Mediji o Sveučilištu
''Riječko sveučilište transparentno'', Novi list, 15. 9. 2015.
 


 
''UNIverziI-JA-DA studentima dijeli i do 200 tisuća kuna'', Novi list, 15. 9. 2015.
 

 
''Razmjena novosti iz botaničkih disciplina'', Novi list, 15. 9. 2015.
 

 
''Erasmus proračun u šest godina povećan šest puta'', Novi list, 14. 9. 2015.
 


 
''U svijetu sve više kriptovaluta'', Novi list, 11. 9. 2015.
 


 
''Najbolji Dermatrack, Hoviap i ReShroom'', Novi list, 7. 9. 2015.
 


 
''U svibnju konferencija o izvrsnosti u obrazovanju'',5. 9. 2015.
 


 
''Mladi pretvaraju ideje u održive poslovne pothvate'', Novi list, 5. 9. 2015.
 


 
''Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje'', Novi list, 3. 9. 2015.
 


 
''Veći studentski prihodi ubrajat će se u ukupni prihod kućanstva'', Novi list, 1. 9. 2015.
 


 
''Popularizacija znanosti'', Novi list, 1. 9. 2015.
 


 
''Bolji uvid u problematiku nastave likovne umjetnosti'', Novi list, 28. 8. 2015.
 


 
''Početkom 2017. otvara se novi studentski dom'', Novi list, 24. 8. 2015.
 


 
''Bura se sklapa u Francuskoj'', Novi list, 24. 8. 2015.
 

 
''Majke lakše prihvaćaju istospolnu seksualnu orijentaciju djece'', Novi list, 23. 8. 2015.



 
''Otišao doajen našeg pomorskog prava'', Novi list, 22. 8. 2015.
 

 
''Najviše se traže jednosobni stanovi do 400 eura mjesečno'', Novi list, 20. 8. 2015.
 


 
''S početkom akademske godine niz novih sadržaja za studente'', Novi list, 19. 8. 2015.
 

 
''Doktorirao Aleksandar Cuculić'', Novi list, 18. 8. 2015.
 

 
''Za jesenji rok ostalo još 513 indeksa'', Novi list, 18. 8. 2015.
 

 
''Tri uspješne obrane doktorata'', Novi list, 7. 8. 2015.
 

 
''X-ice će se moći koristiti i kao platežno sredstvo'', Novi list, 31. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Dario Maradin'', Novi list, 30. 7. 2015.
 


 
''Od jeseni noću dostupni svi prostori knjižnice'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Srđan Žuškin'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Mlađahni turisti na Turniću prespavaju noć za 150 kuna'', Novi list, 28. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Jasmin Ćelić'', Novi list, 27. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Luka Mihanović'', Novi list, 24. 7. 2015.
 

 
''Tri dana debatiranja'', Novi list, 23. 7. 2015.



 
''Medincinski fakultet'', Novi list, 22. 7. 2015.
 

 
''Radna mjesta 150 znanstvenih novaka ostaju Sveučilištu'', Novi list, 22. 7. 2015.


 
''Brucoši razgrabili gotovo 3500 mjesta na riječkim studijima'', Novi list, 21. 7. 2015.


 
''Serđo Kos u Kraljevskom institutu za navigaciju'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Riječki astrofizičari grade najveći svjetski gama-opservatorij na Kanarima'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Do diplome iz poduzetništva u papučama'', Novi list, 17. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Karlo Nađ'', Novi list, 15. 7. 2015.
 


 
''Počelo odbrojavanje do početka Europskih sveučilišnih igara 2016.'', Novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Unapređenje učiteljskih i odgajateljskih studija'', novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Raste riječki studentski grad'', Novi list, 14. 7. 2015.
 
 
''Prvi put elektroničke prijave na fakultete'', Novi list, 13. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Saša Mitrović'', Novi list, 11. 7. 2015.


 
''Diplome za 97 magistara i prvostupnika'', Novi list, 11. 7. 2015.
 

 
''Prvi programi usklađeni s potrebama tržišta rada'', Novi list, 11. 7. 2015.
 
 
''Jednoglasna podrška razvoju Sveučilišta'', Novi list, 10. 7. 2015.
 
 
''PIK i Sveučilište zajedno u razvoj industrije hrane'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Žarko Koboević'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Studenti pomorstva će imati 800 toplih obroka dnevno'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Prof. dr. Krešimir Pavelić u Upravnom odboru'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Aleksandar Šušnjar lider svih hrvatskih studenata'', Novi list, 8. 7. 2015.
 

 
''Sjećanje na vrsnog znanstvenika i diplomata'', Novi list, 7. 7. 2015.
 

 
''Socijalna situacija studenata ulaznica za studentski dom'', Novi list, 7. 7. 2015.


 
''Dolazak superbrze 'Bure' nestrpljivo čekaju i privrednici'', Novi list, 6. 7. 2015.
 


 
''Jasna Peter Katalinić na čelu Hrvatskog društva za proteomiku'', Novi list, 3. 7. 2015.
 


 
''Eminentni znanstvenici o liječenju karcinoma'', Novi list, 1. 7. 2015.



 
''Sufinanciranje odlaska na EU FashionMatch'', Novi list, 1. 7. 2015.


 
''Doktorirao Marko Turk'', Novi list, 1. 7. 2015.
 

 
''Naglasak XI. Ljetne škole na lokalnoj upravi i integraciji'', Novi list, 30. 6. 2015.


