Mediji o Sveučilištu
Za vanjsku suradnju Sveučilišta u Rijeci predviđeno 5 milijuna kuna
RIJEKA – Za potrebe financiranja vanjskih suradnika Sveučilišta u Rijeci ove je godine u državnom proračunu predviđeno 60 posto manje sredstava nego lani, a prema procjeni rektora prof. dr. Pere Lučina upitno je hoće li i ta umanjena sredstva uopće biti isplaćena. Upravo iz tog razloga na Senatu je usvojena preporuka da svi fakulteti, sukladno svojim mogućnostima, »srežu« broj vanjskih suradnika za čiji je rad samo prošle godine na riječkom Sveučilištu utrošeno nešto manje od 8 milijuna kuna.
  
    – Vanjski suradnici koštaju, a na razini države taj trošak godišnje iznosi 100 milijuna kuna. Riječ je o sredstvima kojima se mogu osigurati plaće za 500 radnih mjesta s punim radnim vremenom. Ono što najviše košta nisu honorari, već način organiziranja vanjske suradnje. Najveći trošak su putni troškovi i smještaj vanjskih suradnika. Sveučilište u Rijeci ove je godine tražilo 10 milijuna kuna za vanjsku suradnju, a dobili smo svega 5 milijuna. Međutim i ta su sredstva upitna. Postoji mogućnost da idemo dalje na isti način s vanjskom suradnjom, a da ne znamo hoćemo li moći platiti te ljude. Stoga smo predložili da se sredstva namijenjena za vanjsku suradnju spuste na razinu sveučilišta te da svako sveučilište samostalno odlučuje kako će raspodijeliti ta sredstva, odnosno hoće li ih utrošiti na angažman vanjskih suradnika ili će ih pak upotrijebiti za otvaranje novih radnih mjesta.
  
    Općenito je sustav vanjske suradnje prilično neracionalno ustrojen i za fakultete znači velik trošak. S obzirom na nastalu situaciju preporučili smo fakultetima da smanje broj takvih suradnika, pojašnjava rektor.
    Dodajući kako »rezanje« broja vanjskih suradnika, kojem su pojedini fakulteti već pristupili, ne znači narušavanje nastavnog standarda, jer provođenje programa ne ovisi o vanjskoj suradnji, rektor zaključuje kako je vanjska suradnja za studente ipak prednost jer im omogućuje dodatna znanja i izloženost različitim profilima nastavnika.

Ingrid ŠESTAN
 
Američki filozof Akeel Bilgrami gostuje na riječkom Sveučilištu
RIJEKA – Na inicijativu Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta i riječkog Sveučilišta, studenti i zainteresirana javnost ovih dana mogu slušati nekoliko predavanja gostujućeg profesora s njujorškog sveučilišta Columbia – istaknutog američkog filozofa indijskog porijekla Akeela Bilgramija. Profesor Bilgrami obratio se jučer studentima drugi put, ovom prilikom u Auli Magni riječkog Rektorata (u sklopu Dana Sveučilišta), razlažući tezu zašto neke vrste liberalne demokracije tako teško nalaze zajednički jezik s politikom identiteta.
    U jednosatnom predavanju prof. Bilgrami govorio je ponajviše o povijesnim uvjetima i konceptu identiteta, o psihologiji trijumfa (koja prati identifikaciju većine) i poraza (koja je odlika manjine), o dignitetu, višku identiteta koji proizlazi iz povijesnog pamćenja, o objektivnom i subjektivnom identitetu, potkrepljujući svoje izlaganje primjerima. Profesori i studenti nadovezali su se na temu svojim razmišljanjem i pitanjima.
  
    Prethodnih dana, profesor Bilgrami je nastupio na dvodnevnom filozofskom simpoziju, a u svom je predavanju povezao suvremenu englesku filozofiju (koja je analitička) s razmišljanjima mladoga Marxa. Temeljna ideja njegova izlaganja bila je da svijet nije samo otuđena gomila fizičkih predmeta i događaja, već u njemu nalaze svoje mjesto vrijednosti i ciljevi. Smisao ljudskog života jeste da se u takvom svijetu osjeća kod kuće, a taj je motiv na djelu u pojmu razotuđenja.
    – Na skupu je nastupila i profesorica Carol Rovane, također sa sveučilišta Columbia, pa je gostovanjem ovo dvoje renomiranih filozofa uspostavljena tijesna suradnja između Kulturalnih studija i odsjeka Filozofije riječkog Sveučilišta, doznajemo od prof. Nenada Miščevića, dok prof. Nikola Petković napominje kako je dogovorena godišnja razmjena predavača s njujorške Columbije i Filozofskog fakulteta u Rijeci, a također i zajednički nastup na temu ideniteta, na dubrovačkom IUC-u.
  
