Mediji o Sveučilištu
''Edukacija za male i srednje poduzetnike'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
PROTOS PROGRAM ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKOG PARKA

Edukacija za male i srednje poduzetnike

Javni poziv za šestomjesečni program otvoren do 27. veljače, a sastoji se od razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište

 
 
Boris Golob, direktor STeP Ri-ja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U skladu s globalnim trendovima, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STteP Ri) razvio je program PROTOS koji se drugu godinu zaredom otvara malim i srednjim poduzetnicima. Riječ je o šestomjesečnom programu edukacije i mentorstva za razvoj inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda. Sastoji se od tri cjeline: razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište, a cilj programa je stvaranje novih usluga koje nadopunjuju postojeći proizvod i podižu njegovu vrijednost ili čine potpuno novu ponudu, pri čemu poduzeće umjesto proizvoda isporučuje uslugu. 
    Pojašnjavajući kako usluge nastale iz proizvoda u fokus poslovanja stavljaju kupca i zasnivaju poslovanje na onome što kupac želi, a ne samo na onome što poduzeće proizvodi, direktor STeP Ri-ja Boris Golob ističe da se upravo kroz PROTOS nastoji usmjeriti poduzetnike da poslovanje temelje na razvoju inovativnih usluga, ne samo na proizvodu, jer se prodajom usluga umjesto proizvoda redefinira postojeće tržište i stvaraju dodatni prihodi. 
    Uspješnost prošlogodišnje provedbe programa PROTOS potvrđuje i šest poduzeća koja su prisustvovala edukacijama i mentorstvu: Alarm automatika d.o.o., Geodetski zavod Rijeka d.o.o., LOGIN d.o.o., GDi GISDATA d.o.o., Akord interijeri d.o.o. i Ritex d.o.o. Javni poziv za dostavu prijava za sudjelovanje u programu objavljen je na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene do 27. veljače. 
    Sudjelovanje na edukacijama, savjetovanje i podrška poslovnih savjetnika je besplatno, a broj polaznika je ograničen. Program PROTOS financira se iz programa Ministarstva poduzetništva i obrta Republike Hrvatske – Poduzetnički impuls 2014.


I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Sveučilišni kampus na Trsatu ponovno postao gradilište'', Novi list, 23. 2. 2015.
 
 
PRVA FAZA SPLITSKI »LAVČEVIĆ« POČEO IZGRADNJU TRIJU OBJEKATA STUDENTSKOG SMJEŠTAJA

Sveučilišni kampus na Trsatu ponovo postao gradilište

U idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva, a gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Objekti će biti smješteni uz Studentsku ulicuRIJEKA » Izgradnja triju objekata studentskog smještaja na Sveučilišnom kampusu najkasnije bi trebala biti gotova do 15. svibnja iduće godine, a Sveučilište je postiglo načelan dogovor s izvođačem radova, splitskom tvrtkom Lavčević da se izgradnja okonča i ranije – najavljuje rektor prof. dr. Pero Lučin. Pojašnjavajući kako objekti studentskog smještaja moraju biti gotovi do Europskih sveučilišnih igara čiji će domaćini iduće godine biti Rijeka i Zagreb, rektor napominje kako se ne radi samo o izgradnji smještajnog kapaciteta već i o njegovom opremanju, a za sve to treba vremena. 
    – Gradnja je počela, a mi već pripremamo novi javni natječaj vezano za nabavku opreme. Planiramo ga raspisati već ovog proljeća kako bismo s opremanjem objekata mogli započeti i prije nego se dovrši izgradnja. Istovremeno radimo i na usklađivanju projekata šetnice i ceste prema budućoj sportskoj dvorani, što podrazumijeva i pripremu cijele infrastrukture. Očekujemo da ćemo kroz mjesec ili dva raspisati natječaj za izvođača radova i za taj dio. Paralelno je krenula i izgradnja nove energane, što radi Energo, a služit će ne samo za Kampus nego i za KBC, najavljuje prof. dr. Lučin. 
    
Dvokrevetne sobe

U idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva, a gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova i to u iznosu od 150 milijuna kuna. Prema projektu zagrebačke tvr
Dobili Europske sveučilišne igre, a nema sportske dvorane 
    
    Sveučilište u Rijeci zajedno sa zagrebačkim Sveučilištem domaćin je Europskih sveučilišnih igara, što znači da će iduće godine Rijeka ugostiti 1.500 studenata iz 45 zemalja s više od 200 sveučilišta iz cijele Europe. Međutim, riječko Sveučilište unatoč dobivenom domaćinstvu velike sportske manifestacije još uvijek ne raspolaže ni jednom sportskom dvoranom u svom vlasništvu. Stoga je plan, kaže rektor, do početka igara izgraditi u Kampusu sportsku dvoranu, kao i sportske terene, a sve bi se to financiralo iz europskih strukturnih fondova. 
    – Imamo sveučilišni sportski savez koji sudjeluje na različitim natjecanjima, a nemamo dvoranu. Nadam se da će se u idućih godinu dana to riješiti, jer imamo gotove projekte i za dvoranu i za terene, kaže prof. dr. Lučin. 
    U taj bi krug izgradnje trebao ući i objekt Društveno-kulturnog centra za čiju je izgradnju također spremna sva dokumentacija. 
    
U Kampusu i dječji vrtić 
    
    Sveučilište u Rijeci do kraja ove godine planira pripremiti i dokumentaciju za gradnju dječjeg vrtića u sklopu Sveučilišnog kampusa. Gradnja vrtića prema rektorovim najavama trebala bi se odvijati istovremeno s izgradnjom druge faze studentskog smještaja, a riječko će Sveučilište prvo u Hrvatskoj u svom sastavu imati takvu uslugu. 
    – To je sve sastavni dio života na Kampusu. Ukoliko želimo biti pravi i ozbiljan Kampus koji je konkurentan, onda moramo imati i dječji vrtić u svom sastavu, konstatira rektor.
 tke x.3.m. d.o.o. paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom. 
    Tri objekta, čija je izgradnja počela, predstavljaju prvu fazu izgradnje studentskog smještaja, a na projektima druge faze prema rektorovim riječima već se radi i radit će se do kraja ove godine. Prema inicijalnom planu radi se o ukupno sedam objekata čija bi se izgradnja financirala iz strukturnih fondova u kojima je 105 milijuna eura rezervirano upravo za studentski smještaj. 
    – U tim objektima najvjerojatnije će se napraviti studentski smještaj većeg standarda. Naime, objekti koje sada gradimo imaju dvokrevetne sobe i dvije sobe dijele jedan sanitarni čvor. U budućim ćemo objektima najvjerojatnije napraviti jednokrevetne sobe sa zasebnim sanitarnim čvorovima, navodi rektor. 
    
Studentski centar

Završetkom prve i druge faze izgradnje na području Kampusa dnevno će boraviti 1.500 studenata, a prvi od tri paviljona, čija je izgradnja započela, imat će površinu od 6.791 četvornih metara na kojoj će se smjestiti 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje. U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.
 


 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 21. 2. 2015.
 
SVEČANOST MEDICINSKI FAKULTET
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove genaracije doktora medicine koju čini 36 završenih studenata, a diplome su dobili Klara Smolić, Iva Soldo, Marin Soldatić, Ivana Stojanović, Dejan Strahija, Marin Ivan Sušanj, Josip Šabić, Katarina Šalamon, Domagoj Šamarija, Katarina Šarić, Adriana Šemper, Victor Daniel Šimac, Damijan Šimičić, Ante Šokota, Dejan Štrbac, Ivana Šutić, Vera Tomas, Adrian Toplak, Diana Tot, Adrian Trobonjača, Iva Trstenjak, Andrea Varga, Nenad Vidanec, Ana Vretenar, Šejla Vučić, Ivana Vujec, Dorotea Vukelić, Anja Wolfand, Zvonimir Zajec, Nikolina Zrakić, Ana Žaja, Antonija Žanić, Mate Žepina, Matej Mates, Mario Mandušić i Faruk Popaja. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Borana Morić Mohorovičić'', Novi list, 20.2. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Gramatičar Dragutin Antun Parčić« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja humanističke znanosti, znanstvenoga polja filologija, znanstvene grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Borana Morić-Mohorovičić, znanstvena novakinja na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Ivo Pranjković s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te prof. dr. Diana Stolac i prof. dr. Silvana Vranić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci. (I.Š.K.)




 
''NOVINA.RI'' prima 35 polaznika'', Novi list, 20. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE NATJEČAJ ZA PROGRAM ŠKOLE NOVINARSTVA
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI«. Riječ je o programu čiji je nositelj riječko Sveučilište, a uz tu visokoškolsku ustanovu izvoditelj je i Novi list d.d. 
    Natječaj za upis otvoren je do 30. travnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana, koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. 
    Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu pod nazivom: »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI«, odnosno, o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakcijama Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. Za dva semestra edukacije školarina iznosi 4.500 kuna, a detalji natječaja nalaze se na web stranici Sveučilišta.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Edukacija ekonomskih stručnjaka - kontrolera'', Novi list, 19. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SEDMI CIKLUS POSLIJEDIPLOMSKI SPECIJALISTIČKI STUDIJ KONTROLING
 
 
Prof. dr. Neda Vitezić i polaznici specijalističkog studija  * Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci započeo je novi ciklus poslijediplomskog specijalističkog studija Kontroling. Riječ je o sedmoj generaciji polaznika koji će se educirati za ekonomske stručnjake kontrolere čiji je osnovni zadatak da informiraju i savjetuju upravu i menadžment u pripremi i donošenju odluka vezano za ciljeve, planove, ostvarene rezultate poslovanja, izbjegavanje rizika, poboljšanje u odnosu na konkurenciju i drugo. Pojašnjavajući kako u hrvatskom gospodarstvu, poduzeća s vizijom i željom za uspjehom sve više prepoznaju potrebu za relativno novim profilom stručnjaka, kontrolerom ili poslovnim analitičarem, voditeljica prof. dr. Neda Vitezić ističe da se sve više uočava potreba za ovakvim profilom stručnjaka i u javnim institucijama, s obzirom na trošenje proračunskih sredstava i stoga naglašene zahtjeve za učinkovitosti i djelotvornosti te s tog osnova i transparentnim izvještavanjem o rezultatima i učincima. 
    – O tome da je ovaj profil stručnjaka prepoznat i u svijetu, posebice u Europi, govori i podatak da više od 90 posto velikih i srednje velikih poduzeća ima kontroling službu, dok je prije 30-tak godina imalo tek 30 posto. Prepoznaju se kao neizostavan partner menadžmentu s ciljem razvijanja koncepta društveno odgovornog poslovanja, kao stručnjaci koji svoj način razmišljanja trebaju utkati u sustav donošenja odluka. Važno je naglasiti da je ovo verificirani studij čijim se završetkom stječe diploma specijalizanta za kontroling. Program obuhvaća predavanja u trajanju od 2 semestra i pisanje završnog rada te polaznici završetkom studija stječu ukupno 60 ECTS-a koji se priznaju pri upisu na doktorski studij, navodi prof. dr. Vitezić. 
    Na studiju predaju vrsni profesori sa sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva, kao i profesionalni stručnjaci za kontroling iz gospodarstva, a zbog izuzetnog interesa i želje za profesionalnom prepoznatljivošću i usavršavanjem, osnovana je pri Ekonomskom fakultetu i Udruga hrvatskih kontrolera. (I.Š.K.)


 
''Doktorirao Elvis Žic'', Novi list, 18. 2. 2015.
GRAĐEVINSKI FAKULTET OBRANA RADA
 
Doktorirao Elvis Žic
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prilog modeliranju potencijalnih poplavnih tokova i tokova krupnozrnatog materijala u slivu Rječine« na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana hidrotehnika stekao je Elvis Žic. Povjerenstvo za obranu rada činili su: dr. Ranko Žugaj, znanstveni savjetnik, prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Nenad Bićanić i izv. prof. dr. Željko Arbanas s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te doc. dr. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Manifestacija koja može poboljšati kvalitetu života'', Novi list, 17. 2. 2015.
 
4. RIJEKA PSIHOLOGIJE SVEČANO OTVORENJE ODRŽANO SINOĆ U HKD-u NA SUŠAKU

Manifestacija koja može poboljšati kvalitetu života
 
 
Uzvanici na otvorenju Rijeke psihologije  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Rijeka psihologije kvalitetna je manifestacija koja je višestruko prepoznata o čemu govore nagrade koje je do sada dobila, a primarni je cilj promovirati psihologiju kao znanost i struku. Riječ je o manifestaciji koja je namijenjena svima onima koje zanima područje psihologije, a do kraja ovog tjedna imat će prilike saznati ponešto iz psihologijskih područja savjetovanja i psihoterapije, sportske psihologije, zdravstvene, kognitivne, organizacijske, razvojne te psihologije učenja – istaknula je na sinoćnjem svečanom otvorenju četvrte Rijeke psihologije u HKD-u na Sušaku pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Mladenka Tkalčić. 
    Manifestaciju koja će se do 22. veljače održavati na 37 različitih lokacija Rijeke i okolice te će obuhvatiti više od 50 popularnih predavanja, radionica, promocija, debata, tribina, izložbi i znanstvenih kafića u ime generalnog pokrovitelja, Primorsko-goranske županije, otvorila je pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin, a stavljajući naglasak na humanitarni karakter manifestacije prodekanica za nastavu i studentska pitanja Filozofskog fakulteta prof.dr. Ines Srdoč Konestra podsjetila je da će sav prihod prikupljen prodajom različitih promotivnih predmeta biti namijenjen za nabavku opreme za Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Posebna je vrijednost Rijeke psihologije, prema njenoj ocjeni, činjenica da manifestacuju provodi pedesetak stručnjaka, ali i jednako toliko studenata volontera i to u jeku ispita. 
    Rijeka psihologije, prema mišljenju prorektorice za studije i studente riječkog Sveučilišta prof.dr. Snježane Prijić Samaržija, zahtjevna je manifestacija i događaj koji može poboljšati kvalitetu života, dok je zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić naglasivši da se radi o manifestaciji koja iz godine u godinu raste istaknuo da Rijeka psihologije postaje dio riječke prepoznatiljivosti na znanstvenom području.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Početak nove vrste istraživanja raka dojke'', Novi list, 17. 2. 2015.
 
ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU PRVI DOKTORSKI RAD OD OSNUTKA USTANOVE
 
Početak nove vrste istraživanja raka dojke
Riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša« i oiznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sanje Šale – čitav se život bavim znanstvenim radom  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci jučer je obranjen prvi doktorski rad od osnutka te visokoškolske ustanove, a riječ je o radu Sanje Šale »In situ karakterizacija epitelnih staničnih loza u mliječnoj žlijezdi miša«. Pored toga što se radi o prvom doktorskom radu na jednoj od najmlađih sveučilišnih sastavnica riječ je i o iznimnom znanstvenom otkriću koje će pridonijeti ranoj dijagnostici i ciljanom liječenju raka dojke. 
    Pojašnjavajući kako je tijekom svog doktorskog rada epitelne stanice mliječne žlijezde analizirala inovativnom kombinacijom metoda koje ne narušavaju trodimenzionalnu strukturu tkiva Šale kaže da je otkrila kako postoje četiri vrste stanica, dok se posljednjih p
Promjena koncepta dijagnostike 
    
    Znanstveno otkriće Sanje Šale prema ocjeni pročelnika Odjela za biotehnologiju prof.dr. Krešimira Pavelića veliko je znanstveno otkriće koje će značajno promijeniti koncept dijagnostike raka dojke. Uz prof.dr. Pavelića povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su i prof.dr. Anđelka Radojčić Badovinac, doc.dr. Ivana Munitić te prof.dr. Damir Vrbanec.
 edesetak godina smatralo da postoje samo dvije vrste. 
    – Otkrivene su dvije nove vrste stanica koje su nazvane S i L stanice, a funkcija im je regulacija prostornog rasporeda tercijarnih grančica i alveola. Ovo otkriće je od iznimne važnosti i za ranu dijagnostiku i ciljano liječenje raka dojke, a tijekom rada koristila sam različite načine ispitivanja stanica, od čega najznačajnijim smatram genetsko obilježavanje stanica, ističe Šale. 
    Rad je objavljen i u prestižnom znanstvenom časopisu »Nature Cell Biology« te je izazvao veliku pažnju znanstvene javnosti, a djelomično je nastao i na Sveučilištu Harvard na kojem je Šale bila stipendist. Prema ocjeni Šale njeno će otkriće značiti i početak nove vrste istraživanja raka dojke s obzirom da su otkrivene nove vrste stanica, a dodajući kako je znanstveni rad zanima od najranijeg djetinjstva Šale kaže da je na svom je doktorskom radu radila tri do četiri godine. 
    – Čitav se život bavim znanstvenim radom, od najranijeg djetinjstva. Već sam tijekom srednje škole volontirala na Institutu Ruđer Bošković, a nakon srednje škole upisala sam Medicinski fakultet, kaže Šale. 
    Dodajući kako bi svoj znanstveni rad voljela nastaviti u Hrvatskoj te da je zadovoljna s uvjetima na Sveučilištu u Rijeci, Šale ističe da bi svakom mladom znanstveniku ipak savjetovala da ode u inozemstvo, provede neko vrijeme tamo i vrati se kući.
 


 
''Studenti nemaju razloga za strah, njihove diplome jednako vrijede kao i u EU'', Novi list, 16. 2. 2015.
 
PROF. DR. ALAN ŠUSTIĆ DEKAN FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA O POBUNI STUDENATA PROTIV PRESELJENJA S MEDICINE

Studenti nemaju razloga za strah,
njihove diplome jednako vrijede i u EU-u

Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet osnovan u Rijeci, a ne u Zagrebu – prof. dr. Alan Šustić * Foto: S. DRECHSLERNovoosnovani Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci prva je ustanova takve vrste u Hrvatskoj, osnovana s ciljem provođenja visokoškolske edukacije specifičnog zdravstvenog kadra. Iako se o osnivanju fakulteta dugo govorilo, u trenutku kada je započelo prebacivanje studenata s Medicinskog fakulteta na novoosnovanu ustanovu dio studenata pobunio se protiv toga iz razloga što su shvatili da po završetku studija neće dobiti diplome Medicinskog, već novog Fakulteta zdravstvenih studija, kojeg nisu upisali. Kako bi se smirili nezadovoljni studenti postignut je kompromis da će im se izdavati dvojne diplome s pečatima oba fakulteta, a za razliku od nezadovoljnih studenata koji tvrde da nisu bili informirani o prebacivanju na drugu ustanovu te da se krše njihova prava, dekan Fakulteta za zdravstvene studije prof. dr. Alan Šustić u prebacivanju na novu ustanovu ne vidi ništa sporno. 
    
Različiti profili

– Zaista mi nije jasno što je i u čemu sporno, osim što možda nekoga bode činjenica da je ovakav fakultet, kao prvi u Hrvatskoj, osnovan kao sastavnica Sveučilista u Rijeci, a ne u Zagrebu. Inače, fakulteti na kojima sveučilišnu naobrazbu stječu različiti zdravstveni profili, ali ne doktori medicine, dentalne medicine ili magistri farmacije, predstavlja uobičajeni način edukacije visokoobrazovanih kadrova u zdravstvu u EU i drugim razvijenim zemljama. U najbližem okruženju možemo istaknuti dva takva fakulteta u Sloveniji, pri sveučilištima u Ljubljani i Mariboru. Jedno od najrazumnijih i najracionalnijih rješenja problema manjka liječnika i sestara je upravo otvaranje fakulteta zdravstvenih studija, što je i bila vrlo jasna i eksplicitna preporuka »peer« misije EU koja je posjetila Hrvatsku 2008. godine. Osim preddiplomskih i diplomskih studijskih programa za medicinske sestre, primalje i fizioterapeute, na ovakvim fakultetima trebala bi se provoditi visokoškolska edukacija u brojnim, specifičnim zdravstvenim programima koji su više nego potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. 
    
Neinformiranost

Ipak je činjenica da su ti studenti potpisali ugovore na početku studija u kojima nije pisalo da će prije diplome promijeniti fakultet? 
    – To je činjenica. 
    Nije li to onda kršenje ugovora? Smatrate li poštenim da se nekoga pred kraj studija prebacuje na drugu ustanovu i to, kako tvrde studenti, bez njihovog znanja?
    – Prema pravnom tumačenju nismo prekršili ugovore, jer se radi o statutarnim promjenama koje su u ugovoru naznačene. Ista se stvar dogodila prilkom osnivanja Učiteljskog fakulteta, Akademije primijenjenih umjetnosti te Sveučilišnih odjela. I tada su u jednom trenutku studenti s jedne ustanove prebačeni na drugu. U slučaju Fakulteta zdravstvenih studija, oni koji o tom prebacivanju nisu mogli biti obaviješteni su oni koji su fakultet upisali 2011. godine, jer je 2012. godine odlukom Senata Sveučilišta počeo postupak osnivanja Fakulteta zdravstvenih studija. Dakle studenti koji su se od tada upisivali na fakultet trebali su biti obaviješteni o budućem prebacivanju na novi fakultet. Također, ako fakultet traje tri godine, onda su ga, kada su baš toliko željeli biti studenti medicine, mogli u roku i završiti. Dakle, radi se samo o onima koji nisu uspjeli diplomirati u tri godine. Za njih se
Da mi je do funkcija, ne bih izabrao ovo mjesto dekana 
    
    Među studentima, ali i drugim krugovima, kruži priča da je Fakultet zdravstvenih studija osnovan iz razloga da se pojedincima osiguraju pozicije. Među ostalim spominje se i vaše ime.
    – Za druge ljude ne znam, ali moja puno jača i puno bolje plaćena pozicija i u društvu značajnija je mjesto predstojnika Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje. Dakle, da mi je do pozicije onda bih odabrao tu poziciju, a ne ovu. No, koliko je ta funkcija opterećujuća mislim da ju neću više obnašati. Svojevremeno sam odbio odlazak u Sabor, kao i mjesto državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva. Valjda, da mi je do funkcija onda ne bih izabrao mjesto dekana fakulteta u osnivanju. 
    
Pokrećemo prvi doktorski studiji iz sestrinstva 
    
    U kojem će se smjeru razvijati Fakultet?
    – Sada smo u fazi razvijanja sveučilišnih diplomskih programa. Ovih dana na Senat ide program klinička nutricija koji bi trebao krenuti s početkom iduće akademske godine. Riječ je o programu koji ne postoji u Hrvatskoj. Program neće biti namijenjen samo medicinskim sestrama i fizioterapeutima, nego i kineziolozima. Također vrlo intezivno radimo na programu dentalnih higijeničara, kao i na programu iz palijativne medicine, a razmišljamo i o programu za anesteziološke tehničare. Osim toga u suradnji sa celjskom visokom školom i mariborskim sveučilištem radimo program koji će biti na engleskom jeziku. Također nam je cilj uključiti se u doktorsku školu i pokrenuti prvi doktorski studij te da otvorimo mogućnost doktoriranja iz područja sestrinstva, što sada u Hrvatskoj nije moguće. Vizija Fakulteta je da je ova uprava, kao i konstrukcija, tranzitorna. Očekujemo za šest do osam godina da se stvore nove katedre i novi programi te da dođu novi ljudi koji su završili ovaj fakultet i doktorirali. Osnovna je misija Fakulteta da omogući trodjelnu vertikalu edukacije zdravstvenih radnika. 
    