 
''Društvena nejednakost jedan od najvećih problema suvremenog društva'', Novi list, 30. 6. 2015


 
''Valnea Žauhar obranila doktorsku disertaciju'', Novi list, 27. 6. 2015.


 
''Na riječko Sveučilište stiže superkompjutor vrijedan 44,7 mil. kn'', Novi list, 26. 6. 2015.


 
''Onečišćenja zraka iz emisije brodova'', Novi list, 19. 6. 2015.
 

 
''Ivana Štimac Grandić nova dekanica'', Novi list, 17. 6. 2015.
 

 
''Doktorirao Vedran Miletić, Novi list, 16. 6. 2015.
 

 
''Marta Žuvić Butorac nova predsjednica'', Novi list, 15. 6. 2015.


 
''Doktorirala Mirjana Crnić Novosel'', Novi list, 15. 6. 2015.
 

 
''Sljedeće godine tri nova paviljona sa 750 ležajeva'', Novi list, 13. 6. 2015.


 
''Mirjana Grčić Fabić doktorica znanosti'', Novi list, 12. 6. 2015.
 

 
''Matematički modeli u istraživanju funkcija kardiovaskularnog sustava'', Novi list, 11. 6. 2015.
 


 
''Za novu generaciju cjepiva izdvojeno 3,5 milijuna eura'', Novi list, 8. 6. 2015.


 
''Superalati za novu riječku industriju'', Novi list, 3. 6. 2015.


 
''Nagrada Damiru Tuliću i Nini Kudiš'', Novi list, 1. 6. 2015.


 
''Kampus će biti platforma za prijenos znanja u tehnološke inovacije'', Novi list, 1. 6. 2015.
 


 
''Najnovija generacija pomoraca s diplomom, Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Projektiranje u brodogradnji'', Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Riječki studenti najbolji'', Novi list, 28. 5. 2015.






 
''Desetak studenata našlo svoja prva radna mjesta'', Novi list, 28. 5. 2015.
 

 
''Sudjelovale 24 veslačke ekipe'', Novi list, 27. 5. 2015.
 

 
''Upis programa do kraja lipnja'', Novi list, 26. 5. 2015.
 
 
NOVINA.RI ŠKOLA NOVINARSTVA
 
Upis programa do kraja lipnja
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci produljilo je rok za prijavu na natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja: »Škola novinarstva – etika, kultura, oblikovanje – NOVINA.RI«, koji Sveučilište u Rijeci provodi u suradnji s Novim listom. Prijave na natječaj se primaju do 30. lipnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu, odnosno o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakciji Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis, kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. (I.Š.K.)
 


 
''Filozofski upisuje najviše, a Odjel za fiziku najmanje brucoša'', Novi list, 25. 5. 2015.
 
UPISI NA FAKULTETE SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE BRUCOŠA
Prijave za studijske programe u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Građevinski fakultet ove godine upisuje 145 brucoša * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis u prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih, integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih studija za narednu akademsku godinu, a budućim će se brucošima ponuditi 3.510 upisnih mjesta. Prijave za studijske programe sastavnica Sveučilišta u Rijeci u sustavu NISpVU u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna. 
    Od ukupne upisne kvote riječkog Sveučilišta najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, osiguran je za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. 
    
Upisna kvota kao lani

Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. 
    Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet 
Provjere posebnih znanja 
    
    Na pojedinim fakultetima uvjet za upis na određene studijske programe je i provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti pa su kandidati obvezni prijavu studijskih programa u NISpVU izvršiti ranije. Tako je za studij likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenjih umjetnosti rok za prijavu 29. svibnja, a za studije psihologije, njemačkog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti, talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu rok je 12. lipnja. Za sve studije Fakulteta zdravstvenih studija krajnji rok za prijavu je 31. svibnja, a isti rok ima i Medicinski fakultet također za sve programe. Rok za prijavu programa biotehnologija i istraživanje lijekova Odjela za biotehnologiju je 12. lipnja.
čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanova ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata. 
    
Troškovi studija

Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja, a puni iznos participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu ostao je na prošlogodišnjim razinama. Za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te za studije matematike puna je participacija 5.500 kuna, za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te za studije fizike 7.370 kuna, a za studije koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti, osim metamtike i fizike, te za studije iz biomedicine i zdravstva, kao i studije umjetničkog područja puna participacija iznosi 9.240 kuna.


 
''Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VEUČILIŠTE STUDENTIMA DODIJELJENE POTVRDE O STIPENDIRANJU
 
Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna
 
 
Stipendisti riječkog sveučilišta i rektor Pero Lučin  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove je godine u povodu Dana Sveučilišta dodijelilo potvrde o stipendiranju svojim studentima, a u ukupno sedam kategorija dodijeljeno je 306 stipendija i potpora u iznosu od gotovo 2,7 milijuna kuna. 
    Ukupno 106 studenata riječkoga sveučilišta zaslužilo je stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna s obzirom na izvrsne rezultate koje su ostvarili u prethodnoj akademskoj godini. Stipendija za izvrsnost dodjeljuje se na temelju kriterija uspješnosti u okviru redovnih nastavnih aktivnosti te posebnih postignuća, odnosno aktivnosti u okviru izvannastavnih aktivnosti. Studentima slabijeg imovinskog statusa dodijeljeno je pak 30 stipendija u ukupnom iznosu od 300 tisuća kuna, a već treću godinu zaredom, dio sredstava upisnina raspoređuje se u Fond »Aleksandar Abramov« te se kroz program »Solidarnost« dodjeljuju stipendije namijenjene materijalnoj potpori studenata slabijeg imovinskog stanja, poglavito studentima bez roditelja i onih koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Kroz taj program dodijeljeno je 58 stipendija u ukupnom iznosu od 247 tisuća kuna. 
    Po prvi put ove godine za stipendiju su se mogli natjecati i studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i to prijavom projekata za realizaciju strateških ciljeva Sveučilišta, a potvrdu o stipendiji od 10 tisuća primilo je 69 doktoranada riječkoga sveučilišta. (I. Š. K.)


