Mediji o Sveučilištu
''Traže 8 istraživača postdoktoranata'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
NATJEČAJ STIPENDIRANJE

Traže 8 istraživača postdoktoranata
 
 
RIJEKA » Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci raspisao je drugi po redu natječaj za novu 2015.– 2016. generaciju stipendiranja stranih istraživača poslijedoktoranada. Program će ugostiti osam istraživača poslijedoktoranada čiji će boravak na Sveučilištu u Rijeci započeti s rujnom, a natječaj je otvoren do 31. svibnja. S ciljem poticanja rasprave o temama koje su od društvene i političke važnosti, Centar je usmjerio pažnju na dvije aktualne teme – problemi migracije na mediteranskom području te građanski neposluh. (I.Š.K.)


 
''Zaposlena tri znanstvena novaka'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET TRI MILIJUNA KUNA ZA TRI PROJEKTA
 
 
RIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je znanstvenoistraživačke projekate koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a riječ je o tri projekta čija je ukupna vrijednost nešto manja od tri milijuna kuna. Prijave projekata recenziralo je više međunarodnih stručnjaka, a u području tehničkih znanosti na razini Hrvatske je prijavljeno 120 projekata, od čega je za financiranje odobreno njih 54. Tehničkom fakultetu odobreno je financiranje triju projekata, dva iz polja strojarstva i jedan iz polja brodogradnje, a na teret tih projekata zaposleno je i troje znanstvenih novaka za koje je predviđeno da izrade svoju doktorsku disertaciju u okviru istraživanja na projektu. Riječ je o projektu prof.dr. Josipa Brnića »Procjena ponašanja konstrukcije u graničnim uvjetima rada«, projektu prof.dr. Jasne Prpić Oršić »Zeleniji pristup projektiranju broda i optimalnom planiranju plovidbene rute te projektu prof.dr. Bože Smoljana »Optimiranje i modeliranje termalnih procesa materijala«. (I.Š.K.)


 
''Na fakultetima minuta šutnje za Keniju'', Novi list, 27. 4. 2015.

REKTORSKI ZBOR
 PODRŠKA EUROPSKOJ INICIJATIVI »PROTECT UNIVERSITIES FROM ATTACK«
 
 
 
RIJEKA » Rektorski zbor Republike Hrvatske je podržao inicijativu EUA (European University Association) pod nazivom »Protect Universities from Attack« pokrenutu nakon terorističkih napada koji su uslijedili na sveučilišnom kampusu u Garissi u Keniji 2. travnja kada je ubijeno 147 studenata, a najmanje 79 ljudi je ranjeno. Predsjednik Rektorskog zbora prof.dr. Pero Lučin poziva sastavnice, djelatnike i studente Sveučilišta u Rijeci da se priključe akciji te da minutom šutnje odaju počast žrtvama u Keniji i upozore na važnost zaštite sveučilišta od svih oblika napada. Minutom šutnje 27. travnja u 12 sati hrvatska će se sveučilišta pridružiti ostalim europskim sveučilištima u osudi bilo kakvog oblika nasilja nad obrazovanjem te odati počast svim ubijenima, kao i svima koji su pogođeni napadima u Keniji te ostalim napadima na sveučilišta i sveučilišne vrijednosti širom svijeta. Članovi Rektorskog zbora ovim činom žele upozoriti da je svaki čin nasilja ili napada na obrazovanje u suprotnosti s temeljnim sveučilišnim vrijednostima kao što je sloboda mišljenja i govora, tolerancija i autonomija te se ugrožava temeljno pravo svake osobe na stjecanje kvalifikacija kojima će kasnije pridonijeti razvoju svoje zemlje i društva. (I.Š.K.)


 
''Doktorirala Ivana Mikolašević'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) – čimbenik progresije kronične bubrežne bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina stekla je Ivana Mikolašević. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: prof. dr. Sanjin Rački, prof. dr. Irena Hrstić, prof. dr. Ines Mrakovčić Šutić i prof. dr. Lidija Orlić. (I.Š.K.)



 
''Znanost je privilegij i sve bolje plaćen posao'', Novi list, 25. 4. 2015
 
NeuRi 2015 OTVOREN STUDENTSKI KONGRES
 
 
Sudionici Studentskog kongresa neuroznanosti   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Studentski kongres neuroznanosti – NeuRi 2015 započeo je na Medicinskom fakultetu, a 250 sudionika ovaj će vikend obiti aktualne informacije i uvid u suvremena istraživanja mozga. Kongres se održava u Rijeci i na Rabu, a osim izlaganja, bit će održane i dvije interaktivne radionice za studente na kojima će biti riječi o čestim ovisnostima – konzumaciji THC-a i neaktivnosti u djetinjstvu kao javnozdravstvenom problemu. Otvorenju kongresa jučer su prisusvovali i brojni gosti, a rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin poručio je okupljenima da se bave znanošću jer je ona priviligij i posao koji će u budućnosti biti sve bolje plaćen. 
    – Vi kao budući medicinari možda imate dvojbu između klinike i znanosti, no bez obzira na odabir, važno je ovladiti istraživačkom kompetencijom i važno je da se, kad završite studij, čim prije uhvatite doktorata, poručio je Lučin. 
    Na otvorenju studentskog kongresa bio je i saborski zastupnik Željko Jovanović koji svake godine prati ovaj kongres, dok je zamjenik gradonačelnika Marko Filipović podsjetio da su znanost i tehnologije u fokusu intersa Grada Rijek. (B. Č.)


 
''Znanstvenici ratnici 21. stoljeća'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU ODRŽANA PROMOCIJA NOVE GENERACIJE DOKTORA ZNANOSTI

Znanstvenici ratnici 21. stoljeća
Na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, istaknuo je rektor prof. dr. Pero Lučin

 
 
Rektor Pero Lučin čestitao je novim doktorandima   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Zadaća je znanstvenika da uči druge i da se bori za očuvanje našeg života i civilizacije. Na žalost u našem društvu prevladavaju neznanstvene metode koje se temelje na intuiciji i nepreciznosti i zbog toga je naša zajednica neuspješna. Vaša je zadaća da širite znanstvene metode, razmišljate o razvoju ekonomije i društva. Stoga ostanite ovdje, istražujte, borite se i budite ratnici 21. stoljeća – poručio je jučer rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin novoj generaciji doktora znanosti. 
    Promovirajući doktorante, prof. dr. Lučin je istaknuo kako na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, a jučerašnji čin promocije, dodao je, potvrda je da su novi doktori znanosti ovladali istraživačkim kompetencijama i znanstvenim metodama. 
    – Ovo je prilika da vam se zahvalimo za sve što ste napravili za Sveučilište kroz svoj rad, ali uz zahvale idu i očekivanja. Nemojte zaboraviti da živimo u 21. stoljeću i da na promjene treba odgovarati, kazao je rektor.
    Jučer je ukupno promovirano 30 doktorandica i 33 doktoranda iz svih znanstvenih područja riječkog Sveučilišta. Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva stekli su doktorandi Medicinskog fakulteta: Nives Radošević Quadranti, Koraljka Rajković Molek, Luka Đudarić, Vesna Pehar-Pejčinović, Ljubinka Frlan Vrgoč, Martina Mavrinac, Tomislav Tadin, Ivan Šoša, Vanja Licul, Snježana Štemberger-Papić, Rajko Miškulin, Goran Poropat, Danijela Vrdoljak-Mozetič, Branislava Popović i Teodora Zaninović Jurjević. 
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti stekli su doktorandi Ekonomskog fakulteta: Saša Aksentijević, Ana Težak Damijanić, Borna Debelić, Sonja Brlečić Valčić, Marija Ivaniš, Pavle Jakovac, Nikolina Dukić, Luka Samaržija, Vesna Buterin, Maja Vujičić i Bojana Olgić Draženović te doktorandi Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu: Daniel Dragičević, Sabina Hodžić, Maja Nikšić Radić, Katarina Bakija, Maja Mamula, Zorica Krželj-Čolović i Nataša Kovačić. 
    Iz područja humanističkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi s Filozofskog fakulteta: Marin Biondić, Perina Vukša Nahod, Ivana Eterović, Dijana Ćurković, Martina Kramarić i Borana Morić-Mohorovičić. 
    Iz područja tehničkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi Tehničkog fakulteta: Željko Vrcan, Samir Žic, Dražen Kostelac, Ivica Glavan, David Blažević, Stefan Ivić, Paolo Blecich, Tatjana Ivošević, Kristina Marković i Sandro Doboviček; doktorandi Pomorskog fakulteta: Josip Orović, Jakov Karmelić, Neven Grubišić, Radoslav Radonja, Zoran Mrak, Đani Šabalja, Veljko Plazibat i Lovro Maglić te doktorandi Građevinskog fakulteta: Elvis Žic, Igor Ružić, Josip Rubinić, Mirko Grošić i Leo Škec. 
    Iz interdisciplinarnih područja znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekla je Sanja Šale s Odjela za biotehnologiju.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirao Tomislav Mađerević'', Novi list, 24. 4. 2015
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Ultrazvučno vođena operativna tehnika liječenja Haglundove bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane ortopedija stekao je Tomislav Mađarević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tedi Cicvarić, doc. dr. Saša Rapan, prof. dr. Damir Miletić i doc. dr. Anton Tudor. (I. Š. K.)



 
''Više od 250 sudionika iz regije'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
NeuRi 2015. PETI STUDENTSKI KONGRES OD 24. DO 26. TRAVNJA
 
 
RIJEKA » U organizaciji studentske udruge FOSS MedRi od 24. do 26. travnja održat će se 5. studentski kongres – NeuRi 2015. Kongres će se održavati na dvije lokacije, na Medicinskom fakultetu i u Psihijatrijskoj bolnici Rab. Pod motom »Edukacija & Iskustvo« i ove godine manifestacija će okupiti više od 250 sudionika iz zemalja regije, a uz brojna studentska izlaganja, sudionici će imati priliku poslušati plenarna predavanja: prof.dr. Gorana Šimića, neuroznanstvenika s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, doc.dr. Vesne Šendule-Jengić, ravnateljice Psihijatrijske bolnice Rab, dr. Gorana Arbanasa, psihijatra i prvog hrvatskog seksualnog terapeuta te Igora Salopeka, predsjednika novoosnovanog Centra za destigmatizaciju i prevenciju duševnih smetnji. 
    Ovogodišnji NeuRi će pružiti uvid u suvremena istraživanja ljudskog mozga. Kroz 29 izlaganja i 13 studentskih postera, postavljat će se, između ostalog, pitanja o razlikama između emocionalne inteligencije i općeg emocionalnog doživljaja prije i nakon moždanog udara, mogućnosti života bez malog mozga, stavovima o aseksualnosti i slično. 
    Bit će prikazani klinički ishodi pacijenata s penetrirajućim ozljedama glave uzrokovanim vatrenim oružjem te mogućnost procjene autonomnog živčanog sustava kroz analizu srčanog ritma u mladih pušača i nepušača te će s neurološkog aspekta biti prikazan utjecaj seksualne orijentacije na moždanu strukturu i kogniciju. Sudionici će imati i priliku u subotu upoznati ustanovu za liječenje i rehabilitaciju – Psihijatrijsku bolnicu Rab. (I. Š. K.)


 
''Upisi na diplomske studije elektroničkim putem'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci prvo će u Hrvatskoj ove godine upise na diplomske studije provesti u elektroničkom obliku, preko Središnjeg prijavnog ureda, a riječ je pilot-programu. Ta je odluka usvojena i na sjednici Senata, a prema pojašnjenju prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samaržija novi sistem upisa značit će mogućnost aplikacije na programe riječkog Sveučilišta studenata iz svih dijelova Hrvatske. – Riječ je o upisnom postupku koji se već provodi za preddiplomske studije i odvija se preko Središnjeg prijavnog ureda i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ove godine će se takav upisni postupak primijeniti i za diplomske studije, kaže prorektorica. 
    Senat Sveučilišta potvrdio je i izbor prof.dr. Anđelke Radojčić Badovinac za pročelnicu Odjela za biotehnologiju čiji trogodišnji mandat počinje 15. srpnja. Usvojen je i novi poslijediplomski specijalistički studij Klinička farmakologija s toksikologijom: ispitivanje i primjena lijekova koji će izvoditi Medicinski fakultet. (I. Š. K.)


 
''Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku'', Novi list, 22. 4. 2015.
 
FESTIVAL ZNANOSTI ŠKOLE I SVEUČILIŠTE
 
Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ukupno 150 skupina učenika različitog uzrasta jučer je prošlo kroz zgradu Sveučilišnih odjela gdje je u sklopu Festivala znanosti održan Otvoreni dan Sveučilišnih odjela s ciljem predstavljanja odjela za biotehnologiju, informatiku i fiziku. Tijekom cijelog dana svi laboratoriji Odjela imali su otvorena vrata za posjetitelje koji su mogli sudjelovati u kemijskim i biotehnološkim pokusima, ali i na različitim radionicama i predavanjima. Kroz tajne laboratorija i onoga što se u njima radi učenike su proveli studenti, a školarci nisu skrivali oduševljenje otkrivajući ponašanje vinskih mušica, načina određivanja krvnih grupa i tajni in vitro istraživanja na tumorskim staničnim linijama. Za posjetitelje je organizirana i igraonica, a riječ je o laboratoriju zabave, a u sklopu Otvorenih dana svoje aktivnosti predstavila je i Udruga studenata biotehnologije. (I.Š.K.)
 


 
''Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
SUNCE GLAVNA TEMA OTVOREN 13. FESTIVAL ZNANOSTI
 
Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama
Program se ove godine sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, među kojima su i dječji vrtići i škole

 
 
Događanja za sve uzraste – s otvorenja Festivala znanosti  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Iako je centralna tema ovogodišnjeg, 13. Festivala znanosti Sunce, program je prepun i tema koje nemaju veza s tom temom, ali imaju veze sa svakodnevnim životom – kazao je jučer, otvarajući Festival, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Dodajući kako je sunce zanimljiva i neiscrpna tema, gradonačelnik je istaknuo da nema teme s kojom se do sada Festival nije suočio i s kojom se u budućnosti neće baviti. 
    – Uvijek me razveseli poziv za otvaranje Festivala i preletavanje kroz program koji je zaista nevjerojatan s brojnošću događaja za sve uzraste, kazao je Obersnel. 
    Taj bogat program ove se godine, kako je najavila predsjednica organizacijskog odbora dr. Vedrana Mikulić Crnković, sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, a posebno je istaknula devet dječjih vrtića i devet škola koje posljednjih mjesec dana žive Festival i tijekom ovog tjedna svoje će radove predstaviti javnosti. Prema mišljenju prorektorice za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta, prof. dr. Nevenke Ožanić, Festival znanosti je najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama, od predškolske dobi do fakulteta. 
    – Sveučilište u Rijeci podržava Festival znanosti i deklarativno i financijski. Znanost je važna karika Sveučilišta koje želi biti vidljivo istraživačko sveučilište. U posljednjih godinu dana preko EU fondova nabavili smo veliku količinu sofisticirane opreme vrijedne 180 milijuna kuna. Trudimo se dati alat u ruke znanstvenika kako bi istraživački rezultati bili bolji, istaknula je prof. dr. Ožanić. 
    Podsjećajući da je cilj manifestacije približiti znanost javnosti, kao i motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja, zamjenica župana Marina Medarić istaknula je da se Festival istovremeno održava u 15 hrvatskih gradova te je zaključila kako je Primorsko-goranska županija ponosna na rad i uspjeh znanstvenika riječkog Sveučilišta.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
TJEDAN INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA MANIFESTACIJA KOJU ORGANIZIRA URED ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE
 
Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo
 
 
Dr. Petra Karanikić predstavila rad  Ureda za transfer tehnologije   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci bilo je prvo hrvatsko sveučilište koje je uspostavilo pravnu regulativu koja regulira transfer tehnologije i intelektualnog vlasništva. Intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije prepoznati su kao bitan segment djelovanja te su bili ugrađeni u prvu sveučilišnu Strategiju, a dio su i nove Strategije – istaknuo je na jučerašnjem otvaranju Tjedna intelektualnog vlasništva prorektor za informatizaciju riječkog Sveučilišta prof. dr. Zlatan Car. Riječ je o cjelotjednoj manifestaciji koju organizira Ured za transfer tehnologije riječkog Sveučilišta u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna intelektualnog vlasništva. 
    Riječ je o manifestaciji koja se održava drugu godinu zaredom, a pojašnjavajući kako je Ured za transfer tehnologije osnovan prije šest godina s ciljem jačanja veze Sveučilišta s gospodarstvom, njegova voditeljica dr. Petra Karanikić apostrofirala je jako dobru suradnju s Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju s kojima su ostvareni konkretni projekti. Dodajući kako je u tijeku sedam patentnih prijava te postoje 24 izrađena prototipa, dr. Karanikić je izrazila uvjerenje da će dio tih prototipa rezultirati patentnom prijavom i odobrenjem patenata. Predstavljajući pak Program podrške uredima za transfer tehnologije – UTT Program kojim će se financirati projekti koji su završili prvu fazu tehnološkog razvoja i ulaze u pred-komercijalizaciju, dr. Karanikić je istaknula da alokacija za te projekte iznosi 1,5 milijuna eura za sve Urede za transfer tehnologije u Hrvatskoj. 
    – Program je prilika za afirmaciju znanstvenika i kolaborativna istraživanja. Predviđen iznos financiranja po pojedinom projektu je između 10 i 70 tisuća eura, a program financira 100 posto prihvatljivih troškova, kazala je voditeljica Ureda. 
    U sklopu tjedna intelektualnog vlasništva do kraja ovog tjedna na različitim lokacijama bit će održana kratka predavanja na temu poticanja stvaranja inovacija i važnosti zaštite intelektualnog vlasništva, a osim predavanja, svi zainteresirani koji imaju ideju kako riješiti određeni tehnički problem te žele prijaviti li već imaju prijavljen patent ili drugi oblik intelektualnog vlasništva mogu se prijaviti na individualno savjetovanje.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Miljenko Katunarić'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
MEDICINA

Doktorirao Miljenko Katunarić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorata »Proteinska ekspresija i genska amplifikacija EGFR-a i ciklina D1 u Nodularnom melanomu« na Medicinskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekao je Miljenko Katunarić. U Povjerenstvu su bili prof. dr. Blaženka Grahovac, prof. dr. Božo Krušlin, prof. dr. Ines Brajac i prof. dr. Gordana Zamolo. (I. Š. K.)


 
''Doktorirala Manuela Avirović'', Novi list, 20. 4. 2015.
 
MEDICINA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prognostička vrijednost i međuodnos osteopontina i morfologije invazivne tumorske fronte u karcinomu pločastih stanica usne šupljine«, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekla je Manuela Avirović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nives Jonjić, prof. dr. Spomenka Manojlović, prof. dr. Mirna Juretić i prof. dr. Ksenija Lučin. (I. Š. K.)


 
''Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET DARIVANJE KRVI
 
Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi
 
 
Među darivateljima 16 ih je prvi put darovalo krv * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Jučerašnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i ovog fakulteta, pristupila su 34, a krv darivalo 30 darivatelja, među kojima i šesnaest novih, a riječ je uglavnom o studentima. Darivatelje su za akciju animirali Diana Ježina i Mihael Đaković, koji su također prvi put darivali krv. Akciji su pristupili i djelatnici Ekonomskog fakulteta, kao i djelatnici i studenti Teološkog fakulteta. Sljedeći tjedan najavljene su još tri akcije. Prema programu MatuRIjade, maturanti će darovati krv u Centru za darivanje krvi na Pećinama (Dom Crvenog križa). Akcije će biti održane u ponedjeljak od 13 do 18 sati te u utorak i srijedu od 9 do 13 sati. (S. G.)
 


 
''Prvostupnici primaljstva i sestrinstva'', Novi list, 18. 4. 2015.

MEDICINA

Prvostupnici primaljstva i sestrinstva
 
 
RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij primaljstvo te preddiplomski stručni studij sestrinstvo. Zvanje prvostupnik primaljstva stekli su: Marijana Ivančić, Brankica Kos, Nada Kovačević, Jasnica Krčelić, Barbara Lučić, Monika Marčelja, Danijela Markovec, Nada Matanović, Ljiljana Medved, Maja Miškulin, Milkica Nižić, Danijela Nujić, Brankica Ruševljan, Jelena Savičić, Danijela Szabo, Sanja Tomljenović, Anita Ujčić, Ivana Vlašica i Nataša Vukmanić. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekli su: Đenifer Babić, Josip Brusić, Vlasta Jerković, Neda Jokić, Tonja Klarić, Katja Licul Jelčić, Barbara Madžar, Nada Matić, Vukosava Musulin Tijanić, Jelena Nadović, Tina Pajnić i Lidija Sertić. (I. Š. K.)


 
''Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
 
KAMPUS SVJETSKI POZNATI PROFESOR SA STANFORDA U RIJECI

Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva

Ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače, kaže ministar znanosti Vedran Mornar

 
 
Prof. dr. Burton Lee ima golemo znanstveno  iskustvo   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Nakon zagrebačkog i osječkog sveučilišta i Sveučilište u Rijeci jučer je ugostilo međunarodnog stručnjaka za inovativno poduzetništvo prof. dr. Burtona Leea sa Stanford University u SAD-u. S više od 15 godina iskustva u startup poduzetništvu, višem menadžmentu i tehničkom vodstvu u ranoj fazi ulaganja te velikim globalnim tehnološkim korporacijama kao što su General Electric, Hewlett-Packard i Daimler, prof. dr. Lee je priznat kao globalni stručnjak za inovacijski sustav Europe i Silicijske doline te u području tehnoloških startupova i inovacija utemeljenih na znanstveno-akademskom znanju. Jedan je od suosnivača mreže poslovnih anđela i ulagača u inovativne aeronautičke tehnologije Space Angel Network, vodećeg izvora ulaganja u poduzetnički kapital za startupove iz područja svemira i aeronautike, a jučer je djelatnicima riječkog Sveučilišta prenio svoja iskustva u povezivanju inovacija i znanosti s gospodarstvom. 
    Gostovanje istaknutog međunarodnog stručnjaka organizirano je u sklopu 6. Znanstvenog kolokvija Sveučilišta u Rijeci čija se predavanja, prema riječima prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić publiciraju u elektroničkom i papirnatom obliku, a cilj je okupiti stručnjake različitih profila. 
    Ocjenjujući posjet prof. dr. Leea jako važnim, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar istaknuo je da Hrvatska mora prevladati model koji na ovim prostorima jako dugo živi. 
    – Kada se završi obrazovanje, smatra se da država mora osigurati posao. Međutim, ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače u tome. Imaju razvijenu kulturu startupa i to je nešto što se može naučiti. Hrvatska nije daleko, imamo kvalitetne studente, kvalitetna sveučilišta i profesore. Moramo samo taj mentalitet u njima probuditi i dati studentima znanja koja će im omogućiti da stvore i održe kompaniju, a to je kompleksan projekt koji zahtijeva interdisciplinarna znanja, zaključio je Mornar.
 


 
''Nove prvostupnice sestrinstva'', Novi list, 17. 4. 2015.
MEDICINSKI FAKULTET SVEČANA PROMOCIJA
 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij sestrinstva. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekle su: Vesna Babić, Martina Belobrajdić, Nikolina Benić, Sanja Buterin, Biljana Cvijanović, Ana Čolaković, Nataša Franković Štulić, Martina Katić, Ivana Mareljić, Katarina Matošević, Lela Nedeljković, Adriana Nikolić Teković, Željko Pavičić, Zvjezdica Perušić, Jasmina Pezić, Biljana Pranjić, Sanja Rakić, Anamarija Stajin, Ivana Španjić, Ljiljana Štajduhar, Tamara Štokić, Ksenija Šušnjara Vranješ, Edita Vojnović i Sanja Zenko. (I. Š. K.)


 
''Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost'', novi list, 17. 4. 2015.

POMOĆ RANJIVIM STUDENTIMA IRO-vih 10 PREPORUKA O UNAPREĐENJU OBRAZOVANJA

Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost

Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost

 
 
Izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec predstavio najnoviju »Ediciju E-Quality« * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predstavio je jučer deset preporuka kojima se može unaprijediti pravednost i kvaliteta u visokom obrazovanju. Preporuke će biti objavljene u novoj knjizi »Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju kroz jačanje pravednosti i socijalne uključenosti«, koju su predstavili autor izdanja i izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec te prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući kako su preporuke proizašle iz sustavnog višegodišnjeg proučavanja ove teme i dio su najnovije Edicije E-Quality kojom IRO i partneri u projektu E-Quality daju značajan doprinos unapređivanju pravednosti i kvalitete na visokim učilištima, Šćukanec je istaknuo da je edicija glavni rezultat projekta E-Quality: »Povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj« koji je sufinancirala Europska unija. 
    Riječ je o seriji od šest publikacija koja po prvi put u Hrvatskoj sveobuhvatno analizira stanje pravednosti i kvalitete na hrvatskim visokim učilištima te donosi preporuke, ali i alate za njihovo unapređivanje. Uz to, donosi i jedinstven prijedlog oznake kojom se može nagrađivati i motivirati jačanje pravednosti i kvalitete. Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost. Rezultati istraživanja objavljeni u Ediciji E-Quality pokazuju da na visokim učilištima postoje ranjive skupine studenata kao što su studenti nižeg socio-ekonomskog statusa, oni stariji od 25 godina ili koji žive izvan mjesta studiranja, koji rade uz studij ili imaju zdravstvenih poteškoća te studenti roditelji. Istraživanjem su ustanovljene institucionalne prakse na visokim učilištima koje otežavaju, ali i one koje mogu olakšavati uspjeh na studiju ranjivim studentima, a predstavljena publikacija donosi prijedloge za svladavanje prepreka s kojima se suočavaju upravo ranjivi studenti. 
    Predstavljene preporuke će pridonijeti uspješnijem napredovanju studenata tijekom studija, povećavanju broja onih koji su završili studij i njihovim boljim izgledima na tržištu rada.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje'', Novi list, 16. 4. 2015.
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB OKRUGLI STOL O POTICANJU AKTIVNIJEG ŽIVOTA STARIJIH OSOBA

Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje

Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, poručila je dr. sc. Sanja Smojver Ažić

 
 
Sudionici okruglog stola Sveučilišta za treću dob  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U proteklih šest godina kroz programe Sveučilišta za treću dob prošlo je petstotinjak građana, te su održana 24 programa kroz jesenje, zimske i proljetne cikluse, kao i 38 jednokratnih tematskih programa – istaknula je na jučerašnjem okruglom stolu »Skrb lokalne zajednice u poticanju aktivnijeg sudjelovanja osoba starije životne dobi« voditeljica programa izv.prof.dr. Sanja Smojver Ažić. Važnost projekta, prema njenim riječima, potvrđuje dosadašnje pozitivno iskustvo provedbe programa u kojem uz Sveučilište u Rijeci sudjeluju i gradovi Rijeka te Opatija, a ideja je proširiti projekt na ostale jedinice lokalne samouprave i ponuditi ga većem broju zainteresiranih starijih osoba. 
    – Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, a uključivanje osoba treće životne dobi u edukativne programe može se pozitivno odraziti na kvalitetu njihova funkcioniranja. Potrebe starijih osoba mijenjaju se s obzirom na to da sve veći broj pripadnika treće životne dobi ima veću razinu obrazovanja. Primorsko-goranska županija četvrta je u Hrvatskoj po broju starijih osoba, a program Sveučilišta za 3. dob nastoji upoznati starije građane s najnovijim znanstvenim spoznajama, kazala je izv.prof.dr. Smojver Ažić. 
    Programom se, kako je dodala prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof.dr. Snježana Prijić Samaržija želi pokazati da Sveučilište nije samo institucija koja obrazuje mlade ljude, a pokretanje Sveučilišta za 3. dob inicijativa je koja čini bitan element onoga što se naziva kvalitetnim životom. Naglašavajući kako edukacije u starijoj dobi doprinose pozitivnim efektima kognitivne aktivnosti, sporijem kognitivnom starenju, boljem kognitivnom funkcioniranju i promjenama u neuralnoj aktivnosti, voditeljica programa istaknula je da je riječ o neformalnom obliku obrazovanja koji omogućuje stjecanje novih spoznaja i povezivanje stečenog znanja s osobnim životnim iskustvom. U planu je uključivanje programa u međunarodne organizacije sličnog tipa, a najavljujući novi ciklus programa koji će započeti 21. travnja, Smojver Ažić istaknula je da će se zbog interesa dosadašnjih polaznika provesti napredna radionica crtanja te program kulturologije za treću dob te je najavila provedbu istraživanja o interesima starijih osoba.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje'', Novi list, 16. 4. 2015.
 
IZLOŽBA TITANIC-CARPATHIA STALNI POSTAV NA POMORSKOM FAKULTETU BOGATIJI ZA DVA EKSPONATA

Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje

Riječ je o maketi broda Titanic, čiji je autor Milan Vičević, i brončanoj medalji člana posade broda Carpathia Marka Komandića, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena 

Marinko GLAVAN, snimio Ivica TOMIĆ
 
Maketa broda Titanic – za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada
            RIJEKA » Maketa broda Titanic i brončana medalja dodijeljena članu posade broda Carpathia Marku Komandiću, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena, predstavljeni su na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje će biti izloženi kao dio postava stalne izložbe Titanic – Carpathia. Nove eksponate prezentirao je dekan fakulteta Sergio Kos, koji je podsjetio na poveznicu tragedije Titanica s Rijekom, prema kojoj je iz New Yorka plovila Carpathia, čija je posada spasila više od sedamsto brodolomaca s Titanica. 
    – To je spašavanje među najdojmljivijim djelima u povijesti pomorstva. Iako je u krugu od sto nautičkih milja oko Titanica u trenutku kada je poslan poziv upomoć bilo šest brodova, jedino je zapovjednik Carpathije Henry Rostrom naredio da se okrene kurs i krene na mjesto brodoloma. Pritom je učinio niz poteza koji su za svaku pohvalu. Naredio je plovidbu brzinom iznad nominalne te do pozicije navedene u pozivu upomoć stigao za nešto više od tri sata. Iako je Carpathia putem mimoišla tri velika ledena brijega, nije usporio, no posada Titanica pozivajući pomoć dala je pogrešnu poziciju broda za čak 14 nautičkih milja, tako da je posada Carpathije morala pretražiti šire područje dok nisu pronašli preživjele koje su prevezli u New York. Izlaganjem jedne od triju 
Zablude i netočne informacije 
    
    Uz Titanic i njegovo potonuće vezane su brojne zablude i netočne informacije, kazao je dekan Kos. 
    – Jedna od njih je da je kapetan plovio previše sjeverno i prebrzo, što nije točno. Plovio je po ortodromi, najkraćoj putanji između dvije točke na kugli, što je i tada bila uobičajena praksa, baš kao što je uobičajeno bilo i da se brzina ne smanjuje u zonama u kojima bi moglo biti ledenih santi. Osim toga, Titanic je bio prvenstveno brod za prijevoz putnika srednje i niže platežne moći, a samo dio je bio namijenjen najbogatijima. Kada bi se preračunale u današnje vrijednosti, karte za apartman u prvoj klasi stajale su čak između 500 i 600 tisuća kuna, kabina od 50 do 60 tisuća kuna, dok je u drugom razredu kabina stajala između 6 i 10 tisuća kuna, a u najbrojnijem, trećem razredu, od dvije do pet tisuća kuna, rekao je Kos.
poznatih preostalih medalja koje su preživjeli putnici dali izraditi za sve članove posade broda koji ih je spasio, odajemo počast herojskom djelu naših predaka, kazao je Kos, istaknuvši kako su čak četvrtinu članova posade Carpathije činili pomorci iz Rijeke i okolice. 
    Medalju, na čijoj je prednjoj strani prikazana Carpathia s čamcima za spašavanje ispred nje te ledenim santama u pozadini, a na zadnjoj ispisana zahvala preživjelih putnika Titanica, Pomorskom fakultetu je donirao kapetan Josip Perović, pranećak Marka Komandića iz Kostrene koji je plovio na Carpathiji. 
    – On je bio brat moje none. Plovio je na brodovima Cunard linea, a dvadesetih godina emigrirao je u Ameriku. Vratio se u Kostrenu pedesetih, gdje je 1965. i umro. Nikad nije puno pričao o nesreći Titanica, bio je vrlo skroman i nije to smatrao nekim herojskim činom. Medalju smo pronašli među njegovim stvarima nakon što je preminuo i drago mi je da će sada biti na primjeren način prezentirana javnosti, jer svjedoči da su baš zbog svojih osobina naši ljudi uvijek bili i ostali cijenjeni pomorci u cijelom svijetu. Uvijek su spremni pomoći u nevoljama na moru, a čast je da su sudjelovali u spašavanju preživjelih nakon potonuća Titanica koje je pokrenulo mnoge promjene u sigurnosti plovidbe, rekao je Perović. 
    Autoru makete Titanica Milanu Vičeviću, koji je prethodno fakultetu donirao i maketu Carpathije, inače diplomantu Pomorskog fakulteta, za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada. 
    – Bilo ga je ipak lakše izraditi nego Carpathiju, jer je na internetu dostupno mnoštvo fotografija broda, detalja te drugih podataka, iako nacrte nisam uspio naći pa sam ih morao sam izraditi. Bilo je potrebno mnogo truda, jer sve je ručni rad. Primjerice samo brodskih prozorčića na maketi je više od 600, što iziskuje puno vremena, ali na kraju sam zadovoljan rezultatom, rekao je Vičević.
 


 
''Doktorirala Tanja Grubić Kezele'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
MEDICINA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Izražaj stresnih bjelančevina metalotioneina i glikoproteina 96 u štakorskih sojeva različite sklonosti za razvoj eksperimentalnog autoimunosnog encefalomijelitisa« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, polja temeljne medicinske znanosti, grane fiziologija čovjeka stekla je Tanja Grubić Kezele. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Smiljana Ristić, doc.dr. Alenka Gagro, prof.dr. Lidija Tuškan Mohar i doc.dr. Hrvoje Jakovac. (I. Š. K.)