Omjer broja liječnika i sestara 
    
    Prepoznaje li Ministarstvo zdravstva profil stručnjaka koji namjeravate obrazovati?
    – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prepoznalo je i potpomoglo sve što smo do sada radili, a sada je na potezu Ministarstvo zdravstva da prepozna te nove programe. Riječ je o programima koji su u zapadnim zemljama odavno uvedeni. To su specifični programi koji su potrebni, a nažalost u Hrvatskoj ih nema. Radi se o ergoterapeutima, optometričarima, dentalnim higijeničarima i slično. Stalno se govori o tome da se kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri brojem liječnika, međutim to nije tako. Hrvatska ima 2,9 liječnika na tisuću stanovnika, isto kao Finska koja je u samom vrhu zdravstvenih sustava, a gdje smo mi?! S druge strane, Gruzija ima 4,6 liječnika na tisuću stanovnika i istovremeno jedan od najgorih sustava. Treba gledati odnos broja liječnika i medicinskih sestara, po čemu je Hrvatska na dnu. Imamo 5,6 sestara na tisuću stanovika, a Danska ili Belgija, koje imaju najrazvijenije sustave, imaju više od 15 sestara na tisuću stanovnika.
 slažem da nisu bili informirani. Također, što se tiče te informiranosti, na Senatu sjede četiri studenta i jedan od njih je uvijek s Medicinskog fakulteta, a na Fakultetskom vijeću sjedi 15 predstavnika studenata. Svaka godina ima svog predstavnika, kao i studijski program. Na svakom Fakultetskom vijeću je bilo izvješće o razvoju Fakulteta zdravstvenih studija. Ako oni misle da sam pojedinačno trebao ići kod svakog studenta i informirati ga, onda su u pravu, ali onda ne znam zašto postoje predstavnici studenata. Problem komunikacije među studentima je njihov problem. 
    
Postignut kompromis

Studenti tvrde da novi fakultet nije zaveden u baze?
    – To je bio problem koji je riješen. Netko je zaboravio da fakultet treba prijaviti Zavodu za zapošljavanje i kada je došla prva studentica došlo je do problema. Taj je problem trajao točno pet sati, koliko je trebalo da se Fakultet zdravstvenih studija stavi na sve liste studija u Hrvatskoj. 
    Ono što također smeta studentima je da im predaju profesori Medicinskog fakulteta, odlaze polagati ispite na Medicinski fakultet, a opet ne mogu dobiti diplomu te ustanove.
    – To može biti djelomično istina, jer i ja sam profesor oba fakulteta. No, to može biti i obrnuto. Studenti Medicinskog fakulteta mogu pitati zašto slušaju neku nastavu profesora Fakulteta zdravstvenih studija i zašto na tom Fakultetu polažu ispite. Valjda je normalno da će predmet polagati tamo gdje je profesor. Radi se o zajedničkim studijskim programima, što je u skladu s ciljevima Strategije, a riječ je o interdiscipliniranim programima. Sada idemo na Senat s programom kliničke nutricije koji će izvoditi Fakultet zdravstvenih studija, Medicinski, Filozofski i Fakultet menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu te Veleučilište u Rijeci. Dogovorili smo se da će studenti dobiti diplomu oba fakulteta, potpisat će je oba dekana. Napravili smo kompromis. Ne može im se izdati diploma isključivo Medicinskog fakulteta jer tog programa na Medicinskom fakultetu više nema. Onaj tko dobije diplomu, neće biti manje medicinska sestra zato što ima diplomu drugog fakulteta. Cilj ovog fakulteta je otvaranje što više diplomskih studija što je u skladu i s preporukama Europske unije. Nisam to ja izmislio. Prvi smo to napravili, druga bi hrvatska sveučilišta napravila to još jučer da su imali uvjete. 
    Znači nema mjesta strahu da im diploma neće biti priznata?
    – Njihova diploma jednako vrijedi. To je regulirana profesija. Imamo usklađene programe s Europskom unijom. Ovaj je Fakultet više nego potreban. Samo u Sloveniji trenutno studira stotinjak naših ljudi upravo iz razloga što nismo do sada imali takav program. Jednako tako studenti idu u Sloveniju kako bi doktorirali sestrinstvo.
 
 
''Hrvatska literatura o jeziku koji se koristi u reklamama je štura'', Novi list, 15. 2. 2015.
 
Diana Stolac i Anastazija Vlastelić o zajedničkoj knjizi »Jezik reklama«, objavljenoj u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade
 
HRVATSKA LITERATURA O JEZIKU KOJI SE KORISTI U REKLAMAMA JE ŠTURA

Postoje autori koji se intenzivnije bave jezikom reklamama, ali to je prilično skromno u odnosu na, recimo, Ameriku, naravno, ali i u odnosu na susjedne zemlje. O jeziku reklama se daleko više piše i u Srbiji, pa i u BiH. I drugačiji su pristupi. Kod nas je to dosta zatvoreno, a nedostaje i multidisciplinaran pristup 

Imamo puno studenata iz cijele Hrvatske koji nam donose reklame sa svojih područja, koje su interesantne s različitih aspekata. Utjecaj dijalekata je tako jedan od tih poticaja koji su otkrili sastavljači reklama 

Studentima kažemo da ćemo ih voditi kroz svijet jezika reklama, kako se one čitaju i dekodiraju, ali da nećemo napraviti od njih sastavljače reklama. Oni će ih znati »pročitati« i vidjeti što je ispod gornjega sloja

 
 
Suradnja na fakultetu, suradnja na pisanju knjige –   Diana Stolac i Anastazija Vlastelić  * Foto: S. DRECHSLERDvije riječke kroatistice i profesorice s Filozofskog fakulteta u Rijeci – Diana Stolac i Anastazija Vlastelić – zaključile su da je jezik reklamnih poruka dovoljno zanimljivo, ali i nedovoljno istraženo područje, pa su odlučile zaroniti u to nepregledno more reklama koje nas okružuje. Rezultat je knjiga »Jezik reklama«, objavljena u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, i nedavno predstavljena javnosti. 
    Ono što knjizi daje posebnu težinu, osim njene domaće unikatnosti i akribičnosti profesorica, svakako je činjenica da je istraživanje jezika reklamnih poruka provođeno sustavno u sklopu istoimenog izbornog kolegija na FFRI-ju, i to kroz 15-ak posljednjih godina. 
    S profesoricama razgovaramo o knjizi, zajedničkom radu, jeziku reklama, ali i o tome koliko su im njihovi bližnji saveznici u prikupljanju nužno potrebnog reklamnog materijala. 
    
Zadovoljni studenti

Knjiga nije dugo na tržištu, ali kakve su dosad bile reakcije, od šire, ali i uže javnosti, vaših kolega?
    Stolac: – Povratnih informacija, naravno, ima malo jer knjiga je tek mjesec dana u prodaji, ali je vjerojatno ljudima zanimljiva zbog naslova, pa su reakcije uglavnom išle u smjeru da je dobro da se o tome piše. Manje je bilo stručnih analiza, je li to netko vidio pozitivno, negativno, ima li netko primjedbu zašto se mi kao jezikoslovci bavimo samo jezikom reklama, a ne cjelinom, koja je složena. Ali mislim da smo i u knjizi pokazali da se nismo uplitali u tuđi posao; nas je zanimao tekst i koliko se iz njega vidi poruka. A te poruke su jako zanimljive. 
    Vlastelić: – Meni su se studenti javljali, oduševljeni činjenicom da je ova knjiga nastala na temelju njihovih radova i promišljanja, a rezultat je kolegija koji se 15-ak godina održava na našem fakultetu, pa su oni iz te perspektive jako zadovoljni. Javljali su mi se stari studenti koji su slušali kolegij te našli u knjizi i djelić sebe. 
    Kako ste došli na ideju izbornog kolegija i kad se uključila profesorica Vlastelić?
    Stolac: – Ja se u svojim temeljnim istraživanjima bavim poviješću jezika. Povijest jezika za mene je ono najljepše čime se čovjek može baviti, ali znam da to nije zanimljivo mnogima. Također, dovedete se u situaciju da ste stalno u 16., 17. stoljeću i poželite iskoračiti iz toga starijeg vremena. 
    Prvo sam počela samo bilježiti neke reklame, a onda se pokazalo da tu ima dosta materijala pa sam o tome počela izlagati na skupovima Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Time je nekako i započelo djelovanje izvan fakulteta i vidjela sam da ima materijala za izborni kolegij. Studentima se to svidjelo jer ih je smještalo u njihovo vrijeme, njihov život. 
    Profesorica Vlastelić se vrlo brzo uključila, zapravo već više od 10 godina sudjeluje u vođenju seminara na tom kolegiju. A kolegij je dostupan kako studentima kroatistike, tako i drugima, pa nam dođu i studenti s, na primjer Pedagogije, Kulturologije, što je zanimljivo jer onda vidimo i druga gledanja na reklame, odnosno na jezik reklama. 
    
    Kako izgleda struktura tog seminara? Je li dinamično?
    Vlastelić: – Jest. Seminari se sastoje od dva dijela – jedan je iščitavanje stručne literature, gdje studenti biraju članke vezane uz jezik reklama i to pripremaju kao izlaganje, a u drugom dijelu formiraju timove od više studenata koji onda istražuju područje reklama za koje se dogovorimo. To može biti medij, vrsta riječi, područje (npr. automobili, teleoperatori, kozmetika, hrana...) – sve kako se dogovorimo, ali po njihovim afinitetima. 
    Stolac:– Profesorica to neće reći, ali ću zato ja: Ti seminari su toliko dinamični, studentima je to do te mjere zanimljivo da ih sam materijal toliko povede... Neću zaboraviti grupu koja je govorila o pivu, pa su djevojke bile odjevene kao da smo na Oktoberfestu; vidjele su mogućnost da to ne mora biti klasičan seminar gdje se stane i čita. Predavanja su teorijska, manje intrigantna, ali otvaraju područja, da nam netko ne bi rekao da se samo zabavaljmo čitajući reklame; to jest struka, ali zanimljivo je upravo to kako ih je profesorica kroz seminare dovela do toga da ne odrađuju za ocjenu, nego baš da rade. S užitkom! 
    Spomenuli ste literaturu. Vidi se i u knjizi da su reference široke i raznolike, ali koliko je taj korpus jezika zapravo istražen, kod nas i u stranoj literaturi?
    Vlastelić: – Teško je i usporediti hrvatsku i stranu literaturu. Vani je to već 50-ak godina »znanstvena disciplina«. Već od 70-ih imamo radove koji se bave baš jezikom reklama. Kod nas se to zbiva zadnjih 10-ak godina, ponajprije na skupovima Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, gdje se počelo nešto više govoriti o jeziku reklama. Tu je onda knjiga profesorica Lade Badurine i Marine Biti koja govori o multimedijalnom diskursu pa se dotiče i reklama... 
    
Od terminologije do literature

Ali ovo je prva ovakva knjiga kod nas, posvećena baš jeziku reklama?
    Vlastelić: – Koliko je nama poznato, da. 
    Stolac: – U drugim jezicima ima više literature. Meni je velik poticaj bio kad sam svojedobno u Češkoj naišla na knjigu o jeziku čeških reklama. To mi je dalo ideju da bismo i mi mogli napraviti takvu knjigu. Te knjige su potpuno različite po strukturi, ali ideja je tu. 
    Vlastelić: – Ali članaka ima. Ima stručnjaka koji se bave, između ostalog, i jezikom reklama, ali njihovi radovi su slabo dostupni, po časopisima, zbornicima... Primjerice, radovi Vlaste Rišner, Sande Lucije Udier, Branka Kune, Nade Ivanetić, Anamarije Gjuran-Cohe, Liljane Pavlović i drugih, koji s različitih perspektiva analiziraju i jezik reklama. 
    Odakle vam ideja za ovu nomenklaturu, za način na koji ste pristupili analizi jezika reklama?
    Stolac: – Recimo, ta češka knjiga išla je pojedinačno na reklame pa na analitiku. Nama se činilo da treba dati jedan teorijski pristup, od terminologije do literature, onda objasniti koje su to jezične strategije, jer u reklami obično pamtite sve ono od čega je reklama sastavljena, a manje njen jezik. Svi smo mi svjesni jezičnih igara, ali na koji način se one provode, druga je cjelina. Odlučile smo i odvojiti određene skupine konzumenata: žene, muškarce, djecu i slično, gdje bi se pokazalo koje su slične strategije u istim grupama reklama. 
    Zatim smo kao četvrtu skupinu uključile širi, svjetski pogled na reklame, jer su mnoge od njih prisutne i na našem prostoru. Prošle smo brojne korporacijske stranice da vidimo gdje je počela izvorna reklama i kako se onda prilagodila u našem prostoru. I tu nije bio samo utjecaj engleskog jezika, nego smo promotrile i kako regionalno izgleda utjecaj talijanskog jezika. Naravno, nismo odustale od našega »Ali to nije sve«, jer kad smo stavile točku na knjigu, shvatile smo da to nije točka nego trotočje. 
    Kako je izgledalo samo pisanje teksta i je li vam to bila prva suradnja u nekoj knjizi?
    Vlastelić: – Prva u knjizi, ali surađivale smo već u člancima. Znale smo koja želi koja poglavlja. Svaka je pisala iz svoje perspektive pa smo čitale jedna drugu, dopunjavale. Ja bih rekla profesorici što mislim da bi trebalo uvrstiti, onda bi ona rekla da to ne bi baš tako, i tako (smijeh). 
    Stolac: – Svaki zajednički rad je uvažavanje dvaju autora, ali na početku je dobro znati što će gdje biti. Malo čudno izgleda, ali mi smo prvo napravile Kazalo, gotovo u ovom, konačnom obliku. 
    Vlastelić: – Mislim da je Kazalo logičan rezultat upravo toga 15-godišnjeg rada i seminara. Pokušale smo vidjeti što se u nastavi pokazalo relevantno i o čemu bi trebalo više govoriti. 
    
Manjak autoironije

Koji su vas aspekti istraživanja jezika reklama najviše iznenadili?
    Stolac: – Vraćam se na nešto što su naši recenzenti istaknuli, a to je talijanski jezik i reklame. Započele smo od traženja onoga što je u reklame ušlo iz engleskog jezika, ali kad smo počele s talijanskim, mislile smo da će to biti možda samo dio jednoga poglavlja, nekoliko stranica. Poslije se pokazalo da je materijala jako puno, i to ne samo na primorskom području nego i u unutrašnjosti. To nismo očekivale. 
    Vlastelić: – Mene je iznenadilo koliko je hrvatska literatura štura što se tiče ove problematike. Dakako, postoje autori koji se intenzivnije bave jezikom reklamama, ali to je prilično skromno u odnosu na, recimo, Ameriku, naravno, ali i u odnosu na susjedne zemlje. O jeziku reklama se daleko više piše i u Srbiji, pa i u BiH. I drugačiji su pristupi. Kod nas je to dosta zatvoreno: tema je jezik reklama i analiziraju se reklame, a nedostaje multidisciplinaran pristup, koji vani postoji. 
    Konzumenti reklama na našem prostoru, govorimo li o odnosu globalnog i lokalnog, mogu primijetiti nedostatak autoironije u našim reklamama, puno prisutnije u strani reklamama. Možda bi se time dalo nadopuniti to poglavlje u novim izdanjima knjige?
    Vlastelić: – Slažem se, izostaje autoironija, ali reklame su namijenjene tržištu i one su odraz tržišta. Zašto toga nema u hrvatskim reklamama je... globalno pitanje (smijeh). 
    Stolac: – To »sprdanje sa samim sobom«... Meni je bila izvrsna jedna reklama u kojoj se očajničkim glasom kaže: »Kupite, kupite!« gdje se zapravo šale, jer se ne radi o firmi u očajnoj situaciji nego o kopiranju modela iz jeftinih reklama gdje se ide ciljano na nagovor. Ali imate pravo, vrlo malo je takvih reklama. 
    Vlastelić:– S time da je autoironija sjajno izražena kad se uspoređuju reklame namijenjene isključivo muškarcima s onima namijenjenim ženama. Evidentno je koliko su muškarci skloniji prihvaćanju takvog tipa humora nego žene. 
    Stolac:– Da, žena se ipak ne šali sa svojim borama, dok se muškarac može našaliti sa svojom škembom. 
    
Utjecaj dijalekata

Vlastelić: – Muškarac je može imati, dok žena mora znati da mora smršavjeti. 
    U kućanstvima se za vrijeme reklama na televiziji obično prebacuje program, a vi ih gledate s blokićem. Kako to ukućani prihvaćaju?
    Vlastelić (smijeh): – U početku su se jako čudili, ali onda ih je počelo zanimati, pa me sad i moji klinci zovu kad je nova reklama. Kad putujemo, stane se uz cestu i fotografira veleplakate. Ukućani su se na kraju zainteresirali. 
    
    Stolac:– Dolaze e-mailovi i SMS-ovi u kojima me pitaju jesam li vidjela ovu ili onu reklamu. Ponavljam, ja se bavim poviješću jezika, kolegica sintaksom, pa nisam sigurna da bi nam tu ukućani pomagali i imali ideja, a reklame su ipak dio naših života. Recimo, čim se pojavila reklama na bednjanskom, za naše poznato pivo, obje smo dobile obavijest. Pa je izišla na komiškom, čabarskom... »Ima nova, ima nova!« – kažu. 
    Što se reklama tiče, materijal je očito neiscrpan, dakle možemo očekivati i nastavak priče. Možda novo izdanje ili nove knjige?
    Stolac: – Da, verzija 2.0. (smijeh) Nekako smo već i najavile u knjizi da ćemo proći korpus starih reklama, pa područje radijskih reklama, naročito lokalnih radija u Hrvatskoj. Imamo puno studenata iz cijele Hrvatske koji nam donose reklame sa svojih područja, koje su interesantne s različitih aspekata. Utjecaj dijalekata je tako jedan od tih poticaja koji su otkrili sastavljači reklama. Imamo situaciju na početku kolegija kada studentima kažemo da ćemo ih voditi kroz svijet jezika reklama, kako se one čitaju i dekodiraju, ali da nećemo napraviti od njih sastavljače reklama. Oni će ih znati »pročitati« i vidjeti što je ispod gornjega sloja. A sastavljači reklama mislim da jako dobro znaju što je ispod toga gornjeg sloja i jako šire ove strategije. 
    Vlastelić: – Knjiga druga, da, ali ja mislim drugačiju koncepciju. Smatram da se strategije ne šire, one su poznate zadnjih 50-ak godina, tu je sedam-osam strategija. Mislim da su promjene velike u smislu medija kojim se posreduju reklame. Zato bih dala naglasak na internetske reklame i na taj način prijenosa. Dakle ostala su područja koja nisu pokrivena ovom knjigom, a njihov jezik zaslužuje podrobniju analizu.

Davor MANDIĆ



 
''Rijeka psihologije preplavit će Rijeku'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
OPULARIZACIJA POČINJE TRADICIONALNA PRIREDBA
 
Rijeka psihologije preplavit će Rijeku


Otvorenje je u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku, a tijekom tjedna održat će se više od 50 aktivnosti koje će provoditi 59 psihologa te pedesetak studenata volontera

 
 
Ines Jakovčić, prof. dr. Zoran Sušanj i Edita Stilin  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » U sklopu Tjedna psihologije četvrtu godinu zaredom u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku otvorit će se cjelotjedna manifestacija Rijeka psihologije – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare prof. dr. Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Pojašnjavajući kako je cilj projekta popularizacija psihologije i promicanje njenog značaja u društvu kroz organizaciju popularnih predavanja, radionica, promocija, debata, tribina, izložbi i znanstvenih kafića na različitim lokacijama, prof. dr. Sušanj je najavio da će do 22. veljače Rijeka psihologije preplaviti Rijeku, a ulaz na sve događaje je besplatan. 
    – Tijekom narednog tjedna održat će se više od 50 pojedinačnih aktivnosti koje će provoditi 59 psihologa te pedesetak studenata volontera. Manifestacija je namijenjena građanima različite dobi, a u programu će biti zastupljena različita područja psihologije. želja nam je prikazati dio onoga čime se psiholozi 
Akcija za Forticu 
    
    Osim promocije struke, Rijeka psihologije ima i humanitarni karakter, a prodajom promotivnih materijala na štandu na Korzu i u ZTC-u bit će prikupljena sredstva za nabavku opreme za Centar za rehabilitaciju Fortica Kraljevica. Promotivni predmeti sa zanimljivostima iz psihologije mogu se kupiti svakim danom tijekom trajanja manifestacije na štandu ispred Hrvatske pošte na Korzu od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. Osim kupnjom promotivnih predmeta, u humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom sredstava izravno na žiro-račun Odsjeka za psihologiju.
bave, istaknuo je prof. dr. Sušanj. 
    Svakodnevno na 37 različitih lokacija na području Rijeke, Kastva i Matulja održavat će se različite aktivnosti kojima će biti obuhvaćeni savjetovanje i psihoterapija, sportska psihologija, zdravstvena, kognitivna, organizacijska, razvojna psihologija, psihologija učenja i cijeli niz drugih područja, a obuhvaćene su razne teme kao što su psihološko savjetovanje, psihičko zdravlje, postavljanje ciljeva, hiperaktivnost, odgoj, učenje, organizacija vremena, samopouzdanje, tjelesna bol, bračni odnosi, komunikacija, sport, inteligencija, nezaposlenost i zapošljavanje, djeca i mladi, emocije i veze, razvoj i privlačnost. Već prvog dana manifestacije, u ponedjeljak, bit će održana 4. konferencija »Psihologija za gospodarstvenike« s početkom u 9 sati u brodogradilištu »3. maj«. 
    Uz Odsjek za psihologiju u organizaciji sudjeluju i Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra, Grad Rijeka, Udruženje studenata psihologije Psirius, Ri Psi Alumni klub, Društvo psihologa Primorsko-goranske županije, Hrvatska psihološka komora i Sveučilište u Rijeci, a generalni pokrovitelj je Primorsko-goranska županija. Pročelnica županijskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin jučer je podsjetila na problem nedovoljnih stručnih suradnika u školama, među kojima su i psiholozi, dok je predsjednica organizacijskog odbora Rijeke psihologije Ines Jakovčić naglasila da je ta manifestacija u protekle tri godine dobila nekoliko priznanja, među kojima i državnu nagrada za znanost, što znači da je prepoznata od strane struke, ali i na nacionalnoj razini.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
''Promovirano 90 diplomanata'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
SVEČANOST TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
 
Promovirano 90 diplomanata
 
 
* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija studenata koji su završili preddiplomske, diplomske i stručne studije te visokoškolske ustanove. Ukupno je promovirano 90 završenih studenata, a završetkom preddiplomskog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su: Ivan Jurković, Dominik Cikač, Andreja Črnja, Alberto Jeletić, Boris Antukić, Tin Tomašić, Neven Crnković, Bojan Baričević, Mario Brajdić, Tomislav Došen, Even Živić, Denis Rakar, Dino Mahmutović, Marin Perković, Ajdin Kamber, Luka Dančulović, Luka Pulić, Denis Prelac, Mihovil Vukušić, Leo Dujić, Mateo Lazarić, Deni Kodilja, Sara Belanić, Hrvoje Kruljac, Kristian Sobotinčić, Laris Juričić, Morison Vlačić, Ivan Ćućić, Robert Butorac, Antonio Pejanović, Ivan Perić, Ante Rukavina i Luka Bertone, dok su završetkom preddiplomskog studija računarstva zvanje prvostupnik računarstva stekli: Iva Petrović, Natali Načinović, Krunoslav Smrekar, Ivan Pavković, Renato Vinković, Matija Vurušić, Paolo Perković, Dora Hodanić, Nenad Vrkić, Ricardo Čerljenko, Teo Marmilić, Dario Lacković, Antonio Mileta, Mark Maras, Luka Dubravčić, Luka Pejaković, Marin Bilić, Luka Slavuj, Mersad Ajanović, Dino Mehonjić, Hrvoje Cvitkušić, Antonio Papić, Mateo Kliman, Kristian Suljić, Emrah Tahirović, Luka Batistić, Ivan Milaković, Filip Jurada, Ana Paškvan i Ana Vranković. 
    Završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Franjo Bijelić, Karlo Ćiković, Leo Demark, Iva Grbčić, Danijel Kostanjevac, Predrag Vasiljević, Veselka Despot i Neven Kezele, dok su završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli: Tomislav Domančić, Ljiljana Domazet, Sandra Mikulić i Slađana Kuna, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Edi Juričić, Nino Makovac, Ivan Višić, Toni Gržetić i Kruno Vladika. Završetkom diplomskog studija računarstva zvanje magistar inženjer računarstva stekao je Marko Tadić, a završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik brodogradnje stekli su: Ivan Fatović, Toni Kovačić, Miloš Balunović, Mateo Benčić, Lucija Bujan i Vedran Nikolić. Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik strojarstva stekao je Ivo Sušak, a završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su Robert Puškarić i Daniel Šaina. (I.Š.K.)
 