 
''Druženje studenata s američkim marincima'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
»MEET THE U.S. SAILORS« AMERICAN CORNER SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE RIJEKA
 
Druženje studenata s američkim marincima
 
 
Marinci su studentima pričali o čarima svog poziva * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Meet the U.S. Sailors« naziv je druženja američkih marinaca sa zapovjednog broda američke 6. flote »USS Mount Whitney« i studenata koje je organizirao American Corner Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Časnici Jerry Wagoner, Cody Garrett, Ray Coleman i Delacruz sat su vremena strpljivo odgovarali na pitanja studenata koje je zanimalo baš sve – od života na brodu pa do njihovog privatnog života i školovanja u Americi. Studenti su tako mogli čuti da na njihovom brodu vlada strogi režim koji se sastoji od ranog ustajanja i cjelodnevnog rada, bez slobodnih vikenda, a iako im je ponekad zbog odvojenosti od obitelji teško, njihove su supruge, kažu, znale kakav ih život čeka i naučile su se na takav način života. Većina je njih prije posla kojim se sada bave imala druga radna mjesta, no na njima se nisu našli, a ono što izdvajaju kao najbolji dio njihovog života na brodu američke flote su putovanja, upoznavanje novih kultura i ljudi. Rijeka je, kažu, gostoljubiva, ljudi su otvoreni i prijateljski raspoloženi, a komunikacija je laka jer većina govori engleski. Na pitanje studenata zašto je za remont njihovog broda odabrana baš Rijeka i brodogradilište Viktor Lenac, Wagoner je pojasnio kako je odabiru prethodilo mnogo razloga. 
    – Za odabir baš Rijeke i »Viktora Lenca« za remont bilo je više razloga, od sigurnosnih i budžeta, pa do toga da nam je ovdje sve nadohvat ruke. Sve je blizu i automobilom se gotovo svugdje može doći za pet minuta. Ostajemo ovdje do kolovoza, naš je brod prilično star i zahtijeva dosta radova, kazao je Wagoner. Dodajući da posadu »USS Mount Whitneya« čini 300 ljudi, od čega su polovina vojnici, a ostalo civili, Wagoner je kazao da među posadom ima i pripadnica ljepšeg spola u dobi od 18 do 40-ak godina, a bez obzira na spol svi rade iste poslove. Studenti su marince ispitali i poznavanje hrvatskog jezika te su se uvjerili da svatko od njih zna po nekoliko riječi, a svi su članovi posade »USS Mount Whitney« istaknuli da je Rijeka ugodan grad u koji bi se željeli vratiti. (I. Š. K.)
 


 
''Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VIŠKOVO PRIMANJE ZA MLADU UMJETNICU
 
Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade
 
 
VIŠKOVO » Načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, sa svojim je suradnicima upriličila primanje za mladu umjetnicu Moniku Rajkovaču, studenticu 1. godine diplomskog sveučilišnog studija likovne pedagogije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, kojoj je za njezin studentski umjetnički rad u 2014./2015. akademskoj godini iz umjetničkog područja dodijeljena Rektorova nagrada. Tijekom prijema u Općini Viškovo, Monika je u kratkoj prezentaciji izložila svoj nagrađeni rad. Uz načelnicu Sanju Udović, na primanju su nazočili njezin zamjenik Denis Mladenić i voditeljica Ureda načelnika Irena Gauš. (S. G.)
 

 
''O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati'', Novi list, 23. 5. 2015.
TEHNIČKI FAKULTET ODRŽANI DANI OTVORENIH LABORATORIJA

O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati
 
Sto trideset učenika trećih razreda istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, uz pomoć profesora i studenata Tehničkog fakulteta, imalo je priliku razgledati sedam laboratorija te sudjelovati u vježbama 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Srednjoškolce je impresionirala opremljenost laboratorija Tehničkog fakulteta * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je drugu godinu zaredom organizirao Dan otvorenih laboratorija, a riječ je o manifestaciji koja je namijenjena učenicima trećih razreda srednjih škola. Tijekom višesatnog programa u kojem je sudjelovalo 130 učenika istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, profesori i studenti Tehničkog fakulteta srednjoškolcima su predstavili sedam laboratorija, a tijekom posjeta učenici su imali priliku sudjelovati i u vježbama. Uz laboratorije toplinskog mjerenja, ispitivanja čvrstoće, preciznog inženjerstva, umjetne percepcije i autonomnih sustava te automatike i robotike, srednjoškolcima su predstavljeni i studentski projekti, a riječ je o RITEH Racing Teamu i Water Bikeu koje su srednjoškolcima predstavili smi studenti. 
    Cilj manifestacije Dan otvorenih laboratorija, prema riječima dekana prof. dr. Gorana Turkalja, je potaknuti učenike da na vrijeme počnu razmišljati o odabiru studija, ali i predstaviti im studentski život. 
    – Želja nam je na ovaj način privući i povećati broj kvalitetnih studenata. Uz razgledavanje laboratorija za učenike organiziramo ručak u našoj kantini, a na taj način mogu isprobati studentski život, kazao je dekan. 
    Dodajući kako cjelokupnu manifestaciju financira Tehnički fakultet, organizator Dana otvorenih laboratorija prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je fakultet organizirao i prijevoz učenika iz udaljenijih mjesta. Iako do fakulteta nisu morali dugo putovati, jer pohađaju Tehničku školu za strojartsvo i brodogradnju smještenu u susjedstvu, Lovro Oštrić i Danijel Biljman jučer su bili ugodno iznenađenim onime što su na Tehničkom fakultetu vidjeli. 
    – Nikada nisam bio na fakultetu i jako je zanimljivo. Čini mi se da vlada ugodna atmosfera za rad. Razmišljao sam o upisu ovog fakulteta i zato sam došao vidjeti što se nudi, kaže Danijel. 
    Njegov kolega Lovro iznenadio se pak suvremenom opremom kojom raspolaže fakultet. 
    – Nisam očekivao ovakvu opremljenost fakulteta. Zadovoljan sam onime što sam vidio. Moj prvi izbor je Fakultet elekrotehnike i računalstva, a drugi će mi izbor biti riječki Tehnički fakultet, jer zanimaju me računarstvo i strojarstvo, zaključio je Lovro.