 
''Riječki studenti u Top 8'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
HENKEL INNOVATION CHALLENGE
 
 
»Persil Instant Cleaner« doveo Branimira Peraića i Marka Pavičića u finaleRIJEKA » Riječki studenti Branimir Peraić i Marko Pavičić plasirali su se među top osam timova u svijetu na međunarodnom studentskom natjecanju Henkel Innovation Challenge, u kojem je tijekom proteklih osam godina sudjelovalo više od 35.000 studenata iz cijelog svijeta. Ovogodišnji zadatak bio je osmisliti i predstaviti inovativan proizvod ili tehnologiju za 2050. godinu, i to za jedan od tri poslovna sektora kompanije Henkel. Ideja Peraića i Pavičića »Persil Instant Cleaner« pobijedila je među 50 prijavljenih na hrvatskom natjecanju, čime su stekli pravo nastupa na međunarodnom finalu u Beču. Ondje su dobili priliku natjecati se na globalnom natjecanju, s predstavnicima s pet kontinenata. 
    – Nakon prvog dana natjecanja izborili smo finale, između 23 zemlje svijeta. U Top 8 finalu bili su predstavnici Austrije, Belgije, Italije, Brazila, Poljske, Filipina, Tunisa i mi iz Hrvatske. Svim timovima natjecanja koji su prošli u polufinale natjecanja bili su dodijeljeni i mentori koje su činili menadžeri kompanije Henkel, čiji je zadatak bio pružiti smjernice timovima i pomoći im pri pripremi prezentacija. Svih osam finalista je odradilo kvalitetne prezentacije, no pobjedu su na kraju odnijeli predstavnici iz Belgije. Nakon ovog natjecanja mogu reći da imam prijatelje u više od 20 zemalja svijeta, što me čini izrazito sretnim, rekao je Marko Pavičić. 
    Branimir Peraić zahvaljuje mentorima Katarini Guszak, Mirandi Mladin i Dariju Zoriću, a preporuča svim studentima da se prijave na sljedeće izdanje ovog natjecanja, testiraju svoju kreativnost i pritom nauče nešto novo. (A. P.


 
''Studentske statue u ruke PR stručnjaka'', Novi list, 15. 4. 2015.
 
PROJEKT BUSINESS & ART ANGAŽMAN AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Studentske statue u ruke PR stručnjaka

Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti izradili su 22 statue iz različitih materijala, koje će biti uručene ovogodišnjim dobitnicima PRO.PR Awards, europskih nagrada koje se dodjeljuju na regionalnoj konferenciji za odnose s javnošću i komunikacijski menadžment 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Predstavljanje projekta Business&Art na riječkoj Akademiji primijenjenih umjetnosti * Foto: V. KARUZARIJEKA » Tijekom posljednjih šest mjeseci u sklopu studijskih programa studenti Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci uključili su se u suradnju na projektu Business & Art, a rezultat projekta 22 su statue koje su studenti izradili iz različitih materijala, ovisno na kojim su katedrama nastale. Statue će, prema najavama Danijela Koletića, biti uručene ovogodišnjim dobitnicima PRO.PR Awards. Riječ je europskim nagradama koje se dodjeljuju na regionalnoj konferenciji za odnose s javnošću i komunikacijski menadžment koja je svojim radom i aktivnostima započela 2002. u organizaciji specijalizirane agencije za odnose s javnošću Apriori komunikacija, a sukladno svojoj misiji i viziji održava se svake godine u drugoj državi, odnosno gradu jugoistočne i srednje Europe.    
    – Konferencija će se od 23. do 25. travnja održati u Malinskoj, a radovi studenata Akademije otići će dobitnicima širom Europe i stajati u domovima i uredima poznatih stručnjaka za komunikaciju. Studenti inače nemaju dovoljno prilike konkretno pokazati što znaju i njihovi radovi nastali tijekom studija ne nađu krajnjeg korisnika. Ovo je tek početak suradnje na projektu Business & Art, jer želimo studentima i mentorima dati prozor u realan svijet, a studentima će ovo biti vrhunska referenca za daljnji rad – kazao je Koletić. 
    Statue na zadanu temu komunikacije nastale su na katedrama kiparstva i slikarstva, a prema riječima prodekana za opće poslove Akademije Aljoše Brajdića, ta je ustanova ove godine pokrenula radionicu stakla i upravo su jučer predstavljene statue prvi radovi koji su nastali u novoj radionici.     
    Radovi studenata nastali su pod mentorstvom više asistentice mr. art. Darje Žmak Kunić, umjetničkog suradnika mr. art. Dražena Vitolovića, izv. prof. art. Antona Vrlića, izv. prof. art. Nenada Robana, a autori statua su studenti Ela Štefanec, Božena Viduka, Rino Banko, Paola Lugarić, Nino Nalis, Višnja Laginja, Marko Človek, Edo Hrženjak, Antun Ružolčić, Dijana Trtanj, Martina Lučin, Tihomir Hercigonja, Mia Knežević, Petra Bojovski, Glorija Nanut, Ines Jardas, Jelena Škundrić, Valnea Vuković, Sara Turković, Ivana Hrvatin, Dominik Meštrović, Wanda Mitrović, Zvonimira Karavida, Ana Tadej, Nevena Živić, Sara Matejčić, Alessandra Benčić, Eva Vukina i Sara Ivšić. 
    Dodajući kako su studenti prvi put imali priliku proizvesti konkretan proizvod s konkretnom namjenom, dekan Akademije prof. dr. Josip Butković zaključio je da su takav rad i ostvarena suradnja za Akademiju iznimno važni.
 


 
''Šteta od bure 400 kuna, sanacija počinje sredinom godine'', Novi list, 13. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS POZNATE FINANCIJSKE POSLJEDICE ORKANSKOG NEVREMENA POČETKOM OŽUJKA

Šteta od bure 400 tisuća kuna, sanacija počinje sredinom godine

Sveučilište je svjesno ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu, već je izdano samo rješenje za uporabu, kaže prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić 

Ljiljana HLAČA

 
Zgrada Sveučilišnih odjela za posljednje je orkanske bure pretrpjela najveću štetu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Samo u 2015. godini štete na zgradama u sveučilišnom kampusu uzrokovane vremenskim nepogodama odnosno jakom burom procijenjene su na 400.000 kuna. Tijekom 2014. godine za sanaciju šteta je izdvojeno 43.195 kuna. Za 2013. godinu nema evidencije o štetama i iznosima sanacije dok su za period od 2010. do 2012. godine poznate štete, ali nismo dobili iznose koji su utrošeni za sanaciju. Za pretpostaviti je da je od početka otvaranja Kampusa do danas za saniranje raznih oštećenja u Kampusu potrošeno oko pola milijuna kuna. 
    S jakom burom građevine u Kampusu su redovito u središtu zbivanja. S pojedinih građevina lete dijelovi fasada kao da je riječ o kartonu. 
    
Neadekvatni materijali

– Sveučilište u Rijeci svjesno je ušlo u zgrade s nedostacima, zbog činjenice da zgrada koja je prazna dvostruko brže propada. Neke zgrade nemaju uporabnu dozvolu već je izdano samo rješenje za uporabu, izjavila je prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić, najavljujući sanaciju 
Brzina vjetra do 109 km/h 
    
    U Odjelu gradske uprave za urbanizam također ne vide problem u katnosti, jer se južno od Kampusa nalazi naselje Vojak kojim dominiraju stambeni tornjevi visine do 15 katova, kao i višestambeni nizovi nešto manje katnosti, koji nikada nisu bili predmetom zabrinutosti u kontekstu bure.
    – Prema Detaljnom planu, cjelinom Kampusa dominira izgradnja građevina visine prizemlja do 3-4 etaže, što se sigurno ne može okvalificirati kao visoka katnost. Zapadni rub Kampusa naglašen je s četiri građevine visine prizemlja i 8 katova, od kojih su zasad izgrađene dvije (Filozofski fakultet i Sveučilišni odjeli), navode u Odjelu, ističući da se kod projektiranja Kamusa vodila briga i o utjecaju vjetra na odabranoj lokaciji. 
    Prema njihovim navodima, za određivanje projektnih parametara u izgradnji i sugurnosti građevinskih konstrukcija koristi se tehnička norma te Karta osnovne brzine vjetra Hrvatske koja prikazuje zone opterećenja vjetrom. Prema toj karti, Riječko područje nalazi se u II. zoni opterećenja vjetrom u kojoj se može očekivati osnovna brzina vjetra od 25 do 30 metara u sekundi odnosno do 109 kilometara na sat.
fasade zgrade Sveučilišnih odjela. Javna nabava je u tijeku, a radovi bi mogli početi sredinom godine. 
    No, hoće li s time nestati baš i svi problemi? Mnogi smatraju da je bura samo jedan od detalja u cijeloj toj priči i da tom problemu doprinosi i činjenica da je riječ o uzvisini, ogoljenom terenu, prevelikoj katnosti zgrada, neadekvatnim materijalima (ventilirajuća fasada) itd. Upitali smo struku što misli o tome. Tako predsjednik Društva arhitekata Rijeke (DAR) Gordan Resan smatra da se lokacija Kampusa nametnula u okviru namjere da se revitalizira do tada riječka mrtva točka (odlazak vojske) te da je zbog riješenih imovinsko-pravnih odnosa, postojećoj infrastrukturi i blizini centra grada ispunjavala sve uvjete za realizaciju te ideje. 
    – Ne treba tražiti greške u postupcima koji su prethodili gradnji sveučilišnih građevina na Trsatu, smatra Resan. Greške su nastale s izvedbom zgrada, zaključuje naš sugovornik, ističući da je vrijeme kada se Kampus projektirao bilo doba prosperiteta, uzleta i ambicioznih ideja, dok je, kada se ušlo u fazu izvedbe, Hrvatska ušla u krizu koja se odrazila ponajviše na građevinski sektor. 
    
Katnost nije problem

– Projekt izvedbe, primjerice, zgrade Sveučilišnih odjela predvidio je za taj trenutak idealne materijale. No, nacrti su jedno, a stvarno stanje nešto sasvim drugo. Nacrti su možda bili ambiciozni, no u postupku javne nabave odabrana je najjeftinija ponuda i to tvrtke koja je već tada bila u problemima. Stoga se kvaliteta nije dogodila, a izvođač na zgradi sveučilišnih odjela izvedbu projekta je prilagođavao svojoj situaciji. Stoga ta zgrada nije izgrađena prema originalnom projektu, zaključio je Resan. 
    Osvrnuo se i na aspekt katnosti, rekavši da se, s obzirom na odabranu lokaciju, izgradnja na takvom zemljištu i unaprijed zadanim uvjetima nije mogla ostvariti realizacijom niske bruto razvijene površine. Drugim riječima, koncepcijski se i nije moglo ući u projekt niže katnosti jer se onda ne bi ispunila zadana norma razvoja Kampusa te se ne bi postigla racionalizacija i primjerena iskorištenost odabranog prostora.
 


 
''Riječki studenti pokrenuli liniju prirodne kozmetike'', Novi list, 13. 4. 2015.
 
»100% pRirodno« AMBICIOZAN SPOJ OBRAZOVANJA I PODUZETNIŠTVA

Riječki studenti pokrenuli liniju prirodne kozmetike

Studenti Odjela za biotehnologiju trenutačno proizvode kreme, balzame i sapune, a u planu im je širenje proizvodnje te otvaranje online dućana

 
 
Marina Ožbolt i Edi Zucca, voditelji projekta »100% pRirodno« * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Kreme za lice i ruke, balzami te sapuni izrađeni isključivo od prirodnih sastojaka, bez sintetičkih dodataka, konzervansa, bojila i mirisa posljednjih mjesec dana nastaju u laboratoriju Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a izrađuju ih sami studenti. Riječ je o projektu »100% pRirodno» Udruge studenata biotehnologije čiji su voditelji Edi Zucca i Marina Ožbolt, a uz njih svakodnevno u izradi kozmetike koja nosi naziv njihovog projekta sudjeluje petnaestak studenata koji su educirani po pitanju toksikologije, farmakologije i same proizvodnje. 
    
Zaštita zdravlja i okoliša

– U izradi naše kozmetike koristimo isključivo prirodne sirovine koje se minimalno prerađuju. Prednost dajemo sirovinama iz lokalnog podneblja i okoline. Svi sastojci imaju ljekovita svojstva, a najviše koristimo bademovo ulje, pčelinji vosak, razna eterična ulja, kao i kokosovo ulje. Naši su proizvodi zaista sto posto prirodni i zbog toga nemaju dugi rok trajanja. Traju svega tri do četiri mjeseca, pojašnjava Ožbolt. 
    Ideja projekta, dodaje Zucca, razvila se iz želje da se prirodna kozmetika približi javnosti te kako bi se učinkovitije zaštitilo ljudsko zdravlje, ali i sam okoliš. Ono što studenti žele je povećati svijest javnosti o blagodatima i važnosti prirodne kozmetike te o njenim prednostima nad onom sintetskom, a kako bi u tome uspjeli planiraju organizirati i niz edukativnih radionica. 
    – Naš je projekt tek na početku, ali imamo velike planove. Planiramo proširiti proizvodnju. Za sada proizvodimo tri vrste krema, četiri v
Sto balzama u dva dana 
    
    Proizvodi iz linije »100% pRirodno« prvi su se mogli kupiti na Eko sajmu 100% Natural, no u planu je, kaže Zucca, organizirati i prodajni štand na Korzu. 
    – Imamo cijeli niz planova. Sudjelovat ćemo i na Festivalu znanosti, a uspijemo li razviti projekt u budućnosti planiramo pokrenuti i web prodaju, najavljuje Zucca. 
    Količina dnevne proizvodnje, dodaje, ovisi o tome koliko studenata taj dan radi, a zbog ograničenosti prostora u laboratoriju rad studenata organizira se u smjenama. 
    – Prošli smo tjedan u dva dana uspjeli proizvesti sto balzama za usta. Sve ovisi o tome koliko nas radi i što radimo, jer primjerice proizvodnja sapuna je dugotrajniji proces izrade koji zahtijeva više vremena, pojašnjava Ožbolt.
 rste sapuna i dvije vrste balzama. Naš je projekt pobijedio na natječaju »Energija za razvoj« Zaklade Sveučilišta u Rijeci koji je financirao HEP, a ideja je prepoznata i na radionici Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Prijavili smo se na još nekoliko natječaja te ukoliko dobijemo sredstva krećemo s proširenjem proizvodnje. Namjera nam je krenuti i s izradom eteričnih ulja. Na taj će način naši proizvodi zaista sto posto biti naši, kaže Zucca. 
    
Poticaj mladima

Sva ostvarena dobit od prodaje, ističe, ostaje Udruzi i ulaže se u nove projekte, a potporu za realizaciju svog projekta do sada su dobili s više strana. 
    – Imamo podršku Odjela koji nam je ustupio laboratorij, kao i tehničara koji rade u laboratoriju i pomažu nam u izradi proizvoda. Sa savjetima nam pomaže i dr. Nina Bašić Marković, kao i profesori Odjela, a Adrialab nam je donirao i dio ambalaže za kreme, navodi Zucca. 
    Jedan od ciljeva projekta je i potaknuti mlade ljude da budu odvažni i maštoviti u radu, a među studentima Odjela za biotehnologiju zavladao je veliki interes za projekt, no i među njihovim zagrebačkim kolegama za koje će u svibnju, kao i za kolege sa svih hrvatskih sveučilišta, riječki studenti u sklopu znanstveno-sportske manifestacije Primatijada u Poreču održati radionicu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Prof. dr. Vinku Kandžiji titula akademika'', Novi list, 11. 4. 2015.
 
RUMUNJSKA

Prof. dr. Vinku Kandžiji titula akademika
 
 
Prof. dr. Vinko Kandžija  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Umirovljenom profesoru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci professor emeritusu Vinku Kandžiji dodijeljena je titula akademika rumunjske znanstvene akademije L'Académie des sciences de Roumanie. U svom nastavnom i znanstvenom radu professor emeritus Kandžija obnašao je i fukciju dekana Ekonomskog fakulteta, predavao je na većini hrvatskih sveučilišta te je bio predavač na 20 međunarodnih poslijediplomskih studija za područje međunarodne ekonomije i europskih integracija, objavio je 300 znanstvenih i stručnih radova u Hrvatskoj i svijetu te je sudjelovao na više od 80 međunarodnih konferencija s radovima iz područja međunarodne ekonomije, europskih integracija i sličnih područja. (I. Š. K.)


 
''Zaposleno desetoro mladih stručnjaka'', Novi list, 11. 4. 2015.
 
EntrepMEDRI OKONČAN EU PROJEKT STIPANA JONJIĆA

Zaposleno desetero mladih stručnjaka

U sklopu projekta »teškog« 439.951 eura mladi stručnjaci su proizveli i testirali nova monoklonska protutijela te osmislili strategiju komercijalizacije vektorskog cjepiva

 
 
Sudionici završne konferencije  na Medicinskom fakultetu  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U sklopu EU projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: Prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor – EntrepMEDRI« jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci održana završna konferencija koja je uz domaće okupila i inozemne stručnjake iz područja imunologije i virusologije, uključujući i stručnjake partnerske ustanove Hannover Medical School iz Njemačke. Riječ je o dvogodišnjem projektu »teškom« 439.951 eura čiji su nositelji bili grupa prof. dr. Stipana Jonjića i Centar za proteomiku, a uz Hannover Medical Shool projekt je okupio još osam suradničkih institucija. 
    Navodeći dvogodišnja postignuća EntrepMEDRI-a, prof. dr. Jonjić je istaknuo da je za vrijeme trajanja projekta ukupno 10 mladih stručnjaka dobilo radno mjesto i prošlo obuku te su proizveli i testirali nova monoklonska protutijela i osmislili strategiju komercijalizacije vektorskog cjepiva. Članovi tima razvili su i on-line platformu MEDINNO za diseminaciju istraživačkih rezultata s komercijalnim potencijalom, a ujedno su pridonijeli i dvjema novim patentnim prijavama i ugovorima o licenciranju. S obzirom da je riječ o projektnom timu kojem je za financiranje odobreno čak deset novih nacionalnih, EU i međunarodnih projekata, svi će sudionici EntrepMEDRI-a zadržati svoja radna mjesta na novim projektima. 
    U sklopu završne konferencije izv. prof. dr. Tihana Lenac Roviš, jedna od suradnica na projektu, prvi je put javno predstavila projekt Hrvatske zaklade za znanost čija je voditeljica, a koji je usmjeren na istraživanje uloge polivirusnog receptora u imunološkom odgovoru spram virusa i tumora te je održan i okrugli stol o budućnosti industrijski orijentiranim istraživanjima i translacijskoj medicini.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Dijalog Jasmine Jakopanec i Rebecce Đuran'', Novi list, 10. 4. 2015.
 
SLIKARSTVO IZLOŽBA STUDENTICA AKADEMIJE PRIMIJENJENE UMJETNOSTI
 
 
Jasmina Jakopanec i Rebecca Đuran ispred svojih radova * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti jučer je otvorena izložba »Dijalog« studentica Jasmine Jakopanec i Rebecce Đuran koja je nastala pod mentorstvom red. prof. art. Marjana Pongraca. Riječ je o radovima koji su nastali na kolegiju slikarstvo VII. Jasminini su radovi nastali procesom eksperimentiranja s različitim materijalima od akrila i ulja pa do nekonvencionalnih materijala poput pijeska i soli, dok je Rebecca u svojim radovima eskperimentirala bojama i raznim pristupima podlozi. (I. Š. K.


 
''Tisuću toplih obroka dnevno'', Novi list, 10. 4. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET OTVOREN BISTRO RITEH S NAJVEĆOM FAKULTETSKOM KUHINJOM

Tisuću toplih obroka dnevno

Studentima i profesorima fakulteta bit će ponuđeno nekoliko vrsta toplih obroka, od čega jedan vegetarijanski, a postojat će i mogućnost narudžbe jela za van

 
 
Novi bistro prostire se na tristotinjak četvornih metara   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studenti i profesori Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer su dobili novi bistro RITEH koji će svakodnevno nuditi nekoliko vrsta toplih obroka, a s kapacitetom kuhinje od tisuću toplih obroka dnevno riječ je o najvećoj fakultetskoj kuhinji riječkog Sveučilišta. Riječ je o prostoru koji je nedavno preuzeo Studentski centar, a u posljednja dva mjeseca ta je ustanova u preuređenje kuhinje uložila 650 tisuća kuna. Prema najavama ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, riječ je tek o dijelu ulaganja, jer tijekom ljetnih mjeseci slijedi druga faza uređanje u okviru koje će se preurediti prostor blagovaonice i terase. 
    – Išli smo najprije preurediti kuhinju kako bismo mogli započeti s radom, jer je fakultet mjesecima bio bez bistroa, a studenti su najčešće išli jesti u naš ugostiteljski objekt Mini u sklopu Studentskog naselja. Uz opremanje kuhinje uveli smo i novu liniju, a uz studente Tehničkog fakulteta očekujemo i dolazak studenata Veleučilišta u Rijeci, kaže Jurjević. 
    Na tristotinjak četvornih metara prostora studentima će se svakodnevno nuditi četiri različita jela, od čega jedno vegetarijansko te jednako toliko jela po narudžbi, a postojat će i mogućnost narudžbe jela za van. 
 
Samo u ovoj godini otvoreno deset radnih mjesta 
    
    Novouređeni bistro Tehničkog fakulteta jedan je u nizu fakultetskih ugostiteljskih objekata koje je u posljednjih godinu dana preuzeo Studentski centar, a prema najavama ravnatelja, sljedeći na redu je bistro Pomorskog fakulteta koji će se također preurediti te će do početka iduće akademske godine otvoriti svoja vrata. Zahvaljujući preuzimanju fakultetskih kantina samo u ovoj godini Studentski je centar otvorio deset novih radnih mjesta.
    – Naše kuhinje dnevno proizvedu oko 7 tisuća obroka, a 6 posto obroka su naručeni obroci za van. Za razliku od studenata koji imaju subvencioniran obrok i plaćaju ga 6,50 kuna cijena obroka za van iznosi 28 kuna, a u nju je uračunata juha, glavno jelo s prilogom i salatom te desert, navodi Jurjević. 
    U bistrou RITEH radit će sedmero ugostiteljskih djelatnika te jedan student, a prema ocjeni dekana Tehničkog fakulteta prof. dr. Gorana Turkalja, novi je bistro korak naprijed u poboljšanju života na fakultetu. 
    – Imamo dvije tisuće studenata, a barem pola ih nije iz Rijeke, a kada se tome doda činjenica da nastava nekada traje i cijeli dan, jasno je koliki je značaj kvalitetne i financijski korektne prehrane, kazao je dekan.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Stvaranje stručnjaka koji se znaju nositi s problemima sluha i govora'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
RAZVOJ NOVIH STUDIJA SVEUČILIŠTE U RIJECI I POLIKLINIKA SUVAG POTPISALI UGOVOR O SURADNJI
Jučerašnjim sporazumom Poliklinika Suvag postat će nastavna baza Sveučilišta u Rijeci

 
 
Izv. prof. dr. Adinda Dulčić, prof. dr. Pero Lučin i prof. dr. Snježana Prijić Samaržija * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i ravnateljica Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora Suvag iz Zagreba izv. prof. dr. Adinda Dulčić potpisali su jučer ugovor o suradnji koji će rezultirati razvojem zajedničkih studijskih programa u domeni edukacije i rehabilitacije, odnosno logopedije. Uz razvoj programa koji će u budućnosti od programa cjeloživotnog obrazovanja prerasti u programe preddiplomske i diplomske razine, prema najavama rektora, jučerašnjim sporazumom Poliklinika Suvag postat će i nastavna baza Sveučilišta u Rijeci. 
    – Na taj ćemo način osigurati radilište za studente. Riječ je o području koje je iznimno važno i nije dobro pokriveno u Hrvatskoj, a riječko bi se Sveučilište trebalo profilirati i stvoriti stručnjake koji se znaju nositi s problemima sluha i govora, kazao je prof. dr. Lučin. 
    Već jučer je održan prvi radni sastanak na kojem su sudjelovali i predstavnici Filozofskog te Učiteljskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija, a riječ je o sastavnicama Sveučilišta koje će raditi na izradi najavljenih programa. Dodajući kako je Primorsko-goranska županija deficitarna po pitanju edukacijsko-rehabilitacijskih studija, prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da Sveučilište u tom kontekstu osjeća obvezu prema zajednici da razvija upravo te programe. 
    – Suradnja će rezultirati programom cjeloživotnog obrazovanja, a dugoročno i programima na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Pored toga, studentima će se omogućiti stjecanje praktičnih kompetencija, a vidimo i prostor za edukaciju stručnjaka koji bi mogli steći specijalizacije i zadovoljiti potrebe društva, najavila je prorektorica. 
    Naglašavajući kako Polikliniku jučer potpisani sporazum veseli, jer nije riječ tek o mrtvom slovu na papiru, već o ugovoru iza kojeg slijedi rad, izv. prof. dr. Dulčić ocjenila je i da je sporazum doprinos inkluziji u društvu koje se opredijelilo za to da su teškoće pojedinca i različitost ljudsko pravo.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Lovorka Bilajac obranila doktorat'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI NOVE DOKTORICE ZNANOSTI

Lovorka Bilajac obranila doktorat
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost socioekonomskih obilježja s korištenjem zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz interdisciplinarnog znanstvenog područja, polja integrativne bioetike stekla je Lovorka Bilajac. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Vladimir Mićović, prof.dr. Miroslav Mastlica, doc.dr. Branko Kolarić i prof.dr. Tomislav Rukavina. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Irena Seili Bekafigo'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
Doktorirala Irena Seili Bekafigo
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Morfološke, imunohistokemijske i kromosomske promjene u stanicama multiplog mijeloma« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane klinička citologija stekla je Irena Seili Bekafigo. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Antica Duletić Načinović, prof.dr. Ika Kardum Skelin, prof.dr. Alena Buretić Tomljanović i prof.dr. Toni Valković. (I.Š.K.)


 
''Povijest presađivanje bubrega u Rijeci'', Novi list, 8. 4. 2015.
 
SUTRA SIMPOZIJ
 
 
RIJEKA » »Transplantacija bubrega u Rijeci« tema je sedmog simpozija koji sutra u sveučilišnom kampusu organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci. Simpozij će podsjetiti na povijest transplantacije bubrega u Rijeci i dati osvrt na sadašnje stanje za koje voditelj Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, akademik Daniel Rukavina, kaže da je lijepo slaviti važne datume, poput skore 45. godišnjice prve transplantacije bubrega u Rijeci, ali ne da bi se živjelo na lovorikama, već da nekadašnji uspjeh bude poticaj za nove prodore. Akademik Rukavina, kao mladi znanstvenik, koncem šezdesetih godina prošlog stoljeća bio je tajnik Transplantacijske sekcije koju su vodili profesori Vinko Frančišković i Šime Vlahović. 
    – Najviše mi se urezao u sjećanje neizmjeran entuzijazam cijele ekipe, od kliničara svih profila do nas iz temeljnih znanosti, od profesora pa do zadnje osobe u hijerahijskom nizu. Nije bilo niti primisli da netko svojom neodgovornošću zakoči taj proces. Tu je i visoka profesionalnost i karizmatičan ugled osoba koje su u tome sudjelovale, ugled uvijek temeljen na radu i rezultatima, a prvenstveno ugled profesora Vinka Frančiškovića. Nakon prve transplantacije, Rijeka je postala najveći transplantacijski centar u u Jugoslaviji, ali je bila u vrhu i u drugim područjima kirurgije, potaknuta upravo transplantacijskim programom, prisjeća se akademik Rukavina. 
    Ipak, kako kaže, taj položaj nije se uspio zadržati trajnije pa se već koncem osamdesetih godina počeo osjećati zamor, previše inercije i samozadovoljstva, što je još više došlo do izražaja u sljedećim desetljećima. 
    – Akumulirana znanja i ogromno iskustvo koje je stekao transplantacijski tim nisu se stoga uspjela preliti u širenje transplantacijskog programa, što je inače bio logičan slijed u svim svjetskim centrima, i Rijeka je tako izgubila priliku da se razvije u veliki transplantacijski centar, objašnjava akademik Rukavina. 
    No, prema njegovom mišljenju, novi trendovi u transplantacijskom programu u Rijeci pa i značajni prodori u nekim područjima, otvaraju nove perspektive za širu međunarodnu afirmaciju. Tu posebno ističe rezultate donorskog programa koji su dostigli najviše svjetske standarde. 
    Na simpoziju će biti riječi i o aktualnom trenutku programa transplantacije bubrega i prilagodbi visokim standardima Eurotransplanta. (B. Č.)
 


 
''Napredno crtanje i kulturologija'', Novi list, 7. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB PROLJETNI CIKLUS
 
 
RIJEKA » Sveučilište za 3. dob započinje s dvanaestim proljetnim ciklusom predavanja koji će se odvijati od 21. travnja do 21. svibnja. Do sada je programe Sveučilišta prošlo više 400 polaznika, a u proljetnom se ciklusu zainteresiranim građanima, starijim od 55 godina, nudi napredna radionica crtanja te kulturologija za 3. dob. Napredna radionica crtanja namijenjena je polaznicima koji su već pohađali radionicu crtanja Sveučilišta za 3. dob, dok se u program kulturologije mogu uključiti svi zainteresirani. Svaki program traje 20 sati, a predavanja će se održavati na Filozofskom fakultetu u popodnevnim satima. Sudjelovati mogu građani stariji od 55 godina sa srednjom stručnom spremom, a prijave traju od 13. do 17. travnja. Prijave se primaju na broj telefona 584-861 ili e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . (I. Š. K.)


 
''Istraživanje iluzije i treće dimenzije'', Novi list, 3. 4. 2015.
 
IGOR EŠKINJA RIJEČKI UMJETNIK IZLAŽE U GALERIJI SCARAMOUCHE U NEW YORKU

Istraživanje iluzije i treće dimenzije

Na izložbi pod naslovm »Poems of Accumulation and Growth« riječki umjetnik predstavlja se site specific instalacijama, fotografijama apstraktnih kompozicija i radovima od krhkih i nestabilnih materijala poput prašine, pijeska ili pepela
 
Made in:side, 2006, lambda print na diobonduRIJEKA » U newyorškoj galerji Scaramouche, smještenoj u srcu Velike jabuke na Manhattanu, samostalnom izložbom po prvi put se predstavlja riječki umjetnik Igor Eškinja, i to site specific instalacijama i fotografijama svojih apstraknih kompozicija. Izložba je naslovljena »Poems of Accumulation and Growth« (Pjesme prikupljanja i rasta), a referira se na vezu između poetske dimenzije rada i ekonomskog konteksta razmjene, apstrahiranja i moći. Eškinja je već izlagao u New Yorku, u Muzeju umjetnosti i dizajna, 2012. godine. 
    Na ovoj izložbi Eškinja »izvodi« objekte i situacije hvatajući trenutak njihove tranzicije od dvodimenzionalne prema formalnoj trodimenzionalnoj pojavnosti – stoji u najavi izložbe, a kratkotrajan i fragilan rad koji rezultira u sebi sadrži esenciju transformacije. 
    
Istraživanje iluzije

U seriji »Made in:side« umjetnik transformira prostor nanoseći ljepljivu traku s velikom preciznošću i u prostornim parametrima. Ako im se pristupi iz nasumično odabranog pogrešnog kuta, linije »nacrtane« trakom izgledat će razdvojene i besmislene. Ali ako kameru postavimo na točno mjesto otkuda se pojavljuje iluzija, Eškinja poziva na simulaciju trodimenzionalne stvarnosti i istraživanje iluzije – koja je sačuvana i vidljiva samo putem dvodimenzionalne fotografije – kaže se o izložbi i Eškinjinom radu. 
    Kao što kaže sam umjetnik, rad derivira iz potrebe da jedna forma u sebi sadrži više značenja i razina čitanja. U tim zidnim »crtežima« i sličnim plošnim instalacijama on stvara napetost između umnožavanja i praznine. Za Eškinju praznina ostaje aktivan prostor percepcije koji poziva promatrača da sudjeluje u konstruiranju imaginarnog volumena unutar otvorenog prostora. 
    U seriji »Dijagrami Sunca« on lovi transformacije u tragovima koje sunce ostavlja na površini papira. Kemijski proces čini da to pojavljivanje izgleda kao skriveni crtež – vidimo stupnjeve i mramorne obrasce kao krhke dijagrame koji nam nešto žele poručiti prije nego li će potpuno požutjeti i nestati. Mramorna struktura koja je prisutna u jednom od tih radova slika je kamenog zida Mies van der Rohe paviljona u Barceloni. Zgrada konstruirana kao ikonična manifestacija modernizma i industrijalizacije 20. stoljeća riskira da nestane. 
    
Riječka nota

U Eškinjinim rukama materijali poput prašine, pijeska ili pepela tvore strukture poput tepiha koje, paradoksalno, postaju vidljive tek nakupljanjem. Prolazna priroda Eškinjinih prostornih struktura i tepiha potcrtava otpor prema dominantnim narativima institucionalnih makinacija i društveno-političkog reda i reflektira se na krhku prirodu temeljnog konteksta u kojem živimo – kaže se u izložbenom katalogu galerije Scaramouch. 
    Posljednjih godina Eškinja je izlagao u Luxenbourgu, Bruggeu, Milanu, Londonu, Veneciji, Torontu, Beču, Herfordu,Ekatarinburgu, Beogradu, Grazu i drugdje. Njegova recentna izložba bit će otvorena do 3. svibnja. 
    Zanimljivo je, međutim, da trenutačno u New Yorku na izložbi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) sudjeluje još jedna Riječanin – David Maljković. Uskoro će – u svibnju – izložbu u New Yorku imati i riječka dizajnerica Svjetlana Despot, a zagrebački kustorski kolektiv WHW (Što, kako i za koga) 17. travnja u New Yorku, u galeriji E-flux također na Manhattanu, otvara izložbu »So You Want to See« na kojoj se među šest odabranih umjetnica predstavljaju i dvije iz Hrvatske – tajanstvena, ali afirmirana zagrebačka umjetnica urbane kulture OKO i Sanja Iveković, jedna od najznačajnijh domaćih suvremenih umjetnica. (M. M.)
 