 
''Završili preddiplomske i diplomske studije'', Novi list, 14. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE ODJEL ZA MATEMATIKU
 
Završili preddiplomske i diplomske studije
 
 
RIJEKA » Na Odjelu za matematiku održana je svečana promocija studenata koji su završili preddiplomske i diplomske studije, a završetkom preddiplomskog studija matematike zvanje prvostupnik matematike steklo je trideset studenata: Renato Babojelić, Lucija Benac, Ines Bistrović, Branka Bosanac, Lea Božić, Ana Bulić, Bernarda Dragin, Tea Herak, Valentina Malatestinić, Marta Medić, Andrea Milišić, Maja Mirić, Marina Mišura, Tina Peteani, Andrea Radočaj, Tihana Sabo, Krešimir Sinković, Pamela Šimić, Renata Škrivanek, Nikolina Šneler, Ivana Vrban, Monika Vrkić, Tina Zenzerović i Vendi Žigman. S pohvalom taj su studij završili David Tarandek i Martina Vujić, s velikom pohvalom Antonija Kranjec, a s najvećom pohvalom Tin Zrinski, Milan Blažević i Matteo Mravić. 
    Završetkom diplomskog studija matematike zvanje magistra edukacije matematike stekla je Milana Medaković, dok su završetkom diplomskog studija diskretne matematike zvanje magistra matematike stekle Matea Mažuran i Ivana Prašnjak, a isti je studij s najvećom pohvalom završila Sara Ban, s velikom pohvalom Ivona Novak te s pohvalom Borka Frančišković. Završetkom diplomskog studija matematike i informatike akademski naziv magistar edukacije matematike i informatike stekli su: Ana Baraba, Anamaria Citković, Sanja Čečura, Tea Katnić, Tamara Klanac, Simona Kramar, Sabina Lukšić, David Mosettich, Sanja Murk i Ivan Tudor, a isti je studij s najvećom pohvalom završila Marijana Kosturik, s velikom pohvalom Amira Mahmutović te s pohvalom Elen Markovčić, Ana Mihalić i Arianna Miloš. (I.Š.K.)
 


 
''Nova generacija prvostupnika strojarstva'', Novi list, 13. 2. 2015.
 
SVEČANA PROMOCIJA TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

Nova generacija prvostupnika strojarstva

 
 
Sa svečane promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je promocija nove generacije prvostupnika strojarstva, a čestitajući novoj generaciji prvostupnika, koju čini 60 završenih polaznika preddiplomskog studija strojarstva, dekan prof. dr. Goran Turkalj podsjetio je da se radi o fakultetu koji je ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija te da se nastava izvodi kroz 11 studijskih programa na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računarstva, preddiplomskim stručnim studijima strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike. 
    Jučerašnjim svečanim činom i završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik strojarstva stekli su: Matija Šoban, Damjan Diklić, Fran Torbarina, Marko Brženda, Danijel Šolaja, Toni Krizmanić, Denis Pavlić, Paulo Tripar, Dino Donadić, Dorian Cuculić, David Šimunović, Kristian Uljatovski, Ivan Kožić, Maja Marković, Vedran Margan, David Ištoković, Robert Krupljanić, Stjepan Piličić, Suzana Fićković, Toni Koraca, Marko Močibob, Maja Spicijarić, Božena Vlajinić, Marko Mihelčić, Dino Begović, Luka Peraić, Hana Tudor, Ivan Galović, Domagoj Kos, Marjan Kukuruzović, Sandi Šupljina, Srđan Momčilović, Antonio Sabalić, Dino Šunjić, Paolo Radoš, Nikola Kučar, David Pavlović, Matej Celega, Andrija Mandić, Nikolina Milinović Sabo, Aleksandar Andrejčuk, Filip Anđelić, Siniša Stipeć, Antonijo Lekšić, Kristian Belac, Dennis Biškup, Ivor Janjanin, Ivan Martinčić, Toni Puh, Filip Vidas, Danijel Blažević, Igor Grabar, David Gršković, Ivana Bandić, Dario Pavošević, Dajana Budimir, Tomislav Detelj, Marko Grozdek, Jure Pavlić i Denise Ivana Dujmić. (I.Š.K.)


 
''Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju'', Novi list, 12. 2. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET KORIŠTENJE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
 
Sunčevu toplinu pretvaraju u rashladnu energiju
Najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku

 
 
Tehnički fakultet – instalacija na krovu fakultetske zgrade  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Niti godinu dana nakon puštanja u pogon solarne elektrane, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljen je novi veliki projekt iz područja korištenja energije iz obnovljivih izvora – sustav solarnog hlađenja. 
    Riječ je o sofisticiranom sustavu koji za hlađenje koristi sunčevu energiju, vrijednom preko 700 tisuća kuna, od kojih je najveći dio osiguran iz fondova EU-a kroz Emilie projekt, u kojemu uz partnere iz šest zemalja sudjeluje i Regionalna energetska agencija (REA) Kvarner. Zajednički su ga realizirali Tehnički fakultet i REA Kvarner, uz potporu Primorsko-goranske županije i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 
    Sva oprema je već ugrađena i u pogonu, a detalje projekta predstavili su dekan Fakulteta prof. dr. Goran Turkalj i prof. Branimir Pavković sa Zavoda za termodinamiku i energetiku te direktor REA Kvarner Darko Jardas. 
    – Sustav se koristi za hlađenje laboratorija za klimatizaciju, a integriran je u sustav grijanja i hlađenja fakulteta, tako da se sada u zimskim mjesecima koristi i kao potpora sustavu grijanja, a ljeti će se moći koristiti i za hlađenje prostorija, čime će smanjiti potrošnju energije iz konvencionalnih izvora. No, najvažnija primjena je za potrebe nastave, znanstveno-istraživačkog rada te ispitivanja i mjerenja na Zavodu za termodinamiku, rekao je Turkalj, istaknuvši kako je Tehnički fakultet, kao prva visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj još sedamdesetih godina prošlog stoljeća započeo sa sustavnim bavljenjem solarnom energijom. 
    Sredstva za projekt izborena su u žestokoj međunarodnoj konkurenciji, kazao je Jardas, dodavši kako je sličan sustav već ugrađen u crikveničkoj Thallasotherapiji, a oba će, osim u praktične svrhe grijanja i hlađenja, poslužiti za istraživački rad i unapređivanje sustava solarnog hlađenja u budućnosti. 
    – U Crikvenici je primijenjena nešto drugačija tehnologija pa ćemo kroz godine moći uspoređivati rad i učinkovitost oba sustava, što će nam dati vrijedne informacije za buduće slične projekte. U en
Komercijalna primjena 
    
    Predstavljanju sustava solarnog hlađenja prisustvovao je i župan Zlatko Komadina, koji je istaknuo kako se od tri postojeća slična sustava u Hrvatskoj, dva nalaze u Primorsko-goranskoj županiji. 
    – Za komercijalnu primjenu ova je tehnologija možda još uvijek preskupa, ali prije nekoliko desetljeća i obične solarne ploče za pripremu tople vode bile su astronomski skupe, a danas su uobičajena pojava, kazao je Komadina.
 ergetici se u zadnje vrijeme događaju silne promjene i tehnologija golemim koracima ide naprijed. Usudio bih se sadašnji trenutak u energetici usporediti s događanjima u IT sektoru prije dvadesetak godina, kada je ostvaren ogroman napredak. Došli smo do toga da se sva dosadašnja znanja nanovo propituju i rađaju se posve novi koncepti i ideje koje će u budućnosti zasigurno značajno izmijeniti načine korištenja energije i njezina dobivanja, kazao je Jardas. 
    Profesor Pavković prezentirao je tehničke detalje sustava, pojasnivši kako je riječ o apsorpcijskom sustavu, koji za hlađenje umjesto uobičajene električne energije koristi energiju izravno iz sunčeva zračenja. 
    – Preliminarni proračuni pokazuju da ćemo godišnje oko 11 tisuća kilovatsati moći iskoristiti za grijanje, kao i više od 12 tisuća kilovatsati korisne rashladne energije. Ovaj projekt će nam pružiti mogućnost da istražimo mogućnosti šire primjene ove tehnologije u komercijalnim uvjetima, a najveća mu je prednost što za hlađenje u ljetnim mjesecima ne koristi električnu energiju koje tada ionako nedostaje zbog velikog opterećenja, nego je uzima direktno od sunca, kazao je Pavković, koji je po završetku prezentacije okupljene poveo u razgledavanje cijelog sustava, od instalacija na krovu fakultetske zgrade, do toplinske pumpe u sklopu kotlovnice.

M. GLAVAN



 
''Prvi master studij rukovođenja u regiji'', Novi list, 11. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE RADIONICA O UPRAVLJANJU
 
Prvi master studij rukovođenja u regiji
 
 
S radionice o strateškom menadžmentu  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » U sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) na Sveučilištu u Rijeci jučer je započela četverodnevna radionica »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«. Radionica je okupila četrdesetak sudionika koji će podijeljeni u tri skupine do kraja ovog tjedna stjecati znanja o razvoju organizacijskih struktura, kultura i procesa odlučivanja u visokom obrazovanju. Jučer započeta radionica postat će jedan od kolegija budućeg programa cjeloživotnog obrazovanja, kojiće pak biti dio budućeg poslijediplomskog specijalističkog studija rukovođenja u visokom obrazovanju. Budući master studij, kao i program cjeloživotnog učenja, predstavila je prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. 
    – Riječ je o studiju na engleskom jeziku koji će biti prvi takav studij u regiji, a rađen je u suradnji sa Sveučilištem u Georgiji i drugim ekspertima. U Europi postoji 27 takvih studijskih programa, a očekujemo da će krajem ove godine program krenuti u akreditacijski postupak, najavila je prorektorica. 
    Dodajući kako je HEISEE inicijativa temeljena na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja, te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji, prorektorica je istaknula da posebnu skupinu na radionicama čine rektori i prorektori hrvatskih sveučilišta, dok su za članove uprava riječkih fakulteta, kao i rukovodeće administrativno osoblje rektorata oformljene zasebne skupine. 
    – Kreatori obrazovnih politika i čelni ljudi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj značajno se zalažu za institucionalnu autonomiju te se time stavlja fokus na odgovornost samih institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i na njihovo služenje potrebama društva i gospodarskog sektora. Nalazimo se u strukturnim promjenama koje su kompleksne, a novi sustavi trebaju dobre upravljače, akademsko vodstvo koje posjeduje visoku razinu profesionalnosti i stručnosti u strateškom upravljanju složenim institucijama. Strateški menadžment u modernom sveučilištu zahtijeva razumijevanje organizacije uz pomoć širokog spektra znanja, od osnova financija do pripremanja odgovarajućih strateških pitanja za analizu institucijskih istraživanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Uz domaće eksperte radionica je okupila i stručnjake s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji, a financira se iz projekta Veleposlanstva SAD-a, Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišta u Georgiji. (I. Š. K)
 


 
''Pokreće se studijski program ''Kako poslovati s Kinom?'', Novi list, 10. 2. 2015.
 
SURADNJA VELEPOSLANICA KINE DENG YING U PRATNJI STJEPANA MESIĆA POSJETILA KOMORU
 
Pokreće se studijski program »Kako poslovati s Kinom«

Program će od iduće akademske godine biti pokrenut na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a uključuje i učenje kineskog jezika, običaja i kulture, zbog čega će iz Kine doći dva profesora kojima će Grad Opatija financirati smještaj

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
Iskoristiti goleme potencijale suradnje s Kinom – Stjepan Mesić i Deng Ying * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Veleposlanica NR Kine u Hrvatskoj Njezina ekselencija Deng Ying sa suradnicima i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić posjetili su jučer HGK-Županijsku komoru Rijeka, gdje ih je primio predsjednik riječke Komore Vidoje Vujić sa suradnicima. Vujić je istaknuo da je buduća suradnja moguća prije svega kroz korištenje kapaciteta Luke Rijeka, te moguću izgradnju budućeg kineskog logističkog centra na području Primorsko-goranske županije. 
    
Uvoz robe

Kazao je i da je gradonačelnik Opatije dao pristanak da se financira smještaj dvaju profesora iz Kine, dok bi Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU) već od iduće akademske godine pokrenuo studijski program o tome kako poslovati s Kinom, što bi uključilo i učenje kineskog jezika, običaja i kulture.     
    Vujić je podsjetio i da oko 200 tvrtki na našem području uvozi robu iz Kine, dok je tek 15-ak onih koje u Kinu nešto izvoze. Spomenuo je i da je Autotrans zainteresiran da se ovdje otvori turistička agencija, u kojoj bi mogla raditi i osoba iz Kine, kao i za otvaranje agencije u Kini. Ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak kazao je da se 2017. očekuje završetak Zagrebačkog terminala, a krajem godine raspisat će se, ističe, natječaj za koncesiju, te očekuje da se jave i kineske tvrtke. Kineski Cosco je inače prisutan u grčkom Pireju, no kako su oni više orijentirani na istočnoeuropsko tržište, a Rijeka na srednjeeuropsko, mislimo da i tu ima potencijala za suradnju, rekao je Mezak, spomenuvši i plan prenamjene dijela lučkih u urbane sadržaje, o čemu će također kineske partnere posebno izvijestiti. Dekanica FMT
U Kini nas znaju po »Valter brani Sarajevo« i »Bella Ciao« 
    
    – U velikoj Kini Hrvatska je malo poznata, ali ima jedan film koji svi Kinezi znaju, a to je »Valter brani Sarajevo«. Isto tako, rekli su mi u Kini i da znaju jednu staru hrvatsku pjesmu, a ta pjesma je »Bella Ciao«. Puno je dakle razlika, od veličine zemlje, ekonomske snage i drugih, ali ima i sličnosti: mi smo jedine zemlje koje su se same oslobodile od fašizma – oni od japanskog, a mi od njemačkog i talijanskog, pa sam ja primjerice, u tada okupiranoj Europi, još 1942. išao u partizansku školu, ponosno je istaknuo Mesić.
 U Dora Smolčić Jurdana potvrdila je da će se operativno sve učiniti da najavljeni program o poslovanju s Kinom zaživi već s idućom akademskom godinom. 
    Veleposlanica Deng Ying kazala je da najčešće posjećuje upravo Primorsko-goransku županiju i Rijeku, koja je na nju ostavila dubok dojam. Dodaje da je, osim spomenutih, važna i lokalna suradnja, spomenuvši pritom Akrobatsku trupu Dalian iz Kine koja je povodom kineske Nove godine (18. veljače) sinoć gostovala u riječkom HNK-u. Istaknula je i da je razgovarala s predstavnicima Cosca, te da oni imaju svoj strateški plan koji je vezan uz Pirej, međutim i Rijeka je u mreži ove regije. Postoji potencijal za suradnju vezano za autoceste i željeznice, i to je, kaže, samo pitanje vremena, a osim Cosca ima i drugih potencijalnih investitora jer kineska vlada sada energično povećava investicije u inozemstvo, posebno u Europu. 
    
Kineska medicina

Što se tiče suradnje na području razmjene znanstvenika u turizmu, tu je, ističe Deng Ying, prvi korak već napravljen, a postoji i inicijativa o razvoju kineske medicine u sklopu razvoja turizma u PGŽ-u. Inače, lani je u Hrvatskoj boravilo 53.000 kineskih turista, a naglasak treba staviti na problem transporta i moguće avio-linije. 
    Bivši predsjednik Stjepan Mesić kaže da moramo srušiti neke barijere koje su postojale i smetale u suradnji s Kinom i njenom privredom. 
    – Koliko se samo govori o nizinskoj pruzi, za koju bi moglo biti zainteresirano pola Europe. No, za to postoje određene smetnje u Bruxellesu. Zato mislim da treba inicirati tripartitni sporazum Hrvatska-Mađarska-Kina, gdje možemo imati podršku i mađarskog premijera, kaže Mesić, dodajući da veze s Kinom itekako postoje, samo ih moramo intenzivirati. Tako se, primjerice, kaže, u Pekingu na sveučilištu uči hrvatski jezik. Ima prijedlog: smanjiti broj ambasada u Europi, a povećati ih tamo gdje su naša tržišta, dakle u Kini.


 
''Promocija 358 magistara ekonomije'', Novi list, 9. 2. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SVEČANOST U KRISTALNOJ DVORANI HOTELA KVARNER U OPATIJI
 
Promocija 358 magistara ekonomije
 
 
Kristalna dvorana puna diplomiranih studenata  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci održao je svečanu promociju nove generacije magistara ekonomije koju čini 358 završenih studenata. Diplome i zvanje magistar ekonomije stekli su: Diana Matijaš, Ivanka Trpčić-Stipetić, Miloš Brdar, Nina Golja, Josipa Čulina, Jelena Pavlic, Jelena Zadro, Maja Mihocek, Sanja Mijatović, Damir Novosel, Marija Colić, Andrea Kondić, Vera Jovanić, Mirela Kostelac, Željka Satošek, Tatjana Jakšić, Petra Šop, Nikolina Krepenc, Roberto Višković, Filipa Vidmar, Katarina Bojka, Ana Ribarić, Ivana Sigmundović, Tina Mirkov, Marina Sušanj, Elizabeta Pokasić, Hana Ivančić, Doris Mofardin, Anita Pavić, Kristina Mađarić, Tamara Antunović, Dajana Gašparini, Anja Jugović, Aida Mehagić, Željko Černelić, Marijana Vojvodić Koren, Matko Miškulin, Elena Grgić, Maria Ladišić, Vedrana Budija, Valentina Visintin, Tina Frančišković, Iris Nikolić, Jasmina Nikšić, Irena Juričev, Lea Ribić, Tea Žiganto, Dina Zrna, Emanuela Drandić, Anđelina Pavlić Pečenko, Romana Puzak, Sunčica Roknić, Sanja Vrtarić, Ivana Petričko, Saša Lisjak, Antonija Zorić, Ena Božić, Valentina Guštin, Sara Kocijan, Atonia Ljaći, Dina Tomkić, Ivana Majstorović, Ivana Vuković, Loreta Palmić, Lora Gruban, Petra Palac, Ana Milaković, Tajana Brajković, Natalija Škudar, Ana Adžić, Sanja Flegar, Denia Krivičić, Nikola Perković, Martina Pavat, Nataša Klepac, Marija Kovačević, Nina Ivković, Marijana Matić, Danijel Mavrlja, Antonija Kurtov, Marko Barić, Nika Kiković, Marina Čulić, Ivana Herenda, Tatjana Šepac, Tatjana Trifunović, Valerija Blašković, Nevija Šebetić, Tamara Preprović, Eni Staničić, Mihaela Rančki, Slađana Jurišić, Nina Kokot, Petra Vukasović-Lončar, Ante Fućak, Nataša Dobrijević, Predrag Basara, Ana Jardas, Sandra Kolarić Lekić, Nikolina Prša, Marina Stanišić, Erna Šunjić, Jadranka Poropat, Marina Bošnjak, Helena Matijašić, Karmen Uzelac, Nikolina Radić, Vesna Crnković, Matija Šimić, Darko Žiković, Antonija Marinović, Toni Babić, Stela Cavrić, Ivana Vasić, Ante Dujić, Antonia Brkljača, Lorena Žakić, Romana Banović, Mirna Halić, Anita Tumpak, Zrinka Vlaić, Barbara Klobučar, Sanela Sabljaković, Lari Zahtila, Renato Škrgulja, Izabela Bačić, Maja Kaštelan, Martina Jurin, Lucija Mandekić, Katja Mrvoš, Natalija Ivanušić, Bojana Kvaternik, Zrinka Novosel, Nikolina Marušić, Ivana Mihaljević, Sandra Perić, Dinka Drnjević, Ana Mesaroš Macan, Jelena Baranašić, Gordana Bugarinović, Andrija Juraj Lukarić, Renata Šmiderkal, Marija Tus, Maja Grgac, Anja Varga, Magdalena Majcan, Mia Todorović, Nensi Saršon, Dajana Tominić, Lorena Radošević, Renato Škudar, Maja Koljan, Maja Matanić, Rafaela Hodžić, Marko Majstorović, Ana Matijević, Anita Predovan, Nina Suljić, Nina Grgurić Čop, Goran Krstičević, Jasmin Licitar, Sanja Mihalinec, Dženis Skopljak, Vedrana Loriš, Magdalena Grubešić, Andrea Šuver, Heni Smokvina, Diana Atelj, Eni Crvelin, Dalia Brajković, Kristina Maretić, Dajan Delić, Darko Matulin, Katarina Milojević, Sanja Brozović, Iris Ferenac, Damir Dudović, Ana Širola, Rene Jefić, David Novinščak, Martina Golub, Josip Korčulanić, Andrea Korva, Mihaela Blagus, Tanja Gerčer, Ivana Bilen, Tea Pešut, Michel Fero, Mateja Marincel, Nikolina Špoljarić, Sintija Bašić, Jelena Delić, Vanja Žganec, Marta Vejmelka, Andrea Knežević, Petra Komes, Helena Raspolić, Josipa Rendulić, Ana Serdar, Ana Ćosić, Robert Čačković, Jure Francetić, Iva Dundović, Aida Cigura, David Topić, Lidija Vrbanek, Almir Alibašić, Irena Mihanić, Renata Šubić, Marina Konjarek, Tetjana Kubinska, Jasna Ružić, Martina Marinac, Lucija Bukarica, Tatjana Erdeljac, Ivo Benazić, Tamara Burzan, Boris Jelušić, Ivana Lončar, Katarina Drakulić, Siniša Vujnović, Marija Troha, Lea Turković, Snježana Cindrić, Adisa Hajra, Katja Radman, Danijela Smolčić, Ana Tuk, Dijana Kolar, Ana Kuna, Laura Miletić, Martina Brhan, Martina Vuković, Mario Baričević, Nataša Mataija, Marina Špehar, Igor Konjević, Barbara Kušenić, Ivona Matošević, Filip Bolanča, Igor Maljković, Tihomir Katić, Jelena Selihar, Luka Brumec, Sandra Ivičinec, Alen Karamarko, Jasmina Mrvčić, Sandra Rukavina, Furkan Zendeli, Melita Hadžalić, Ivan Tičić, Željko Plavčić, Tea Vučak, Marko Vukas, Petra Ferarić, Rahela Krbavac, Matea Strčić, Marko Birač, Lejla Delalić, Martina Burić, Elvira Kendić, Nikola Milivojević, Irena Paškvalić, Monika Vujičić, Đurđica Benić, Nikolina Jurinjak, Zoran Lenac, Ida Puch Jurović, Tanja Mlinar, Marija Bunjevac, Hrvoje Rumič, Martina Cindrić, Mihaela Zec, Iva Fuček, Marin Popovčić, Nikola Mijandrušić, Lorin Galović, Željka Jelić, Ivana Piragić, Nina Bartolić, Martina Maglić, Diana Veršić, Tonija Miletić, Zdravka Zorko, Tamara Lović, Igor Muratagić, Monika Čurilović, Valentina Janko, Branko Ružić, Robert Šorli, Anže Butinar, Tea Vignjević, Sandra Salopek, Andrej Pegan, Ivana Trošić, Ivan Jurinčić, Ivona Krmpotić, Milena Krneta, Nataša Marjanica, Petra Mikšić Halar, Marko Sablić, Martina Lukarić, Anita Bašić, Karlo Pajić, Andrija Zrinski, Tedi Butorac, Zlatna Jandrić, Dijana Starešinčić, Antonio Visković, Saša Kajfeš, Mateja Lehkec, Leonard Lleshi, Gordan Butković, Anamaria Tićak, Daria Modrić, Mirnesa Kurpejović, Lucija Dovođa Butorac, Hrvatina Dubravčić, Josip Franjković, Maja Brajdić, Rene Pernuš, Petra Radivoj, Ines Sanković, Nina Hajdin, Petra Krmpotić, Sanja Lukačević, Ante Pavić, Dejzi Miljavac, Jelena Rendulić, Karmen Vrban, Sandi Fonović, Hrvoje Horvat, Ivona Gulan, Dario Kos, Sanja Tomljanović, Filip Vlakančić, Ana Kostić, Barbara Aničić, Valentina Barić, Martino Doko, David Pleš, Martina Kalanj, Bastian Kunda, Tanja Ružić, Jelena Lukanović, Marina Popić, Kristijan Mohorović, Gordana Marinov, Ivan Perač, Željka Gašparović, Ksenija Župčić, Sanja Posedel, Hrvoje Tramontana, Monika Vidas, Jure Javoran, Tomislav Lukanić, Dean Ivančević i Amela Sijarić. (I. Š .K.)


