Mediji o Sveučilištu
''Ivana Štimac Grandić nova dekanica'', Novi list, 17. 6. 2015.
 

 
''Doktorirao Vedran Miletić, Novi list, 16. 6. 2015.
 

 
''Marta Žuvić Butorac nova predsjednica'', Novi list, 15. 6. 2015.


 
''Doktorirala Mirjana Crnić Novosel'', Novi list, 15. 6. 2015.
 

 
''Sljedeće godine tri nova paviljona sa 750 ležajeva'', Novi list, 13. 6. 2015.


 
''Mirjana Grčić Fabić doktorica znanosti'', Novi list, 12. 6. 2015.
 

 
''Matematički modeli u istraživanju funkcija kardiovaskularnog sustava'', Novi list, 11. 6. 2015.
 


 
''Za novu generaciju cjepiva izdvojeno 3,5 milijuna eura'', Novi list, 8. 6. 2015.


 
''Superalati za novu riječku industriju'', Novi list, 3. 6. 2015.


 
''Nagrada Damiru Tuliću i Nini Kudiš'', Novi list, 1. 6. 2015.


 
''Kampus će biti platforma za prijenos znanja u tehnološke inovacije'', Novi list, 1. 6. 2015.
 


 
''Najnovija generacija pomoraca s diplomom, Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Projektiranje u brodogradnji'', Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Riječki studenti najbolji'', Novi list, 28. 5. 2015.






 
''Desetak studenata našlo svoja prva radna mjesta'', Novi list, 28. 5. 2015.
 

 
''Sudjelovale 24 veslačke ekipe'', Novi list, 27. 5. 2015.
 

 
''Upis programa do kraja lipnja'', Novi list, 26. 5. 2015.
 
 
NOVINA.RI ŠKOLA NOVINARSTVA
 
Upis programa do kraja lipnja
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci produljilo je rok za prijavu na natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja: »Škola novinarstva – etika, kultura, oblikovanje – NOVINA.RI«, koji Sveučilište u Rijeci provodi u suradnji s Novim listom. Prijave na natječaj se primaju do 30. lipnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu, odnosno o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakciji Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis, kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. (I.Š.K.)
 


 
''Filozofski upisuje najviše, a Odjel za fiziku najmanje brucoša'', Novi list, 25. 5. 2015.
 
UPISI NA FAKULTETE SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE BRUCOŠA
Prijave za studijske programe u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Građevinski fakultet ove godine upisuje 145 brucoša * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis u prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih, integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih studija za narednu akademsku godinu, a budućim će se brucošima ponuditi 3.510 upisnih mjesta. Prijave za studijske programe sastavnica Sveučilišta u Rijeci u sustavu NISpVU u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna. 
    Od ukupne upisne kvote riječkog Sveučilišta najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, osiguran je za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. 
    
Upisna kvota kao lani

Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. 
    Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet 
Provjere posebnih znanja 
    
    Na pojedinim fakultetima uvjet za upis na određene studijske programe je i provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti pa su kandidati obvezni prijavu studijskih programa u NISpVU izvršiti ranije. Tako je za studij likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenjih umjetnosti rok za prijavu 29. svibnja, a za studije psihologije, njemačkog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti, talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu rok je 12. lipnja. Za sve studije Fakulteta zdravstvenih studija krajnji rok za prijavu je 31. svibnja, a isti rok ima i Medicinski fakultet također za sve programe. Rok za prijavu programa biotehnologija i istraživanje lijekova Odjela za biotehnologiju je 12. lipnja.
čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanova ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata. 
    
Troškovi studija

Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja, a puni iznos participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu ostao je na prošlogodišnjim razinama. Za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te za studije matematike puna je participacija 5.500 kuna, za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te za studije fizike 7.370 kuna, a za studije koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti, osim metamtike i fizike, te za studije iz biomedicine i zdravstva, kao i studije umjetničkog područja puna participacija iznosi 9.240 kuna.


 
''Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VEUČILIŠTE STUDENTIMA DODIJELJENE POTVRDE O STIPENDIRANJU
 
Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna
 
 
Stipendisti riječkog sveučilišta i rektor Pero Lučin  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove je godine u povodu Dana Sveučilišta dodijelilo potvrde o stipendiranju svojim studentima, a u ukupno sedam kategorija dodijeljeno je 306 stipendija i potpora u iznosu od gotovo 2,7 milijuna kuna. 
    Ukupno 106 studenata riječkoga sveučilišta zaslužilo je stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna s obzirom na izvrsne rezultate koje su ostvarili u prethodnoj akademskoj godini. Stipendija za izvrsnost dodjeljuje se na temelju kriterija uspješnosti u okviru redovnih nastavnih aktivnosti te posebnih postignuća, odnosno aktivnosti u okviru izvannastavnih aktivnosti. Studentima slabijeg imovinskog statusa dodijeljeno je pak 30 stipendija u ukupnom iznosu od 300 tisuća kuna, a već treću godinu zaredom, dio sredstava upisnina raspoređuje se u Fond »Aleksandar Abramov« te se kroz program »Solidarnost« dodjeljuju stipendije namijenjene materijalnoj potpori studenata slabijeg imovinskog stanja, poglavito studentima bez roditelja i onih koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Kroz taj program dodijeljeno je 58 stipendija u ukupnom iznosu od 247 tisuća kuna. 
    Po prvi put ove godine za stipendiju su se mogli natjecati i studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i to prijavom projekata za realizaciju strateških ciljeva Sveučilišta, a potvrdu o stipendiji od 10 tisuća primilo je 69 doktoranada riječkoga sveučilišta. (I. Š. K.)


 
''Druženje studenata s američkim marincima'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
»MEET THE U.S. SAILORS« AMERICAN CORNER SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE RIJEKA
 
Druženje studenata s američkim marincima
 
 
Marinci su studentima pričali o čarima svog poziva * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Meet the U.S. Sailors« naziv je druženja američkih marinaca sa zapovjednog broda američke 6. flote »USS Mount Whitney« i studenata koje je organizirao American Corner Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Časnici Jerry Wagoner, Cody Garrett, Ray Coleman i Delacruz sat su vremena strpljivo odgovarali na pitanja studenata koje je zanimalo baš sve – od života na brodu pa do njihovog privatnog života i školovanja u Americi. Studenti su tako mogli čuti da na njihovom brodu vlada strogi režim koji se sastoji od ranog ustajanja i cjelodnevnog rada, bez slobodnih vikenda, a iako im je ponekad zbog odvojenosti od obitelji teško, njihove su supruge, kažu, znale kakav ih život čeka i naučile su se na takav način života. Većina je njih prije posla kojim se sada bave imala druga radna mjesta, no na njima se nisu našli, a ono što izdvajaju kao najbolji dio njihovog života na brodu američke flote su putovanja, upoznavanje novih kultura i ljudi. Rijeka je, kažu, gostoljubiva, ljudi su otvoreni i prijateljski raspoloženi, a komunikacija je laka jer većina govori engleski. Na pitanje studenata zašto je za remont njihovog broda odabrana baš Rijeka i brodogradilište Viktor Lenac, Wagoner je pojasnio kako je odabiru prethodilo mnogo razloga. 
    – Za odabir baš Rijeke i »Viktora Lenca« za remont bilo je više razloga, od sigurnosnih i budžeta, pa do toga da nam je ovdje sve nadohvat ruke. Sve je blizu i automobilom se gotovo svugdje može doći za pet minuta. Ostajemo ovdje do kolovoza, naš je brod prilično star i zahtijeva dosta radova, kazao je Wagoner. Dodajući da posadu »USS Mount Whitneya« čini 300 ljudi, od čega su polovina vojnici, a ostalo civili, Wagoner je kazao da među posadom ima i pripadnica ljepšeg spola u dobi od 18 do 40-ak godina, a bez obzira na spol svi rade iste poslove. Studenti su marince ispitali i poznavanje hrvatskog jezika te su se uvjerili da svatko od njih zna po nekoliko riječi, a svi su članovi posade »USS Mount Whitney« istaknuli da je Rijeka ugodan grad u koji bi se željeli vratiti. (I. Š. K.)
 


 
''Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VIŠKOVO PRIMANJE ZA MLADU UMJETNICU
 
Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade
 
 
VIŠKOVO » Načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, sa svojim je suradnicima upriličila primanje za mladu umjetnicu Moniku Rajkovaču, studenticu 1. godine diplomskog sveučilišnog studija likovne pedagogije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, kojoj je za njezin studentski umjetnički rad u 2014./2015. akademskoj godini iz umjetničkog područja dodijeljena Rektorova nagrada. Tijekom prijema u Općini Viškovo, Monika je u kratkoj prezentaciji izložila svoj nagrađeni rad. Uz načelnicu Sanju Udović, na primanju su nazočili njezin zamjenik Denis Mladenić i voditeljica Ureda načelnika Irena Gauš. (S. G.)
 

 
''O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati'', Novi list, 23. 5. 2015.
TEHNIČKI FAKULTET ODRŽANI DANI OTVORENIH LABORATORIJA

O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati
 
Sto trideset učenika trećih razreda istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, uz pomoć profesora i studenata Tehničkog fakulteta, imalo je priliku razgledati sedam laboratorija te sudjelovati u vježbama 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Srednjoškolce je impresionirala opremljenost laboratorija Tehničkog fakulteta * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je drugu godinu zaredom organizirao Dan otvorenih laboratorija, a riječ je o manifestaciji koja je namijenjena učenicima trećih razreda srednjih škola. Tijekom višesatnog programa u kojem je sudjelovalo 130 učenika istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, profesori i studenti Tehničkog fakulteta srednjoškolcima su predstavili sedam laboratorija, a tijekom posjeta učenici su imali priliku sudjelovati i u vježbama. Uz laboratorije toplinskog mjerenja, ispitivanja čvrstoće, preciznog inženjerstva, umjetne percepcije i autonomnih sustava te automatike i robotike, srednjoškolcima su predstavljeni i studentski projekti, a riječ je o RITEH Racing Teamu i Water Bikeu koje su srednjoškolcima predstavili smi studenti. 
    Cilj manifestacije Dan otvorenih laboratorija, prema riječima dekana prof. dr. Gorana Turkalja, je potaknuti učenike da na vrijeme počnu razmišljati o odabiru studija, ali i predstaviti im studentski život. 
    – Želja nam je na ovaj način privući i povećati broj kvalitetnih studenata. Uz razgledavanje laboratorija za učenike organiziramo ručak u našoj kantini, a na taj način mogu isprobati studentski život, kazao je dekan. 
    Dodajući kako cjelokupnu manifestaciju financira Tehnički fakultet, organizator Dana otvorenih laboratorija prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je fakultet organizirao i prijevoz učenika iz udaljenijih mjesta. Iako do fakulteta nisu morali dugo putovati, jer pohađaju Tehničku školu za strojartsvo i brodogradnju smještenu u susjedstvu, Lovro Oštrić i Danijel Biljman jučer su bili ugodno iznenađenim onime što su na Tehničkom fakultetu vidjeli. 
    – Nikada nisam bio na fakultetu i jako je zanimljivo. Čini mi se da vlada ugodna atmosfera za rad. Razmišljao sam o upisu ovog fakulteta i zato sam došao vidjeti što se nudi, kaže Danijel. 
    Njegov kolega Lovro iznenadio se pak suvremenom opremom kojom raspolaže fakultet. 
    – Nisam očekivao ovakvu opremljenost fakulteta. Zadovoljan sam onime što sam vidio. Moj prvi izbor je Fakultet elekrotehnike i računalstva, a drugi će mi izbor biti riječki Tehnički fakultet, jer zanimaju me računarstvo i strojarstvo, zaključio je Lovro.


 
''Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku'', Novi list, 22. 5. 2015.
 
 
IZNADPROSJEČNI PRVA GENERACIJA MAGISTARA BIOTEHNOLOGIJE

Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku
Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova

 
 
Svečana promocija prve generacije magistara biotehnologije  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, pored sjajnih znanstvenih postignuća, obrazuje studente unutar studijskih programa koji su specifični u kontekstu Europe jer predstavljaju interdisciplinarni studij koji uključuje biomedicinske i prirodne znanosti, ali i ekonomiju i stjecanje vještina u domeni razvoja novih tehnologija – istaknula je jučer na svečanoj promociji prve generacije magistara biotehnologije prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova, a čestitajući im, prorektorica je naglasila da njihovi studenti imaju priliku raditi u najmodernijim laboratorijima u Hrvatskoj, a kao posebno važan aspekt istaknula je i suradnju s JGL-om. Uz zahvalu profesorima, prof. dr. Prijić Samaržija posebno je istaknula da je ponos Sveučilišta iznimna uspješnost prve generacije magistara biotehnologije, jer je čak 90 posto upisanih studenta studij završilo u roku, što je iznadprosječno postignuće, a većina je postigla rezultat koji se posebno pohvaljuje. 
    Jučerašnjim činom zvanje magistar biotehnologije u medicini stekli su: Smiljana Banko, Zrinko Baričević, Ivana Bertović, Leon Cindrić, Renato Čargonja, Stefani Dobrović-Ivanov, Helija Dokić, Petra Filipović, Nika Gržeta, Anja Harej, Antonia Horak, Nina Jurčić, Leon Juretić, Mia Merlak, Adrian Moderčin, Antonella Paladin, Tihana Poropat, Lora Savin, Nikolina Stanić i Andreja Zubković, dok su zvanje magistar istraživanja i razvoja lijekova stekli: Dalibor Barkić, Karla Bosiljevac, Jelena Hac, Martina Kalauz, Matea Knapić, Vedran Kosanović, Marko Lapat, Vlatka Maričić, Andrea Markovinović, Sanja Milovanović, Viktoria Mrđen, Romina Sabo, Nina Šilobad i Tina Uroda. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Natalija Bede'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Numerical and Experimental Study of Concrete Fracture under Dynamic Loading« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Natalija Bede. Mentor pri izradi rada bio je prof.dr. Joško Ožbolt, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Ivica Kožar i doc.dr. Vanja Travaš s riječkog Građevinskog fakulteta te prof.dr. Joško Krolo s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)



 
''Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
SVEČANA SJEDNICA SENATA OBILJEŽAVANJE 42. GODIŠNJICE SVEUČILIŠTA U RIJECI UVELIČAO I ZORAN MILANOVIĆ

Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku

Ovo sveučilište radi, napreduje i provokativno je kada treba, rekao je premijer, a rektor Lučin istaknuo kao prioritet osnivanje sveučilišne bolnice te ukazao na probleme s kojima se susreće riječka medicina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Riječko Sveučilište provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – premijer Zoran MilanovićRIJEKA » Rijeka je grad koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uspio razviti jedno ozbiljno sveučilište. I u akademiji, kao i u politici, percepcija nešto znači. Nekada je percepcija, u moje vrijeme kad sam bio student, bila da se jedino ima smisla školovati u Zagrebu. Danas je percepcija, ali i činjenica, da Hrvatska ima nekoliko kvalitetnih sveučilišta – kazao je jučer premijer Zoran Milanović na svečanoj sjedinici Senata Sveučilišta u Rijeci kojom su obilježene 42 godine postojanja te ustanove. 
    Jučerašnji posjet premijera bilo je njegovo treće gostovanje na riječkom Sveučilištu u ovoj godini, a dodajući kako je kao predsjednik Vlade nezadovoljan količinom ulaganja u obrazovanje i znanost, Milanović je istaknuo da se hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti. 
    – Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – istaknuo je premijer. 
    
Integracija s KBC-om

Svečana sjednica Senata okupila je jučer cijeli niz uglednih gostiju, među kojima su bili predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, kao i rektori sveučilišta iz Mostara, Maribora i Trsta, a prema ocjeni riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, Rijeka ne bi bila grad kakav jest bez riječkog Sveučilišta. Iznoseći pak sve uspjehe Sveučilišta u proteklih godinu dana, rektor prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da smatra kako Sveučilište može biti zadovoljno i ponosno onim što je do sada naprav
Nagrade, zahvale i počasna zvanja 
    
    Svečana sjednica Senata bila je prilika i za uručenje niza zahvalnica, ali i dodjele počasnog zvanja i titule professor emeritus za 2015. koja je pripala Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta, Mati Sršenu s Građevinskog te Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta. Dobitnici zahvalnica umirovljeni su redoviti profesori: Žarko Violić, Bruno Grbac, Vinko Kandžija, Igor Brajdić, Ivan Vrkljan, Mira Ćuk, Eris Materljan, Žarko Mavrić, Jasminka Rupčić, Miljenko Uravić te Jasna Peter Katalinić, dok su u trajno zvanje redovitih profesora izabrani: Mile Pavlić, Branko Šestan, Jasminka Pavelić, Željka Crnčević Orlić, Dinko Vitezić, Gordana Zamolo, Nikica Gabrić, Željko Reiner, Maja Krašević, Damir Miletić, Elvira Mustać, Lada Badurina, Nenad Smokrović, Marija Kaštelan-Mrak, Dean Crnković i Nenad Hlača. Ujedno su dodijeljene i rektorove nagrade za izvrsnost koje su dobili: Kristina Habunek, Ivana Pajković, Nika Čunović, Josipa Ždravac, Kruno Topolski, Daniel Brusić, Domagoj Vučić, Katarina Balen, Iva Parenta, Sandra Kvaternik, Sandra Crnko, Ivan Pribanić, Viktor Jurčić, Ivona Jerbić i Hana Grubišić-Krmpotić, dok su rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni i umjetnički rad dobili: Lara Saftić, Erol Šehu i Monika Rajkovača, a studentom volonterom proglašena je Andreja Matošević. Studentom aktivistom proglašen je Diego Sušanj, a rektorova nagrada za sport pripala je Ani Matković, dok je zahvalnicu za izniman doprinos studentskom aktivizmu dobila Ema Karmelić. 
    
Rektorovo upozorenje političarima 
    
    Rektor je u svom govoru istaknuo da još jednom želi upozoriti političare i širu javnost da vremena više nemamo i da moraju iskoristiti pamet sveučilišta, jer će u protivnom posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi. 
    Posebno je izrazio i zabrinutost zbog razine financiranja istraživanja, koje nije dostatno, a razvoj istraživačkih karijera skoro je zaustavljen te je dodao da danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a od toga živi skoro pet tisuća riječkih obitelji.
 ilo, no ipak smatra da se može i više, bolje i brže. Najavljujući kako Sveučilište u idućoj godini očekuje još više izazova, rektor je istaknuo da se čim prije mora pokrenuti Centar za cjeloživotno učenje i doktorska škola, no kao najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište apostrofirao je integraciju s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice. 
    
Strateško pitanje

– Usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima riječke medicine, riječko zdravstvo je u krizi. Posebno zabrinjava zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti, čemu svakako negativno doprinosi narušavanje sustava vrijednosti i sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Zbog nedostatnog ulaganja i loše kadrovske politike Rijeka zaostaje i u onim segmentima vrhunske kliničke medicine u kojima je nekad predvodila. 
    Sveučilišna bolnica strateško je pitanje za riječko zdravstvo i za ovo Sveučilište i tu nam je potrebna snažna potpora lokalne i županijeske vlasti. Principi su nam uglavnom svima poznati, samo ih se trebamo pridržavati i puno više raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u našim strategijama. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije. Moramo biti kritični i prema sebi samima i priznati da nismo radili ono što se od nas očekivalo i očekuje, upozorio je rektor.


 
''Doktorirala Maja Gaćeša'', Novi list, 18. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET

Doktorirala Maja Gaćeša
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Fixed-Pole Concept in 3D Beam Finite Elements – Relationship to Standard Approaches and Analysis of Different Interpolations« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Gaćeša. Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. Gordana Jelenića, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nenad Bićanić i doc. dr. Dragan Ribarić s riječkog Građevinskog fakulteta, prof. dr. Goran Turkalj s riječkog Tehničkog fakulteta, prof. dr. Miran Saje i prof. dr. Dejan Zupan Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo. (I. Š. K.)
 


 
''Prikaz antičke svakodnevice'', Novi list, 15. 5. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULET FESTIVAL POVIJESTI
 
 
* Foto: M. GRACIN
            RIJEKA » Radionice izrade klinastog pisma, hebrojsko pismo ili antička i srednjovjekovna kuhinja te rekonstrukcija antičke svakodnevice i antička kozmetika – samo su dio onoga što se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci može vidjeti u sklopu manifestacije »Antička i srednjovjekovna svakodnevica«. Riječ je o dvodnevnoj manifestaciji koja je jučer započela, a zajednički su je organizirali Odsjek za povijest te Odsjek za kroatistiku i Udruga studenata povijesti »Malleus«. Pojašnjavajući da se manifestacija odvija u okviru zagrebačkog Festivala povijesti »Kliofest« Kosana Jovanović s Odsjeka za povijest ističe da se ove godine prvi put »Kliofest« odlučio raširiti na više gradova. 
    – Cilj je manifestacije promovirati povijest, ali i predstaviti aktualna istraživanja te se otvoriti prema javnosti. U organizaciji manifestacije sudjeluje pedesetak studenata prve i druge godine studija povijesti te studenti uključeni u »Malleus«, kao i profesori oba Odsjeka, kaže Jovanović. (I.Š.K.)
 


 
''Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja'', Novi list, 14. 5. 2015.
 