 
''Radio Sova prilika za medijske talente'', Novi list, 1. 4. 2015.
 
SPORAZUM SVEUČILIŠTE U RIJECI I HRT DOGOVORILI NASTAVAK USPJEŠNE SURADNJE

Radio Sova prilika za medijske talente
 
 
Vladimir Rončević, Alen Čemeljić, Boris Kanazir, Pero Lučin, Snježana Prijić Samaržija i Elvira Marinković Škomrlj * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije Goranom Radmanom, a riječ je o sporazumu okvirnog karaktera. Naglašavajući kako suradnja između Sveučilišta i HRT-a egzistira već godinama, a ogleda se kroz petogodišnji rad Radio Sove, kao i kroz program cjeloživotnog učenja Produkcija glazbe i zvuka, rektor je pojasnio da se jučerašnjim sporazumom želi ojačati suradnja. 
    – Sveučilište pokušava »staviti na noge« svoju televiziju UNIRI TV i sasvim sigurno će sporazum s HRT-om odnosno njezina pomoć biti od iznimnog značenja. Nedavno smo pokrenuli i program cjeloživotnog obrazovanja Produkcija glazbe i zvuka za koji smatramo da je jedan od najuspješnijih naših programa tog tipa te je želja pretvoriti ga u diplomski, a kasnije i preddiplomski studij, kazao je rektor. 
    Dodajući kako je kreiranje diplomske razine tog programa u uznapredovaloj fazi te će to biti prvi takav program u Hrvatskoj, prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da će se odlukom Senata kompetencije koje studenti stječu radeći na Radio Sovi upisivati u saplement diplome te će ih studenti moći pretvarati i u ECTS bodove, odnosno rad na Radio Sovi moći će zamjenjivati za neki od izbornih predmeta. Radio Sova, prema ocjeni Radmana, živi je medijski praktikum za studente, a za HRT je prilika za pristupanje znanju i talentima.     
    Glavni urednik Radio Rijeke Alen Čemeljić istaknuo da je kroz Radio Sovu u proteklih pet godina prošlo stotinjak studenata, od čega je četvrtina njih ostala u medijskom poslu. Zahvaljujući svima onima koji su pomogli da Radio Sova stasa kao studentski radio, rukovoditeljica Službe za odnose s javnošću Sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj posebno je apostrofirala prvu generaciju studenata koja je prije pet godina »probila led« te novinarku Antonelu Galić Pruša koja je odradila mentorski dio posla.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''O studentima svaki dan brine 20 kuhara i pet slastičara'', Novi list, 30. 3. 2015.
 
OD INDEKSA DO LANCA RESTORANA STUDENTSKI CENTAR VEĆ 55 GODINA U SLUŽBI RIJEČKIH SVEUČILIŠTARACA
 
O studentima svaki dan brine 20 kuhara i pet slastičara

Od nekada jedinog »Indeksa«, Studentski je centar samo u nekoliko godina izrastao u lanac studenstkih restorana na čelu s onim u Kampusu. U kuhinji pet do šest puta većoj od one u »Indeksu«, opremljenoj najsuvremenijim pomagalima, 20 kuhara svakodnevno priprema oko dvije tisuće obroka 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dvije tisuće jela i tri tisuće kolača svakodnevno je na izbor studentimaRIJEKA » U pet i pol desetljeća postojanja, Studentski centar Rijeka nahranio je, zaposlio i pružio krov nad glavom desecima generacija studenata. Misiju s kojom je osnovan ispunjava i danas, ali na sasvim drugačiji način nego unatrag nekoliko desetljeća, jer ono što se nekada radilo »pješke« i zbog čega se stajalo satima u redu ispred nekadašnjih prostorija na Brajdi, danas se rješeva internetom i računalom. Od nekada jedinog studentskog restorana »Indeks«, Studentski je centar samo u posljednjih nekoliko godina izrastao u lanac studenstkih restorana čija je perjanica prije četiri godine izgrađen restoran Kampus. U kuhinji pet do šest puta većoj od one u »Indeksu«, opremljenoj najsuvremenijim pomagalima, dvadeset kuhara svakodnevno priprema oko dvije tisuće obroka, a među njima i Jasmina Jašarević koja se već dva desetljeća brine za sitost riječkih studenata. 
    – Prije Studentskog centra radila sam u hotelima Jadran 13 godina i velika je razlika među ta dva posla. U Studentskom je centru sasvim drugačiji način rada, zna se unaprijed što se priprema, a otkako smo se preselili u novi restoran na Kampusu, rad je lakši. S novim aparatima sve je jednostavnije i malo je manje posla nego prijašnjih godina, jer više je restorana, ali i osoblja. Nekada smo palačinke pekli na tavama, a danas imamo pekače, kaže Jašarević. 
    
Dnevno 3.000 kolača

Što znači imati suvremene kuhinjske aparate na raspolaganju najbolje zna slastičarka Ana Jovanović, koja zajedno sa svojim kolegama dnevno proizvede više od tri tisuće kolača. Nekada se, kaže, lisnato tijesto za savijače izvlačilo ručno, a danas to radi stroj koji im uvelike olakšava posao. Prije 35 godina kada je počela raditi u studentskoj slastičarni jedino pomagalo koje su imali bio je mikser, dok danas uz taj mikser stoji cijeli niz strojeva koji olakšavaju pripremu tijesta. 
 
S tehnologijom iščezle gužve 
    
    Bit posla Studentskog centra prije tri desetljeća i danas ostala je ista, jer sve je usredotočeno na studentsku prehranu, smještaj i zapošljavanje – kaže Vladimira Hatežić koja broji 32 godine rada u računovodstvu te ustanove. Međutim, ono što se promijenilo tehnika je posla, jer otkad je počela raditi do danas, Hatežić je ručno knjiženje i kartice zamijenila računalom, a nekadašnje svakodnevne gužve na šalterima Studentskog centra zahvaljujući tim računalima odavno su iščezle. 
    – Nekada se sve radilo na ruke. Na šalterima su stalno bile gužve. Nisu dolazili samo studenti, nego i poslodavci. Nešto malo je pomagao telefon, ali zanemarivo. Sada sve ide puno lakše i brže. Studenti posao traže putem interneta, na isti se način rješava i smještaj, a to se nekada radilo poštom. I prostore smo u međuvremenu promijenili i s Brajde se preselili u Kampus gdje su daleko bolji uvjeti rada. Ono što se nije promijenilo, činjenica je da se i nekada i sada jako pazi na kvalitetu usluge, zaključuje Hatežić. 
    
Rad s mladima veselje 
    
    Studenti kao studenti. Ima svakakvih, ali uglavnom su dragi i vrijedni – slažu se zaposlenici Studentskog centra. Prije su se, kažu, i nakon završenog studija znali vraćati samo da ih pozdrave, no nekada je to ipak bilo drugačije, jer bilo ih je manje. Danas ih ne stignu sve upoznati, no da su vrijedni, uvjere se kada ih privremeno »ugoste« kao ispomoć u svojim kuhinjama. 
    – Lijep je to posao. Sretneš puno ljudi i uvijek se nešto događa, kaže Kovač, a njegova starija kolegica Jašarević kaže pak kako je i njena majka radila u »Indeksu« i uvijek joj je govorila da je to posao s puno prednosti, jer radi se s mladim ljudima, a to je veselje.
    – Prije je to bila slastičarna, a sada je to pravi proizvodni pogon koji bi se, s obzirom na potrebe, trebao još više proširiti. Svaki dan imamo u ponudi petnaestak vrsta kolača koji se razvoze i po ostalim ugostiteljskim objektima Studentskog centra. Nekada smo proizvodili tisuću kolača, a danas je to više od tri tisuće komada dnevno. No, nekada smo radili i torte te puno više vrsta, a sada je to zbog povećanja količine, ali i uvedenog HACCP sustava, smanjeno. Nije isto raditi sada i prije 35 godina. Nisu to samo strojevi koji nam danas olakšavaju, nego i razne gotove smjese kojih nekada nije bilo. S obzirom da od početka do kraja kolač sami radimo to nam prilično pomaže, priča Jovanović. 
    Te tri tisuće kolača svakodnevno priprema pet slastičara, a ponekad, kaže Jovanović, zna biti naporno. Iako, kada je slatko u pitanju, kod studenata prolazi sve, od štrudli do piroški, hit među studentima su kremšnite jer one uvijek prve »planu«. No, prije deserta treba i nešto konkretno pojesti, a svakodnevno se studentima nudi osam različitih jela čiju izradu vodi Jure Kovač. Iako je po stažu prilično mlađi od svojih kolegica i broji desetljeće rada na pripremi studentskih obroka, i u tih deset godina, kaže Kovač, prilično se toga promijenilo. 
    
Prvo plane pohano i pomfri

– Ogromna je razlika. Imamo najsuvremenije aparate koji uvelike olakšavaju pripremu obroka. U restoranu Kampus imamo kuhinju od tisuću četvornih metara. Unatrag nekoliko godina uveli smo i vegetarijanske obroke koji dobro prolaze kod studenata. Dnevno pripremimo 150 takvih obroka. Međutim, ono što prvo nestane, je pohano meso i pomfri. Iako studenti misle da su osviješteni po pitanju zdrave prehrane, praksa pokazuje da baš i nisu, kaže Kovač. 
    Dodajući kako je zadovoljan s poslom koji radi unatoč tome što se broj oboroka koji priprema broji u tisućama, Kovač kaže da uz dobru organizaciju to ne predstavlja nikakav problem. Taj će se broj, dodaje, ubrzo i povećati, jer kada se za godinu dana dovrši izgradnja objekata studentskog smještaja koji su locirani tik uz restoran, trebat će nahraniti daleko veći broj gladnih studenata, a tada više neće biti dovoljno sadašnjih dvadeset kuhara i rad u jednoj smjeni.
 



 
''Doktorirao Sandro Doboviček'', Novi list, 30. 3. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Sandro Doboviček
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Optimiranje konceptualnog modela kontrolnog podsustava pri projektiranju proizvodnog sustava« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sandro Doboviček. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Duško Pavletić i prof. dr. Tonči Mikac s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Ivica Veža s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. (I. Š. K.)
 


 
''Promovirana nova generacija magistara'', Novi list, 28. 3. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET SVEČANOST ZA SANITARNE INŽENJERE I ORGANIZATORE ZDRAVSTVA

Promovirana nova generacija magistara
 
 
Sa svečanosti na Medicinskom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara sanitarnog inženjerstva i magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija zvanje magistar sanitarnog inženjerstva stekli su: Denis Juraga, Anja Cergolj, Marija Gržan, Ana-Maria Arsenić, Deana Jurada, Ana Babić, Goranka Crnković, Barbara Šuvak, Irena Kaligari, Andrea Matijević, Lucia Glavica, Iva Slaviček, Vanja Baljak, Barbara Brnjac, Iva Justinić, Vana Kocijančić, Ana Vida, Dino Cvitan, Ana Prpić, Ivana Maričić, Biljana Važanski, Vladimir Rimac, Vanja Lopar, Ana Mužević, Mihaela Čeh i Danijel Vidas, dok su zvanje magistar organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu stekli Ana Radošević, Ivan Fugošić i Kristina Kajba. (I. Š. K.)


 
''Studentski dom poprima prve obrise'', Novi list,
 
SVEUČILIŠNI KAMPUSIZGRADNJA PAVILJONA 1 i 4 BUDUĆEG STUDENTSKOG SMJEŠTAJA NA TRSATU
 
 
Radove u kampusu izvodi tvrtka Lavčević, a rok završetka je 15. svibnja 2016. godine * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Budući objekti studentskog smještaja u Sveučilišnom kampusu počeli su poprimati prve obrise, a od tri zgrade koje se grade, dvije već imaju zidove prizemlja. Riječ je o paviljonima 1 i 4, dok se u slučaju paviljona 2 još uvijek rade radovi širokog iskopa. Radove izvodi tvrtka Lavčević, a do 15. svibnja iduće godine uz objekt studentske prehrane nalazit će se tri objekta s ukupno 750 ležajeva koji se grade prema projektu zagrebačke tvrtke x.3.m. d.o.o.. 
    Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna, a sva tri paviljona imat će pet etaža i suteren. Na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom. Prvi od tri paviljona, čija je izgradnja započela, imat će površinu od 6.791 četvornih metara na kojoj će se smjestiti 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje. 
    U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. 
    U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Zaokret prema internacionalizaciji studija'', Novi list, 25. 3. 2015.
 
SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI RASPRAVA O POVEĆANJU BROJA STRANIH STUDENATA

Zaokret prema internacionalizaciji studija

Jezična barijera jedna od glavnih prepreka za dolazak stranih studenata
 
Konzultacije pred početak jučerašnje sjednice Senata * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Povećanje broja stranih studenata i internacionalizacija studijskih programa bili su glavna tema jučerašnje sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci, a kao jedna od glavnih prepreka za dolazak stranih studenata istaknuta je jezična barijera. Ove akademske godine riječki su fakulteti upisali 70 stranih studenata, a prema mišljenju članova Senata to je nedovoljno. Sveučilište nije zadovoljno ni s brojkom od dvjestotinjak Erasmus studenata, a kako bi se broj inozemnih studenata koji studiraju u Rijeci, kao i onih koji riječko Sveučilište odabiru za realizaciju kratkotrajne mobilnosti povećao potrebno je ukloniti niz barijera. Prema najavi prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samaržije na narednoj sjednici Senata bit će usvojene konkretne mjere, kao i rokovi njihove primjene. 
    – Neupitno je da nam treba više studija na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku, ali treba ukloniti i niz drugih prepreka poput zdravstvenog osiguranja za strane studente. U otklanjanje tih prepreka ove smo godine uložili 3,5 milijuna kuna, a dio tih sredstava investirat će se i u organizaciju besplatnog usavršavanja nastavnika za držanje nastave na engleskom jeziku, kao i za izdavanje priručnika i organizaciju ljetnih škola, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako se dio rasprave na jučerašnjoj sjednici vodio i oko orijentacije Sveučilišta p
Na poslijediplomskim studijima 1.234 upisnih mjesta 
    
    Senat riječkog Sveučilišta jučer je usvojio i upisne kvote za poslijediplomske studije. Riječ je o ukupno 1.234 mjesta, od čega su 403 namijenjena doktorskim studijima, a 831 specijalističkim poslijediplomskim studijima koji bilježe rastući trend.
 rema studentima iz regije za koje ne postoji jezična barijera prof.dr. Prijić Samaržija ističe kako riječki fakulteti takvim studentima mogu biti zanimljivi zbog kvalitete programa, ali i europski priznate diplome. 
    – Studenti iz zemalja Europske unije za nas zapravo više nisu strani studenti, no svejedno želimo povećati broj studenata iz EU, a to je praksa i ostalih inozemnih sveučilišta. S druge strane zanimaju nas i studenti iz regije. Riječ je o svojevrsnom zaokretu rada Sveučilišta u okviru kojeg se otvaramo prema inozemstvu i ne ciljamo više samo na studente unutar države, navodi prof.dr. Prijić Samaržija. 
    Za razliku od stranaca koji upisuju riječke studije dolazna i odlazna kratkorajna mobilnost bilježe konstantni rast, a riječko je Sveučilište najzanimljivije studentima iz Finske, Italije, Latvije, Poljske i Španjolske, dok riječki studenti najradije odlaze u Austriju, Češku, Italiju, Njemačku i Poljsku.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirala Kristina Marković'', Novi list, 25. 3. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza konstrukcijskih parametara rotacijskih podatljivih mehanizama s lisnatim oprugama« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Kristina Marković. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Dubravka Siminiati i prof. dr. Saša Zelenika s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Nenad D. Pavlović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu, Srbija. (I.Š.K.)


 
''Mogućnost odlaska na jednu od 289 europskih ustanova'', Novi list, 23. 3. 2015.
 
ERASMUS SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NOVI CIKLUS NATJEČAJA ZA STUDENTE I OSOBLJE
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je novi krug Erasmus natječaja za mobilnost studenata u svrhu studiranja ili obavljanja stručne prakse te za mobilnost osoblja u svrhu održavanja nastave i stručnog usavršavanja na inozemnim partnerskim ustanovama u idućoj akademskoj godini. Rok za prijavu studenata je 3. travnja, a za prijavu osoblja 20. travnja. Broj financijskih potpora koje će Sveučilište dodijeliti za mobilnost studenata, ali i osoblja, ovisi o raspoloživosti sredstava, a studenti koji zadovolje sve uvjete natječaja, a ne uđu u krug stipendiranih studenata, mogu na razmjenu otići o vlastitom trošku. 
    Erasmus omogućava studentima da dio studijskih obaveza na bilo kojoj razini studija umjesto na matičnoj ustanovi izvrše na ustanovi u inozemstvu s kojom riječko Sveučilište ima potpisan Erasmus ugovor o suradnji za iduću akademsku godinu, a na popisu partnerskih ustanova riječko Sveučilište ima 289 institucija na kojima studenti mogu ostvariti mobilnost. 
    Najkraće trajanje studentske mobilnosti je 3 mjesca do najdulje 12 mjeseci te se može ostvariti u zemljama Europske unije, Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu, Makedoniji ili Turskoj te mora biti ostvarena u razdoblju od 1. lipnja ove godine do 30. rujna iduće godine. Na natječaj se mogu prijaviti studenti svih godina i razina studija, s tim da se mobilnost može ostvariti isključivo pod uvjetom da je student u vrijeme predviđene mobilnosti upisan u drugu godinu preddiplomskog ili višu godinu studija. 
    Studentska mobilnost u svrhu obavljanja stručne prakse traje najkraće 2 mjeseca, a najdulje 12 mjeseci, a mjesto za obavljanje stručne prakse studenti mogu pronaći uz pomoć posredničkih agencija, samoinicijativno ili uz pomoć mentora/Erasmus koordinatora na svojoj sastavnici.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva'', Novi list, 23. 3. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET RADOM POČEO ZNANSTVENI CENTAR IZVRSNOSTI ZA VIRUSNU IMUNOLOGIJU I CJEPIVA

Znanstvenici dizajniraju nova vektorska cjepiva

Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i doći do prve faze kliničkih studija 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ Snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić, voditelj CentraRIJEKA » Riječki Medicinski fakultet nedavno je postao bogatiji za još jedan centar, a riječ je o Centru izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva koji se bavi istraživanjima međuodnosa virusa i imunološkog sustava te dizajniranjem cjepiva i vektora za prevenciju i liječenje različitih zaraznih bolesti i tumora. Neki od virusa koji će biti predmet pretkliničkih i kliničkih istraživanja su citomegalovirusi iz porodice herpesvirusa, virus ospica i zaušnjaka, hepatitis virus C te hantavirusi, uzročnici hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom, a prema riječima voditelja Centra prof. dr. Stipana Jonjića, riječki Medicinski fakultet, kao i sama Hrvatska, imaju veliku tradiciju u imunološkim istraživanjima, uključivši istraživanja cjepiva. 
    – Mi smo na Medicinskom fakultetu u Rijeci u proteklih desetak i više godina napravili zaista velika postignuća na planu razvoja imunologije i virusologije kao znanstvenih disciplina. U tom razdoblju nastavila se tradicija koju su počeli naši učitelji te su stasali novi vrhunski imunolozi koji su stekli međunarodne kompetencije i osigurali značajna sredstva na tim projektima. Samo trenutačno, u grupama koje čine ovaj Znanstveni centar izvrsnosti u Rijeci radi više od 15 doktoranata i post-doktoranata, uključujući i doktorante iz inozemstva. Stalno apliciramo na nove projekte i u tome smo relativno uspješni. Samo u posljednjih desetak godina godina aplicirali smo na osamdesetak projekata od kojih je pola ocijenjeno pozitivno. Na taj način smo priskrbili sredstva koja već sada prelaze desetak milijuna eura i kupili golemu količinu znanstvene opreme, više od 200 uređaja. No, još je važnije da je na tim projektima stalno zaposleno dvadesetak ljudi izvan sustava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Kad je Ministarstvo raspisalo natječaj za Znanstvene centre izvrsnosti, mi smo tu vidjeli svoje mjesto i priliku, ali i priliku za povezivanje s kolegama u drugim znanstvenim centrima u Hrvatskoj i to ne samo temeljnih imunologa i virusologa već i kliničkih znanstvenika. Okupili smo se, napravili inicijalni dogovor i krenuli s pripremom projekta. Cijela ideja, istraživači i sam projekt dobili su odlične ocjene i Centar je formalno odobren krajem prošle godine, a službeno započeo s radom prije par tjedana na inicijalnom sastanku koji je održan u Zagrebu, kaže prof. dr. Jonjić. 
    
Druga misija Centra

Primarni je zadatak Centra nastavak istraživanja biologije i patogeneze raznih virusa poput herpesvirusa, virusa mumpsa, hepatitisa C, kao i virusa koji izazivaju hemoragijsku groznicu, a u tom će se kontekstu istraživati razni virusni geni i njihova ulogu u imunološkom nadzoru te kako pojedine komponente imunološkog sustava kontroliraju te viruse. 
    – Dosadašnje spoznaje, kao i rezultati koje ćemo, uvjeren sam, postići kroz suradnju tijekom rada Centra, dovode nas do druge misije ovog Centra, a to jest racionalni dizajn novih cjepiva i takozvanih vektorskih cjepiva. Naime, mi koristimo različite tehnologije rekombinantne DNK pomoću kojih dizajniramo cjepiva, odnosno vektore, koji će biti kadri izazvati snažan imunološki odgovor u doma
Istraživanja na pedeset različitih miševa 
    
    Istraživanja koja se provode na riječkom Medicinskom fakultetu prvode se na miševima, a na pitanje kako takva istraživanja približiti istraživanjima na ljudima, prof. dr. Jonjić odgovara kako to jest veliki problem, jer ma koliko miševi i ljudi biološki odnosno imunološki bili slični, rezultati istraživanja koji se dobiju na miševima ne mogu se izravno primijeniti na ljudima. 
    – Međutim, sami znate da su istraživanja na ljudima vrlo ograničena i da je svako istraživanje podložno vrlo strogim mjerama nadzora i odobravanja različitih regulatornih agencija. Stoga su istraživanja na animalnim modelima, uključujući miša kao najvažnijeg modela od neprocjenjive važnosti. Mi u Rijeci u uzgojnoj nastambi imamo više od 50 različitih sojeva miševa koji su prilagođeni potrebama nekih specifičnih istraživanja. Međutim, razvijamo i model takozvanih »humaniziranih« miševa, što samo po sebi nije ništa posebno i u svijetu je kao tehnologija vrlo razvijena. Riječ je o miševima koji su imunološki nekompetentni zbog raznih mutacija, ali su zbog toga prijemčivi za prihvaćanje tuđih stanica, pa čak i ako one dolaze iz drugih vrsta. Prijenosom krvotvornih, odnosno hematopoetskih, matičnih stanica u takve životinje, oni razvijaju krvne stanice, uključujući i imunološke stanice ljudskog porijekla, što se onda koristi za istraživanje, primjerice imunološkog odgovora na neke viruse čovjeka. Međutim, taj model ima svoja ograničenja i sljedeća stepenica su istraživanja na drugim primatima, točnije majmunima, za koje mi nažalost nemamo uvjete za istraživanja, budući da je cijena za takva istraživanja suviše velika. Postoje institucije u Europi i Americi, odnosno Centri za primate, s kojima bi se mogla uspostaviti znanstvena suradnja. 
    
    Zagrebački partneri 
    
    Partnerske ustanove Centara izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva su Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu te zagrebačka Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« s kojima u radu Centra sudjeluju dvije grupe. 
    – Riječ je o grupi profesorice Adriane Vince, koja je i ravnateljica klinike te grupi profesorice Alemke Markotić. Druga partnerska institucija iz Zagreba je Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu s dr. Dubravkom Forčić i dr. Beatom Halassy i suradnicima. Ova grupa je do nedavno bila u sastavu Imunološkog zavoda u Zagrebu i ima veliko iskustvo u temeljnim i primijenjenim istraživanjima nekih humanih virusa za koje mi drugi nemamo ekspertize. Dakle, oni se odlično uklapaju u opću misiju ovog Centra. Što se tiče nas iz Rijeke, ja sam voditelj, a pored mene tu su i ugledni imunolozi i virusolozi poput prof. Astrid Krmpotić, prof. Bojana Polića i prof. Tihane Lenac Roviš sa Zavoda za histologiju i embriologiju i iz Centra za proteomiku. U Centru sudjeluju još i prof. Maja Abram i prof. Marina Šantić sa Zavoda za mikrobiologiju MF Rijeka te docent Igor Jurak s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, kaže prof. dr. Jonjić.
ćinu, a da pritom sami ne izazovu bolest. Naravno da ćemo takva cjepiva testirati protiv različitih infektivnih bolesti, ali i protiv tumora. Radi se o eksperimentalnim istraživanjima i to je daleko od možebitne primjene takvih cjepiva u ljudi. Međutim, cilj je polučiti znanstvene rezultate na ovim modelima te kroz intelektualnu zaštitu, osigurati si nastavak istraživanja takvih otkrića i ako je ikako moguće doći do prve faze kliničkih studija, pojašnjava prof. dr. Jonjić. 
    
Aplikacije za strukturne fondove

Dodajući kako je u vrijeme kad hrvatska znanost prolazi prilično teško razdoblje što se financija tiče, ovakva inicijativa više nego dobro došla, jer će kroz predviđena istraživanja biti angažiran veliki broj mladih znanstvenika, prof. dr. Jonjić napominje da sredstva koja Ministarstvo dodjeljuje Znanstvenim centrima nisu dostatna te će se aplicirati na natječaje za strukturne fondove EU-a. 
    – Upravo smo na prvom sastanku krenuli s dogovorima o pripremi za aplikaciju kad taj natječaj bude objavljen. Osim toga, ovakvi projekti služe za podizanje ukupnog istraživačkog kapaciteta, što će nas i kao grupu i kao konzorcij učiniti konkurentnijima i vidljivijima pri aplikaciji na europske i druge znanstvene projekte. Pored toga Znanstveni je centar vrlo dobro povezan s međunarodnom znanstvenom zajednicom. Mi u Rijeci imamo aktivnu znanstvenu suradnju s više od tridestak grupa u svijetu, što se ponajbolje vidi iz naših publikacija koje su često u suradnji sa znanstvenicima u svijetu. Godišnje održimo i po 20 i više predavanja kao pozvani predavači na znanstvenim skupovima u inozemstvu ili na poznatim znanstvenim institucijama. Slična je stvar i s našim partnerima sa Sveučilišta u Zagrebu. U našim laboratorijima rade i inozemni postdoktoranti koji su aplicirali na upražnjena mjesta na našim projektima i odlučili nastaviti raditi kod nas. Mislim da tako pridonosimo ne samo boljitku naše znanosti nego i prepoznatljivosti naše države. Konačno, dokazali smo da se i u malim zemljama može raditi vrhunska znanost. Meni je drago što se to ne odnosi na jednu grupu ili osobu, već na više njih, jer samo na Medicinskom fakultetu u Rijeci radi više znanstvenih grupa koje su međunarodno znanstveno prepoznatljive. Time smo na najbolji način i opravdali povjerenje koje su u nas uložili naši prethodnici, zaključuje prof. dr. Jonjić.


 
''Odličja studentima sportašima'', Novi list, 21. 3. 2015.
 
UNISPORT LIGA PROGLAŠENI NAJBOLJI SUDIONICI NATJECANJA
 
 
Dasen Jardas najuspješniji natjecatelj  lige  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Najuspješnijim studentima sportašima Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci koji su u jesenjem dijelu Unisport lige osvojili zapažene rezultate, sinoć su u Sveučilišnom kampusu dodijeljena odličja. Unisport ligu organizira Riječki športski sveučilišni savez, s više od 1.700 studenata koji se natječu u 16 sportova i 45 sportskih disciplina. Najuspješnijim sportašem lige 2013./2014. proglašen je Dasen Jardas s Tehničkog fakulteta koji je osvojio prvo mjesto u badmintonu pojedinačno i parovi, treće mjesto u tenisu, četvrto u squashu te šesto u crossu. 
    U kategoriji stolnog tenisa za studentice odličja su dobile: Iva Košuljandić s Medicinskog, Yvette Kalaba s Filozofskog te Mia Radaković s Ekonomskog fakulteta. U istoj kategoriji među studentima odličja su dobili studenti Pomorskog fakulteta: Ivan Jardas, Duško-Marjan Morić i Branimir Kovačević, dok su kao parovi nagrađeni: Domjan Dominik i Marjan Kozić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Deni Turković i Vedran Turković s Tehničkog te Ivan Jardas i Duško-Marjan Morić s Pomorskog fakulteta. U šahu su nagrađeni Teo Božanić s Pomorskog te Jovan Jokić i Maroje Jerković s Filozofskog fakulteta, a u cageballu studentice Pomorskog, Medicinskog i Pravnog fakulteta te studenti Veleučilišta, Medicinskog i Ekonomskog fakulteta. Najbolje u futsalu su studentice Pomorskog, Pravnog i Medicinskog fakulteta te studenti Veleučilišta, Tehničkog i FMTU-a. 
    Najbolje košarkašice su studentice Medicinskog, Građevinskog i Filozofskog fakulteta, a košarkaši studenti Tehničkog i Medicinskog fakulteta te Veleučilišta, dok su najbolje rukometašice studentice Medicinskog, Građevinskog i Učiteljskog fakulteta a najbolji košarkaši studenti Veleučilišta, Pomorskog i Medicinskog fakulteta. (I. Š. K.)


 
''Doktorirala Marina Marinković'', Novi list, 19. 3. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Marina Marinković
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Fonologija i morfologija istočnogoranskih kajkavskih govora« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Marina Marinković. Povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Silvana Vranić, prof. dr. Sanja Zubčić i prof. dr. Diana Stolac s riječkog Filozofskog fakulteta, te dr. Anita Celić s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Zagreb i dr. Jela Maresić sa Zavoda za lingvistička istraživanju HAZU-a Zagreb. (I. Š. K.)
 
 
''University Sport Exhibition u Kampusu'', Novi list, 18. 3. 2015.
 
PUTUJUĆA IZLOŽBA SVEUČILIŠNE IGRE
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Nakon Rotterdama, Kopra, Ljubljane i Trsta izložba »University Sport Exhibition« jučer je stigla i na riječko Sveučilište koje će zajedno sa zagrebačkim Sveučilištem naredne godine u srpnju biti domaćin najvećeg sportskog natjecanja u povijesti Hrvatske – Europskih sveučilišnih igara. Riječ je o putujućoj izložbi koja predstavlja razvoj sveučilišnog sporta u europskom kontekstu kroz šest glavnih tema: Europska sveučilišna sportska asocijacija, Europska sveučilišna prvenstva, Europske sveučilišne sportske igre, obrazovanje, društvena odgvovornost i suradnja te predstavljanje najuspješnijih, a do 26. ožujka može se razgledati u prostorima multimedijalnog centra Akvarij na Sveučilišnom kampusu. Domaćin izložbe je European University Sports Association (EUSA), krovna europska sveučilišna sportska asocijacija, a kako je istaknuo sportski direktor EUSA-e, Patrik Peroša, izložba je nastala povodom obilježavanja 15 godina te asocijacije. 
    – Želja nam je bila pokazati što je sve EUSA u ovih 15 godina postojanja napravila te pokazati što sve u Europi radimo. Izložba je putujuća i obići će još mnoga sveučilišta, a Sveučilište u Rijeci je dugi niz godina regionalni lider u sveučilišnom sportu što dokazuje organizacija europskih i svjetskih sveučilišnih prvenstava na godišnjoj razini. Rijeka je do sada ugostila natjecanja u rukometu, odbojci i bridžu, a u studenom ove godine bit će domaćin i Europskog sveučilišnog prvenstva u taekwondou, najavio je Peroša. 
    Buduće Europske sveučilišne igre, prema najavi glavnog tajnika Marka Žunića bit će najveći sportski događaj u Europi naredne godine, a od ukupno 5.500 studenata koji će sudjelovati na petnaestodnevnim igrama njih dvije tisuće bit će smješteno u Rijeci i to u novim studentskim paviljonima. Studenti će se natjecati u ukupno 23 različite sportske discipline, od čega su dvije namijenjene studentima s invaliditetom, a otvarajući izložbu »University Sport Exhibition« rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da je cilj projekta uz sport i podizanje studentskog standarda. 
    – Intezivno radimo na promociji sveučilišnog sporta, a naredne godine u Kampusu će se okupiti studenti iz cijele Europe. Do tada će novi smještajni objekti biti gotovi, a nadamo se i sportskoj dvorani te otvorenim sportskim terenima, jer i to je dio studentskog standarda, zaključio je rektor. (I. Š. K.)


 
''Komunikacija, položaj znanosti i moždani udar'', Novi list, 17. 3. 2015.
 