 
''Krši li priziv savjesti nečije tuđe pravo?!'', Novi list, 6. 2. 2015.
 
OKRUGLI STOL PRIZIV SAVJESTI U MEDICINSKOJ PRAKSI
 
Krši li priziv savjesti nečije tuđe pravo?!

Pravno gledano, priziv savjesti može vrijediti do onog trenutka dok ne ugrožava život pacijenta

 
 
Vrlo široka medicinska tema – sudionici rasprave  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Kad je riječ o prizivu savjesti u medicinskoj praksi, niti pacijent, niti liječnik ne mogu samostalno donositi odluke, a samo sveobuhvatno definiranje propisa može riješiti sve češće sporove oko priziva savjesti – neki su zaključci okruglog stola »Priziv savjesti u medicinskoj praksi: kada je i koliko doista utemeljen« koji je jučer održan na Fakultetu zdravstvenih studija. Okrugli stol zajednički su organizirali Fakultet zdravstvenih studija, Medicinski fakultet i Zaklada Sveučilišta, a kako je kazao dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Alan Šustić, organiziranje ovakvih skupova jedan je od zadataka novoosnovanog fakulteta. Šustić je dodao da se priziv savjesti promatra najčešće kao ekskluziva ginekologije, no on kao anesteziolog može potvrditi da se radi o vrlo širokoj medicinskoj temi. 
    O prizivu savjesti u medicini govorili su predstojnica Klinike za transfuzijsku medicinu prof. dr. Sanja Balen, novinarka Nađa Berbić, teolog prof. dr. Josip Grbac, predstojnik Klinike za ginekologiju prof. dr. Herman Haller, glavna sestra Kliničkog bolničkog centra Rijeka prof. dr. Snježana Juričić, Hajrudin ef. Mujkanović iz Islamske zajednice Rijeka, Snježana Prijić-Samaržija s
Nužno sveobuhvatno definiranje propisa 
    
    Ginekolozi su najistureniji medicinski profesionalci kad je u pitanju priziv savjesti, počevši od pitanja pobačaja, medicinski potpomognute oplodnje, kontracepcije, prenatalne dijagnostike i liječenja majki s nezadrživim gubitkom trudnoće. Herman Haller upozorava da je jedan od velikih problema pritom nedeklarirani priziv savjesti, a to je profesionalac koji potiho gura svoj stav i neće informirati pacijenta. 
    – Moje razmišljanje je da aktualna situacija u društvu bitno određuje usmjerenost politike koja je na neki način vezana uz zakone. Tako je Jugoslavija 1978. godine donijela jedan progresivan zakon kojim se regulira pitanje pobačaja, i isto tako je Hrvatska donijela jedan progresivan zakon o prizivu savjesti. Samo sveobuhvatno definiranje propisa može riješiti pitanje problema priziva savjesti – rekao je Haller.
 Filozofskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Dalida Rittossa s Pravnog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Željko Župan s riječke Klinike za anesteziologiju. 
    – Mi transfuziolozi vrlo često se susrećemo s odbijanjem transfuzije, najčešće iz vjerskih razloga, kazala je Sanja Balen, pitajući se kakvo je opravdanje sustava prema ostalim pacijentima u slučaju osobe koja odbije transfuzijsko liječenje i dobiva skuplju alternativu te zašto bi na savjesti liječnik trebao imati pacijenta koji je odbio transfuzijsko liječenje. Prisjetila se i riječkog slučaja djeteta Jehovnih svjedoka koji su odbili transfuzijsko liječenje i dok se razmatralo što će se učiniti, dijete je umrlo. Balen, kao i većina sudionika, smatra da je strašno da roditelj na ovaj način odlučuje u ime djeteta, dok Željko Župan drži da u ovakvim i sličnim slučajevima krucijalna ulogu imaju institucije jer niti pacijent niti liječnik nemaju pravo samostalno donositi odluke. 
    – Savjest je stvar razuma, dakle nije to kategorija vjere, a pitanje je krši li moj priziv savjesti i nečije tuđe pravo. Mislim da je pravo na život bitnije od ispovijedanja vjere, odbiti transfuziju za drugog zbog vjere, nije dobro – smatra Josip Grbac koji se protivi sociološkoj definiciji savjesti koja savjest definira prema trendovima. Njegovo je mišljenje da, kad se jasno uredi definicija savjesti, neće biti velike razlike između vjerske savjesti i humanistčke savjesti. 
    Pitanje doniranja organa, eutanazije, pitanje medicinski potpomognute oplodnje, samo su neka od pitanja koja, kako je kazao Hajrudin ef. Mujkanović, muče islamske pravnike.
    Dalida Rittossa naglasila je da priziv savjesti pravno gledano može vrijediti do onog trenutka dok ne ugrožava život pacijenta, a slično smatra i Snježana Prijić-Samaržija: da priziv savjesti ne smije štetiti. 
    Nađa Berbić podsjetila je da liječnik mora biti svjestan društvenog ugovora koji obilježava medicinsku struku te da medicina ima monopol na obavljanje određene prakse. Oni koji ometaju ostvarivanje prava pacijenata, nameću svoju savjest pacijentima i zaboravljaju da svoj posao obavljaju u prvom redu zbog društva.

B. ČALUŠIĆ



 
''Studenti žele diplomu Medicine'', Novi list, 5. 2. 2015.
 

NEZADOVOLJNI
 ZDRAVSTVENI STUDIJI

 
Studenti žele diplomu Medicine
 
 
RIJEKA » Unatoč tome što su studenti novoosnovanog Fakulteta zdravstvenih studija početkom prosinca nakon višesatnih razgovora s dekanom te ustanove prof. dr. Alanom Šustićem i rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom postigli dogovor da će svim polaznicima novog fakulteta koji su studij započeli na Medicinskom fakultetu te su početkom ove akademske godine prebačeni na novu ustanovu biti izdana diploma oba fakulteta – studenti su ponovo nezadovoljni. Uzrok njihovog nezadovoljstva opet je isti, a riječ je o prebacivanju studenata s Medicinskog fakulteta na novu ustanovu. Naime, osnivanjem Fakulteta zdravstvenih studija ukupno je 726 studenata diplomskih sveučilišnih studija iz područja fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva s Medicinskog fakulteta prebačeno na novi fakultet, a dio studenata tvrdi da s takvom odlukom nisu bili upoznati i ne žele je prihvatiti. Iako dekani oba fakulteta, kao i rektor, smatraju da studenti prebacivanjem na novu ustanovu nisu nimalo zakinuti, jer pohađaju identičan program kao i do sada, jednako kvalitetan i u boljim prostorima te u konačnici dobivaju jednako vrijednu diplomu riječkog Sveučilišta, studenti se još uvijek ne mogu pomiriti s činjenicom da neće diplomirati na Medicinskom fakultetu koji su i upisali. 
    – Puno je tu apsurda jer prije nego što ćemo diplomirati prebacili su nas na Fakultet zdravstvenih studija, a svi nastvanici su nam s Medicinskog fakuleteta u Rijeci čiji studenti smo bili sve do nedavno, koristimo knjižnicu Medicinskog fakulteta, svi mentori za diplomske su nam s Medicinskog fakulteta, ispite polažemo na Medicinskom fakultetu, a žele nam nam dati diplomu Fakulteta zdravstvenih studija kojeg niti nema u bazama. Obećali su dvojne diplome, ali nitko ne odgovara na pitanje koji će dekan to potpisati, čiji pečat ćemo imat ili pak u čiju matičnu knjigu idemo, kažu studenti. 
    Sve što žele, dodaju, diploma je Medicinskog fakulteta, jer kada su ga upisivali za Fakultet zdravstvenih studija nisu ni znali da postoji ni da će ikada postojati. Međutim, dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Alan Šustić takve zahtjeve studenata drži neosnovanim, te ponovo naglašava da u njihovom prebacivanju na novu ustanovu nema ništa sporno. 
    – Sve je transparentno i pravno regulirano. Postigli smo dogovor da će studenti koji su upisali Medicinski fakultet, a završavaju Fakultet zdravstvenih studija dobiti dvojne diplome, odnosno diplome jednog i drugog fakulteta koje će potpisati oba dekana, ističe prof. dr. Šustić. 
    Tvrdnju da novi fakultet nije uveden u baze dekan odbacuje, jer pojašnjava radi se o fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koje spada u red ozbiljnih sveučilišnih institucija te zaključuje da je riječ tek o nekolicini nezadovoljnih studenata, a ne o stavu svih polaznika Fakulteta zdravstvenih studija.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Osmišljavanje studijskog programa o rukovođenju u visokom obrazovanju'', Novi list, 5. 2. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI DOMAĆIN ČETVERODNEVNE RADIONICE O STRATEŠKOM MENADŽMENTU

Osmišljavanje studijskog programa o rukovođenju u visokom obrazovanju
 
 
Snježana Prijić Samaržija  * Foto:RIJEKA » U sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) Sveučilište u Rijeci bit će od 10. do 13. veljače domaćin radionice na temu »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«. 
    HEISEE inicijativa temeljena je na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji (Institute of Higher Education, University of Georgia), a cilj joj je osmisliti studijski program o rukovođenju u visokom obrazovanju. Četverodnevna radionica okupit će predstavnike svih hrvatskih sveučilišta, a pojašnjavajući kako se kreatori obrazovnih politika i čelni ljudi u visokom obrazovanju u Hrvatskoj značajno zalažu za institucionalnu autonomiju prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se time stavlja fokus na odgovornost samih institucija u sustavu visokog obrazovanja, ali i na njihovo služenje potrebama društva i gospodarskog sektora. 
    – Ostali prioriteti, podcrtani i nacrtom nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, uključuju poticanje izvrsnosti u poučavanju i znanstvenim istraživanjima. Postizanje ovih bitnih nacionalnih ciljeva na području visokog obrazovanja zahtijeva akademsko vodstvo koje posjeduje visoku razinu profesionalnosti i stručnosti u strateškom upravljanju složenim institucijama. Strateški menadžment u modernom sveučilištu zahtijeva razumijevanje organizacije uz pomoć širokog spektra znanja, od osnova financija do pripremanja odgovarajućih strateških pitanja za analizu institucijskih istraživanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Besplatne radionice tematski će obraditi teme jednog od modula planiranog studijskog programa, a predavači će biti stručnjaci s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji: dr. sc. Tim Cain i dr. sc. Michael McClendon, Southern Methodist University (SMU), Edward Simpson i Lucia Brajković te nastavnici Sveučilišta u Rijeci i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Radionica je financirana iz projekta Veleposlanstva SAD-a, Sveučilišta u Rijeci te Sveučilišta u Georgiji, SAD. (I.Š.K.)


 
''Tanja Ivošević doktorirala'', Novi list, 3. 2. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Tatjana Ivošević doktorirala
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Analiza finih frakcija aerosola u Rijeci pomoću nuklearnih analitičkih tehnika« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti iz polja interdisciplinarnih tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Tatjana Ivošević. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: prof. dr. Vladimir Medica i prof. dr. Julijan Dobrinić s Tehničkog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Ivica Orlić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. (A. P.)
 


 
''Do novog studentskog doma u godinu dana'', Novi list, 2. 2. 2015.
 
 
PROJEKT DEVASTIRANO PRENOĆIŠTE HŽ INFRASTRUKTURE U VLASNIŠTVU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Do novog studentskog doma u godinu dana

Prema ideji djelatnika sveučilišne tvrtke Strip d.o.o. narednog bi ljeta u Prvomajskoj ulici devastirani neboder trebao postati studentski dom s 252 »pametne« sobe koje će raspolagati sa šestotinjak ležajeva 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
Adaptacija će se realizirati po modelu javno-privatnog partnerstvaRIJEKA » Bez struje i vode, potpuno razbijen namještaj, hrpe smeća u kojem se miješaju godinama stari ostaci hrane s polutrulom odjećom i posteljinom, izmetom, iglama, leševima ptica, bez ijednog utikača u zidu, s poplavljena posljedna tri kata bivše prenoćište HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici daleko je od onoga što bi petnaest katova visok neboder kroz nešto više od godinu dana trebao postati. Naime, prostor koji trenutno neodoljivo podsjeća na kulise iz horor filmova i predstavlja potencijalni izvor zaraze prije dva je tjedna prešao u vlasništvo Sveučilišta u Rijeci i prema ideji djelatnika sveučilišne tvrtke Strip d.o.o. narednog bi ljeta u Prvomajskoj ulici potpuno devastirani neboder trebao postati studentski dom s 252 »pametne« sobe koje će raspolagati sa šestotinjak ležajeva. 
    Neboder koji već godinama služi kao svratište noćnih posjetitelja, ali i prenoćište onih bez krova nad glavom, toliko je uništen da gotovo nema četvornog metra prostora kojim se može nesmetano hodati, a jednako tako gotovo nema stvari koja je ostala na mjestu na kojem treba biti, jer sve je porazbijano i iščupano. Na tisućama četvornih metara prekrivenih svakojakim otpadom naziru se i ostaci nekadašnje knjižnice koja se danas svodi tek na dijelove socijalističkih i marksističkih naslova, a jedino što je u tom devastiranom prostoru ostalo netaknuto slika je Josipa Broza Tita. 
    
Tri godine priprema

No, unatoč toj zastrašujućoj slici dugogodišnjih vandalističkih pohoda u tvrtki Strip više su nego optimistični, jer kako objašnjava Danko Žitnić po završetku adaptacije taj će devastirani prostor postati zgrada visoke energetske učinkovitosti vrijednosti 70 milijuna kuna. 
    – Ovaj tjedan završavamo dokumentaciju za javni poziv kojim ćemo tražiti adekvatnog strateškog partnera za adaptaciju. Naime, adaptacija će se realizirati po modelu javno-privatnog partnerstva, a očekivanja su da će radovi započeti na ljeto, najavljuje Žitnić. 
  
Prenoćište sagrađeno 1980. godine 
    
    Bivše željezničko prenoćište sagrađeno je 1980. godine, a zatvoreno je posljednjeg dana 2007. godine te je od tada prepušteno propadanju. Tvrtka HŽ Infrastruktura prvi put pokušala je prije pet godina prvi put prodati neboder u Prvomajskoj ulici po početnoj cijeni od 50 milijuna kuna, ali bezuspješno. Pokušaj prodaje ponovljen je u nekoliko navrata, a među potencijalnim kupcima proteklih se godina spominjao Grad Rijeka. Interes je pokazao i GP Krk koji je na jednom od natječaja za kupnju nebodera ponudio 7,3 milijuna kuna što je HŽ odbio kao premali iznos. U međuvremenu su u HŽ Infrastrukturi došli na ideju dugoročnog iznajmljivanja objekta, uz uvjet da će ga najmoprimac obnoviti, no i potraga za takvim partnerom bila je bezuspješna.
   Za rekonstrukciju bivšeg željezničkog konačišta potrebno je osigurati 30 milijuna kuna, a budućem se partneru nudi ozbiljan projekt, jer u pozadini preuzimanja objekta odrađena je cjelokupna projektna priprema te je napravljena potpuna analiza. Strip je, kažu njegovi djelatnici, tri godine radio na tom projektu čiji je rezultat da je Sveučilištu za jednu kunu pripao neboder vrijedan 25 milijuna kuna. Objekt je Sveučilištu ustupio Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a po završetku adaptacije neboder će raspolagati s 8.670 četvornih metara korisne površine. Uz sobe zgrada će sadržavati i teretanu te ugostiteljski objekt, a na svakom će se katu nalaziti i dnevni boravak koji će služiti za druženje studenata. 
    – S obzirom na blizinu studentskog restorana Index, zgrada neće sadržavati restoran, ali će imati kafe bar. Trenutno se na svakom katu nalazi jedan zajednički sanitarni čvor, a u planu je napraviti jedan sanitarni čvor za dvije sobe, kao i proširiti kvadraturu soba zatvaranjem balkona. Računamo da sada imamo 35 do 40 posto građevinskih radova gotovo, kaže Žitnić. 
    
Turistička funkcija

Dom će raspolagati i svojom teretanom, a bit će i komercijalnog karaktera. Naime, aneks zgrade u kojem je nekada bila smještena ambulatna preuredit će se u hostel s 51 ležajem, što kapacitetima, kaže Žitnić, odgovara jednom autobusu posjetitelja. 
    – Taj će se dio koristiti kao hostel tijekom cijele godine, dok će ostali smještajni kapaciteti pretvoriti u hostel tijekom ljetnih mjeseci, kada ne bude studenata, navodi Žitnić. 
    Na posljednjoj etaži nebodera planirane su sobe većeg standarda za gostujuće profesore ili pak komercijalni smještaj, a budući studentski dom koji će prvenstveno služiti za smještaj studenata obližnjih fakulteta koji se neće seliti u Studentski kampus, zajedno s postojećim studentskim naseljem i smještajnim kapacitetom u Kampusu osigurat će studentima riječkog Sveučilišta smještajni kapacitet od 1.500 do dvije tisuće ležajeva.
 




 
''Novi specijalisti promocije zdravlja'', Novi list, 30. 1. 2015.
 
PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 
 
* Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu u Rijeci jučer su promovirani sveučilišni specijalisti promocije zdravlja i prevencije ovisnosti. Zvanje sveučilišnog specijalista promocije zdravlja i prevencije ovisnosti stekli su: Stela Bakarčić, Renata Domijan, Nataša Dragaš-Zubalj, Nataša Jurković, Martina Kalčić, Daniela Krnić, Andrea Mataija Redžović, Suzana Mravinac, Karla Mušković, Marina Njegovan, Danijela Perić Kosović, Ksenija Petelin, Ksenija Petrović Ljubotina, Nataša Tomljanović i Daina Udovicich Corelli. Jučer su promovirani i sveučilišni magistri menadžmenta u zdravstvu: Ines Brajac, Lana Kuloglić, Vladimir Mozetič i Goran Palčevski. (B. Č.)



 
''Novi studijski programi na medicini i u Iki'', Novi list, 28. 1. 2015.
 
SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA ŠKOLARINE OSTAJU NA RAZINI PROŠLOGODIŠNJIH

Novi studijski programi na medicini i u Iki

Riječ je o poslijediplomskim studijima Endokrinologija i dijabetologija, Gastroenterologija, Kardiologija te Opća interna medicina i Internistička onkologija, te preddiplomskom sveučilišnom programu Marketing u turizmu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Članovi Senata sveučilišta pred početak jučerašnje sjednice * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Preddiplomski sveučilišni studijski program Marketing u turizmu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te poslijediplomski studiji Medicinskog fakulteta Endokrinologija i dijabetologija, Gastroenterologija, Kardiologija te Opća interna medicina i Internistička onkologija – novi su programi Sveučilišta u Rijeci za koje su članovi Senata na jučerašnjoj sjednici donijeli odluku o upućivanju u postupak Agenciji za znanost i visoko obrazovanje te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Inicijalna akreditacija tih programa je završena, a početak njihove izvedbe planira se za iduću akademsku godinu. 
    Senat je jučer donio i odluku o punom iznosu participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu preddiplomskih stručnih i sveučilišnih, integriranih sveučilišnih te diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija koji će iduće akademske godine ostati na razini prošlogodišnjih iznosa. U praksi će to značiti da će studiji koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te studij matematike koštati 5.500 kuna, odnosno cijena jednog ECTS boda bit će 91,67 kuna. Studiji koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te studij fizike i iduće će 
Ivanu Vrkljanu zvanje professor emeritus 
    
    Senat je prihvatio i odluku o dodjeli počasnog znanstveno-nastavnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Ivanu Vrkljanu s Građevinskog fakulteta, dok je za dekana Fakulteta zdravstvenih studija potvrđen prof. dr. Alan Šustić, a u zvanje redovitog profesora na pet godina potvrđena je prof. dr. Darinka Vučković s Medicinskog fakulteta.
godine imati cijenu 7.370 kuna, odnosno jedan će ECTS bod koštati 122,83 kuna, a s cijenom od 9.240 kuna i cijenom ECTS boda od 154 kune najskuplji će i dalje biti studiji koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti (osim matematike i fizike), biomedicine i zdravstva, odnosno nastavnom području struke biomedicine i zdravstva te umjetničkom području. 
    Jučer je usvojena i odluka o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu studentskih kredita za akademsku godinu 2014./2015., a riječ je o kreditima za pokrivanje troškova školarine koji ovisi o iznosu školarine institucije koju student pohađa, od 200 do 11 tisuća eura, te kreditima za pokrivanje troškova života, u iznosu od 70 do 300 eura mjesečno. 
    Rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na jučerašnjoj je sjednici najavio i održavanje četverodnevne radionice o temi »Upravljanje institucijom i strateški menadžment«, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof. dr. Snježane Prijić Samaržije u sklopu Inicijative u visokom obrazovanju za jugoistočnu Europu (Higher Education Initiative for Southeastern Europe – HEISEE) Sveučilište u Rijeci organizirat će tu radionicu od 10. do 13. veljače. HEISEE inicijativa temeljena je na partnerstvu Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO), te Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji (Institute of Higher Education, University of Georgia), a cilj joj je osmisliti studijski program o rukovođenju u visokom obrazovanju. Predavači će biti stručnjaci s Instituta za visoko obrazovanje u Georgiji dr. sc. Tim Cain i dr. sc. Michael McClendon, Southern Methodist University (SMU), Ed Simpson i Lucia Brajković te nastavnici Sveučilišta u Rijeci i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
 


 
''Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu'', Radio Rijeka, 28. 1. 2015.
AUDIO


Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu

Foto: Nives Ažić

Počeli građevinski radovi za studentski smještaj u Kampusu

AUTOR: Josip KrmpotićOBJAVLJENO: 28.01.2015 12:19

Rijeka i Zagreb domaćini su Europskim sveučilišnim igrama 2016. godine. Imamo maskotu, hrčka, kojem tražimo ime te spoznaju da je ljeto 2016. sve bliže. Pripreme su, u Rijeci, u punom zamahu – počela je gradnja paviljona studentskog smještaja u Kampusu na Trsatu.