PROGRAM ZA UMIROVLJENE PROFESORE MEDICINSKI FAKULTET I FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U ZAJEDNIČKOM PROJEKTU

Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja
 
 
RIJEKA » Dekani Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Tomislav Rukavina i prof. dr. Alan Šustić, na prijedlog Udruge diplomiranih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci – Alumni MedRi, pokreću poseban program koji će svim zainteresiranim nastavnicima tih fakulteta ponuditi da nastave sa svojom aktivnošću u obimu i na način koji je optimalan za njih i za akademsku zajednicu i nakon umirovljenja. 
    Naime, sveučilišni nastavnici sve češće odlaze u mirovinu nakon navršene 65. godine života. Rezultat je to šire politike koju se, u ime načela solidarnosti i poticaja mlađim generacijama može prihvatiti, ali prof. dr. Šustić i prof. dr. Rukavina ukazuju na zanemarivanje činjenice da se u većini njihovih umirovljenih nastavnika krije nenadoknadiv i neprocjenjiv kapital iskustva i entuzijazma koji bi valjalo iskoristiti u pružanju uzora, transferu znanja i odgoju studenata i kolega. 
    Stoga se pokrenutim programom predlaže da radi prilagodbe na novi životni ritam, budući umirovljenici, posljednju godinu radnog vijeka uživaju privilegij »kliznog« radnog vremena, pod uvjetom da to ne kolidira s njihovim nastavnim i drugim obvezama. 
    – Riječ je o aktu dobre volje. Mislimo da je dobro i pozitivno definirati proces koji će i ljudima u mirovini omogućiti određeni status. Riječ je o profesorima koji još uvijek mogu održati kvalitetnu nastavu i oba fakulteta imaju potrebu da zaposlenicima omoguće rad još pet godina nakon umirovljenja, pojašnjava prof. dr. Šustić. 
    Programom se predlaže da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori održavaju nastavu iz izbornih predmeta koje bi izvodili u cijelosti ili u većem dijelu, u skladu sa svojim željama i kompetencijama, a pri čemu bi se vrsta i iznos naknade posebno dogovarao, već prema trenutnim mogućnostima fakulteta. Jedan od prijedloga je i da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori budu članovi-volonteri stalnih savjetodavnih i ad-hoc povjerenstava dekana i fakultetskih vijeća, uz eventualnu naknadu putnih troškova te da tijekom prvih pet godina od umirovljenja, koriste mobilni telefon u vlasništvu i o trošku matičnog fakulteta, koji funkcionira isključivo unutar mreže dvaju fakulteta, KBC-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a i Thalassotherapije Opatija. Umirovljene profesore tijekom posljednje godine koju provode na radnom mjestu intervjuirat će i posebno delegirani student čiji će zadatak biti snimiti njihova sjećanja na vlastiti profesionalni i životni put te instituciju, u okviru projekta sustavnog kompiliranja »usmene povijesti«. (I. Š. K.)


 
''Doktorirao Vedran Prša'', Novi list, 11.5. 2015.
 
EKONOMIJA

Doktorirao Vedran Prša
 
 
RIJEKA » Vedran Prša stekao je akademsku titulu doktora znanosti na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, obranivši rad s naslovom »Ekonomski učinci reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije u Europskoj uniji i odabranim zemljama jugoistočne Europe«. 
    Prša je doktorski rad obranio pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Dragomir Sundać (predsjednik), dr. sc. Đula Borozan i dr. sc. Nela Vlahinić Lenz, mentor (članovi). (M. Gl.)



 
''Druženje studenata i poslodavaca'', Novi list, 9. 5. 2015.
 
PRAVNI FAKULTET PRVI HRVATSKI SAJAM POSLOVA ZA PRAVNIKE

Druženje studenata i poslodavaca
 
 
Velik odziv na Sajmu poslova studenata prava  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Pravo je studij koji daje širinu, a moje je iskustvo da dio studenata ne iskorištava mogućnosti koje daje studij – istaknuo je bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović na prvom hrvatskom Sajmu poslova za pravnike »Student Meet Employers«. Cjelodnevnu manifestaciju koja je na Pravnom fakultetu okupila niz pravnih stručnjaka koji su studente upoznali sa svojim profesionalnim iskustvima, kao i potencijalne poslodavace, organizirao je Studentski zbor, a prema riječima predsjednice Anamarije Jengić cilj je povezivanje studenata s poslodavcima. 
    – Želja nam je da studenti dobiju uvid u moguća daljnja profesionalna usmjerenja po završetku fakulteta, odnosno da u razgovoru s poslodavcima pronađu željeni posao ili praksu, kazala je Jengić. 
    Kako će biti korak ispred kolega studentima je jučer otkrio potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. Andrej Plenković koji im je poručio da poslodavci pri odabiru zaposlenika gledaju trajanje studija kandidata, ali i njegovu angažiranost za vrijeme studija. 
    – Vodite računa o tome što će pisati u vašem životopisu. Već za vrijeme studija morate biti angažirani u različitim područjima i pokušajte prepoznati pravnu karijeru u kojoj ćete dati najviše od sebe. Bitno je da se na tržište rada uključite što prije, a jedan od iznimno važnih aspekata je i poznavanje jezika, uputio je studente Plenković. 
    S činjenicom da je rani angažman još za vrijeme studija jedna od važnijih stvari koja određuje karijeru složila se i pučka pravobraniteljica mr. Lora Vidović, a svoja iskustva iznijeli su i predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predsjednica ureda državne uprave u PGŽ-u Jasna Turak, Gordana Jakobović iz HGK i predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina.

I. ŠESTAN KUČIĆ




 
''Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
CRVENI KRIŽ

Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj jučer u prostorijama Filozofskog fakulteta u Rijeci, pristupilo je 27, a krv darivalo dvadeset darivatelja, među kojima i sedam novih. Akciju je organizirao Filozofski fakultet Rijeka u suradnji s Odsjekom darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u povodu Dana fakulteta i u okviru programa Tjedna Hrvatskog Crvenog križa. Sutra od 8 do 13 sati akcija darivanja krvi bit će održana u prostorijama Vatrogasnog doma u Kastvu. (S. G.)


 
''Želim i ja znati'', Novi list, 8. 5. 2015.

EDUKATIVNA PREDAVANJA POMORSKI FAKS

Želim i ja znati
 
 
RIJEKA » »Želim i ja znati« naziv je trodnevnih edukativnih predavanja i radionice koji su započeli u organizaciji Studentskog zbora Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radionice i predavanja organizirat će se do 8. svibnja, a riječ je o zabavnom i poučnom programu namijenjenom ponajviše studentima završnih godina, ali i svim ostalim zainteresiranima sa Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci i to sasvim besplatno. Cilj predavanja i radionice na kojima sudjeluje pedeset studenata je studente naučiti što je to »Garancija za mlade«, koje su mogućnosti nakon školovanja, kako čitati i razumjeti Ugovor o radu, koje su obveze prema poslodavcu i obrnuto, kao i koja su najčešća te najneugodnija pitanja koja se pojavljuju na razgovorima za posao. Studenti će dobiti saznanja i o neverbalnoj komunikaciji, psihologijskom testiranju te o otvorenim molbama. (I. Š. K.)


 
''Josipović i Plenković o svojim iskustvima'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
SAJAM POSLOVA PRAVNI FAKULTET
 
Josipović i Plenković o svojim iskustvima
 
 
RIJEKA » Studentski zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci danas s početkom u 10 sati na Pravnom fakultetu organizira Sajam poslova za pravnike »Students Meet Employers«. Sajam će predavanjem »Moje iskustvo« otvoriti bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović, a nakon njega predavanje će održati i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. sc. Andrej Plenković. O iskustvu u pravničkoj profesiji govoriti će i pučka pravobraniteljica mr. sc. Lora Vidović, predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predstojnica ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji Jasna Turak, predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina te u ime Hrvatske javnobilježničke komore Gordana Jakobović. Tijekom dana održat će se i izlaganja poslodavaca, a uoči Sajma već su održane radionice za studente, dok će se danas održati predavanje o pravnicima u banci. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Maja Grdinić'', Novi list, 6. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI

Doktorirala Maja Grdinić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Međuovisnost poreznih struktura i ekonomskog rasta u odabranim državama srednje i istočne Europe i Republici Hrvatskoj« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Grdinić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nikša Nikolić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, doc. dr. Saša Drezgić i prof. dr. Helena Blažić s riječkog Ekonomskog fakulteta. (I.Š.K.)


 
''Doktorirao Davor Mance'', Novi list, 5. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET

Doktorirao Davor Mance
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Upravljanje zajedničkim dobrima na tržištu emisija u okoliš Europske unije« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Davor Mance. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nada Denona Bogović, prof. dr. Marija Kaštelan Mrak i prof. dr. Nenad Smokrović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Maks Tajnikar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. (I. Š. K.)
 



 
''Doktorirao Vedran Mrzljak'', Novi list, 4. 5. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Vedran Mrzljak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Kvazidimenzijski model za numeričke simulacije brodskoga dvotaktnoga dizelskog motora« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Mrzljak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tomislav Mrakovčić, prof. dr. Vladimir Medica i doc. dr. Tomislav Senčić s riječkog Tehničkog fakulteta te izv. prof. dr. Tomaž Katrašnik s Fakulteta za strojništvo, Univerza v Ljubljani i prof. dr. Gojmir Radica s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. (I. Š. K.)
 


 
''Znanost je ženskog roda'', Novi list, 30. 4. 2015.
 
UDRUGA PARITER IZLOŽBA NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU
 
 
Izloženo 19 portreta žena   * Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Izložba »Znanost je ženskog roda« otvorena je na drugom katu Građevinskog fakulteta, u organizaciji udruge PaRiter. Izloženo je 19 portreta žena, koje su odigrale važnu ulogu u znanosti, kako u bližoj, tako i u daljoj povijesti, bilo da je riječ o fizici, kemiji, botanici, genetici, astronomiji, raketnoj znanosti ili komunikacijskim tehnologijama. Portrete je izradilo dvanaest autora, autorica s područja Rijeke, Krka, Opatije i Istre: Anja Ferenčić, Antonia Radošević, Jadranka Lacković, Karin Bogdanić, Lea Županović, Marin Nižić, Nika Krajnović, Nives Žarković, Sara Pečanić, Tamara Travaš, Tina Baisjol i Višnja Laginja. Autori i autorice sami su birali tehniku portretiranja, prema zadanoj fotografiji. Bez ikakve novčane naknade izradili su portrete, koji u sebi nose njihov jedinstven kreativni potpis i umjetnički izraz. Izložba na taj način spaja umjetnost s informirajem, edukacijom studenata i šire javnosti. 
    U udruzi PaRiter, pojašnjava Katarina Mikulić, smatraju da se znanost i tehnologija, često neopravdano doživljavaju muškim područjem, te su stoga odlučili predstaviti žene znanstvenice. 
    – Izložba je dio šireg programa, kojim udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata, pojašnjava Mikulić. 
    Iz tog razloga, Udruga PaRiter je povodom Međunarodnog dana žena, zajedno sa SOS telefonom – grad Rijeka i udrugom Druga Rijeka, organizirala aktivističku akciju u kojoj su nazivi riječkih ulica prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Neke od tih žena detaljnije će se predstaviti javnosti upravo kroz ovu izložbu portreta. (A. P.)
 


 
''Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
GLYCOMET PROJEKT FINANCIRA EK, KOORDINIRA ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU

Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda

Glavni cilj projekta je razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora

 
 
Prof. dr. Đuro JosićRIJEKA » GlycoMet projekt (Methods for high-throughput glycoproteomic analysis) kojeg s 1,8 milijuna eura financira Europska komisija u sklopu Marie Curie Industry-Academia Partnerships and Pathways nakon četverogodišnje provedbe rezultirat će razvojem metoda za brzo prepoznavanje promjena u finoj strukturi određenih aktivnih supstanci kako u stanicama krvi, tako i u hrani te lijekovima. Riječ je o prvom europskom projektu koje koordinira Sveučilište u Rijeci, a njegov glavni koordinator prof.dr. Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta ističe da se radi o interdisciplinarnom projektu čiji će rezultati imati široku primjenu u medicinskoj, farmaceutskoj ili pak prehrambenoj industriji. 
    – U projektu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci ukupno pet znanstvenih i gospodarskih ustanova, a uz riječko Sveučilište i Odjel za biotehnologiju te grupu prof.dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta tu su i BIASeparations koji ima sjedište u Sloveniji i Austriji te njemački Max Planck institutes i zagrebačka tvrtka Genos, kaže prof.dr. Josić.
    Glavni cilj projekta je
Rhode Island zamijenio Rijekom 
    
    GlycoMet projekt samo je jedan u nizu projekata u kojima je u svom radnom vijeku sudjelovao prof.dr. Đuro Josić. Riječ je o znanstveniku-povratniku koji je na Odjel za biotehnologiju došao prije dvije i pol godine s američkog Brown Universityja na Rhode Islandu, a ima i dvanaestogodišnje iskustvo rada u privredi i to u austrijskoj Octapharmi gdje je bio voditelj za istraživanje i razvoj. 
    – Vratio sam se jer osjećam da ovoj zemlji nešto dugujem, a iako sam iz Vukovara odabrao sam riječko Sveučilište jer smatram da je riječ o ustanovi koja ima budućnost. Studenti su izvrsni, ali je velika šteta što mnogi od njih neće ostati ovdje i to je stvar koja boli, kaže prof.dr. Josić. 
    Dodajući kako je do sada radio na niz projekata te je bio i član austrijskog tima za EU projekte prof.dr. Josić ističe kako je svoj rad na riječkom Sveučilištu započeo s projektom za povratnike koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost i koji mu je omogućio nabavku početne opreme.
 razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora. Kroz suradnju s partnerima na projektu doći će do transfera znanja između industrije i akademije, generiranja novih znanja i u konačnici do razvoja novih inovativnih tehnologija. Konkretno to u praksi znači, da će se razviti metode koje će omogućiti bzo prepoznavanje i dijagnozu bolesti, ali i utvrđivanje autentičnosti prehrambenih proizvoda. 
    – Primjerice u mlijeku postoje proteini koji su hranjivi i neopasni, ali ukoliko dođe do određenih promjena može doći do opasnih nuspojava. Ili drugi primjer, u našem obrambenom sustavu su protutijela koja nas brane od invazije, no ukoliko dođe do određenih promjena ona su neaktivna ili još gore mogu napadati i dolazi do autoimunih bolesti. Te fine promjene mogu ići u dobrom i lošem smjeru i mi radimo na razvoju metoda za njihovo brzo prepoznavanje. Ono što se prije prepoznavalo cijeli dan sada će se moći prpoznati za nekoliko minuta, pojašnjava prof.dr. Josić. 
    Te će metode, dodaje, imati primjenu i u forenzici kao što je određivanje starosti osobe iz kapi krvi, ali i u prehrambenoj industriji. 
    – Moći ćemo, primjerice, utvrditi je li paški sir prvoizveden od mlijeka ovaca koje su vani ili su pak u oborima ili se radi o »paškom« siru proizvedenom u Njemačkoj u koji je dodano kravlje mlijeko, navodi prof. dr. Josić. 
    Jedan od ciljeva projekta je i povezivanje znanosti i gospodarstva, ali i edukacija mladih znanstvenika s područja EU i pridruženih zemalja, a u tom kontekstu na projektu je zaposlen i dr. Uroš Anđelković iz Beograda.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Siniša Bogdan'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU

Doktorirao Siniša Bogdan
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Financijski aspekti ulaganja u vrijednosnice na hrvatskom tržištu kapitala« na poslijediplomskom doktorskom studiju »Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu« na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije stekao je Siniša Bogdan. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Silvije Orsag, prof.dr. Zoran Ivanović i prof.dr. Ivan Santini. (I.Š.K.)



 
''Traže 8 istraživača postdoktoranata'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
NATJEČAJ STIPENDIRANJE

Traže 8 istraživača postdoktoranata
 
 
RIJEKA » Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci raspisao je drugi po redu natječaj za novu 2015.– 2016. generaciju stipendiranja stranih istraživača poslijedoktoranada. Program će ugostiti osam istraživača poslijedoktoranada čiji će boravak na Sveučilištu u Rijeci započeti s rujnom, a natječaj je otvoren do 31. svibnja. S ciljem poticanja rasprave o temama koje su od društvene i političke važnosti, Centar je usmjerio pažnju na dvije aktualne teme – problemi migracije na mediteranskom području te građanski neposluh. (I.Š.K.)


 
''Zaposlena tri znanstvena novaka'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET TRI MILIJUNA KUNA ZA TRI PROJEKTA
 
 
RIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je znanstvenoistraživačke projekate koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a riječ je o tri projekta čija je ukupna vrijednost nešto manja od tri milijuna kuna. Prijave projekata recenziralo je više međunarodnih stručnjaka, a u području tehničkih znanosti na razini Hrvatske je prijavljeno 120 projekata, od čega je za financiranje odobreno njih 54. Tehničkom fakultetu odobreno je financiranje triju projekata, dva iz polja strojarstva i jedan iz polja brodogradnje, a na teret tih projekata zaposleno je i troje znanstvenih novaka za koje je predviđeno da izrade svoju doktorsku disertaciju u okviru istraživanja na projektu. Riječ je o projektu prof.dr. Josipa Brnića »Procjena ponašanja konstrukcije u graničnim uvjetima rada«, projektu prof.dr. Jasne Prpić Oršić »Zeleniji pristup projektiranju broda i optimalnom planiranju plovidbene rute te projektu prof.dr. Bože Smoljana »Optimiranje i modeliranje termalnih procesa materijala«. (I.Š.K.)


 
''Na fakultetima minuta šutnje za Keniju'', Novi list, 27. 4. 2015.

REKTORSKI ZBOR
 PODRŠKA EUROPSKOJ INICIJATIVI »PROTECT UNIVERSITIES FROM ATTACK«
 
 
 
RIJEKA » Rektorski zbor Republike Hrvatske je podržao inicijativu EUA (European University Association) pod nazivom »Protect Universities from Attack« pokrenutu nakon terorističkih napada koji su uslijedili na sveučilišnom kampusu u Garissi u Keniji 2. travnja kada je ubijeno 147 studenata, a najmanje 79 ljudi je ranjeno. Predsjednik Rektorskog zbora prof.dr. Pero Lučin poziva sastavnice, djelatnike i studente Sveučilišta u Rijeci da se priključe akciji te da minutom šutnje odaju počast žrtvama u Keniji i upozore na važnost zaštite sveučilišta od svih oblika napada. Minutom šutnje 27. travnja u 12 sati hrvatska će se sveučilišta pridružiti ostalim europskim sveučilištima u osudi bilo kakvog oblika nasilja nad obrazovanjem te odati počast svim ubijenima, kao i svima koji su pogođeni napadima u Keniji te ostalim napadima na sveučilišta i sveučilišne vrijednosti širom svijeta. Članovi Rektorskog zbora ovim činom žele upozoriti da je svaki čin nasilja ili napada na obrazovanje u suprotnosti s temeljnim sveučilišnim vrijednostima kao što je sloboda mišljenja i govora, tolerancija i autonomija te se ugrožava temeljno pravo svake osobe na stjecanje kvalifikacija kojima će kasnije pridonijeti razvoju svoje zemlje i društva. (I.Š.K.)


 
''Doktorirala Ivana Mikolašević'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) – čimbenik progresije kronične bubrežne bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina stekla je Ivana Mikolašević. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: prof. dr. Sanjin Rački, prof. dr. Irena Hrstić, prof. dr. Ines Mrakovčić Šutić i prof. dr. Lidija Orlić. (I.Š.K.)



 
''Znanost je privilegij i sve bolje plaćen posao'', Novi list, 25. 4. 2015
 
NeuRi 2015 OTVOREN STUDENTSKI KONGRES
 
 
Sudionici Studentskog kongresa neuroznanosti   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Studentski kongres neuroznanosti – NeuRi 2015 započeo je na Medicinskom fakultetu, a 250 sudionika ovaj će vikend obiti aktualne informacije i uvid u suvremena istraživanja mozga. Kongres se održava u Rijeci i na Rabu, a osim izlaganja, bit će održane i dvije interaktivne radionice za studente na kojima će biti riječi o čestim ovisnostima – konzumaciji THC-a i neaktivnosti u djetinjstvu kao javnozdravstvenom problemu. Otvorenju kongresa jučer su prisusvovali i brojni gosti, a rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin poručio je okupljenima da se bave znanošću jer je ona priviligij i posao koji će u budućnosti biti sve bolje plaćen. 
    – Vi kao budući medicinari možda imate dvojbu između klinike i znanosti, no bez obzira na odabir, važno je ovladiti istraživačkom kompetencijom i važno je da se, kad završite studij, čim prije uhvatite doktorata, poručio je Lučin. 
    Na otvorenju studentskog kongresa bio je i saborski zastupnik Željko Jovanović koji svake godine prati ovaj kongres, dok je zamjenik gradonačelnika Marko Filipović podsjetio da su znanost i tehnologije u fokusu intersa Grada Rijek. (B. Č.)


 
''Znanstvenici ratnici 21. stoljeća'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU ODRŽANA PROMOCIJA NOVE GENERACIJE DOKTORA ZNANOSTI

Znanstvenici ratnici 21. stoljeća
Na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, istaknuo je rektor prof. dr. Pero Lučin

 
 
Rektor Pero Lučin čestitao je novim doktorandima   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Zadaća je znanstvenika da uči druge i da se bori za očuvanje našeg života i civilizacije. Na žalost u našem društvu prevladavaju neznanstvene metode koje se temelje na intuiciji i nepreciznosti i zbog toga je naša zajednica neuspješna. Vaša je zadaća da širite znanstvene metode, razmišljate o razvoju ekonomije i društva. Stoga ostanite ovdje, istražujte, borite se i budite ratnici 21. stoljeća – poručio je jučer rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin novoj generaciji doktora znanosti. 
    Promovirajući doktorante, prof. dr. Lučin je istaknuo kako na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, a jučerašnji čin promocije, dodao je, potvrda je da su novi doktori znanosti ovladali istraživačkim kompetencijama i znanstvenim metodama. 
    – Ovo je prilika da vam se zahvalimo za sve što ste napravili za Sveučilište kroz svoj rad, ali uz zahvale idu i očekivanja. Nemojte zaboraviti da živimo u 21. stoljeću i da na promjene treba odgovarati, kazao je rektor.
    Jučer je ukupno promovirano 30 doktorandica i 33 doktoranda iz svih znanstvenih područja riječkog Sveučilišta. Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva stekli su doktorandi Medicinskog fakulteta: Nives Radošević Quadranti, Koraljka Rajković Molek, Luka Đudarić, Vesna Pehar-Pejčinović, Ljubinka Frlan Vrgoč, Martina Mavrinac, Tomislav Tadin, Ivan Šoša, Vanja Licul, Snježana Štemberger-Papić, Rajko Miškulin, Goran Poropat, Danijela Vrdoljak-Mozetič, Branislava Popović i Teodora Zaninović Jurjević. 
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti stekli su doktorandi Ekonomskog fakulteta: Saša Aksentijević, Ana Težak Damijanić, Borna Debelić, Sonja Brlečić Valčić, Marija Ivaniš, Pavle Jakovac, Nikolina Dukić, Luka Samaržija, Vesna Buterin, Maja Vujičić i Bojana Olgić Draženović te doktorandi Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu: Daniel Dragičević, Sabina Hodžić, Maja Nikšić Radić, Katarina Bakija, Maja Mamula, Zorica Krželj-Čolović i Nataša Kovačić. 
    Iz područja humanističkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi s Filozofskog fakulteta: Marin Biondić, Perina Vukša Nahod, Ivana Eterović, Dijana Ćurković, Martina Kramarić i Borana Morić-Mohorovičić. 
    Iz područja tehničkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi Tehničkog fakulteta: Željko Vrcan, Samir Žic, Dražen Kostelac, Ivica Glavan, David Blažević, Stefan Ivić, Paolo Blecich, Tatjana Ivošević, Kristina Marković i Sandro Doboviček; doktorandi Pomorskog fakulteta: Josip Orović, Jakov Karmelić, Neven Grubišić, Radoslav Radonja, Zoran Mrak, Đani Šabalja, Veljko Plazibat i Lovro Maglić te doktorandi Građevinskog fakulteta: Elvis Žic, Igor Ružić, Josip Rubinić, Mirko Grošić i Leo Škec. 
    Iz interdisciplinarnih područja znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekla je Sanja Šale s Odjela za biotehnologiju.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirao Tomislav Mađerević'', Novi list, 24. 4. 2015
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Ultrazvučno vođena operativna tehnika liječenja Haglundove bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane ortopedija stekao je Tomislav Mađarević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tedi Cicvarić, doc. dr. Saša Rapan, prof. dr. Damir Miletić i doc. dr. Anton Tudor. (I. Š. K.)