TJEDAN MOZGA NIZ PREDAVANJA, RADIONICA I IZLOŽABA

Komunikacija, položaj neuroznanosti i moždani udar

O životu nakon moždanog udara bit će riječi na tribini u gradskoj vijećnici koja će biti održana u petak
 
Moždani udar i život nakon njega – jedna od tema ovogodišnjeg Tjedna * Foto: M. GRACINRIJEKA » Jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci započelo tradicionalno obilježavanje Tjedna mozga koji će obilježiti niz predavanja, radionica i izložbi posvećenih mozgu. Ove godine glavne su teme mozak i komunikacija, uloga i položaj neuroznanosti u društvu te moždani udar. 
    Predavanja koja su otvorila tjedan mozga bila su posvećena problemu traumatske ozljede mozga kao vodećem uzroku smrtnosti i invalidnosti u djece i odraslih do 45 godina starosti i tjelesnoj neaktivnosti i sjedilačkom načinu života kao glavnim čimbenicima rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti te tjelesnoj aktivnosti koja mijenja neuronalnu strukturu i funkciju moždanih regija uključenih u učenje i pamćenje. 
    Danas će u Prvoj riječkoj gimnaziji biti održana radionica »Neverbalna komunikacija i govor tijela«, dok će u Domu za starije osobe Kantrida biti održana radionica na temu prevencije i ranog prepoznavanja simptoma moždanog udara, a tijekom Tjedna mozga ove će radionice biti održane i u Sušačkoj gimnaziji, Domu za starije osobe Volosko te Klubu umirovljenika Belveder. Večeras je u Klubu Marina na programu projekcija francuske humoristične drame »Nedodirljivi«. 
    U četvrtak je u klubu Tunel na programu predavanje pod naslovom »Naučimo učiti i asertivno komunicirati!« koje će pokušati razriješiti uvriježene predrasude o asertivnom ponašanju kao sebičnom i agresivnom.
    O životu nakon moždanog udara bit će riječi na tribini u gradskoj vijećnici koja će biti održana u petak, a manifestacija će biti završena u subotu na riječkom Korzu uz razne sadržaje: studenti Medicinskog fakulteta mijerit će tlak i šećer građanima, podijeliti promotivne edukativne materijale, a Riječanima će na raspolaganju biti i liječnik, tako da će imati priliku informirati se o svim pitanjima sa stručnom osobom. (B. Č.)
 


 
''Predavaonici O-029 ime prof. dr. Branimira Markovića'', Novi list, 14. 3. 2015.
 
JUBILEJ POLA STOLJEĆA STUDIJA MATEMATIKE I FIZIKE U RIJECI

Predavaonici O-029 ime prof. dr. Branimira Markovića
Tijekom pet desetljeća diplome tih studija dobilo više od dvije tisuće studenata, dok ih je pedesetak doktoriralo

 
 
Sinoć su se na Odjelima Sveučilišta okupili bivši i sadašnji studenti i profesori studija matematike i fizike * Foto: V. KARUZARIJEKA » Povodom punih pola stoljeća postojanja studija matematike i fizike u Rijeci sinoć su se na Odjelima Sveučilišta u Rijeci okupili bivši i sadašnji studenti, kao i bivši i sadašnji profesori tih studija, a predstavljajući proteklih 50 godina studija pročelnice Odjela za fiziku prof. dr. Rajka Jurdana Šepić i Odjela za matematiku prof. dr. Sanja Rukavinu kao posebno zaslužnu osobu za pokretanje studija istaknule su prof. dr. Branimira Markovića po kojem je jučer nazvana predavaonica O-029 Odjela za fiziku. 
    Čestitajući 50. godišnjicu studijima koji su prije sedam godina prerasli u dva odvojena odjela zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić istaknuo je da je u pet desetljeća diplome tih studija dobilo više od dvije tisuće studenata, dok ih je pedesetak doktoriralo. 
    – Gotovo da nema škole u kojoj danas ne radi neki od bivših studenata ovih studija, a uvjeren sam da će s današnjih Odjela proizaći još puno uspješnih studenata, kazao je Matešić. 
    Evocirajući uspomene na davne studentske dane studentica prve generacija studija matematike i fizike Grazia Kosec istaknula je kako je pokretanje tih studija za nju bilo veliko rješenje, jer nije znala bi li njena obitelj financijski izdržala njeno školovanje u Zagrebu. 
    – Za vrijeme studija puno smo se trudili zavšiti školovanje što prije, a još kao nezavršena studentica zaposlila sam se u Tehničkoj školi gdje sam provela cijeli radni vijek. To bih danas poželjela svim studentima, a i želim ih pozvati da studiraju prirodoslovne predmete, poručila je Kosec. 
    Odnos kakav su prije pedeset godina imali studenti prema studiju danas je neprepoznatljiv, jer kako je pojasnio njen studentski kolega i sadašnji profesor Tehničkog fakulteta prof.dr. Julijan Dobrinić, njegovu je generaciju bilo sram izići na ispit ako nisu bili sigurni u svoje znanje. 
    – Od onda se puno toga promijenilo. Međutim, ono što je isto je da taj poziv treba živjeti i voljeti, to je način života, kazao je prof.dr. Dobrinić. 
    Jedan od prvih profesora studija matematike i fizike prije 50 godina bio je prof. dr. Ivan Kamenarović koji je, kako je sinoć istaknuo, rad na tom studiju doživljavao kao nešto izuzetno lijepo te je zaključio da je veliki privilegij vidjeti svoje bivše studente da su uspjeli. 
    Predstavljajući proteklih 50 godina studija pročelnice Odjela za fiziku prof. dr. Rajka Jurdana Šepić i Odjela za matematiku prof. dr. Sanja Rukavina kao posebno zaslužnu osobu za pokretanje studija istaknule su prof.dr. Branimira Markovića po kojem je jučer nazvana predavaonica O-029 Odjela za fiziku.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Svakodnevno petsto toplih obroka za studente i zaposlenike'', Novi list, 11. 3. 2015.
 
PRAVNI FAKULTET STUDENTSKI CENTAR OTVORIO RESTORAN
 
Svakodnevno petsto toplih obroka za studente i zaposlenike

Za mjesec dana otvorenje ugostiteljskog objekta na Tehničkom fakultetu, sa stotinjak sjedećih mjesta i kapaciteta tisuću obroka dnevno
 
Zaposlenici novog restorana na Pravnom fakultetu * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci jučer je na Pravnom fakultetu otvorio restoran u čije je preuređenje uloženo 1,4 milijuna kuna. Riječ je o restoranu površine stotinjak četvornih metara čija će kuhinja dnevno moći proizvesti petstotinjak toplih obroka, a prema riječima ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, restoran istovremeno može primiti sedamdesetak gostiju. 
    – Osigurali smo pedesetak sjedećih i još dvadesetak stajaćih mjesta, a najveći dio sredstava za preuređenje prostora osiguralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je sudjelovalo s milijun kuna. U skladu sa Strategijom Sveučilišta, Studentski centar je započeo s preuzimanjem ugostiteljskih objekata na Sveučilištu kako bi se studentima olakšao proces studiranja. Tako smo ovaj tjedan otvorili i caffe bar na Fakultetu zdravstvenih studija u čije je uređenje uloženo četiristotinjak tisuća kuna. Tamo ćemo po principu caffe bara na Medicinskom fakultetu studentima nuditi sendviče i sličnu hranu – kaže Jurjević. 
    Samo u 
Nova radna mjesta 
    
    Otvaranje novih objekata Studentskog centra podrazumijeva i nova zapošljavanja, a samo za potrebe rada restorana na Pravnom fakultetu i caffe bara na Fakultetu zdravstvenih studija otvoreno je šest novih radnih mjesta. 
    – Za potrebe rada tih objekata pregrupirali smo osoblje. Naime, zaposlenike iz Kampusa smo preselili u nove objekte, a na njihova mjesta zaposlili nove ljude. Procjenjujemo da će nam u početku za rad restorana na Tehničkom fakultetu trebati još najmanje četvero novih zaposlenika, najavljuje Jurjević.
prošloj godini Studentski je centar iz vlastitih sredstava izdvojio milijun kuna za uređenje ugostiteljskih objekata riječkog Sveučilišta, a ta su sredstva uložena u caffe barove Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Rektorata. Ove će se godine izdvojiti daleko više, jer uz jučer otvoreni restoran Pravnog fakulteta, kroz mjesec dana Studentski će centar u svom sastavu imati još jedan restoran, a riječ je o ugostiteljskom objektu na Tehničkom fakultetu. 
    – Kao i na Pravnom, objekt na Tehničkom fakultetu do sada je bio u privatnom vlasništvu. Sada ga mi preuzimamo, a radi se o objektu dvostruko većem od restorana na Pravnom fakultetu. Na površini od dvjestotinjak četvornih metara bit će stotinjak sjedećih mjesta, a planiramo da će dnevni kapacitet kuhinje biti tisuću obroka dnevno. Naime, u blizini je i Veleučilište u Rijeci pa očekujemo i dolazak njihovih studenata, ističe ravnatelj. 
    U preuređenje budućeg restorana na Tehničkom fakultetu do sada je uloženo 600 tisuća kuna, a dodajući kako su u tijeku i pregovori za preuzimanje te potom i preuređenje restorana na Pomorskom fakultetu, Jurjević ističe da će nakon toga Studentski centar u svom sastavu imati ugostiteljske objekte na svim sastavnicama riječkog Sveučilišta, osim objekta na Ekonomskom fakultetu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Stiglo 60 novih stranih studenata'', Novi list, 9. 3. 2015.
 
ERASMUS PROGRAM INFORMATIVNI DAN

Stiglo 60 novih stranih studenata
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ured za mobilnost Sveučilišta u Rijeci organizirao je informativni dan – Welcome Day za dolazne studente, koji su četvrtu godinu, u okviru programa Erasmus došli na studijski boravak na riječko Sveučilište. U ljetnom će semestru na Sveučilištu u Rijeci studirati novih 60 dolaznih studentica i studenata, dok njih 16 produljuje boravak sa zimskog na ljetni semestar. U ovoj akademskoj godini na Sveučilištu u Rijeci studijski će boravak ostvariti ukupno 150 studentica i studenata, putem programa Erasmus. Najviše stranih studenata boravit će na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, njih 23 iz Poljske, Finske, Rumunjske, Španjolske, Slovačke, Latvije, Velike Britanije i Grčke, dok će na Ekonomskom fakultetu boraviti 16 studenata iz Slovačke, Poljske, Latvije, Češke, Rumunjske, Italije i Finske. Filozofski će fakultet ugostiti 9 studenata iz Turske, Finske, Poljske, Slovenije, Grčke i Latvije, a Pravni dvoje iz Grčke te Pomorski fakultet šestero iz Poljske. Dvoje poljskih studenata boravit će i na Akademiji primijenjenih umjetnosti, dok će jedan talijanski student semestar odslušati na Građevinskom fakultetu, a jedan će student iz Austrije ostvariti studijski boravak na Odjelu za informatiku. 
    U sklopu Welcome Daya članovi Erasmus Student Networka Rijeka gostujuće su studente upoznali sa svojim aktivnostima te im je predstavljena mogućnost upisa tečaja hrvatskog jezika u sklopu Riječke kroatističke škole. (I.Š.K.)
 


 
''Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće'', Novi list, 7. 3. 2015.
 
POGLED U BUDUĆNOST RIJEČKO SVEUČILIŠTE PREDSJEDNIKU VLADE POKAZALO OPREMU VRIJEDNU 180 MIL. KUNA

IMPRESIONIRANI PREMIJER

Znanstvena Rijeka prva, najdovitljivija, najbrža i zna što hoće

Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe, kazao je Milanović nakon što je pogledao opremu koja će unaprijediti i povećati istraživačku infrastrukturu i kapacitete centara i laboratorija na Kampusu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Nevenka Ožanić premijeru je pokazala novu opremu na Građevinskom fakultetu * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Premijer Zoran Milanović jučer je u pratnji ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara obišao laboratorije Sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci čije se opremanje obavlja kroz projekt Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o projektu »teškom« 180 milijuna kuna, a bespovratnim sredstvima iz EU fondova opremaju se četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Ono što su jučer premijer i ministar razgledali prema ocjeni rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pere Lučina prikaz je 21. stoljeća, a da bi uopće došlo do bespovratnih sredstava Sveučilište je prošlo trnovit put, jer na projektu je radilo 150 ljudi koji su proizveli 10 tisuća dokumenata. 
    
Gotovo okončano

Naglašavajući kako se može smatrati da je projekt gotovo okončan, prorektorica za investicije i razvoj prof. dr. Nevenka Ožanić istaknula je da će se zahvaljujući nabavljenoj opremi unaprijediti i povećati istraživačka infrastruktura i kapaciteti centara i laboratorija koji djeluju na sveučilišnom Kampusu. 
    – Te će nam aktivnosti omogućiti postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu. Do sada smo ostvarili 98 posto planirane nabave i smatramo da smo jako puno napravili, kazala je prorektorica. 
    Dobivena sredstva raspoređena su na način da je za opremanje laboratorija Građevinskog fakulteta utrošeno 54 milijuna kuna, dok je Centar za mikro i nano znanosti i tehnologiju dobio 30 milijuna kuna, a Centar za visokopropusne tehnologije 47 milijuna kuna s čime se oprema šest lab
Šokiran izašao iz bolnice 
    
    Premijer Zoran Milanović je jučer zaključio da ima moralnu obavezu pomoći u izgradnji nove Sveučilišne bolnice. 
    – Koliko god radio ovaj posao, a to ovisi o volji hrvatskog naroda i jedino se njega bojim, moralna mi je obveza da se riječka Sveučilišna bolnica napravi. Činjenica je da je bolnica u očajnom stanju. Ne mogu reći da je to nacionalni strateški interes, ali interes ovog kraja je. Uvjeti za rad su lošiji od lošeg. U Puli smo započeli rad na bolnici, a Rijeka je po svemu sljedeća. U Hrvatskoj imamo puno bolnica, ali premalo dobrih i općenito previše bolnica, ali riječka bolnica mora dobiti dostojne uvjete za rad. Oni ne postoje. Nedavno sam bio privatno u toj bolnici i izašao sam šokiran, a to je moja država, poručio je Milanović. 
    
Sveučilište još 7 godina pod paskom EK-a 
    
    Iako je projekt opremanja laboratorija pri kraju riječko će Sveučilište sve do 2022. godine biti pod paskom Europske komisije koja će kontrolirati korištenje sofisticirane opreme. Dodajući kako su istovremeno s opremanjem laboratorija u sveučilišnom kampusu otvorena i tri nova gradilišta za objekte studentskog smještaja i energanu prof. dr. Nevenka Ožanić je istaknula kako se radi o početku druge faze izgradnje kampusa, a cijeli bi taj prostor trebao u cijelosti biti izgrađen 2025. godine. 
    
Jedan od najbolje opremljenih centara u EU-u 
    
    Dolaskom nove opreme na Odjel za biotehnologiju i to one za naprednu mikroskopiju ta je ustanova, prema ocjeni pročelnika prof.dr. Krešimira Pavelića, postala jedan od najbolje opremljenih europskih centara u tom području. Nabrajajući cijeli niz sofisticirane opreme od one za staničnu i molekularnu biologiju, proteomiku, genomiku pa do visokoprotočne instrumentacije za sistemsku biomedicinu prof. dr. Pavelić je istaknuo da se radi o interdisciplinarnoj opremi u kojoj se isprepliću biologija, kemija, računalstvo, fizika i medicina.
 oratorija. 
    
Prilagodba prostora

Oprema zahtijeva i posebnu prilagodbu prostora što je prema riječima prof. dr. Ožanić posebno naglašeno kod Centra za napredno računanje i modeliranje gdje će se samo u prilagodbu prostora za dolazak super računala utrošiti 1,2 milijuna kuna. Super računalo ujedno je i najveća pojedinačna nabavka unutar projekta, jer kako je istaknuo prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car, njegova je cijena 35,7 milijuna kuna. 
    – Kada dođe računalo uspoređivat ćemo se s 500 najvećih instalacija u svijetu, dok u Europi postoje 122 takve instalacije, a mi ćemo biti na 70. mjestu, objavio je prof. dr. Car. Međutim, iako je projekt pri kraju prema rektorovim planovima to je tek početak, jer u tijeku su i drugi projekti koji će u konačnici omogućiti stvaranje centra znanja što je preduvjet pametne specijalizacije koja bi se trebala bazirati na energetskoj učinkovitosti, proizvodnji hrane i zdravstvenoj industriji. 
    Jučerašnji pogled na 21. stoljeće prema ocjeni Zorana Milanovića više je nego impresivan, a nakon što mu je predstavljen cijeli projekt premijer se zapitao gdje su bili drugi. 
    – Ovo je nešto što ste postigli sami. Država tu nema nikakve zasluge i zbog toga možete biti samosvjesni da vrijedite i da se dalje borite za sebe. Ovo ulaganje neće trenutno vratiti novac. To nije kupovina jeftine robe. S ovakvim ulaganjima u ljude i skupu tehnologiju možemo postati bogatiji nego što smo sada. Već 45 godina zapeli smo u prostoru zemalja visokog srednjeg dohotka, a to ne može zadovoljavati. Izgovori i traženja krivaca za mene kao političara su jedna od hrvatskih kletvi, jer uvijek je kriv netko drugi. To je duboko pogrešno, upozorio je premijer. 
    
Lekcija Hrvatskoj

Njegovo je mišljenje da ukoliko Hrvatska duboko ne zakorači u područje EU fondova onda ne ispunjava svoj smisao boravka u EU, jer ušli smo u EU upravo iz razloga što se pružaju ogromne financijske mogućnosti. 
    – Naš je cilj da se sto posto javnih investicija u trajna dobra, u projekte i infrastrukturu povlači upravo iz europskih fondova. Svaka kuna koja za ovakve stvari ide iz hrvatskog državnog proračuna je znak nesposobnosti i politike i ljudi koji vode sveučilišta i sve druge javne sektore. Svaki most koji se gradi samo hrvatskim novcem je dokaz nesposobnosti. Hrvatska je u EU iz svog interesa, jer od toga može imati koristi. Konkretno, ovakve koristi. Lekcija je da ste bili prvi, najdovitljiviji i najbrži, najbolje ste znali što hoćete. E, da je to preslikati na Hrvatsku, da se prestanemo kretati oko sebe i tražiti krivce za svoje propuste i kikseve tamo gdje ih nema bili bismo puno bolji i konkurentniji, zaključio je premijer.


 
''Fakulteti čekaju 2.475 diplomaca'', Novi list, 6. 3. 2015.
 
SENAT SVEUČILIŠTA UPISNA KVOTA ZA DIPLOMSKE STUDIJE
Ponudit će se 53 različita programa, među kojima i novi studijski program Klinički nutricionizam Fakulteta zdravstvenih studija 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Filozofski fakultet planira upis 474 diplomaca * Foto: S. DRECSHSLERRIJEKA » Studentima koji će ove godine upisivati diplomske sveučilišne studije Sveučilište u Rijeci ukupno će ponuditi 53 različita programa, među kojima je i novi diplomski sveučilišni studijski program Klinički nutricionizam Fakulteta zdravstvenih studija koji je u postupku akreditacije. Diplomski studiji riječkog Sveučilišta odlukom Senata ove će godine raspolagati s ukupnom kvotom od 2.475 upisnih mjesta, od čega je 1.611 mjesta namijenjeno za redovite studente, 99 mjesta za strance i 765 mjesta za izvanredne studente. 
    U odnosu na prošlogodišnje upise, broj upisnih mjesta smanjio je Građevinski fakultet za 30 mjesta, jer ove godine neće upisivati specijalistički diplomski stručni studij građevinarstvo, s obzirom da je riječ o programu koji se upisuje svake dvije godine. Tehnički je fakultet svoju upisnu kvotu smanjio za 50 mjesta, Pomorski fakultet za 10 mjesta, a Filozofski fakultet za 98 mjesta te Odjel za fiziku za 12 mjesta, jer se ove godine ne upisuje diplomski studij inženjerstvo i fizika materijala. Broj upisnih mjesta na prošlogodišnjoj razini planiraju: Medicinski fakultet, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Učiteljski fakultet, Odjel za matematiku, Odjel za informatiku i Odjel za biotehnologiju. 
    S najvećom upisnom kvotom raspolagat će Filozofski fakultet koji planira upis od 474 diplomaca, a s 465 upisnih mjesta slijedi Ekonomski fakultet te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji će upisati 355 studenata. Tehnički 
Najviše izvanrednih studenata na fakultetima ekonomske grupacije 
    
    Ukupna upisna kvota za izvanredne studente na diplomskim studijima iznosit će svega 765 mjesta, a najveći dio te kvote, više od polovine, odnosi se na fakultete ekonomske grupacije. Naime, Ekonomski je fakultet od ukupne upisne kvote od 465 mjesta čak 280 mjesta namijenio izvanrednim studentima, dok je Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu od ukupno 355 mjesta za izvanredne studente namijenio 190 mjesta. Na svim ostalim fakultetima, s izuzetkom Učiteljskog, upisna je kvota planirana u korist redovnih studenata, a u nekim je slučajevima, kao što su Filozofski, Građevinski i Tehnički fakultet te Sveučilišni odjeli, u cijelosti rezervirana upravo za redovne studente.
fakultet planira upisati 293 studenta, a slijedi Pomorski fakultet s 280 mjesta te Fakultet zdravstvenih studija sa 105 mjesta. Građevinski fakultet računa na 75 diplomaca, Akademija primijenjenih umjetnosti na 72 studenta, a Odjel za informatiku na 65 studenata. Odjel za fiziku planira upis 48 studenata, Odjel za matematiku 45 studenata, a s istom upisnom kvotom raspolagat će Odjel za biotehnologiju. S obzirom da diplomce upisuje samo na diplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Učiteljski fakultet planira upisnu kvotu od svega 40 mjesta koja je planirana isključivo za izvanredne studente, a slično je i s Medicinskim fakultetom koji će upisati svega 33 diplomca i to na diplomski sveučilišni studij sanitarnog inženjerstva, ali s tom razlikom što se radi o mjestima za redovne studente.
 


 
''Doktorirala Martina Kramarić'', Novi list, 2. 3. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskoga rada »Bohemizmi u Zrcalu člověčaskago spasenja (1445.) u kontekstu starohrvatskih prijevoda sa staročeškoga jezika« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti, znanstvenoga polja filologija, znanstvene grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Martina Kramarić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Diana Stolac s Filozofskog fakulteta u Rijeci, dr. Amir Kapetanović i dr. Barbara Štebih Golub s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, prof. dr. Václav Čermák sa Slovanský ústav AV ČR Prag te prof. dr. Dubravka Sesar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Novi magistri i specijalisti'', Novi list, 28. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET

Novi magistri i specijalisti
 
 
* Foto: R. BRMALJ
            RIJEKA » Završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija menadžment akademski stupanj magistra znanosti stekli su: Ines Mirković, Ana Merle, Sonja Šišić, Hrvoje Bašić, Sanja Tepša Jakupović, Ivana Ilijašić Veršić, Ivan Smokrović, Lana Vidmar i Maja Jelovica, dok su isti akademski stupanj završetkom poslijediplomskog znanstvenog studija međunarodna ekonomija stekli: Vanja Župan, Aleš Tolar i Boris Rivić, a zvanje magisar ekonomije – specijalist za marketing menadžment stekli su: Sandra Velčić, Andrija Hudoletnjak, Zoran Krušvar, Renata Lesica, Barbara Babić Gobbo, Vladislav Živković, Daniela Sandukčić Pejić. (I.Š.K.)




 
''Nova generacija magistara prava i diplomiranih pravnika'', Novi list, 28. 2. 2015.
 
SVEČANA PROMOCIJA PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Nova generacija magistara prava i diplomiranih pravnika
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održava svečana promocija nove generacije magistara prava i diplomiranih pravnika. Ukupno je promovirano 175 završenih studenata, a zvanje magistar prava stekli su: Bojana Cvikić, Dalia Čanić, Marina Salopek, Ivan Lubina, Antonija Car, Senka Sinanović, Mateo Pavić, Birgit Boljun, Anita Krištofić, Danijela Adlešić, Neda Suvajac, Marko Divić, Barbara Peruško, Marko Vučinić, Nikola Kovačić, Jelena Zavidić, Damira Gračić, Melisa Udovičić, Ines Loknar Josić, Matija Vugić-Sakal, Ivana Kancelar, Josip Kustić, Matija Jurić, Katja Hrelja, Tihana Vujnović, Miran Vidović, Sonja Majer, Marijana Bunčić, Kristijan Perić, Dajana Lukač, Anamarija Križanović, Doris Frančula, Sara Vrsalović, Irma Jupić, Laura Širol, Monika Leka, Igor Paro, Andrea Zidarić, Martina Sokolić, Helena Devčić, Ani Debeljuh, Marina Honović, Biljana Macanović, Iva Smiljanić, Dino Varenina, Đurđica Peranić, Hana Dorčić, Anja Mujević, Margita Bajčić, Nina Kučan, Jasmina Osmanagić, Anamaria Ahel, Vladimir Oštarić, Sara Purić, Ivana Aničić, Ivona Stazić, Ana Mlačić, Sanja Perožić, Anja Dragičević, Kristina Karužić, Iva Stipković, Katarina Škopac, Karla Kotulovski, Marina Pezer, Anita Pezer, Kristian Čarapić, Andrej Žmikić, Bruno Jelenković, Kristina Piršić, Vedran Benić, Barbara Dušan, Mateja Kostelac, Ivana Matasić, Davor Ružić, Sanja Todorović, Ana Uroda, Alisa Fazlić, Suzi Žiganto, Anja Dabo, Ante Magaš, Petra Vaci, Ana Gospić, Silvija Žužić, Ivana Majkić, Mateo Šturman, Vanda Štimac, Ivana Jengić, Nina Paušić, Marin Buvinić, Sara Bračković, Deni Vitković, Erik Kamenjašević, Ina Miškulin, Elizabeta Božanić, Jasmina Lukež, Valter Papić, Ema Murić, Ana Marinić, Karmen Sinožić, Marijeta Vidović, Monika Majić, Martina Strgačić, Lana Musulin, Mariza Rovis, Antonia Pindulić, Morena Mačina, Nikolina Horaček, Ira Pavić, Martina Kancijanić, Ana Špoljarić, Ana Janko, Marina Primc, Kristijana Matejčić, Dasen Pavić, Maja Ratković, Anja Jurašić, Ana Mesić, Dalibor Glažar, Renata Uljančić, Jan Vlakančić, Marina Pećar, Marina Ožbolt, Marina Benković, Mia Vujić, Martina Štefanić, Ena Beaković, Dijana Zovko, Toni Jelenić, Lara Kapović, Marina Osmančević, Alicija Milovanović, Maja Bečić, Antonela Sesar, Marin Barić, Martina Malnar, Iva Mičetić, Ines Flego, Saša Kutnjak, Zlata Delić, Jelena Drča, Vedran Tomić i Julijana Jaganjac. 
    Zvanje diplomirani pravnik stekli: Romina Božac, Belma Džomba, Eni Peršić, Sanja Barukčić, Nora Valković, Dunja Zorijan, Klementina Kuzma Marcan, Lea Nemarnik, Josipa Trogrlić, Lorena Ivanov, Margita Hreljac, Marina Mališa Jedrejčić, Maja Jurić, Ivor Balen, Nina Kalinić, Marija Jugović, Marko Tomljanović, Marina Srdoč, Anita Ledenko, Leonarda Polanc, Ana Zorić, Danijela Frlan, Dalibor Vidović, Nataša Zec, Sania Blaškić, Ines Blašković, Tina Majić, Nikolina Lukovac, Ivana Komora, Ina Kurschner, Vesna Jalžabetić, Monika Matković i Tomislav Hlača. (I.Š.K.)
 


 
''Novih 36 doktora medicine'', Novi list, 26. 2. 2015.
 
PROMOCIJA
 
 
RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana je nova generacija doktora medicine koju čini 36 završenih studenata: Petra Kezerić, Ana Kocijan, Valerija Kočila, Josip Koren, Lana Kostić, Nina Lanča, Kristina Lončarić, Mia Lončar, Kristina Lovrinović, Miran Lučić, Goran Madžar, Darko Margeta, Tamara Maurović, Mate Mavrić, Lorena Mikelić, Tatjana Mioč, Marin Mličević, Marija Novosel, Jelena Ocvirek, Sven Pal, Valentino Pavišić, Barbara Perušić, Magdalena Pezić, Maja Pin, Tihomir Piškor, Marin Plantak, Andrej Pleše, Laura Prtorić, Nicol Radolović, Dea Ratković, Gregor Roj, Nikolina Ružak, Katarina Sabadi, Viktor Simunović, Katarina Skenderović i Helena Smokrović. (I. Š. K.)



 
''Razvijene dvije nove on-line aplikacije za studente'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
StuDiSupport IPA PROJEKT SVEUČILIŠNOG SAVJETOVALIŠNOG CENTRA

Razvijene dvije nove on- line aplikacije za studente

Riječ je o sustavu rane detekcije studenata rizičnih za razvoj psiholoških problema te interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta«

 
 
Ivanka Živčić BečirevićRIJEKA » Na Sveučilištu u Zagrebu održana je završna konferencija IPA projekta Unapređivanje kvalitete studiranja za skupine studenata u nepovoljnom položaju kroz usluge studentskih savjetovališnih službi – »StuDiSupport«. Riječ je o projektu čiji je partner bio riječki Sveučilišni savjetovališni centar, a cilj projekta je razvoj i promicanje programa podrške studentima s naglaskom na podzastupljene skupine, kako bi se povećao broj upisa i završnost studenata u nepovoljnom položaju u sustavu visokog obrazovanja. 
    Tijekom 18 mjeseci trajanja projekta opremljene su savjetovališne službe te su osigurani ljudski resursi za aktivnosti provedbe individualnog i grupnog savjetovanja studenata, osmišljavanja i provedbe radionica i predavanja za poboljšanje socijalnih i akademskih vještina studenata u nepovoljnom položaju, izrade on-line materijala i psihoedukativnih tekstova te cijeli niz drugih aktivnosti. Prema riječima voditeljice riječkog Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanke Živčić Bečirević specifične aktivnosti koje su provedene na Sveučilištu u Rijeci u sklopu projekta tiču se razvoja dvije on-line aplikacije, a riječ je o sustavu rane detekcije studenata rizičnih za razvoj psiholoških problema te interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta«. 
    – Sustav rane detekcije studenata poseban je on-line sustav za rano prepoznavanje studenata s psihičkim teškoćama, a cilj mu je upućivanje studenata na pravovremeno traženje stručne pomoći u svrhu prevencije razvoja ozbiljnijih i trajnih psiholoških problema. Interaktivna on-line aplikacija »SkRIpta« osmišljena je pak s ciljem pružanja praktičnih savjeta studentima vezanih uz život i studiranje u Rijeci, kaže prof. dr. Živčić Bečirević. 
    Provedba IPA projekta »StuDiSupport«, dodaje, ukazala je na potrebu za osiguravanjem kontinuiteta djelovanja sustava pružanja usluga podrške studentima u svrhu unapređivanja obrazovnih ishoda te poticanja profesionalnog i osobnog razvoja svakog studenta s obzirom na specifičnost njegovih potreba.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Diplome dobilo 445 prvostupnika ekonomije'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
 