Premda nam se možda čini da je sve skupa još jako daleko, studentska sportska 2016. je sve bliža. Kako danas stojimo s potrebnim smještajnim studentskim kapacitetima? Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin tumači da danas stojimo loše, ali vjeruje da ćemo 2016. stajati dobro.

Počela je izgradnja  tri paviljona u Kampusu u kojima će biti oko 750 novih ležajeva za studente, naravno sa standardom i kvalitetom višim od sadašnjih. Domove na Kampusu grade sredstvima strukturnih fondova EU, a javno-privatnim partnerstvom preuredit će neboder u centru Rijeke što ga je Sveučilištu darovala država.

Do novaca nije bilo lako doći, ali se Sveučilište u Rijeci izuzetno dobro pripremilo, a to je već pola uspjeha. Lučin ističe da su iz strukturnih fondova rezervirali 105 milijuna eura za poboljšanje studentskog smještaja. Krenuli su s prva tri paviljona, a projektiraju i ostatak. Nadaju se da će ugurati još tri barem, možda za 2017. ili 2018.

Rokovi pritišću, svibanj 2016. idealna je granica za završetak radova u Kampusu. Rektor dodaje da paralelno moraju graditi paviljone i riješiti infrastrukturu: prometnice, grijanje i sve ono što treba da bi paviljoni proradili. A treba ih i opremiti. Uostalom, u goste će nam, samo u Rijeku, stići 1500 studenata iz 45 zemalja s više od 200 sveučilišta iz cijele Europe. Javlja Josip Krmpotić:


 
''Gradnja smještajnih kapaciteta na sveučilišnom Kampusu'', www.vojko-obersnel.com , 25. 1. 2015.
 

Pero Lučin

Projekt: Gradnja smještajnih kapaciteta na sveučilišnom Kampusu | Objavljeno:

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin govori o upravo započetoj gradnji smještajnih kapaciteta za studente na riječkom Kampusu

Pero Lučin

Pitanje: Na Sveučilišnom Kampusu na Trsatu upravo započinje gradnja smještajnih kapaciteta za studente. Možete nam pobliže objasniti o kakvim je kapacitetima riječ i kojim je sredstvima sam projekt financiran?

Lučin:  Sveučilišni kampus na Trsatu ponovno postaje veliko gradilište jer počinje izgradnja tri objekta studentskog smještaja. Nakon više od dvije godine, koliko je prošlo od izgradnje posljednjeg objekta, u Sveučilišni kampus useljavaju  građevinski strojevi, a u idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 750 ležajeva. Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva.

Pitanje:  Koliko je kapacitet spomenuta tri smještajna  paviljona?

Lučin: Prema očekivanjima gradnja objekata iz druge faze, koji će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, trebala bi započeti do kraja ove godine. Procjenjujemo da će izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna, jer tu se ne radi samo o izgradnji paviljona, već i o pratećoj infrastrukturi, šetnicama te opremi paviljona. Smještajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. Paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu i sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. Izgradnjom tri paviljona u Kampusu i adaptacijom nebodera HŽ Infrastrukture studenti riječkog Sveučilišta napokon će dobiti adekvatan studentski smještaj te će se okončati desetljećima prisutan problem nedovoljnih studentskih smještajnih kapaciteta. Naime, Studentski centar Rijeka za 650 ležajeva, koliko trenutno iznosi smještajni kapacitet, svake godine zaprimi pet do šest puta više molbi, a planiranim radovima iduće godine nudit će im se oko 1.200 novih ležajeva.

Pitanje: Da li nam možete reći kad predviđate dovršetak  započetih radova?

Lučin: Prva tri paviljona, koja počinjemo graditi  u siječnju 2015., moraju biti gotova do početka Europskih sveučilišnih igara. Naime, predviđeno je da se ti paviljoni koriste kao infrastruktura za Europske sveučilišne igre. Vjerujemo da će do 15. svibnja 2016. biti gotova  gradnja i veći dio opremanja, jer već iza 15. srpnja 2016. očekujemo prve studente sportaše. 

Pitanje: Što će izgradnja ovih smještajnih kapaciteta značiti za sam život na Kampusu?

Lučin: Prije svega,  Kampus bez studenata koji žive u njemu teško je interpretirati kao Kampus. Tek izgradnjom ovih smještajnih kapaciteta za studente Kampus će zaživjeti u punom smislu. Očekujemo da će već i ovih 750 kreveta donijeti bitnu promjenu u životu Kampusa. Također, ako uspijemo prema planu izgraditi  i ostatak smještajnih kapaciteta, onda možemo očekivati da će na prostoru Kampusa dnevno biti i do 1500 studenata. To podrazumijeva jednu potpuno drugačiju atmosferu, Kampus će „živjeti“ od 0 do 24. Dakle, ne radi se o tomu da studenti negdje spavaju, jedu i eventualno se zabavljaju, već o tomu da kroz druženje  stječu različita iskustva,  nova znanja koja onda mogu primijeniti  u svojim istraživanjima i projektima. Ukratko, Kampus treba postati centar njihovog  života.

Preneseno s: https://www.youtube.com/watch?v=AD0X0CVnm-Q

 
''Predstavljena knjiga Zlatka Kramarića'', Novi list, 23. 1. 2015.
 
 
PRAVNI FAKULTET
 
 
Branko Čegec, Ivana Žužul, Zlatko Kramarić i  Željko Bartulović  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Na riječkom Pravnom fakultetu predstavljena je knjiga Zlatka Kramarića »Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike«. Autor je kazao da je riječ o temi koja je bolna i traumatična, ali da je unatoč tome o njoj pokušao progovoriti na način drugačiji od dnevnopolitičkoga. O knjizi su govorili profesori Ivana Žužul s osječkog Sveučilišta, Željko Bartulović s riječkog Pravnog fakulteta i u ime izdavača, Meandarmedije, urednik Branko Čegec. 
    – Nedavno sam sreo profesora Predraga Matvejevića koji je prije 30 godina napisao »Jugoslavenstvo danas«. Mislio sam već tada da je ta tema pase. Ali, riječ je o bolnoj i traumatičnoj temi o kojoj sam pokušao progovoriti na drugačiji način jer na moj identitet utječu s jedne strane Strossmayer i Krleža, a s druge strane Starčević i Matoš. Nekada je riječ o dijalogu, a nekada o konfliktu, a moja je knjiga pogled s centra na ideju jugoslavenstva i posvećena je Vladi Gotovcu, rekao je Kramarić. 
    Profesorica Žužul istaknula je da je riječ o zavodljivom štivu zbog esejističkog stila kojim je metajezik olabavljen, ali jednako tako štivu koje je u dosluhu sa suvremenim teorijama i teoretičarima kao što su Lyotard, Brubaker, Derrida, Bhabha. Profesor Bartulović poručio je da prošlost treba proučavati sa svih aspekata – i pozitivnih i negativnih, a Branko Čegec upozorio je da se pitanje jugoslavenstva pojavljuje paušalno na dnevno-političkoj razini, da je u knjizi riječ o povijesnom i teorijskom osvrtu koji otvara čitav niz pitanja i potiče na daljnju raspravu.
 


 
''S faksa ravno na posao'', Novi ist, 23. 1. 2015.
 
NEMA STRAHA ZA NJIH POTRAŽNJA ZA DIPLOMANTIMA STROJARSTVA, ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA VIŠESTRUKO VEĆA OD PONUDE

S faksa ravno na posao

I diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Godišnje prosječno 300 studenata završi Tehnički fakultet i nitko od njih ni ne vidi biro rada * Foto: M. GRACINRIJEKA » Studije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci godišnje u prosjeku završi tristotinjak studenata i nitko od njih nikada ne vidi burzu rada. Potvrđuju to i podaci riječkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer potražnja za diplomantima studija strojarstva, elektrotehnike i računarstva višestruko je veća od ponude. Samo lani poslodavci su tražili 308 radnika tog profila, a u ponudi ih je bilo tek 169. Međutim, u stvarnosti potražnja za tim profilom kadra daleko je veća, jer kako pojašnjava predstojnica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić, potražnja za deficitarnim zanimanjima često nije evidentirana. Uobičajena je praksa da poslodavci zaobilaze Zavod i »regrutacija« kadra vrši se već na samom fakultetu. 
    
Traženi socijalni radnici

– Poslodavci nisu obavezni raspisivati natječaje preko nas i najčešće već imaju saznanja o deficitarnosti traženih kadrova te vrlo često do tih kadrova dolaze u suradnji s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima. Treba napomenuti i da broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ-u PU-u Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada, navodi Tomašić. 
    Činjenicu da studenti Tehničkog fakulteta sa studija idu direktno na posao potvrđuje i dekan prof. dr. Goran Turkalj te ističe kako studenti nerijetko rade već za vrijeme studija, a jednako su traženi i unutar i izvan hrvatskih granica. Po završetku studija rado ih prihvaćaju sve države zapadne Europe, no i za vrijeme studija rade u inozemstvu. Jedan od takvih primjera suradnja je s jednom od najvećih svjetskih tvrtki u području metalne industrije, talijanskim Danieliem, gdje riječki studenti odrađuju projekte, ali i svoje diplomske radove. 
    – Svako toliko nazove nas neka tvrtka i zatraži da preporučimo studente. Ima puno upita iz riječkih tvrtki, pogotovo malih projektantskih firmi, ali i upita izvana. Nerijetko naši studenti već za vrijeme studiranja rade preko student servisa i kada diplomiraju nastavljaju raditi za istog poslodavca. Međutim, stanje nezaposlenosti ili zapošljavanja ne treba gledati samo u okviru naše županije, jer 50 posto studenata našeg fakulteta dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a slična je situacija i na cijelom Sveučilištu, kaže prof. dr. Turkalj. 
    Nisu samo diplomanti Tehničkog fakulteta ti koji su na tržištu rada iznimno traženi, jer i diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra, a u suštini se radi o studijima koji se na Sveučilištu u Rijeci ne provode. Kadra te struke na riječkom tržištu rada gotovo da i nema, jer primjerice tijekom prošle godine na HZZ-u tražena su 24 diplomirana socijalna radnika, a kao nezaposlen prijavio se tek jedan. 
    – Obrazovni programi koji se ne provode u našoj županiji značajno utječu na deficitarnost pojedinih zanimanja te se kvalitetnom politikom stipendiranja pokušava umanjiti neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada naše županije, kaže Tomašić. 
    
Preporuke kvalitativnog karaktera

I prema ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socija
Samo lani na birou završilo 1.066 diplomiranih ekonomista 
    
    Kako već godinama na riječkom tržištu rada postoji kronični deficit određenog kadra, tako postoji i enorman suficit nezaposlenih s diplomama određenog područja, a uglavnom je riječ o ekonomskih i pravnim zanimanjima. Samo tijekom prošle godine na riječku podružnicu HZZ-a pristiglo je 1.066 novoprijavljenih s diplomama ekonomije te njih 285 s diplomama prava. Istovremeno poslodavci su lani zatražili 523 diplomirana ekonomista, a 816 vodi ih se kao nezaposleni. U takvoj situaciji mladi sa »suficitarnim« diplomama nerijetko prihvaćaju poslove za koje se nisu školovali, a tome su posebno skloni, kaže Tomašić, mladi ljudi bez obitelji koji su u sve većoj mjeri skloni i prostornoj mobilnosti. 
    – U trenutačnoj gospodarskoj situaciji nezaposlene osobe svjesne nedostatne ponude slobodnih radnih mjesta i suficitarnosti zanimanja prihvaćaju poslove izvan svog zvanja, a posebno su mladi spremni na profesionalnu i prostornu mobilnost. Na vrijeme čekanja na zaposlenje utječe i uključivanje u provođenje programa aktivne politike zapošljavanja, posebno mjere stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. U prošloj godini tom je mjerom obuhvaćeno je 220 diplomiranih ekonomista i 70 pravnih stručnjaka, kaže Tomašić. 
    U ovogodišnjim preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ je uz ekonomiju i pravo među suficitarne studijske programe ubrojio i likovnu pedagogiju, primijenjenu umjetnost, logistiku i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofiju. 
    
Razgovori za posao i prije diplome 
    
    Studenti Tehničkog fakulteta, završnih godina diplomskog studija strojarstva, smjer konstruiranje i mehatronika, Tedi Celega i Dino Brnčić iako još nemaju diplomu u rukama imaju jasno razrađen plan dolaska do posla, a on ne ide preko burze rada. 
    – Za mjesec i pol ću diplomirati i već sam odradio nekoliko razgovora za posao. Inače sam iz Pule, ali u Rijeci je veća šansa za naći posao pa mislim da ću i nakon diplome ostati ovdje, iako srce vuče kući, kaže Tedi. 
    Dodajući i kako sve intenzivnije razmišlja o odlasku u inozemstvo, kaže kako je odabrao Tehnički fakultet jer je to bilo jedino područje koje ga zanima. Njegov kolega Dino o odlasku u inozemstvo ne razmišlja, jer uvjeren je da će u Rijeci za solidnu plaću naći posao bez problema. 
    – Prema mojim saznanjima većina onih koji su lani i preklani završili fakultet dobili su posao u Rijeci ili Zagrebu. Osobno bih radije ostao ovdje, iako znam da ima onih koji su otišli raditi u inozemstvo. Planiram u studenom diplomirati i tijekom ljeta započeti s traženjem posla, ističe Dino. Kratak put od diplome do posla, kažu Dino i Tedi, nerijetko ide i preko profesora Tehničkog fakulteta koje poslodavci traže da preporuče svoje studente.
 lni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija područja su koja zahtijevaju veću proizvodnju kadra, a ta je analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, kaže Tomašić, provedena na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. 
    – Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pritom su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada, zaključuje Tomašić.
 


 
''Suvremena visokoučinkovita toplana'', Novi list, 22. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS POČELA IZGRADNJA KOGENERACIJSKE ENERGANE

Suvremena visokoučinkovita toplana
 
 
Prva faza projekta trebala bi biti realizirana u roku od  godine dana  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Na području Sveučilišnog kampusa na Trsatu započela je izgradnja kogeneracijske energane, koju gradi trgovačko društvo Energo. Riječ je o projektu vrijednom 10 milijuna eura koji se financira kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj sa 6,15 milijuna eura. Realizacija projekta podrazumijeva izgradnju suvremene visokoučinkovite kogeneracijske toplane za napajanje toplinskom energijom postojećih klijenata toplane Vojak. 
    Projekt podrazumijeva izgradnju nove kogeneracijske energane i zamjenu postojećih toplovodnih cijevi radi smanjivanja gubitaka u distribuciji toplinske energije. Osnovna djelatnost nove kogeneracijske energane Kampus je proizvodnja toplinske energije i energije hlađenja, a puštanjem u pogon nove energane Kampus doći će do zatvaranja postojeće toplane Vojak instalirane snage 14,5 MW. Nova kogeneracijska energana Kampus imat će 20 MW instalirane snage i istovremeno će proizvoditi toplinsku energiju za potrebe postojećih 2.500 korisnika toplane Vojak, kao i za potrebe Sveučilišnog kampusa i KBC Sušak te ujedno služiti za hlađenje objekata KBC-a. Energana će također proizvoditi električne energiju, a kao sirovinu za proizvodnju navedenih usluga koristit će prirodni plin. Projekt će se razvijati u dvije faze, a prva faza obuhvaća nabavu i ugradnju novih kotlova, IT sustava, ali i zamjenu dijela postojeće toplovodne mreže, u ukupnoj duljini od oko šest kilometara čime bi gubici u prijenosu toplinske energije trebali biti znatno smanjeni. U prvoj fazi u energanu će biti ugrađena tri nova kotla, a kako se i kada bude gradila nova bolnica, biti će dodavani novi, koji će pokriti potrebe KBC-a. 
    Prva faza projekta trebala bi biti realizirana u roku od godine dana, a po završetku izgradnje kogeneracijske energane područje Vojaka i dijela Trsata raspolagat će suvremenim energetskim objektom, a sličan, ali manji, objekt već je izgrađen u sklopu bazenskog kompleksa na Kantridi. (I. Š. K.)
 


 
''Usvajanje znanja o novim glazbenim tehnologijama'', Novi list, 21. 1. 2015.
 
TEČAJ PRODUKCIJA ZVUKA I GLAZBE
 
Usvajanje znanja o novim glazbenim tehnologijama
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci započelo je s prijavama za treći ciklus programa Primijenjenog tečaja produkcije zvuka i glazbe, koji će početi 27. veljače, a prijave traju do 20. veljače. Broj polaznika ograničen je na 15 kandidata, a uvedeni su i novi predmeti: osnove komponiranja, glazbene teorije i harmonije te mastering. Tečaj traje 173 sata i donosi 10 ECTS bodova, a namijenjen je pristupnicima koji posjeduju SSS te osnovna glazbena i informatička znanja. Polaznici će steći teorijska i praktična znanja o novim glazbenim tehnologijama i produkcijskim praksama. (I. Š. K.)
 


 
''Brucoše čeka 3.510 upisnih mjesta'', Novi list, 21. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠTE USVOJEN PLAN UPISA NA PREDDIPLOMSKE STUDIJE

Brucoše čeka 3.510 upisnih mjesta

Po broju upisnih mjesta prednjači Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji upisuje 475 studenata 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Upisna kvota za sljedeću akademski godinu na razini prošlogodišnjeRIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na preddiplomske studije upisati 3.510 brucoša, a najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, bit će osigurano za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis od 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanove ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata.
Zaokret prema tehničkim i prirodnim znanostima 
    
    Sudeći po popunjenosti upisne kvote na prošlogodišnjim upisima i to na ljetnom roku došlo je do zaokreta u interesu studenata koji su u sam vrh svojih prioriteta stavili tehničke, medicinske, biomedicinske te prirodne znanosti, za razliku od prijašnjih generacija koje su preferirale humaniste znanosti, kao i fakultete ekonomske grupacije. Naime, na prošlogodišnjim su upisima Tehnički, Pomorski, Medicinski i Učiteljski fakultet te odjeli za matematiku, informatiku i biotehnologiju na prvom upisnom roku zabilježili visoku popunjenost kvote od 90 posto. Zaokretu u interesu studenata prema studijskim programima u tehničkim, medicinskim i biomedicinskim te prirodnim znanostima na Sveučilištu su tumačili činjenicom da se radi o studijskim programima koji jamče veće šanse za zapošljavanje. No, istovremeno Sveučilište u Rijeci i njegove sastavnice u proteklim su godinama provodili posebne projekte kojima se radilo na informiranju, pripremanju i stipendiranju studenata upravo u ovim područjima iz razloga što je strateški cilj Sveučilišta poticati upisivanje i završavanje studija u područjima za koje postoji veća potreba na tržištu rada.
 
    Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku, broj je osiguranih mjesta za izvanredne studente, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim kvotama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata, poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog, Medicinskog i Učiteljskog fakulteta te Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, kojima se nudi 325 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 150 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 180 mjesta za izvanredne studente, a svega je 20 mjesta više osigurao i za redovne studente, dok u upisnoj kvoti Pravnog fakulteta izvanredni studenti zauzimaju 100 mjesta, a Pomorski fakultet 120. 
    Prijave studijskih programa u ljetnom upisnom roku trajati će do 17. srpnja 2015. godine, a orijentacijske rang liste bit će objavljene 30. travnja. Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja.
 



 
''Projekt internacionalizacije poslovanja'', Novi list, 20. 1. 2015.
 
STEP RI

Projekt internacio-nalizacije poslovanja
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri zahvaljujući sredstvima iz Poduzetničkog impulsa 2014. provodi projekt internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća. Cilj projekta je potaknuti internacionalizaciju poslovanja subjekata malog gospodarstva uklanjanjem prepreka za izlazak na inozemna tržišta sufinanciranjem sudjelovanja malih i srednjih poduzeća na međunarodnim gospodarskim susretima. Naime, međunarodni gospodarski susreti su idealna prilika za razmjenu iskustava i za upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera iz regije radi ostvarivanja globalne konkurentnosti kroz regionalnu suradnju, a javni je poziv otvoren do 8. veljače. (I. Š. K.)





 
''Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada, ekonomija i pravo - na burzu'', Novi list, 20. 1. 2015.
 
ŠTO STUDIRATI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE IZDAO NOVE PREPORUKE UPISNE POLITIKE

Tehničke i prirodne znanosti vode u svijet rada,
ekonomija i pravo – na burzu

Treba smanjiti broj studenata ekonomije, prava, likovne pedagogije, primijenjene umjetnosti, menadžmenta u pomorstvu, hrvatskog jezika i filozofije. Deficitarni su strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, geografija... Tehničke i prirodne znanosti otvaraju vrata rada, a ekonomija i pravo vrata burze 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Diplomanti tehničkih fakulteta ne moraju strahovati od nezaposlenosti * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, matematika, rehabilitacija, logopedija, farmacija, socijalni rad, socijalna pedagogija, kemija, geografija i glazbena pedagogija – područja su koja, prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, budućim studentima Sveučilišta u Rijeci po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Naime, svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Cilj je preporuke smanjenje strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima HZZ predlaže smanjenje upisne kvote samo za upravni studij. 
    Stav je riječkog Sveučilišta, kaže prorektorica za studije i studente prof.dr. Snježana Prijić Samaržija, da se preporuke ozbiljno razmatraju svake godine, no istovremeno Sveučilište je mišljenja da je Hrvatska tako mala da je besmisleno definirati upisne politike na razni županija, što HZZ radi. 
    