 
''Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku'', Novi list, 22. 5. 2015.
 
 
IZNADPROSJEČNI PRVA GENERACIJA MAGISTARA BIOTEHNOLOGIJE

Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku
Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova

 
 
Svečana promocija prve generacije magistara biotehnologije  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, pored sjajnih znanstvenih postignuća, obrazuje studente unutar studijskih programa koji su specifični u kontekstu Europe jer predstavljaju interdisciplinarni studij koji uključuje biomedicinske i prirodne znanosti, ali i ekonomiju i stjecanje vještina u domeni razvoja novih tehnologija – istaknula je jučer na svečanoj promociji prve generacije magistara biotehnologije prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova, a čestitajući im, prorektorica je naglasila da njihovi studenti imaju priliku raditi u najmodernijim laboratorijima u Hrvatskoj, a kao posebno važan aspekt istaknula je i suradnju s JGL-om. Uz zahvalu profesorima, prof. dr. Prijić Samaržija posebno je istaknula da je ponos Sveučilišta iznimna uspješnost prve generacije magistara biotehnologije, jer je čak 90 posto upisanih studenta studij završilo u roku, što je iznadprosječno postignuće, a većina je postigla rezultat koji se posebno pohvaljuje. 
    Jučerašnjim činom zvanje magistar biotehnologije u medicini stekli su: Smiljana Banko, Zrinko Baričević, Ivana Bertović, Leon Cindrić, Renato Čargonja, Stefani Dobrović-Ivanov, Helija Dokić, Petra Filipović, Nika Gržeta, Anja Harej, Antonia Horak, Nina Jurčić, Leon Juretić, Mia Merlak, Adrian Moderčin, Antonella Paladin, Tihana Poropat, Lora Savin, Nikolina Stanić i Andreja Zubković, dok su zvanje magistar istraživanja i razvoja lijekova stekli: Dalibor Barkić, Karla Bosiljevac, Jelena Hac, Martina Kalauz, Matea Knapić, Vedran Kosanović, Marko Lapat, Vlatka Maričić, Andrea Markovinović, Sanja Milovanović, Viktoria Mrđen, Romina Sabo, Nina Šilobad i Tina Uroda. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Natalija Bede'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Numerical and Experimental Study of Concrete Fracture under Dynamic Loading« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Natalija Bede. Mentor pri izradi rada bio je prof.dr. Joško Ožbolt, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Ivica Kožar i doc.dr. Vanja Travaš s riječkog Građevinskog fakulteta te prof.dr. Joško Krolo s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)



 
''Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
SVEČANA SJEDNICA SENATA OBILJEŽAVANJE 42. GODIŠNJICE SVEUČILIŠTA U RIJECI UVELIČAO I ZORAN MILANOVIĆ

Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku

Ovo sveučilište radi, napreduje i provokativno je kada treba, rekao je premijer, a rektor Lučin istaknuo kao prioritet osnivanje sveučilišne bolnice te ukazao na probleme s kojima se susreće riječka medicina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Riječko Sveučilište provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – premijer Zoran MilanovićRIJEKA » Rijeka je grad koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uspio razviti jedno ozbiljno sveučilište. I u akademiji, kao i u politici, percepcija nešto znači. Nekada je percepcija, u moje vrijeme kad sam bio student, bila da se jedino ima smisla školovati u Zagrebu. Danas je percepcija, ali i činjenica, da Hrvatska ima nekoliko kvalitetnih sveučilišta – kazao je jučer premijer Zoran Milanović na svečanoj sjedinici Senata Sveučilišta u Rijeci kojom su obilježene 42 godine postojanja te ustanove. 
    Jučerašnji posjet premijera bilo je njegovo treće gostovanje na riječkom Sveučilištu u ovoj godini, a dodajući kako je kao predsjednik Vlade nezadovoljan količinom ulaganja u obrazovanje i znanost, Milanović je istaknuo da se hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti. 
    – Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – istaknuo je premijer. 
    