    Danas će prof. Akeel Bilgrami, zajedno s prof. Nikolom Petkovićem, održati otvoreno predavanje na Filozofskom fakultetu u Rijeci te sudjelovati u radionici na temu etničkih, nacionalnih i rasnih identiteta.

Svjetlana HRIBAR
 
Svečana promocija nove generacije diplomiranih pravnika
RIJEKA – Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije diplomiranih pravnika koju čini 72 završenih studenata. Primitkom diploma i polaganjem zakletve zvanje diplomirani pravnik stekli su Ana Jančić, Rafaela Ljubojević, Ana Vilajtović, Iris Glavinić, Bojan Šikanjić, Ivan Dobrović, Ivana Lukenda, Nina Ljubičić, Ante Karlović, Ana Kunštek, Bojan Milić, Deana Matković, Jelena Jakšić, Maja Marković, Božo Marković, Maja Šegulja, Petra Batarelo, Heni Buhač, Nives Grgić, Sanja Berković, Silvija Muškinja, Tihana Jurišić, Krešo Šćulac, Nikolina Božić, Siniša Milković, Franjo Hodanić, Jano Malovac, Dubravka Beretin, Mila Kožul, Ingrid Roce, Ivana Katić, Marko Žunić, Tanja Ivković, Ticijana Gulić, Bojana Tončić, Iva Kalanj, Dražen Jukić, Iverija Filipović, Ariel Perišić, Iva Bilić Vučemilović, Dinko Delač, Maja Krželj Brnčić, Ana Kuman, Kristina Švaglić, Sonja Rameša, Ozren Jakovac, Milan Eraković, Dario Krajina, Danijela Majerović, Andrea Štalekar, Elena Erman, Almir Maslić, Vojko Braut, Julija Jambreković, Snježana Jovanović, Suzana Spudić, Vladimir Ivančević, Laura Tušek, Boris Mudrinić, Hrvoje Škevin, Sanja Sirotić, Mihael Idžaković, Sanja Paulin, Roberto Erman, Nina Čop, Antonio Buhin, Klaudia Vinkerlić, Vladimir Veljović, Ibrahim Dizdarević, Marina Dimić, Petar Petrinić i Mia Radulović.

I. Š.
 
Znanstveni skup ikonografskih studija o »Ikonografiji smrti« u srednjem i novom vijeku
RIJEKA – U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti i Centra ikonografskih studija Filozofskog fakulteta u Rijeci, jučer je počeo 4. međunarodni znanstveni skup ikonografskih studija koji se ove godine održava na temu »Ikonografija smrti«. Na dvodnevnom skupu koji je jučer počeo s radom u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, a danas se nastavlja u Hotelu Belveder u Opatiji, sudjeluje 30 znanstvenika iz 15 zemalja.
   
    Skup tematizira ikonografiju smrti u umjetnosti i literaturi srednjeg i novog vijeka, kroz izlaganja koja se bave sljedećim problemima: prikaz smrti u likovnim umjetnostima i literaturi, rituali i ikonografija smrti, teologija smrti, smrt i život nakon smrti u srednjem vijeku, pisani izvori i legende te regionalne posebnosti u prikazima smrti.
    – Smrt je iznimno široka i važna tema u povijesti čovječanstva, koja svoje mjesto nalazi u likovnim prikazima i drugim umjetničkim medijima kroz povijesna razdoblja u različitim ikonografskim inačicama i sadržajima, koji su vezani uz širi sociološki i kulturalni pripadajući okvir. Može se govoriti o evolucijskoj promjeni, koja nastupa u percepciji i prezentaciji smrti u kasnom srednjem vijeku i koja smrt iz fenomena općeg i društvenog rituala, uvjetovanog prirodnim ciklusom u kojem čovjekovo umiranje počinje trenutkom rađanja, prenosi u domenu osobnog i subjektivnog trenutka u kojem se otkriva istinska bit pojedinca – kaže prof. dr. Marina Vicelja Matijašić.
    – Ta je promjena izazvana promjenama u zajednici, prvenstveno jačanjem individualizma i slabljenjem tradicionalnih veza u društvu, bolestima (crnom kugom) i rastućim strahom od smrti, koji se iskazuje sve naglašenijim grotesknim prikazima vezanim uz smrt. Makabristička ikonografija kasnoga srednjega i novoga vijeka različito se tumači: kao znak čovjekova pada i pobjede smrti, ali i kao početak novog i drugačijeg promišljanja o vrijednostima i ljepoti zemaljskog života – dodaje Vicelja Matijašić.
   