 
''Više od 250 sudionika iz regije'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
NeuRi 2015. PETI STUDENTSKI KONGRES OD 24. DO 26. TRAVNJA
 
 
RIJEKA » U organizaciji studentske udruge FOSS MedRi od 24. do 26. travnja održat će se 5. studentski kongres – NeuRi 2015. Kongres će se održavati na dvije lokacije, na Medicinskom fakultetu i u Psihijatrijskoj bolnici Rab. Pod motom »Edukacija & Iskustvo« i ove godine manifestacija će okupiti više od 250 sudionika iz zemalja regije, a uz brojna studentska izlaganja, sudionici će imati priliku poslušati plenarna predavanja: prof.dr. Gorana Šimića, neuroznanstvenika s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, doc.dr. Vesne Šendule-Jengić, ravnateljice Psihijatrijske bolnice Rab, dr. Gorana Arbanasa, psihijatra i prvog hrvatskog seksualnog terapeuta te Igora Salopeka, predsjednika novoosnovanog Centra za destigmatizaciju i prevenciju duševnih smetnji. 
    Ovogodišnji NeuRi će pružiti uvid u suvremena istraživanja ljudskog mozga. Kroz 29 izlaganja i 13 studentskih postera, postavljat će se, između ostalog, pitanja o razlikama između emocionalne inteligencije i općeg emocionalnog doživljaja prije i nakon moždanog udara, mogućnosti života bez malog mozga, stavovima o aseksualnosti i slično. 
    Bit će prikazani klinički ishodi pacijenata s penetrirajućim ozljedama glave uzrokovanim vatrenim oružjem te mogućnost procjene autonomnog živčanog sustava kroz analizu srčanog ritma u mladih pušača i nepušača te će s neurološkog aspekta biti prikazan utjecaj seksualne orijentacije na moždanu strukturu i kogniciju. Sudionici će imati i priliku u subotu upoznati ustanovu za liječenje i rehabilitaciju – Psihijatrijsku bolnicu Rab. (I. Š. K.)


 
''Upisi na diplomske studije elektroničkim putem'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci prvo će u Hrvatskoj ove godine upise na diplomske studije provesti u elektroničkom obliku, preko Središnjeg prijavnog ureda, a riječ je pilot-programu. Ta je odluka usvojena i na sjednici Senata, a prema pojašnjenju prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samaržija novi sistem upisa značit će mogućnost aplikacije na programe riječkog Sveučilišta studenata iz svih dijelova Hrvatske. – Riječ je o upisnom postupku koji se već provodi za preddiplomske studije i odvija se preko Središnjeg prijavnog ureda i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ove godine će se takav upisni postupak primijeniti i za diplomske studije, kaže prorektorica. 
    Senat Sveučilišta potvrdio je i izbor prof.dr. Anđelke Radojčić Badovinac za pročelnicu Odjela za biotehnologiju čiji trogodišnji mandat počinje 15. srpnja. Usvojen je i novi poslijediplomski specijalistički studij Klinička farmakologija s toksikologijom: ispitivanje i primjena lijekova koji će izvoditi Medicinski fakultet. (I. Š. K.)


 
''Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku'', Novi list, 22. 4. 2015.
 
FESTIVAL ZNANOSTI ŠKOLE I SVEUČILIŠTE
 
Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ukupno 150 skupina učenika različitog uzrasta jučer je prošlo kroz zgradu Sveučilišnih odjela gdje je u sklopu Festivala znanosti održan Otvoreni dan Sveučilišnih odjela s ciljem predstavljanja odjela za biotehnologiju, informatiku i fiziku. Tijekom cijelog dana svi laboratoriji Odjela imali su otvorena vrata za posjetitelje koji su mogli sudjelovati u kemijskim i biotehnološkim pokusima, ali i na različitim radionicama i predavanjima. Kroz tajne laboratorija i onoga što se u njima radi učenike su proveli studenti, a školarci nisu skrivali oduševljenje otkrivajući ponašanje vinskih mušica, načina određivanja krvnih grupa i tajni in vitro istraživanja na tumorskim staničnim linijama. Za posjetitelje je organizirana i igraonica, a riječ je o laboratoriju zabave, a u sklopu Otvorenih dana svoje aktivnosti predstavila je i Udruga studenata biotehnologije. (I.Š.K.)
 


 
''Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
SUNCE GLAVNA TEMA OTVOREN 13. FESTIVAL ZNANOSTI
 
Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama
Program se ove godine sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, među kojima su i dječji vrtići i škole

 
 
Događanja za sve uzraste – s otvorenja Festivala znanosti  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Iako je centralna tema ovogodišnjeg, 13. Festivala znanosti Sunce, program je prepun i tema koje nemaju veza s tom temom, ali imaju veze sa svakodnevnim životom – kazao je jučer, otvarajući Festival, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Dodajući kako je sunce zanimljiva i neiscrpna tema, gradonačelnik je istaknuo da nema teme s kojom se do sada Festival nije suočio i s kojom se u budućnosti neće baviti. 
    – Uvijek me razveseli poziv za otvaranje Festivala i preletavanje kroz program koji je zaista nevjerojatan s brojnošću događaja za sve uzraste, kazao je Obersnel. 
    Taj bogat program ove se godine, kako je najavila predsjednica organizacijskog odbora dr. Vedrana Mikulić Crnković, sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, a posebno je istaknula devet dječjih vrtića i devet škola koje posljednjih mjesec dana žive Festival i tijekom ovog tjedna svoje će radove predstaviti javnosti. Prema mišljenju prorektorice za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta, prof. dr. Nevenke Ožanić, Festival znanosti je najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama, od predškolske dobi do fakulteta. 
    – Sveučilište u Rijeci podržava Festival znanosti i deklarativno i financijski. Znanost je važna karika Sveučilišta koje želi biti vidljivo istraživačko sveučilište. U posljednjih godinu dana preko EU fondova nabavili smo veliku količinu sofisticirane opreme vrijedne 180 milijuna kuna. Trudimo se dati alat u ruke znanstvenika kako bi istraživački rezultati bili bolji, istaknula je prof. dr. Ožanić. 
    Podsjećajući da je cilj manifestacije približiti znanost javnosti, kao i motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja, zamjenica župana Marina Medarić istaknula je da se Festival istovremeno održava u 15 hrvatskih gradova te je zaključila kako je Primorsko-goranska županija ponosna na rad i uspjeh znanstvenika riječkog Sveučilišta.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
TJEDAN INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA MANIFESTACIJA KOJU ORGANIZIRA URED ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE
 
Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo
 
 
Dr. Petra Karanikić predstavila rad  Ureda za transfer tehnologije   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci bilo je prvo hrvatsko sveučilište koje je uspostavilo pravnu regulativu koja regulira transfer tehnologije i intelektualnog vlasništva. Intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije prepoznati su kao bitan segment djelovanja te su bili ugrađeni u prvu sveučilišnu Strategiju, a dio su i nove Strategije – istaknuo je na jučerašnjem otvaranju Tjedna intelektualnog vlasništva prorektor za informatizaciju riječkog Sveučilišta prof. dr. Zlatan Car. Riječ je o cjelotjednoj manifestaciji koju organizira Ured za transfer tehnologije riječkog Sveučilišta u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna intelektualnog vlasništva. 
    Riječ je o manifestaciji koja se održava drugu godinu zaredom, a pojašnjavajući kako je Ured za transfer tehnologije osnovan prije šest godina s ciljem jačanja veze Sveučilišta s gospodarstvom, njegova voditeljica dr. Petra Karanikić apostrofirala je jako dobru suradnju s Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju s kojima su ostvareni konkretni projekti. Dodajući kako je u tijeku sedam patentnih prijava te postoje 24 izrađena prototipa, dr. Karanikić je izrazila uvjerenje da će dio tih prototipa rezultirati patentnom prijavom i odobrenjem patenata. Predstavljajući pak Program podrške uredima za transfer tehnologije – UTT Program kojim će se financirati projekti koji su završili prvu fazu tehnološkog razvoja i ulaze u pred-komercijalizaciju, dr. Karanikić je istaknula da alokacija za te projekte iznosi 1,5 milijuna eura za sve Urede za transfer tehnologije u Hrvatskoj. 
    – Program je prilika za afirmaciju znanstvenika i kolaborativna istraživanja. Predviđen iznos financiranja po pojedinom projektu je između 10 i 70 tisuća eura, a program financira 100 posto prihvatljivih troškova, kazala je voditeljica Ureda. 
    U sklopu tjedna intelektualnog vlasništva do kraja ovog tjedna na različitim lokacijama bit će održana kratka predavanja na temu poticanja stvaranja inovacija i važnosti zaštite intelektualnog vlasništva, a osim predavanja, svi zainteresirani koji imaju ideju kako riješiti određeni tehnički problem te žele prijaviti li već imaju prijavljen patent ili drugi oblik intelektualnog vlasništva mogu se prijaviti na individualno savjetovanje.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Miljenko Katunarić'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
MEDICINA

Doktorirao Miljenko Katunarić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorata »Proteinska ekspresija i genska amplifikacija EGFR-a i ciklina D1 u Nodularnom melanomu« na Medicinskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekao je Miljenko Katunarić. U Povjerenstvu su bili prof. dr. Blaženka Grahovac, prof. dr. Božo Krušlin, prof. dr. Ines Brajac i prof. dr. Gordana Zamolo. (I. Š. K.)


 
''Doktorirala Manuela Avirović'', Novi list, 20. 4. 2015.
 
MEDICINA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prognostička vrijednost i međuodnos osteopontina i morfologije invazivne tumorske fronte u karcinomu pločastih stanica usne šupljine«, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekla je Manuela Avirović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nives Jonjić, prof. dr. Spomenka Manojlović, prof. dr. Mirna Juretić i prof. dr. Ksenija Lučin. (I. Š. K.)


 
''Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET DARIVANJE KRVI
 
Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi
 
 
Među darivateljima 16 ih je prvi put darovalo krv * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Jučerašnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i ovog fakulteta, pristupila su 34, a krv darivalo 30 darivatelja, među kojima i šesnaest novih, a riječ je uglavnom o studentima. Darivatelje su za akciju animirali Diana Ježina i Mihael Đaković, koji su također prvi put darivali krv. Akciji su pristupili i djelatnici Ekonomskog fakulteta, kao i djelatnici i studenti Teološkog fakulteta. Sljedeći tjedan najavljene su još tri akcije. Prema programu MatuRIjade, maturanti će darovati krv u Centru za darivanje krvi na Pećinama (Dom Crvenog križa). Akcije će biti održane u ponedjeljak od 13 do 18 sati te u utorak i srijedu od 9 do 13 sati. (S. G.)
 


 
''Prvostupnici primaljstva i sestrinstva'', Novi list, 18. 4. 2015.

MEDICINA

Prvostupnici primaljstva i sestrinstva
 
 
RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij primaljstvo te preddiplomski stručni studij sestrinstvo. Zvanje prvostupnik primaljstva stekli su: Marijana Ivančić, Brankica Kos, Nada Kovačević, Jasnica Krčelić, Barbara Lučić, Monika Marčelja, Danijela Markovec, Nada Matanović, Ljiljana Medved, Maja Miškulin, Milkica Nižić, Danijela Nujić, Brankica Ruševljan, Jelena Savičić, Danijela Szabo, Sanja Tomljenović, Anita Ujčić, Ivana Vlašica i Nataša Vukmanić. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekli su: Đenifer Babić, Josip Brusić, Vlasta Jerković, Neda Jokić, Tonja Klarić, Katja Licul Jelčić, Barbara Madžar, Nada Matić, Vukosava Musulin Tijanić, Jelena Nadović, Tina Pajnić i Lidija Sertić. (I. Š. K.)


 
''Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
 
KAMPUS SVJETSKI POZNATI PROFESOR SA STANFORDA U RIJECI

Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva

Ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače, kaže ministar znanosti Vedran Mornar

 
 
Prof. dr. Burton Lee ima golemo znanstveno  iskustvo   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Nakon zagrebačkog i osječkog sveučilišta i Sveučilište u Rijeci jučer je ugostilo međunarodnog stručnjaka za inovativno poduzetništvo prof. dr. Burtona Leea sa Stanford University u SAD-u. S više od 15 godina iskustva u startup poduzetništvu, višem menadžmentu i tehničkom vodstvu u ranoj fazi ulaganja te velikim globalnim tehnološkim korporacijama kao što su General Electric, Hewlett-Packard i Daimler, prof. dr. Lee je priznat kao globalni stručnjak za inovacijski sustav Europe i Silicijske doline te u području tehnoloških startupova i inovacija utemeljenih na znanstveno-akademskom znanju. Jedan je od suosnivača mreže poslovnih anđela i ulagača u inovativne aeronautičke tehnologije Space Angel Network, vodećeg izvora ulaganja u poduzetnički kapital za startupove iz područja svemira i aeronautike, a jučer je djelatnicima riječkog Sveučilišta prenio svoja iskustva u povezivanju inovacija i znanosti s gospodarstvom. 
    Gostovanje istaknutog međunarodnog stručnjaka organizirano je u sklopu 6. Znanstvenog kolokvija Sveučilišta u Rijeci čija se predavanja, prema riječima prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić publiciraju u elektroničkom i papirnatom obliku, a cilj je okupiti stručnjake različitih profila. 
    Ocjenjujući posjet prof. dr. Leea jako važnim, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar istaknuo je da Hrvatska mora prevladati model koji na ovim prostorima jako dugo živi. 
    – Kada se završi obrazovanje, smatra se da država mora osigurati posao. Međutim, ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače u tome. Imaju razvijenu kulturu startupa i to je nešto što se može naučiti. Hrvatska nije daleko, imamo kvalitetne studente, kvalitetna sveučilišta i profesore. Moramo samo taj mentalitet u njima probuditi i dati studentima znanja koja će im omogućiti da stvore i održe kompaniju, a to je kompleksan projekt koji zahtijeva interdisciplinarna znanja, zaključio je Mornar.
 


 
''Nove prvostupnice sestrinstva'', Novi list, 17. 4. 2015.
MEDICINSKI FAKULTET SVEČANA PROMOCIJA
 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij sestrinstva. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekle su: Vesna Babić, Martina Belobrajdić, Nikolina Benić, Sanja Buterin, Biljana Cvijanović, Ana Čolaković, Nataša Franković Štulić, Martina Katić, Ivana Mareljić, Katarina Matošević, Lela Nedeljković, Adriana Nikolić Teković, Željko Pavičić, Zvjezdica Perušić, Jasmina Pezić, Biljana Pranjić, Sanja Rakić, Anamarija Stajin, Ivana Španjić, Ljiljana Štajduhar, Tamara Štokić, Ksenija Šušnjara Vranješ, Edita Vojnović i Sanja Zenko. (I. Š. K.)


 
''Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost'', novi list, 17. 4. 2015.

POMOĆ RANJIVIM STUDENTIMA IRO-vih 10 PREPORUKA O UNAPREĐENJU OBRAZOVANJA

Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost

Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost

 
 
Izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec predstavio najnoviju »Ediciju E-Quality« * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predstavio je jučer deset preporuka kojima se može unaprijediti pravednost i kvaliteta u visokom obrazovanju. Preporuke će biti objavljene u novoj knjizi »Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju kroz jačanje pravednosti i socijalne uključenosti«, koju su predstavili autor izdanja i izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec te prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući kako su preporuke proizašle iz sustavnog višegodišnjeg proučavanja ove teme i dio su najnovije Edicije E-Quality kojom IRO i partneri u projektu E-Quality daju značajan doprinos unapređivanju pravednosti i kvalitete na visokim učilištima, Šćukanec je istaknuo da je edicija glavni rezultat projekta E-Quality: »Povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj« koji je sufinancirala Europska unija. 
    Riječ je o seriji od šest publikacija koja po prvi put u Hrvatskoj sveobuhvatno analizira stanje pravednosti i kvalitete na hrvatskim visokim učilištima te donosi preporuke, ali i alate za njihovo unapređivanje. Uz to, donosi i jedinstven prijedlog oznake kojom se može nagrađivati i motivirati jačanje pravednosti i kvalitete. Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost. Rezultati istraživanja objavljeni u Ediciji E-Quality pokazuju da na visokim učilištima postoje ranjive skupine studenata kao što su studenti nižeg socio-ekonomskog statusa, oni stariji od 25 godina ili koji žive izvan mjesta studiranja, koji rade uz studij ili imaju zdravstvenih poteškoća te studenti roditelji. Istraživanjem su ustanovljene institucionalne prakse na visokim učilištima koje otežavaju, ali i one koje mogu olakšavati uspjeh na studiju ranjivim studentima, a predstavljena publikacija donosi prijedloge za svladavanje prepreka s kojima se suočavaju upravo ranjivi studenti. 
    Predstavljene preporuke će pridonijeti uspješnijem napredovanju studenata tijekom studija, povećavanju broja onih koji su završili studij i njihovim boljim izgledima na tržištu rada.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje'', Novi list, 16. 4. 2015.
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB OKRUGLI STOL O POTICANJU AKTIVNIJEG ŽIVOTA STARIJIH OSOBA

Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje

Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, poručila je dr. sc. Sanja Smojver Ažić

 
 
Sudionici okruglog stola Sveučilišta za treću dob  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U proteklih šest godina kroz programe Sveučilišta za treću dob prošlo je petstotinjak građana, te su održana 24 programa kroz jesenje, zimske i proljetne cikluse, kao i 38 jednokratnih tematskih programa – istaknula je na jučerašnjem okruglom stolu »Skrb lokalne zajednice u poticanju aktivnijeg sudjelovanja osoba starije životne dobi« voditeljica programa izv.prof.dr. Sanja Smojver Ažić. Važnost projekta, prema njenim riječima, potvrđuje dosadašnje pozitivno iskustvo provedbe programa u kojem uz Sveučilište u Rijeci sudjeluju i gradovi Rijeka te Opatija, a ideja je proširiti projekt na ostale jedinice lokalne samouprave i ponuditi ga većem broju zainteresiranih starijih osoba. 
    – Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, a uključivanje osoba treće životne dobi u edukativne programe može se pozitivno odraziti na kvalitetu njihova funkcioniranja. Potrebe starijih osoba mijenjaju se s obzirom na to da sve veći broj pripadnika treće životne dobi ima veću razinu obrazovanja. Primorsko-goranska županija četvrta je u Hrvatskoj po broju starijih osoba, a program Sveučilišta za 3. dob nastoji upoznati starije građane s najnovijim znanstvenim spoznajama, kazala je izv.prof.dr. Smojver Ažić. 
    Programom se, kako je dodala prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof.dr. Snježana Prijić Samaržija želi pokazati da Sveučilište nije samo institucija koja obrazuje mlade ljude, a pokretanje Sveučilišta za 3. dob inicijativa je koja čini bitan element onoga što se naziva kvalitetnim životom. Naglašavajući kako edukacije u starijoj dobi doprinose pozitivnim efektima kognitivne aktivnosti, sporijem kognitivnom starenju, boljem kognitivnom funkcioniranju i promjenama u neuralnoj aktivnosti, voditeljica programa istaknula je da je riječ o neformalnom obliku obrazovanja koji omogućuje stjecanje novih spoznaja i povezivanje stečenog znanja s osobnim životnim iskustvom. U planu je uključivanje programa u međunarodne organizacije sličnog tipa, a najavljujući novi ciklus programa koji će započeti 21. travnja, Smojver Ažić istaknula je da će se zbog interesa dosadašnjih polaznika provesti napredna radionica crtanja te program kulturologije za treću dob te je najavila provedbu istraživanja o interesima starijih osoba.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje'', Novi list, 16. 4. 2015.
 