PROMOCIJA SVEČANOST EKONOMSKOG FAKULTETA ODRŽANA U KRISTALNOJ DVORANI HOTELA KVARNER U OPATIJI
 
Diplome dobilo 445 prvostupnika ekonomije
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Svečanost promocije nove generacije prvostupnika ekonomije, koju čini 445 studenata, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci po prvi je put održao u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner, a diplomu sveučilišnog prvostupnika ekonomije dobili su: Luka Pavlović, Marina Prgomet, Josipa Skokan, Milena Blažević, Nikolina Borić, Mateja Ivanović, Romina Pešut, Arnela Junuzović, Maja Stipetić, Snježana Capan, Meri Fičor, Barbara Blažević, Kristina Roša, Melisa Nuhanović, Ozren Bačić, Ana Pavić, Ena Sterpin, Iva Šimanović, Matea Zekić, Tina Marković, Ivana Juričić, Domagoj Marić, Maja Hlaj, Doris Kujac, Doris Kurolt, Martina Tomašić, Marija Debelić, Ivan Dovadžija, Ivan Dorčić, Maja Benić, Monika Vuković, Sara Pajdaš, Gabriela Makovac, Aleksandra Borjanić, Antonia Brozović, Roberta Paoletić, Ana Grdaković, David Host, Patrik Frljić, Ivan Nekić, Dora Hodžić, Ivana Ilijanić, Ivana Pedić, Tina Cvrtila, Alan Vozila, Petra Markač, Marko Petrović, Robert Dobrilovich, Klaudia Baschiera, Marko Stanić, Ines Oletić, Dino Tomac, Nikolina Vukelić, Jelena Jagnjić, Iris Vujić, Adriana Helena Madžar, Sandra Belošević, Carla Burburan, Davide Iurzola, Ema Gjergjaj, Marko Kirinčić, Zoran Žalac, Sarah Noršić, Ivona Žmikić, Hrvoje Bokan, Sandra Jovović, Dorjana Dodić, Leja Barić, Dejana Naranđa, Marina Turkalj, Melani Milotić, Ana Mladenić, Kristina Smokvina, Irena Čuturić, Tea Crnilo, Renato Poljak, Paola Šimičić, Sara Zobić, Martina Kršić, Benjamin Kardum, Matija Matanović, Filip Bytyqi, Marko Jelovac, Mia Vukdragović, Valnea Ivašić, Dario Knežević, Matea Mužić, Marina Kasap, Klaudija Domijan, Tina Hekić, Ksenia Komes, Pamela Perkić, Monika Kaselj, Kristina Vožar, Mirna Kišpatić, Natali Racan, Miroslav Veček, Katja Vugrinec, Anja Mustapić, Marina Paić, Josipa Stjepić, Tomislav Korenić, Dunja Markovinović, Petar Salopek, Jelena Ivančić, Josipa Lorković, Tomislav Geršić, Ines Čekada, Tena Mihić, Neven Anić, Ana Obradović, Andrea Ćurčić, Matija Antolović, Josipa Galović, Glorija Podnar, Marta Didulica, Zrinka Franković, Ornella Jadreškić, Maris Široka, Matej Katić, Marko Vukonić, Marina Gučanin, Paolo Oplanić, Martina Bukva, Mateo Domijan, Ivana Arapović, Luka Dopuđ, Martina Godina, Karla Jakišič, Lidija Mrkonja, Tatjana Obrovac, Katarina Stipanović, Amar Kajtazović, Katarina Talanga, Tea Tomac, Miro Slavica, Vedran Pleša, Daria Ragus, Marin Škibola, Ivona Jakovac, Josip Česi, Milena Ćosić, Katerina Lovrečić, Krešimir Rastovski, Valerija Fičko, Marijana Polović, Željka Igerčić, Karlo Koprek, Vinka Žunić, Ivana Halamić, Doris Lenić, Mirela Barać, Kristina Družinec, Ivana Lovrenović, Tea Stilin, Deborah Hunček, Marina Mužević, Anita Marković, Brigitta Cafuta, Marko Hrebak, Matej Jelić, Mateja Devčić, Snježana Benković, Sara Bažon, Dora Klaić, Kristina Čirjak, Zlatka Jurić, Katarina Dlaka, Hrvoje Balent, Iva Juričić, Filip Vukić, Nikolina Klenović, Marica Krijan, Andreja Rubeša, Josip Peroš, Kristijan Lončarić, Maja Grgić, Pamela Štiber, Krunoslav Goršić, Darija Kocen, Ana Mrđenović, Roko Antešić, Eni Doričić, Gorki Sablić, Paula Borovac, Marko Mičik, Borka Hajdin, Agata Juran, Martina Lukač, Nina Žalac, Kristijan Klarić, Tamara Iličić, Božica Rončević, Valentina Mihaljević, Kristina Dragojević, Frane Pamuković, David Košara, Ivana Manestar, Borjan Rašeta, Marija Tomac, Sanja Žagar, Ivan Polonijo, Saša Mikulić, Justin Pupavac, Petra Vinicki, Silvio Briški, Ana Kelek, Ivo Zubčić, Ariana Hadžić, Ivana Matković, Dajana Božić, Tihomir Jaić, Anja Jureško, Tea Bošnjak, Iva Crnković, Paulina Janković, Karlo Skomeršić, Dajana Jurić, Vanessa Petrović, Ines Bundalo, Tibor Tkalčec, Roko Baljak, Juraj Matijević, Toni Šimonović, Iva Ciceran, Suzana Režek, Lara Dumić, Milovan Prodanić, Marko Saganić, Dario Sanković, Ankica Starešinčić, Leona Ičanović, Roko Strika, Barbara Vidmar, Ivona Pavlić, Elena Shchankina, Ana-Marija Kušina, Borna Dminić, Antonija Rendarić, Ana Štimac, Karlo Bičkei, Matko Parun, Paolo Biasiol, Petar Matić, Katarina Pezer, Roland Maršanić, Branka Mirić, Josip Tolić, Narcisa Tomljanović, Petar Ćurić, Silvio Legradi, Tanja Sabljak, Ivana Sabljić, Matea Širola, Vedrana Vrcić, Mihovil Zubčić, Jelena Andrić, Tea Bjelajac, Matea Buljat, Marina Gluščić, Josip Kršlović, Dejan Tomić, Matija Matek, Dino Matković, Monika Brajković, Ozren Hlišć, Zita Bolfek, Nikolina Jelić, Mario Brozičević, Petra Gregur, Daniela Marciuš, Valentina Petrak, Stipe Vučko, Marsel de Privitellio, Irena Laski, Branka Turkalj, Antonela Matešić, Maja Puškarić, Lora Vukas, Monika Mandek, Maira Rumac, Doriana Janjatović, Adriana Biličić, Anamarija Ćurić, Marko Zurak, Franjo Ćurić, Helen Horvat, Petra Pokrajčić, Ivana Sentić, Mario Blažević, Ana Dlačić, Ivka Fancev, Marina Mihalić, Doris Brajković, Fabijan Černeka, Marta Kaštelan, Dajana Čupec, Aleksandra Mladenova-Zorić, Sanja Prebanda, Denis Šorli, Iva Stanišić, Lucija Štambak, Verena Kristina Andrić, Ivana Hodak, Kristina Tremac, Suzana Vidas, Matija Vižintin, Teodora Đurić, Tanja Kelemenić, Luca Pavić, Ana Rupčić, Marin Ševerdija, Sanja Dević, Leda Lenac, Hrvoje Lovrić, Kristian Lovrić, Danijela Mešnjak, Ana Perožić, Matea Pavlović, Josip Buljan, Mihael Kovač, Domagoj Smoljak, Nikol Baćić, Leo Čendak, Renata Đeldum, Katarina Komadina, Daniela Špada, Ivana Benjak, Sara Škunca, Marko Bujan, Ivana Jedvaj, Vera Mazalović, Korina Čekić, Andrea Iskra, Luana Mihelić, Antonio Montan, Sandro Perović, Alenka Crljenica, Vanja Majstorović, Bojana Kosovac, Nikolina Tariba, Ivana Vrđuka, Adriana Rimanić, Marina Samardžija, Dunja Jovanić, Valentina Stužić, Tea Šmerek, Diana Macolić, Kristina Bažant, Matija Butajla, Ivan Dukić, Mirela Funarić, Damjan Marković, Nevena Živčić, Đeni Lovrenčić, Miloš Mrkić, Helena Muža, Alma Đekić, Anamarija Krznarić, Nina Glavić, Sabrina Batelić, Krešimir Černeka, Sandra Pešut Ćavar, Mateo Petanjek, Robert Komljenović, Tino Stifanich, Lorena Beronić, Anja Budimir, Ivan Vuletić, Andrea Drožđibob, Morana Stipeč, Vesna Popović, Jasmina Hanak, Natalija Vimjetal, Lea Šarunić, Davorka Bosnić, Mihael Šalja, Nikola Turkalj, Ines Vuković, Petra Jagatić, Izabela Pratljačić, Danijel Renko, Roko Nikolić, Jelena Vrbanek, Zdravka Sakić, Marko Grubić, Igor Rušnjak, Lovre Pavić, Marko Pavlovec, Klara Petričević, Anita Beljan, Valentina Ježić, Aldijana Kovačević, Kristina Kranželić, Ivan Bačkonja, Marina Staničić, Mihaela Korać, Saša Smoljenović, Edina Behrić, Vedran Cvitković, Branko Bijelić, Jasenka Margetan, Franciska Križanac, Goran Dedić, Claudio Matijević, Ivana Mlađan, Martina Zubčić, Mia Radovanović, Iva Penić, Denis Dokoza, Anita Puškarić, Josip Butković, Ana Maria Grbin, Marko Orobabić, Ivan Padovan, Katarina Španjoli, Filip Dujmović, Dino Sabolić, Josip Žaja, Ivan Dizdar, Boris Komšo, Krešimir Nakić, Marina Batovac, Jakov Katalinić, Roberta Škiljan, Antonio Čerkez, Karmela Predragović, Martina Majnarić, Nikola Čubrić, Adriana Muždeka, Maja Duraković, Niko Miljanić, Olivera Pohajda, Natalija Brusić Botić, Monika Culjak, Ivan Šegota, Marijana Marić, Lara Rožanić, Manuela Bilek, Danijel Radošević, Toni Prižmić, Renata Barbić, Ana Kovačić-Popov, Paola Debelić i Irina Vidmar. (I.Š.K.)
 


 
''Edukacija za male i srednje poduzetnike'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
PROTOS PROGRAM ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKOG PARKA

Edukacija za male i srednje poduzetnike

Javni poziv za šestomjesečni program otvoren do 27. veljače, a sastoji se od razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište

 
 
Boris Golob, direktor STeP Ri-ja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U skladu s globalnim trendovima, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STteP Ri) razvio je program PROTOS koji se drugu godinu zaredom otvara malim i srednjim poduzetnicima. Riječ je o šestomjesečnom programu edukacije i mentorstva za razvoj inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Sastoji se od tri cjeline: razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište, a cilj programa je stvaranje novih usluga koje nadopunjuju postojeći proizvod i podižu njegovu vrijednost ili čine potpuno novu ponudu, pri čemu poduzeće umjesto proizvoda isporučuje uslugu. 
    Pojašnjavajući kako usluge nastale iz proizvoda u fokus poslovanja stavljaju kupca i zasnivaju poslovanje na onome što kupac želi, a ne samo na onome što poduzeće proizvodi, direktor STeP Ri-ja Boris Golob ističe da se upravo kroz PROTOS nastoji usmjeriti poduzetnike da poslovanje temelje na razvoju inovativnih usluga, ne samo na proizvodu, jer se prodajom usluga umjesto proizvoda redefinira postojeće tržište i stvaraju dodatni prihodi. 
    Uspješnost prošlogodišnje provedbe programa PROTOS potvrđuje i šest poduzeća koja su prisustvovala edukacijama i mentorstvu: Alarm automatika d.o.o., Geodetski zavod Rijeka d.o.o., LOGIN d.o.o., GDi GISDATA d.o.o., Akord interijeri d.o.o. i Ritex d.o.o. Javni poziv za dostavu prijava za sudjelovanje u programu objavljen je na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene do 27. veljače. 
    Sudjelovanje na edukacijama, savjetovanje i podrška poslovnih savjetnika je besplatno, a broj polaznika je ograničen. Program PROTOS financira se iz programa Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske – Poduzetnički impuls 2014.


I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Sveučilišni kampus na Trsatu ponovno postao gradilište'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
 
PRVA FAZA SPLITSKI »LAVČEVIĆ« POČEO IZGRADNJU TRIJU OBJEKATA STUDENTSKOG SMJEŠTAJA

Sveučilišni kampus na Trsatu ponovo postao gradilište

U idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva, a gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Objekti će biti smješteni uz Studentsku ulicuRIJEKA » Izgradnja triju objekata studentskog smještaja na Sveučilišnom kampusu najkasnije bi trebala biti gotova do 15. svibnja iduće godine, a Sveučilište je postiglo načelan dogovor s izvođačem radova, splitskom tvrtkom Lavčević da se izgradnja okonča i ranije – najavljuje rektor prof. dr. Pero Lučin. Pojašnjavajući kako objekti studentskog smještaja moraju biti gotovi do Europskih sveučilišnih igara čiji će domaćini iduće godine biti Rijeka i Zagreb, rektor napominje kako se ne radi samo o izgradnji smještajnog kapaciteta već i o njegovom opremanju, a za sve to treba vremena. 
    – Gradnja je počela, a mi već pripremamo novi javni natječaj vezano za nabavku opreme. Planiramo ga raspisati već ovog proljeća kako bismo s opremanjem objekata mogli započeti i prije nego se dovrši izgradnja. Istovremeno radimo i na usklađivanju projekata šetnice i ceste prema budućoj sportskoj dvorani, što podrazumijeva i pripremu cijele infrastrukture. Očekujemo da ćemo kroz mjesec ili dva raspisati natječaj za izvođača radova i za taj dio. Paralelno je krenula i izgradnja nove energane, što radi Energo, a služit će ne samo za Kampus nego i za KBC, najavljuje prof. dr. Lučin. 
    
Dvokrevetne sobe

U idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva, a gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna. Prema projektu zagrebačke tvr
Dobili Europske sveučilišne igre, a nema sportske dvorane 
    
    Sveučilište u Rijeci zajedno sa zagrebačkim Sveučilištem domaćin je Europskih sveučilišnih igara, što znači da će iduće godine Rijeka ugostiti 1.500 studenata iz 45 zemalja s više od 200 sveučilišta iz cijele Europe. Međutim, riječko Sveučilište unatoč dobivenom domaćinstvu velike sportske manifestacije još uvijek ne raspolaže ni jednom sportskom dvoranom u svom vlasništvu. Stoga je plan, kaže rektor, do početka igara izgraditi u Kampusu sportsku dvoranu, kao i sportske terene, a sve bi se to financiralo iz europskih strukturnih fondova. 
    – Imamo sveučilišni sportski savez koji sudjeluje na različitim natjecanjima, a nemamo dvoranu. Nadam se da će se u idućih godinu dana to riješiti, jer imamo gotove projekte i za dvoranu i za terene, kaže prof. dr. Lučin. 
    U taj bi krug izgradnje trebao ući i objekt Društveno-kulturnog centra za čiju je izgradnju također spremna sva dokumentacija. 
    
U Kampusu i dječji vrtić 
    
    Sveučilište u Rijeci do kraja ove godine planira pripremiti i dokumentaciju za gradnju dječjeg vrtića u sklopu Sveučilišnog kampusa. Gradnja vrtića prema rektorovim najavama trebala bi se odvijati istovremeno s izgradnjom druge faze studentskog smještaja, a riječko će Sveučilište prvo u Hrvatskoj u svom sastavu imati takvu uslugu. 
    – To je sve sastavni dio života na Kampusu. Ukoliko želimo biti pravi i ozbiljan Kampus koji je konkurentan, onda moramo imati i dječji vrtić u svom sastavu, konstatira rektor.
 tke x.3.m. d.o.o. paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom. 
    Tri objekta, čija je izgradnja počela, predstavljaju prvu fazu izgradnje studentskog smještaja, a na projektima druge faze prema rektorovim riječima već se radi i radit će se do kraja ove godine. Prema inicijalnom planu radi se o ukupno sedam objekata čija bi se izgradnja financirala iz strukturnih fondova u kojima je 105 milijuna eura rezervirano upravo za studentski smještaj. 
    – U tim objektima najvjerojatnije će se napraviti studentski smještaj većeg standarda. Naime, objekti koje sada gradimo imaju dvokrevetne sobe i dvije sobe dijele jedan sanitarni čvor. U budućim ćemo objektima najvjerojatnije napraviti jednokrevetne sobe sa zasebnim sanitarnim čvorovima, navodi rektor. 
    
Studentski centar

Završetkom prve i druge faze izgradnje na području Kampusa dnevno će boraviti 1.500 studenata, a prvi od tri paviljona, čija je izgradnja započela, imat će površinu od 6.791 četvornih metara na kojoj će se smjestiti 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje. U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.
 


 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 21. 2. 2015.
 
SVEČANOST MEDICINSKI FAKULTET
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove genaracije doktora medicine koju čini 36 završenih studenata, a diplome su dobili Klara Smolić, Iva Soldo, Marin Soldatić, Ivana Stojanović, Dejan Strahija, Marin Ivan Sušanj, Josip Šabić, Katarina Šalamon, Domagoj Šamarija, Katarina Šarić, Adriana Šemper, Victor Daniel Šimac, Damijan Šimičić, Ante Šokota, Dejan Štrbac, Ivana Šutić, Vera Tomas, Adrian Toplak, Diana Tot, Adrian Trobonjača, Iva Trstenjak, Andrea Varga, Nenad Vidanec, Ana Vretenar, Šejla Vučić, Ivana Vujec, Dorotea Vukelić, Anja Wolfand, Zvonimir Zajec, Nikolina Zrakić, Ana Žaja, Antonija Žanić, Mate Žepina, Matej Mates, Mario Mandušić i Faruk Popaja. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Borana Morić Mohorovičić'', Novi list, 20.2. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Gramatičar Dragutin Antun Parčić« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti, znanstvenoga polja filologija, znanstvene grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Borana Morić-Mohorovičić, znanstvena novakinja na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Ivo Pranjković s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te prof. dr. Diana Stolac i prof. dr. Silvana Vranić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci. (I.Š.K.)




 
''NOVINA.RI'' prima 35 polaznika'', Novi list, 20. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE NATJEČAJ ZA PROGRAM ŠKOLE NOVINARSTVA
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI«. Riječ je o programu čiji je nositelj riječko Sveučilište, a uz tu visokoškolsku ustanovu izvoditelj je i Novi list d.d. 
    Natječaj za upis otvoren je do 30. travnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana, koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. 
    Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu pod nazivom: »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI«, odnosno, o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakcijama Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. Za dva semestra edukacije školarina iznosi 4.500 kuna, a detalji natječaja nalaze se na web stranici Sveučilišta.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Edukacija ekonomskih stručnjaka - kontrolera'', Novi list, 19. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SEDMI CIKLUS POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ KONTROLING
 
 
Prof. dr. Neda Vitezić i polaznici specijalističkog studija  * Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci započeo je novi ciklus poslijediplomskog specijalističkog studija Kontroling. Riječ je o sedmoj generaciji polaznika koji će se educirati za ekonomske stručnjake kontrolere čiji je osnovni zadatak da informiraju i savjetuju upravu i menadžment u pripremi i donošenju odluka vezano za ciljeve, planove, ostvarene rezultate poslovanja, izbjegavanje rizika, poboljšanje u odnosu na konkurenciju i drugo. Pojašnjavajući kako u hrvatskom gospodarstvu, poduzeća s vizijom i željom za uspjehom sve više prepoznaju potrebu za relativno novim profilom stručnjaka, kontrolerom ili poslovnim analitičarem, voditeljica prof. dr. Neda Vitezić ističe da se sve više uočava potreba za ovakvim profilom stručnjaka i u javnim institucijama, s obzirom na trošenje proračunskih sredstava i stoga naglašene zahtjeve za učinkovitosti i djelotvornosti te s tog osnova i transparentnim izvještavanjem o rezultatima i učincima. 
    – O tome da je ovaj profil stručnjaka prepoznat i u svijetu, posebice u Europi, govori i podatak da više od 90 posto velikih i srednje velikih poduzeća ima kontroling službu, dok je prije 30-tak godina imalo tek 30 posto. Prepoznaju se kao neizostavan partner menadžmentu s ciljem razvijanja koncepta društveno odgovornog poslovanja, kao stručnjaci koji svoj način razmišljanja trebaju utkati u sustav donošenja odluka. Važno je naglasiti da je ovo verificirani studij čijim se završetkom stječe diploma specijalizanta za kontroling. Program obuhvaća predavanja u trajanju od 2 semestra i pisanje završnog rada te polaznici završetkom studija stječu ukupno 60 ECTS-a koji se priznaju pri upisu na doktorski studij, navodi prof. dr. Vitezić. 
    Na studiju predaju vrsni profesori sa sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva, kao i profesionalni stručnjaci za kontroling iz gospodarstva, a zbog izuzetnog interesa i želje za profesionalnom prepoznatljivošću i usavršavanjem, osnovana je pri Ekonomskom fakultetu i Udruga hrvatskih kontrolera. (I.Š.K.)


 
''Doktorirao Elvis Žic'', Novi list, 18. 2. 2015.
GRAĐEVINSKI FAKULTET OBRANA RADA
 
Doktorirao Elvis Žic
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prilog modeliranju potencijalnih poplavnih tokova i tokova krupnozrnatog materijala u slivu Rječine« na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana hidrotehnika stekao je Elvis Žic. Povjerenstvo za obranu rada činili su: dr. Ranko Žugaj, znanstveni savjetnik, prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Nenad Bićanić i izv. prof. dr. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te doc. dr. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Manifestacija koja može poboljšati kvalitetu života'', Novi list, 17. 2. 2015.
 
4. RIJEKA PSIHOLOGIJE SVEČANO OTVORENJE ODRŽANO SINOĆ U HKD-u NA SUŠAKU

Manifestacija koja može poboljšati kvalitetu života
 
 
Uzvanici na otvorenju Rijeke psihologije  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Rijeka psihologije kvalitetna je manifestacija koja je višestruko prepoznata o čemu govore nagrade koje je do sada dobila, a primarni je cilj promovirati psihologiju kao znanost i struku. Riječ je o manifestaciji koja je namijenjena svima onima koje zanima područje psihologije, a do kraja ovog tjedna imat će prilike saznati ponešto iz psihologijskih područja savjetovanja i psihoterapije, sportske psihologije, zdravstvene, kognitivne, organizacijske, razvojne te psihologije učenja – istaknula je na sinoćnjem svečanom otvorenju četvrte Rijeke psihologije u HKD-u na Sušaku pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Mladenka Tkalčić. 
    Manifestaciju koja će se do 22. veljače održavati na 37 različitih lokacija Rijeke i okolice te će obuhvatiti više od 50 popularnih predavanja, radionica, promocija, debata, tribina, izložbi i znanstvenih kafića u ime generalnog pokrovitelja, Primorsko-goranske županije, otvorila je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin, a stavljajući naglasak na humanitarni karakter manifestacije prodekanica za nastavu i studentska pitanja Filozofskog fakulteta prof.dr. Ines Srdoč Konestra podsjetila je da će sav prihod prikupljen prodajom različitih promotivnih predmeta biti namijenjen za nabavku opreme za Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Posebna je vrijednost Rijeke psihologije, prema njenoj ocjeni, činjenica da manifestacuju provodi pedesetak stručnjaka, ali i jednako toliko studenata volontera i to u jeku ispita. 
    Rijeka psihologije, prema mišljenju prorektorice za studije i studente riječkog Sveučilišta prof.dr. Snježane Prijić Samaržija, zahtjevna je manifestacija i događaj koji može poboljšati kvalitetu života, dok je zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić naglasivši da se radi o manifestaciji koja iz godine u godinu raste istaknuo da Rijeka psihologije postaje dio riječke prepoznatiljivosti na znanstvenom području.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Početak nove vrste istraživanja raka dojke'', Novi list, 17. 2. 2015.
 
ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU PRVI DOKTORSKI RAD OD OSNUTKA USTANOVE
 
Početak nove vrste istraživanja raka dojke
Riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša« i oiznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sanje Šale – čitav se život bavim znanstvenim radom  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci jučer je obranjen prvi doktorski rad od osnutka te visokoškolske ustanove, a riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša«. Pored toga što se radi o prvom doktorskom radu na jednoj od najmlađih sveučilišnih sastavnica riječ je i o iznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke. 
    Pojašnjavajući kako je tijekom svog doktorskog rada epitelne stanice mliječne žlijezde analizirala inovativnom kombinacijom metoda koje ne narušavaju trodimenzionalnu strukturu tkiva Šale kaže da je otkrila kako postoje četiri vrste stanica, dok se posljednjih p
Promjena koncepta dijagnostike 
    
    Znanstveno otkriće Sanje Šale prema ocjeni pročelnika Odjela za biotehnologiju prof.dr. Krešimira Pavelića veliko je znanstveno otkriće koje će značajno promijeniti koncept dijagnostike raka dojke. Uz prof.dr. Pavelića povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su i prof.dr. Anđelka Radojčić Badovinac, doc.dr. Ivana Munitić te prof.dr. Damir Vrbanec.
 edesetak godina smatralo da postoje samo dvije vrste. 
    – Otkrivene su dvije nove vrste stanica koje su nazvane S i L stanice, a funkcija im je regulacija prostornog rasporeda tercijarnih grančica i alveola. Ovo otkriće je od iznimne važnosti i za ranu dijagnostiku i ciljano liječenje raka dojke, a tijekom rada koristila sam različite načine ispitivanja stanica, od čega najznačajnijim smatram genetsko obilježavanje stanica, ističe Šale. 
    Rad je objavljen i u prestižnom znanstvenom časopisu »Nature Cell Biology« te je izazvao veliku pažnju znanstvene javnosti, a djelomično je nastao i na Sveučilištu Harvard na kojem je Šale bila stipendist. Prema ocjeni Šale njeno će otkriće značiti i početak nove vrste istraživanja raka dojke s obzirom da su otkrivene nove vrste stanica, a dodajući kako je znanstveni rad zanima od najranijeg djetinjstva Šale kaže da je na svom je doktorskom radu radila tri do četiri godine. 
    – Čitav se život bavim znanstvenim radom, od najranijeg djetinjstva. Već sam tijekom srednje škole volontirala na Institutu Ruđer Bošković, a nakon srednje škole upisala sam Medicinski fakultet, kaže Šale. 
    Dodajući kako bi svoj znanstveni rad voljela nastaviti u Hrvatskoj te da je zadovoljna s uvjetima na Sveučilištu u Rijeci, Šale ističe da bi svakom mladom znanstveniku ipak savjetovala da ode u inozemstvo, provede neko vrijeme tamo i vrati se kući.
 


 
''Studenti nemaju razloga za strah, njihove diplome jednako vrijede kao i u EU'', Novi list, 16. 2. 2015.
 
PROF. DR. ALAN ŠUSTIĆ DEKAN FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA O POBUNI STUDENATA PROTIV PRESELJENJA S MEDICINE

Studenti nemaju razloga za strah,
njihove diplome jednako vrijede i u EU-u

Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet osnovan u Rijeci, a ne u Zagrebu – prof. dr. Alan Šustić * Foto: S. DRECHSLERNovoosnovani Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci prva je ustanova takve vrste u Hrvatskoj, osnovana s ciljem provođenja visokoškolske edukacije specifičnog zdravstvenog kadra. Iako se o osnivanju fakulteta dugo govorilo, u trenutku kada je započelo prebacivanje studenata s Medicinskog fakulteta na novoosnovanu ustanovu dio studenata pobunio se protiv toga iz razloga što su shvatili da po završetku studija neće dobiti diplome Medicinskog, već novog Fakulteta zdravstvenih studija, kojeg nisu upisali. Kako bi se smirili nezadovoljni studenti postignut je kompromis da će im se izdavati dvojne diplome s pečatima oba fakulteta, a za razliku od nezadovoljnih studenata koji tvrde da nisu bili informirani o prebacivanju na drugu ustanovu te da se krše njihova prava, dekan Fakulteta za zdravstvene studije prof. dr. Alan Šustić u prebacivanju na novu ustanovu ne vidi ništa sporno. 
    
Različiti profili

– Zaista mi nije jasno što je i u čemu sporno, osim što možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet, kao prvi u Hrvatskoj, osnovan kao sastavnica Sveučilista u Rijeci, a ne u Zagrebu. Inače, fakulteti na kojima sveučilišnu naobrazbu stječu različiti zdravstveni profili, ali ne doktori medicine, dentalne medicine ili magistri farmacije, predstavlja uobičajeni način edukacije visokoobrazovanih kadrova u zdravstvu u EU i drugim razvijenim zemljama. U najbližem okruženju možemo istaknuti dva takva fakulteta u Sloveniji, pri sveučilištima u Ljubljani i Mariboru. Jedno od najrazumnijih i najracionalnijih rješenja problema manjka liječnika i sestara je upravo otvaranje fakulteta zdravstvenih studija, što je i bila vrlo jasna i eksplicitna preporuka »peer« misije EU koja je posjetila Hrvatsku 2008. godine. Osim preddiplomskih i diplomskih studijskih programa za medicinske sestre, primalje i fizioterapeute, na ovakvim fakultetima trebala bi se provoditi visokoškolska edukacija u brojnim, specifičnim zdravstvenim programima koji su više nego potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. 
    
Neinformiranost

Ipak je činjenica da su ti studenti potpisali ugovore na početku studija u kojima nije pisalo da će prije diplome promijeniti fakultet? 
    – To je činjenica. 
    Nije li to onda kršenje ugovora? Smatrate li poštenim da se nekoga pred kraj studija prebacuje na drugu ustanovu i to, kako tvrde studenti, bez njihovog znanja?
    – Prema pravnom tumačenju nismo prekršili ugovore, jer se radi o statutarnim promjenama koje su u ugovoru naznačene. Ista se stvar dogodila prilkom osnivanja Učiteljskog fakulteta, Akademije primijenjenih umjetnosti te Sveučilišnih odjela. I tada su u jednom trenutku studenti s jedne ustanove prebačeni na drugu. U slučaju Fakulteta zdravstvenih studija, oni koji o tom prebacivanju nisu mogli biti obaviješteni su oni koji su fakultet upisali 2011. godine, jer je 2012. godine odlukom Senata Sveučilišta počeo postupak osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija. Dakle studenti koji su se od tada upisivali na fakultet trebali su biti obaviješteni o budućem prebacivanju na novi fakultet. Također, ako fakultet traje tri godine, onda su ga, kada su baš toliko željeli biti studenti medicine, mogli u roku i završiti. Dakle, radi se samo o onima koji nisu uspjeli diplomirati u tri godine. Za njih se
Da mi je do funkcija, ne bih izabrao ovo mjesto dekana 
    
    Među studentima, ali i drugim krugovima, kruži priča da je Fakultet zdravstvenih studija osnovan iz razloga da se pojedincima osiguraju pozicije. Među ostalim spominje se i vaše ime.
    – Za druge ljude ne znam, ali moja puno jača i puno bolje plaćena pozicija i u društvu značajnija je mjesto predstojnika Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje. Dakle, da mi je do pozicije onda bih odabrao tu poziciju, a ne ovu. No, koliko je ta funkcija opterećujuća mislim da ju neću više obnašati. Svojevremeno sam odbio odlazak u Sabor, kao i mjesto državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva. Valjda, da mi je do funkcija onda ne bih izabrao mjesto dekana fakulteta u osnivanju. 
    
Pokrećemo prvi doktorski studiji iz sestrinstva 
    
    U kojem će se smjeru razvijati Fakultet?
    – Sada smo u fazi razvijanja sveučilišnih diplomskih programa. Ovih dana na Senat ide program klinička nutricija koji bi trebao krenuti s početkom iduće akademske godine. Riječ je o programu koji ne postoji u Hrvatskoj. Program neće biti namijenjen samo medicinskim sestrama i fizioterapeutima, nego i kineziolozima. Također vrlo intezivno radimo na programu dentalnih higijeničara, kao i na programu iz palijativne medicine, a razmišljamo i o programu za anesteziološke tehničare. Osim toga u suradnji sa celjskom visokom školom i mariborskim sveučilištem radimo program koji će biti na engleskom jeziku. Također nam je cilj uključiti se u doktorsku školu i pokrenuti prvi doktorski studij te da otvorimo mogućnost doktoriranja iz područja sestrinstva, što sada u Hrvatskoj nije moguće. Vizija Fakulteta je da je ova uprava, kao i konstrukcija, tranzitorna. Očekujemo za šest do osam godina da se stvore nove katedre i novi programi te da dođu novi ljudi koji su završili ovaj fakultet i doktorirali. Osnovna je misija Fakulteta da omogući trodjelnu vertikalu edukacije zdravstvenih radnika. 
    
Omjer broja liječnika i sestara 
    
    Prepoznaje li Ministarstvo zdravstva profil stručnjaka koji namjeravate obrazovati?
    – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznalo je i potpomoglo sve što smo do sada radili, a sada je na potezu Ministarstvo zdravstva da prepozna te nove programe. Riječ je o programima koji su u zapadnim zemljama odavno uvedeni. To su specifični programi koji su potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. Radi se o ergoterapeutima, optometričarima, dentalnim higijeničarima i slično. Stalno se govori o tome da se kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri brojem liječnika, međutim to nije tako. Hrvatska ima 2,9 liječnika na tisuću stanovnika, isto kao Finska koja je u samom vrhu zdravstvenih sustava, a gdje smo mi?! S druge strane, Gruzija ima 4,6 liječnika na tisuću stanovnika i istovremeno jedan od najgorih sustava. Treba gledati odnos broja liječnika i medicinskih sestara, po čemu je Hrvatska na dnu. Imamo 5,6 sestara na tisuću stanovika, a Danska ili Belgija, koje imaju najrazvijenije sustave, imaju više od 15 sestara na tisuću stanovnika.
 slažem da nisu bili informirani. Također, što se tiče te informiranosti, na Senatu sjede četiri studenta i jedan od njih je uvijek s Medicinskog fakulteta, a na Fakultetskom vijeću sjedi 15 predstavnika studenata. Svaka godina ima svog predstavnika, kao i studijski program. Na svakom Fakultetskom vijeću je bilo izvješće o razvoju Fakulteta zdravstvenih studija. Ako oni misle da sam pojedinačno trebao ići kod svakog studenta i informirati ga, onda su u pravu, ali onda ne znam zašto postoje predstavnici studenata. Problem komunikacije među studentima je njihov problem. 
    
Postignut kompromis

Studenti tvrde da novi fakultet nije zaveden u baze?
    – To je bio problem koji je riješen. Netko je zaboravio da fakultet treba prijaviti Zavodu za zapošljavanje i kada je došla prva studentica došlo je do problema. Taj je problem trajao točno pet sati, koliko je trebalo da se Fakultet zdravstvenih studija stavi na sve liste studija u Hrvatskoj. 
    Ono što također smeta studentima je da im predaju profesori Medicinskog fakulteta, odlaze polagati ispite na Medicinski fakultet, a opet ne mogu dobiti diplomu te ustanove.
    – To može biti djelomično istina, jer i ja sam profesor oba fakulteta. No, to može biti i obrnuto. Studenti Medicinskog fakulteta mogu pitati zašto slušaju neku nastavu profesora Fakulteta zdravstvenih studija i zašto na tom Fakultetu polažu ispite. Valjda je normalno da će predmet polagati tamo gdje je profesor. Radi se o zajedničkim studijskim programima, što je u skladu s ciljevima Strategije, a riječ je o interdiscipliniranim programima. Sada idemo na Senat s programom kliničke nutricije koji će izvoditi Fakultet zdravstvenih studija, Medicinski, Filozofski i Fakultet menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu te Veleučilište u Rijeci. Dogovorili smo se da će studenti dobiti diplomu oba fakulteta, potpisat će je oba dekana. Napravili smo kompromis. Ne može im se izdati diploma isključivo Medicinskog fakulteta jer tog programa na Medicinskom fakultetu više nema. Onaj tko dobije diplomu, neće biti manje medicinska sestra zato što ima diplomu drugog fakulteta. Cilj ovog fakulteta je otvaranje što više diplomskih studija što je u skladu i s preporukama Europske unije. Nisam to ja izmislio. Prvi smo to napravili, druga bi hrvatska sveučilišta napravila to još jučer da su imali uvjete. 
    Znači nema mjesta strahu da im diploma neće biti priznata?
    – Njihova diploma jednako vrijedi. To je regulirana profesija. Imamo usklađene programe s Europskom unijom. Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji trenutno studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo.
 
 
''Hrvatska literatura o jeziku koji se koristi u reklamama je štura'', Novi list, 15. 2. 2015.
 