    Prema njezinim riječima, na skupu će se govoriti i o metodološkim pristupima u ikonografskoj disciplini, novim metodama kojima se pristupa u istraživanju starih tema. Poseban interes usmjeren je na dijalog s teološkom misli i teologijom »slike« na kojoj se, velikim dijelom, formiraju kriteriji ikonografije i općenito stavovi prema sakralnoj umjetnosti te odnos prema pisanoj riječi kao jednom od osnovnih predložaka ikonografskih motiva.
    Organizacijom skupova na istaknute teme povijesti umjetnosti, teologije i povijesti književnosti, Filozofski fakultet u Rijeci želi poduprijeti međudisciplinarni dijalog u raspravi o različitim sadržajima te omogućiti priznatim stručnjacima i znanstvenicima da prikažu recentne dosege u istraživanjima zadane teme.
   
    Znanstvenim i stručnim krugovima pruža se mogućnost uvida u istraživačke rezultate drugih disciplina, a studentima povijesti umjetnosti, teologije, povijesti, književnosti, kulturologije i drugih srodnih disciplina, približavaju se sadržaji i najnovije spoznaje iz navedenog područja.
    Uz promociju ikonografskih studija kao interdisciplinarnog područja u Hrvatskoj, međunarodno okupljanje znanstvenika važan je doprinos prezentaciji hrvatske baštine u svijet.

Nela VALERJEV OGURLIĆ

 
Predstavljena knjiga »Tvornica privida« Marine Biti i Diane Grgurić
ZAGREB – Pravi se zbor predstavljača skupio u Hrvatskom novinarskom domu na zagrebačkoj prezentaciji knjige »Tvornica privida« Marine Biti i Diane Grgurić, a u izdanju »Adamića« i Udruge Facultas iz Rijeke. Predvođeni predsjednikom RH Ivom Josipovićem, skup predstavljača brojio je čak devet članova, od kojih su svi osim najavljivačice Mirele Kalanj, direktorice »Adamića«, bili voljni govoriti o knjizi.
    Josipović je kao prvi recenzent naglasio činjenicu knjige kao noviteta, budući da se znanstvenom aparaturom bavi fenomenom popularne glazbe i pripadne joj kulture. Pritom se autorice bave pitanjem prikazivanja određenih vrijednosti kroz glazbenu industriju, a knjiga, prema Josipoviću, poziva na razmišljanje.
   
    Drugi recenzent, Milorad Stojević, više se koncentrirao na pitanje tekstova no na glazbu, utvrdivši da se od početaka pismenosti kroz umjetničke tekstove izražava neki ideološki stav. Takvi su i najraniji zapisi, poput Bašćanske ploče ili pjesme »Svit se konča«, preko tekstova Hrvatskog narodnog preporoda i dalje, a takvi su i tekstovi Marka Perkovića Thompsona, jedne od figura suvremene pop-scene analizirane u knjizi.
    – Riječ, bez obzira na glazbu, bila je pritom važnija, pa je tako i kod Thompsona; bez riječi ta glazba ne bi imala neku funkciju – rekao je Stojević.
    Iako je očekivao polemiku na rečenu tvrdnju, ona je izostala. No govorilo se još o ideologijama, ali i muzikologiji. Za potonje bio je zadužen akademik Nikša Gligo, koji je naglasio da knjiga nije prva o pop-glazbi, ali je prva o tome napisana sa znanstvenog aspekta. Prema njegovu mišljenju autorice su potpuno pogodile četiri paradigme ili četiri slučaja koji se analiziraju: Thompsona, »Let 3«, klape i Severinu. Gligi je sekundirao Husein Hasanefendić, no on je utvrdio da bi knjiga vjerojatno bolje prošla da je pisana lakšim diskursom, što ipak, mišljenja je, autorice nisu htjele.
    O ideologijama još je govorio Branko Mijić, ustvrdivši da je Thompson postao ikona desnice u trenutku kad je desnica izgubila prepoznatljive lidere koji su je mogli nositi. Slučaj s »Letom 3« je pak taj što je ovaj riječki bend postao dobra politička platforma gradonačelniku Vojku Obersnelu.
    – No ja i dalje ne mogu zamisliti Obersnela u kožnjaku, s pivom u lijevoj i džointom u desnoj ruci kako pjeva: »U životu prolazi samo vjeran pas« – rekao je Mijić.
   