Razlike po županijama

– Na Sveučilištu Rijeci studira oko 50 posto studenata koji nisu iz Rijeke, a među njima je velik broj onih koji nisu ni iz naše županije. Također, promoviramo mobilnost studenta koja je gotovo pravilo u zemljama poput Velike Britanije ili Švedske. Drugim riječima, mi naše kvote definiramo očekujući studente iz cijele Hrvatske, a i šire. Prema tome, iako uvažamo potrebe Primorsko-goranske županije, kada ocjenjujemo preporuke, nama je referentni okvir cijela Hrvats
Mesari traženi, ali nitko to ne želi raditi
    
    Istovremeno s preporukama za studijske, izdane su i preporuke za srednjoškolske programe prema kojima programi za CNC operatera, slastičara, mesara i limara jamče radno mjesto, dok bi frizeri, prodavači, ekonomisti, upravni referenti, hotelijersko-turistički tehničari, dizajneri odjeće, grafički urednici-dizajneri te dizajneri unutrašnje arhitekture svoje karijeru po završetku obrazovanja mogli započeti na burzi rada te se za te programe preporuča smanjenje upisne kvote. No, unatoč tome što pojedini programi znače siguran posao, za njih već godinama nema interesa, a jedan od takvih je program za mesare čiju ovogodišnju generaciju učenika prvih razreda čini svega četvero učenika. Taj se program, kaže ravnateljica Obrtničke škole Opatija, Loredana Grdinić, zbog neinteresa učenika godinama nije provodio, a ove godine ta buduće četiri mesara dijele razred zajedno s frizerima. – Riječ je o teškom fizičkom poslu koji učenici ne žele raditi. Njima je to gadljivo i nije atraktivno unatoč tome što na burzi rada postoji deficit tog kadra. Slična je priča i s pedikerima, ove godine za taj nam se program nitko nije javio, navodi Grdinić.
 ka. Vidljivo je da tržište rada na razini Hrvatske u većini županija registrira deficit završenih studenta na studijima medicine, farmacije, strojarstva, informatike i računarstva, elektrotehnike, matematike, fizike i prirodnih znanosti, stranih jezika, odnosno anglistike i germanistike te psihologije. Jasno je da na zavodima za zapošljavanje najčešće ima najviše osoba koje su završile studije ekonomije, prava, prometa, politologije, učiteljske studije, kroatistike. Sugestija je da se povećavaju kvote u prvoj, a smanjuju u drugoj skupini. Pritom, imamo i situacije da su neka zanimanja u jednoj županiji deficitarna, a u drugoj suficitarna, kao što su primjerice kroatistika ili pravo. I to ukazuje da preporuke treba interpretirati u cjelini, upozorava prorektorica. 
    Činjenicu da riječko Sveučilište ozbiljno shvaća preporuke, uvođenje je stipendija i za područje prirodnih i tehničkih znanosti, te medicine i informacijsko-komunikacijske znanosti, ali i kreditnih olakšica za ta područja. 
    – U posljednjih nekoliko godina kvote u domeni ekonomije i prometa su smanjene. Međutim, mislim da su u pravu moji kolege s naših sastavnica koji obrazuje kadrove u ovim domenama, i koji ističu da bi trebalo istražiti s kojih su visokih učilišta osobe na zavodima za zapošljavanje, a koliko je naših studenta zaposleno. Naime, znamo da danas u Hrvatskoj ima veliki broj javnih i privatnih studija u ovoj domeni, a pitanje je je li kvaliteta stečenih kompetencija na svima ista i koji se među njima ipak lakše i brže zapošljavaju. 
    
Nije u kvotama sve

U nekim pak područjima koja su deficitarna, kao što je medicina, dentalna medicina ili farmacija za koje postoji interes, kvote su i ove godine visoke koliko to kapaciteti na sastavnicama dozvoljavaju. To znači da se sada više ne radi o mogućnosti povećanja kvota ili upisnoj politici, nego o povećanju kadrovskih i prostornih kapaciteta. U našoj županiji su deficitarna zanimanja za koje namamo studije kao što je geografija, glazbena pedagogija, rehabilitacija i logopedija, socijalna pedagogija i zasigurno trebamo razmišljati i o kapacitetima za pokretanje ovih studija. Međutim, posebno je zanimljvo da su deficitarna neka zanimanja za koja nisu popunjene kvote na diplomskim studijima poput fizike, strojarstva, matematike, elektrotehnike, informatike. 
    Dakle, u našoj upisnoj politici mi posebno vodimo računa o potrebama društva, imamo prostora, ali nema interesa potencijalnih studenta. Posebice se to odnosi na nastavničke diplomske studije na fizici, matematici i informatici koji, unatoč velikim potrebama, ne popune kvote. Ovdje se ozbiljno trebamo zapitati zašto mladi ljude ne žele studirati studije koji im osiguravaju radna mjesta, a vjerujem da je odgovor poglavito u statusu nastavnika u osnovnim i srednjim školama. S druge strane, interes postoji za studije za kojima nema izrazite tržišne potrebe. To nas upućuje na zaključak da se upisna politika ne svodi samo na kvote, već i na mobiliziranje interesa potencijalnih studenta za studije u kojima postoji veća šansa za zapošljavanje, kaže prof.dr. Samaržija. 
    Dodajući kako je važno voditi računa i o tome da ima mladih ljudi čiji je interes u područjima koja nisu deficitarna kao što su neke društvene, humanističke ili umjetničke struke, prof.dr. Samaržija zaključuje da se upalo u drugu krajnost i obrazovanje se gleda samo u svrsi tržišta rada, a ne osobnog usavršavanja i slobodnog izbora.





 
''Besplatna predavanja za starije od 55 godina'', Novi list, 19. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠTE 3. DOBI

Besplatna predavanja za starije od 55 godina
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci, uz potporu gradova Rijeke i Opatije, preko programa Sveučilišta za 3. dob nudi besplatna predavanja za građane starije od 55 godina. Prvo takvo predavanje, naziva »Grafika – od grafičkog otiska do matrice znanja« održat će se 20. siječnja u 17 sati na Filozofskom fakultetu. Riječ je o predavanju Melinde Kostelac, a cilj je definirati polje grafike i grafičke tehnike te navesti polaznike na prepoznavanje autentičnog grafičkog lista i razinu reprodukcijske tiskovine. (I. Š. K.)





 
''Bivše konačište HŽ-a postat će studentski doma sa 600 kreveta'', Novi list, 17. 1. 2015.
 
PRENAMJENA DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE IMOVINOM DAROVAO SVEUČILIŠTU ZGRADU U ULICI 1. MAJA
 
Bivše konačište HŽ-a postat će studentski dom sa 600 kreveta

Adaptacija objekta koji će tijekom ljeta biti hostel trebala bi biti gotova za godinu dana. Uz sobe za studente i gostujuće profesore, u neboderu s 15 katova bit će uređena i teretana te ugostiteljski objekt 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Neboder u Ulici Prvoga maja pred velikom rekonstrukcijom  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin potpisao je jučer s predstojnikom Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladenom Pejnovićem ugovor o darovanju zgrade konačišta HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici čija vrijednost iznosi 25 milijuna kuna. Sklopljenim ugovorom riječko je Sveučilište postalo vlasnikom nebodera visokog 15 katova čijim će preuređenjem studenti dobiti 600 ležajeva u »pametnim« sobama i zgradi visoke energetske učinkovitosti. 
    Naime, prema planu sveučilišne tvrtke Strip d.o.o., koja će voditi projekt rekonstrukcije nebodera, nakon adaptacijskih zahvata raspolagat će se s 8.670 četvornih metara korisne površine, a uz sobe zgrada će sadržavati i teretanu te ugostiteljski objekt. Prema najavama direktora Stripa, Ivana Roje, za rekonstrukciju bivšeg željezničkog konačišta bit će potrebno osigurati 30 milijuna kuna, a adaptacija će se izvršiti po modelu javno-privatnog partnerstva. 
    – Do kraja ovog mjeseca planiramo raspisati javni poziv kroz koji želimo naći adekvatnog strateškog partnera. Zainteresiranima nudimo ozbiljan projekt, jer u pozadini preuzimanja objekta odrađena je cjelokupna projektna priprema te je napravljena potpuna analiza. S kapacitetom od 600 ležajeva objekt će tijekom ljetnih mjeseci služiti kao host
Uskoro i preuzimanje vile Toplice u Lovranu? 
    
    Predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Strip d.o.o. prof. dr. Pavao Komadina kao jednu od prednosti nebodera u Prvomajskoj ulici istaknuo je blizinu većeg broja fakulteta koji se neće seliti u Sveučilišni kampus te je napomenuo da iza jučerašnjeg preuzimanja objekta HŽ Infrastrukture stoji trogodišnji rad. Ujedno je najavio mogućnost preuzimanja još jednog objekta istog vlasnika, a riječ je o lovranskoj vili Toplice čijim bi se preuređenjem riješio problem smještaja i prehrane studenata Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
el, a radi se o hostelskom kapacitetu koji je dvostruko veći od postojećeg riječkog kapaciteta tog tipa, najavio je Roje. 
    Kompletna adaptacija objekta trebala bi biti gotova za godinu dana, a projektom se planira povećanje postojeće kvadrature soba zatvaranjem balkona što će omogućiti smještaj dva studenta u sobi, dok su na posljednjoj etaži planirane sobe većeg standarda za gostujuće profesore ili pak komercijalni smještaj. Uz pretvaranje cijelog nebodera u hostel tijekom ljeta planira se u aneksu zgrade organizirati cjelogodišnji hostelski smještaj. 
    Prema Pejnovićevoj ocjeni projekt prenamjene nebodera u Prvomajskoj ulici primjer je valorizacije zapuštene državne imovine njenim stavljanjem u javnu funkciju, a dodajući kako su posljednji objekti studentskog smještaja u Rijeci izgrađeni prije 50 godina rektor Lučin je podsjetio da riječko Sveučilište raspolaže sa svega 650 studentskih ležajeva što je daleko ispod standarda. S izgradnjom prve faze studentskog smještaja u Sveučilišnom kampusu koja bi trebala početi ovih dana, te postojećim kapacitetima u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, kao i darovanom neboderom ti će se kapaciteti povećati na 1.500 do 2 tisuće ležajeva. 
    – To se poklapa s našim ambicijama i planovima internacionalizacije studija. Već sada na Sveučilištu imamo 8 tisuća studenata koji nisu iz Rijeke i kada se to pretvori u financijski promet onda je to 40 milijuna eura prihoda koji u Rijeku dolaze kroz studentsku potrošnju, zaključio je prof. dr. Lučin.



 
''Doktorirao Lovro Maglić'', Novi list, 15. 1. 2015.
 
POMORSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije pod nazivom »Model adaptivnog informacijskog sustava zapovjedničkog mosta« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologija prometa i transport na Pomorskom fakultetu Sveučilišta stekao je Lovro Maglić. Povjerenstvo za obranu doktorske disertacije činili su: doc. dr. Vlado Frančić i prof. dr. Damir Zec s Pomorskog fakulteta u Rijeci, mentor i član, te izv.prof. dr. sc. Toni Bielić s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirao Marko Valčić'', Novi list, 14. 1. 2015.
 
POMORSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije pod nazivom »Inteligentna estimacija u sustavima za dinamičko pozicioniranje plovnih objekata« na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski sveučilišni studij pomorstvo, smjer elektronika i pomorske komunikacije završio je Marko Valčić te je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, znanstveno polje tehnologija prometa i transport. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Serđo Kos i prof. dr. Vinko Tomas s riječkog Pomorskog fakulteta te prof. dr. Sadko Mandžuka s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Na Trsatu počinje izgradnja novog studentskog doma'', Novi list, 14. 1. 2015.
 
 
VELIKO GRADILIŠTE UZ STUDENTSKU ULICU DO EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA 2016. NIKNUT ĆE NOVE ZGRADE

Tri objekta s ukupno 650 ležajeva gradit će splitska tvrtka Lavčević, investicija je vrijedna oko 150 milijuna kuna, a obuhvaća i izgradnju prateće infrastrukture, šetnica te opremanje smještajnih objekata 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U prvoj fazi bit će izgrađena tri nova paviljonaRIJEKA » Sveučilišni kampus na Trsatu idućeg će tjedna ponovo postati veliko gradilište jer počinje izgradnja tri objekta studentskog smještaja za čijeg je izvođača radova izabrana splitska tvrtka Lavčević. Riječ je o izvođaču koji je bio zadužen i za izgradnju zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, a na natječaju za izgradnju budućih studentskih paviljona izabran je između osam pristiglih ponuda. Nakon više od dvije godine, koliko je prošlo od izgradnje posljednjeg objekta, u Sveučilišni kampus idući će tjedan ponovo useliti građevinski strojevi, a u idućih 500 kalendarskih dana, koliki je rok izgradnje, niknut će tri objekta s ukupno 650 ležajeva. Gradnja sva tri paviljona, kaže rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin, financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva. 
    
Odmah druga faza

Prema očekivanjima gradnja objekata iz druge faze, koji će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, trebala bi započeti do kraja ove godine. 
    – Procjenjujemo da će izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna, jer tu se ne radi samo o izgradnji paviljona, već i o pratećoj infrastrukturi, šetnicama te opremi paviljona – ističe rektor. 
    Smj
Adaptacija nebodera u Prvomajskoj ulici 
    
    Istovremeno s izgradnjom tri studentska paviljona na Trsatu, krenut će se i s adaptacijom bivšeg nebodera HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici koji je odlukom Vlade, Agencije za upravljanje državnom imovinom te nekoliko ministarstava darovan riječkom Sveučilištu. Riječ je o neboderu visokom 15 katova čija vrijednost iznosi gotovo 25 milijuna kuna, a s obzirom da je zgrada u prilično derutnom stanju, zahtijeva kompletnu adaptaciju koja će se, najavljuje rektor, izvršiti po modelu javno-privatnog partnerstva. 
    – Očekujemo da ćemo krajem ovog tjedna potpisati ugovor vezano za taj objekt te ćemo nakon toga ići u raspisivanje natječaja. Adaptacijom nebodera dobit ćemo studentski smještaj koji će biti i komercijalnog karaktera, jer će se koristiti i kao hostel, dok smještajni kapaciteti u Kampusu neće imati tu namjenu, već će se isključivo koristiti za potrebe smještaja studenata, te u ljetnim mjesecima za organizaciju programa cjeloživotnog obrazovanja i ljetnih škola, najavljuje prof. dr. Lučin. 
    Nekadašnje željezničko prenoćište služit će za smještaj studenata onih fakulteta koji se neće uskoro preseliti u Sveučilišni kampus, a riječ je o neboderu koji ima površinu od sedam tisuća četvornih metara, a uz 252 sobe koje su smještene na 14 etaža, na posljednjem, petnaestom katu nekada se nalazio restoran. Uz restoran u objektu je bila smještena i ambulanta, kao i praonica rublja, te natkrivena garaža površine 238 četvornih metara. Adaptacijom nebodera Sveučilište će dobiti još šestotinjak ležajeva, a cijeli posao renoviranja vodit će sveučilišna tvrtka Strip d.o.o.. 
    
Gotovo dvostruko više ležajeva 
    
    Izgradnjom tri paviljona u Kampusu i adaptacijom nebodera HŽ Infrastrukture studenti riječkog Sveučilišta napokon će dobiti adekvatan studentski smještaj te će se okončati desetljećima prisutan problem nedovoljnih studentskih smještajnih kapaciteta. Naime, Studentski centar Rijeka za 650 ležajeva, koliko trenutno iznosi smještajni kapacitet, svake godine zaprimi tri puta više molbi, a planiranim radovima iduće godine nudit će im se oko 1.200 novih ležajeva.
 eštajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016., a prema projektu zagrebačke tvrtke x.3.m. d.o.o. paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu, te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. 
    U prvom paviljonu na površini od 6.791 četvornih metara smjestit će se 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje, dvije odvojene garderobne jedinice sa sanitarijama te garderobom i sanitarijama trenera, kao i blok ureda i ambulanti sa sanitarijama. 
    
Studentski servis

U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva. Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter-salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar, u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.
 


 
''Doktorirala Vesna Buterin'', Novi list, 10. 1. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Makroekonomski učinci institucionalnih reformi na gospodarski rast s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti stekla je Vesna Buterin. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Marinko Škare s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli, prof. dr. Dragoljub Stojanov s riječkog Ekonomskog fakulteta te prof. dr. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 

 
''Nova otkrića u području hemostaze i tromboze'', Novi list, 9. 1. 2015.
 
NATURE MEDICINE RAD NAŠE ZNANSTVENICE
 
 
Dr. Antonija Jurak Begonja  * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Jedan od najprestižnijih časopisa za biomedicinu Nature Medicine objavio je članak asistentice Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dr. Antonije Jurak Begonja. Riječka je znanstvenica koautorica članka »The Ashwell-Morell Receptor Regulates Hepatic Thrombopoietin Production Via JAK2-STAT3 Signaling in Vivo and in Vitro«, koji je nastao na Sveučilištu Harvard na kojem je dr. Jurak Begonja boravila šest godina prije dolaska na Sveučilište u Rijeci. Riječ je o radu koji je predstavljen i na plenarnom predavanju na kongresu Američkog društva za hematologiju (American Society of Hematology, ASH) u San Franciscu početkom prosinca te je ocijenjen najboljim radom na području hemostaze i tromboze, dobivši prestižnu nagradu Mary Rodes Gibson Memorial. 
    Rad prikazuje bazični mehanizam kojim organizam regulira broj trombocita u krvi, stanica zaduženih za zaustavljanje krvarenja, što bi moglo rezultirati novim pristupima liječenju. Stvaranje trombocita kontrolirano je hormonom koji se naziva trombopoetin, međutim do sada nije bilo poznato na koji način je regulirana njegova produkcija. U radu je pokazano da trombociti starenjem gube sijalinsku kiselinu na svojoj površini te ih takve prepoznaje jetra i uklanja iz cirkulacije. Osim toga, otkriveno je da uklanjanje starih trombocita dovodi do stimulacije signalnih puteva u stanicama jetre koji za posljedicu imaju stvaranje novog trombopoetina i stimulaciju produkcije novih trombocita. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Sanda Bujačić'', Novi list, 9. 1. 2015.
 
ODJEL MATEMATIKE

Doktorirala Sanda Bujačić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Diofantski problemi sa sumama djelitelja« na zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu, Sanda Bujačić, asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci stekla je znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika. Disertacija je obranjena pred povjerenstvom kojeg su činili: izv. prof. dr. Borka Jadrijević s PMF-a Sveučilište u Splitu, prof. dr. Andrej Dujella i doc. dr. Zrinka Franušić s PMF-a Sveučilište u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Creska Palača Moise bit će za tri godine sveučilišni centar'', Novi list, 8. 1. 2015.
 
EU FONDOVI REKONSTRUKCIJA PALAČE U SREDIŠTU CRESA STAJAT ĆE 4,1 MILIJUN EURA

Creska Palača Moise bit će za tri godine sveučilišni centar

EU će za Palaču Moise izdvojiti 3,5 milijuna eura, a Hrvatska 622 tisuće eura. EU fondovi sufinancirat će i restauraciju Porte Marcella, glavnih gradskih vrata te izgradnju pročišćivača otpadnih voda

Slađana VIGNJEVIĆ
 
Rekonstrukcija i prenamjena Palače Moise  najveći je i najskuplji  zahvatCRES » Rekonstrukcija i prenamjena Palače Moise u Sveučilišni centar u Cresu, restauracija porte Marcella i izgradnja pročišćivača otpadnih voda u Cresu u sklopu Projekta Jadran najznačaniji su projekti za koje Grad Cres povlači sredstva EU fondova. Po pitanju Palače Moise, u tijeku je izrada dokumentacije za nadmetanje koje se očekuje u veljači, dok je početak radova planiran u rujnu s rokom izvršenja od dvije godine. Vrijednost projekta iznosi 4,1 milijuna eura. EU će izdvojiti 3,5 milijuna eura, dok će Hrvatska participirati s 622 tisuće eura. Podsjetimo da je upravo Ministarstvo kulture kao nositelj projekta kandidiralo ovaj projekt pod nazivom »Obnova Palače Moise na otoku Cresu«, za financiranje iz sredstava programa IPA- 2013. 
    Grad Cres je pak kao vlasnik građevine sa Sveučilištem u Rijeci sklopio Ugovor o pa
S bratimljenim gradovima u projektu Europa za građane 
    
    Gradonačelnik Jurjako ističe da Cres već niz godina svoje projekte suradnje s bratimljenim gradovima financira iz Programa Europa za građane. 
    – To se prije svega odnosi na aktivnosti mladih, pri čemu su mladi iz Cresa odlazili u Comacchio i druge općine s tog područja (Ferrara), a mladi iz Italije dolazili u Cres. Najveći projekt koji je financiran iz Programa je »I sapori dello sport« (2013.) ukupno vrijedan 25 tisuća eura, jedan od značajnijih bio je i »Europa – zajednica u pokretu« (2010. - 2011.) te drugi manji projekti, zaključuje Jurjako.
rtnerskom osnivanju edukacijskog centra i ishodio rješenje o građenju. Izrađena je kompletna projektna dokumentacija, glavni i izvedbeni projekti. 
    Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako naglašava važnost ovog projekta za zajednicu. 
    – Ta investicija na najvećoj palači u samom centru Cresa koja dovodi Riječko sveučilište u Cres vrednija je od našeg jednogodišnjeg proračuna, zaključuje Jurjako. 
    Osim rekonstrukcije i prenamjene palače u sveučilišni centar, Jurjako navodi i izgradnju pročišćivača otpadnih voda u Cresu u sklopu Projekta Jadran. Ovih je dana potpisan i ugovor s EU-om o financiranju studije i projektne dokumentacije za viši stupanj pročišćavanja za aglomeracije Cres i Martinšćica kako bi se do 2020. zadovoljili najviši ekološki standardi. 
    U projekt su uključeni i Mali i Veli Lošinj. Ukupna je vrijednost ugovora za Cres i Lošinj gotovo devet milijuna kuna od čega 85 posto financira EU. Kao korisnik projekta Vodoopskrba i odvodnja Cres Mali Lošinj sudjeluje u financiranju s 670 tisuća kuna, Grad Cres s 277 tisuća, a Mali Lošinj s 393 tisuće kuna. 
    – Također, već isprojektiranu kanalizaciju u Orlecu pripremamo za kandidiranje na EU fondove, a tu je i niz drugih projekata koje pripremamo za sufinanciranje EU fondovima u programskom razdoblju do 2020. godine, kaže gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako navodeći da su u 2014. godini započeli radovi restauracije i građevinske sanacije Porte Marcella za koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izvojilo 100.000 kuna, a Regija Veneto 30.000 eura.


 
''Za Tvornicu inovacija stiglo 19 prijava'', Novi list, 7. 1. 2015.
STeP Ri KOMERCIJALIZACIJA INOVATIVNIH PROIZVODA

Za Tvornicu inovacija stiglo 19 prijava
Prijave su pristigle u raznim područjima, od graditeljstva, preko informacijskih tehnologija, dizajna i brodogradnje do ekologije. Do kraja siječnja bit će izabrano pet prijava

 
 
Boris Golob i Jana Blažević Marčelja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Znanstveno tehnološki park Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri zaprimio je 19 prijava za »Tvornicu inovacija«, program podrške pri komercijalizaciji inovativnih proizvoda i usluga. Prijave su pristigle u raznim područjima, od graditeljstva, informacijskih tehnologija, dizajna, brodogradnje do ekologije i drugih djelatnosti. 
    Zamjenica direktora i voditeljica edukacijskog centra StePa Ri Jana Blažević Marčelja najavljuje da će do kraja siječnja biti izabrano pet prijava koje su prispjele na javni poziv, raspisan u prosincu, a otvorena je mogućnost da se otvori još jedno do dva mjesta za sudionike programa. Riječ je o poduzetnicima koji će moći sudjelovati u besplatnom programu edukacija, savjetovanja i podrške »Tvornice inovacija«, čiji je osnovni cilj uspješna komercijalizacija inovativnih proizvoda i usluga. Prvi šestomjesečni ciklus počet će u siječnju, a drugi u rujnu. 
    Program »Tvornica inovacija« namijenjen je pojedincima, fizičkim osobama te malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost. Najvažnije je da imaju ideju, te razvijaju inovativni proizvod ili uslugu, a potrebna im je podrška za konačno definiranje inovacije, poslovnog modela i strategije komercijalizacije. Poduzetnici će samostalnim i zajedničkim radom te uz pomoć savjetnika pronalaziti prilike za inoviranje, određivati vrijednost vlastite ponude, izrađivati poslovne modele i strategiju i početi s njihovom provedbom. Besplatno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća omogućilo je Ministarstvo poduzetništva i obrta kroz Program poticanja poduzetništva i obrta »Poduzetnički impuls 2014«.

