnosti te odnos prema pisanoj riječi kao jednom od osnovnih predložaka ikonografskih motiva.
    Organizacijom skupova na istaknute teme povijesti umjetnosti, teologije i povijesti književnosti, Filozofski fakultet u Rijeci želi poduprijeti međudisciplinarni dijalog u raspravi o različitim sadržajima te omogućiti priznatim stručnjacima i znanstvenicima da prikažu recentne dosege u istraživanjima zadane teme.
   
    Znanstvenim i stručnim krugovima pruža se mogućnost uvida u istraživačke rezultate drugih disciplina, a studentima povijesti umjetnosti, teologije, povijesti, književnosti, kulturologije i drugih srodnih disciplina, približavaju se sadržaji i najnovije spoznaje iz navedenog područja.
    Uz promociju ikonografskih studija kao interdisciplinarnog područja u Hrvatskoj, međunarodno okupljanje znanstvenika važan je doprinos prezentaciji hrvatske baštine u svijet.

Nela VALERJEV OGURLIĆ

 
Predstavljena knjiga »Tvornica privida« Marine Biti i Diane Grgurić
ZAGREB – Pravi se zbor predstavljača skupio u Hrvatskom novinarskom domu na zagrebačkoj prezentaciji knjige »Tvornica privida« Marine Biti i Diane Grgurić, a u izdanju »Adamića« i Udruge Facultas iz Rijeke. Predvođeni predsjednikom RH Ivom Josipovićem, skup predstavljača brojio je čak devet članova, od kojih su svi osim najavljivačice Mirele Kalanj, direktorice »Adamića«, bili voljni govoriti o knjizi.
    Josipović je kao prvi recenzent naglasio činjenicu knjige kao noviteta, budući da se znanstvenom aparaturom bavi fenomenom popularne glazbe i pripadne joj kulture. Pritom se autorice bave pitanjem prikazivanja određenih vrijednosti kroz glazbenu industriju, a knjiga, prema Josipoviću, poziva na razmišljanje.
   
    Drugi recenzent, Milorad Stojević, više se koncentrirao na pitanje tekstova no na glazbu, utvrdivši da se od početaka pismenosti kroz umjetničke tekstove izražava neki ideološki stav. Takvi su i najraniji zapisi, poput Bašćanske ploče ili pjesme »Svit se konča«, preko tekstova Hrvatskog narodnog preporoda i dalje, a takvi su i tekstovi Marka Perkovića Thompsona, jedne od figura suvremene pop-scene analizirane u knjizi.
    – Riječ, bez obzira na glazbu, bila je pritom važnija, pa je tako i kod Thompsona; bez riječi ta glazba ne bi imala neku funkciju – rekao je Stojević.
    Iako je očekivao polemiku na rečenu tvrdnju, ona je izostala. No govorilo se još o ideologijama, ali i muzikologiji. Za potonje bio je zadužen akademik Nikša Gligo, koji je naglasio da knjiga nije prva o pop-glazbi, ali je prva o tome napisana sa znanstvenog aspekta. Prema njegovu mišljenju autorice su potpuno pogodile četiri paradigme ili četiri slučaja koji se analiziraju: Thompsona, »Let 3«, klape i Severinu. Gligi je sekundirao Husein Hasanefendić, no on je utvrdio da bi knjiga vjerojatno bolje prošla da je pisana lakšim diskursom, što ipak, mišljenja je, autorice nisu htjele.
    O ideologijama još je govorio Branko Mijić, ustvrdivši da je Thompson postao ikona desnice u trenutku kad je desnica izgubila prepoznatljive lidere koji su je mogli nositi. Slučaj s »Letom 3« je pak taj što je ovaj riječki bend postao dobra politička platforma gradonačelniku Vojku Obersnelu.
    – No ja i dalje ne mogu zamisliti Obersnela u kožnjaku, s pivom u lijevoj i džointom u desnoj ruci kako pjeva: »U životu prolazi samo vjeran pas« – rekao je Mijić.
   