IZLOŽBA TITANIC-CARPATHIA STALNI POSTAV NA POMORSKOM FAKULTETU BOGATIJI ZA DVA EKSPONATA

Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje

Riječ je o maketi broda Titanic, čiji je autor Milan Vičević, i brončanoj medalji člana posade broda Carpathia Marka Komandića, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena 

Marinko GLAVAN, snimio Ivica TOMIĆ
 
Maketa broda Titanic – za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada
            RIJEKA » Maketa broda Titanic i brončana medalja dodijeljena članu posade broda Carpathia Marku Komandiću, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena, predstavljeni su na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje će biti izloženi kao dio postava stalne izložbe Titanic – Carpathia. Nove eksponate prezentirao je dekan fakulteta Sergio Kos, koji je podsjetio na poveznicu tragedije Titanica s Rijekom, prema kojoj je iz New Yorka plovila Carpathia, čija je posada spasila više od sedamsto brodolomaca s Titanica. 
    – To je spašavanje među najdojmljivijim djelima u povijesti pomorstva. Iako je u krugu od sto nautičkih milja oko Titanica u trenutku kada je poslan poziv upomoć bilo šest brodova, jedino je zapovjednik Carpathije Henry Rostrom naredio da se okrene kurs i krene na mjesto brodoloma. Pritom je učinio niz poteza koji su za svaku pohvalu. Naredio je plovidbu brzinom iznad nominalne te do pozicije navedene u pozivu upomoć stigao za nešto više od tri sata. Iako je Carpathia putem mimoišla tri velika ledena brijega, nije usporio, no posada Titanica pozivajući pomoć dala je pogrešnu poziciju broda za čak 14 nautičkih milja, tako da je posada Carpathije morala pretražiti šire područje dok nisu pronašli preživjele koje su prevezli u New York. Izlaganjem jedne od triju 
Zablude i netočne informacije 
    
    Uz Titanic i njegovo potonuće vezane su brojne zablude i netočne informacije, kazao je dekan Kos. 
    – Jedna od njih je da je kapetan plovio previše sjeverno i prebrzo, što nije točno. Plovio je po ortodromi, najkraćoj putanji između dvije točke na kugli, što je i tada bila uobičajena praksa, baš kao što je uobičajeno bilo i da se brzina ne smanjuje u zonama u kojima bi moglo biti ledenih santi. Osim toga, Titanic je bio prvenstveno brod za prijevoz putnika srednje i niže platežne moći, a samo dio je bio namijenjen najbogatijima. Kada bi se preračunale u današnje vrijednosti, karte za apartman u prvoj klasi stajale su čak između 500 i 600 tisuća kuna, kabina od 50 do 60 tisuća kuna, dok je u drugom razredu kabina stajala između 6 i 10 tisuća kuna, a u najbrojnijem, trećem razredu, od dvije do pet tisuća kuna, rekao je Kos.
poznatih preostalih medalja koje su preživjeli putnici dali izraditi za sve članove posade broda koji ih je spasio, odajemo počast herojskom djelu naših predaka, kazao je Kos, istaknuvši kako su čak četvrtinu članova posade Carpathije činili pomorci iz Rijeke i okolice. 
    Medalju, na čijoj je prednjoj strani prikazana Carpathia s čamcima za spašavanje ispred nje te ledenim santama u pozadini, a na zadnjoj ispisana zahvala preživjelih putnika Titanica, Pomorskom fakultetu je donirao kapetan Josip Perović, pranećak Marka Komandića iz Kostrene koji je plovio na Carpathiji. 
    – On je bio brat moje none. Plovio je na brodovima Cunard linea, a dvadesetih godina emigrirao je u Ameriku. Vratio se u Kostrenu pedesetih, gdje je 1965. i umro. Nikad nije puno pričao o nesreći Titanica, bio je vrlo skroman i nije to smatrao nekim herojskim činom. Medalju smo pronašli među njegovim stvarima nakon što je preminuo i drago mi je da će sada biti na primjeren način prezentirana javnosti, jer svjedoči da su baš zbog svojih osobina naši ljudi uvijek bili i ostali cijenjeni pomorci u cijelom svijetu. Uvijek su spremni pomoći u nevoljama na moru, a čast je da su sudjelovali u spašavanju preživjelih nakon potonuća Titanica koje je pokrenulo mnoge promjene u sigurnosti plovidbe, rekao je Perović. 
    Autoru makete Titanica Milanu Vičeviću, koji je prethodno fakultetu donirao i maketu Carpathije, inače diplomantu Pomorskog fakulteta, za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada. 
    – Bilo ga je ipak lakše izraditi nego Carpathiju, jer je na internetu dostupno mnoštvo fotografija broda, detalja te drugih podataka, iako nacrte nisam uspio naći pa sam ih morao sam izraditi. Bilo je potrebno mnogo truda, jer sve je ručni rad. Primjerice samo brodskih prozorčića na maketi je više od 600, što iziskuje puno vremena, ali na kraju sam zadovoljan rezultatom, rekao je Vičević.
 


 
''Doktorirala Tanja Grubić Kezele'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
MEDICINA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Izražaj stresnih bjelančevina metalotioneina i glikoproteina 96 u štakorskih sojeva različite sklonosti za razvoj eksperimentalnog autoimunosnog encefalomijelitisa« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, polja temeljne medicinske znanosti, grane fiziologija čovjeka stekla je Tanja Grubić Kezele. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Smiljana Ristić, doc.dr. Alenka Gagro, prof.dr. Lidija Tuškan Mohar i doc.dr. Hrvoje Jakovac. (I. Š. K.)


 
''Riječki studenti u Top 8'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
HENKEL INNOVATION CHALLENGE
 
 
»Persil Instant Cleaner« doveo Branimira Peraića i Marka Pavičića u finaleRIJEKA » Riječki studenti Branimir Peraić i Marko Pavičić plasirali su se među top osam timova u svijetu na međunarodnom studentskom natjecanju Henkel Innovation Challenge, u kojem je tijekom proteklih osam godina sudjelovalo više od 35.000 studenata iz cijelog svijeta. Ovogodišnji zadatak bio je osmisliti i predstaviti inovativan proizvod ili tehnologiju za 2050. godinu, i to za jedan od tri poslovna sektora kompanije Henkel. Ideja Peraića i Pavičića »Persil Instant Cleaner« pobijedila je među 50 prijavljenih na hrvatskom natjecanju, čime su stekli pravo nastupa na međunarodnom finalu u Beču. Ondje su dobili priliku natjecati se na globalnom natjecanju, s predstavnicima s pet kontinenata. 
    – Nakon prvog dana natjecanja izborili smo finale, između 23 zemlje svijeta. U Top 8 finalu bili su predstavnici Austrije, Belgije, Italije, Brazila, Poljske, Filipina, Tunisa i mi iz Hrvatske. Svim timovima natjecanja koji su prošli u polufinale natjecanja bili su dodijeljeni i mentori koje su činili menadžeri kompanije Henkel, čiji je zadatak bio pružiti smjernice timovima i pomoći im pri pripremi prezentacija. Svih osam finalista je odradilo kvalitetne prezentacije, no pobjedu su na kraju odnijeli predstavnici iz Belgije. Nakon ovog natjecanja mogu reći da imam prijatelje u više od 20 zemalja svijeta, što me čini izrazito sretnim, rekao je Marko Pavičić. 
    Branimir Peraić zahvaljuje mentorima Katarini Guszak, Mirandi Mladin i Dariju Zoriću, a preporuča svim studentima da se prijave na sljedeće izdanje ovog natjecanja, testiraju svoju kreativnost i pritom nauče nešto novo. (A. P.


 
''Studentske statue u ruke PR stručnjaka'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
PROJEKT BUSINESS & ART ANGAŽMAN AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Studentske statue u ruke PR stručnjaka

Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti izradili su 22 statue iz različitih materijala, koje će biti uručene ovogodišnjim dobitnicima PRO.PR Awards, europskih nagrada koje se dodjeljuju na regionalnoj konferenciji za odnose s javnošću i komunikacijski menadžment 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Predstavljanje projekta Business&Art na riječkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti * Foto: V. KARUZARIJEKA » Tijekom posljednjih šest mjeseci u sklopu studijskih programa studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uključili su se u suradnju na projektu Business & Art, a rezultat projekta 22 su statue koje su studenti izradili iz različitih materijala, ovisno na kojim su katedrama nastale. Statue će, prema najavama Danijela Koletića, biti uručene ovogodišnjim dobitnicima PRO.PR Awards. Riječ je europskim nagradama koje se dodjeljuju na regionalnoj konferenciji za odnose s javnošću i komunikacijski menadžment koja je svojim radom i aktivnostima započela 2002. u organizaciji specijalizirane agencije za odnose s javnošću Apriori komunikacija, a sukladno svojoj misiji i viziji održava se svake godine u drugoj državi, odnosno gradu jugoistočne i srednje Europe.    
    – Konferencija će se od 23. do 25. travnja održati u Malinskoj, a radovi studenata Akademije otići će dobitnicima širom Europe i stajati u domovima i uredima poznatih stručnjaka za komunikaciju. Studenti inače nemaju dovoljno prilike konkretno pokazati što znaju i njihovi radovi nastali tijekom studija ne nađu krajnjeg korisnika. Ovo je tek početak suradnje na projektu Business & Art, jer želimo studentima i mentorima dati prozor u realan svijet, a studentima će ovo biti vrhunska referenca za daljnji rad – kazao je Koletić. 
    Statue na zadanu temu komunikacije nastale su na katedrama kiparstva i slikarstva, a prema riječima prodekana za opće poslove Akademije Aljoše Brajdića, ta je ustanova ove godine pokrenula radionicu stakla i upravo su jučer predstavljene statue prvi radovi koji su nastali u novoj radionici.     
    Radovi studenata nastali su pod mentorstvom više asistentice mr. art. Darje Žmak Kunić, umjetničkog suradnika mr. art. Dražena Vitolovića, izv. prof. art. Antona Vrlića, izv. prof. art. Nenada Robana, a autori statua su studenti Ela Štefanec, Božena Viduka, Rino Banko, Paola Lugarić, Nino Nalis, Višnja Laginja, Marko Človek, Edo Hrženjak, Antun Ružolčić, Dijana Trtanj, Martina Lučin, Tihomir Hercigonja, Mia Knežević, Petra Bojovski, Glorija Nanut, Ines Jardas, Jelena Škundrić, Valnea Vuković, Sara Turković, Ivana Hrvatin, Dominik Meštrović, Wanda Mitrović, Zvonimira Karavida, Ana Tadej, Nevena Živić, Sara Matejčić, Alessandra Benčić, Eva Vukina i Sara Ivšić. 
    Dodajući kako su studenti prvi put imali priliku proizvesti konkretan proizvod s konkretnom namjenom, dekan Akademije prof. dr. Josip Butković zaključio je da su takav rad i ostvarena suradnja za Akademiju iznimno važni.
 


 
''Šteta od bure 400 kuna, sanacija počinje sredinom godine'', Novi list, 13. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS POZNATE FINANCIJSKE POSLJEDICE ORKANSKOG NEVREMENA POČETKOM OŽUJKA

Šteta od bure 400 tisuća kuna, sanacija počinje sredinom godine

Sveučilište je svjesno ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu, već je izdano samo rješenje za uporabu, kaže prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić 

Ljiljana HLAČA

 
Zgrada Sveučilišnih odjela za posljednje je orkanske bure pretrpjela najveću štetu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Samo u 2015. godini štete na zgradama u sveučilišnom kampusu uzrokovane vremenskim nepogodama odnosno jakom burom procijenjene su na 400.000 kuna. Tijekom 2014. godine za sanaciju šteta je izdvojeno 43.195 kuna. Za 2013. godinu nema evidencije o štetama i iznosima sanacije dok su za period od 2010. do 2012. godine poznate štete, ali nismo dobili iznose koji su utrošeni za sanaciju. Za pretpostaviti je da je od početka otvaranja Kampusa do danas za saniranje raznih oštećenja u Kampusu potrošeno oko pola milijuna kuna. 
    S jakom burom građevine u Kampusu su redovito u središtu zbivanja. S pojedinih građevina lete dijelovi fasada kao da je riječ o kartonu. 
    
Neadekvatni materijali

– Sveučilište u Rijeci svjesno je ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu već je izdano samo rješenje za uporabu, izjavila je prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić, najavljujući sanaciju 
Brzina vjetra do 109 km/h 
    
    U Odjelu gradske uprave za urbanizam također ne vide problem u katnosti, jer se južno od Kampusa nalazi naselje Vojak kojim dominiraju stambeni tornjevi visine do 15 katova, kao i višestambeni nizovi nešto manje katnosti, koji nikada nisu bili predmetom zabrinutosti u kontekstu bure.
    – Prema Detaljnom planu, cjelinom Kampusa dominira izgradnja građevina visine prizemlja do 3-4 etaže, što se sigurno ne može okvalificirati kao visoka katnost. Zapadni rub Kampusa naglašen je s četiri građevine visine prizemlja i 8 katova, od kojih su zasad izgrađene dvije (Filozofski fakultet i Sveučilišni odjeli), navode u Odjelu, ističući da se kod projektiranja Kamusa vodila briga i o utjecaju vjetra na odabranoj lokaciji. 
    Prema njihovim navodima, za određivanje projektnih parametara u izgradnji i sugurnosti građevinskih konstrukcija koristi se tehnička norma te Karta osnovne brzine vjetra Hrvatske koja prikazuje zone opterećenja vjetrom. Prema toj karti, Riječko područje nalazi se u II. zoni opterećenja vjetrom u kojoj se može očekivati osnovna brzina vjetra od 25 do 30 metara u sekundi odnosno do 109 kilometara na sat.
fasade zgrade Sveučilišnih odjela. Javna nabava je u tijeku, a radovi bi mogli početi sredinom godine. 
    No, hoće li s time nestati baš i svi problemi? Mnogi smatraju da je bura samo jedan od detalja u cijeloj toj priči i da tom problemu doprinosi i činjenica da je riječ o uzvisini, ogoljenom terenu, prevelikoj katnosti zgrada, neadekvatnim materijalima (ventilirajuća fasada) itd. Upitali smo struku što misli o tome. Tako predsjednik Društva arhitekata Rijeke (DAR) Gordan Resan smatra da se lokacija Kampusa nametnula u okviru namjere da se revitalizira do tada riječka mrtva točka (odlazak vojske) te da je zbog riješenih imovinsko-pravnih odnosa, postojećoj infrastrukturi i blizini centra grada ispunjavala sve uvjete za realizaciju te ideje. 
    – Ne treba tražiti greške u postupcima koji su prethodili gradnji sveučilišnih građevina na Trsatu, smatra Resan. Greške su nastale s izvedbom zgrada, zaključuje naš sugovornik, ističući da je vrijeme kada se Kampus projektirao bilo doba prosperiteta, uzleta i ambicioznih ideja, dok je, kada se ušlo u fazu izvedbe, Hrvatska ušla u krizu koja se odrazila ponajviše na građevinski sektor. 
    
Katnost nije problem

– Projekt izvedbe, primjerice, zgrade Sveučilišnih odjela predvidio je za taj trenutak idealne materijale. No, nacrti su jedno, a stvarno stanje nešto sasvim drugo. Nacrti su možda bili ambiciozni, no u postupku javne nabave odabrana je najjeftinija ponuda i to tvrtke koja je već tada bila u problemima. Stoga se kvaliteta nije dogodila, a izvođač na zgradi sveučilišnih odjela izvedbu projekta je prilagođavao svojoj situaciji. Stoga ta zgrada nije izgrađena prema originalnom projektu, zaključio je Resan. 
    Osvrnuo se i na aspekt katnosti, rekavši da se, s obzirom na odabranu lokaciju, izgradnja na takvom zemljištu i unaprijed zadanim uvjetima nije mogla ostvariti realizacijom niske bruto razvijene površine. Drugim riječima, koncepcijski se i nije moglo ući u projekt niže katnosti jer se onda ne bi ispunila zadana norma razvoja Kampusa te se ne bi postigla racionalizacija i primjerena iskorištenost odabranog prostora.
 


 
''Riječki studenti pokrenuli liniju prirodne kozmetike'', Novi list, 13. 4. 2015.
 
»100% pRirodno« AMBICIOZAN SPOJ OBRAZOVANJA I PODUZETNIŠTVA

Riječki studenti pokrenuli liniju prirodne kozmetike

Studenti Odjela za biotehnologiju trenutačno proizvode kreme, balzame i sapune, a u planu im je širenje proizvodnje te otvaranje online dućana

 
 
Marina Ožbolt i Edi Zucca, voditelji projekta »100% pRirodno« * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Kreme za lice i ruke, balzami te sapuni izrađeni isključivo od prirodnih sastojaka, bez sintetičkih dodataka, konzervansa, bojila i mirisa posljednjih mjesec dana nastaju u laboratoriju Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a izrađuju ih sami studenti. Riječ je o projektu »100% pRirodno» Udruge studenata biotehnologije čiji su voditelji Edi Zucca i Marina Ožbolt, a uz njih svakodnevno u izradi kozmetike koja nosi naziv njihovog projekta sudjeluje petnaestak studenata koji su educirani po pitanju toksikologije, farmakologije i same proizvodnje. 
    
Zaštita zdravlja i okoliša

– U izradi naše kozmetike koristimo isključivo prirodne sirovine koje se minimalno prerađuju. Prednost dajemo sirovinama iz lokalnog podneblja i okoline. Svi sastojci imaju ljekovita svojstva, a najviše koristimo bademovo ulje, pčelinji vosak, razna eterična ulja, kao i kokosovo ulje. Naši su proizvodi zaista sto posto prirodni i zbog toga nemaju dugi rok trajanja. Traju svega tri do četiri mjeseca, pojašnjava Ožbolt. 
    Ideja projekta, dodaje Zucca, razvila se iz želje da se prirodna kozmetika približi javnosti te kako bi se učinkovitije zaštitilo ljudsko zdravlje, ali i sam okoliš. Ono što studenti žele je povećati svijest javnosti o blagodatima i važnosti prirodne kozmetike te o njenim prednostima nad onom sintetskom, a kako bi u tome uspjeli planiraju organizirati i niz edukativnih radionica. 
    – Naš je projekt tek na početku, ali imamo velike planove. Planiramo proširiti proizvodnju. Za sada proizvodimo tri vrste krema, četiri v
Sto balzama u dva dana 
    
    Proizvodi iz linije »100% pRirodno« prvi su se mogli kupiti na Eko sajmu 100% Natural, no u planu je, kaže Zucca, organizirati i prodajni štand na Korzu. 
    – Imamo cijeli niz planova. Sudjelovat ćemo i na Festivalu znanosti, a uspijemo li razviti projekt u budućnosti planiramo pokrenuti i web prodaju, najavljuje Zucca. 
    Količina dnevne proizvodnje, dodaje, ovisi o tome koliko studenata taj dan radi, a zbog ograničenosti prostora u laboratoriju rad studenata organizira se u smjenama. 
    – Prošli smo tjedan u dva dana uspjeli proizvesti sto balzama za usta. Sve ovisi o tome koliko nas radi i što radimo, jer primjerice proizvodnja sapuna je dugotrajniji proces izrade koji zahtijeva više vremena, pojašnjava Ožbolt.
 rste sapuna i dvije vrste balzama. Naš je projekt pobijedio na natječaju »Energija za razvoj« Zaklade Sveučilišta u Rijeci koji je financirao HEP, a ideja je prepoznata i na radionici Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Prijavili smo se na još nekoliko natječaja te ukoliko dobijemo sredstva krećemo s proširenjem proizvodnje. Namjera nam je krenuti i s izradom eteričnih ulja. Na taj će način naši proizvodi zaista sto posto biti naši, kaže Zucca. 
    
Poticaj mladima

Sva ostvarena dobit od prodaje, ističe, ostaje Udruzi i ulaže se u nove projekte, a potporu za realizaciju svog projekta do sada su dobili s više strana. 
    – Imamo podršku Odjela koji nam je ustupio laboratorij, kao i tehničara koji rade u laboratoriju i pomažu nam u izradi proizvoda. Sa savjetima nam pomaže i dr. Nina Bašić Marković, kao i profesori Odjela, a Adrialab nam je donirao i dio ambalaže za kreme, navodi Zucca. 
    Jedan od ciljeva projekta je i potaknuti mlade ljude da budu odvažni i maštoviti u radu, a među studentima Odjela za biotehnologiju zavladao je veliki interes za projekt, no i među njihovim zagrebačkim kolegama za koje će u svibnju, kao i za kolege sa svih hrvatskih sveučilišta, riječki studenti u sklopu znanstveno-sportske manifestacije Primatijada u Poreču održati radionicu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Prof. dr. Vinku Kandžiji titula akademika'', Novi list, 11. 4. 2015.
 
RUMUNJSKA

Prof. dr. Vinku Kandžiji titula akademika
 
 
Prof. dr. Vinko Kandžija  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Umirovljenom profesoru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci professor emeritusu Vinku Kandžiji dodijeljena je titula akademika rumunjske znanstvene akademije L'Académie des sciences de Roumanie. U svom nastavnom i znanstvenom radu professor emeritus Kandžija obnašao je i fukciju dekana Ekonomskog fakulteta, predavao je na većini hrvatskih sveučilišta te je bio predavač na 20 međunarodnih poslijediplomskih studija za područje međunarodne ekonomije i europskih integracija, objavio je 300 znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i svijetu te je sudjelovao na više od 80 međunarodnih konferencija s radovima iz područja međunarodne ekonomije, europskih integracija i sličnih područja. (I. Š. K.)


 
''Zaposleno desetoro mladih stručnjaka'', Novi list, 11. 4. 2015.
 
EntrepMEDRI OKONČAN EU PROJEKT STIPANA JONJIĆA

Zaposleno desetero mladih stručnjaka

U sklopu projekta »teškog« 439.951 eura mladi stručnjaci su proizveli i testirali nova monoklonska protutijela te osmislili strategiju komercijalizacije vektorskog cjepiva

 
 
Sudionici završne konferencije  na Medicinskom fakultetu  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U sklopu EU projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: Prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor – EntrepMEDRI« jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci održana završna konferencija koja je uz domaće okupila i inozemne stručnjake iz područja imunologije i virusologije, uključujući i stručnjake partnerske ustanove Hannover Medical School iz Njemačke. Riječ je o dvogodišnjem projektu »teškom« 439.951 eura čiji su nositelji bili grupa prof. dr. Stipana Jonjića i Centar za proteomiku, a uz Hannover Medical Shool projekt je okupio još osam suradničkih institucija. 
    Navodeći dvogodišnja postignuća EntrepMEDRI-a, prof. dr. Jonjić je istaknuo da je za vrijeme trajanja projekta ukupno 10 mladih stručnjaka dobilo radno mjesto i prošlo obuku te su proizveli i testirali nova monoklonska protutijela i osmislili strategiju komercijalizacije vektorskog cjepiva. Članovi tima razvili su i on-line platformu MEDINNO za diseminaciju istraživačkih rezultata s komercijalnim potencijalom, a ujedno su pridonijeli i dvjema novim patentnim prijavama i ugovorima o licenciranju. S obzirom da je riječ o projektnom timu kojem je za financiranje odobreno čak deset novih nacionalnih, EU i međunarodnih projekata, svi će sudionici EntrepMEDRI-a zadržati svoja radna mjesta na novim projektima. 
    U sklopu završne konferencije izv. prof. dr. Tihana Lenac Roviš, jedna od suradnica na projektu, prvi je put javno predstavila projekt Hrvatske zaklade za znanost čija je voditeljica, a koji je usmjeren na istraživanje uloge polivirusnog receptora u imunološkom odgovoru spram virusa i tumora te je održan i okrugli stol o budućnosti industrijski orijentiranim istraživanjima i translacijskoj medicini.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Dijalog Jasmine Jakopanec i Rebecce Đuran'', Novi list, 10. 4. 2015.
 
SLIKARSTVO IZLOŽBA STUDENTICA AKADEMIJE PRIMIJENJENE UMJETNOSTI
 
 
Jasmina Jakopanec i Rebecca Đuran ispred svojih radova * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti jučer je otvorena izložba »Dijalog« studentica Jasmine Jakopanec i Rebecce Đuran koja je nastala pod mentorstvom red. prof. art. Marjana Pongraca. Riječ je o radovima koji su nastali na kolegiju slikarstvo VII. Jasminini su radovi nastali procesom eksperimentiranja s različitim materijalima od akrila i ulja pa do nekonvencionalnih materijala poput pijeska i soli, dok je Rebecca u svojim radovima eskperimentirala bojama i raznim pristupima podlozi. (I. Š. K.