Integracija s KBC-om

Svečana sjednica Senata okupila je jučer cijeli niz uglednih gostiju, među kojima su bili predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, kao i rektori sveučilišta iz Mostara, Maribora i Trsta, a prema ocjeni riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, Rijeka ne bi bila grad kakav jest bez riječkog Sveučilišta. Iznoseći pak sve uspjehe Sveučilišta u proteklih godinu dana, rektor prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da smatra kako Sveučilište može biti zadovoljno i ponosno onim što je do sada naprav
Nagrade, zahvale i počasna zvanja 
    
    Svečana sjednica Senata bila je prilika i za uručenje niza zahvalnica, ali i dodjele počasnog zvanja i titule professor emeritus za 2015. koja je pripala Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta, Mati Sršenu s Građevinskog te Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta. Dobitnici zahvalnica umirovljeni su redoviti profesori: Žarko Violić, Bruno Grbac, Vinko Kandžija, Igor Brajdić, Ivan Vrkljan, Mira Ćuk, Eris Materljan, Žarko Mavrić, Jasminka Rupčić, Miljenko Uravić te Jasna Peter Katalinić, dok su u trajno zvanje redovitih profesora izabrani: Mile Pavlić, Branko Šestan, Jasminka Pavelić, Željka Crnčević Orlić, Dinko Vitezić, Gordana Zamolo, Nikica Gabrić, Željko Reiner, Maja Krašević, Damir Miletić, Elvira Mustać, Lada Badurina, Nenad Smokrović, Marija Kaštelan-Mrak, Dean Crnković i Nenad Hlača. Ujedno su dodijeljene i rektorove nagrade za izvrsnost koje su dobili: Kristina Habunek, Ivana Pajković, Nika Čunović, Josipa Ždravac, Kruno Topolski, Daniel Brusić, Domagoj Vučić, Katarina Balen, Iva Parenta, Sandra Kvaternik, Sandra Crnko, Ivan Pribanić, Viktor Jurčić, Ivona Jerbić i Hana Grubišić-Krmpotić, dok su rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni i umjetnički rad dobili: Lara Saftić, Erol Šehu i Monika Rajkovača, a studentom volonterom proglašena je Andreja Matošević. Studentom aktivistom proglašen je Diego Sušanj, a rektorova nagrada za sport pripala je Ani Matković, dok je zahvalnicu za izniman doprinos studentskom aktivizmu dobila Ema Karmelić. 
    
Rektorovo upozorenje političarima 
    
    Rektor je u svom govoru istaknuo da još jednom želi upozoriti političare i širu javnost da vremena više nemamo i da moraju iskoristiti pamet sveučilišta, jer će u protivnom posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi. 
    Posebno je izrazio i zabrinutost zbog razine financiranja istraživanja, koje nije dostatno, a razvoj istraživačkih karijera skoro je zaustavljen te je dodao da danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a od toga živi skoro pet tisuća riječkih obitelji.
 ilo, no ipak smatra da se može i više, bolje i brže. Najavljujući kako Sveučilište u idućoj godini očekuje još više izazova, rektor je istaknuo da se čim prije mora pokrenuti Centar za cjeloživotno učenje i doktorska škola, no kao najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište apostrofirao je integraciju s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice. 
    
Strateško pitanje

– Usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima riječke medicine, riječko zdravstvo je u krizi. Posebno zabrinjava zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti, čemu svakako negativno doprinosi narušavanje sustava vrijednosti i sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Zbog nedostatnog ulaganja i loše kadrovske politike Rijeka zaostaje i u onim segmentima vrhunske kliničke medicine u kojima je nekad predvodila. 
    Sveučilišna bolnica strateško je pitanje za riječko zdravstvo i za ovo Sveučilište i tu nam je potrebna snažna potpora lokalne i županijeske vlasti. Principi su nam uglavnom svima poznati, samo ih se trebamo pridržavati i puno više raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u našim strategijama. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije. Moramo biti kritični i prema sebi samima i priznati da nismo radili ono što se od nas očekivalo i očekuje, upozorio je rektor.


 
''Doktorirala Maja Gaćeša'', Novi list, 18. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET

Doktorirala Maja Gaćeša
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Fixed-Pole Concept in 3D Beam Finite Elements – Relationship to Standard Approaches and Analysis of Different Interpolations« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Gaćeša. Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. Gordana Jelenića, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nenad Bićanić i doc. dr. Dragan Ribarić s riječkog Građevinskog fakulteta, prof. dr. Goran Turkalj s riječkog Tehničkog fakulteta, prof. dr. Miran Saje i prof. dr. Dejan Zupan Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo. (I. Š. K.)
 


 
''Prikaz antičke svakodnevice'', Novi list, 15. 5. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULET FESTIVAL POVIJESTI
 
 
* Foto: M. GRACIN
            RIJEKA » Radionice izrade klinastog pisma, hebrojsko pismo ili antička i srednjovjekovna kuhinja te rekonstrukcija antičke svakodnevice i antička kozmetika – samo su dio onoga što se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci može vidjeti u sklopu manifestacije »Antička i srednjovjekovna svakodnevica«. Riječ je o dvodnevnoj manifestaciji koja je jučer započela, a zajednički su je organizirali Odsjek za povijest te Odsjek za kroatistiku i Udruga studenata povijesti »Malleus«. Pojašnjavajući da se manifestacija odvija u okviru zagrebačkog Festivala povijesti »Kliofest« Kosana Jovanović s Odsjeka za povijest ističe da se ove godine prvi put »Kliofest« odlučio raširiti na više gradova. 
    – Cilj je manifestacije promovirati povijest, ali i predstaviti aktualna istraživanja te se otvoriti prema javnosti. U organizaciji manifestacije sudjeluje pedesetak studenata prve i druge godine studija povijesti te studenti uključeni u »Malleus«, kao i profesori oba Odsjeka, kaže Jovanović. (I.Š.K.)
 