    Autorice su objasnile poticaje za pisanje ove knjige, pri čemu je Grgurić istaknula deficit literature o popularnoj glazbi kod nas, dok je Biti govorila o odnosu pojedinca i grupe.
    – Pozicija pojedinca ugrožena je mrežom odnosa »lijevih« i »desnih«, koji ga istiskuju na način da je on uvijek eksponent neke grupe. Thompson je umrežen, »Let 3« je umrežen, klape su umrežene i označene tržištem, jedino je Severina ovdje pojedinac – rekla je Biti, koja se pritom ogradila od vrijednosnih sudova, odnosno raspravljanja o ukusu, ističući princip.
    U glazbenom programu, svojevrsnoj parodiji, nastupila je »Grupa 4'33« s glazbenim krokijem četiriju proučavanih slučaja.

Davor MANDIĆ
 
Prosvjed studenata pred rektoratom
RIJEKA – Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu za besplatno obrazovanje Rijeka jučer su ponovo iskazali svoje nezadovoljstvo načinom obračuna školarina i to osnivanjem frakcije »Crni Pero« čiji su članovi organizirali prosvjed ispred zgrade Rektorata odgodivši na taj način početak sjednice Senata. Oboružani transparentima »Nećemo plaćati vašu krizu!« i »Dolje školarine!« studenti su održali prosvjed u trajanju od 45 minuta tijekom kojeg su iznijeli mišljenje kako Rektorat vodi politiku nebrige za studente te izbjegava šire rasprave o načinu financiranja visokoškolskog obrazovanja. Svoje mišljenje o tome kako besplatna prva godina studija ne znači i besplatno studiranje za sve, te kako ne postoje mehanizmi sprečavanja rasta cijena ECTS-a, kao i da penalizacija neuspješnih studenata koji u prvoj godini ne prikupe potrebnih 60 ECTS bodova za njih i njihove roditelje predstavlja mučan trošak iznijeli su i rektoru prof.dr. Peri Lučinu koji je još jednom istaknuo da su mu svi studentski zahtjevi poznati.
    – U nekim segmentima njihovih prigovora se slažemo, ali rasprava oko školarina se još uvijek vodi i vodit će se još dugo, jer  to je dio političkog procesa. Svjesni smo socijalnog aspekta problema. Ono što vidimo kao rješenje je na razini države poreznim mjerama stimulirati stipendije. Naime, stipendije su oporezive i nama se kao Sveučilištu ne isplati razmišljati o uvođenju stipendija. Sve dok se ne promijeni porezna politika stipendije nećemo uvesti, istaknuo je rektor.
    Iako su članovi »Crnog Pere« uspjeli odgoditi početak sjednice Senata ona se ipak održala, a jedna od glavnih rasprava vodila se oko provedbe Strategije Sveučilišta čije će izvješće prema rektorovim najavama uskoro biti objavljeno na web stranicama.
    – Napredujemo u provedbi Strategije, ali smatram da ipak treba puno više napraviti. U nekim segmentima, kao što je uvođenje e-učenja, puno smo napravili. Povećali smo broj e-kolegija za 250 posto i ove ćemo godine ponovo provesti natječaj za najbolji e-kolegij, kazao je prof.dr. Lučin.