Diana Stolac i Anastazija Vlastelić o zajedničkoj knjizi »Jezik reklama«, objavljenoj u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade
 
HRVATSKA LITERATURA O JEZIKU KOJI SE KORISTI U REKLAMAMA JE ŠTURA

Postoje autori koji se intenzivnije bave jezikom reklamama, ali to je prilično skromno u odnosu na, recimo, Ameriku, naravno, ali i u odnosu na susjedne zemlje. O jeziku reklama se daleko više piše i u Srbiji, pa i u BiH. I drugačiji su pristupi. Kod nas je to dosta zatvoreno, a nedostaje i multidisciplinaran pristup 

Imamo puno studenata iz cijele Hrvatske koji nam donose reklame sa svojih područja, koje su interesantne s različitih aspekata. Utjecaj dijalekata je tako jedan od tih poticaja koji su otkrili sastavljači reklama 

Studentima kažemo da ćemo ih voditi kroz svijet jezika reklama, kako se one čitaju i dekodiraju, ali da nećemo napraviti od njih sastavljače reklama. Oni će ih znati »pročitati« i vidjeti što je ispod gornjega sloja

 
 
Suradnja na fakultetu, suradnja na pisanju knjige –   Diana Stolac i Anastazija Vlastelić  * Foto: S. DRECHSLERDvije riječke kroatistice i profesorice s Filozofskog fakulteta u Rijeci – Diana Stolac i Anastazija Vlastelić – zaključile su da je jezik reklamnih poruka dovoljno zanimljivo, ali i nedovoljno istraženo područje, pa su odlučile zaroniti u to nepregledno more reklama koje nas okružuje. Rezultat je knjiga »Jezik reklama«, objavljena u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, i nedavno predstavljena javnosti. 
    Ono što knjizi daje posebnu težinu, osim njene domaće unikatnosti i akribičnosti profesorica, svakako je činjenica da je istraživanje jezika reklamnih poruka provođeno sustavno u sklopu istoimenog izbornog kolegija na FFRI-ju, i to kroz 15-ak posljednjih godina. 
    S profesoricama razgovaramo o knjizi, zajedničkom radu, jeziku reklama, ali i o tome koliko su im njihovi bližnji saveznici u prikupljanju nužno potrebnog reklamnog materijala. 
    
Zadovoljni studenti

Knjiga nije dugo na tržištu, ali kakve su dosad bile reakcije, od šire, ali i uže javnosti, vaših kolega?
    Stolac: – Povratnih informacija, naravno, ima malo jer knjiga je tek mjesec dana u prodaji, ali je vjerojatno ljudima zanimljiva zbog naslova, pa su reakcije uglavnom išle u smjeru da je dobro da se o tome piše. Manje je bilo stručnih analiza, je li to netko vidio pozitivno, negativno, ima li netko primjedbu zašto se mi kao jezikoslovci bavimo samo jezikom reklama, a ne cjelinom, koja je složena. Ali mislim da smo i u knjizi pokazali da se nismo uplitali u tuđi posao; nas je zanimao tekst i koliko se iz njega vidi poruka. A te poruke su jako zanimljive. 
    Vlastelić: – Meni su se studenti javljali, oduševljeni činjenicom da je ova knjiga nastala na temelju njihovih radova i promišljanja, a rezultat je kolegija koji se 15-ak godina održava na našem fakultetu, pa su oni iz te perspektive jako zadovoljni. Javljali su mi se stari studenti koji su slušali kolegij te našli u knjizi i djelić sebe. 
    Kako ste došli na ideju izbornog kolegija i kad se uključila profesorica Vlastelić?
    Stolac: – Ja se u svojim temeljnim istraživanjima bavim poviješću jezika. Povijest jezika za mene je ono najljepše čime se čovjek može baviti, ali znam da to nije zanimljivo mnogima. Također, dovedete se u situaciju da ste stalno u 16., 17. stoljeću i poželite iskoračiti iz toga starijeg vremena. 
    Prvo sam počela samo bilježiti neke reklame, a onda se pokazalo da tu ima dosta materijala pa sam o tome počela izlagati na skupovima Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Time je nekako i započelo djelovanje izvan fakulteta i vidjela sam da ima materijala za izborni kolegij. Studentima se to svidjelo jer ih je smještalo u njihovo vrijeme, njihov život. 
    Profesorica Vlastelić se vrlo brzo uključila, zapravo već više od 10 godina sudjeluje u vođenju seminara na tom kolegiju. A kolegij je dostupan kako studentima kroatistike, tako i drugima, pa nam dođu i studenti s, na primjer Pedagogije, Kulturologije, što je zanimljivo jer onda vidimo i druga gledanja na reklame, odnosno na jezik reklama. 
    
    Kako izgleda struktura tog seminara? Je li dinamično?
    Vlastelić: – Jest. Seminari se sastoje od dva dijela – jedan je iščitavanje stručne literature, gdje studenti biraju članke vezane uz jezik reklama i to pripremaju kao izlaganje, a u drugom dijelu formiraju timove od više studenata koji onda istražuju područje reklama za koje se dogovorimo. To može biti medij, vrsta riječi, područje (npr. automobili, teleoperatori, kozmetika, hrana...) – sve kako se dogovorimo, ali po njihovim afinitetima. 
    Stolac:– Profesorica to neće reći, ali ću zato ja: Ti seminari su toliko dinamični, studentima je to do te mjere zanimljivo da ih sam materijal toliko povede... Neću zaboraviti grupu koja je govorila o pivu, pa su djevojke bile odjevene kao da smo na Oktoberfestu; vidjele su mogućnost da to ne mora biti klasičan seminar gdje se stane i čita. Predavanja su teorijska, manje intrigantna, ali otvaraju područja, da nam netko ne bi rekao da se samo zabavaljmo čitajući reklame; to jest struka, ali zanimljivo je upravo to kako ih je profesorica kroz seminare dovela do toga da ne odrađuju za ocjenu, nego baš da rade. S užitkom! 
    Spomenuli ste literaturu. Vidi se i u knjizi da su reference široke i raznolike, ali koliko je taj korpus jezika zapravo istražen, kod nas i u stranoj literaturi?
    Vlastelić: – Teško je i usporediti hrvatsku i stranu literaturu. Vani je to već 50-ak godina »znanstvena disciplina«. Već od 70-ih imamo radove koji se bave baš jezikom reklama. Kod nas se to zbiva zadnjih 10-ak godina, ponajprije na skupovima Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, gdje se počelo nešto više govoriti o jeziku reklama. Tu je onda knjiga profesorica Lade Badurine i Marine Biti koja govori o multimedijalnom diskursu pa se dotiče i reklama... 
    
Od terminologije do literature

Ali ovo je prva ovakva knjiga kod nas, posvećena baš jeziku reklama?
    Vlastelić: – Koliko je nama poznato, da. 
    Stolac: – U drugim jezicima ima više literature. Meni je velik poticaj bio kad sam svojedobno u Češkoj naišla na knjigu o jeziku čeških reklama. To mi je dalo ideju da bismo i mi mogli napraviti takvu knjigu. Te knjige su potpuno različite po strukturi, ali ideja je tu. 
    Vlastelić: – Ali članaka ima. Ima stručnjaka koji se bave, između ostalog, i jezikom reklama, ali njihovi radovi su slabo dostupni, po časopisima, zbornicima... Primjerice, radovi Vlaste Rišner, Sande Lucije Udier, Branka Kune, Nade Ivanetić, Anamarije Gjuran-Cohe, Liljane Pavlović i drugih, koji s različitih perspektiva analiziraju i jezik reklama. 
    Odakle vam ideja za ovu nomenklaturu, za način na koji ste pristupili analizi jezika reklama?
    Stolac: – Recimo, ta češka knjiga išla je pojedinačno na reklame pa na analitiku. Nama se činilo da treba dati jedan teorijski pristup, od terminologije do literature, onda objasniti koje su to jezične strategije, jer u reklami obično pamtite sve ono od čega je reklama sastavljena, a manje njen jezik. Svi smo mi svjesni jezičnih igara, ali na koji način se one provode, druga je cjelina. Odlučile smo i odvojiti određene skupine konzumenata: žene, muškarce, djecu i slično, gdje bi se pokazalo koje su slične strategije u istim grupama reklama. 
    Zatim smo kao četvrtu skupinu uključile širi, svjetski pogled na reklame, jer su mnoge od njih prisutne i na našem prostoru. Prošle smo brojne korporacijske stranice da vidimo gdje je počela izvorna reklama i kako se onda prilagodila u našem prostoru. I tu nije bio samo utjecaj engleskog jezika, nego smo promotrile i kako regionalno izgleda utjecaj talijanskog jezika. Naravno, nismo odustale od našega »Ali to nije sve«, jer kad smo stavile točku na knjigu, shvatile smo da to nije točka nego trotočje. 
    Kako je izgledalo samo pisanje teksta i je li vam to bila prva suradnja u nekoj knjizi?
    Vlastelić: – Prva u knjizi, ali surađivale smo već u člancima. Znale smo koja želi koja poglavlja. Svaka je pisala iz svoje perspektive pa smo čitale jedna drugu, dopunjavale. Ja bih rekla profesorici što mislim da bi trebalo uvrstiti, onda bi ona rekla da to ne bi baš tako, i tako (smijeh). 
    Stolac: – Svaki zajednički rad je uvažavanje dvaju autora, ali na početku je dobro znati što će gdje biti. Malo čudno izgleda, ali mi smo prvo napravile Kazalo, gotovo u ovom, konačnom obliku. 
    Vlastelić: – Mislim da je Kazalo logičan rezultat upravo toga 15-godišnjeg rada i seminara. Pokušale smo vidjeti što se u nastavi pokazalo relevantno i o čemu bi trebalo više govoriti. 
    
Manjak autoironije

Koji su vas aspekti istraživanja jezika reklama najviše iznenadili?
    Stolac: – Vraćam se na nešto što su naši recenzenti istaknuli, a to je talijanski jezik i reklame. Započele smo od traženja onoga što je u reklame ušlo iz engleskog jezika, ali kad smo počele s talijanskim, mislile smo da će to biti možda samo dio jednoga poglavlja, nekoliko stranica. Poslije se pokazalo da je materijala jako puno, i to ne samo na primorskom području nego i u unutrašnjosti. To nismo očekivale. 
    Vlastelić: – Mene je iznenadilo koliko je hrvatska literatura štura što se tiče ove problematike. Dakako, postoje autori koji se intenzivnije bave jezikom reklamama, ali to je prilično skromno u odnosu na, recimo, Ameriku, naravno, ali i u odnosu na susjedne zemlje. O jeziku reklama se daleko više piše i u Srbiji, pa i u BiH. I drugačiji su pristupi. Kod nas je to dosta zatvoreno: tema je jezik reklama i analiziraju se reklame, a nedostaje multidisciplinaran pristup, koji vani postoji. 
    Konzumenti reklama na našem prostoru, govorimo li o odnosu globalnog i lokalnog, mogu primijetiti nedostatak autoironije u našim reklamama, puno prisutnije u strani reklamama. Možda bi se time dalo nadopuniti to poglavlje u novim izdanjima knjige?
    Vlastelić: – Slažem se, izostaje autoironija, ali reklame su namijenjene tržištu i one su odraz tržišta. Zašto toga nema u hrvatskim reklamama je... globalno pitanje (smijeh). 
    Stolac: – To »sprdanje sa samim sobom«... Meni je bila izvrsna jedna reklama u kojoj se očajničkim glasom kaže: »Kupite, kupite!« gdje se zapravo šale, jer se ne radi o firmi u očajnoj situaciji nego o kopiranju modela iz jeftinih reklama gdje se ide ciljano na nagovor. Ali imate pravo, vrlo malo je takvih reklama. 
    Vlastelić:– S time da je autoironija sjajno izražena kad se uspoređuju reklame namijenjene isključivo muškarcima s onima namijenjenim ženama. Evidentno je koliko su muškarci skloniji prihvaćanju takvog tipa humora nego žene. 
    Stolac:– Da, žena se ipak ne šali sa svojim borama, dok se muškarac može našaliti sa svojom škembom. 
    
Utjecaj dijalekata

Vlastelić: – Muškarac je može imati, dok žena mora znati da mora smršavjeti. 
    U kućanstvima se za vrijeme reklama na televiziji obično prebacuje program, a vi ih gledate s blokićem. Kako to ukućani prihvaćaju?
    Vlastelić (smijeh): – U početku su se jako čudili, ali onda ih je počelo zanimati, pa me sad i moji klinci zovu kad je nova reklama. Kad putujemo, stane se uz cestu i fotografira veleplakate. Ukućani su se na kraju zainteresirali. 
    
    Stolac:– Dolaze e-mailovi i SMS-ovi u kojima me pitaju jesam li vidjela ovu ili onu reklamu. Ponavljam, ja se bavim poviješću jezika, kolegica sintaksom, pa nisam sigurna da bi nam tu ukućani pomagali i imali ideja, a reklame su ipak dio naših života. Recimo, čim se pojavila reklama na bednjanskom, za naše poznato pivo, obje smo dobile obavijest. Pa je izišla na komiškom, čabarskom... »Ima nova, ima nova!« – kažu. 
    Što se reklama tiče, materijal je očito neiscrpan, dakle možemo očekivati i nastavak priče. Možda novo izdanje ili nove knjige?
    Stolac: – Da, verzija 2.0. (smijeh) Nekako smo već i najavile u knjizi da ćemo proći korpus starih reklama, pa područje radijskih reklama, naročito lokalnih radija u Hrvatskoj. Imamo puno studenata iz cijele Hrvatske koji nam donose reklame sa svojih područja, koje su interesantne s različitih aspekata. Utjecaj dijalekata je tako jedan od tih poticaja koji su otkrili sastavljači reklama. Imamo situaciju na početku kolegija kada studentima kažemo da ćemo ih voditi kroz svijet jezika reklama, kako se one čitaju i dekodiraju, ali da nećemo napraviti od njih sastavljače reklama. Oni će ih znati »pročitati« i vidjeti što je ispod gornjega sloja. A sastavljači reklama mislim da jako dobro znaju što je ispod toga gornjeg sloja i jako šire ove strategije. 
    Vlastelić: – Knjiga druga, da, ali ja mislim drugačiju koncepciju. Smatram da se strategije ne šire, one su poznate zadnjih 50-ak godina, tu je sedam-osam strategija. Mislim da su promjene velike u smislu medija kojim se posreduju reklame. Zato bih dala naglasak na internetske reklame i na taj način prijenosa. Dakle ostala su područja koja nisu pokrivena ovom knjigom, a njihov jezik zaslužuje podrobniju analizu.

Davor MANDIĆ



 
''Rijeka psihologije preplavit će Rijeku'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
OPULARIZACIJA POČINJE TRADICIONALNA PRIREDBA
 
Rijeka psihologije preplavit će Rijeku


Otvorenje je u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku, a tijekom tjedna održat će se više od 50 aktivnosti koje će provoditi 59 psihologa te pedesetak studenata volontera

 
 
Ines Jakovčić, prof. dr. Zoran Sušanj i Edita Stilin  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » U sklopu Tjedna psihologije četvrtu godinu zaredom u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku otvorit će se cjelotjedna manifestacija Rijeka psihologije – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare prof. dr. Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Pojašnjavajući kako je cilj projekta popularizacija psihologije i promicanje njenog značaja u društvu kroz organizaciju popularnih predavanja, radionica, promocija, debata, tribina, izložbi i znanstvenih kafića na različitim lokacijama, prof. dr. Sušanj je najavio da će do 22. veljače Rijeka psihologije preplaviti Rijeku, a ulaz na sve događaje je besplatan. 
    – Tijekom narednog tjedna održat će se više od 50 pojedinačnih aktivnosti koje će provoditi 59 psihologa te pedesetak studenata volontera. Manifestacija je namijenjena građanima različite dobi, a u programu će biti zastupljena različita područja psihologije. želja nam je prikazati dio onoga čime se psiholozi 
Akcija za Forticu 
    
    Osim promocije struke, Rijeka psihologije ima i humanitarni karakter, a prodajom promotivnih materijala na štandu na Korzu i u ZTC-u bit će prikupljena sredstva za nabavku opreme za Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Promotivni predmeti sa zanimljivostima iz psihologije mogu se kupiti svakim danom tijekom trajanja manifestacije na štandu ispred Hrvatske pošte na Korzu od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. Osim kupnjom promotivnih predmeta, u humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom sredstava izravno na žiro-račun Odsjeka za psihologiju.
bave, istaknuo je prof. dr. Sušanj. 
    Svakodnevno na 37 različitih lokacija na području Rijeke, Kastva i Matulja održavat će se različite aktivnosti kojima će biti obuhvaćeni savjetovanje i psihoterapija, sportska psihologija, zdravstvena, kognitivna, organizacijska, razvojna psihologija, psihologija učenja i cijeli niz drugih područja, a obuhvaćene su razne teme kao što su psihološko savjetovanje, psihičko zdravlje, postavljanje ciljeva, hiperaktivnost, odgoj, učenje, organizacija vremena, samopouzdanje, tjelesna bol, bračni odnosi, komunikacija, sport, inteligencija, nezaposlenost i zapošljavanje, djeca i mladi, emocije i veze, razvoj i privlačnost. Već prvog dana manifestacije, u ponedjeljak, bit će održana 4. konferencija »Psihologija za gospodarstvenike« s početkom u 9 sati u brodogradilištu »3. maj«. 
    Uz Odsjek za psihologiju u organizaciji sudjeluju i Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra, Grad Rijeka, Udruženje studenata psihologije Psirius, Ri Psi Alumni klub, Društvo psihologa Primorsko-goranske županije, Hrvatska psihološka komora i Sveučilište u Rijeci, a generalni pokrovitelj je Primorsko-goranska županija. Pročelnica županijskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin jučer je podsjetila na problem nedovoljnih stručnih suradnika u školama, među kojima su i psiholozi, dok je predsjednica organizacijskog odbora Rijeke psihologije Ines Jakovčić naglasila da je ta manifestacija u protekle tri godine dobila nekoliko priznanja, među kojima i državnu nagrada za znanost, što znači da je prepoznata od strane struke, ali i na nacionalnoj razini.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
''Promovirano 90 diplomanata'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
SVEČANOST TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
 
Promovirano 90 diplomanata
 
 
* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija studenata koji su završili preddiplomske, diplomske i stručne studije te visokoškolske ustanove. Ukupno je promovirano 90 završenih studenata, a završetkom preddiplomskog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su: Ivan Jurković, Dominik Cikač, Andreja Črnja, Alberto Jeletić, Boris Antukić, Tin Tomašić, Neven Crnković, Bojan Baričević, Mario Brajdić, Tomislav Došen, Even Živić, Denis Rakar, Dino Mahmutović, Marin Perković, Ajdin Kamber, Luka Dančulović, Luka Pulić, Denis Prelac, Mihovil Vukušić, Leo Dujić, Mateo Lazarić, Deni Kodilja, Sara Belanić, Hrvoje Kruljac, Kristian Sobotinčić, Laris Juričić, Morison Vlačić, Ivan Ćućić, Robert Butorac, Antonio Pejanović, Ivan Perić, Ante Rukavina i Luka Bertone, dok su završetkom preddiplomskog studija računarstva zvanje prvostupnik računarstva stekli: Iva Petrović, Natali Načinović, Krunoslav Smrekar, Ivan Pavković, Renato Vinković, Matija Vurušić, Paolo Perković, Dora Hodanić, Nenad Vrkić, Ricardo Čerljenko, Teo Marmilić, Dario Lacković, Antonio Mileta, Mark Maras, Luka Dubravčić, Luka Pejaković, Marin Bilić, Luka Slavuj, Mersad Ajanović, Dino Mehonjić, Hrvoje Cvitkušić, Antonio Papić, Mateo Kliman, Kristian Suljić, Emrah Tahirović, Luka Batistić, Ivan Milaković, Filip Jurada, Ana Paškvan i Ana Vranković. 
    Završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Franjo Bijelić, Karlo Ćiković, Leo Demark, Iva Grbčić, Danijel Kostanjevac, Predrag Vasiljević, Veselka Despot i Neven Kezele, dok su završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli: Tomislav Domančić, Ljiljana Domazet, Sandra Mikulić i Slađana Kuna, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Edi Juričić, Nino Makovac, Ivan Višić, Toni Gržetić i Kruno Vladika. Završetkom diplomskog studija računarstva zvanje magistar inženjer računarstva stekao je Marko Tadić, a završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik brodogradnje stekli su: Ivan Fatović, Toni Kovačić, Miloš Balunović, Mateo Benčić, Lucija Bujan i Vedran Nikolić. Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik strojarstva stekao je Ivo Sušak, a završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su Robert Puškarić i Daniel Šaina. (I.Š.K.)
 


 
''Završili preddiplomske i diplomske studije'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE ODJEL ZA MATEMATIKU
 
Završili preddiplomske i diplomske studije
 
 
RIJEKA » Na Odjelu za matematiku održana je svečana promocija studenata koji su završili preddiplomske i diplomske studije, a završetkom preddiplomskog studija matematike zvanje prvostupnik matematike steklo je trideset studenata: Renato Babojelić, Lucija Benac, Ines Bistrović, Branka Bosanac, Lea Božić, Ana Bulić, Bernarda Dragin, Tea Herak, Valentina Malatestinić, Marta Medić, Andrea Milišić, Maja Mirić, Marina Mišura, Tina Peteani, Andrea Radočaj, Tihana Sabo, Krešimir Sinković, Pamela Šimić, Renata Škrivanek, Nikolina Šneler, Ivana Vrban, Monika Vrkić, Tina Zenzerović i Vendi Žigman. S pohvalom taj su studij završili David Tarandek i Martina Vujić, s velikom pohvalom Antonija Kranjec, a s najvećom pohvalom Tin Zrinski, Milan Blažević i Matteo Mravić. 
    Završetkom diplomskog studija matematike zvanje magistra edukacije matematike stekla je Milana Medaković, dok su završetkom diplomskog studija diskretne matematike zvanje magistra matematike stekle Matea Mažuran i Ivana Prašnjak, a isti je studij s najvećom pohvalom završila Sara Ban, s velikom pohvalom Ivona Novak te s pohvalom Borka Frančišković. Završetkom diplomskog studija matematike i informatike akademski naziv magistar edukacije matematike i informatike stekli su: Ana Baraba, Anamaria Citković, Sanja Čečura, Tea Katnić, Tamara Klanac, Simona Kramar, Sabina Lukšić, David Mosettich, Sanja Murk i Ivan Tudor, a isti je studij s najvećom pohvalom završila Marijana Kosturik, s velikom pohvalom Amira Mahmutović te s pohvalom Elen Markovčić, Ana Mihalić i Arianna Miloš. (I.Š.K.)
 


 
''Nova generacija prvostupnika strojarstva'', Novi list, 13. 2. 2015.
 
SVEČANA PROMOCIJA TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Nova generacija prvostupnika strojarstva

 
 
Sa svečane promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je promocija nove generacije prvostupnika strojarstva, a čestitajući novoj generaciji prvostupnika, koju čini 60 završenih polaznika preddiplomskog studija strojarstva, dekan prof. dr. Goran Turkalj podsjetio je da se radi o fakultetu koji je ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija te da se nastava izvodi kroz 11 studijskih programa na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva, preddiplomskim stručnim studijima strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike. 
    Jučerašnjim svečanim činom i završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik strojarstva stekli su: Matija Šoban, Damjan Diklić, Fran Torbarina, Marko Brženda, Danijel Šolaja, Toni Krizmanić, Denis Pavlić, Paulo Tripar, Dino Donadić, Dorian Cuculić, David Šimunović, Kristian Uljatovski, Ivan Kožić, Maja Marković, Vedran Margan, David Ištoković, Robert Krupljanić, Stjepan Piličić, Suzana Fićković, Toni Koraca, Marko Močibob, Maja Spicijarić, Božena Vlajinić, Marko Mihelčić, Dino Begović, Luka Peraić, Hana Tudor, Ivan Galović, Domagoj Kos, Marjan Kukuruzović, Sandi Šupljina, Srđan Momčilović, Antonio Sabalić, Dino Šunjić, Paolo Radoš, Nikola Kučar, David Pavlović, Matej Celega, Andrija Mandić, Nikolina Milinović Sabo, Aleksandar Andrejčuk, Filip Anđelić, Siniša Stipeć, Antonijo Lekšić, Kristian Belac, Dennis Biškup, Ivor Janjanin, Ivan Martinčić, Toni Puh, Filip Vidas, Danijel Blažević, Igor Grabar, David Gršković, Ivana Bandić, Dario Pavošević, Dajana Budimir, Tomislav Detelj, Marko Grozdek, Jure Pavlić i Denise Ivana Dujmić. (I.Š.K.)


 
''Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju'', Novi list, 12. 2. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET KORIŠTENJE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
 
Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju
Najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku

 
 
Tehnički fakultet – instalacija na krovu fakultetske zgrade  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Niti godinu dana nakon puštanja u pogon solarne elektrane, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljen je novi veliki projekt iz područja korištenja energije iz obnovljivih izvora – sustav solarnog hlađenja. 
    Riječ je o sofisticiranom sustavu koji za hlađenje koristi sunčevu energiju, vrijednom preko 700 tisuća kuna, od kojih je najveći dio osiguran iz fondova EU-a kroz Emilie projekt, u kojemu uz partnere iz šest zemalja sudjeluje i Regionalna energetska agencija (REA) Kvarner. Zajednički su ga realizirali Tehnički fakultet i REA Kvarner, uz potporu Primorsko-goranske županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 
    Sva oprema je već ugrađena i u pogonu, a detalje projekta predstavili su dekan Fakulteta prof. dr. Goran Turkalj i prof. Branimir Pavković sa Zavoda za termodinamiku i energetiku te direktor REA Kvarner Darko Jardas. 
    – Sustav se koristi za hlađenje laboratorija za klimatizaciju, a integriran je u sustav grijanja i hlađenja fakulteta, tako da se sada u zimskim mjesecima koristi i kao potpora sustavu grijanja, a ljeti će se moći koristiti i za hlađenje prostorija, čime će smanjiti potrošnju energije iz konvencionalnih izvora. No, najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku, rekao je Turkalj, istaknuvši kako je Tehnički fakultet, kao prva visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj još sedamdesetih godina prošlog stoljeća započeo sa sustavnim bavljenjem solarnom energijom. 
    Sredstva za projekt izborena su u žestokoj međunarodnoj konkurenciji, kazao je Jardas, dodavši kako je sličan sustav već ugrađen u crikveničkoj Thallasotherapiji, a oba će, osim u praktične svrhe grijanja i hlađenja, poslužiti za istraživački rad i unapređivanje sustava solarnog hlađenja u budućnosti. 
    – U Crikvenici je primijenjena nešto drugačija tehnologija pa ćemo kroz godine moći uspoređivati rad i učinkovitost oba sustava, što će nam dati vrijedne informacije za buduće slične projekte. U en
Komercijalna primjena 
    
    Predstavljanju sustava solarnog hlađenja prisustvovao je i župan Zlatko Komadina, koji je istaknuo kako se od tri postojeća slična sustava u Hrvatskoj, dva nalaze u Primorsko-goranskoj županiji. 
    – Za komercijalnu primjenu ova je tehnologija možda još uvijek preskupa, ali prije nekoliko desetljeća i obične solarne ploče za pripremu tople vode bile su astronomski skupe, a danas su uobičajena pojava, kazao je Komadina.
 ergetici se u zadnje vrijeme događaju silne promjene i tehnologija golemim koracima ide naprijed. Usudio bih se sadašnji trenutak u energetici usporediti s događanjima u IT sektoru prije dvadesetak godina, kada je ostvaren ogroman napredak. Došli smo do toga da se sva dosadašnja znanja nanovo propituju i rađaju se posve novi koncepti i ideje koje će u budućnosti zasigurno značajno izmijeniti načine korištenja energije i njezina dobivanja, kazao je Jardas. 
    Profesor Pavković prezentirao je tehničke detalje sustava, pojasnivši kako je riječ o apsorpcijskom sustavu, koji za hlađenje umjesto uobičajene električne energije koristi energiju izravno iz sunčeva zračenja. 
    – Preliminarni proračuni pokazuju da ćemo godišnje oko 11 tisuća kilovatsati moći iskoristiti za grijanje, kao i više od 12 tisuća kilovatsati korisne rashladne energije. Ovaj projekt će nam pružiti mogućnost da istražimo mogućnosti šire primjene ove tehnologije u komercijalnim uvjetima, a najveća mu je prednost što za hlađenje u ljetnim mjesecima ne koristi električnu energiju koje tada ionako nedostaje zbog velikog opterećenja, nego je uzima direktno od sunca, kazao je Pavković, koji je po završetku prezentacije okupljene poveo u razgledavanje cijelog sustava, od instalacija na krovu fakultetske zgrade, do toplinske pumpe u sklopu kotlovnice.

M. GLAVAN



 
''Prvi master studij rukovođenja u regiji'', Novi list, 11. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE RADIONICA O UPRAVLJANJU
 
Prvi master studij rukovođenja u regiji
 
 
S radionice o strateškom menadžmentu  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » U sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) na Sveučilištu u Rijeci jučer je započela četverodnevna radionica »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«. Radionica je okupila četrdesetak sudionika koji će podijeljeni u tri skupine do kraja ovog tjedna stjecati znanja o razvoju organizacijskih struktura, kultura i procesa odlučivanja u visokom obrazovanju. Jučer započeta radionica postat će jedan od kolegija budućeg programa cjeloživotnog obrazovanja, kojiće pak biti dio budućeg poslijediplomskog specijalističkog studija rukovođenja u visokom obrazovanju. Budući master studij, kao i program cjeloživotnog učenja, predstavila je prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. 
    – Riječ je o studiju na engleskom jeziku koji će biti prvi takav studij u regiji, a rađen je u suradnji sa Sveučilištem u Georgiji i drugim ekspertima. U Europi postoji 27 takvih studijskih programa, a očekujemo da će krajem ove godine program krenuti u akreditacijski postupak, najavila je prorektorica. 
    Dodajući kako je HEISEE inicijativa temeljena na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji, prorektorica je istaknula da posebnu skupinu na radionicama čine rektori i prorektori hrvatskih sveučilišta, dok su za članove uprava riječkih fakulteta, kao i rukovodeće administrativno osoblje rektorata oformljene zasebne skupine. 
    – Kreatori obrazovnih politika i čelni ljudi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj značajno se zalažu za institucionalnu autonomiju te se time stavlja fokus na odgovornost samih institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i na njihovo služenje potrebama društva i gospodarskog sektora. Nalazimo se u strukturnim promjenama koje su kompleksne, a novi sustavi trebaju dobre upravljače, akademsko vodstvo koje posjeduje visoku razinu profesionalnosti i stručnosti u strateškom upravljanju složenim institucijama. Strateški menadžment u modernom sveučilištu zahtijeva razumijevanje organizacije uz pomoć širokog spektra znanja, od osnova financija do pripremanja odgovarajućih strateških pitanja za analizu institucijskih istraživanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Uz domaće eksperte radionica je okupila i stručnjake s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji, a financira se iz projekta Veleposlanstva SAD-a, Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišta u Georgiji. (I. Š. K)
 


 
''Pokreće se studijski program ''Kako poslovati s Kinom?'', Novi list, 10. 2. 2015.
 
SURADNJA VELEPOSLANICA KINE DENG YING U PRATNJI STJEPANA MESIĆA POSJETILA KOMORU
 
Pokreće se studijski program »Kako poslovati s Kinom«

Program će od iduće akademske godine biti pokrenut na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a uključuje i učenje kineskog jezika, običaja i kulture, zbog čega će iz Kine doći dva profesora kojima će Grad Opatija financirati smještaj

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
Iskoristiti goleme potencijale suradnje s Kinom – Stjepan Mesić i Deng Ying * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Veleposlanica NR Kine u Hrvatskoj Njezina ekselencija Deng Ying sa suradnicima i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić posjetili su jučer HGK-Županijsku komoru Rijeka, gdje ih je primio predsjednik riječke Komore Vidoje Vujić sa suradnicima. Vujić je istaknuo da je buduća suradnja moguća prije svega kroz korištenje kapaciteta Luke Rijeka, te moguću izgradnju budućeg kineskog logističkog centra na području Primorsko-goranske županije. 
    
Uvoz robe

Kazao je i da je gradonačelnik Opatije dao pristanak da se financira smještaj dvaju profesora iz Kine, dok bi Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) već od iduće akademske godine pokrenuo studijski program o tome kako poslovati s Kinom, što bi uključilo i učenje kineskog jezika, običaja i kulture.     
    Vujić je podsjetio i da oko 200 tvrtki na našem području uvozi robu iz Kine, dok je tek 15-ak onih koje u Kinu nešto izvoze. Spomenuo je i da je Autotrans zainteresiran da se ovdje otvori turistička agencija, u kojoj bi mogla raditi i osoba iz Kine, kao i za otvaranje agencije u Kini. Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak kazao je da se 2017. očekuje završetak Zagrebačkog terminala, a krajem godine raspisat će se, ističe, natječaj za koncesiju, te očekuje da se jave i kineske tvrtke. Kineski Cosco je inače prisutan u grčkom Pireju, no kako su oni više orijentirani na istočnoeuropsko tržište, a Rijeka na srednjeeuropsko, mislimo da i tu ima potencijala za suradnju, rekao je Mezak, spomenuvši i plan prenamjene dijela lučkih u urbane sadržaje, o čemu će također kineske partnere posebno izvijestiti. Dekanica FMT
U Kini nas znaju po »Valter brani Sarajevo« i »Bella Ciao« 
    
    – U velikoj Kini Hrvatska je malo poznata, ali ima jedan film koji svi Kinezi znaju, a to je »Valter brani Sarajevo«. Isto tako, rekli su mi u Kini i da znaju jednu staru hrvatsku pjesmu, a ta pjesma je »Bella Ciao«. Puno je dakle razlika, od veličine zemlje, ekonomske snage i drugih, ali ima i sličnosti: mi smo jedine zemlje koje su se same oslobodile od fašizma – oni od japanskog, a mi od njemačkog i talijanskog, pa sam ja primjerice, u tada okupiranoj Europi, još 1942. išao u partizansku školu, ponosno je istaknuo Mesić.
 U Dora Smolčić Jurdana potvrdila je da će se operativno sve učiniti da najavljeni program o poslovanju s Kinom zaživi već s idućom akademskom godinom. 
    Veleposlanica Deng Ying kazala je da najčešće posjećuje upravo Primorsko-goransku županiju i Rijeku, koja je na nju ostavila dubok dojam. Dodaje da je, osim spomenutih, važna i lokalna suradnja, spomenuvši pritom Akrobatsku trupu Dalian iz Kine koja je povodom kineske Nove godine (18. veljače) sinoć gostovala u riječkom HNK-u. Istaknula je i da je razgovarala s predstavnicima Cosca, te da oni imaju svoj strateški plan koji je vezan uz Pirej, međutim i Rijeka je u mreži ove regije. Postoji potencijal za suradnju vezano za autoceste i željeznice, i to je, kaže, samo pitanje vremena, a osim Cosca ima i drugih potencijalnih investitora jer kineska vlada sada energično povećava investicije u inozemstvo, posebno u Europu. 
    