A. PETRAK


 
 
''Akademskih kvarat ure: Pero Lučin: Inventura'', Hrvatski radio, Radio Rijeka, 4. 1. 2015.

Akademskih kvarat ure: Pero Lučin: Inventura


 
''Sanacija fasade ipak neće riješiti probleme s burom'', Novi list, 5. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠNI ODJELI DOVRŠEN PROJEKT OTKLANJANJA NEDOSTATAKA NA ZGRADI U KAMPUSU

Sanacija fasade ipak neće riješiti probleme s burom

Radovi na fasadi će započeti uskoro, no problemi zbog vjetra će uvijek postojati, jer je riječ o osjetljivom području, zbog čega u kampusu postoji i Plan postupanja u slučaju olujnog ili orkanskog vjetra 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prostor oko zgrade Sveučilišnih odjela ograđen je zbog opasnosti od otpadanja dijelova fasade * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Krajem 2014. godine Sveučilište u Rijeci dovršilo je projekt sanacije fasade zgrade Sveučilišnih odjela u Kampusu na Trsatu, u čiju je izgradnju uloženo 113 milijuna kuna, a prilikom dovršetka izgradnje prije dvije godine bilo je vidljivo da poliventilirajuća fasada nije dobro izvedena. Zbog toga je prostor oko zgrade već dvije godine ograđen, a prilikom preuzimanja objekta Sveučilište je na sebe preuzelo uklanjanje nedostataka i to na trošak izvođača, splitskog Konstruktor-Inženjeringa iz razloga što se tvrtka nalazila u financijskim problemima. Trošak sanacije fasade utvrđen je u završnom obračunu i prikazan kao umanjenje, odnosno odbitak radova izvedenih po izvođaču, a uklanjanje nedostataka bit će plaćeno iz zadržanih 10 posto od cijene radova koje je Sveučilište trebalo platiti nakon primopredaje objekta. 
    
Natječaj za izvođača

Najavljujući kako će po završetku projekta sanacije biti raspisan natječaj za izvođača radova, prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako će radovi najvjerojatnije započeti početkom ove godine, ali i da sa sanacijom fasade neće prestati problemi na području Kampusa prilikom olujnog ili orkanskog vjetra koji je do sada već uzrokovao padanje fasade. 
    – Fasada Sveučilišnih odjela loše je izvedena te smo naručili vještačenje i u skladu s izvješćem radi se projekt sanacije fasade. No, problemi zbog vjetra će uvijek postojati, jer riječ je o izuzetno osjetljivom području. Zbog toga imamo Plan postupanja za slučaj izvanrednog stanja zbog olujnog ili orkanskog vjetra te snijega i poledice na kampusu Sveučilišta u Rijeci, kojim se definira način ponašanja zaposlenika prilikom određene jačine vjetra. Na Građevinskom fakultetu postoji meteorološka stanica koja nam omogućava praćenje vremenskih uvjeta i ukoliko je potrebno izdaje upozorenje koje se putem on-linea šalje zaposlenicima, pojašnjava prorektorica. 
    
Mogućnost evakuacije

Posljednje takvo upozorenje izdano je prošli tjedan, a prema Planu postupanja u slučaju da na lokaciji Kampusa izmjerene vrijednosti brzine vjetra odgovaraju klasifikaciji olujnog vjetra, odnosno iznose preko 8 bofora, Sveučilište u Rijeci proglasit će stanje pripreme za izvanredne situacije. Takvo stanje od zaposlenika zahtjeva zatvranje prozora i vrata, nekorištenje dizala, a ukoliko se očekuju orkanski udar vjetra ili pojava pijavice, i sklanjanje na niže katove zgrada. Za slučaj pak da brzina vjetra odgovara klasifikaciji jake oluje, preko 10 bofora ili 25 metara u sekundi, Sveučilište proglašava izvanredno stanje opasnosti od elementarne nepogode zbog mogućih posljedica uslijed udara predmeta nošenog vjetrom sa zgrada ili okoliša ili uslijed mogućnosti pada osoba od udara vjetra, a u tom slučaju slijedi i evakuacija Kampusa. 
    Međutim prof. dr. Ožanić ističe da problemi zbog jakog vjetra u Kampusu ne bi trebali biti trajno stanje, jer moguće je da se jednog dana s izgradnjom drugih objekata ti problemi smanje. Smanjenju problema uz izgradnju sjevernog dijela Kampusa mogle bi doprinijeti i biljke koje će kroz godine narasti i pomoći u smanjenju vjetra.
 


 
''Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti'', Novi list, 3. 1. 2015.
 
UDRUGA »IDIOM« STUDENTI HRVATSKOG JEZIKA KOJI PROJEKTIMA PRIVLAČE POZORNOST JAVNOSTI

Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti

Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i HAZU pa do dna i nezainteresiranih studenata. U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija

Davor MANDIĆ
 
Pokretači priče – osnivačica Iva Črnjar i sadašnji predsjednik  »Idioma« Josip Jagodar  * Foto: I. TOMIĆPoseban i prepoznatljiv govor nekog kraja ili pojedinog govornika naziva se idiomom, a to pak može biti i svaki od entiteta jezika koji se ne želi označiti ni kao jezik, ni kao dijalekt, ni kao govor. S jedne je strane idiom, dakle, vrlo specifičan, a s druge je vrlo uopćen. Vrlo je specifičan u još jednom slučaju – kao naziv udruge studenata kroatistike, registrirane u Rijeci, ali šire zamišljenog domašaja djelovanja. 
    Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa do dna i nezainteresiranih studenata. Javne tribine, kulturno-društvena događanja, bilo koje platforme javnog djelovanja oskudijevaju, primjerice, sveučilišnim profesorima, čak i u njihovim stručnim područjima, no mnogi od njih rado će i za studente reći da su sve nezainteresiraniji za svijet oko sebe. 
    U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija. A »Idiom« je takva jedna generacijska grupa riječkih kroatista, prva zamijećena nakon generacije koja je pokrenula časopis »Re« i postala začetnicom ideje knjižnog sajma koji se i realizirao kao prvi osmišljeni riječki sajam knjiga i festival autora »KIČMA«. 
    
Opismeni me

Iza »Idioma« stoji čvrsta struktura udruge od 40-ak članova, svih generacija kroatista, pa i diplomiranih, koji su u svojem dvogodišnjem djelovanju organizirali konferencije, održavali književne večeri, objavili časopis, lektorirali, humanitarno djelovali i opismenjavali ljude, u i izvan riječkog Sveučilišta. 
    Glavni zamašnjaci, i pokretači ove priče su osnivačica i bivša predsjednica udruge Iva Črnjar te bivši dopredsjednik, a sadašnji predsjednik Josip Jagodar. Iva Črnjar objašnjava kako je sve krenulo. 
    – Nije to bilo na početku faksa; prvo sebe moraš naći. Ali brzo sam došla na ideju o časopisu, ne toliko o udruzi, više o angažiranju studenata izvan nastave. No nije bilo previše sluha. Slala sam mejlove na puno adresa, svim generacijama, ali ništa, nisam mogla skupiti ekipu. Tek pred kraj fakulteta uspjelo je nas četvero sjesti i reći: »Ajmo!«. Sve je tako krenulo od jedne kave – kaže Črnjar. 
    U listopadu 2012. godine sazvana je skupština i udruga je osnovana. Izabrano je ime – »Idiom« – i prvi projekt – »Opismeni me«. I upravo je tim projektom udruga zaradila i prepoznatljivost i simpatije u i izvan sveučilišne javnosti. Črnjar kaže da su projekt pokrenuli znajući da mnogi studenti imaju problema s pravopisom i gramatikom. 
    – Zamislili smo ga kao tečaj: kratko upoznavanje s temom, a onda praktični rad na pitanjima č/ć, ije/je, glasovne promjene, zarez, pisanje seminara, životopisa... i sve to u četiri termina po četiri sata. Prvi smo održali 2013. godine, a nedavno smo imali drugi, koji smo proširili i na nestudentsku populaciju – kaže Črnjar, ne skrivajući ponos što je »Opismeni me« ušao među pet najboljih projekata na cijelom Sveučilištu, od ukupno njih čak 500 u konkurenciji. 
    
Važan je kontinuitet

»Idiomi« su ponosni i na svoje književne večeri, za koje Jagodar kaže da su rijetke koje zna, a da uspiju privući do 80 ljudi. 
    – Dođe nam i pokoji profesor. Dosad smo imali Kamovljevu večer, Vesne Parun, Matoša, a u čast samostalnosti Poljske 11. studenoga organizirali smo poljsko-hrvatsku večer. Ugostili su nas »Cukar i kafe« i »Tunel«, a kad zatopli u planu nam je 
»Idiomi« o sebi 
    
    Iva Črnjar – osnivačica udruge i njena predsjednica od 2012. do 2014. godine. Radi honorarno na Radiju Sovi/Radiju Rijeci i traži staž. 
    Josip Jagodar – novi predsjednik udruge, student druge godine diplomskog studija, dakle pete ukupno, Hrvatski jezik i književnost – povijest. Honorarno radi u Riječkoj kroatističkoj školi, uči strance hrvatski jezik. 
    Oboje su bili demonstratori na fakultetu, odakle je, kažu, sve i krenulo.
i Trsatska gradina. Zasad smo večeri organizirali uoči istaknutih obljetnica, ali u planu imamo i autorske večeri – kaže Jagodar, ističući da žele ostvariti kontinuitet barem jednomjesečnog održavanja. 
    Kontinuitet im je i inače važna stvar, pa je u planu i periodično organiziranje ili sudjelovanje na konferencijama. U listopadu ove godine održana je dvodnevna Međunarodna studentska konferencija »Jezik u (ne)književnim djelima« u organizaciji »Idioma«, a uskoro će biti objavljen i zbornik radova. Osim što će udruga poticati odlaženje studenata i na druge konferencije, plaćajući im troškove, plan je održati i drugu konferenciju u travnju ove godine. Ta bi bila posvećena književnosti, budući da je prva bila fokusirana pretežno na jezik. 
    I časopis je posebna priča. Nazvan je »ŠtoRIje«, glavni mu je urednik Josip Jagodar, a u prvom broju objavljeno je 20-ak članaka iz područja jezika, književnosti, autorskih radova proze i poezije, prikaza, eseja i ostalog. Jagodar kaže da su primali sve radove. 
    – Nismo imali tematski prvi broj, da nam ne propadne projekt. Bilo je teško skupiti radove. Najponosniji smo na autorske radove proze i poezije, a imamo radova i iz Srbije i Poljske, najviše o književnosti. Dalje mislimo ići na tematske brojeve – kaže Jagodar, navodeći da je naklada 100 primjeraka te da taj prvi, zapravo zbornik studentskih radova, ima 89 stranica. Razmišljaju o tome da ga stave u elektronički oblik i objave na mrežnim stranicama udruge (http://usk-idiom.hr), ali to će zasad pričekati, budući da su dobili novce od zaklade Sveučilišta isključivo za tisak. 
    
Na volonterskoj bazi

Što se tiče sredstava za rad udruge, stvari, naravno, nisu sjajne. Nešto dobivaju od Zaklade Sveučilišta, nešto od Studentskog zbora, a ponekad probleme izaziva činjenica postojanja relativno novoutemeljenog Studentskog kulturnog centra, jer se događaju nepoklapanja ingerencija svih ovih tijela, koja znadu prebacivati lopticu jedno na drugo. 
    Nešto malo pomaže i godišnja članarina od 20 kuna, obavezna za sve članove udruge, no svi novci odlaze u projekte, honorari se ne isplaćuju. Črnjar i Jagodar pritom ističu da se i tako sve u udruzi radi na volonterskoj bazi te da je njima dovoljno to što si mogu upisivati volonterske sate u knjižicu. 
    Volontira se tako i lektoriranjem za »Magazin« Gradske knjižnice Rijeka, a odrađuju se i jednokratne humanitarne akcije poput skupljanja hrane i novca za Socijalnu samoposlugu. 
    U budućnosti udruga planira širiti svoje djelovanje i izvan Sveučilišta u Rijeci. Jagodar kaže da su već potpisali suradnju s Društvom studenata kroatologije iz Zagreba i s Klubom studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu te da su u uredništvu časopisa već sada studenti s osječkog i zagrebačkog Filozofskog fakulteta te s Hrvatskih studija, a da su radovi u njemu objavljeni iz cijele Hrvatske. 
    – Od budućih projekata naveo bih drugi broj časopisa, a planiramo organizirati i Mjesec dječje knjige u travnju, svaki mjesec neku radionicu, pa konferenciju. Sve to radimo da bismo šire popularizirali jezik i književnost, ali prvenstveni nam je cilj aktiviranje uglavnom totalno pasivnih studenata – zaključuje Jagodar.
 

 
 
''Doktorirao Igor Ružić'', Novi list, 2. 1. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET OBRANA DOKTORATA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Dinamika žala u području Kvarnera« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, grana hidrotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Igor Ružić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Čedomir Benac i prof. dr. Barbara Karleuša s riječkog Građevinskog fakulteta te dr. Suzana Ilić s University of Lancaster, Ujedinjeno Kraljevstvo i doc. dr. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Doktorirao Luka Samaržija'', Novi list, 31. 12. 2014.
 
EKONOMSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Optimizacija drvnih klastera primjenom koncepta menadžmenta opskrbnog lanca« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, polja ekonomije, znanstvene grane organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Luka Samaržija. Mentor pri izradi disertacije bio je prof. dr. Zdravko Zekić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Marija Kaštelan-Mrak te prof. dr. Marijan Cingula s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirao Josip Rubinić'', Novi list, 28. 12. 2014.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET»VODNI REŽIM VRANSKOG JEZERA...«
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Vodni režim Vranskog jezera u Dalmaciji i klimatski utjecaji«, akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, grana hidrotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Josip Rubinić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nevenka Ožanić, dr. sc. Ranko Žugaj, prof. dr. Čedomir Benac, izv. prof. dr. Barbara Karleuša i doc. dr. Marija Šperac. (I. Š. K.)


 
''Socijalna dimenzija glavni kriterij za dobivanje stipendija'', Novi list, 27. 12. 2014.
 
EUROPSKA ISKUSTVA SVEUČILIŠTE U RIJECI STUDENTIMA DIJELI VIŠE OD DVA MILIJUNA KUNA

Socijalna dimenzija glavni kriterij za dobivanje stipendija

Neprihvatljiva nam je ideja da si samo onaj tko ima novca može priuštiti obrazovanje, a samim time kasnije i bolji život - pojasnila je prof. dr. Snježana Prijić Samaržija

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Otvoreni natječaji za četiri kategorije stipendija i potpora  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove će godine kroz različite potpore i stipendije studentima distribuirati više od dva milijuna kuna. Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja u Hrvatskoj koji je pokrenut prošle godine, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Do sada su otvoreni natječaji za četiri kategorije stipendija i potpora te će trajati do sredine siječnja, a tim natječajima, kaže prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija treba pridodati i natječaj za Fond »Aleksandar Abramov« koji je pri kraju i kroz koji će se distribuirati 250 tisuća kuna za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa. 
    
Ukupno 200 stipendija

– Ukupno će se podijeliti dvjestotinjak stipendija, a najveći broj namijenjen je studentima slabijeg socijalnog statusa te studentima diplomskih studija. Trenutačno su otvoreni natječaji za stipendije socijalne dimenzije koje su namijenjene za pokriće troškova života, a ukupni je fond 300 tisuća kuna. Jednaki iznos distribuirat će se i za studente diplomskih studija. Te se stipendije dodjeljuju s ciljem povećanja broja studenata diplomskih studija i također je riječ o stipendijama za pokriće troškova života, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako je za stipendije non-EU studenta ove godine namijenjeno sto tisuća kuna, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da na riječkom Sveučilištu trenutačno studira stotinjak stranih studenata, a jedan od ciljeva je povećanje njihovog broja. No, za to je, kaže, potrebno razvijati studije na engleskom jeziku. Do sredine siječnja otvoren je i natječaj za one koje se odnose na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta, a riječ je o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj tih stipendija bit će povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a u tu svrhu studentima će se distribuirati 200 tisuća kuna. 
    Naglašavajući kako je naglasak ovogodišnjih stipendija stavljen na socij
Potpore doktorandima 
    
    Od ukupno 1,8 milijuna kuna, koliko će se studentima podijeliti kroz trenutačno otvorene natječaje, 680 tisuća kuna prvi puta ove godine dobit će i doktorandi. Riječ je o natječaju za dodjelu potpora doktorandima za realizaciju projekata s ciljem ostvarivanja strateških ciljeva Sveučilišta. 
    – Ovdje se ne radi o klasičnim stipendijama, već o financiranju projekata koji će doprinijeti institucionalnom razvoju Sveučilišta. Po projektu će se dodjeljivati 10 tisuća kuna, a doktorandi taj iznos mogu potrošiti na što žele, međutim pod uvjetom da kroz svoje projekte doprinesu razvoju institucije, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Dodajući kako je kategorija doktoranada kroz sustav stipendiranja do sada uvijek bila izuzeta, prorektorica ističe kako se na ovaj način doprinosi znanstvenom razvoju Sveučilišta, a potpore će primiti 68 doktoranada.
 alnu dimenziju, prorektorica ističe da pravo prijave za tu vrste stipendije uz socijalni cenzus imaju i studenti roditelja koji imaju srednju ili nižu stručnu spremu. 
    
Nagrade za izvrsnost

– Ukoliko je student u toj obitelji prva generacija koja je ušla u visokoškolski sustav te primanja po članu domaćinstva ne prelaze prosječnu plaću, student ima pravo prijave. Tim stipendijama obuhvatili smo i studente koji pripadaju posebno ranjivim skupinama, odnosno studente roditelje kao i studente s invaliditetom. Razlog zbog kojeg smo se odlučili staviti veći naglasak na stipendije sa socijalnom dimenzijom je to što nam je neprihvatljiva ideja da si samo onaj tko ima novca može priuštiti obrazovanje, a samim time kasnije i bolji život, pojašnjava prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Dodajući kako je riječko Sveučilište jedino u Hrvatskoj koje pet posto ukupnih sredstava iz pilot-projekta Programskih ugovora distribuira studentima kroz stipendije i potpore prorektorica najavljuje kako će se u siječnju raspisati i natječaj za stipendije za izvrsnost. Tim će se natječajem s milijun kuna stipendirati sto studenata te će u konačnici u ovoj akademskoj godini riječko Sveučilište prema studentima distribuirati 2,8 milijuna kuna.
 


 
''Doktorirao Stefan Ivić'', Novi list, 24. 12. 2014.
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Stefan Ivić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje i optimizacija polaganja podmorskih cjevovoda« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Stefan Ivić. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: doc.dr. Siniša Družeta, prof. dr. Senka Maćešić, prof. dr. Luka Sopta i prof. dr. Marko Čanađija s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Josip Tambača s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)


 
''Studij informatike završilo 87 studenata'', Novi list, 24. 12. 2014.
 
SVEČANA PROMOCIJA SVEUČILIŠNI ODJEL ZA INFORMATIKU
 
 
S  promocije na Odjelu za informatiku  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Na Sveučilišnom odjelu za informatiku održana je svečana promocija 87 završenih studenata koji su stekli zvanje prvostupnik informatike, magistar edukacije informatike te magistar informatike. Zvanje prvostupnik informatike stekli su: Matko Abramović, Samanta Bartolić, Marijan Bistre, Antonia Bašković, Jan Božić, Toni Butković, Ana Damijanić, Goran Gluščić, Irena Hartmann, Jovan Jokić, Viktor Jurčić, Marko Karešin, Tina Knez, Vlatka Kraljević, Dora Krupić, Dario Lakošeljac, Kristijan Lenković, Snežana Mamula, Mihael Mamula, Manuel Maraš, Domagoj Margan, Mislav Miočević, Edvin Močibob, Romano Mušanović, Andrija Novaković, Irma Obradovac, Nikola Pamer, Sanja Pavkov, Anja Perc, Ivana Pilaj, Jure Plavčić, Nina Pošćić, Katarina Sandalj, Arian Santrač, Kristian Skender, Tomislav Slaviček-Car, Marta Stašić, Matej Šamanić, Marta Šerman, Ivan Šimac, Tomislav Šubić, Željka Šušnjić, Boris Tomas, Maja Vičić, Dino Vlahović, Ana Vuger, Valentina Vukonić, Hari Zamlić i Robert Žauhar. Zvanje magistar edukacije informatike stekli su: Marina Bajčić, Hrvoje Belančić, Slobodan Beliga, Emma Blažević, Marko Dupor, Ivana Kočić, Licia Ljubisavljević, Nenad Melinčević i Kristina Prodanović. 
    Zvanje magistar informatike stekli su: Kristina Ban, Nikola Barković, Slobodan Beliga, Ingrid Beloša, Emma Blažević, Antonio Bukvić, Dejan Dokmanović, Iva Fak, Krešimir Franić, Mario Galjanić, Zoran Grubiša, Dajana Hajdu, Ivan Ivakić, Nadja Jusufović, Mario Kranjec, Nera Majer, Krešimir Marnika, Andrej Matijević, Ema Matijević, Marina Miler, Andrea Moretti, Josipa Pavelić, Maja Perušić, Marija Prša, Hrvoje Pušelja, Sanja Rabak, Izabela Selimović, Andrea Švaglić i Luka Unuk. (I. Š. K.)
 


 
''Pajković i Peričić najbolje studentice'', Novi list, 24. 12. 2014.
 
BLAGDANSKO DRUŽENJE NA EKONOMIJI

Pajković i Peričić najbolje studentice
 
 
* Foto: S. JEŽINARIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci organizirao je tradicionalno predblagdansko druženje za suradnike i poslovne partnere u sklopu kojeg su studentima s posebnim potrebama dodijeljene novčane nagrade. Ukupno je četvero studenata dobilo nagrade u iznosu od tisuću kuna, a prema riječima dekana, prof. dr. Herija Bezića riječ je o dugogodišnjoj praksi fakulteta u sklopu koje se nagrađuju i najbolji studenti te ustanove, a ove godine najboljom studenticom preddiplomskih studija proglašena je Ivana Pajković, dok je na diplomskim studijima najbolja Tena Peričić. Dekan je ujedno uputio i čestitke ovogodišnjim jubilarcima te istaknuo kako je riječ o fakultetu s najviše e-kolegija u Hrvatskoj. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 24. 12. 2014.