 
''Tisuću toplih obroka dnevno'', Novi list, 10. 4. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET OTVOREN BISTRO RITEH S NAJVEĆOM FAKULTETSKOM KUHINJOM

Tisuću toplih obroka dnevno

Studentima i profesorima fakulteta bit će ponuđeno nekoliko vrsta toplih obroka, od čega jedan vegetarijanski, a postojat će i mogućnost narudžbe jela za van

 
 
Novi bistro prostire se na tristotinjak četvornih metara   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studenti i profesori Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer su dobili novi bistro RITEH koji će svakodnevno nuditi nekoliko vrsta toplih obroka, a s kapacitetom kuhinje od tisuću toplih obroka dnevno riječ je o najvećoj fakultetskoj kuhinji riječkog Sveučilišta. Riječ je o prostoru koji je nedavno preuzeo Studentski centar, a u posljednja dva mjeseca ta je ustanova u preuređenje kuhinje uložila 650 tisuća kuna. Prema najavama ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, riječ je tek o dijelu ulaganja, jer tijekom ljetnih mjeseci slijedi druga faza uređanje u okviru koje će se preurediti prostor blagovaonice i terase. 
    – Išli smo najprije preurediti kuhinju kako bismo mogli započeti s radom, jer je fakultet mjesecima bio bez bistroa, a studenti su najčešće išli jesti u naš ugostiteljski objekt Mini u sklopu Studentskog naselja. Uz opremanje kuhinje uveli smo i novu liniju, a uz studente Tehničkog fakulteta očekujemo i dolazak studenata Veleučilišta u Rijeci, kaže Jurjević. 
    Na tristotinjak četvornih metara prostora studentima će se svakodnevno nuditi četiri različita jela, od čega jedno vegetarijansko te jednako toliko jela po narudžbi, a postojat će i mogućnost narudžbe jela za van. 
 
Samo u ovoj godini otvoreno deset radnih mjesta 
    
    Novouređeni bistro Tehničkog fakulteta jedan je u nizu fakultetskih ugostiteljskih objekata koje je u posljednjih godinu dana preuzeo Studentski centar, a prema najavama ravnatelja, sljedeći na redu je bistro Pomorskog fakulteta koji će se također preurediti te će do početka iduće akademske godine otvoriti svoja vrata. Zahvaljujući preuzimanju fakultetskih kantina samo u ovoj godini Studentski je centar otvorio deset novih radnih mjesta.
    – Naše kuhinje dnevno proizvedu oko 7 tisuća obroka, a 6 posto obroka su naručeni obroci za van. Za razliku od studenata koji imaju subvencioniran obrok i plaćaju ga 6,50 kuna cijena obroka za van iznosi 28 kuna, a u nju je uračunata juha, glavno jelo s prilogom i salatom te desert, navodi Jurjević. 
    U bistrou RITEH radit će sedmero ugostiteljskih djelatnika te jedan student, a prema ocjeni dekana Tehničkog fakulteta prof. dr. Gorana Turkalja, novi je bistro korak naprijed u poboljšanju života na fakultetu. 
    – Imamo dvije tisuće studenata, a barem pola ih nije iz Rijeke, a kada se tome doda činjenica da nastava nekada traje i cijeli dan, jasno je koliki je značaj kvalitetne i financijski korektne prehrane, kazao je dekan.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Stvaranje stručnjaka koji se znaju nositi s problemima sluha i govora'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
RAZVOJ NOVIH STUDIJA SVEUČILIŠTE U RIJECI I POLIKLINIKA SUVAG POTPISALI UGOVOR O SURADNJI
Jučerašnjim sporazumom Poliklinika Suvag postat će nastavna baza Sveučilišta u Rijeci

 
 
Izv. prof. dr. Adinda Dulčić, prof. dr. Pero Lučin i prof. dr. Snježana Prijić Samaržija * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i ravnateljica Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag iz Zagreba izv. prof. dr. Adinda Dulčić potpisali su jučer ugovor o suradnji koji će rezultirati razvojem zajedničkih studijskih programa u domeni edukacije i rehabilitacije, odnosno logopedije. Uz razvoj programa koji će u budućnosti od programa cjeloživotnog obrazovanja prerasti u programe preddiplomske i diplomske razine, prema najavama rektora, jučerašnjim sporazumom Poliklinika Suvag postat će i nastavna baza Sveučilišta u Rijeci. 
    – Na taj ćemo način osigurati radilište za studente. Riječ je o području koje je iznimno važno i nije dobro pokriveno u Hrvatskoj, a riječko bi se Sveučilište trebalo profilirati i stvoriti stručnjake koji se znaju nositi s problemima sluha i govora, kazao je prof. dr. Lučin. 
    Već jučer je održan prvi radni sastanak na kojem su sudjelovali i predstavnici Filozofskog te Učiteljskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, a riječ je o sastavnicama Sveučilišta koje će raditi na izradi najavljenih programa. Dodajući kako je Primorsko-goranska županija deficitarna po pitanju edukacijsko-rehabilitacijskih studija, prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da Sveučilište u tom kontekstu osjeća obvezu prema zajednici da razvija upravo te programe. 
    – Suradnja će rezultirati programom cjeloživotnog obrazovanja, a dugoročno i programima na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Pored toga, studentima će se omogućiti stjecanje praktičnih kompetencija, a vidimo i prostor za edukaciju stručnjaka koji bi mogli steći specijalizacije i zadovoljiti potrebe društva, najavila je prorektorica. 
    Naglašavajući kako Polikliniku jučer potpisani sporazum veseli, jer nije riječ tek o mrtvom slovu na papiru, već o ugovoru iza kojeg slijedi rad, izv. prof. dr. Dulčić ocjenila je i da je sporazum doprinos inkluziji u društvu koje se opredijelilo za to da su teškoće pojedinca i različitost ljudsko pravo.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Lovorka Bilajac obranila doktorat'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI NOVE DOKTORICE ZNANOSTI

Lovorka Bilajac obranila doktorat
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost socioekonomskih obilježja s korištenjem zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz interdisciplinarnog znanstvenog područja, polja integrativne bioetike stekla je Lovorka Bilajac. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Vladimir Mićović, prof.dr. Miroslav Mastlica, doc.dr. Branko Kolarić i prof.dr. Tomislav Rukavina. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Irena Seili Bekafigo'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
Doktorirala Irena Seili Bekafigo
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Morfološke, imunohistokemijske i kromosomske promjene u stanicama multiplog mijeloma« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane klinička citologija stekla je Irena Seili Bekafigo. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Antica Duletić Načinović, prof.dr. Ika Kardum Skelin, prof.dr. Alena Buretić Tomljanović i prof.dr. Toni Valković. (I.Š.K.)


 
''Povijest presađivanje bubrega u Rijeci'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
SUTRA SIMPOZIJ
 
 
RIJEKA » »Transplantacija bubrega u Rijeci« tema je sedmog simpozija koji sutra u sveučilišnom kampusu organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci. Simpozij će podsjetiti na povijest transplantacije bubrega u Rijeci i dati osvrt na sadašnje stanje za koje voditelj Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, akademik Daniel Rukavina, kaže da je lijepo slaviti važne datume, poput skore 45. godišnjice prve transplantacije bubrega u Rijeci, ali ne da bi se živjelo na lovorikama, već da nekadašnji uspjeh bude poticaj za nove prodore. Akademik Rukavina, kao mladi znanstvenik, koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća bio je tajnik Transplantacijske sekcije koju su vodili profesori Vinko Frančišković i Šime Vlahović. 
    – Najviše mi se urezao u sjećanje neizmjeran entuzijazam cijele ekipe, od kliničara svih profila do nas iz temeljnih znanosti, od profesora pa do zadnje osobe u hijerahijskom nizu. Nije bilo niti primisli da netko svojom neodgovornošću zakoči taj proces. Tu je i visoka profesionalnost i karizmatičan ugled osoba koje su u tome sudjelovale, ugled uvijek temeljen na radu i rezultatima, a prvenstveno ugled profesora Vinka Frančiškovića. Nakon prve transplantacije, Rijeka je postala najveći transplantacijski centar u u Jugoslaviji, ali je bila u vrhu i u drugim područjima kirurgije, potaknuta upravo transplantacijskim programom, prisjeća se akademik Rukavina. 
    Ipak, kako kaže, taj položaj nije se uspio zadržati trajnije pa se već koncem osamdesetih godina počeo osjećati zamor, previše inercije i samozadovoljstva, što je još više došlo do izražaja u sljedećim desetljećima. 
    – Akumulirana znanja i ogromno iskustvo koje je stekao transplantacijski tim nisu se stoga uspjela preliti u širenje transplantacijskog programa, što je inače bio logičan slijed u svim svjetskim centrima, i Rijeka je tako izgubila priliku da se razvije u veliki transplantacijski centar, objašnjava akademik Rukavina. 
    No, prema njegovom mišljenju, novi trendovi u transplantacijskom programu u Rijeci pa i značajni prodori u nekim područjima, otvaraju nove perspektive za širu međunarodnu afirmaciju. Tu posebno ističe rezultate donorskog programa koji su dostigli najviše svjetske standarde. 
    Na simpoziju će biti riječi i o aktualnom trenutku programa transplantacije bubrega i prilagodbi visokim standardima Eurotransplanta. (B. Č.)
 


 
''Napredno crtanje i kulturologija'', Novi list, 7. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB PROLJETNI CIKLUS
 
 
RIJEKA » Sveučilište za 3. dob započinje s dvanaestim proljetnim ciklusom predavanja koji će se odvijati od 21. travnja do 21. svibnja. Do sada je programe Sveučilišta prošlo više 400 polaznika, a u proljetnom se ciklusu zainteresiranim građanima, starijim od 55 godina, nudi napredna radionica crtanja te kulturologija za 3. dob. Napredna radionica crtanja namijenjena je polaznicima koji su već pohađali radionicu crtanja Sveučilišta za 3. dob, dok se u program kulturologije mogu uključiti svi zainteresirani. Svaki program traje 20 sati, a predavanja će se održavati na Filozofskom fakultetu u popodnevnim satima. Sudjelovati mogu građani stariji od 55 godina sa srednjom stručnom spremom, a prijave traju od 13. do 17. travnja. Prijave se primaju na broj telefona 584-861 ili e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . (I. Š. K.)


 
''Istraživanje iluzije i treće dimenzije'', Novi list, 3. 4. 2015.
 
IGOR EŠKINJA RIJEČKI UMJETNIK IZLAŽE U GALERIJI SCARAMOUCHE U NEW YORKU

Istraživanje iluzije i treće dimenzije

Na izložbi pod naslovm »Poems of Accumulation and Growth« riječki umjetnik predstavlja se site specific instalacijama, fotografijama apstraktnih kompozicija i radovima od krhkih i nestabilnih materijala poput prašine, pijeska ili pepela
 
Made in:side, 2006, lambda print na diobonduRIJEKA » U newyorškoj galerji Scaramouche, smještenoj u srcu Velike jabuke na Manhattanu, samostalnom izložbom po prvi put se predstavlja riječki umjetnik Igor Eškinja, i to site specific instalacijama i fotografijama svojih apstraknih kompozicija. Izložba je naslovljena »Poems of Accumulation and Growth« (Pjesme prikupljanja i rasta), a referira se na vezu između poetske dimenzije rada i ekonomskog konteksta razmjene, apstrahiranja i moći. Eškinja je već izlagao u New Yorku, u Muzeju umjetnosti i dizajna, 2012. godine. 
    Na ovoj izložbi Eškinja »izvodi« objekte i situacije hvatajući trenutak njihove tranzicije od dvodimenzionalne prema formalnoj trodimenzionalnoj pojavnosti – stoji u najavi izložbe, a kratkotrajan i fragilan rad koji rezultira u sebi sadrži esenciju transformacije. 
    
Istraživanje iluzije

U seriji »Made in:side« umjetnik transformira prostor nanoseći ljepljivu traku s velikom preciznošću i u prostornim parametrima. Ako im se pristupi iz nasumično odabranog pogrešnog kuta, linije »nacrtane« trakom izgledat će razdvojene i besmislene. Ali ako kameru postavimo na točno mjesto otkuda se pojavljuje iluzija, Eškinja poziva na simulaciju trodimenzionalne stvarnosti i istraživanje iluzije – koja je sačuvana i vidljiva samo putem dvodimenzionalne fotografije – kaže se o izložbi i Eškinjinom radu. 
    Kao što kaže sam umjetnik, rad derivira iz potrebe da jedna forma u sebi sadrži više značenja i razina čitanja. U tim zidnim »crtežima« i sličnim plošnim instalacijama on stvara napetost između umnožavanja i praznine. Za Eškinju praznina ostaje aktivan prostor percepcije koji poziva promatrača da sudjeluje u konstruiranju imaginarnog volumena unutar otvorenog prostora. 
    U seriji »Dijagrami Sunca« on lovi transformacije u tragovima koje sunce ostavlja na površini papira. Kemijski proces čini da to pojavljivanje izgleda kao skriveni crtež – vidimo stupnjeve i mramorne obrasce kao krhke dijagrame koji nam nešto žele poručiti prije nego li će potpuno požutjeti i nestati. Mramorna struktura koja je prisutna u jednom od tih radova slika je kamenog zida Mies van der Rohe paviljona u Barceloni. Zgrada konstruirana kao ikonična manifestacija modernizma i industrijalizacije 20. stoljeća riskira da nestane. 
    
Riječka nota

U Eškinjinim rukama materijali poput prašine, pijeska ili pepela tvore strukture poput tepiha koje, paradoksalno, postaju vidljive tek nakupljanjem. Prolazna priroda Eškinjinih prostornih struktura i tepiha potcrtava otpor prema dominantnim narativima institucionalnih makinacija i društveno-političkog reda i reflektira se na krhku prirodu temeljnog konteksta u kojem živimo – kaže se u izložbenom katalogu galerije Scaramouch. 
    Posljednjih godina Eškinja je izlagao u Luxenbourgu, Bruggeu, Milanu, Londonu, Veneciji, Torontu, Beču, Herfordu,Ekatarinburgu, Beogradu, Grazu i drugdje. Njegova recentna izložba bit će otvorena do 3. svibnja. 
    Zanimljivo je, međutim, da trenutačno u New Yorku na izložbi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) sudjeluje još jedna Riječanin – David Maljković. Uskoro će – u svibnju – izložbu u New Yorku imati i riječka dizajnerica Svjetlana Despot, a zagrebački kustorski kolektiv WHW (Što, kako i za koga) 17. travnja u New Yorku, u galeriji E-flux također na Manhattanu, otvara izložbu »So You Want to See« na kojoj se među šest odabranih umjetnica predstavljaju i dvije iz Hrvatske – tajanstvena, ali afirmirana zagrebačka umjetnica urbane kulture OKO i Sanja Iveković, jedna od najznačajnijh domaćih suvremenih umjetnica. (M. M.)
 
 
''Radio Sova prilika za medijske talente'', Novi list, 1. 4. 2015.
 
SPORAZUM SVEUČILIŠTE U RIJECI I HRT DOGOVORILI NASTAVAK USPJEŠNE SURADNJE

Radio Sova prilika za medijske talente
 
 
Vladimir Rončević, Alen Čemeljić, Boris Kanazir, Pero Lučin, Snježana Prijić Samaržija i Elvira Marinković Škomrlj * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije Goranom Radmanom, a riječ je o sporazumu okvirnog karaktera. Naglašavajući kako suradnja između Sveučilišta i HRT-a egzistira već godinama, a ogleda se kroz petogodišnji rad Radio Sove, kao i kroz program cjeloživotnog učenja Produkcija glazbe i zvuka, rektor je pojasnio da se jučerašnjim sporazumom želi ojačati suradnja. 
    – Sveučilište pokušava »staviti na noge« svoju televiziju UNIRI TV i sasvim sigurno će sporazum s HRT-om odnosno njezina pomoć biti od iznimnog značenja. Nedavno smo pokrenuli i program cjeloživotnog obrazovanja Produkcija glazbe i zvuka za koji smatramo da je jedan od najuspješnijih naših programa tog tipa te je želja pretvoriti ga u diplomski, a kasnije i preddiplomski studij, kazao je rektor. 
    Dodajući kako je kreiranje diplomske razine tog programa u uznapredovaloj fazi te će to biti prvi takav program u Hrvatskoj, prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da će se odlukom Senata kompetencije koje studenti stječu radeći na Radio Sovi upisivati u saplement diplome te će ih studenti moći pretvarati i u ECTS bodove, odnosno rad na Radio Sovi moći će zamjenjivati za neki od izbornih predmeta. Radio Sova, prema ocjeni Radmana, živi je medijski praktikum za studente, a za HRT je prilika za pristupanje znanju i talentima.     
    Glavni urednik Radio Rijeke Alen Čemeljić istaknuo da je kroz Radio Sovu u proteklih pet godina prošlo stotinjak studenata, od čega je četvrtina njih ostala u medijskom poslu. Zahvaljujući svima onima koji su pomogli da Radio Sova stasa kao studentski radio, rukovoditeljica Službe za odnose s javnošću Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj posebno je apostrofirala prvu generaciju studenata koja je prije pet godina »probila led« te novinarku Antonelu Galić Pruša koja je odradila mentorski dio posla.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''O studentima svaki dan brine 20 kuhara i pet slastičara'', Novi list, 30. 3. 2015.
 
OD INDEKSA DO LANCA RESTORANA STUDENTSKI CENTAR VEĆ 55 GODINA U SLUŽBI RIJEČKIH SVEUČILIŠTARACA
 
O studentima svaki dan brine 20 kuhara i pet slastičara

Od nekada jedinog »Indeksa«, Studentski je centar samo u nekoliko godina izrastao u lanac studenstkih restorana na čelu s onim u Kampusu. U kuhinji pet do šest puta većoj od one u »Indeksu«, opremljenoj najsuvremenijim pomagalima, 20 kuhara svakodnevno priprema oko dvije tisuće obroka 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dvije tisuće jela i tri tisuće kolača svakodnevno je na izbor studentimaRIJEKA » U pet i pol desetljeća postojanja, Studentski centar Rijeka nahranio je, zaposlio i pružio krov nad glavom desecima generacija studenata. Misiju s kojom je osnovan ispunjava i danas, ali na sasvim drugačiji način nego unatrag nekoliko desetljeća, jer ono što se nekada radilo »pješke« i zbog čega se stajalo satima u redu ispred nekadašnjih prostorija na Brajdi, danas se rješeva internetom i računalom. Od nekada jedinog studentskog restorana »Indeks«, Studentski je centar samo u posljednjih nekoliko godina izrastao u lanac studenstkih restorana čija je perjanica prije četiri godine izgrađen restoran Kampus. U kuhinji pet do šest puta većoj od one u »Indeksu«, opremljenoj najsuvremenijim pomagalima, dvadeset kuhara svakodnevno priprema oko dvije tisuće obroka, a među njima i Jasmina Jašarević koja se već dva desetljeća brine za sitost riječkih studenata. 
    – Prije Studentskog centra radila sam u hotelima Jadran 13 godina i velika je razlika među ta dva posla. U Studentskom je centru sasvim drugačiji način rada, zna se unaprijed što se priprema, a otkako smo se preselili u novi restoran na Kampusu, rad je lakši. S novim aparatima sve je jednostavnije i malo je manje posla nego prijašnjih godina, jer više je restorana, ali i osoblja. Nekada smo palačinke pekli na tavama, a danas imamo pekače, kaže Jašarević. 
    
Dnevno 3.000 kolača

Što znači imati suvremene kuhinjske aparate na raspolaganju najbolje zna slastičarka Ana Jovanović, koja zajedno sa svojim kolegama dnevno proizvede više od tri tisuće kolača. Nekada se, kaže, lisnato tijesto za savijače izvlačilo ručno, a danas to radi stroj koji im uvelike olakšava posao. Prije 35 godina kada je počela raditi u studentskoj slastičarni jedino pomagalo koje su imali bio je mikser, dok danas uz taj mikser stoji cijeli niz strojeva koji olakšavaju pripremu tijesta. 
 
S tehnologijom iščezle gužve 
    
    Bit posla Studentskog centra prije tri desetljeća i danas ostala je ista, jer sve je usredotočeno na studentsku prehranu, smještaj i zapošljavanje – kaže Vladimira Hatežić koja broji 32 godine rada u računovodstvu te ustanove. Međutim, ono što se promijenilo tehnika je posla, jer otkad je počela raditi do danas, Hatežić je ručno knjiženje i kartice zamijenila računalom, a nekadašnje svakodnevne gužve na šalterima Studentskog centra zahvaljujući tim računalima odavno su iščezle. 
    – Nekada se sve radilo na ruke. Na šalterima su stalno bile gužve. Nisu dolazili samo studenti, nego i poslodavci. Nešto malo je pomagao telefon, ali zanemarivo. Sada sve ide puno lakše i brže. Studenti posao traže putem interneta, na isti se način rješava i smještaj, a to se nekada radilo poštom. I prostore smo u međuvremenu promijenili i s Brajde se preselili u Kampus gdje su daleko bolji uvjeti rada. Ono što se nije promijenilo, činjenica je da se i nekada i sada jako pazi na kvalitetu usluge, zaključuje Hatežić. 
    
Rad s mladima veselje 
    
    Studenti kao studenti. Ima svakakvih, ali uglavnom su dragi i vrijedni – slažu se zaposlenici Studentskog centra. Prije su se, kažu, i nakon završenog studija znali vraćati samo da ih pozdrave, no nekada je to ipak bilo drugačije, jer bilo ih je manje. Danas ih ne stignu sve upoznati, no da su vrijedni, uvjere se kada ih privremeno »ugoste« kao ispomoć u svojim kuhinjama. 
    – Lijep je to posao. Sretneš puno ljudi i uvijek se nešto događa, kaže Kovač, a njegova starija kolegica Jašarević kaže pak kako je i njena majka radila u »Indeksu« i uvijek joj je govorila da je to posao s puno prednosti, jer radi se s mladim ljudima, a to je veselje.
    – Prije je to bila slastičarna, a sada je to pravi proizvodni pogon koji bi se, s obzirom na potrebe, trebao još više proširiti. Svaki dan imamo u ponudi petnaestak vrsta kolača koji se razvoze i po ostalim ugostiteljskim objektima Studentskog centra. Nekada smo proizvodili tisuću kolača, a danas je to više od tri tisuće komada dnevno. No, nekada smo radili i torte te puno više vrsta, a sada je to zbog povećanja količine, ali i uvedenog HACCP sustava, smanjeno. Nije isto raditi sada i prije 35 godina. Nisu to samo strojevi koji nam danas olakšavaju, nego i razne gotove smjese kojih nekada nije bilo. S obzirom da od početka do kraja kolač sami radimo to nam prilično pomaže, priča Jovanović. 
    Te tri tisuće kolača svakodnevno priprema pet slastičara, a ponekad, kaže Jovanović, zna biti naporno. Iako, kada je slatko u pitanju, kod studenata prolazi sve, od štrudli do piroški, hit među studentima su kremšnite jer one uvijek prve »planu«. No, prije deserta treba i nešto konkretno pojesti, a svakodnevno se studentima nudi osam različitih jela čiju izradu vodi Jure Kovač. Iako je po stažu prilično mlađi od svojih kolegica i broji desetljeće rada na pripremi studentskih obroka, i u tih deset godina, kaže Kovač, prilično se toga promijenilo. 
    