Kineska medicina

Što se tiče suradnje na području razmjene znanstvenika u turizmu, tu je, ističe Deng Ying, prvi korak već napravljen, a postoji i inicijativa o razvoju kineske medicine u sklopu razvoja turizma u PGŽ-u. Inače, lani je u Hrvatskoj boravilo 53.000 kineskih turista, a naglasak treba staviti na problem transporta i moguće avio-linije. 
    Bivši predsjednik Stjepan Mesić kaže da moramo srušiti neke barijere koje su postojale i smetale u suradnji s Kinom i njenom privredom. 
    – Koliko se samo govori o nizinskoj pruzi, za koju bi moglo biti zainteresirano pola Europe. No, za to postoje određene smetnje u Bruxellesu. Zato mislim da treba inicirati tripartitni sporazum Hrvatska-Mađarska-Kina, gdje možemo imati podršku i mađarskog premijera, kaže Mesić, dodajući da veze s Kinom itekako postoje, samo ih moramo intenzivirati. Tako se, primjerice, kaže, u Pekingu na sveučilištu uči hrvatski jezik. Ima prijedlog: smanjiti broj ambasada u Europi, a povećati ih tamo gdje su naša tržišta, dakle u Kini.


 
''Promocija 358 magistara ekonomije'', Novi list, 9. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SVEČANOST U KRISTALNOJ DVORANI HOTELA KVARNER U OPATIJI
 
Promocija 358 magistara ekonomije
 
 
Kristalna dvorana puna diplomiranih studenata  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci održao je svečanu promociju nove generacije magistara ekonomije koju čini 358 završenih studenata. Diplome i zvanje magistar ekonomije stekli su: Diana Matijaš, Ivanka Trpčić-Stipetić, Miloš Brdar, Nina Golja, Josipa Čulina, Jelena Pavlic, Jelena Zadro, Maja Mihocek, Sanja Mijatović, Damir Novosel, Marija Colić, Andrea Kondić, Vera Jovanić, Mirela Kostelac, Željka Satošek, Tatjana Jakšić, Petra Šop, Nikolina Krepenc, Roberto Višković, Filipa Vidmar, Katarina Bojka, Ana Ribarić, Ivana Sigmundović, Tina Mirkov, Marina Sušanj, Elizabeta Pokasić, Hana Ivančić, Doris Mofardin, Anita Pavić, Kristina Mađarić, Tamara Antunović, Dajana Gašparini, Anja Jugović, Aida Mehagić, Željko Černelić, Marijana Vojvodić Koren, Matko Miškulin, Elena Grgić, Maria Ladišić, Vedrana Budija, Valentina Visintin, Tina Frančišković, Iris Nikolić, Jasmina Nikšić, Irena Juričev, Lea Ribić, Tea Žiganto, Dina Zrna, Emanuela Drandić, Anđelina Pavlić Pečenko, Romana Puzak, Sunčica Roknić, Sanja Vrtarić, Ivana Petričko, Saša Lisjak, Antonija Zorić, Ena Božić, Valentina Guštin, Sara Kocijan, Atonia Ljaći, Dina Tomkić, Ivana Majstorović, Ivana Vuković, Loreta Palmić, Lora Gruban, Petra Palac, Ana Milaković, Tajana Brajković, Natalija Škudar, Ana Adžić, Sanja Flegar, Denia Krivičić, Nikola Perković, Martina Pavat, Nataša Klepac, Marija Kovačević, Nina Ivković, Marijana Matić, Danijel Mavrlja, Antonija Kurtov, Marko Barić, Nika Kiković, Marina Čulić, Ivana Herenda, Tatjana Šepac, Tatjana Trifunović, Valerija Blašković, Nevija Šebetić, Tamara Preprović, Eni Staničić, Mihaela Rančki, Slađana Jurišić, Nina Kokot, Petra Vukasović-Lončar, Ante Fućak, Nataša Dobrijević, Predrag Basara, Ana Jardas, Sandra Kolarić Lekić, Nikolina Prša, Marina Stanišić, Erna Šunjić, Jadranka Poropat, Marina Bošnjak, Helena Matijašić, Karmen Uzelac, Nikolina Radić, Vesna Crnković, Matija Šimić, Darko Žiković, Antonija Marinović, Toni Babić, Stela Cavrić, Ivana Vasić, Ante Dujić, Antonia Brkljača, Lorena Žakić, Romana Banović, Mirna Halić, Anita Tumpak, Zrinka Vlaić, Barbara Klobučar, Sanela Sabljaković, Lari Zahtila, Renato Škrgulja, Izabela Bačić, Maja Kaštelan, Martina Jurin, Lucija Mandekić, Katja Mrvoš, Natalija Ivanušić, Bojana Kvaternik, Zrinka Novosel, Nikolina Marušić, Ivana Mihaljević, Sandra Perić, Dinka Drnjević, Ana Mesaroš Macan, Jelena Baranašić, Gordana Bugarinović, Andrija Juraj Lukarić, Renata Šmiderkal, Marija Tus, Maja Grgac, Anja Varga, Magdalena Majcan, Mia Todorović, Nensi Saršon, Dajana Tominić, Lorena Radošević, Renato Škudar, Maja Koljan, Maja Matanić, Rafaela Hodžić, Marko Majstorović, Ana Matijević, Anita Predovan, Nina Suljić, Nina Grgurić Čop, Goran Krstičević, Jasmin Licitar, Sanja Mihalinec, Dženis Skopljak, Vedrana Loriš, Magdalena Grubešić, Andrea Šuver, Heni Smokvina, Diana Atelj, Eni Crvelin, Dalia Brajković, Kristina Maretić, Dajan Delić, Darko Matulin, Katarina Milojević, Sanja Brozović, Iris Ferenac, Damir Dudović, Ana Širola, Rene Jefić, David Novinščak, Martina Golub, Josip Korčulanić, Andrea Korva, Mihaela Blagus, Tanja Gerčer, Ivana Bilen, Tea Pešut, Michel Fero, Mateja Marincel, Nikolina Špoljarić, Sintija Bašić, Jelena Delić, Vanja Žganec, Marta Vejmelka, Andrea Knežević, Petra Komes, Helena Raspolić, Josipa Rendulić, Ana Serdar, Ana Ćosić, Robert Čačković, Jure Francetić, Iva Dundović, Aida Cigura, David Topić, Lidija Vrbanek, Almir Alibašić, Irena Mihanić, Renata Šubić, Marina Konjarek, Tetjana Kubinska, Jasna Ružić, Martina Marinac, Lucija Bukarica, Tatjana Erdeljac, Ivo Benazić, Tamara Burzan, Boris Jelušić, Ivana Lončar, Katarina Drakulić, Siniša Vujnović, Marija Troha, Lea Turković, Snježana Cindrić, Adisa Hajra, Katja Radman, Danijela Smolčić, Ana Tuk, Dijana Kolar, Ana Kuna, Laura Miletić, Martina Brhan, Martina Vuković, Mario Baričević, Nataša Mataija, Marina Špehar, Igor Konjević, Barbara Kušenić, Ivona Matošević, Filip Bolanča, Igor Maljković, Tihomir Katić, Jelena Selihar, Luka Brumec, Sandra Ivičinec, Alen Karamarko, Jasmina Mrvčić, Sandra Rukavina, Furkan Zendeli, Melita Hadžalić, Ivan Tičić, Željko Plavčić, Tea Vučak, Marko Vukas, Petra Ferarić, Rahela Krbavac, Matea Strčić, Marko Birač, Lejla Delalić, Martina Burić, Elvira Kendić, Nikola Milivojević, Irena Paškvalić, Monika Vujičić, Đurđica Benić, Nikolina Jurinjak, Zoran Lenac, Ida Puch Jurović, Tanja Mlinar, Marija Bunjevac, Hrvoje Rumič, Martina Cindrić, Mihaela Zec, Iva Fuček, Marin Popovčić, Nikola Mijandrušić, Lorin Galović, Željka Jelić, Ivana Piragić, Nina Bartolić, Martina Maglić, Diana Veršić, Tonija Miletić, Zdravka Zorko, Tamara Lović, Igor Muratagić, Monika Čurilović, Valentina Janko, Branko Ružić, Robert Šorli, Anže Butinar, Tea Vignjević, Sandra Salopek, Andrej Pegan, Ivana Trošić, Ivan Jurinčić, Ivona Krmpotić, Milena Krneta, Nataša Marjanica, Petra Mikšić Halar, Marko Sablić, Martina Lukarić, Anita Bašić, Karlo Pajić, Andrija Zrinski, Tedi Butorac, Zlatna Jandrić, Dijana Starešinčić, Antonio Visković, Saša Kajfeš, Mateja Lehkec, Leonard Lleshi, Gordan Butković, Anamaria Tićak, Daria Modrić, Mirnesa Kurpejović, Lucija Dovođa Butorac, Hrvatina Dubravčić, Josip Franjković, Maja Brajdić, Rene Pernuš, Petra Radivoj, Ines Sanković, Nina Hajdin, Petra Krmpotić, Sanja Lukačević, Ante Pavić, Dejzi Miljavac, Jelena Rendulić, Karmen Vrban, Sandi Fonović, Hrvoje Horvat, Ivona Gulan, Dario Kos, Sanja Tomljanović, Filip Vlakančić, Ana Kostić, Barbara Aničić, Valentina Barić, Martino Doko, David Pleš, Martina Kalanj, Bastian Kunda, Tanja Ružić, Jelena Lukanović, Marina Popić, Kristijan Mohorović, Gordana Marinov, Ivan Perač, Željka Gašparović, Ksenija Župčić, Sanja Posedel, Hrvoje Tramontana, Monika Vidas, Jure Javoran, Tomislav Lukanić, Dean Ivančević i Amela Sijarić. (I. Š .K.)


 
''Krši li priziv savjesti nečije tuđe pravo?!'', Novi list, 6. 2. 2015.
 
OKRUGLI STOL PRIZIV SAVJESTI U MEDICINSKOJ PRAKSI
 
Krši li priziv savjesti nečije tuđe pravo?!

Pravno gledano, priziv savjesti može vrijediti do onog trenutka dok ne ugrožava život pacijenta

 
 
Vrlo široka medicinska tema – sudionici rasprave  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Kad je riječ o prizivu savjesti u medicinskoj praksi, niti pacijent, niti liječnik ne mogu samostalno donositi odluke, a samo sveobuhvatno definiranje propisa može riješiti sve češće sporove oko priziva savjesti – neki su zaključci okruglog stola »Priziv savjesti u medicinskoj praksi: kada je i koliko doista utemeljen« koji je jučer održan na Fakultetu zdravstvenih studija. Okrugli stol zajednički su organizirali Fakultet zdravstvenih studija, Medicinski fakultet i Zaklada Sveučilišta, a kako je kazao dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Alan Šustić, organiziranje ovakvih skupova jedan je od zadataka novoosnovanog fakulteta. Šustić je dodao da se priziv savjesti promatra najčešće kao ekskluziva ginekologije, no on kao anesteziolog može potvrditi da se radi o vrlo širokoj medicinskoj temi. 
    O prizivu savjesti u medicini govorili su predstojnica Klinike za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen, novinarka Nađa Berbić, teolog prof. dr. Josip Grbac, predstojnik Klinike za ginekologiju prof. dr. Herman Haller, glavna sestra Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Snježana Juričić, Hajrudin ef. Mujkanović iz Islamske zajednice Rijeka, Snježana Prijić-Samaržija s
Nužno sveobuhvatno definiranje propisa 
    
    Ginekolozi su najistureniji medicinski profesionalci kad je u pitanju priziv savjesti, počevši od pitanja pobačaja, medicinski potpomognute oplodnje, kontracepcije, prenatalne dijagnostike i liječenja majki s nezadrživim gubitkom trudnoće. Herman Haller upozorava da je jedan od velikih problema pritom nedeklarirani priziv savjesti, a to je profesionalac koji potiho gura svoj stav i neće informirati pacijenta. 
    – Moje razmišljanje je da aktualna situacija u društvu bitno određuje usmjerenost politike koja je na neki način vezana uz zakone. Tako je Jugoslavija 1978. godine donijela jedan progresivan zakon kojim se regulira pitanje pobačaja, i isto tako je Hrvatska donijela jedan progresivan zakon o prizivu savjesti. Samo sveobuhvatno definiranje propisa može riješiti pitanje problema priziva savjesti – rekao je Haller.
 Filozofskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Dalida Rittossa s Pravnog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Željko Župan s riječke Klinike za anesteziologiju. 
    – Mi transfuziolozi vrlo često se susrećemo s odbijanjem transfuzije, najčešće iz vjerskih razloga, kazala je Sanja Balen, pitajući se kakvo je opravdanje sustava prema ostalim pacijentima u slučaju osobe koja odbije transfuzijsko liječenje i dobiva skuplju alternativu te zašto bi na savjesti liječnik trebao imati pacijenta koji je odbio transfuzijsko liječenje. Prisjetila se i riječkog slučaja djeteta Jehovnih svjedoka koji su odbili transfuzijsko liječenje i dok se razmatralo što će se učiniti, dijete je umrlo. Balen, kao i većina sudionika, smatra da je strašno da roditelj na ovaj način odlučuje u ime djeteta, dok Željko Župan drži da u ovakvim i sličnim slučajevima krucijalna ulogu imaju institucije jer niti pacijent niti liječnik nemaju pravo samostalno donositi odluke. 
    – Savjest je stvar razuma, dakle nije to kategorija vjere, a pitanje je krši li moj priziv savjesti i nečije tuđe pravo. Mislim da je pravo na život bitnije od ispovijedanja vjere, odbiti transfuziju za drugog zbog vjere, nije dobro – smatra Josip Grbac koji se protivi sociološkoj definiciji savjesti koja savjest definira prema trendovima. Njegovo je mišljenje da, kad se jasno uredi definicija savjesti, neće biti velike razlike između vjerske savjesti i humanistčke savjesti. 
    Pitanje doniranja organa, eutanazije, pitanje medicinski potpomognute oplodnje, samo su neka od pitanja koja, kako je kazao Hajrudin ef. Mujkanović, muče islamske pravnike.
    Dalida Rittossa naglasila je da priziv savjesti pravno gledano može vrijediti do onog trenutka dok ne ugrožava život pacijenta, a slično smatra i Snježana Prijić-Samaržija: da priziv savjesti ne smije štetiti. 
    Nađa Berbić podsjetila je da liječnik mora biti svjestan društvenog ugovora koji obilježava medicinsku struku te da medicina ima monopol na obavljanje određene prakse. Oni koji ometaju ostvarivanje prava pacijenata, nameću svoju savjest pacijentima i zaboravljaju da svoj posao obavljaju u prvom redu zbog društva.

B. ČALUŠIĆ



 
''Studenti žele diplomu Medicine'', Novi list, 5. 2. 2015.
 

NEZADOVOLJNI
 ZDRAVSTVENI STUDIJI

 
Studenti žele diplomu Medicine
 
 
RIJEKA » Unatoč tome što su studenti novoosnovanog Fakulteta zdravstvenih studija početkom prosinca nakon višesatnih razgovora s dekanom te ustanove prof. dr. Alanom Šustićem i rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom postigli dogovor da će svim polaznicima novog fakulteta koji su studij započeli na Medicinskom fakultetu te su početkom ove akademske godine prebačeni na novu ustanovu biti izdana diploma oba fakulteta – studenti su ponovo nezadovoljni. Uzrok njihovog nezadovoljstva opet je isti, a riječ je o prebacivanju studenata s Medicinskog fakulteta na novu ustanovu. Naime, osnivanjem Fakulteta zdravstvenih studija ukupno je 726 studenata diplomskih sveučilišnih studija iz područja fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva s Medicinskog fakulteta prebačeno na novi fakultet, a dio studenata tvrdi da s takvom odlukom nisu bili upoznati i ne žele je prihvatiti. Iako dekani oba fakulteta, kao i rektor, smatraju da studenti prebacivanjem na novu ustanovu nisu nimalo zakinuti, jer pohađaju identičan program kao i do sada, jednako kvalitetan i u boljim prostorima te u konačnici dobivaju jednako vrijednu diplomu riječkog Sveučilišta, studenti se još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da neće diplomirati na Medicinskom fakultetu koji su i upisali. 
    – Puno je tu apsurda jer prije nego što ćemo diplomirati prebacili su nas na Fakultet zdravstvenih studija, a svi nastvanici su nam s Medicinskog fakuleteta u Rijeci čiji studenti smo bili sve do nedavno, koristimo knjižnicu Medicinskog fakulteta, svi mentori za diplomske su nam s Medicinskog fakulteta, ispite polažemo na Medicinskom fakultetu, a žele nam nam dati diplomu Fakulteta zdravstvenih studija kojeg niti nema u bazama. Obećali su dvojne diplome, ali nitko ne odgovara na pitanje koji će dekan to potpisati, čiji pečat ćemo imat ili pak u čiju matičnu knjigu idemo, kažu studenti. 
    Sve što žele, dodaju, diploma je Medicinskog fakulteta, jer kada su ga upisivali za Fakultet zdravstvenih studija nisu ni znali da postoji ni da će ikada postojati. Međutim, dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Alan Šustić takve zahtjeve studenata drži neosnovanim, te ponovo naglašava da u njihovom prebacivanju na novu ustanovu nema ništa sporno. 
    – Sve je transparentno i pravno regulirano. Postigli smo dogovor da će studenti koji su upisali Medicinski fakultet, a završavaju Fakultet zdravstvenih studija dobiti dvojne diplome, odnosno diplome jednog i drugog fakulteta koje će potpisati oba dekana, ističe prof. dr. Šustić. 
    Tvrdnju da novi fakultet nije uveden u baze dekan odbacuje, jer pojašnjava radi se o fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koje spada u red ozbiljnih sveučilišnih institucija te zaključuje da je riječ tek o nekolicini nezadovoljnih studenata, a ne o stavu svih polaznika Fakulteta zdravstvenih studija.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Osmišljavanje studijskog programa o rukovođenju u visokom obrazovanju'', Novi list, 5. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI DOMAĆIN ČETVERODNEVNE RADIONICE O STRATEŠKOM MENADŽMENTU

Osmišljavanje studijskog programa o rukovođenju u visokom obrazovanju
 
 
Snježana Prijić Samaržija  * Foto:RIJEKA » U sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) Sveučilište u Rijeci bit će od 10. do 13. veljače domaćin radionice na temu »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«. 
    HEISEE inicijativa temeljena je na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji (Institute of Higher Education, University of Georgia), a cilj joj je osmisliti studijski program o rukovođenju u visokom obrazovanju. Četverodnevna radionica okupit će predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, a pojašnjavajući kako se kreatori obrazovnih politika i čelni ljudi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj značajno zalažu za institucionalnu autonomiju prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se time stavlja fokus na odgovornost samih institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i na njihovo služenje potrebama društva i gospodarskog sektora. 
    – Ostali prioriteti, podcrtani i nacrtom nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, uključuju poticanje izvrsnosti u poučavanju i znanstvenim istraživanjima. Postizanje ovih bitnih nacionalnih ciljeva na području visokog obrazovanja zahtijeva akademsko vodstvo koje posjeduje visoku razinu profesionalnosti i stručnosti u strateškom upravljanju složenim institucijama. Strateški menadžment u modernom sveučilištu zahtijeva razumijevanje organizacije uz pomoć širokog spektra znanja, od osnova financija do pripremanja odgovarajućih strateških pitanja za analizu institucijskih istraživanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Besplatne radionice tematski će obraditi teme jednog od modula planiranog studijskog programa, a predavači će biti stručnjaci s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji: dr. sc. Tim Cain i dr. sc. Michael McClendon, Southern Methodist University (SMU), Edward Simpson i Lucia Brajković te nastavnici Sveučilišta u Rijeci i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Radionica je financirana iz projekta Veleposlanstva SAD-a, Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišta u Georgiji, SAD. (I.Š.K.)


 
''Tanja Ivošević doktorirala'', Novi list, 3. 2. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Tatjana Ivošević doktorirala
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Analiza finih frakcija aerosola u Rijeci pomoću nuklearnih analitičkih tehnika« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti iz polja interdisciplinarnih tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Tatjana Ivošević. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: prof. dr. Vladimir Medica i prof. dr. Julijan Dobrinić s Tehničkog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Ivica Orlić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. (A. P.)
 


 
''Do novog studentskog doma u godinu dana'', Novi list, 2. 2. 2015.
 
 
PROJEKT DEVASTIRANO PRENOĆIŠTE HŽ INFRASTRUKTURE U VLASNIŠTVU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Do novog studentskog doma u godinu dana

Prema ideji djelatnika sveučilišne tvrtke Strip d.o.o. narednog bi ljeta u Prvomajskoj ulici devastirani neboder trebao postati studentski dom s 252 »pametne« sobe koje će raspolagati sa šestotinjak ležajeva 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
Adaptacija će se realizirati po modelu javno-privatnog partnerstvaRIJEKA » Bez struje i vode, potpuno razbijen namještaj, hrpe smeća u kojem se miješaju godinama stari ostaci hrane s polutrulom odjećom i posteljinom, izmetom, iglama, leševima ptica, bez ijednog utikača u zidu, s poplavljena posljedna tri kata bivše prenoćište HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici daleko je od onoga što bi petnaest katova visok neboder kroz nešto više od godinu dana trebao postati. Naime, prostor koji trenutno neodoljivo podsjeća na kulise iz horor filmova i predstavlja potencijalni izvor zaraze prije dva je tjedna prešao u vlasništvo Sveučilišta u Rijeci i prema ideji djelatnika sveučilišne tvrtke Strip d.o.o. narednog bi ljeta u Prvomajskoj ulici potpuno devastirani neboder trebao postati studentski dom s 252 »pametne« sobe koje će raspolagati sa šestotinjak ležajeva. 
    Neboder koji već godinama služi kao svratište noćnih posjetitelja, ali i prenoćište onih bez krova nad glavom, toliko je uništen da gotovo nema četvornog metra prostora kojim se može nesmetano hodati, a jednako tako gotovo nema stvari koja je ostala na mjestu na kojem treba biti, jer sve je porazbijano i iščupano. Na tisućama četvornih metara prekrivenih svakojakim otpadom naziru se i ostaci nekadašnje knjižnice koja se danas svodi tek na dijelove socijalističkih i marksističkih naslova, a jedino što je u tom devastiranom prostoru ostalo netaknuto slika je Josipa Broza Tita. 
    
Tri godine priprema

No, unatoč toj zastrašujućoj slici dugogodišnjih vandalističkih pohoda u tvrtki Strip više su nego optimistični, jer kako objašnjava Danko Žitnić po završetku adaptacije taj će devastirani prostor postati zgrada visoke energetske učinkovitosti vrijednosti 70 milijuna kuna. 
    – Ovaj tjedan završavamo dokumentaciju za javni poziv kojim ćemo tražiti adekvatnog strateškog partnera za adaptaciju. Naime, adaptacija će se realizirati po modelu javno-privatnog partnerstva, a očekivanja su da će radovi započeti na ljeto, najavljuje Žitnić. 
  
Prenoćište sagrađeno 1980. godine 
    
    Bivše željezničko prenoćište sagrađeno je 1980. godine, a zatvoreno je posljednjeg dana 2007. godine te je od tada prepušteno propadanju. Tvrtka HŽ Infrastruktura prvi put pokušala je prije pet godina prvi put prodati neboder u Prvomajskoj ulici po početnoj cijeni od 50 milijuna kuna, ali bezuspješno. Pokušaj prodaje ponovljen je u nekoliko navrata, a među potencijalnim kupcima proteklih se godina spominjao Grad Rijeka. Interes je pokazao i GP Krk koji je na jednom od natječaja za kupnju nebodera ponudio 7,3 milijuna kuna što je HŽ odbio kao premali iznos. U međuvremenu su u HŽ Infrastrukturi došli na ideju dugoročnog iznajmljivanja objekta, uz uvjet da će ga najmoprimac obnoviti, no i potraga za takvim partnerom bila je bezuspješna.
   Za rekonstrukciju bivšeg željezničkog konačišta potrebno je osigurati 30 milijuna kuna, a budućem se partneru nudi ozbiljan projekt, jer u pozadini preuzimanja objekta odrađena je cjelokupna projektna priprema te je napravljena potpuna analiza. Strip je, kažu njegovi djelatnici, tri godine radio na tom projektu čiji je rezultat da je Sveučilištu za jednu kunu pripao neboder vrijedan 25 milijuna kuna. Objekt je Sveučilištu ustupio Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a po završetku adaptacije neboder će raspolagati s 8.670 četvornih metara korisne površine. Uz sobe zgrada će sadržavati i teretanu te ugostiteljski objekt, a na svakom će se katu nalaziti i dnevni boravak koji će služiti za druženje studenata. 
    – S obzirom na blizinu studentskog restorana Index, zgrada neće sadržavati restoran, ali će imati kafe bar. Trenutno se na svakom katu nalazi jedan zajednički sanitarni čvor, a u planu je napraviti jedan sanitarni čvor za dvije sobe, kao i proširiti kvadraturu soba zatvaranjem balkona. Računamo da sada imamo 35 do 40 posto građevinskih radova gotovo, kaže Žitnić. 
    
Turistička funkcija

Dom će raspolagati i svojom teretanom, a bit će i komercijalnog karaktera. Naime, aneks zgrade u kojem je nekada bila smještena ambulatna preuredit će se u hostel s 51 ležajem, što kapacitetima, kaže Žitnić, odgovara jednom autobusu posjetitelja. 
    – Taj će se dio koristiti kao hostel tijekom cijele godine, dok će ostali smještajni kapaciteti pretvoriti u hostel tijekom ljetnih mjeseci, kada ne bude studenata, navodi Žitnić. 
    Na posljednjoj etaži nebodera planirane su sobe većeg standarda za gostujuće profesore ili pak komercijalni smještaj, a budući studentski dom koji će prvenstveno služiti za smještaj studenata obližnjih fakulteta koji se neće seliti u Studentski kampus, zajedno s postojećim studentskim naseljem i smještajnim kapacitetom u Kampusu osigurat će studentima riječkog Sveučilišta smještajni kapacitet od 1.500 do dvije tisuće ležajeva.
 




 
''Novi specijalisti promocije zdravlja'', Novi list, 30. 1. 2015.
 
PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 
 
* Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu u Rijeci jučer su promovirani sveučilišni specijalisti promocije zdravlja i prevencije ovisnosti. Zvanje sveučilišnog specijalista promocije zdravlja i prevencije ovisnosti stekli su: Stela Bakarčić, Renata Domijan, Nataša Dragaš-Zubalj, Nataša Jurković, Martina Kalčić, Daniela Krnić, Andrea Mataija Redžović, Suzana Mravinac, Karla Mušković, Marina Njegovan, Danijela Perić Kosović, Ksenija Petelin, Ksenija Petrović Ljubotina, Nataša Tomljanović i Daina Udovicich Corelli. Jučer su promovirani i sveučilišni magistri menadžmenta u zdravstvu: Ines Brajac, Lana Kuloglić, Vladimir Mozetič i Goran Palčevski. (B. Č.)



 
''Novi studijski programi na medicini i u Iki'', Novi list, 28. 1. 2015.
 
SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA ŠKOLARINE OSTAJU NA RAZINI PROŠLOGODIŠNJIH

Novi studijski programi na medicini i u Iki

Riječ je o poslijediplomskim studijima Endokrinologija i dijabetologija, Gastroenterologija, Kardiologija te Opća interna medicina i Internistička onkologija, te preddiplomskom sveučilišnom programu Marketing u turizmu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Članovi Senata sveučilišta pred početak jučerašnje sjednice * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Preddiplomski sveučilišni studijski program Marketing u turizmu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te poslijediplomski studiji Medicinskog fakulteta Endokrinologija i dijabetologija, Gastroenterologija, Kardiologija te Opća interna medicina i Internistička onkologija – novi su programi Sveučilišta u Rijeci za koje su članovi Senata na jučerašnjoj sjednici donijeli odluku o upućivanju u postupak Agenciji za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Inicijalna akreditacija tih programa je završena, a početak njihove izvedbe planira se za iduću akademsku godinu. 
    Senat je jučer donio i odluku o punom iznosu participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu preddiplomskih stručnih i sveučilišnih, integriranih sveučilišnih te diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija koji će iduće akademske godine ostati na razini prošlogodišnjih iznosa. U praksi će to značiti da će studiji koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te studij matematike koštati 5.500 kuna, odnosno cijena jednog ECTS boda bit će 91,67 kuna. Studiji koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te studij fizike i iduće će 
Ivanu Vrkljanu zvanje professor emeritus 
    
    Senat je prihvatio i odluku o dodjeli počasnog znanstveno-nastavnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Ivanu Vrkljanu s Građevinskog fakulteta, dok je za dekana Fakulteta zdravstvenih studija potvrđen prof. dr. Alan Šustić, a u zvanje redovitog profesora na pet godina potvrđena je prof. dr. Darinka Vučković s Medicinskog fakulteta.
godine imati cijenu 7.370 kuna, odnosno jedan će ECTS bod koštati 122,83 kuna, a s cijenom od 9.240 kuna i cijenom ECTS boda od 154 kune najskuplji će i dalje biti studiji koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti (osim matematike i fizike), biomedicine i zdravstva, odnosno nastavnom području struke biomedicine i zdravstva te umjetničkom području. 
    Jučer je usvojena i odluka o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu studentskih kredita za akademsku godinu 2014./2015., a riječ je o kreditima za pokrivanje troškova školarine koji ovisi o iznosu školarine institucije koju student pohađa, od 200 do 11 tisuća eura, te kreditima za pokrivanje troškova života, u iznosu od 70 do 300 eura mjesečno. 
    Rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na jučerašnjoj je sjednici najavio i održavanje četverodnevne radionice o temi »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof. dr. Snježane Prijić Samaržije u sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) Sveučilište u Rijeci organizirat će tu radionicu od 10. do 13. veljače. HEISEE inicijativa temeljena je na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji (Institute of Higher Education, University of Georgia), a cilj joj je osmisliti studijski program o rukovođenju u visokom obrazovanju. Predavači će biti stručnjaci s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji dr. sc. Tim Cain i dr. sc. Michael McClendon, Southern Methodist University (SMU), Ed Simpson i Lucia Brajković te nastavnici Sveučilišta u Rijeci i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
 


 
''Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu'', Radio Rijeka, 28. 1. 2015.
AUDIO


Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu

Foto: Nives Ažić

Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu

AUTOR: Josip KrmpotićOBJAVLJENO: 28.01.2015 12:19

Rijeka i Zagreb domaćini su Europskim sveučilišnim igrama 2016. godine. Imamo maskotu, hrčka, kojem tražimo ime te spoznaju da je ljeto 2016. sve bliže. Pripreme su, u Rijeci, u punom zamahu – počela je gradnja paviljona studentskog smještaja u Kampusu na Trsatu.

Premda nam se možda čini da je sve skupa još jako daleko, studentska sportska 2016. je sve bliža. Kako danas stojimo s potrebnim smještajnim studentskim kapacitetima? Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin tumači da danas stojimo loše, ali vjeruje da ćemo 2016. stajati dobro.

Počela je izgradnja  tri paviljona u Kampusu u kojima će biti oko 750 novih ležajeva za studente, naravno sa standardom i kvalitetom višim od sadašnjih. Domove na Kampusu grade sredstvima strukturnih fondova EU, a javno-privatnim partnerstvom preuredit će neboder u centru Rijeke što ga je Sveučilištu darovala država.

Do novaca nije bilo lako doći, ali se Sveučilište u Rijeci izuzetno dobro pripremilo, a to je već pola uspjeha. Lučin ističe da su iz strukturnih fondova rezervirali 105 milijuna eura za poboljšanje studentskog smještaja. Krenuli su s prva tri paviljona, a projektiraju i ostatak. Nadaju se da će ugurati još tri barem, možda za 2017. ili 2018.

Rokovi pritišću, svibanj 2016. idealna je granica za završetak radova u Kampusu. Rektor dodaje da paralelno moraju graditi paviljone i riješiti infrastrukturu: prometnice, grijanje i sve ono što treba da bi paviljoni proradili. A treba ih i opremiti. Uostalom, u goste će nam, samo u Rijeku, stići 1500 studenata iz 45 zemalja s više od 200 sveučilišta iz cijele Europe. Javlja Josip Krmpotić:


 
''Gradnja smještajnih kapaciteta na sveučilišnom Kampusu'', www.vojko-obersnel.com , 25. 1. 2015.
 

Pero Lučin

Projekt: Gradnja smještajnih kapaciteta na sveučilišnom Kampusu | Objavljeno:

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin govori o upravo započetoj gradnji smještajnih kapaciteta za studente na riječkom Kampusu

Pero Lučin

Pitanje: Na Sveučilišnom Kampusu na Trsatu upravo započinje gradnja smještajnih kapaciteta za studente. Možete nam pobliže objasniti o kakvim je kapacitetima riječ i kojim je sredstvima sam projekt financiran?

Lučin:  Sveučilišni kampus na Trsatu ponovno postaje veliko gradilište jer počinje izgradnja tri objekta studentskog smještaja. Nakon više od dvije godine, koliko je prošlo od izgradnje posljednjeg objekta, u Sveučilišni kampus useljavaju  građevinski strojevi, a u idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva. Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva.

Pitanje:  Koliko je kapacitet spomenuta tri smještajna  paviljona?