 
''Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja'', Novi list, 14. 5. 2015.
 
PROGRAM ZA UMIROVLJENE PROFESORE MEDICINSKI FAKULTET I FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U ZAJEDNIČKOM PROJEKTU

Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja
 
 
RIJEKA » Dekani Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Tomislav Rukavina i prof. dr. Alan Šustić, na prijedlog Udruge diplomiranih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci – Alumni MedRi, pokreću poseban program koji će svim zainteresiranim nastavnicima tih fakulteta ponuditi da nastave sa svojom aktivnošću u obimu i na način koji je optimalan za njih i za akademsku zajednicu i nakon umirovljenja. 
    Naime, sveučilišni nastavnici sve češće odlaze u mirovinu nakon navršene 65. godine života. Rezultat je to šire politike koju se, u ime načela solidarnosti i poticaja mlađim generacijama može prihvatiti, ali prof. dr. Šustić i prof. dr. Rukavina ukazuju na zanemarivanje činjenice da se u većini njihovih umirovljenih nastavnika krije nenadoknadiv i neprocjenjiv kapital iskustva i entuzijazma koji bi valjalo iskoristiti u pružanju uzora, transferu znanja i odgoju studenata i kolega. 
    Stoga se pokrenutim programom predlaže da radi prilagodbe na novi životni ritam, budući umirovljenici, posljednju godinu radnog vijeka uživaju privilegij »kliznog« radnog vremena, pod uvjetom da to ne kolidira s njihovim nastavnim i drugim obvezama. 
    – Riječ je o aktu dobre volje. Mislimo da je dobro i pozitivno definirati proces koji će i ljudima u mirovini omogućiti određeni status. Riječ je o profesorima koji još uvijek mogu održati kvalitetnu nastavu i oba fakulteta imaju potrebu da zaposlenicima omoguće rad još pet godina nakon umirovljenja, pojašnjava prof. dr. Šustić. 
    Programom se predlaže da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori održavaju nastavu iz izbornih predmeta koje bi izvodili u cijelosti ili u većem dijelu, u skladu sa svojim željama i kompetencijama, a pri čemu bi se vrsta i iznos naknade posebno dogovarao, već prema trenutnim mogućnostima fakulteta. Jedan od prijedloga je i da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori budu članovi-volonteri stalnih savjetodavnih i ad-hoc povjerenstava dekana i fakultetskih vijeća, uz eventualnu naknadu putnih troškova te da tijekom prvih pet godina od umirovljenja, koriste mobilni telefon u vlasništvu i o trošku matičnog fakulteta, koji funkcionira isključivo unutar mreže dvaju fakulteta, KBC-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a i Thalassotherapije Opatija. Umirovljene profesore tijekom posljednje godine koju provode na radnom mjestu intervjuirat će i posebno delegirani student čiji će zadatak biti snimiti njihova sjećanja na vlastiti profesionalni i životni put te instituciju, u okviru projekta sustavnog kompiliranja »usmene povijesti«. (I. Š. K.)


 
''Doktorirao Vedran Prša'', Novi list, 11.5. 2015.
 
EKONOMIJA

Doktorirao Vedran Prša
 
 
RIJEKA » Vedran Prša stekao je akademsku titulu doktora znanosti na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, obranivši rad s naslovom »Ekonomski učinci reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije u Europskoj uniji i odabranim zemljama jugoistočne Europe«. 
    Prša je doktorski rad obranio pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Dragomir Sundać (predsjednik), dr. sc. Đula Borozan i dr. sc. Nela Vlahinić Lenz, mentor (članovi). (M. Gl.)



 
''Druženje studenata i poslodavaca'', Novi list, 9. 5. 2015.
 
PRAVNI FAKULTET PRVI HRVATSKI SAJAM POSLOVA ZA PRAVNIKE

Druženje studenata i poslodavaca
 
 
Velik odziv na Sajmu poslova studenata prava  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Pravo je studij koji daje širinu, a moje je iskustvo da dio studenata ne iskorištava mogućnosti koje daje studij – istaknuo je bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović na prvom hrvatskom Sajmu poslova za pravnike »Student Meet Employers«. Cjelodnevnu manifestaciju koja je na Pravnom fakultetu okupila niz pravnih stručnjaka koji su studente upoznali sa svojim profesionalnim iskustvima, kao i potencijalne poslodavace, organizirao je Studentski zbor, a prema riječima predsjednice Anamarije Jengić cilj je povezivanje studenata s poslodavcima. 
    – Želja nam je da studenti dobiju uvid u moguća daljnja profesionalna usmjerenja po završetku fakulteta, odnosno da u razgovoru s poslodavcima pronađu željeni posao ili praksu, kazala je Jengić. 
    Kako će biti korak ispred kolega studentima je jučer otkrio potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. Andrej Plenković koji im je poručio da poslodavci pri odabiru zaposlenika gledaju trajanje studija kandidata, ali i njegovu angažiranost za vrijeme studija. 
    – Vodite računa o tome što će pisati u vašem životopisu. Već za vrijeme studija morate biti angažirani u različitim područjima i pokušajte prepoznati pravnu karijeru u kojoj ćete dati najviše od sebe. Bitno je da se na tržište rada uključite što prije, a jedan od iznimno važnih aspekata je i poznavanje jezika, uputio je studente Plenković. 
    S činjenicom da je rani angažman još za vrijeme studija jedna od važnijih stvari koja određuje karijeru složila se i pučka pravobraniteljica mr. Lora Vidović, a svoja iskustva iznijeli su i predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predsjednica ureda državne uprave u PGŽ-u Jasna Turak, Gordana Jakobović iz HGK i predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina.