Prvo plane pohano i pomfri

– Ogromna je razlika. Imamo najsuvremenije aparate koji uvelike olakšavaju pripremu obroka. U restoranu Kampus imamo kuhinju od tisuću četvornih metara. Unatrag nekoliko godina uveli smo i vegetarijanske obroke koji dobro prolaze kod studenata. Dnevno pripremimo 150 takvih obroka. Međutim, ono što prvo nestane, je pohano meso i pomfri. Iako studenti misle da su osviješteni po pitanju zdrave prehrane, praksa pokazuje da baš i nisu, kaže Kovač. 
    Dodajući kako je zadovoljan s poslom koji radi unatoč tome što se broj oboroka koji priprema broji u tisućama, Kovač kaže da uz dobru organizaciju to ne predstavlja nikakav problem. Taj će se broj, dodaje, ubrzo i povećati, jer kada se za godinu dana dovrši izgradnja objekata studentskog smještaja koji su locirani tik uz restoran, trebat će nahraniti daleko veći broj gladnih studenata, a tada više neće biti dovoljno sadašnjih dvadeset kuhara i rad u jednoj smjeni.
 



 
''Doktorirao Sandro Doboviček'', Novi list, 30. 3. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Sandro Doboviček
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Optimiranje konceptualnog modela kontrolnog podsustava pri projektiranju proizvodnog sustava« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sandro Doboviček. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Duško Pavletić i prof. dr. Tonči Mikac s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Ivica Veža s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. (I. Š. K.)
 


 
''Promovirana nova generacija magistara'', Novi list, 28. 3. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET SVEČANOST ZA SANITARNE INŽENJERE I ORGANIZATORE ZDRAVSTVA

Promovirana nova generacija magistara
 
 
Sa svečanosti na Medicinskom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara sanitarnog inženjerstva i magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija zvanje magistar sanitarnog inženjerstva stekli su: Denis Juraga, Anja Cergolj, Marija Gržan, Ana-Maria Arsenić, Deana Jurada, Ana Babić, Goranka Crnković, Barbara Šuvak, Irena Kaligari, Andrea Matijević, Lucia Glavica, Iva Slaviček, Vanja Baljak, Barbara Brnjac, Iva Justinić, Vana Kocijančić, Ana Vida, Dino Cvitan, Ana Prpić, Ivana Maričić, Biljana Važanski, Vladimir Rimac, Vanja Lopar, Ana Mužević, Mihaela Čeh i Danijel Vidas, dok su zvanje magistar organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu stekli Ana Radošević, Ivan Fugošić i Kristina Kajba. (I. Š. K.)


 
''Studentski dom poprima prve obrise'', Novi list,
 
SVEUČILIŠNI KAMPUSIZGRADNJA PAVILJONA 1 i 4 BUDUĆEG STUDENTSKOG SMJEŠTAJA NA TRSATU
 
 
Radove u kampusu izvodi tvrtka Lavčević, a rok završetka je 15. svibnja 2016. godine * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Budući objekti studentskog smještaja u Sveučilišnom kampusu počeli su poprimati prve obrise, a od tri zgrade koje se grade, dvije već imaju zidove prizemlja. Riječ je o paviljonima 1 i 4, dok se u slučaju paviljona 2 još uvijek rade radovi širokog iskopa. Radove izvodi tvrtka Lavčević, a do 15. svibnja iduće godine uz objekt studentske prehrane nalazit će se tri objekta s ukupno 750 ležajeva koji se grade prema projektu zagrebačke tvrtke x.3.m. d.o.o.. 
    Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna, a sva tri paviljona imat će pet etaža i suteren. Na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom. Prvi od tri paviljona, čija je izgradnja započela, imat će površinu od 6.791 četvornih metara na kojoj će se smjestiti 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje. 
    U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. 
    U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Zaokret prema internacionalizaciji studija'', Novi list, 25. 3. 2015.
 
SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI RASPRAVA O POVEĆANJU BROJA STRANIH STUDENATA

Zaokret prema internacionalizaciji studija

Jezična barijera jedna od glavnih prepreka za dolazak stranih studenata
 
Konzultacije pred početak jučerašnje sjednice Senata * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Povećanje broja stranih studenata i internacionalizacija studijskih programa bili su glavna tema jučerašnje sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci, a kao jedna od glavnih prepreka za dolazak stranih studenata istaknuta je jezična barijera. Ove akademske godine riječki su fakulteti upisali 70 stranih studenata, a prema mišljenju članova Senata to je nedovoljno. Sveučilište nije zadovoljno ni s brojkom od dvjestotinjak Erasmus studenata, a kako bi se broj inozemnih studenata koji studiraju u Rijeci, kao i onih koji riječko Sveučilište odabiru za realizaciju kratkotrajne mobilnosti povećao potrebno je ukloniti niz barijera. Prema najavi prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samaržije na narednoj sjednici Senata bit će usvojene konkretne mjere, kao i rokovi njihove primjene. 
    – Neupitno je da nam treba više studija na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku, ali treba ukloniti i niz drugih prepreka poput zdravstvenog osiguranja za strane studente. U otklanjanje tih prepreka ove smo godine uložili 3,5 milijuna kuna, a dio tih sredstava investirat će se i u organizaciju besplatnog usavršavanja nastavnika za držanje nastave na engleskom jeziku, kao i za izdavanje priručnika i organizaciju ljetnih škola, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako se dio rasprave na jučerašnjoj sjednici vodio i oko orijentacije Sveučilišta p
Na poslijediplomskim studijima 1.234 upisnih mjesta 
    
    Senat riječkog Sveučilišta jučer je usvojio i upisne kvote za poslijediplomske studije. Riječ je o ukupno 1.234 mjesta, od čega su 403 namijenjena doktorskim studijima, a 831 specijalističkim poslijediplomskim studijima koji bilježe rastući trend.
 rema studentima iz regije za koje ne postoji jezična barijera prof.dr. Prijić Samaržija ističe kako riječki fakulteti takvim studentima mogu biti zanimljivi zbog kvalitete programa, ali i europski priznate diplome. 
    – Studenti iz zemalja Europske unije za nas zapravo više nisu strani studenti, no svejedno želimo povećati broj studenata iz EU, a to je praksa i ostalih inozemnih sveučilišta. S druge strane zanimaju nas i studenti iz regije. Riječ je o svojevrsnom zaokretu rada Sveučilišta u okviru kojeg se otvaramo prema inozemstvu i ne ciljamo više samo na studente unutar države, navodi prof.dr. Prijić Samaržija. 
    Za razliku od stranaca koji upisuju riječke studije dolazna i odlazna kratkorajna mobilnost bilježe konstantni rast, a riječko je Sveučilište najzanimljivije studentima iz Finske, Italije, Latvije, Poljske i Španjolske, dok riječki studenti najradije odlaze u Austriju, Češku, Italiju, Njemačku i Poljsku.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirala Kristina Marković'', Novi list, 25. 3. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza konstrukcijskih parametara rotacijskih podatljivih mehanizama s lisnatim oprugama« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Kristina Marković. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Dubravka Siminiati i prof. dr. Saša Zelenika s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Nenad D. Pavlović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu, Srbija. (I.Š.K.)


 
''Mogućnost odlaska na jednu od 289 europskih ustanova'', Novi list, 23. 3. 2015.
 
ERASMUS SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NOVI CIKLUS NATJEČAJA ZA STUDENTE I OSOBLJE
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je novi krug Erasmus natječaja za mobilnost studenata u svrhu studiranja ili obavljanja stručne prakse te za mobilnost osoblja u svrhu održavanja nastave i stručnog usavršavanja na inozemnim partnerskim ustanovama u idućoj akademskoj godini. Rok za prijavu studenata je 3. travnja, a za prijavu osoblja 20. travnja. Broj financijskih potpora koje će Sveučilište dodijeliti za mobilnost studenata, ali i osoblja, ovisi o raspoloživosti sredstava, a studenti koji zadovolje sve uvjete natječaja, a ne uđu u krug stipendiranih studenata, mogu na razmjenu otići o vlastitom trošku. 
    Erasmus omogućava studentima da dio studijskih obaveza na bilo kojoj razini studija umjesto na matičnoj ustanovi izvrše na ustanovi u inozemstvu s kojom riječko Sveučilište ima potpisan Erasmus ugovor o suradnji za iduću akademsku godinu, a na popisu partnerskih ustanova riječko Sveučilište ima 289 institucija na kojima studenti mogu ostvariti mobilnost. 
    Najkraće trajanje studentske mobilnosti je 3 mjesca do najdulje 12 mjeseci te se može ostvariti u zemljama Europske unije, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu, Makedoniji ili Turskoj te mora biti ostvarena u razdoblju od 1. lipnja ove godine do 30. rujna iduće godine. Na natječaj se mogu prijaviti studenti svih godina i razina studija, s tim da se mobilnost može ostvariti isključivo pod uvjetom da je student u vrijeme predviđene mobilnosti upisan u drugu godinu preddiplomskog ili višu godinu studija. 
    Studentska mobilnost u svrhu obavljanja stručne prakse traje najkraće 2 mjeseca, a najdulje 12 mjeseci, a mjesto za obavljanje stručne prakse studenti mogu pronaći uz pomoć posredničkih agencija, samoinicijativno ili uz pomoć mentora/Erasmus koordinatora na svojoj sastavnici.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva'', Novi list, 23. 3. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET RADOM POČEO ZNANSTVENI CENTAR IZVRSNOSTI ZA VIRUSNU IMUNOLOGIJU I CJEPIVA

Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva

Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i doći do prve faze kliničkih studija 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ Snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić, voditelj CentraRIJEKA » Riječki Medicinski fakultet nedavno je postao bogatiji za još jedan centar, a riječ je o Centru izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji se bavi istraživanjima međuodnosa virusa i imunološkog sustava te dizajniranjem cjepiva i vektora za prevenciju i liječenje različitih zaraznih bolesti i tumora. Neki od virusa koji će biti predmet pretkliničkih i kliničkih istraživanja su citomegalovirusi iz porodice herpesvirusa, virus ospica i zaušnjaka, hepatitis virus C te hantavirusi, uzročnici hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom, a prema riječima voditelja Centra prof. dr. Stipana Jonjića, riječki Medicinski fakultet, kao i sama Hrvatska, imaju veliku tradiciju u imunološkim istraživanjima, uključivši istraživanja cjepiva. 
    – Mi smo na Medicinskom fakultetu u Rijeci u proteklih desetak i više godina napravili zaista velika postignuća na planu razvoja imunologije i virusologije kao znanstvenih disciplina. U tom razdoblju nastavila se tradicija koju su počeli naši učitelji te su stasali novi vrhunski imunolozi koji su stekli međunarodne kompetencije i osigurali značajna sredstva na tim projektima. Samo trenutačno, u grupama koje čine ovaj Znanstveni centar izvrsnosti u Rijeci radi više od 15 doktoranata i post-doktoranata, uključujući i doktorante iz inozemstva. Stalno apliciramo na nove projekte i u tome smo relativno uspješni. Samo u posljednjih desetak godina godina aplicirali smo na osamdesetak projekata od kojih je pola ocijenjeno pozitivno. Na taj način smo priskrbili sredstva koja već sada prelaze desetak milijuna eura i kupili golemu količinu znanstvene opreme, više od 200 uređaja. No, još je važnije da je na tim projektima stalno zaposleno dvadesetak ljudi izvan sustava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Kad je Ministarstvo raspisalo natječaj za Znanstvene centre izvrsnosti, mi smo tu vidjeli svoje mjesto i priliku, ali i priliku za povezivanje s kolegama u drugim znanstvenim centrima u Hrvatskoj i to ne samo temeljnih imunologa i virusologa već i kliničkih znanstvenika. Okupili smo se, napravili inicijalni dogovor i krenuli s pripremom projekta. Cijela ideja, istraživači i sam projekt dobili su odlične ocjene i Centar je formalno odobren krajem prošle godine, a službeno započeo s radom prije par tjedana na inicijalnom sastanku koji je održan u Zagrebu, kaže prof. dr. Jonjić. 
    
Druga misija Centra

Primarni je zadatak Centra nastavak istraživanja biologije i patogeneze raznih virusa poput herpesvirusa, virusa mumpsa, hepatitisa C, kao i virusa koji izazivaju hemoragijsku groznicu, a u tom će se kontekstu istraživati razni virusni geni i njihova ulogu u imunološkom nadzoru te kako pojedine komponente imunološkog sustava kontroliraju te viruse. 
    – Dosadašnje spoznaje, kao i rezultati koje ćemo, uvjeren sam, postići kroz suradnju tijekom rada Centra, dovode nas do druge misije ovog Centra, a to jest racionalni dizajn novih cjepiva i takozvanih vektorskih cjepiva. Naime, mi koristimo različite tehnologije rekombinantne DNK pomoću kojih dizajniramo cjepiva, odnosno vektore, koji će biti kadri izazvati snažan imunološki odgovor u doma
Istraživanja na pedeset različitih miševa 
    
    Istraživanja koja se provode na riječkom Medicinskom fakultetu prvode se na miševima, a na pitanje kako takva istraživanja približiti istraživanjima na ljudima, prof. dr. Jonjić odgovara kako to jest veliki problem, jer ma koliko miševi i ljudi biološki odnosno imunološki bili slični, rezultati istraživanja koji se dobiju na miševima ne mogu se izravno primijeniti na ljudima. 
    – Međutim, sami znate da su istraživanja na ljudima vrlo ograničena i da je svako istraživanje podložno vrlo strogim mjerama nadzora i odobravanja različitih regulatornih agencija. Stoga su istraživanja na animalnim modelima, uključujući miša kao najvažnijeg modela od neprocjenjive važnosti. Mi u Rijeci u uzgojnoj nastambi imamo više od 50 različitih sojeva miševa koji su prilagođeni potrebama nekih specifičnih istraživanja. Međutim, razvijamo i model takozvanih »humaniziranih« miševa, što samo po sebi nije ništa posebno i u svijetu je kao tehnologija vrlo razvijena. Riječ je o miševima koji su imunološki nekompetentni zbog raznih mutacija, ali su zbog toga prijemčivi za prihvaćanje tuđih stanica, pa čak i ako one dolaze iz drugih vrsta. Prijenosom krvotvornih, odnosno hematopoetskih, matičnih stanica u takve životinje, oni razvijaju krvne stanice, uključujući i imunološke stanice ljudskog porijekla, što se onda koristi za istraživanje, primjerice imunološkog odgovora na neke viruse čovjeka. Međutim, taj model ima svoja ograničenja i sljedeća stepenica su istraživanja na drugim primatima, točnije majmunima, za koje mi nažalost nemamo uvjete za istraživanja, budući da je cijena za takva istraživanja suviše velika. Postoje institucije u Europi i Americi, odnosno Centri za primate, s kojima bi se mogla uspostaviti znanstvena suradnja. 
    
    Zagrebački partneri 
    
    Partnerske ustanove Centara izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva su Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu te zagrebačka Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« s kojima u radu Centra sudjeluju dvije grupe. 
    – Riječ je o grupi profesorice Adriane Vince, koja je i ravnateljica klinike te grupi profesorice Alemke Markotić. Druga partnerska institucija iz Zagreba je Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu s dr. Dubravkom Forčić i dr. Beatom Halassy i suradnicima. Ova grupa je do nedavno bila u sastavu Imunološkog zavoda u Zagrebu i ima veliko iskustvo u temeljnim i primijenjenim istraživanjima nekih humanih virusa za koje mi drugi nemamo ekspertize. Dakle, oni se odlično uklapaju u opću misiju ovog Centra. Što se tiče nas iz Rijeke, ja sam voditelj, a pored mene tu su i ugledni imunolozi i virusolozi poput prof. Astrid Krmpotić, prof. Bojana Polića i prof. Tihane Lenac Roviš sa Zavoda za histologiju i embriologiju i iz Centra za proteomiku. U Centru sudjeluju još i prof. Maja Abram i prof. Marina Šantić sa Zavoda za mikrobiologiju MF Rijeka te docent Igor Jurak s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, kaže prof. dr. Jonjić.
ćinu, a da pritom sami ne izazovu bolest. Naravno da ćemo takva cjepiva testirati protiv različitih infektivnih bolesti, ali i protiv tumora. Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Međutim, cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu, osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i ako je ikako moguće doći do prve faze kliničkih studija, pojašnjava prof. dr. Jonjić. 
    
Aplikacije za strukturne fondove

Dodajući kako je u vrijeme kad hrvatska znanost prolazi prilično teško razdoblje što se financija tiče, ovakva inicijativa više nego dobro došla, jer će kroz predviđena istraživanja biti angažiran veliki broj mladih znanstvenika, prof. dr. Jonjić napominje da sredstva koja Ministarstvo dodjeljuje Znanstvenim centrima nisu dostatna te će se aplicirati na natječaje za strukturne fondove EU-a. 
    – Upravo smo na prvom sastanku krenuli s dogovorima o pripremi za aplikaciju kad taj natječaj bude objavljen. Osim toga, ovakvi projekti služe za podizanje ukupnog istraživačkog kapaciteta, što će nas i kao grupu i kao konzorcij učiniti konkurentnijima i vidljivijima pri aplikaciji na europske i druge znanstvene projekte. Pored toga Znanstveni je centar vrlo dobro povezan s međunarodnom znanstvenom zajednicom. Mi u Rijeci imamo aktivnu znanstvenu suradnju s više od tridestak grupa u svijetu, što se ponajbolje vidi iz naših publikacija koje su često u suradnji sa znanstvenicima u svijetu. Godišnje održimo i po 20 i više predavanja kao pozvani predavači na znanstvenim skupovima u inozemstvu ili na poznatim znanstvenim institucijama. Slična je stvar i s našim partnerima sa Sveučilišta u Zagrebu. U našim laboratorijima rade i inozemni postdoktoranti koji su aplicirali na upražnjena mjesta na našim projektima i odlučili nastaviti raditi kod nas. Mislim da tako pridonosimo ne samo boljitku naše znanosti nego i prepoznatljivosti naše države. Konačno, dokazali smo da se i u malim zemljama može raditi vrhunska znanost. Meni je drago što se to ne odnosi na jednu grupu ili osobu, već na više njih, jer samo na Medicinskom fakultetu u Rijeci radi više znanstvenih grupa koje su međunarodno znanstveno prepoznatljive. Time smo na najbolji način i opravdali povjerenje koje su u nas uložili naši prethodnici, zaključuje prof. dr. Jonjić.


 
''Odličja studentima sportašima'', Novi list, 21. 3. 2015.
 
UNISPORT LIGA PROGLAŠENI NAJBOLJI SUDIONICI NATJECANJA
 
 
Dasen Jardas najuspješniji natjecatelj  lige  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Najuspješnijim studentima sportašima Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci koji su u jesenjem dijelu Unisport lige osvojili zapažene rezultate, sinoć su u Sveučilišnom kampusu dodijeljena odličja. Unisport ligu organizira Riječki športski sveučilišni savez, s više od 1.700 studenata koji se natječu u 16 sportova i 45 sportskih disciplina. Najuspješnijim sportašem lige 2013./2014. proglašen je Dasen Jardas s Tehničkog fakulteta koji je osvojio prvo mjesto u badmintonu pojedinačno i parovi, treće mjesto u tenisu, četvrto u squashu te šesto u crossu. 
    U kategoriji stolnog tenisa za studentice odličja su dobile: Iva Košuljandić s Medicinskog, Yvette Kalaba s Filozofskog te Mia Radaković s Ekonomskog fakulteta. U istoj kategoriji među studentima odličja su dobili studenti Pomorskog fakulteta: Ivan Jardas, Duško-Marjan Morić i Branimir Kovačević, dok su kao parovi nagrađeni: Domjan Dominik i Marjan Kozić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Deni Turković i Vedran Turković s Tehničkog te Ivan Jardas i Duško-Marjan Morić s Pomorskog fakulteta. U šahu su nagrađeni Teo Božanić s Pomorskog te Jovan Jokić i Maroje Jerković s Filozofskog fakulteta, a u cageballu studentice Pomorskog, Medicinskog i Pravnog fakulteta te studenti Veleučilišta, Medicinskog i Ekonomskog fakulteta. Najbolje u futsalu su studentice Pomorskog, Pravnog i Medicinskog fakulteta te studenti Veleučilišta, Tehničkog i FMTU-a. 
    Najbolje košarkašice su studentice Medicinskog, Građevinskog i Filozofskog fakulteta, a košarkaši studenti Tehničkog i Medicinskog fakulteta te Veleučilišta, dok su najbolje rukometašice studentice Medicinskog, Građevinskog i Učiteljskog fakulteta a najbolji košarkaši studenti Veleučilišta, Pomorskog i Medicinskog fakulteta. (I. Š. K.)


 
''Doktorirala Marina Marinković'', Novi list, 19. 3. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Marina Marinković
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Marina Marinković. Povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Silvana Vranić, prof. dr. Sanja Zubčić i prof. dr. Diana Stolac s riječkog Filozofskog fakulteta, te dr. Anita Celić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb i dr. Jela Maresić sa Zavoda za lingvistička istraživanju HAZU-a Zagreb. (I. Š. K.)
 
 
''University Sport Exhibition u Kampusu'', Novi list, 18. 3. 2015.
 