I. ŠESTAN


 
Jučer svečanost sveučilišnih prvostupnika u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci
RIJEKA – U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija 116 sveučilišnih prvostupnika Pomorskog fakulteta. Zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera nautike jučer su stekli Saša Baljak, Antonio Blažina, Ivan Brčić, Edi Burić, Luka Cukrov, Kristina Grubišić, Dario Gržinčić, Tripo Janović, Jasmin Jovanović, Dario Kaštelanić, Marin Kljun, Saša Lovrić, Ervin Malašić, Domagoj Margan, Marin Mavrović, Zlatko Meštrov, Marko Milovanović, Marijan Mrčela, Ivica Najcer, Maksimilijan Oštarić, Mario Polić, Ante Rosandić, Nikša Sindik, Eric Superina, Tonči Štokov, Dean Tijan, Dalibor Tomašević, Mario Valić, te Jelena Zenzerović, dok su zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera brodostrojarstva stekli Tomislav Car, Ivan Glujić, Marin Kodrnja, Olja Koljesnikov, Vjekoslav Magazin i Goran Vukelić. Zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera elektroničke i informatičke tehnologije stekli su Željko Babić, Mauro Blasich, Boris Crnčić, Željko Demirović, Zlatko Francetić, Viktor Hlača, Tin Juračić, Klaudio Jurišević, Alen Kirinčić, Rene Kosir, Krešimir Kunda, Marko Laco, Sebastian Linić, Voren Luksetić, Dejan Manestar, Dražen Mišković, Igor Miškulin, Damir Mucić, Marin Orlić, Zoran Pavlović, Dean Poropat, Davor Rabar, Dean Radović, Damir Rakip, Kristian Repka, Bojan Stašić, Siniša Supin, Dino Šošić, Mladen Šućur, Ivan Vidić, Ozren Vojnović, te Nino Zorzenon, a zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera prometa stekli su Matija Crnković, Ivan Cvitanić, Vedran Čarapović, Ana Kos, Bojan Ković, Erna Mehinović, Andrea Novaković, Maja Prijević, Mislav Rendulić, Davor Volarić i Danijel Zečević. Svjedodžbu Pomorskog fakulteta za zvanje sveučilišnog prvostupnika – inženjera logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli su Adrijana Agatić, Lidija Anić, Dajana Babarović, Kristina Batistić, Ivan Belamarić, Jelena Borščak, Dunja Boškić, Borka Colić, Edita Denjagić, Monika Dolinar, Maja Domitrović, Hrvoje Fabijanić, Goran Funtak, Dražen Hajdin, Barbara Horvat, Dina Jelovčić, Renata Kiršić, Andrej Kljun, Iva Kraljić, Igor Krivošija, Helena Krstaš, Iva Mahulja, Ines Matić, Maša Matrljan, Robert Miculinić, Dario Mišić, Mia Mohorić, Daria Nahtigal, Igor Palmić, Barbara Perić, Đorđe Petrić, Francina Rendulić, Leo Rizvić, Andrej Skočaj, Maja Todorovski, Ema Uršičić, Katarina Uzelac, te Tomislav Vukmanović.

A. PETRAK
 
Promocija poslijediplomanata i diplomanata fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu opatija u hotelu kvarner
OPATIJA – Promičite ime ove znanstvene i obrazovne institucije, očekujemo da ćete biti na ponos fakultetu i da ćete se uspješno zapošljavati – samo su neke od poruka Jože Perića, dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koje je jučer pod kristalnim lusterima opatijskog hotela »Kvarner« uputio poslijediplomantima i diplomantima sveučilišnog i stručnog studija fakulteta.
    Na Stručnom studiju diplomirali su: Marija Balić, Ivan Dermiček, Jasminka Drača, Kornelija Golac, Kristina Hata, Marina Ideji, Bojan Japel, Katarina Kapović, Zoran Kirinčić, Tea Lović, Josip Lučin, Ivana Marmilić, Marija Mažar, Sanja Mikin, Ivan Mravinec, Željka Ožbolt, Ivan Parač, Josip Pavleković, Dijana Pavlić, Anamarija Radović, Darjana Ružić, Ivan Sardelić, Saša Strčić, Zoran Surla, Željko Tadić, Biljana Tatalović, Ivan Tot i Luka Vukelić.
    Na Sveučilišnom studiju diplomirali su: Damir Ban, Karmen Bastijanić, Ana Beltrame, Petra Blajić, Mario Blažina, Anita Bokulić, Branimir Bolić, Dina Botta, Boško Brdar, Krešimir Brnin, Ivana Brozović, Jasmina Bunić, Tea Carić, Sanda Celižić, Vanesa Cvijić, Katarina Čukelj, Igor Dabo, Paul Damjanović, Ines Delić, Jurica Drempetić, Marsel Dumenčić, Matija Đula, Petar Erić, Rozmeri Fanuko, Suzana Filipi, Anja Filipović, Ana Filipović, Romina Fućak, Lucija Fugošić, Tomislav Gawlikowski, Dražen Gojković, Kristina Grdenić, Biljana Handanović, Maja Hmura, Martina Horvat, Martina Horvatek, Ana Marija Hren, Ivana Husak, Ivica Ivčević, Ivana Jagić, Marina Jelić, Iva Jurašin, Dijana Jurčić, Lucija Kero, Davorka Kivela Samardžić, Vedran Kolarić, Branka Kolić, Hrvoje Kontrec, Andrea Kostović, Nina Krajnović, Marko Kravaica, Jasna Krizmanić, Petra Kuhtić, Želimir Kurečić, Anđela Lenkić, Marina Malenica, Tatjana Martinović, Iva Matić, Ivan Matošević, Neven Mijanović, Martina Mikulec, Marija Milković, Vedran Milković, Iva Milosavljević ,Zoran Morožin, Sonja Novak, Miroslav Novaković, Andrea Ojdanić, Vlatka Pačarić, Ivan Palac, Andrea Pavić, Alen Pavlović, Marko Perišić, Nikolina Pospiš, Jasmina Puljić, Ante Radoš, Srđan Ravaršan, Martina Razum, Matija Ribarić, Martina Rukavina, Martina Samaržija, Davor Saršon, Lidija Senfner, Nikola Sindičić, Sanja Stambulić, Andrea Stepić, Marijana Stojak, Iva Superina, Sanja Šain, Jelena Šatvar, Mirela Šebalj, Josip Šimić, Branka Škoda, Sara Šorgić, Višnja Šoštarić, Lidija Švetak, Tomislav Turk, Josip Valković, Lidija Velenik, Ivona Veršić, Aleksandra Veselinović, Marta Vičević, Tihomir Viskić, Ivana Vnučec, Nedeljka Vodolšak, Katarina Vuk, Jure Vukelić i Marina Zakinja.