Lučin: Prema očekivanjima gradnja objekata iz druge faze, koji će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, trebala bi započeti do kraja ove godine. Procjenjujemo da će izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna, jer tu se ne radi samo o izgradnji paviljona, već i o pratećoj infrastrukturi, šetnicama te opremi paviljona. Smještajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. Paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu i sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. Izgradnjom tri paviljona u Kampusu i adaptacijom nebodera HŽ Infrastrukture studenti riječkog Sveučilišta napokon će dobiti adekvatan studentski smještaj te će se okončati desetljećima prisutan problem nedovoljnih studentskih smještajnih kapaciteta. Naime, Studentski centar Rijeka za 650 ležajeva, koliko trenutno iznosi smještajni kapacitet, svake godine zaprimi pet do šest puta više molbi, a planiranim radovima iduće godine nudit će im se oko 1.200 novih ležajeva.

Pitanje: Da li nam možete reći kad predviđate dovršetak  započetih radova?

Lučin: Prva tri paviljona, koja počinjemo graditi  u siječnju 2015., moraju biti gotova do početka Europskih sveučilišnih igara. Naime, predviđeno je da se ti paviljoni koriste kao infrastruktura za Europske sveučilišne igre. Vjerujemo da će do 15. svibnja 2016. biti gotova  gradnja i veći dio opremanja, jer već iza 15. srpnja 2016. očekujemo prve studente sportaše. 

Pitanje: Što će izgradnja ovih smještajnih kapaciteta značiti za sam život na Kampusu?

Lučin: Prije svega,  Kampus bez studenata koji žive u njemu teško je interpretirati kao Kampus. Tek izgradnjom ovih smještajnih kapaciteta za studente Kampus će zaživjeti u punom smislu. Očekujemo da će već i ovih 750 kreveta donijeti bitnu promjenu u životu Kampusa. Također, ako uspijemo prema planu izgraditi  i ostatak smještajnih kapaciteta, onda možemo očekivati da će na prostoru Kampusa dnevno biti i do 1500 studenata. To podrazumijeva jednu potpuno drugačiju atmosferu, Kampus će „živjeti“ od 0 do 24. Dakle, ne radi se o tomu da studenti negdje spavaju, jedu i eventualno se zabavljaju, već o tomu da kroz druženje  stječu različita iskustva,  nova znanja koja onda mogu primijeniti  u svojim istraživanjima i projektima. Ukratko, Kampus treba postati centar njihovog  života.

Preneseno s: https://www.youtube.com/watch?v=AD0X0CVnm-Q

 
''Predstavljena knjiga Zlatka Kramarića'', Novi list, 23. 1. 2015.
 
 
PRAVNI FAKULTET
 
 
Branko Čegec, Ivana Žužul, Zlatko Kramarić i  Željko Bartulović  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Na riječkom Pravnom fakultetu predstavljena je knjiga Zlatka Kramarića »Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike«. Autor je kazao da je riječ o temi koja je bolna i traumatična, ali da je unatoč tome o njoj pokušao progovoriti na način drugačiji od dnevnopolitičkoga. O knjizi su govorili profesori Ivana Žužul s osječkog Sveučilišta, Željko Bartulović s riječkog Pravnog fakulteta i u ime izdavača, Meandarmedije, urednik Branko Čegec. 
    – Nedavno sam sreo profesora Predraga Matvejevića koji je prije 30 godina napisao »Jugoslavenstvo danas«. Mislio sam već tada da je ta tema pase. Ali, riječ je o bolnoj i traumatičnoj temi o kojoj sam pokušao progovoriti na drugačiji način jer na moj identitet utječu s jedne strane Strossmayer i Krleža, a s druge strane Starčević i Matoš. Nekada je riječ o dijalogu, a nekada o konfliktu, a moja je knjiga pogled s centra na ideju jugoslavenstva i posvećena je Vladi Gotovcu, rekao je Kramarić. 
    Profesorica Žužul istaknula je da je riječ o zavodljivom štivu zbog esejističkog stila kojim je metajezik olabavljen, ali jednako tako štivu koje je u dosluhu sa suvremenim teorijama i teoretičarima kao što su Lyotard, Brubaker, Derrida, Bhabha. Profesor Bartulović poručio je da prošlost treba proučavati sa svih aspekata – i pozitivnih i negativnih, a Branko Čegec upozorio je da se pitanje jugoslavenstva pojavljuje paušalno na dnevno-političkoj razini, da je u knjizi riječ o povijesnom i teorijskom osvrtu koji otvara čitav niz pitanja i potiče na daljnju raspravu.
 


 
''S faksa ravno na posao'', Novi ist, 23. 1. 2015.
 
NEMA STRAHA ZA NJIH POTRAŽNJA ZA DIPLOMANTIMA STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA VIŠESTRUKO VEĆA OD PONUDE

S faksa ravno na posao

I diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Godišnje prosječno 300 studenata završi Tehnički fakultet i nitko od njih ni ne vidi biro rada * Foto: M. GRACINRIJEKA » Studije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci godišnje u prosjeku završi tristotinjak studenata i nitko od njih nikada ne vidi burzu rada. Potvrđuju to i podaci riječkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer potražnja za diplomantima studija strojarstva, elektrotehnike i računarstva višestruko je veća od ponude. Samo lani poslodavci su tražili 308 radnika tog profila, a u ponudi ih je bilo tek 169. Međutim, u stvarnosti potražnja za tim profilom kadra daleko je veća, jer kako pojašnjava predstojnica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić, potražnja za deficitarnim zanimanjima često nije evidentirana. Uobičajena je praksa da poslodavci zaobilaze Zavod i »regrutacija« kadra vrši se već na samom fakultetu. 
    
Traženi socijalni radnici

– Poslodavci nisu obavezni raspisivati natječaje preko nas i najčešće već imaju saznanja o deficitarnosti traženih kadrova te vrlo često do tih kadrova dolaze u suradnji s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima. Treba napomenuti i da broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ-u PU-u Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada, navodi Tomašić. 
    Činjenicu da studenti Tehničkog fakulteta sa studija idu direktno na posao potvrđuje i dekan prof. dr. Goran Turkalj te ističe kako studenti nerijetko rade već za vrijeme studija, a jednako su traženi i unutar i izvan hrvatskih granica. Po završetku studija rado ih prihvaćaju sve države zapadne Europe, no i za vrijeme studija rade u inozemstvu. Jedan od takvih primjera suradnja je s jednom od najvećih svjetskih tvrtki u području metalne industrije, talijanskim Danieliem, gdje riječki studenti odrađuju projekte, ali i svoje diplomske radove. 
    – Svako toliko nazove nas neka tvrtka i zatraži da preporučimo studente. Ima puno upita iz riječkih tvrtki, pogotovo malih projektantskih firmi, ali i upita izvana. Nerijetko naši studenti već za vrijeme studiranja rade preko student servisa i kada diplomiraju nastavljaju raditi za istog poslodavca. Međutim, stanje nezaposlenosti ili zapošljavanja ne treba gledati samo u okviru naše županije, jer 50 posto studenata našeg fakulteta dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a slična je situacija i na cijelom Sveučilištu, kaže prof. dr. Turkalj. 
    Nisu samo diplomanti Tehničkog fakulteta ti koji su na tržištu rada iznimno traženi, jer i diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra, a u suštini se radi o studijima koji se na Sveučilištu u Rijeci ne provode. Kadra te struke na riječkom tržištu rada gotovo da i nema, jer primjerice tijekom prošle godine na HZZ-u tražena su 24 diplomirana socijalna radnika, a kao nezaposlen prijavio se tek jedan. 
    – Obrazovni programi koji se ne provode u našoj županiji značajno utječu na deficitarnost pojedinih zanimanja te se kvalitetnom politikom stipendiranja pokušava umanjiti neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada naše županije, kaže Tomašić. 
    
Preporuke kvalitativnog karaktera

I prema ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socija
Samo lani na birou završilo 1.066 diplomiranih ekonomista 
    
    Kako već godinama na riječkom tržištu rada postoji kronični deficit određenog kadra, tako postoji i enorman suficit nezaposlenih s diplomama određenog područja, a uglavnom je riječ o ekonomskih i pravnim zanimanjima. Samo tijekom prošle godine na riječku podružnicu HZZ-a pristiglo je 1.066 novoprijavljenih s diplomama ekonomije te njih 285 s diplomama prava. Istovremeno poslodavci su lani zatražili 523 diplomirana ekonomista, a 816 vodi ih se kao nezaposleni. U takvoj situaciji mladi sa »suficitarnim« diplomama nerijetko prihvaćaju poslove za koje se nisu školovali, a tome su posebno skloni, kaže Tomašić, mladi ljudi bez obitelji koji su u sve većoj mjeri skloni i prostornoj mobilnosti. 
    – U trenutačnoj gospodarskoj situaciji nezaposlene osobe svjesne nedostatne ponude slobodnih radnih mjesta i suficitarnosti zanimanja prihvaćaju poslove izvan svog zvanja, a posebno su mladi spremni na profesionalnu i prostornu mobilnost. Na vrijeme čekanja na zaposlenje utječe i uključivanje u provođenje programa aktivne politike zapošljavanja, posebno mjere stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. U prošloj godini tom je mjerom obuhvaćeno je 220 diplomiranih ekonomista i 70 pravnih stručnjaka, kaže Tomašić. 
    U ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ je uz ekonomiju i pravo među suficitarne studijske programe ubrojio i likovnu pedagogiju, primijenjenu umjetnost, logistiku i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofiju. 
    
Razgovori za posao i prije diplome 
    
    Studenti Tehničkog fakulteta, završnih godina diplomskog studija strojarstva, smjer konstruiranje i mehatronika, Tedi Celega i Dino Brnčić iako još nemaju diplomu u rukama imaju jasno razrađen plan dolaska do posla, a on ne ide preko burze rada. 
    – Za mjesec i pol ću diplomirati i već sam odradio nekoliko razgovora za posao. Inače sam iz Pule, ali u Rijeci je veća šansa za naći posao pa mislim da ću i nakon diplome ostati ovdje, iako srce vuče kući, kaže Tedi. 
    Dodajući i kako sve intenzivnije razmišlja o odlasku u inozemstvo, kaže kako je odabrao Tehnički fakultet jer je to bilo jedino područje koje ga zanima. Njegov kolega Dino o odlasku u inozemstvo ne razmišlja, jer uvjeren je da će u Rijeci za solidnu plaću naći posao bez problema. 
    – Prema mojim saznanjima većina onih koji su lani i preklani završili fakultet dobili su posao u Rijeci ili Zagrebu. Osobno bih radije ostao ovdje, iako znam da ima onih koji su otišli raditi u inozemstvo. Planiram u studenom diplomirati i tijekom ljeta započeti s traženjem posla, ističe Dino. Kratak put od diplome do posla, kažu Dino i Tedi, nerijetko ide i preko profesora Tehničkog fakulteta koje poslodavci traže da preporuče svoje studente.
 lni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija područja su koja zahtijevaju veću proizvodnju kadra, a ta je analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, kaže Tomašić, provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. 
    – Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pritom su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, zaključuje Tomašić.
 


 
''Suvremena visokoučinkovita toplana'', Novi list, 22. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS POČELA IZGRADNJA KOGENERACIJSKE ENERGANE

Suvremena visokoučinkovita toplana
 
 
Prva faza projekta trebala bi biti realizirana u roku od  godine dana  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Na području Sveučilišnog kampusa na Trsatu započela je izgradnja kogeneracijske energane, koju gradi trgovačko društvo Energo. Riječ je o projektu vrijednom 10 milijuna eura koji se financira kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj sa 6,15 milijuna eura. Realizacija projekta podrazumijeva izgradnju suvremene visokoučinkovite kogeneracijske toplane za napajanje toplinskom energijom postojećih klijenata toplane Vojak. 
    Projekt podrazumijeva izgradnju nove kogeneracijske energane i zamjenu postojećih toplovodnih cijevi radi smanjivanja gubitaka u distribuciji toplinske energije. Osnovna djelatnost nove kogeneracijske energane Kampus je proizvodnja toplinske energije i energije hlađenja, a puštanjem u pogon nove energane Kampus doći će do zatvaranja postojeće toplane Vojak instalirane snage 14,5 MW. Nova kogeneracijska energana Kampus imat će 20 MW instalirane snage i istovremeno će proizvoditi toplinsku energiju za potrebe postojećih 2.500 korisnika toplane Vojak, kao i za potrebe Sveučilišnog kampusa i KBC Sušak te ujedno služiti za hlađenje objekata KBC-a. Energana će također proizvoditi električne energiju, a kao sirovinu za proizvodnju navedenih usluga koristit će prirodni plin. Projekt će se razvijati u dvije faze, a prva faza obuhvaća nabavu i ugradnju novih kotlova, IT sustava, ali i zamjenu dijela postojeće toplovodne mreže, u ukupnoj duljini od oko šest kilometara čime bi gubici u prijenosu toplinske energije trebali biti znatno smanjeni. U prvoj fazi u energanu će biti ugrađena tri nova kotla, a kako se i kada bude gradila nova bolnica, biti će dodavani novi, koji će pokriti potrebe KBC-a. 
    Prva faza projekta trebala bi biti realizirana u roku od godine dana, a po završetku izgradnje kogeneracijske energane područje Vojaka i dijela Trsata raspolagat će suvremenim energetskim objektom, a sličan, ali manji, objekt već je izgrađen u sklopu bazenskog kompleksa na Kantridi. (I. Š. K.)
 


 
''Usvajanje znanja o novim glazbenim tehnologijama'', Novi list, 21. 1. 2015.
 
TEČAJ PRODUKCIJA ZVUKA I GLAZBE
 
Usvajanje znanja o novim glazbenim tehnologijama
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci započelo je s prijavama za treći ciklus programa Primijenjenog tečaja produkcije zvuka i glazbe, koji će početi 27. veljače, a prijave traju do 20. veljače. Broj polaznika ograničen je na 15 kandidata, a uvedeni su i novi predmeti: osnove komponiranja, glazbene teorije i harmonije te mastering. Tečaj traje 173 sata i donosi 10 ECTS bodova, a namijenjen je pristupnicima koji posjeduju SSS te osnovna glazbena i informatička znanja. Polaznici će steći teorijska i praktična znanja o novim glazbenim tehnologijama i produkcijskim praksama. (I. Š. K.)
 


 
''Brucoše čeka 3.510 upisnih mjesta'', Novi list, 21. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠTE USVOJEN PLAN UPISA NA PREDDIPLOMSKE STUDIJE

Brucoše čeka 3.510 upisnih mjesta

Po broju upisnih mjesta prednjači Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji upisuje 475 studenata 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Upisna kvota za sljedeću akademski godinu na razini prošlogodišnjeRIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na preddiplomske studije upisati 3.510 brucoša, a najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, bit će osigurano za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis od 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanove ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata.
Zaokret prema tehničkim i prirodnim znanostima 
    
    Sudeći po popunjenosti upisne kvote na prošlogodišnjim upisima i to na ljetnom roku došlo je do zaokreta u interesu studenata koji su u sam vrh svojih prioriteta stavili tehničke, medicinske, biomedicinske te prirodne znanosti, za razliku od prijašnjih generacija koje su preferirale humaniste znanosti, kao i fakultete ekonomske grupacije. Naime, na prošlogodišnjim su upisima Tehnički, Pomorski, Medicinski i Učiteljski fakultet te odjeli za matematiku, informatiku i biotehnologiju na prvom upisnom roku zabilježili visoku popunjenost kvote od 90 posto. Zaokretu u interesu studenata prema studijskim programima u tehničkim, medicinskim i biomedicinskim te prirodnim znanostima na Sveučilištu su tumačili činjenicom da se radi o studijskim programima koji jamče veće šanse za zapošljavanje. No, istovremeno Sveučilište u Rijeci i njegove sastavnice u proteklim su godinama provodili posebne projekte kojima se radilo na informiranju, pripremanju i stipendiranju studenata upravo u ovim područjima iz razloga što je strateški cilj Sveučilišta poticati upisivanje i završavanje studija u područjima za koje postoji veća potreba na tržištu rada.
 
    Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku, broj je osiguranih mjesta za izvanredne studente, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim kvotama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata, poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog, Medicinskog i Učiteljskog fakulteta te Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, kojima se nudi 325 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 150 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 180 mjesta za izvanredne studente, a svega je 20 mjesta više osigurao i za redovne studente, dok u upisnoj kvoti Pravnog fakulteta izvanredni studenti zauzimaju 100 mjesta, a Pomorski fakultet 120. 
    Prijave studijskih programa u ljetnom upisnom roku trajati će do 17. srpnja 2015. godine, a orijentacijske rang liste bit će objavljene 30. travnja. Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja.
 



 
''Projekt internacionalizacije poslovanja'', Novi list, 20. 1. 2015.
 
STEP RI

Projekt internacio-nalizacije poslovanja
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri zahvaljujući sredstvima iz Poduzetničkog impulsa 2014. provodi projekt internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća. Cilj projekta je potaknuti internacionalizaciju poslovanja subjekata malog gospodarstva uklanjanjem prepreka za izlazak na inozemna tržišta sufinanciranjem sudjelovanja malih i srednjih poduzeća na međunarodnim gospodarskim susretima. Naime, međunarodni gospodarski susreti su idealna prilika za razmjenu iskustava i za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera iz regije radi ostvarivanja globalne konkurentnosti kroz regionalnu suradnju, a javni je poziv otvoren do 8. veljače. (I. Š. K.)





 
''Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada, ekonomija i pravo - na burzu'', Novi list, 20. 1. 2015.
 
ŠTO STUDIRATI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE IZDAO NOVE PREPORUKE UPISNE POLITIKE

Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada,
ekonomija i pravo – na burzu

Treba smanjiti broj studenata ekonomije, prava, likovne pedagogije, primijenjene umjetnosti, menadžmenta u pomorstvu, hrvatskog jezika i filozofije. Deficitarni su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, geografija... Tehničke i prirodne znanosti otvaraju vrata rada, a ekonomija i pravo vrata burze 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Diplomanti tehničkih fakulteta ne moraju strahovati od nezaposlenosti * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija – područja su koja, prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Naime, svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Cilj je preporuke smanjenje strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima HZZ predlaže smanjenje upisne kvote samo za upravni studij. 
    Stav je riječkog Sveučilišta, kaže prorektorica za studije i studente prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, da se preporuke ozbiljno razmatraju svake godine, no istovremeno Sveučilište je mišljenja da je Hrvatska tako mala da je besmisleno definirati upisne politike na razni županija, što HZZ radi. 
    
Razlike po županijama

– Na Sveučilištu Rijeci studira oko 50 posto studenata koji nisu iz Rijeke, a među njima je velik broj onih koji nisu ni iz naše županije. Također, promoviramo mobilnost studenta koja je gotovo pravilo u zemljama poput Velike Britanije ili Švedske. Drugim riječima, mi naše kvote definiramo očekujući studente iz cijele Hrvatske, a i šire. Prema tome, iako uvažamo potrebe Primorsko-goranske županije, kada ocjenjujemo preporuke, nama je referentni okvir cijela Hrvats
Mesari traženi, ali nitko to ne želi raditi
    
    Istovremeno s preporukama za studijske, izdane su i preporuke za srednjoškolske programe prema kojima programi za CNC operatera, slastičara, mesara i limara jamče radno mjesto, dok bi frizeri, prodavači, ekonomisti, upravni referenti, hotelijersko-turistički tehničari, dizajneri odjeće, grafički urednici-dizajneri te dizajneri unutrašnje arhitekture svoje karijeru po završetku obrazovanja mogli započeti na burzi rada te se za te programe preporuča smanjenje upisne kvote. No, unatoč tome što pojedini programi znače siguran posao, za njih već godinama nema interesa, a jedan od takvih je program za mesare čiju ovogodišnju generaciju učenika prvih razreda čini svega četvero učenika. Taj se program, kaže ravnateljica Obrtničke škole Opatija, Loredana Grdinić, zbog neinteresa učenika godinama nije provodio, a ove godine ta buduće četiri mesara dijele razred zajedno s frizerima. – Riječ je o teškom fizičkom poslu koji učenici ne žele raditi. Njima je to gadljivo i nije atraktivno unatoč tome što na burzi rada postoji deficit tog kadra. Slična je priča i s pedikerima, ove godine za taj nam se program nitko nije javio, navodi Grdinić.
 ka. Vidljivo je da tržište rada na razini Hrvatske u većini županija registrira deficit završenih studenta na studijima medicine, farmacije, strojarstva, informatike i računarstva, elektrotehnike, matematike, fizike i prirodnih znanosti, stranih jezika, odnosno anglistike i germanistike te psihologije. Jasno je da na zavodima za zapošljavanje najčešće ima najviše osoba koje su završile studije ekonomije, prava, prometa, politologije, učiteljske studije, kroatistike. Sugestija je da se povećavaju kvote u prvoj, a smanjuju u drugoj skupini. Pritom, imamo i situacije da su neka zanimanja u jednoj županiji deficitarna, a u drugoj suficitarna, kao što su primjerice kroatistika ili pravo. I to ukazuje da preporuke treba interpretirati u cjelini, upozorava prorektorica. 
    Činjenicu da riječko Sveučilište ozbiljno shvaća preporuke, uvođenje je stipendija i za područje prirodnih i tehničkih znanosti, te medicine i informacijsko-komunikacijske znanosti, ali i kreditnih olakšica za ta područja. 
    – U posljednjih nekoliko godina kvote u domeni ekonomije i prometa su smanjene. Međutim, mislim da su u pravu moji kolege s naših sastavnica koji obrazuje kadrove u ovim domenama, i koji ističu da bi trebalo istražiti s kojih su visokih učilišta osobe na zavodima za zapošljavanje, a koliko je naših studenta zaposleno. Naime, znamo da danas u Hrvatskoj ima veliki broj javnih i privatnih studija u ovoj domeni, a pitanje je je li kvaliteta stečenih kompetencija na svima ista i koji se među njima ipak lakše i brže zapošljavaju. 
    
Nije u kvotama sve

U nekim pak područjima koja su deficitarna, kao što je medicina, dentalna medicina ili farmacija za koje postoji interes, kvote su i ove godine visoke koliko to kapaciteti na sastavnicama dozvoljavaju. To znači da se sada više ne radi o mogućnosti povećanja kvota ili upisnoj politici, nego o povećanju kadrovskih i prostornih kapaciteta. U našoj županiji su deficitarna zanimanja za koje namamo studije kao što je geografija, glazbena pedagogija, rehabilitacija i logopedija, socijalna pedagogija i zasigurno trebamo razmišljati i o kapacitetima za pokretanje ovih studija. Međutim, posebno je zanimljvo da su deficitarna neka zanimanja za koja nisu popunjene kvote na diplomskim studijima poput fizike, strojarstva, matematike, elektrotehnike, informatike. 
    Dakle, u našoj upisnoj politici mi posebno vodimo računa o potrebama društva, imamo prostora, ali nema interesa potencijalnih studenta. Posebice se to odnosi na nastavničke diplomske studije na fizici, matematici i informatici koji, unatoč velikim potrebama, ne popune kvote. Ovdje se ozbiljno trebamo zapitati zašto mladi ljude ne žele studirati studije koji im osiguravaju radna mjesta, a vjerujem da je odgovor poglavito u statusu nastavnika u osnovnim i srednjim školama. S druge strane, interes postoji za studije za kojima nema izrazite tržišne potrebe. To nas upućuje na zaključak da se upisna politika ne svodi samo na kvote, već i na mobiliziranje interesa potencijalnih studenta za studije u kojima postoji veća šansa za zapošljavanje, kaže prof.dr. Samaržija. 
    Dodajući kako je važno voditi računa i o tome da ima mladih ljudi čiji je interes u područjima koja nisu deficitarna kao što su neke društvene, humanističke ili umjetničke struke, prof.dr. Samaržija zaključuje da se upalo u drugu krajnost i obrazovanje se gleda samo u svrsi tržišta rada, a ne osobnog usavršavanja i slobodnog izbora.





 
''Besplatna predavanja za starije od 55 godina'', Novi list, 19. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠTE 3. DOBI

Besplatna predavanja za starije od 55 godina
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci, uz potporu gradova Rijeke i Opatije, preko programa Sveučilišta za 3. dob nudi besplatna predavanja za građane starije od 55 godina. Prvo takvo predavanje, naziva »Grafika – od grafičkog otiska do matrice znanja« održat će se 20. siječnja u 17 sati na Filozofskom fakultetu. Riječ je o predavanju Melinde Kostelac, a cilj je definirati polje grafike i grafičke tehnike te navesti polaznike na prepoznavanje autentičnog grafičkog lista i razinu reprodukcijske tiskovine. (I. Š. K.)





 
''Bivše konačište HŽ-a postat će studentski doma sa 600 kreveta'', Novi list, 17. 1. 2015.
 
PRENAMJENA DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM DAROVAO SVEUČILIŠTU ZGRADU U ULICI 1. MAJA
 
Bivše konačište HŽ-a postat će studentski dom sa 600 kreveta

Adaptacija objekta koji će tijekom ljeta biti hostel trebala bi biti gotova za godinu dana. Uz sobe za studente i gostujuće profesore, u neboderu s 15 katova bit će uređena i teretana te ugostiteljski objekt 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Neboder u Ulici Prvoga maja pred velikom rekonstrukcijom  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin potpisao je jučer s predstojnikom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladenom Pejnovićem ugovor o darovanju zgrade konačišta HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici čija vrijednost iznosi 25 milijuna kuna. Sklopljenim ugovorom riječko je Sveučilište postalo vlasnikom nebodera visokog 15 katova čijim će preuređenjem studenti dobiti 600 ležajeva u »pametnim« sobama i zgradi visoke energetske učinkovitosti. 
    Naime, prema planu sveučilišne tvrtke Strip d.o.o., koja će voditi projekt rekonstrukcije nebodera, nakon adaptacijskih zahvata raspolagat će se s 8.670 četvornih metara korisne površine, a uz sobe zgrada će sadržavati i teretanu te ugostiteljski objekt. Prema najavama direktora Stripa, Ivana Roje, za rekonstrukciju bivšeg željezničkog konačišta bit će potrebno osigurati 30 milijuna kuna, a adaptacija će se izvršiti po modelu javno-privatnog partnerstva. 
    – Do kraja ovog mjeseca planiramo raspisati javni poziv kroz koji želimo naći adekvatnog strateškog partnera. Zainteresiranima nudimo ozbiljan projekt, jer u pozadini preuzimanja objekta odrađena je cjelokupna projektna priprema te je napravljena potpuna analiza. S kapacitetom od 600 ležajeva objekt će tijekom ljetnih mjeseci služiti kao host
Uskoro i preuzimanje vile Toplice u Lovranu? 
    
    Predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Strip d.o.o. prof. dr. Pavao Komadina kao jednu od prednosti nebodera u Prvomajskoj ulici istaknuo je blizinu većeg broja fakulteta koji se neće seliti u Sveučilišni kampus te je napomenuo da iza jučerašnjeg preuzimanja objekta HŽ Infrastrukture stoji trogodišnji rad. Ujedno je najavio mogućnost preuzimanja još jednog objekta istog vlasnika, a riječ je o lovranskoj vili Toplice čijim bi se preuređenjem riješio problem smještaja i prehrane studenata Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
el, a radi se o hostelskom kapacitetu koji je dvostruko veći od postojećeg riječkog kapaciteta tog tipa, najavio je Roje. 
    Kompletna adaptacija objekta trebala bi biti gotova za godinu dana, a projektom se planira povećanje postojeće kvadrature soba zatvaranjem balkona što će omogućiti smještaj dva studenta u sobi, dok su na posljednjoj etaži planirane sobe većeg standarda za gostujuće profesore ili pak komercijalni smještaj. Uz pretvaranje cijelog nebodera u hostel tijekom ljeta planira se u aneksu zgrade organizirati cjelogodišnji hostelski smještaj. 
    Prema Pejnovićevoj ocjeni projekt prenamjene nebodera u Prvomajskoj ulici primjer je valorizacije zapuštene državne imovine njenim stavljanjem u javnu funkciju, a dodajući kako su posljednji objekti studentskog smještaja u Rijeci izgrađeni prije 50 godina rektor Lučin je podsjetio da riječko Sveučilište raspolaže sa svega 650 studentskih ležajeva što je daleko ispod standarda. S izgradnjom prve faze studentskog smještaja u Sveučilišnom kampusu koja bi trebala početi ovih dana, te postojećim kapacitetima u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, kao i darovanom neboderom ti će se kapaciteti povećati na 1.500 do 2 tisuće ležajeva. 
    – To se poklapa s našim ambicijama i planovima internacionalizacije studija. Već sada na Sveučilištu imamo 8 tisuća studenata koji nisu iz Rijeke i kada se to pretvori u financijski promet onda je to 40 milijuna eura prihoda koji u Rijeku dolaze kroz studentsku potrošnju, zaključio je prof. dr. Lučin.



 
''Doktorirao Lovro Maglić'', Novi list, 15. 1. 2015.
 
POMORSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije pod nazivom »Model adaptivnog informacijskog sustava zapovjedničkog mosta« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologija prometa i transport na Pomorskom fakultetu Sveučilišta stekao je Lovro Maglić. Povjerenstvo za obranu doktorske disertacije činili su: doc. dr. Vlado Frančić i prof. dr. Damir Zec s Pomorskog fakulteta u Rijeci, mentor i član, te izv.prof. dr. sc. Toni Bielić s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirao Marko Valčić'', Novi list, 14. 1. 2015.
 
POMORSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije pod nazivom »Inteligentna estimacija u sustavima za dinamičko pozicioniranje plovnih objekata« na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski sveučilišni studij pomorstvo, smjer elektronika i pomorske komunikacije završio je Marko Valčić te je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstveno polje tehnologija prometa i transport. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Serđo Kos i prof. dr. Vinko Tomas s riječkog Pomorskog fakulteta te prof. dr. Sadko Mandžuka s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Na Trsatu počinje izgradnja novog studentskog doma'', Novi list, 14. 1. 2015.
 
 
VELIKO GRADILIŠTE UZ STUDENTSKU ULICU DO EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA 2016. NIKNUT ĆE NOVE ZGRADE

Tri objekta s ukupno 650 ležajeva gradit će splitska tvrtka Lavčević, investicija je vrijedna oko 150 milijuna kuna, a obuhvaća i izgradnju prateće infrastrukture, šetnica te opremanje smještajnih objekata 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U prvoj fazi bit će izgrađena tri nova paviljonaRIJEKA » Sveučilišni kampus na Trsatu idućeg će tjedna ponovo postati veliko gradilište jer počinje izgradnja tri objekta studentskog smještaja za čijeg je izvođača radova izabrana splitska tvrtka Lavčević. Riječ je o izvođaču koji je bio zadužen i za izgradnju zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, a na natječaju za izgradnju budućih studentskih paviljona izabran je između osam pristiglih ponuda. Nakon više od dvije godine, koliko je prošlo od izgradnje posljednjeg objekta, u Sveučilišni kampus idući će tjedan ponovo useliti građevinski strojevi, a u idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 650 ležajeva. Gradnja sva tri paviljona, kaže rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin, financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva. 
    
Odmah druga faza

Prema očekivanjima gradnja objekata iz druge faze, koji će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, trebala bi započeti do kraja ove godine. 
    – Procjenjujemo da će izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna, jer tu se ne radi samo o izgradnji paviljona, već i o pratećoj infrastrukturi, šetnicama te opremi paviljona – ističe rektor. 
    Smj
Adaptacija nebodera u Prvomajskoj ulici 
    
    Istovremeno s izgradnjom tri studentska paviljona na Trsatu, krenut će se i s adaptacijom bivšeg nebodera HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici koji je odlukom Vlade, Agencije za upravljanje državnom imovinom te nekoliko ministarstava darovan riječkom Sveučilištu. Riječ je o neboderu visokom 15 katova čija vrijednost iznosi gotovo 25 milijuna kuna, a s obzirom da je zgrada u prilično derutnom stanju, zahtijeva kompletnu adaptaciju koja će se, najavljuje rektor, izvršiti po modelu javno-privatnog partnerstva. 
    – Očekujemo da ćemo krajem ovog tjedna potpisati ugovor vezano za taj objekt te ćemo nakon toga ići u raspisivanje natječaja. Adaptacijom nebodera dobit ćemo studentski smještaj koji će biti i komercijalnog karaktera, jer će se koristiti i kao hostel, dok smještajni kapaciteti u Kampusu neće imati tu namjenu, već će se isključivo koristiti za potrebe smještaja studenata, te u ljetnim mjesecima za organizaciju programa cjeloživotnog obrazovanja i ljetnih škola, najavljuje prof. dr. Lučin. 
    Nekadašnje željezničko prenoćište služit će za smještaj studenata onih fakulteta koji se neće uskoro preseliti u Sveučilišni kampus, a riječ je o neboderu koji ima površinu od sedam tisuća četvornih metara, a uz 252 sobe koje su smještene na 14 etaža, na posljednjem, petnaestom katu nekada se nalazio restoran. Uz restoran u objektu je bila smještena i ambulanta, kao i praonica rublja, te natkrivena garaža površine 238 četvornih metara. Adaptacijom nebodera Sveučilište će dobiti još šestotinjak ležajeva, a cijeli posao renoviranja vodit će sveučilišna tvrtka Strip d.o.o.. 
    
Gotovo dvostruko više ležajeva 
    
    Izgradnjom tri paviljona u Kampusu i adaptacijom nebodera HŽ Infrastrukture studenti riječkog Sveučilišta napokon će dobiti adekvatan studentski smještaj te će se okončati desetljećima prisutan problem nedovoljnih studentskih smještajnih kapaciteta. Naime, Studentski centar Rijeka za 650 ležajeva, koliko trenutno iznosi smještajni kapacitet, svake godine zaprimi tri puta više molbi, a planiranim radovima iduće godine nudit će im se oko 1.200 novih ležajeva.
 eštajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016., a prema projektu zagrebačke tvrtke x.3.m. d.o.o. paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu, te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. 
    U prvom paviljonu na površini od 6.791 četvornih metara smjestit će se 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje, dvije odvojene garderobne jedinice sa sanitarijama te garderobom i sanitarijama trenera, kao i blok ureda i ambulanti sa sanitarijama. 
    
Studentski servis

U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.
 


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 6 od 20