I. ŠESTAN KUČIĆ




 
''Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
CRVENI KRIŽ

Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj jučer u prostorijama Filozofskog fakulteta u Rijeci, pristupilo je 27, a krv darivalo dvadeset darivatelja, među kojima i sedam novih. Akciju je organizirao Filozofski fakultet Rijeka u suradnji s Odsjekom darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u povodu Dana fakulteta i u okviru programa Tjedna Hrvatskog Crvenog križa. Sutra od 8 do 13 sati akcija darivanja krvi bit će održana u prostorijama Vatrogasnog doma u Kastvu. (S. G.)


 
''Želim i ja znati'', Novi list, 8. 5. 2015.

EDUKATIVNA PREDAVANJA POMORSKI FAKS

Želim i ja znati
 
 
RIJEKA » »Želim i ja znati« naziv je trodnevnih edukativnih predavanja i radionice koji su započeli u organizaciji Studentskog zbora Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radionice i predavanja organizirat će se do 8. svibnja, a riječ je o zabavnom i poučnom programu namijenjenom ponajviše studentima završnih godina, ali i svim ostalim zainteresiranima sa Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci i to sasvim besplatno. Cilj predavanja i radionice na kojima sudjeluje pedeset studenata je studente naučiti što je to »Garancija za mlade«, koje su mogućnosti nakon školovanja, kako čitati i razumjeti Ugovor o radu, koje su obveze prema poslodavcu i obrnuto, kao i koja su najčešća te najneugodnija pitanja koja se pojavljuju na razgovorima za posao. Studenti će dobiti saznanja i o neverbalnoj komunikaciji, psihologijskom testiranju te o otvorenim molbama. (I. Š. K.)


 
''Josipović i Plenković o svojim iskustvima'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
SAJAM POSLOVA PRAVNI FAKULTET
 
Josipović i Plenković o svojim iskustvima
 
 
RIJEKA » Studentski zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci danas s početkom u 10 sati na Pravnom fakultetu organizira Sajam poslova za pravnike »Students Meet Employers«. Sajam će predavanjem »Moje iskustvo« otvoriti bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović, a nakon njega predavanje će održati i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. sc. Andrej Plenković. O iskustvu u pravničkoj profesiji govoriti će i pučka pravobraniteljica mr. sc. Lora Vidović, predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predstojnica ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji Jasna Turak, predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina te u ime Hrvatske javnobilježničke komore Gordana Jakobović. Tijekom dana održat će se i izlaganja poslodavaca, a uoči Sajma već su održane radionice za studente, dok će se danas održati predavanje o pravnicima u banci. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Maja Grdinić'', Novi list, 6. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI

Doktorirala Maja Grdinić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Međuovisnost poreznih struktura i ekonomskog rasta u odabranim državama srednje i istočne Europe i Republici Hrvatskoj« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Grdinić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nikša Nikolić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, doc. dr. Saša Drezgić i prof. dr. Helena Blažić s riječkog Ekonomskog fakulteta. (I.Š.K.)


 
''Doktorirao Davor Mance'', Novi list, 5. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET

Doktorirao Davor Mance
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Upravljanje zajedničkim dobrima na tržištu emisija u okoliš Europske unije« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Davor Mance. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nada Denona Bogović, prof. dr. Marija Kaštelan Mrak i prof. dr. Nenad Smokrović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Maks Tajnikar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. (I. Š. K.)
 



 
''Doktorirao Vedran Mrzljak'', Novi list, 4. 5. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Vedran Mrzljak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Kvazidimenzijski model za numeričke simulacije brodskoga dvotaktnoga dizelskog motora« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Mrzljak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tomislav Mrakovčić, prof. dr. Vladimir Medica i doc. dr. Tomislav Senčić s riječkog Tehničkog fakulteta te izv. prof. dr. Tomaž Katrašnik s Fakulteta za strojništvo, Univerza v Ljubljani i prof. dr. Gojmir Radica s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. (I. Š. K.)
 


 
''Znanost je ženskog roda'', Novi list, 30. 4. 2015.
 
UDRUGA PARITER IZLOŽBA NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU
 
 
Izloženo 19 portreta žena   * Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Izložba »Znanost je ženskog roda« otvorena je na drugom katu Građevinskog fakulteta, u organizaciji udruge PaRiter. Izloženo je 19 portreta žena, koje su odigrale važnu ulogu u znanosti, kako u bližoj, tako i u daljoj povijesti, bilo da je riječ o fizici, kemiji, botanici, genetici, astronomiji, raketnoj znanosti ili komunikacijskim tehnologijama. Portrete je izradilo dvanaest autora, autorica s područja Rijeke, Krka, Opatije i Istre: Anja Ferenčić, Antonia Radošević, Jadranka Lacković, Karin Bogdanić, Lea Županović, Marin Nižić, Nika Krajnović, Nives Žarković, Sara Pečanić, Tamara Travaš, Tina Baisjol i Višnja Laginja. Autori i autorice sami su birali tehniku portretiranja, prema zadanoj fotografiji. Bez ikakve novčane naknade izradili su portrete, koji u sebi nose njihov jedinstven kreativni potpis i umjetnički izraz. Izložba na taj način spaja umjetnost s informirajem, edukacijom studenata i šire javnosti. 
    U udruzi PaRiter, pojašnjava Katarina Mikulić, smatraju da se znanost i tehnologija, često neopravdano doživljavaju muškim područjem, te su stoga odlučili predstaviti žene znanstvenice. 
    – Izložba je dio šireg programa, kojim udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata, pojašnjava Mikulić. 
    Iz tog razloga, Udruga PaRiter je povodom Međunarodnog dana žena, zajedno sa SOS telefonom – grad Rijeka i udrugom Druga Rijeka, organizirala aktivističku akciju u kojoj su nazivi riječkih ulica prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Neke od tih žena detaljnije će se predstaviti javnosti upravo kroz ovu izložbu portreta. (A. P.)
 