Ma. KIRIGIN

 
Svečanom akademijom obilježena visoka obljetnica fakulteta za menadžment
OPATIJA – Samo jednoj generaciji i malom broju pojedinaca ukazuje se čast da mogu, zajedno sa svojim uzvanicima i gostima, obilježiti 50. obljetnicu događaja koji je bitno predodredio njihov život, rad i budućnost. Polovicom prošlog stoljeća, dok je turizam bio tek na horizontu, javila se inicijativa lucidnih pojedinaca za osnivanje visokoškolskog obrazovanja kadrova za turizam, pa se i danas s ponosom sjećamo Ivana Dujmovića, Franje Širole, Mate Dežulovića, Milka Štambuka, Ivice Maržića i drugih. Dobro pamtimo i ogromne napore da se sačuva programska, kadrovska i financijska jezgra Fakulteta, te profesore poput Dušana Jagodića i Nede Andrić. Nasljeđe, koje današnje generacije nastavnika i studenata primaju uz obvezu da ga kao bogatije i vrednije prenosimo generacijama koje dolaze, je neosporno, kazao je dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, prof. dr. sc. Jože Perić, na svečanoj akademiji povodom 50. obljetnice ove ustanove u službi turizma. Govoreći o budućnosti, prof. dr. sc. Perić je posebno najavio inoviranje studijskih programa, sve jaču suradnju s okruženjem i stvaranje Međunarodnog centra za turizam i održivi razvoj.
  
    Brojne uzvanike, nastavnike i studente, pozdravila je i dekanica Fakulteta za turizam »Turistica« u Portorožu, prof. dr. sc. Aleksandra Brezovec, rekavši da je upravo opatijski fakultet imao veliki utjecaj na njihov razvoj.
    – Naša zajednička ambicija je da u Opatiji razvijemo referentni centar za turizam za cijelo mediteransko područje - kazala je Brezovec.
    Župan Zlatko Komadina uručio je dekanu Fakulteta posebno županijsko priznanje za doprinos turizmu i znanosti, te je tom prilikom naglasio da je Fakultet u Opatiji važna karika Sveučilišta u Rijeci:
    – Njegujete kvalitetu i izvrsnost već dugi niz godina, a oni koji završe ovaj Fakultet nose turizam Republike Hrvatske stoga vam od srca hvala, rekao je Komadina.
    Opatijski gradonačelnik, Ivo Dujmić, rekao je da ovaj Fakultet prirodno pripada Opatiji, a na obostrano zadovoljstvo ove je godine potpisan i ugovor o suradnji kojim će Grad Opatija iskustva Fakulteta primjenjivati u praksi. Rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, naglasio je da Hrvatskoj treba društvena i ekonomska preobrazba, a dio toga treba biti i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija:
    – Čeka nas desetljeće velikih izazova i preobrazbe koje ne može biti bez jakog sveučilišta, cjelogodišnjeg obrazovanja, poticaja, poštenja, rada, inicijative i poduzetnosti. Moramo pomoći da Hrvatska bude konkurentno društvo. Cilj Sveučilišta u Rijeci je da budemo među 500 najboljih u svijetu, pa neka to bude i vaš cilj do kojeg možemo zajedno - kazao je rektor Lučin uručivši im povelju rektorata s brojkom »50«.
  