    Autorice su objasnile poticaje za pisanje ove knjige, pri čemu je Grgurić istaknula deficit literature o popularnoj glazbi kod nas, dok je Biti govorila o odnosu pojedinca i grupe.
    – Pozicija pojedinca ugrožena je mrežom odnosa »lijevih« i »desnih«, koji ga istiskuju na način da je on uvijek eksponent neke grupe. Thompson je umrežen, »Let 3« je umrežen, klape su umrežene i označene tržištem, jedino je Severina ovdje pojedinac – rekla je Biti, koja se pritom ogradila od vrijednosnih sudova, odnosno raspravljanja o ukusu, ističući princip.
    U glazbenom programu, svojevrsnoj parodiji, nastupila je »Grupa 4'33« s glazbenim krokijem četiriju proučavanih slučaja.

Davor MANDIĆ
 
Prosvjed studenata pred rektoratom
RIJEKA – Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu za besplatno obrazovanje Rijeka jučer su ponovo iskazali svoje nezadovoljstvo načinom obračuna školarina i to osnivanjem frakcije »Crni Pero« čiji su članovi organizirali prosvjed ispred zgrade Rektorata odgodivši na taj način početak sjednice Senata. Oboružani transparentima »Nećemo plaćati vašu krizu!« i »Dolje školarine!« studenti su održali prosvjed u trajanju od 45 minuta tijekom kojeg su iznijeli mišljenje kako Rektorat vodi politiku nebrige za studente te izbjegava šire rasprave o načinu financiranja visokoškolskog obrazovanja. Svoje mišljenje o tome kako besplatna prva godina studija ne znači i besplatno studiranje za sve, te kako ne postoje mehanizmi sprečavanja rasta cijena ECTS-a, kao i da penalizacija neuspješnih studenata koji u prvoj godini ne prikupe potrebnih 60 ECTS bodova za njih i njihove roditelje predstavlja mučan trošak iznijeli su i rektoru prof.dr. Peri Lučinu koji je još jednom istaknuo da su mu svi studentski zahtjevi poznati.
    – U nekim segmentima njihovih prigovora se slažemo, ali rasprava oko školarina se još uvijek vodi i vodit će se još dugo, jer  to je dio političkog procesa. Svjesni smo socijalnog aspekta problema. Ono što vidimo kao rješenje je na razini države poreznim mjerama stimulirati stipendije. Naime, stipendije su oporezive i nama se kao Sveučilištu ne isplati razmišljati o uvođenju stipendija. Sve dok se ne promijeni porezna politika stipendije nećemo uvesti, istaknuo je rektor.
    Iako su članovi »Crnog Pere« uspjeli odgoditi početak sjednice Senata ona se ipak održala, a jedna od glavnih rasprava vodila se oko provedbe Strategije Sveučilišta čije će izvješće prema rektorovim najavama uskoro biti objavljeno na web stranicama.
    – Napredujemo u provedbi Strategije, ali smatram da ipak treba puno više napraviti. U nekim segmentima, kao što je uvođenje e-učenja, puno smo napravili. Povećali smo broj e-kolegija za 250 posto i ove ćemo godine ponovo provesti natječaj za najbolji e-kolegij, kazao je prof.dr. Lučin.