 
''Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
GLYCOMET PROJEKT FINANCIRA EK, KOORDINIRA ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU

Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda

Glavni cilj projekta je razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora

 
 
Prof. dr. Đuro JosićRIJEKA » GlycoMet projekt (Methods for high-throughput glycoproteomic analysis) kojeg s 1,8 milijuna eura financira Europska komisija u sklopu Marie Curie Industry-Academia Partnerships and Pathways nakon četverogodišnje provedbe rezultirat će razvojem metoda za brzo prepoznavanje promjena u finoj strukturi određenih aktivnih supstanci kako u stanicama krvi, tako i u hrani te lijekovima. Riječ je o prvom europskom projektu koje koordinira Sveučilište u Rijeci, a njegov glavni koordinator prof.dr. Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta ističe da se radi o interdisciplinarnom projektu čiji će rezultati imati široku primjenu u medicinskoj, farmaceutskoj ili pak prehrambenoj industriji. 
    – U projektu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci ukupno pet znanstvenih i gospodarskih ustanova, a uz riječko Sveučilište i Odjel za biotehnologiju te grupu prof.dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta tu su i BIASeparations koji ima sjedište u Sloveniji i Austriji te njemački Max Planck institutes i zagrebačka tvrtka Genos, kaže prof.dr. Josić.
    Glavni cilj projekta je
Rhode Island zamijenio Rijekom 
    
    GlycoMet projekt samo je jedan u nizu projekata u kojima je u svom radnom vijeku sudjelovao prof.dr. Đuro Josić. Riječ je o znanstveniku-povratniku koji je na Odjel za biotehnologiju došao prije dvije i pol godine s američkog Brown Universityja na Rhode Islandu, a ima i dvanaestogodišnje iskustvo rada u privredi i to u austrijskoj Octapharmi gdje je bio voditelj za istraživanje i razvoj. 
    – Vratio sam se jer osjećam da ovoj zemlji nešto dugujem, a iako sam iz Vukovara odabrao sam riječko Sveučilište jer smatram da je riječ o ustanovi koja ima budućnost. Studenti su izvrsni, ali je velika šteta što mnogi od njih neće ostati ovdje i to je stvar koja boli, kaže prof.dr. Josić. 
    Dodajući kako je do sada radio na niz projekata te je bio i član austrijskog tima za EU projekte prof.dr. Josić ističe kako je svoj rad na riječkom Sveučilištu započeo s projektom za povratnike koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost i koji mu je omogućio nabavku početne opreme.
 razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora. Kroz suradnju s partnerima na projektu doći će do transfera znanja između industrije i akademije, generiranja novih znanja i u konačnici do razvoja novih inovativnih tehnologija. Konkretno to u praksi znači, da će se razviti metode koje će omogućiti bzo prepoznavanje i dijagnozu bolesti, ali i utvrđivanje autentičnosti prehrambenih proizvoda. 
    – Primjerice u mlijeku postoje proteini koji su hranjivi i neopasni, ali ukoliko dođe do određenih promjena može doći do opasnih nuspojava. Ili drugi primjer, u našem obrambenom sustavu su protutijela koja nas brane od invazije, no ukoliko dođe do određenih promjena ona su neaktivna ili još gore mogu napadati i dolazi do autoimunih bolesti. Te fine promjene mogu ići u dobrom i lošem smjeru i mi radimo na razvoju metoda za njihovo brzo prepoznavanje. Ono što se prije prepoznavalo cijeli dan sada će se moći prpoznati za nekoliko minuta, pojašnjava prof.dr. Josić. 
    Te će metode, dodaje, imati primjenu i u forenzici kao što je određivanje starosti osobe iz kapi krvi, ali i u prehrambenoj industriji. 
    – Moći ćemo, primjerice, utvrditi je li paški sir prvoizveden od mlijeka ovaca koje su vani ili su pak u oborima ili se radi o »paškom« siru proizvedenom u Njemačkoj u koji je dodano kravlje mlijeko, navodi prof. dr. Josić. 
    Jedan od ciljeva projekta je i povezivanje znanosti i gospodarstva, ali i edukacija mladih znanstvenika s područja EU i pridruženih zemalja, a u tom kontekstu na projektu je zaposlen i dr. Uroš Anđelković iz Beograda.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Siniša Bogdan'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU

Doktorirao Siniša Bogdan
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Financijski aspekti ulaganja u vrijednosnice na hrvatskom tržištu kapitala« na poslijediplomskom doktorskom studiju »Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu« na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije stekao je Siniša Bogdan. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Silvije Orsag, prof.dr. Zoran Ivanović i prof.dr. Ivan Santini. (I.Š.K.)



 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 5 od 20