    Tajnik za turizam u ministarstvu Željko Lenart podsjetio je na prošlogodišnje rezultate po kojima je Hrvatska bila treća turistička zemlja na Mediteranu i rekao da su za to zaslužni i ljudi koji su studirali na ovom Fakultetu.
    Proslava se nastavila Balom hotelijera Hrvatske u Kristalnoj dvorani hotela »Kvarner«, a danas počinje 20. Međunarodni kongres »Turizam i hotelska industrija« na kojem sudjeluje 200 sudionika iz 13 zemalja.


Andrea MARIĆ

 
Petak rezerviran za raznovrstan program prvog studentskog dana
RIJEKA – »Hladno pivo«, Edo Maajka i »Mandrili« glazbeni su gosti Studentskog dana riječkog sveučilišta koji će ovog petka besplatno zasvirati na Gatu Karoline Riječke. Veliki koncert za čiju je organizaciju zaslužan Studentski zbor počet će u 21 sat, a s obzirom na mnoštvo aktivnosti koje će se tog dana odvijati na obližnjem Korzu, dobra je zabava zajamčena. Dan bez nastave i ispita, ali i dan koji će obilježiti sportska natjecanja, prezentacije studentskih udruga te sajam poslova, završit će u vedrim tonovima koje će prenositi renomirani izvođači hrvatske glazbene scene.
  
    – Ideja je Studentskog dana okupiti studente i upoznati ih čime se mogu baviti izvan nastave i čime se njihovi kolege okupljeni u udruge koje djeluju na fakultetima već bave, pojasnio je Ivan Roje, predsjednik Studentskog zbora, inače glavnog organizatora događaja koji podržavaju Grad Rijeka i Sveučilište.
    Na Korzu će se od jutarnjih sati održavati natjecanja u nogometu, graničaru i speed badmintonu, a bit će predstavljen i takozvani zumba fitness, kangoo jumping i capoeira. Istovremeno će se studenti na štandovima udruga koje djeluju na riječkim fakultetima moći informirati o aktivnostima koje poduzimaju njihovi kolege, a na Korzu će biti postavljena i bina na kojoj će DJ-i tijekom dana puštati glazbu. Itekako je zanimljiv i »edukativni segment« nazvan »Job Fair« i zamišljen po uzoru na Dan karijera, koji smisao ima u spajanju studenata i njihovih budućih poslodavaca. Taj će se dio od 11 sati održavati u šatoru na Gatu Karoline Riječke.
  
    – Pozivu da sudjeluju u »Job Fairu« odazvalo se više od 30 tvrtki. Koliko je ta brojka važna govori podatak da se na Danima karijera, koji su u Rijeci održani samo jednom, predstavilo njih mnogo manje. Zato i studente pozivamo da dođu u što većem broju i pokažu kako su zainteresirani za svoju budućnost. Cilj je »dići« studente, želimo ih okupiti na jednom mjestu, da vide što rade njihovi kolege, i u konačnici se možda i uključe u rad Studentskog zbora, kaže Roje.

J. ANDROIĆ, B. PERHAT

 
Festival znanosti u pet dana nudi 68 znanstvenih događanja
RIJEKA – Unatrag deset godina znanje u Hrvatskoj obilježile su tri izjave: »Kilogram mozga 2 marke«, »Tko je jamio jamio« i najnovije »Tko ima novaca neka plati, a tko nema neka uči«. Na sreću, živimo u gradu koji je grad znanja, a Grad Rijeka to potvrđuje čitavim nizom projekata koje podržava u cilju promicanja znanja, istaknuo je riječki dogradonačelnik Željko Jovanović prilikom jučerašnjeg otvorenja osmog po redu Festivala znanosti koji je ove godine posvećen temi Zemlje koja će biti obrađena s različitih aspekata. Prema riječima Jovanovića organizator Festivala Udruga »Zlatni rez« predstavlja kremu riječkog intelektualnog vlasništva, dok je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Primorsko-goranske županije Jasna Blažević kao jedan od najvažnijih ciljeva Festivala istaknula popularizaciju znanosti.
    Ovogodišnji će Festival znanosti trajati do 23. travnja, a tijekom pet dana organizirat će se 68 događanja koja ne podrazumijevaju samo radionice i predavanja, već i niz izložbi, predstavljanja i projekcija te debate. Tijekom proteklih sedam godina tu je manifestaciju posjetilo 40 tisuća građana, a navodeći ciljeve Festivala prorektorica za znanost Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Nevenka Ožanić istaknula je i povezivanje Sveučilišta i lokalne zajednice, povećanje interesa mladih za znanost, posebno za deficitarna znanstvena područja, ali i podizanje svijesti o znanstvenim dostignućima u javnosti. Takvi ciljevi, kazala je prorektorica, bili su dovoljni poticaj da Senat Sveučilišta u Rijeci prihvati pokroviteljstvo nad Festivalom znanosti i osigura 42 tisuće kuna za njegovu organizaciju. Poput prijašnjih godina Festival će se i ovog tjedna održavati u dvorani HKD-a na Sušaku, ali dijelom i na drugim lokacijama poput Gradske vijećnice, Sveučilišne knjižnice Rijeka, zvijezdranice, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, a dio događanja pod nazivom »Znanost na ulici« organizirat će se i na Korzu.
I. ŠESTAN