I. ŠESTAN


 
Jučer svečanost sveučilišnih prvostupnika u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci
RIJEKA – U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija 116 sveučilišnih prvostupnika Pomorskog fakulteta. Zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera nautike jučer su stekli Saša Baljak, Antonio Blažina, Ivan Brčić, Edi Burić, Luka Cukrov, Kristina Grubišić, Dario Gržinčić, Tripo Janović, Jasmin Jovanović, Dario Kaštelanić, Marin Kljun, Saša Lovrić, Ervin Malašić, Domagoj Margan, Marin Mavrović, Zlatko Meštrov, Marko Milovanović, Marijan Mrčela, Ivica Najcer, Maksimilijan Oštarić, Mario Polić, Ante Rosandić, Nikša Sindik, Eric Superina, Tonči Štokov, Dean Tijan, Dalibor Tomašević, Mario Valić, te Jelena Zenzerović, dok su zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera brodostrojarstva stekli Tomislav Car, Ivan Glujić, Marin Kodrnja, Olja Koljesnikov, Vjekoslav Magazin i Goran Vukelić. Zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera elektroničke i informatičke tehnologije stekli su Željko Babić, Mauro Blasich, Boris Crnčić, Željko Demirović, Zlatko Francetić, Viktor Hlača, Tin Juračić, Klaudio Jurišević, Alen Kirinčić, Rene Kosir, Krešimir Kunda, Marko Laco, Sebastian Linić, Voren Luksetić, Dejan Manestar, Dražen Mišković, Igor Miškulin, Damir Mucić, Marin Orlić, Zoran Pavlović, Dean Poropat, Davor Rabar, Dean Radović, Damir Rakip, Kristian Repka, Bojan Stašić, Siniša Supin, Dino Šošić, Mladen Šućur, Ivan Vidić, Ozren Vojnović, te Nino Zorzenon, a zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera prometa stekli su Matija Crnković, Ivan Cvitanić, Vedran Čarapović, Ana Kos, Bojan Ković, Erna Mehinović, Andrea Novaković, Maja Prijević, Mislav Rendulić, Davor Volarić i Danijel Zečević. Svjedodžbu Pomorskog fakulteta za zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli su Adrijana Agatić, Lidija Anić, Dajana Babarović, Kristina Batistić, Ivan Belamarić, Jelena Borščak, Dunja Boškić, Borka Colić, Edita Denjagić, Monika Dolinar, Maja Domitrović, Hrvoje Fabijanić, Goran Funtak, Dražen Hajdin, Barbara Horvat, Dina Jelovčić, Renata Kiršić, Andrej Kljun, Iva Kraljić, Igor Krivošija, Helena Krstaš, Iva Mahulja, Ines Matić, Maša Matrljan, Robert Miculinić, Dario Mišić, Mia Mohorić, Daria Nahtigal, Igor Palmić, Barbara Perić, Đorđe Petrić, Francina Rendulić, Leo Rizvić, Andrej Skočaj, Maja Todorovski, Ema Uršičić, Katarina Uzelac, te Tomislav Vukmanović.

A. PETRAK
 
Promocija poslijediplomanata i diplomanata fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu opatija u hotelu kvarner
OPATIJA – Promičite ime ove znanstvene i obrazovne institucije, očekujemo da ćete biti na ponos fakultetu i da ćete se uspješno zapošljavati – samo su neke od poruka Jože Perića, dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koje je jučer pod kristalnim lusterima opatijskog hotela »Kvarner« uputio poslijediplomantima i diplomantima sveučilišnog i stručnog studija fakulteta.
    Na Stručnom studiju diplomirali su: Marija Balić, Ivan Dermiček, Jasminka Drača, Kornelija Golac, Kristina Hata, Marina Ideji, Bojan Japel, Katarina Kapović, Zoran Kirinčić, Tea Lović, Josip Lučin, Ivana Marmilić, Marija Mažar, Sanja Mikin, Ivan Mravinec, Željka Ožbolt, Ivan Parač, Josip Pavleković, Dijana Pavlić, Anamarija Radović, Darjana Ružić, Ivan Sardelić, Saša Strčić, Zoran Surla, Željko Tadić, Biljana Tatalović, Ivan Tot i Luka Vukelić.
    Na Sveučilišnom studiju diplomirali su: Damir Ban, Karmen Bastijanić, Ana Beltrame, Petra Blajić, Mario Blažina, Anita Bokulić, Branimir Bolić, Dina Botta, Boško Brdar, Krešimir Brnin, Ivana Brozović, Jasmina Bunić, Tea Carić, Sanda Celižić, Vanesa Cvijić, Katarina Čukelj, Igor Dabo, Paul Damjanović, Ines Delić, Jurica Drempetić, Marsel Dumenčić, Matija Đula, Petar Erić, Rozmeri Fanuko, Suzana Filipi, Anja Filipović, Ana Filipović, Romina Fućak, Lucija Fugošić, Tomislav Gawlikowski, Dražen Gojković, Kristina Grdenić, Biljana Handanović, Maja Hmura, Martina Horvat, Martina Horvatek, Ana Marija Hren, Ivana Husak, Ivica Ivčević, Ivana Jagić, Marina Jelić, Iva Jurašin, Dijana Jurčić, Lucija Kero, Davorka Kivela Samardžić, Vedran Kolarić, Branka Kolić, Hrvoje Kontrec, Andrea Kostović, Nina Krajnović, Marko Kravaica, Jasna Krizmanić, Petra Kuhtić, Želimir Kurečić, Anđela Lenkić, Marina Malenica, Tatjana Martinović, Iva Matić, Ivan Matošević, Neven Mijanović, Martina Mikulec, Marija Milković, Vedran Milković, Iva Milosavljević ,Zoran Morožin, Sonja Novak, Miroslav Novaković, Andrea Ojdanić, Vlatka Pačarić, Ivan Palac, Andrea Pavić, Alen Pavlović, Marko Perišić, Nikolina Pospiš, Jasmina Puljić, Ante Radoš, Srđan Ravaršan, Martina Razum, Matija Ribarić, Martina Rukavina, Martina Samaržija, Davor Saršon, Lidija Senfner, Nikola Sindičić, Sanja Stambulić, Andrea Stepić, Marijana Stojak, Iva Superina, Sanja Šain, Jelena Šatvar, Mirela Šebalj, Josip Šimić, Branka Škoda, Sara Šorgić, Višnja Šoštarić, Lidija Švetak, Tomislav Turk, Josip Valković, Lidija Velenik, Ivona Veršić, Aleksandra Veselinović, Marta Vičević, Tihomir Viskić, Ivana Vnučec, Nedeljka Vodolšak, Katarina Vuk, Jure Vukelić i Marina Zakinja.