PUTUJUĆA IZLOŽBA SVEUČILIŠNE IGRE
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Nakon Rotterdama, Kopra, Ljubljane i Trsta izložba »University Sport Exhibition« jučer je stigla i na riječko Sveučilište koje će zajedno sa zagrebačkim Sveučilištem naredne godine u srpnju biti domaćin najvećeg sportskog natjecanja u povijesti Hrvatske – Europskih sveučilišnih igara. Riječ je o putujućoj izložbi koja predstavlja razvoj sveučilišnog sporta u europskom kontekstu kroz šest glavnih tema: Europska sveučilišna sportska asocijacija, Europska sveučilišna prvenstva, Europske sveučilišne sportske igre, obrazovanje, društvena odgvovornost i suradnja te predstavljanje najuspješnijih, a do 26. ožujka može se razgledati u prostorima multimedijalnog centra Akvarij na Sveučilišnom kampusu. Domaćin izložbe je European University Sports Association (EUSA), krovna europska sveučilišna sportska asocijacija, a kako je istaknuo sportski direktor EUSA-e, Patrik Peroša, izložba je nastala povodom obilježavanja 15 godina te asocijacije. 
    – Želja nam je bila pokazati što je sve EUSA u ovih 15 godina postojanja napravila te pokazati što sve u Europi radimo. Izložba je putujuća i obići će još mnoga sveučilišta, a Sveučilište u Rijeci je dugi niz godina regionalni lider u sveučilišnom sportu što dokazuje organizacija europskih i svjetskih sveučilišnih prvenstava na godišnjoj razini. Rijeka je do sada ugostila natjecanja u rukometu, odbojci i bridžu, a u studenom ove godine bit će domaćin i Europskog sveučilišnog prvenstva u taekwondou, najavio je Peroša. 
    Buduće Europske sveučilišne igre, prema najavi glavnog tajnika Marka Žunića bit će najveći sportski događaj u Europi naredne godine, a od ukupno 5.500 studenata koji će sudjelovati na petnaestodnevnim igrama njih dvije tisuće bit će smješteno u Rijeci i to u novim studentskim paviljonima. Studenti će se natjecati u ukupno 23 različite sportske discipline, od čega su dvije namijenjene studentima s invaliditetom, a otvarajući izložbu »University Sport Exhibition« rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da je cilj projekta uz sport i podizanje studentskog standarda. 
    – Intezivno radimo na promociji sveučilišnog sporta, a naredne godine u Kampusu će se okupiti studenti iz cijele Europe. Do tada će novi smještajni objekti biti gotovi, a nadamo se i sportskoj dvorani te otvorenim sportskim terenima, jer i to je dio studentskog standarda, zaključio je rektor. (I. Š. K.)


 
''Komunikacija, položaj znanosti i moždani udar'', Novi list, 17. 3. 2015.
 
TJEDAN MOZGA NIZ PREDAVANJA, RADIONICA I IZLOŽABA

Komunikacija, položaj neuroznanosti i moždani udar

O životu nakon moždanog udara bit će riječi na tribini u gradskoj vijećnici koja će biti održana u petak
 
Moždani udar i život nakon njega – jedna od tema ovogodišnjeg Tjedna * Foto: M. GRACINRIJEKA » Jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci započelo tradicionalno obilježavanje Tjedna mozga koji će obilježiti niz predavanja, radionica i izložbi posvećenih mozgu. Ove godine glavne su teme mozak i komunikacija, uloga i položaj neuroznanosti u društvu te moždani udar. 
    Predavanja koja su otvorila tjedan mozga bila su posvećena problemu traumatske ozljede mozga kao vodećem uzroku smrtnosti i invalidnosti u djece i odraslih do 45 godina starosti i tjelesnoj neaktivnosti i sjedilačkom načinu života kao glavnim čimbenicima rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te tjelesnoj aktivnosti koja mijenja neuronalnu strukturu i funkciju moždanih regija uključenih u učenje i pamćenje. 
    Danas će u Prvoj riječkoj gimnaziji biti održana radionica »Neverbalna komunikacija i govor tijela«, dok će u Domu za starije osobe Kantrida biti održana radionica na temu prevencije i ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, a tijekom Tjedna mozga ove će radionice biti održane i u Sušačkoj gimnaziji, Domu za starije osobe Volosko te Klubu umirovljenika Belveder. Večeras je u Klubu Marina na programu projekcija francuske humoristične drame »Nedodirljivi«. 
    U četvrtak je u klubu Tunel na programu predavanje pod naslovom »Naučimo učiti i asertivno komunicirati!« koje će pokušati razriješiti uvriježene predrasude o asertivnom ponašanju kao sebičnom i agresivnom.
    O životu nakon moždanog udara bit će riječi na tribini u gradskoj vijećnici koja će biti održana u petak, a manifestacija će biti završena u subotu na riječkom Korzu uz razne sadržaje: studenti Medicinskog fakulteta mijerit će tlak i šećer građanima, podijeliti promotivne edukativne materijale, a Riječanima će na raspolaganju biti i liječnik, tako da će imati priliku informirati se o svim pitanjima sa stručnom osobom. (B. Č.)
 


 
''Predavaonici O-029 ime prof. dr. Branimira Markovića'', Novi list, 14. 3. 2015.
 
JUBILEJ POLA STOLJEĆA STUDIJA MATEMATIKE I FIZIKE U RIJECI

Predavaonici O-029 ime prof. dr. Branimira Markovića
Tijekom pet desetljeća diplome tih studija dobilo više od dvije tisuće studenata, dok ih je pedesetak doktoriralo

 
 
Sinoć su se na Odjelima Sveučilišta okupili bivši i sadašnji studenti i profesori studija matematike i fizike * Foto: V. KARUZARIJEKA » Povodom punih pola stoljeća postojanja studija matematike i fizike u Rijeci sinoć su se na Odjelima Sveučilišta u Rijeci okupili bivši i sadašnji studenti, kao i bivši i sadašnji profesori tih studija, a predstavljajući proteklih 50 godina studija pročelnice Odjela za fiziku prof. dr. Rajka Jurdana Šepić i Odjela za matematiku prof. dr. Sanja Rukavinu kao posebno zaslužnu osobu za pokretanje studija istaknule su prof. dr. Branimira Markovića po kojem je jučer nazvana predavaonica O-029 Odjela za fiziku. 
    Čestitajući 50. godišnjicu studijima koji su prije sedam godina prerasli u dva odvojena odjela zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić istaknuo je da je u pet desetljeća diplome tih studija dobilo više od dvije tisuće studenata, dok ih je pedesetak doktoriralo. 
    – Gotovo da nema škole u kojoj danas ne radi neki od bivših studenata ovih studija, a uvjeren sam da će s današnjih Odjela proizaći još puno uspješnih studenata, kazao je Matešić. 
    Evocirajući uspomene na davne studentske dane studentica prve generacija studija matematike i fizike Grazia Kosec istaknula je kako je pokretanje tih studija za nju bilo veliko rješenje, jer nije znala bi li njena obitelj financijski izdržala njeno školovanje u Zagrebu. 
    – Za vrijeme studija puno smo se trudili zavšiti školovanje što prije, a još kao nezavršena studentica zaposlila sam se u Tehničkoj školi gdje sam provela cijeli radni vijek. To bih danas poželjela svim studentima, a i želim ih pozvati da studiraju prirodoslovne predmete, poručila je Kosec. 
    Odnos kakav su prije pedeset godina imali studenti prema studiju danas je neprepoznatljiv, jer kako je pojasnio njen studentski kolega i sadašnji profesor Tehničkog fakulteta prof.dr. Julijan Dobrinić, njegovu je generaciju bilo sram izići na ispit ako nisu bili sigurni u svoje znanje. 
    – Od onda se puno toga promijenilo. Međutim, ono što je isto je da taj poziv treba živjeti i voljeti, to je način života, kazao je prof.dr. Dobrinić. 
    Jedan od prvih profesora studija matematike i fizike prije 50 godina bio je prof. dr. Ivan Kamenarović koji je, kako je sinoć istaknuo, rad na tom studiju doživljavao kao nešto izuzetno lijepo te je zaključio da je veliki privilegij vidjeti svoje bivše studente da su uspjeli. 
    Predstavljajući proteklih 50 godina studija pročelnice Odjela za fiziku prof. dr. Rajka Jurdana Šepić i Odjela za matematiku prof. dr. Sanja Rukavina kao posebno zaslužnu osobu za pokretanje studija istaknule su prof.dr. Branimira Markovića po kojem je jučer nazvana predavaonica O-029 Odjela za fiziku.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Svakodnevno petsto toplih obroka za studente i zaposlenike'', Novi list, 11. 3. 2015.
 
PRAVNI FAKULTET STUDENTSKI CENTAR OTVORIO RESTORAN
 
Svakodnevno petsto toplih obroka za studente i zaposlenike

Za mjesec dana otvorenje ugostiteljskog objekta na Tehničkom fakultetu, sa stotinjak sjedećih mjesta i kapaciteta tisuću obroka dnevno
 
Zaposlenici novog restorana na Pravnom fakultetu * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci jučer je na Pravnom fakultetu otvorio restoran u čije je preuređenje uloženo 1,4 milijuna kuna. Riječ je o restoranu površine stotinjak četvornih metara čija će kuhinja dnevno moći proizvesti petstotinjak toplih obroka, a prema riječima ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, restoran istovremeno može primiti sedamdesetak gostiju. 
    – Osigurali smo pedesetak sjedećih i još dvadesetak stajaćih mjesta, a najveći dio sredstava za preuređenje prostora osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je sudjelovalo s milijun kuna. U skladu sa Strategijom Sveučilišta, Studentski centar je započeo s preuzimanjem ugostiteljskih objekata na Sveučilištu kako bi se studentima olakšao proces studiranja. Tako smo ovaj tjedan otvorili i caffe bar na Fakultetu zdravstvenih studija u čije je uređenje uloženo četiristotinjak tisuća kuna. Tamo ćemo po principu caffe bara na Medicinskom fakultetu studentima nuditi sendviče i sličnu hranu – kaže Jurjević. 
    Samo u 
Nova radna mjesta 
    
    Otvaranje novih objekata Studentskog centra podrazumijeva i nova zapošljavanja, a samo za potrebe rada restorana na Pravnom fakultetu i caffe bara na Fakultetu zdravstvenih studija otvoreno je šest novih radnih mjesta. 
    – Za potrebe rada tih objekata pregrupirali smo osoblje. Naime, zaposlenike iz Kampusa smo preselili u nove objekte, a na njihova mjesta zaposlili nove ljude. Procjenjujemo da će nam u početku za rad restorana na Tehničkom fakultetu trebati još najmanje četvero novih zaposlenika, najavljuje Jurjević.
prošloj godini Studentski je centar iz vlastitih sredstava izdvojio milijun kuna za uređenje ugostiteljskih objekata riječkog Sveučilišta, a ta su sredstva uložena u caffe barove Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Rektorata. Ove će se godine izdvojiti daleko više, jer uz jučer otvoreni restoran Pravnog fakulteta, kroz mjesec dana Studentski će centar u svom sastavu imati još jedan restoran, a riječ je o ugostiteljskom objektu na Tehničkom fakultetu. 
    – Kao i na Pravnom, objekt na Tehničkom fakultetu do sada je bio u privatnom vlasništvu. Sada ga mi preuzimamo, a radi se o objektu dvostruko većem od restorana na Pravnom fakultetu. Na površini od dvjestotinjak četvornih metara bit će stotinjak sjedećih mjesta, a planiramo da će dnevni kapacitet kuhinje biti tisuću obroka dnevno. Naime, u blizini je i Veleučilište u Rijeci pa očekujemo i dolazak njihovih studenata, ističe ravnatelj. 
    U preuređenje budućeg restorana na Tehničkom fakultetu do sada je uloženo 600 tisuća kuna, a dodajući kako su u tijeku i pregovori za preuzimanje te potom i preuređenje restorana na Pomorskom fakultetu, Jurjević ističe da će nakon toga Studentski centar u svom sastavu imati ugostiteljske objekte na svim sastavnicama riječkog Sveučilišta, osim objekta na Ekonomskom fakultetu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Stiglo 60 novih stranih studenata'', Novi list, 9. 3. 2015.
 
ERASMUS PROGRAM INFORMATIVNI DAN

Stiglo 60 novih stranih studenata
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ured za mobilnost Sveučilišta u Rijeci organizirao je informativni dan – Welcome Day za dolazne studente, koji su četvrtu godinu, u okviru programa Erasmus došli na studijski boravak na riječko Sveučilište. U ljetnom će semestru na Sveučilištu u Rijeci studirati novih 60 dolaznih studentica i studenata, dok njih 16 produljuje boravak sa zimskog na ljetni semestar. U ovoj akademskoj godini na Sveučilištu u Rijeci studijski će boravak ostvariti ukupno 150 studentica i studenata, putem programa Erasmus. Najviše stranih studenata boravit će na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, njih 23 iz Poljske, Finske, Rumunjske, Španjolske, Slovačke, Latvije, Velike Britanije i Grčke, dok će na Ekonomskom fakultetu boraviti 16 studenata iz Slovačke, Poljske, Latvije, Češke, Rumunjske, Italije i Finske. Filozofski će fakultet ugostiti 9 studenata iz Turske, Finske, Poljske, Slovenije, Grčke i Latvije, a Pravni dvoje iz Grčke te Pomorski fakultet šestero iz Poljske. Dvoje poljskih studenata boravit će i na Akademiji primijenjenih umjetnosti, dok će jedan talijanski student semestar odslušati na Građevinskom fakultetu, a jedan će student iz Austrije ostvariti studijski boravak na Odjelu za informatiku. 
    U sklopu Welcome Daya članovi Erasmus Student Networka Rijeka gostujuće su studente upoznali sa svojim aktivnostima te im je predstavljena mogućnost upisa tečaja hrvatskog jezika u sklopu Riječke kroatističke škole. (I.Š.K.)
 


 
''Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće'', Novi list, 7. 3. 2015.
 
POGLED U BUDUĆNOST RIJEČKO SVEUČILIŠTE PREDSJEDNIKU VLADE POKAZALO OPREMU VRIJEDNU 180 MIL. KUNA

IMPRESIONIRANI PREMIJER

Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće

Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe, kazao je Milanović nakon što je pogledao opremu koja će unaprijediti i povećati istraživačku infrastrukturu i kapacitete centara i laboratorija na Kampusu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Nevenka Ožanić premijeru je pokazala novu opremu na Građevinskom fakultetu * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Premijer Zoran Milanović jučer je u pratnji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara obišao laboratorije Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije se opremanje obavlja kroz projekt Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o projektu »teškom« 180 milijuna kuna, a bespovratnim sredstvima iz EU fondova opremaju se četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Ono što su jučer premijer i ministar razgledali prema ocjeni rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pere Lučina prikaz je 21. stoljeća, a da bi uopće došlo do bespovratnih sredstava Sveučilište je prošlo trnovit put, jer na projektu je radilo 150 ljudi koji su proizveli 10 tisuća dokumenata. 
    
Gotovo okončano

Naglašavajući kako se može smatrati da je projekt gotovo okončan, prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić istaknula je da će se zahvaljujući nabavljenoj opremi unaprijediti i povećati istraživačka infrastruktura i kapaciteti centara i laboratorija koji djeluju na sveučilišnom Kampusu. 
    – Te će nam aktivnosti omogućiti postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu. Do sada smo ostvarili 98 posto planirane nabave i smatramo da smo jako puno napravili, kazala je prorektorica. 
    Dobivena sredstva raspoređena su na način da je za opremanje laboratorija Građevinskog fakulteta utrošeno 54 milijuna kuna, dok je Centar za mikro i nano znanosti i tehnologiju dobio 30 milijuna kuna, a Centar za visokopropusne tehnologije 47 milijuna kuna s čime se oprema šest lab
Šokiran izašao iz bolnice 
    
    Premijer Zoran Milanović je jučer zaključio da ima moralnu obavezu pomoći u izgradnji nove Sveučilišne bolnice. 
    – Koliko god radio ovaj posao, a to ovisi o volji hrvatskog naroda i jedino se njega bojim, moralna mi je obveza da se riječka Sveučilišna bolnica napravi. Činjenica je da je bolnica u očajnom stanju. Ne mogu reći da je to nacionalni strateški interes, ali interes ovog kraja je. Uvjeti za rad su lošiji od lošeg. U Puli smo započeli rad na bolnici, a Rijeka je po svemu sljedeća. U Hrvatskoj imamo puno bolnica, ali premalo dobrih i općenito previše bolnica, ali riječka bolnica mora dobiti dostojne uvjete za rad. Oni ne postoje. Nedavno sam bio privatno u toj bolnici i izašao sam šokiran, a to je moja država, poručio je Milanović. 
    
Sveučilište još 7 godina pod paskom EK-a 
    
    Iako je projekt opremanja laboratorija pri kraju riječko će Sveučilište sve do 2022. godine biti pod paskom Europske komisije koja će kontrolirati korištenje sofisticirane opreme. Dodajući kako su istovremeno s opremanjem laboratorija u sveučilišnom kampusu otvorena i tri nova gradilišta za objekte studentskog smještaja i energanu prof. dr. Nevenka Ožanić je istaknula kako se radi o početku druge faze izgradnje kampusa, a cijeli bi taj prostor trebao u cijelosti biti izgrađen 2025. godine. 
    
Jedan od najbolje opremljenih centara u EU-u 
    
    Dolaskom nove opreme na Odjel za biotehnologiju i to one za naprednu mikroskopiju ta je ustanova, prema ocjeni pročelnika prof.dr. Krešimira Pavelića, postala jedan od najbolje opremljenih europskih centara u tom području. Nabrajajući cijeli niz sofisticirane opreme od one za staničnu i molekularnu biologiju, proteomiku, genomiku pa do visokoprotočne instrumentacije za sistemsku biomedicinu prof. dr. Pavelić je istaknuo da se radi o interdisciplinarnoj opremi u kojoj se isprepliću biologija, kemija, računalstvo, fizika i medicina.
 oratorija. 
    
Prilagodba prostora

Oprema zahtijeva i posebnu prilagodbu prostora što je prema riječima prof. dr. Ožanić posebno naglašeno kod Centra za napredno računanje i modeliranje gdje će se samo u prilagodbu prostora za dolazak super računala utrošiti 1,2 milijuna kuna. Super računalo ujedno je i najveća pojedinačna nabavka unutar projekta, jer kako je istaknuo prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car, njegova je cijena 35,7 milijuna kuna. 
    – Kada dođe računalo uspoređivat ćemo se s 500 najvećih instalacija u svijetu, dok u Europi postoje 122 takve instalacije, a mi ćemo biti na 70. mjestu, objavio je prof. dr. Car. Međutim, iako je projekt pri kraju prema rektorovim planovima to je tek početak, jer u tijeku su i drugi projekti koji će u konačnici omogućiti stvaranje centra znanja što je preduvjet pametne specijalizacije koja bi se trebala bazirati na energetskoj učinkovitosti, proizvodnji hrane i zdravstvenoj industriji. 
    Jučerašnji pogled na 21. stoljeće prema ocjeni Zorana Milanovića više je nego impresivan, a nakon što mu je predstavljen cijeli projekt premijer se zapitao gdje su bili drugi. 
    – Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe. Ovo ulaganje neće trenutno vratiti novac. To nije kupovina jeftine robe. S ovakvim ulaganjima u ljude i skupu tehnologiju možemo postati bogatiji nego što smo sada. Već 45 godina zapeli smo u prostoru zemalja visokog srednjeg dohotka, a to ne može zadovoljavati. Izgovori i traženja krivaca za mene kao političara su jedna od hrvatskih kletvi, jer uvijek je kriv netko drugi. To je duboko pogrešno, upozorio je premijer. 
    
Lekcija Hrvatskoj

Njegovo je mišljenje da ukoliko Hrvatska duboko ne zakorači u područje EU fondova onda ne ispunjava svoj smisao boravka u EU, jer ušli smo u EU upravo iz razloga što se pružaju ogromne financijske mogućnosti. 
    – Naš je cilj da se sto posto javnih investicija u trajna dobra, u projekte i infrastrukturu povlači upravo iz europskih fondova. Svaka kuna koja za ovakve stvari ide iz hrvatskog državnog proračuna je znak nesposobnosti i politike i ljudi koji vode sveučilišta i sve druge javne sektore. Svaki most koji se gradi samo hrvatskim novcem je dokaz nesposobnosti. Hrvatska je u EU iz svog interesa, jer od toga može imati koristi. Konkretno, ovakve koristi. Lekcija je da ste bili prvi, najdovitljiviji i najbrži, najbolje ste znali što hoćete. E, da je to preslikati na Hrvatsku, da se prestanemo kretati oko sebe i tražiti krivce za svoje propuste i kikseve tamo gdje ih nema bili bismo puno bolji i konkurentniji, zaključio je premijer.


 
''Fakulteti čekaju 2.475 diplomaca'', Novi list, 6. 3. 2015.
 
SENAT SVEUČILIŠTA UPISNA KVOTA ZA DIPLOMSKE STUDIJE
Ponudit će se 53 različita programa, među kojima i novi studijski program Klinički nutricionizam Fakulteta zdravstvenih studija 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Filozofski fakultet planira upis 474 diplomaca * Foto: S. DRECSHSLERRIJEKA » Studentima koji će ove godine upisivati diplomske sveučilišne studije Sveučilište u Rijeci ukupno će ponuditi 53 različita programa, među kojima je i novi diplomski sveučilišni studijski program Klinički nutricionizam Fakulteta zdravstvenih studija koji je u postupku akreditacije. Diplomski studiji riječkog Sveučilišta odlukom Senata ove će godine raspolagati s ukupnom kvotom od 2.475 upisnih mjesta, od čega je 1.611 mjesta namijenjeno za redovite studente, 99 mjesta za strance i 765 mjesta za izvanredne studente. 
    U odnosu na prošlogodišnje upise, broj upisnih mjesta smanjio je Građevinski fakultet za 30 mjesta, jer ove godine neće upisivati specijalistički diplomski stručni studij građevinarstvo, s obzirom da je riječ o programu koji se upisuje svake dvije godine. Tehnički je fakultet svoju upisnu kvotu smanjio za 50 mjesta, Pomorski fakultet za 10 mjesta, a Filozofski fakultet za 98 mjesta te Odjel za fiziku za 12 mjesta, jer se ove godine ne upisuje diplomski studij inženjerstvo i fizika materijala. Broj upisnih mjesta na prošlogodišnjoj razini planiraju: Medicinski fakultet, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Učiteljski fakultet, Odjel za matematiku, Odjel za informatiku i Odjel za biotehnologiju. 
    S najvećom upisnom kvotom raspolagat će Filozofski fakultet koji planira upis od 474 diplomaca, a s 465 upisnih mjesta slijedi Ekonomski fakultet te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji će upisati 355 studenata. Tehnički 
Najviše izvanrednih studenata na fakultetima ekonomske grupacije 
    
    Ukupna upisna kvota za izvanredne studente na diplomskim studijima iznosit će svega 765 mjesta, a najveći dio te kvote, više od polovine, odnosi se na fakultete ekonomske grupacije. Naime, Ekonomski je fakultet od ukupne upisne kvote od 465 mjesta čak 280 mjesta namijenio izvanrednim studentima, dok je Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu od ukupno 355 mjesta za izvanredne studente namijenio 190 mjesta. Na svim ostalim fakultetima, s izuzetkom Učiteljskog, upisna je kvota planirana u korist redovnih studenata, a u nekim je slučajevima, kao što su Filozofski, Građevinski i Tehnički fakultet te Sveučilišni odjeli, u cijelosti rezervirana upravo za redovne studente.
fakultet planira upisati 293 studenta, a slijedi Pomorski fakultet s 280 mjesta te Fakultet zdravstvenih studija sa 105 mjesta. Građevinski fakultet računa na 75 diplomaca, Akademija primijenjenih umjetnosti na 72 studenta, a Odjel za informatiku na 65 studenata. Odjel za fiziku planira upis 48 studenata, Odjel za matematiku 45 studenata, a s istom upisnom kvotom raspolagat će Odjel za biotehnologiju. S obzirom da diplomce upisuje samo na diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Učiteljski fakultet planira upisnu kvotu od svega 40 mjesta koja je planirana isključivo za izvanredne studente, a slično je i s Medicinskim fakultetom koji će upisati svega 33 diplomca i to na diplomski sveučilišni studij sanitarnog inženjerstva, ali s tom razlikom što se radi o mjestima za redovne studente.
 