 
Novi poslijediplomski studij o Pravu europskih integracija
RIJEKA – Na riječkom Pravnom fakultetu jučer je otvoren novi poslijediplomski specijalistički studiji Pravo europskih integracija. Riječ je o jednogodišnjem programu koji se nadovezao na znanstveni, točnije magistarski studij, koji je riječki Pravni fakultet prvi u Hrvatskoj uveo 2000. godine. Dekan Pravnog fakulteta prof. Miomir Matulović rekao je da je ovo poslije stručnog studija Kriminalističko istraživanje drugi poslijediplomski specijalistički studiji na ovom fakultetu te da je jedan od stupova budućeg doktorskog studija za koji se nada da će se kompletirati iduće godine. Rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Pero Lučin kazao je kako želi da riječko Sveučilište bude među 10 posto najboljih sveučilišta.
S. L.

 
Treba izraditi katalog industrijske baštine regije
RIJEKA – Riječko Sveučilište snažno podržava djelatnost udruge »Pro Torpedo« i želi se još jače uključiti u njezine aktivnosti vezane za promicanje i očuvanje riječke industrijske baštine – kazao je rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na konferenciji za novinare sazvanoj u Rektoratu Sveučilišta, gdje je jučer predstavljen zbornik II. međunarodne konferencije o industrijskoj baštini što je pod nazivom »Rijeka – grad na vodi i moru« održana 2005. godine.
    Od 20. do 23. travnja u Rijeci će biti održana 4. konferencija, ovaj put posvećena brodograđevnom nasljeđu, a njezinu početku, kako je najavljeno, trebalo bi prethoditi i predstavljanje zbornika njezinog trećeg saziva iz 2007., pod nazivom »Rijeka, povijesno prometno raskršće Mediterana i Europe«.
    Zbornici, prema riječima urednika i prvog predsjednika udruge Miljenka Smokvine, dolaze sa zakašnjenjem zbog problema organizacijske i financijske naravi, a okupljaju znanstvene radove domaćih i svjetskih eksperata za industrijsku baštinu koji su sudjelovali na konferencijama. Riječ je o knjigama koje postaju glavni udžbenici za proučavanje industrijske baštine na hrvatskim učilištima, jer kod nas postoji tek nekolioko knjiga takve tematike – dodao je Smokvina.
    Prema riječima rektora Lučina, jačanje suradnje s udrugom »Pro Torpedo« trebalo bi rezultirati pokretanjem velikog sveučilišnog projekta s ciljem izrade kataloga industrijske baštine naše regije. Na taj način riječko Sveučilište pokazuje da želi biti biti moderno sveučilište koje brine o razvoju zajednice.
    Udruga »Pro Torpedo« djeluje na volonterskoj osnovi i nije velika, ali je njezina aktivnost, kako je primijetio Lučin, veoma intenzivna i važna za zajednicu u kojoj djeluje.
    – Naš cilj nije, kako nam neki pripisuju, sve staviti pod stakleno zvono, već se bavimo nastojanjem da se baština katalogizira i da se formiraju objektivni kriteriji na temelju kojih će se utvrditi što treba obavezno čuvati – kazao je Smokvina, dodavši da bi ga veselilo kad bi udruga imala više uspjeha i u konkretnom čuvanju baštine.
N. VALERJEV OGURLIĆ

 
« Početak«21»Kraj »

Stranica 21 od 21