Ma. KIRIGIN

 
Svečanom akademijom obilježena visoka obljetnica fakulteta za menadžment
OPATIJA – Samo jednoj generaciji i malom broju pojedinaca ukazuje se čast da mogu, zajedno sa svojim uzvanicima i gostima, obilježiti 50. obljetnicu događaja koji je bitno predodredio njihov život, rad i budućnost. Polovicom prošlog stoljeća, dok je turizam bio tek na horizontu, javila se inicijativa lucidnih pojedinaca za osnivanje visokoškolskog obrazovanja kadrova za turizam, pa se i danas s ponosom sjećamo Ivana Dujmovića, Franje Širole, Mate Dežulovića, Milka Štambuka, Ivice Maržića i drugih. Dobro pamtimo i ogromne napore da se sačuva programska, kadrovska i financijska jezgra Fakulteta, te profesore poput Dušana Jagodića i Nede Andrić. Nasljeđe, koje današnje generacije nastavnika i studenata primaju uz obvezu da ga kao bogatije i vrednije prenosimo generacijama koje dolaze, je neosporno, kazao je dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, prof. dr. sc. Jože Perić, na svečanoj akademiji povodom 50. obljetnice ove ustanove u službi turizma. Govoreći o budućnosti, prof. dr. sc. Perić je posebno najavio inoviranje studijskih programa, sve jaču suradnju s okruženjem i stvaranje Međunarodnog centra za turizam i održivi razvoj.
  
    Brojne uzvanike, nastavnike i studente, pozdravila je i dekanica Fakulteta za turizam »Turistica« u Portorožu, prof. dr. sc. Aleksandra Brezovec, rekavši da je upravo opatijski fakultet imao veliki utjecaj na njihov razvoj.
    – Naša zajednička ambicija je da u Opatiji razvijemo referentni centar za turizam za cijelo mediteransko područje - kazala je Brezovec.
    Župan Zlatko Komadina uručio je dekanu Fakulteta posebno županijsko priznanje za doprinos turizmu i znanosti, te je tom prilikom naglasio da je Fakultet u Opatiji važna karika Sveučilišta u Rijeci:
    – Njegujete kvalitetu i izvrsnost već dugi niz godina, a oni koji završe ovaj Fakultet nose turizam Republike Hrvatske stoga vam od srca hvala, rekao je Komadina.
    Opatijski gradonačelnik, Ivo Dujmić, rekao je da ovaj Fakultet prirodno pripada Opatiji, a na obostrano zadovoljstvo ove je godine potpisan i ugovor o suradnji kojim će Grad Opatija iskustva Fakulteta primjenjivati u praksi. Rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, naglasio je da Hrvatskoj treba društvena i ekonomska preobrazba, a dio toga treba biti i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija:
    – Čeka nas desetljeće velikih izazova i preobrazbe koje ne može biti bez jakog sveučilišta, cjelogodišnjeg obrazovanja, poticaja, poštenja, rada, inicijative i poduzetnosti. Moramo pomoći da Hrvatska bude konkurentno društvo. Cilj Sveučilišta u Rijeci je da budemo među 500 najboljih u svijetu, pa neka to bude i vaš cilj do kojeg možemo zajedno - kazao je rektor Lučin uručivši im povelju rektorata s brojkom »50«.
  