 
''Doktorirala Martina Kramarić'', Novi list, 2. 3. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskoga rada »Bohemizmi u Zrcalu člověčaskago spasenja (1445.) u kontekstu starohrvatskih prijevoda sa staročeškoga jezika« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti, znanstvenoga polja filologija, znanstvene grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Martina Kramarić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Diana Stolac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dr. Amir Kapetanović i dr. Barbara Štebih Golub s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, prof. dr. Václav Čermák sa Slovanský ústav AV ČR Prag te prof. dr. Dubravka Sesar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Novi magistri i specijalisti'', Novi list, 28. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET

Novi magistri i specijalisti
 
 
* Foto: R. BRMALJ
            RIJEKA » Završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija menadžment akademski stupanj magistra znanosti stekli su: Ines Mirković, Ana Merle, Sonja Šišić, Hrvoje Bašić, Sanja Tepša Jakupović, Ivana Ilijašić Veršić, Ivan Smokrović, Lana Vidmar i Maja Jelovica, dok su isti akademski stupanj završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija međunarodna ekonomija stekli: Vanja Župan, Aleš Tolar i Boris Rivić, a zvanje magisar ekonomije – specijalist za marketing menadžment stekli su: Sandra Velčić, Andrija Hudoletnjak, Zoran Krušvar, Renata Lesica, Barbara Babić Gobbo, Vladislav Živković, Daniela Sandukčić Pejić. (I.Š.K.)




 
''Nova generacija magistara prava i diplomiranih pravnika'', Novi list, 28. 2. 2015.
 
SVEČANA PROMOCIJA PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Nova generacija magistara prava i diplomiranih pravnika
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održava svečana promocija nove generacije magistara prava i diplomiranih pravnika. Ukupno je promovirano 175 završenih studenata, a zvanje magistar prava stekli su: Bojana Cvikić, Dalia Čanić, Marina Salopek, Ivan Lubina, Antonija Car, Senka Sinanović, Mateo Pavić, Birgit Boljun, Anita Krištofić, Danijela Adlešić, Neda Suvajac, Marko Divić, Barbara Peruško, Marko Vučinić, Nikola Kovačić, Jelena Zavidić, Damira Gračić, Melisa Udovičić, Ines Loknar Josić, Matija Vugić-Sakal, Ivana Kancelar, Josip Kustić, Matija Jurić, Katja Hrelja, Tihana Vujnović, Miran Vidović, Sonja Majer, Marijana Bunčić, Kristijan Perić, Dajana Lukač, Anamarija Križanović, Doris Frančula, Sara Vrsalović, Irma Jupić, Laura Širol, Monika Leka, Igor Paro, Andrea Zidarić, Martina Sokolić, Helena Devčić, Ani Debeljuh, Marina Honović, Biljana Macanović, Iva Smiljanić, Dino Varenina, Đurđica Peranić, Hana Dorčić, Anja Mujević, Margita Bajčić, Nina Kučan, Jasmina Osmanagić, Anamaria Ahel, Vladimir Oštarić, Sara Purić, Ivana Aničić, Ivona Stazić, Ana Mlačić, Sanja Perožić, Anja Dragičević, Kristina Karužić, Iva Stipković, Katarina Škopac, Karla Kotulovski, Marina Pezer, Anita Pezer, Kristian Čarapić, Andrej Žmikić, Bruno Jelenković, Kristina Piršić, Vedran Benić, Barbara Dušan, Mateja Kostelac, Ivana Matasić, Davor Ružić, Sanja Todorović, Ana Uroda, Alisa Fazlić, Suzi Žiganto, Anja Dabo, Ante Magaš, Petra Vaci, Ana Gospić, Silvija Žužić, Ivana Majkić, Mateo Šturman, Vanda Štimac, Ivana Jengić, Nina Paušić, Marin Buvinić, Sara Bračković, Deni Vitković, Erik Kamenjašević, Ina Miškulin, Elizabeta Božanić, Jasmina Lukež, Valter Papić, Ema Murić, Ana Marinić, Karmen Sinožić, Marijeta Vidović, Monika Majić, Martina Strgačić, Lana Musulin, Mariza Rovis, Antonia Pindulić, Morena Mačina, Nikolina Horaček, Ira Pavić, Martina Kancijanić, Ana Špoljarić, Ana Janko, Marina Primc, Kristijana Matejčić, Dasen Pavić, Maja Ratković, Anja Jurašić, Ana Mesić, Dalibor Glažar, Renata Uljančić, Jan Vlakančić, Marina Pećar, Marina Ožbolt, Marina Benković, Mia Vujić, Martina Štefanić, Ena Beaković, Dijana Zovko, Toni Jelenić, Lara Kapović, Marina Osmančević, Alicija Milovanović, Maja Bečić, Antonela Sesar, Marin Barić, Martina Malnar, Iva Mičetić, Ines Flego, Saša Kutnjak, Zlata Delić, Jelena Drča, Vedran Tomić i Julijana Jaganjac. 
    Zvanje diplomirani pravnik stekli: Romina Božac, Belma Džomba, Eni Peršić, Sanja Barukčić, Nora Valković, Dunja Zorijan, Klementina Kuzma Marcan, Lea Nemarnik, Josipa Trogrlić, Lorena Ivanov, Margita Hreljac, Marina Mališa Jedrejčić, Maja Jurić, Ivor Balen, Nina Kalinić, Marija Jugović, Marko Tomljanović, Marina Srdoč, Anita Ledenko, Leonarda Polanc, Ana Zorić, Danijela Frlan, Dalibor Vidović, Nataša Zec, Sania Blaškić, Ines Blašković, Tina Majić, Nikolina Lukovac, Ivana Komora, Ina Kurschner, Vesna Jalžabetić, Monika Matković i Tomislav Hlača. (I.Š.K.)
 


 
''Novih 36 doktora medicine'', Novi list, 26. 2. 2015.
 
PROMOCIJA
 
 
RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana je nova generacija doktora medicine koju čini 36 završenih studenata: Petra Kezerić, Ana Kocijan, Valerija Kočila, Josip Koren, Lana Kostić, Nina Lanča, Kristina Lončarić, Mia Lončar, Kristina Lovrinović, Miran Lučić, Goran Madžar, Darko Margeta, Tamara Maurović, Mate Mavrić, Lorena Mikelić, Tatjana Mioč, Marin Mličević, Marija Novosel, Jelena Ocvirek, Sven Pal, Valentino Pavišić, Barbara Perušić, Magdalena Pezić, Maja Pin, Tihomir Piškor, Marin Plantak, Andrej Pleše, Laura Prtorić, Nicol Radolović, Dea Ratković, Gregor Roj, Nikolina Ružak, Katarina Sabadi, Viktor Simunović, Katarina Skenderović i Helena Smokrović. (I. Š. K.)



 
''Razvijene dvije nove on-line aplikacije za studente'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
StuDiSupport IPA PROJEKT SVEUČILIŠNOG SAVJETOVALIŠNOG CENTRA

Razvijene dvije nove on- line aplikacije za studente

Riječ je o sustavu rane detekcije studenata rizičnih za razvoj psiholoških problema te interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta«

 
 
Ivanka Živčić BečirevićRIJEKA » Na Sveučilištu u Zagrebu održana je završna konferencija IPA projekta Unapređivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom položaju kroz usluge studentskih savjetovališnih službi – »StuDiSupport«. Riječ je o projektu čiji je partner bio riječki Sveučilišni savjetovališni centar, a cilj projekta je razvoj i promicanje programa podrške studentima s naglaskom na podzastupljene skupine, kako bi se povećao broj upisa i završnost studenata u nepovoljnom položaju u sustavu visokog obrazovanja. 
    Tijekom 18 mjeseci trajanja projekta opremljene su savjetovališne službe te su osigurani ljudski resursi za aktivnosti provedbe individualnog i grupnog savjetovanja studenata, osmišljavanja i provedbe radionica i predavanja za poboljšanje socijalnih i akademskih vještina studenata u nepovoljnom položaju, izrade on-line materijala i psihoedukativnih tekstova te cijeli niz drugih aktivnosti. Prema riječima voditeljice riječkog Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanke Živčić Bečirević specifične aktivnosti koje su provedene na Sveučilištu u Rijeci u sklopu projekta tiču se razvoja dvije on-line aplikacije, a riječ je o sustavu rane detekcije studenata rizičnih za razvoj psiholoških problema te interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta«. 
    – Sustav rane detekcije studenata poseban je on-line sustav za rano prepoznavanje studenata s psihičkim teškoćama, a cilj mu je upućivanje studenata na pravovremeno traženje stručne pomoći u svrhu prevencije razvoja ozbiljnijih i trajnih psiholoških problema. Interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta« osmišljena je pak s ciljem pružanja praktičnih savjeta studentima vezanih uz život i studiranje u Rijeci, kaže prof. dr. Živčić Bečirević. 
    Provedba IPA projekta »StuDiSupport«, dodaje, ukazala je na potrebu za osiguravanjem kontinuiteta djelovanja sustava pružanja usluga podrške studentima u svrhu unapređivanja obrazovnih ishoda te poticanja profesionalnog i osobnog razvoja svakog studenta s obzirom na specifičnost njegovih potreba.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Diplome dobilo 445 prvostupnika ekonomije'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
 
PROMOCIJA SVEČANOST EKONOMSKOG FAKULTETA ODRŽANA U KRISTALNOJ DVORANI HOTELA KVARNER U OPATIJI
 
Diplome dobilo 445 prvostupnika ekonomije
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Svečanost promocije nove generacije prvostupnika ekonomije, koju čini 445 studenata, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci po prvi je put održao u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner, a diplomu sveučilišnog prvostupnika ekonomije dobili su: Luka Pavlović, Marina Prgomet, Josipa Skokan, Milena Blažević, Nikolina Borić, Mateja Ivanović, Romina Pešut, Arnela Junuzović, Maja Stipetić, Snježana Capan, Meri Fičor, Barbara Blažević, Kristina Roša, Melisa Nuhanović, Ozren Bačić, Ana Pavić, Ena Sterpin, Iva Šimanović, Matea Zekić, Tina Marković, Ivana Juričić, Domagoj Marić, Maja Hlaj, Doris Kujac, Doris Kurolt, Martina Tomašić, Marija Debelić, Ivan Dovadžija, Ivan Dorčić, Maja Benić, Monika Vuković, Sara Pajdaš, Gabriela Makovac, Aleksandra Borjanić, Antonia Brozović, Roberta Paoletić, Ana Grdaković, David Host, Patrik Frljić, Ivan Nekić, Dora Hodžić, Ivana Ilijanić, Ivana Pedić, Tina Cvrtila, Alan Vozila, Petra Markač, Marko Petrović, Robert Dobrilovich, Klaudia Baschiera, Marko Stanić, Ines Oletić, Dino Tomac, Nikolina Vukelić, Jelena Jagnjić, Iris Vujić, Adriana Helena Madžar, Sandra Belošević, Carla Burburan, Davide Iurzola, Ema Gjergjaj, Marko Kirinčić, Zoran Žalac, Sarah Noršić, Ivona Žmikić, Hrvoje Bokan, Sandra Jovović, Dorjana Dodić, Leja Barić, Dejana Naranđa, Marina Turkalj, Melani Milotić, Ana Mladenić, Kristina Smokvina, Irena Čuturić, Tea Crnilo, Renato Poljak, Paola Šimičić, Sara Zobić, Martina Kršić, Benjamin Kardum, Matija Matanović, Filip Bytyqi, Marko Jelovac, Mia Vukdragović, Valnea Ivašić, Dario Knežević, Matea Mužić, Marina Kasap, Klaudija Domijan, Tina Hekić, Ksenia Komes, Pamela Perkić, Monika Kaselj, Kristina Vožar, Mirna Kišpatić, Natali Racan, Miroslav Veček, Katja Vugrinec, Anja Mustapić, Marina Paić, Josipa Stjepić, Tomislav Korenić, Dunja Markovinović, Petar Salopek, Jelena Ivančić, Josipa Lorković, Tomislav Geršić, Ines Čekada, Tena Mihić, Neven Anić, Ana Obradović, Andrea Ćurčić, Matija Antolović, Josipa Galović, Glorija Podnar, Marta Didulica, Zrinka Franković, Ornella Jadreškić, Maris Široka, Matej Katić, Marko Vukonić, Marina Gučanin, Paolo Oplanić, Martina Bukva, Mateo Domijan, Ivana Arapović, Luka Dopuđ, Martina Godina, Karla Jakišič, Lidija Mrkonja, Tatjana Obrovac, Katarina Stipanović, Amar Kajtazović, Katarina Talanga, Tea Tomac, Miro Slavica, Vedran Pleša, Daria Ragus, Marin Škibola, Ivona Jakovac, Josip Česi, Milena Ćosić, Katerina Lovrečić, Krešimir Rastovski, Valerija Fičko, Marijana Polović, Željka Igerčić, Karlo Koprek, Vinka Žunić, Ivana Halamić, Doris Lenić, Mirela Barać, Kristina Družinec, Ivana Lovrenović, Tea Stilin, Deborah Hunček, Marina Mužević, Anita Marković, Brigitta Cafuta, Marko Hrebak, Matej Jelić, Mateja Devčić, Snježana Benković, Sara Bažon, Dora Klaić, Kristina Čirjak, Zlatka Jurić, Katarina Dlaka, Hrvoje Balent, Iva Juričić, Filip Vukić, Nikolina Klenović, Marica Krijan, Andreja Rubeša, Josip Peroš, Kristijan Lončarić, Maja Grgić, Pamela Štiber, Krunoslav Goršić, Darija Kocen, Ana Mrđenović, Roko Antešić, Eni Doričić, Gorki Sablić, Paula Borovac, Marko Mičik, Borka Hajdin, Agata Juran, Martina Lukač, Nina Žalac, Kristijan Klarić, Tamara Iličić, Božica Rončević, Valentina Mihaljević, Kristina Dragojević, Frane Pamuković, David Košara, Ivana Manestar, Borjan Rašeta, Marija Tomac, Sanja Žagar, Ivan Polonijo, Saša Mikulić, Justin Pupavac, Petra Vinicki, Silvio Briški, Ana Kelek, Ivo Zubčić, Ariana Hadžić, Ivana Matković, Dajana Božić, Tihomir Jaić, Anja Jureško, Tea Bošnjak, Iva Crnković, Paulina Janković, Karlo Skomeršić, Dajana Jurić, Vanessa Petrović, Ines Bundalo, Tibor Tkalčec, Roko Baljak, Juraj Matijević, Toni Šimonović, Iva Ciceran, Suzana Režek, Lara Dumić, Milovan Prodanić, Marko Saganić, Dario Sanković, Ankica Starešinčić, Leona Ičanović, Roko Strika, Barbara Vidmar, Ivona Pavlić, Elena Shchankina, Ana-Marija Kušina, Borna Dminić, Antonija Rendarić, Ana Štimac, Karlo Bičkei, Matko Parun, Paolo Biasiol, Petar Matić, Katarina Pezer, Roland Maršanić, Branka Mirić, Josip Tolić, Narcisa Tomljanović, Petar Ćurić, Silvio Legradi, Tanja Sabljak, Ivana Sabljić, Matea Širola, Vedrana Vrcić, Mihovil Zubčić, Jelena Andrić, Tea Bjelajac, Matea Buljat, Marina Gluščić, Josip Kršlović, Dejan Tomić, Matija Matek, Dino Matković, Monika Brajković, Ozren Hlišć, Zita Bolfek, Nikolina Jelić, Mario Brozičević, Petra Gregur, Daniela Marciuš, Valentina Petrak, Stipe Vučko, Marsel de Privitellio, Irena Laski, Branka Turkalj, Antonela Matešić, Maja Puškarić, Lora Vukas, Monika Mandek, Maira Rumac, Doriana Janjatović, Adriana Biličić, Anamarija Ćurić, Marko Zurak, Franjo Ćurić, Helen Horvat, Petra Pokrajčić, Ivana Sentić, Mario Blažević, Ana Dlačić, Ivka Fancev, Marina Mihalić, Doris Brajković, Fabijan Černeka, Marta Kaštelan, Dajana Čupec, Aleksandra Mladenova-Zorić, Sanja Prebanda, Denis Šorli, Iva Stanišić, Lucija Štambak, Verena Kristina Andrić, Ivana Hodak, Kristina Tremac, Suzana Vidas, Matija Vižintin, Teodora Đurić, Tanja Kelemenić, Luca Pavić, Ana Rupčić, Marin Ševerdija, Sanja Dević, Leda Lenac, Hrvoje Lovrić, Kristian Lovrić, Danijela Mešnjak, Ana Perožić, Matea Pavlović, Josip Buljan, Mihael Kovač, Domagoj Smoljak, Nikol Baćić, Leo Čendak, Renata Đeldum, Katarina Komadina, Daniela Špada, Ivana Benjak, Sara Škunca, Marko Bujan, Ivana Jedvaj, Vera Mazalović, Korina Čekić, Andrea Iskra, Luana Mihelić, Antonio Montan, Sandro Perović, Alenka Crljenica, Vanja Majstorović, Bojana Kosovac, Nikolina Tariba, Ivana Vrđuka, Adriana Rimanić, Marina Samardžija, Dunja Jovanić, Valentina Stužić, Tea Šmerek, Diana Macolić, Kristina Bažant, Matija Butajla, Ivan Dukić, Mirela Funarić, Damjan Marković, Nevena Živčić, Đeni Lovrenčić, Miloš Mrkić, Helena Muža, Alma Đekić, Anamarija Krznarić, Nina Glavić, Sabrina Batelić, Krešimir Černeka, Sandra Pešut Ćavar, Mateo Petanjek, Robert Komljenović, Tino Stifanich, Lorena Beronić, Anja Budimir, Ivan Vuletić, Andrea Drožđibob, Morana Stipeč, Vesna Popović, Jasmina Hanak, Natalija Vimjetal, Lea Šarunić, Davorka Bosnić, Mihael Šalja, Nikola Turkalj, Ines Vuković, Petra Jagatić, Izabela Pratljačić, Danijel Renko, Roko Nikolić, Jelena Vrbanek, Zdravka Sakić, Marko Grubić, Igor Rušnjak, Lovre Pavić, Marko Pavlovec, Klara Petričević, Anita Beljan, Valentina Ježić, Aldijana Kovačević, Kristina Kranželić, Ivan Bačkonja, Marina Staničić, Mihaela Korać, Saša Smoljenović, Edina Behrić, Vedran Cvitković, Branko Bijelić, Jasenka Margetan, Franciska Križanac, Goran Dedić, Claudio Matijević, Ivana Mlađan, Martina Zubčić, Mia Radovanović, Iva Penić, Denis Dokoza, Anita Puškarić, Josip Butković, Ana Maria Grbin, Marko Orobabić, Ivan Padovan, Katarina Španjoli, Filip Dujmović, Dino Sabolić, Josip Žaja, Ivan Dizdar, Boris Komšo, Krešimir Nakić, Marina Batovac, Jakov Katalinić, Roberta Škiljan, Antonio Čerkez, Karmela Predragović, Martina Majnarić, Nikola Čubrić, Adriana Muždeka, Maja Duraković, Niko Miljanić, Olivera Pohajda, Natalija Brusić Botić, Monika Culjak, Ivan Šegota, Marijana Marić, Lara Rožanić, Manuela Bilek, Danijel Radošević, Toni Prižmić, Renata Barbić, Ana Kovačić-Popov, Paola Debelić i Irina Vidmar. (I.Š.K.)
 


 
''Edukacija za male i srednje poduzetnike'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
PROTOS PROGRAM ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKOG PARKA

Edukacija za male i srednje poduzetnike

Javni poziv za šestomjesečni program otvoren do 27. veljače, a sastoji se od razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište

 
 
Boris Golob, direktor STeP Ri-ja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U skladu s globalnim trendovima, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STteP Ri) razvio je program PROTOS koji se drugu godinu zaredom otvara malim i srednjim poduzetnicima. Riječ je o šestomjesečnom programu edukacije i mentorstva za razvoj inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Sastoji se od tri cjeline: razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište, a cilj programa je stvaranje novih usluga koje nadopunjuju postojeći proizvod i podižu njegovu vrijednost ili čine potpuno novu ponudu, pri čemu poduzeće umjesto proizvoda isporučuje uslugu. 
    Pojašnjavajući kako usluge nastale iz proizvoda u fokus poslovanja stavljaju kupca i zasnivaju poslovanje na onome što kupac želi, a ne samo na onome što poduzeće proizvodi, direktor STeP Ri-ja Boris Golob ističe da se upravo kroz PROTOS nastoji usmjeriti poduzetnike da poslovanje temelje na razvoju inovativnih usluga, ne samo na proizvodu, jer se prodajom usluga umjesto proizvoda redefinira postojeće tržište i stvaraju dodatni prihodi. 
    Uspješnost prošlogodišnje provedbe programa PROTOS potvrđuje i šest poduzeća koja su prisustvovala edukacijama i mentorstvu: Alarm automatika d.o.o., Geodetski zavod Rijeka d.o.o., LOGIN d.o.o., GDi GISDATA d.o.o., Akord interijeri d.o.o. i Ritex d.o.o. Javni poziv za dostavu prijava za sudjelovanje u programu objavljen je na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene do 27. veljače. 
    Sudjelovanje na edukacijama, savjetovanje i podrška poslovnih savjetnika je besplatno, a broj polaznika je ograničen. Program PROTOS financira se iz programa Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske – Poduzetnički impuls 2014.


I. ŠESTAN KUČIĆ



 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 5 od 19