    Tajnik za turizam u ministarstvu Željko Lenart podsjetio je na prošlogodišnje rezultate po kojima je Hrvatska bila treća turistička zemlja na Mediteranu i rekao da su za to zaslužni i ljudi koji su studirali na ovom Fakultetu.
    Proslava se nastavila Balom hotelijera Hrvatske u Kristalnoj dvorani hotela »Kvarner«, a danas počinje 20. Međunarodni kongres »Turizam i hotelska industrija« na kojem sudjeluje 200 sudionika iz 13 zemalja.


Andrea MARIĆ

 
Petak rezerviran za raznovrstan program prvog studentskog dana
RIJEKA – »Hladno pivo«, Edo Maajka i »Mandrili« glazbeni su gosti Studentskog dana riječkog sveučilišta koji će ovog petka besplatno zasvirati na Gatu Karoline Riječke. Veliki koncert za čiju je organizaciju zaslužan Studentski zbor počet će u 21 sat, a s obzirom na mnoštvo aktivnosti koje će se tog dana odvijati na obližnjem Korzu, dobra je zabava zajamčena. Dan bez nastave i ispita, ali i dan koji će obilježiti sportska natjecanja, prezentacije studentskih udruga te sajam poslova, završit će u vedrim tonovima koje će prenositi renomirani izvođači hrvatske glazbene scene.
  
    – Ideja je Studentskog dana okupiti studente i upoznati ih čime se mogu baviti izvan nastave i čime se njihovi kolege okupljeni u udruge koje djeluju na fakultetima već bave, pojasnio je Ivan Roje, predsjednik Studentskog zbora, inače glavnog organizatora događaja koji podržavaju Grad Rijeka i Sveučilište.
    Na Korzu će se od jutarnjih sati održavati natjecanja u nogometu, graničaru i speed badmintonu, a bit će predstavljen i takozvani zumba fitness, kangoo jumping i capoeira. Istovremeno će se studenti na štandovima udruga koje djeluju na riječkim fakultetima moći informirati o aktivnostima koje poduzimaju njihovi kolege, a na Korzu će biti postavljena i bina na kojoj će DJ-i tijekom dana puštati glazbu. Itekako je zanimljiv i »edukativni segment« nazvan »Job Fair« i zamišljen po uzoru na Dan karijera, koji smisao ima u spajanju studenata i njihovih budućih poslodavaca. Taj će se dio od 11 sati održavati u šatoru na Gatu Karoline Riječke.
  
    – Pozivu da sudjeluju u »Job Fairu« odazvalo se više od 30 tvrtki. Koliko je ta brojka važna govori podatak da se na Danima karijera, koji su u Rijeci održani samo jednom, predstavilo njih mnogo manje. Zato i studente pozivamo da dođu u što većem broju i pokažu kako su zainteresirani za svoju budućnost. Cilj je »dići« studente, želimo ih okupiti na jednom mjestu, da vide što rade njihovi kolege, i u konačnici se možda i uključe u rad Studentskog zbora, kaže Roje.

J. ANDROIĆ, B. PERHAT

 
Festival znanosti u pet dana nudi 68 znanstvenih događanja
RIJEKA – Unatrag deset godina znanje u Hrvatskoj obilježile su tri izjave: »Kilogram mozga 2 marke«, »Tko je jamio jamio« i najnovije »Tko ima novaca neka plati, a tko nema neka uči«. Na sreću, živimo u gradu koji je grad znanja, a Grad Rijeka to potvrđuje čitavim nizom projekata koje podržava u cilju promicanja znanja, istaknuo je riječki dogradonačelnik Željko Jovanović prilikom jučerašnjeg otvorenja osmog po redu Festivala znanosti koji je ove godine posvećen temi Zemlje koja će biti obrađena s različitih aspekata. Prema riječima Jovanovića organizator Festivala Udruga »Zlatni rez« predstavlja kremu riječkog intelektualnog vlasništva, dok je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Primorsko-goranske županije Jasna Blažević kao jedan od najvažnijih ciljeva Festivala istaknula popularizaciju znanosti.
    Ovogodišnji će Festival znanosti trajati do 23. travnja, a tijekom pet dana organizirat će se 68 događanja koja ne podrazumijevaju samo radionice i predavanja, već i niz izložbi, predstavljanja i projekcija te debate. Tijekom proteklih sedam godina tu je manifestaciju posjetilo 40 tisuća građana, a navodeći ciljeve Festivala prorektorica za znanost Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Nevenka Ožanić istaknula je i povezivanje Sveučilišta i lokalne zajednice, povećanje interesa mladih za znanost, posebno za deficitarna znanstvena područja, ali i podizanje svijesti o znanstvenim dostignućima u javnosti. Takvi ciljevi, kazala je prorektorica, bili su dovoljni poticaj da Senat Sveučilišta u Rijeci prihvati pokroviteljstvo nad Festivalom znanosti i osigura 42 tisuće kuna za njegovu organizaciju. Poput prijašnjih godina Festival će se i ovog tjedna održavati u dvorani HKD-a na Sušaku, ali dijelom i na drugim lokacijama poput Gradske vijećnice, Sveučilišne knjižnice Rijeka, zvijezdranice, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, a dio događanja pod nazivom »Znanost na ulici« organizirat će se i na Korzu.
I. ŠESTAN

 
Novi poslijediplomski studij o Pravu europskih integracija
RIJEKA – Na riječkom Pravnom fakultetu jučer je otvoren novi poslijediplomski specijalistički studiji Pravo europskih integracija. Riječ je o jednogodišnjem programu koji se nadovezao na znanstveni, točnije magistarski studij, koji je riječki Pravni fakultet prvi u Hrvatskoj uveo 2000. godine. Dekan Pravnog fakulteta prof. Miomir Matulović rekao je da je ovo poslije stručnog studija Kriminalističko istraživanje drugi poslijediplomski specijalistički studiji na ovom fakultetu te da je jedan od stupova budućeg doktorskog studija za koji se nada da će se kompletirati iduće godine. Rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Pero Lučin kazao je kako želi da riječko Sveučilište bude među 10 posto najboljih sveučilišta.
S. L.

 
Treba izraditi katalog industrijske baštine regije
RIJEKA – Riječko Sveučilište snažno podržava djelatnost udruge »Pro Torpedo« i želi se još jače uključiti u njezine aktivnosti vezane za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine – kazao je rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na konferenciji za novinare sazvanoj u Rektoratu Sveučilišta, gdje je jučer predstavljen zbornik II. međunarodne konferencije o industrijskoj baštini što je pod nazivom »Rijeka – grad na vodi i moru« održana 2005. godine.
    Od 20. do 23. travnja u Rijeci će biti održana 4. konferencija, ovaj put posvećena brodograđevnom nasljeđu, a njezinu početku, kako je najavljeno, trebalo bi prethoditi i predstavljanje zbornika njezinog trećeg saziva iz 2007., pod nazivom »Rijeka, povijesno prometno raskršće Mediterana i Europe«.
    Zbornici, prema riječima urednika i prvog predsjednika udruge Miljenka Smokvine, dolaze sa zakašnjenjem zbog problema organizacijske i financijske naravi, a okupljaju znanstvene radove domaćih i svjetskih eksperata za industrijsku baštinu koji su sudjelovali na konferencijama. Riječ je o knjigama koje postaju glavni udžbenici za proučavanje industrijske baštine na hrvatskim učilištima, jer kod nas postoji tek nekolioko knjiga takve tematike – dodao je Smokvina.
    Prema riječima rektora Lučina, jačanje suradnje s udrugom »Pro Torpedo« trebalo bi rezultirati pokretanjem velikog sveučilišnog projekta s ciljem izrade kataloga industrijske baštine naše regije. Na taj način riječko Sveučilište pokazuje da želi biti biti moderno sveučilište koje brine o razvoju zajednice.
    Udruga »Pro Torpedo« djeluje na volonterskoj osnovi i nije velika, ali je njezina aktivnost, kako je primijetio Lučin, veoma intenzivna i važna za zajednicu u kojoj djeluje.
    – Naš cilj nije, kako nam neki pripisuju, sve staviti pod stakleno zvono, već se bavimo nastojanjem da se baština katalogizira i da se formiraju objektivni kriteriji na temelju kojih će se utvrditi što treba obavezno čuvati – kazao je Smokvina, dodavši da bi ga veselilo kad bi udruga imala više uspjeha i u konkretnom čuvanju baštine.
N. VALERJEV OGURLIĆ

 
« Početak«111213141516171819»Kraj »

Stranica 19 od 19