PROMOCIJA
 SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU

Nova generacija doktora medicine
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci idućeg će prosinca proslaviti punih 60 godina djelovanja – najavio je na jučerašnjoj promociji nove generacije doktora medicine dekan, prof. dr. Tomislav Rukavina. Dodajući kako studenti tog fakulteta čine temelj riječke medicine, dekan je napomenuo da je zadaća fakulteta zadržati prepoznatljive temelje na kojima je stasao te je podsjetio završene studente da su odabrali težak i human poziv. 
    Novu generaciju doktora medicine čini 36 završenih studenata: Endi Alijagić, Anamarija Baković, Dejan Bakula, Davor Belčić, Indira Benjak, Vanja Blagaj, Andrea Blažeković, Kristina Blaslov, Vanja Boškić, Martina Brnardić, Ivana Buljeta, Tanja Celevska, Maja Cikać, Majk Crljenica, Goran Čović, Gordan Dorčić, Dino Doričić, Kristina Đuherić, Ana Evačić, Marin Fabijanić, Helena Fafanđel, Antun Ferenčić, Ena Filipović, Sonja Gažan, Kristina Germek, Marta Glavačević, Sara Golubić, Ivan Gracin, Franka Gregurović, Ivana Habijanec, Žana Havranek, Dario Hegediš, Tea Ivanišević, Marija Josipović, Dora Karmelić i Ingrid Kavčič. (I.Š.K.)


 
''Sveučilište u 2015. ulazi s optimizmom'', Novi list, 23. 12. 2014.
 
BLAGDANSKI PRIJEM ZNANSTVENICI, UMJETNICI I STUDENTI

Sveučilište u 2015. ulazi s optimizmom

Sveučilište raslo po financijskim i materijalnim kapacitetima, ali i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Tradicionalna blagdanska akademija na Sveučilištu   * Foto: I. TOMIĆ
            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci ima razloga u 2015. godinu ući s optimizmom – poručio je na jučerašnjem tradicionalnom blagdanskom druženju za znanstvenike, umjetnike i studente rektor prof.dr. Pero Lučin. Tu svoju tvrdnju rektor je obrazložio činjenicama da je Sveučilište u ovoj godini raslo po financijskim i materijalnim kapacitetima, ali i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu koji se dovoljno akumulirao da se u narednu godinu može ući s optimizmom. 
    – U ovoj nam je godini proračun porastao za 30 posto i to ne na temelju onoga što dobivamo od države, već zahvaljujući kompetitivnim natječajima koji su proračun povećali za 10 posto, kao i zahvaljujući strukturnim fondovima. U narednim godinama očekujemo još veći i intenzivniji rast, od najmanje 30 posto godišnje. No, u ovoj godini nismo rasli samo po materijalnim resursima, već i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu. Znatno bolje surađujemo i imamo daleko više poduzetničkih inicijativa, a pred nama su još veći izazovi nego u 2014. godini, najavio je rektor. 
    Kao jedan od značajnijih događaja u godini na izmaku rektor je istaknuo početak provođenja Strategije Sveučilišta za naredno sedmogodišnje razdoblje u kojoj je zacrtan vrlo ambiciozan cilj preobrazbe riječkog Sveučilišta u sveučilište treće generacije naglašavajući kako se radi o cilju koji imaju sva moderna i napredna sveučilišta. Podsjećajući da Sveučilište zajednici godišnje doprinosi s 90 milijuna eura te da 10 tisuća riječkih obitelji živi upravo od Sveučilišta, rektor je kao jedan od prvih budućih projekata najavio izgradnju studentskog smještaja
Zahvale humanitarcima 
    
    Jučerašnje blagdansko druženje bilo je prilika i za zahvalu svima koji su se uključili u prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljenu Posavinu. Naime, aktivistički odbor UniRi kao inicijator te partneri, predstavnici udruga i institucije u svibnju su formirali operativni stožer za prikupljanje humanitarne pomoći, a glavni su iznijeli studenti riječkog Sveučilišta, njih tristotinjak. Ukupno je prikupljeno 70 tona raznih potrepština, a zahvale su primili sa Sveučilišta: Giorgio Bazzara, Danijela Bradamante, Milica Czerny Urban, Žarko Dubrović, Hana Grubišić, Diana Ježina, Dinko Jurjević, Jagoda Lesica-Ježina, Hana Mahmutefendić, Sven Pal, Damir Sila-Zih, Ivana Stojanović, Slobodan Šolaja, predstavnici udruga: Sanja Bilić (Lions club Korzo), Sanela Mumirović Šahinović (Merhamet), Siniša Pucić (Socijalna samoposluga) te predstavnici institucija: Doris Šajn (Grad Rijeka), Jadranka Čubrić i Damir Urban (HGU Rijeka), Vladimir Rončević i Alen Čemeljić (HRT centar Rijeka) te Marina Vela (NK Rijeka).
 u kampusu. 
    Jučerašnji blagdanski prijam bio je i prilika, kako je istaknuo prof. dr. Lučin, zahvaliti se svima onima koji su malo više »potegnuli« u ovoj godini pa su tako znanstvenicima, umjetnicima i studentima koji su tijekom godine dobili priznanje ili nagradu za svoj rad dodijeljene zahvalnice. Ovogodišnji nagrađeni znanstvenici i umjetnici su: Iva Dekaris, Rajka Jurdana Šepić, Nevenka Ožanić, Petra Anić, Asmir Gračanin, Jasna Hudek-Knežević, Ines Jakovčić, Jasminka Juretić, Nada Krapić, Irena Miletić, Rosanda Pahljina-Reinić, Alessandra Pokrajac-Bulian, Barbara Rončević Zubković, Sanja Smojver-Ažić, Zoran Sušanj, Vladimir Takšić, Mladenka Tkalčić, Nena Vukelić, Ivanka Živčić-Bećirević, Marija Turk, Miljenko Kapović, Darko Gašparović, Bojana Brajenović-Milić, Daniel Rukavina, Dragan Čišić, Iva Mrak, Zdravko Milić, Nadija Mustapić, Jelena Roganović, Dijana Dominis Prester, Marko Turk, Vanda Juranić Lisnić, David Blažević, Željko Arbanas, Bruno Grbac, Vedran Jagodnik i Emilija Duparova, dok su ovogodišnji nagrađeni studenti: Nikola Baćac, Jean Petrić, Rino Nemarnik, Ivana Habazin, Lea Jugovac i Ana Matković.
 


 
''Studentima modernija nastava'', Novi list, 20. 12. 2014.
TEHNIČKI FAKULTET FUNKCIONALNI INDUSTRIJSKI ROBOT
 
 
Prorektor Sveučilišta  prof. dr. Zlatan Car kraj robota  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Studenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dobili su pravi funkcionalni industrijski robot koji će pridonijeti modernizaciji i popularizaciji nastave. Pojašnjavajući kako su sredstva za kupnju robota prikupljena dijelom iz stručnih projekata, a dijelom od fakulteta te sveučilišnih potpora, prorektor za informatizaciju riječkog Sveučilišta prof. dr. Zlatan Car ističe da je fakultetu robot ustupljen po 60 posto nižoj cijeni od tržišne, odnosno za 130 tisuća kuna. 
    – Robot će služiti za edukaciju studenata koji će ovladati njegovim upravljanjem, održavanjem, simulacijama i programiranjem. Služit će i za istraživačke svrhe, za napredne algoritme za primjenu umjetne inteligencije za vođenje i upravljanje – kaže prof. dr. Car. 
    Dodajući kako je potrebno nabaviti još dodatnu opremu čija vrijednost iznosi petnaestak tisuća eura kako bi robot bio u potpunosti u funkciji, prof. dr. Car najavljuje da je pristigli industrijski robot tek početak dolaska najmodernije opreme na Tehnički fakultet. Naime, ta je visokoškolska ustanova sa svojim projektom »Centar tehničke znanosti sjevernog Jadrana« ušla na indikativnu listu strukturnih projekata čime si je osigurala opremu vrijednu pet milijuna eura. 
    – Ideja projekta je podizanje znanstvenih i stručnih kapaciteta fakulteta, a riječ je o najmodernijoj opremi. Na projektu je radilo svo znanstveno-nastavno osoblje fakulteta, kao i svi stručni suradnici, a cjelokupna je oprema iz tehničkog područja – kaže prorektor.
    Dodajući kako se radi o tristotinjak stavki opreme različite namjene, među kojom su i napredni roboti, prof. dr. Car ističe kako se vodilo računa da sva oprema bude mobilna kako bi se u trenutku izgradnje nove zgrade Tehničkog fakulteta na Kampusu mogla preseliti u novi objekt. Dolazak opreme koja je u skladu i s fakultetskom i sveučilišnom, ali i gradskom i županijskom strategijom, očekuje se do kraja iduće godine, a potporu projektu pružili su i gospodarski subjekti te instituti. Bit će to, kaže prof. dr. Car, najmodernija oprema u regiji koja će otvoriti i mogućnost bolje suradnje s drugim sveučilištima.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Nova generacija likovnjaka krenula u ostvarenje snova'', Novi list, 20. 12. 2014.
 
PROMOCIJA SVEČANOST AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
 

Dekan Josip Butković čestitao je u ime Akademije prvostupnicima primijenjene umjetnosti i likovne pedagogije, magistrima likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti i profesorima likovne kulture 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Svečana promocija održana je u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija Akademije primijenjene umjetnosti. Čestitajući novoj generaciji završenih studenata u ime cijele Akademije dekan prof. dr. Josip Butković poželio im je da ostvare snove i realiziraju vlastite potencijale te im je zaželio uspjeha u budućem privatnom i poslovnom životu. 
    Svečanim činom promocije zvanje prvostupnik primijenjene umjetnosti stekli su: Nataša Alavanja, Denis Barbić, Rahela Brkljačić, Viktor Funčić, Mateo Grubišić, Zvonimira Karavida, Mislav Lešić, Ivona Maslak, Elizabeta Močibob, Rebeka Posavec, Ivan Radeka, Tina Radosavljević, Monika Šangulin, Dorijan Šikić, Silvana Vodnica Filčić, Anira Vranjić i Nevena Živić. Zvanje prvostupnik likovne pedagogije stekli su: Matija Bajc, Tanita Brajković, Josipa Čeliković, Larisa Dragelj, Sanja Gergorić, Doris Iskra, Gabriela Jozić, Doris Klopotan, Dina Krajačić, Claudia Lešnjaković, Tijana Lovreković, Rene Mahulja, Renata Mikolaj, Nicol Nefat, Matej Purgar, Ivan Reljac, Sanjin Simčić, Ana Tadej, Lucija Ukić, Emanuel Varović i Toni Žufić. 
    Zvanje magistri likovne pedagogije stekli su: Paolo Folo, Ana Goričanec, Larisa Grabar, Lara Jugovac, Josipa Komljenović, Renata Leljak, Stjepan – Emanuel Mandekić, Tomislav Mirković, Petra Nježić, Ines Prpić, Izabela Raunik, Suzana Ravaršan, Mateja Rusak i Dina Zebec, dok su zvanje magistar primijenjene umjetnosti stekli: Elena Arsova, Nensi Benazić, Adi Franković, Andreja Jandrečić, Sanja Jovanović, Rober Maloić, Tijana Mihailović, Doris Mokrović, Silvester Ninić, Ada Osmanagić, Mišel Periša, Petra Pletikos, Jana Plovanić, Kristina Pongrac, Snježana Rumora, Boris Sekulić, Marijana Smolić, Tamara Tokić, Dino Topolnjak, Sanita Zorić i Maja Žugec. Zvanje profesor likovne kulture stekli su: Ingrid Ferkovich Vučković, Mirjana Kuharik i Edita Matan.
 


 
''Alan Šustić prvi dekan Zdravstvenih studija'', Novi list, 19. 12. 2014.
 
NOVI FAKULTET
 
Alan Šustić prvi dekan Zdravstvenih studija
 
 
Alan Šustić započeo mandat  * Foto:  S. DRECHSLERRIJEKA » Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci jučer je jednoglasno za prvog dekana te novoosnovane ustanove izabralo prof. dr. Alana Šustića. Donedavni dekan Medicinskog fakulteta bio je jedini kandidat za dekansko mjesto nove riječke visokoškolske ustanove, a jučer mu je počeo teći trogodišnji mandat. Naglašavajući kako se radi o prvom fakultetu takve vrste u Hrvatskoj, dekan je istaknuo da je takav način školovanja zdravstvenih djelatnika uobičajena inozemna praksa te u tom pogledu Hrvatska kaska za Europom. 
    – Misija fakulteta je iznjedriti prvu generaciju diplomiranih zdravstvenih radnika kojima će se otvoriti mogućnost kretanja i prema doktorskim studijima, dok je vizija fakulteta brzo se profilirati kao vodeća kuća u široj regiji, istaknuo je prof. dr. Šustić. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija doktora dentalne medicine'', Novi list, 18. 12. 2014.
 
SVEČANA PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 
 
Promocija nove generacije doktora dentalne medicine  * Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora dentalne medicine. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija zvanje doktor dentalne medicine stekli su: Andrea Aleksovska, Rok Kavčič, Patricija Križman, Gabrijela Senković, Milan Pečnik, Anja Povalec, Davor Vučinić, Eduard Paljušaj, Lana Radović, Sanja Vukas, Tina Babić, Mateja Boltižar, Ivona Grgić, Haris Šabić, Zoran Popović, Andrea Gavrić, Ruth Munjiza, Marijana Matijević, Paola Pavačić, Ilona Janko, Melhior Šikić, Dajana Deković, Matija Šoštarek, Martina Brumini, Marko Grgurić, Nevena Ivančević, Anja Gavrić, Iva Nikolić, Mirjam Gorjan, Ivan Lošćac, Patrizia Kinkela, Ivana Šop, Cvita Sesar, Bernarda Mrak i Damir Šehić. (I. Š. K.)



 
''On-line suveniri sa sveučilišnim logom'', Novi list, 16. 12. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI POKRENULI WEB SHOP
 
On-line suveniri sa sveučilišnim logom
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je na svojim web stranicama pokrenulo web shop koji u svojoj ponudi nudi suvenire s logom riječkog Sveučilišta. Iako je za hrvatske okvire riječ o pionirskom poduhvatu, direktor Kampusa d.o.o., prof. dr. Tonči Mikac, tvrtke koja je pokrenula sveučilišnu internet prodaju, ističe da svako Sveučilište mora imati svoj web shop, a jedan od razloga je dostupnost proizvoda sa sveučilišnim logom bivšim studentima u inozemstvu. 
    – Riječ je o svojevrsnoj suvenirnici, a nakon suvenirnice u zgradi Sveučilišnih odjela, odlučili smo pokrenuti i on-line prodaju pomoću koje ujedno stvaramo i sveučilišni brand, odnosno definiramo vizualni identitet Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Mikac. Do sada su, kaže, on-line uglavnom naručivali fakulteti, a ono što se nudi su šalice, kaše, majice, stickovi, papirnate vrećice, privjesci, kišobrani, torbe, kravate i slične potrepštine. Ponuda web shopa, najavljuje prof. dr. Mikac, u budućnosti će se i proširivati. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija inženjera građevine'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
SVEČANOST NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU PODIJELJENE DIPLOME

Nova generacija inženjera građevine

Ovo je prvi korak u vašem profesionalnom razvoju koji će trajati idućih nekoliko desetljeća, kazala je diplomantima dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš

 
 
Diplomanti Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije stručnih specijalista, stručnih prvostupnika te magistara inženjera građevinarstva, a čestitajući diplomantima dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš istaknula je da je diploma koju su stekli prvi korak u profesionalnom razvoju koji će trajati idućih nekoliko desetljeća. 
    Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni specijalisti inženjer građevinarstva stekli su: Boris Škorić, Dario Skender, Bojan Novak, Dragutin Maltar, Boris Perković i Damir Nadarević, dok su završetkom stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli: Tomislav Paparić, Matija Tomašić, Jovan Erić, Tomislav Ojurović, Matea Maurić, Antonija Marković, Mario Plejić, Doris Derosi, Luka Breščić, Luka Španjić, Stefan Krošnjak, Antonio Fabris, Saša Rađenović, Stefan Pavletić, Ivan Pičuljan, Mariana Milić, Mate Čulina, Marko Stepić, Roberto Privileggio, Dukagjin Noka, Nikolina Banko, a s pohvalom isti je studij završila Mateja Jurišić. 
    Završetkom sveučilišnog diplomskog studija građevinarstvo zvanje magistar inženjer građevinarstva stekli su: Mateja Brečević, Tea Šaravanja, Nenad Hunjadi, Daniela Nežić, Monika Brozinić, Denis Volarić, Matej Sinčić, Dario Jakovljević, Martina Vičević, Mate Primorac, Antonija Birkić, Iva Barbis, Ivona Duždagić, Nikola Mitrović, Marin Linić, Nikolina Durbić, Dominik Sabalić, Katarina Pedić, Luka Obradović, Neva Hero, Aleksandra Vujnović, Martina Bakarić, Marko Matešković, Maroje Obuljen, Andro Večerina, Filip Šolar, Mateo Pahović, Doris Perčulija, Mauro Grbac, Damir Milković, Ana Licul, Frano Greguš, Nikola Mijandrušić, Mladen Miletić, Danijel Perić, Zvjezdana Mitrić, Marko Vampovac, Deni Jurešić, Vedran Hrvatin, Darjan Černe, Dajana Hrvatin, Dani Smojver, Lidija Mesić, Anita Rubil, Marko Martinović, Martina Rojnić, Romeo Markač, Martina Cservenak, Radmila Jovanović, Eni Vodopija, Josip Rubeša, Ivica Maljur, Mladen Jurčević, Kanita Mržljak, Jelena Franjković, Branimir Tauzer, Marica Trbović, Luka Tintor, Marija Vuljanić, Matija Jerčinović, Dijana Milanović, a isti studij s pohvalom su završili: Nikolina Banić, Sanja Bonefačić, Patricia Meandžija, Manuela Činko, Nives Balenović, Ana Sertić, Hani Glavinić, Matej Popeškić, Anja Vidović, Ivan Zambon, Hrvoje Vido i Matija Posavec, dok su s velikom pohvalom studij završili: Robert Hinnawi, Marina Krajina i Mislav Paštar te s najvećom pohvalom: Sara Grbčić, Davor Stipanić, Rino Nemarnik, Vjekoslav Janjić, Mateo Čakarun i Bojana Knežević. Završetkom sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva zvanje diplomirani inženjeri građevinarstva stekao je Mario Novaković.


 
''Traže se najbolji studentski radovi'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
NATJEČAJ STUDENTSKI ZBOR
 
Traže se najbolji studentski programi
 
 
RIJEKA » Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za studentske programe u 2015. godini, a natječajem će biti financirane kategorije zabava, međunarodna suradnja, studentski mediji, znanstveno stručni programi, sport, programi studenata s posebnim potrebama, društveno korisni projekti i ostalo. Pravo sudjelovanja imaju svi studenti Sveučilišta u Rijeci, studentske udruge upisane u Registar studentskih udruga i drugih studentskih organizacija na Sveučilištu u Rijeci, grupe studenata koje djeluju na sveučilišnoj razini te studentski zborovi sastavnica Sveučilišta. Projekti se prijavljuju putem online sustava, a natječaj je otvoren do 15. siječnja. 
    Na prošlogodišnji natječaj prijavljeno je 125 projekata u ukupnoj vrijednosti većoj od 6 milijuna kuna, a kroz natječaj je financirano 96 projekata u vrijednosti preko 750 tisuća kuna. Najviše su sredstava tražili studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci, kojima je najviše sredstava i odobreno, a slijedili su ih projekti prijavljeni na razini sveučilišta, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Pravni fakultet. (I. Š. K.)
 


 
''Riječkim studentima moderni laboratoriji'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
RAZVOJ NOVIH RJEŠENJA SAMSUNG ULOŽIO 300 TISUĆA KUNA
 
Riječkim studentima moderni laboratoriji

Laboratoriji za razvoj mobilnih aplikacija, projekt CARNeta i Samsunga, otvoreni su u zgradi Sveučilišnih odjela te na Tehničkom fakultetu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Studenti su dobili 16 najnovijih pametnih telefona, jednako toliko tableta i pametnih satova * Foto: V. KARUZARIJEKA » Studenti Sveučilišta u Rijeci dobili su mogućnost dodatne edukacije, istraživanja i razvoja novih programskih rješenja uz podršku najnovijih informacijskih tehnologija, a riječ je o Laboratoriju za razvoj mobilnih aplikacija koji je otvoren u zgradi Sveučilišnih odjela te na Tehničkom fakultetu. Radi se o zajedničkom projektu CARNeta i tvrtke Samsung Electronics Adriatic koji je ostvaren uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a koji će studentima omogućiti interaktivno učenje o programiranju i razvoju mobilnih aplikacija. 
    Navodeći kako je Samsung u opremanje učionica uložio 300 tisuća kuna, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatan Car ističe da su riječki studenti dobili ukupno 16 najnovijih pametnih telefona, jednako toliko tableta i pametnih satova. 
    – Svaki laboratorij ima i SmartTV prijamnik, a uz dodatnu edukaciju studenata laboratoriji otvaraju i mogućnost suradnje na zajedničkim istraživačkim projektima. Laboratoriji će pomoći u unapređivanju sustava obrazovanja, a vežu se i na projekt e-škole, navodi prorektor. 
    Laboratoriji će razvijati i softver Samsung School u smjeru prilagodbe postojećeg za potrebe studenata i nastavnika na fakultetima i potrebe visokog obrazovanja općenito, a studenti će imati priliku realizirati svoje ideje i nastaviti obrazovanje koristeći najmodernije tehnologije. Dodajući kako je takav laboratorij prije mjesec dana otvoren i na Sveučilištu u Osijeku, prof. dr. Car najavljuje da će se najnovijom Samsungovom opremom od idućeg semestra služiti studenti studija računalstva na Tehničkom fakultetu, kao i studenti informatike. 
    – Ideja je da laboratoriji služe i za programe cjeloživotnog obrazovanja koji su u postupku razvoja, a vjerujemo da će nam ova najmodernija tehnologija, kao i pristup sustavu za razvoj aplikacija, povećati kvalitetu studenata koji izlaze iz sustava – kaže prof. dr. Car. 
    Samsungov program digitalnog obrazovanja trenutno obuhvaća više od 45 tisuća školaraca i 6 tisuća nastavnika diljem svijeta, a prof. dr. Car ističe kako se ujedno opremanje Laboratorija poklapa s gradskom i županijskom strategijom razvoja ICT tehnologija, ali i sa sveučilišnom Strategijom.
 


 
''Sporazum o suradnji'', Novi list, 13. 12. 2014.
 
GRAD, SVEUČILIŠTE I MICROSOFT
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci jučer su s Microsoft Hrvatska potpisali sporazum o suradnji s ciljem primjene tehnoloških rješenja u korist građana te poslovne i akademske zajednice. Pojašnjavajući kako se sporazumom Microsoft Hrvatska obavezuje pružati konkretnu savjetodavnu kako bi se ideje pretvarale u poslovni model pomoć direktor Ivan Vidaković najavio je i pomoć u prilagodbi sveučilišnog kurikuluma u smjeru poticanja poduzetništva među studentskom populacijom. 
    – Cilj je mladima omogućiti ulazak u svijet poduzetništva još za vrijeme školovanja, a ne tek kada završe obrazovanje. Želimo im pomoći da ulaze u projekte te osnivaju i pokreću poduzeća, najavio je Vidaković. 
    Dugoročno je cilj projekta postići prepoznatljivost grada u kojem se proizvodi kvalitetan softver te otvaraju nova radna mjesta u ICT sektoru, a jedna od konkretnih inicijativa je uključivanje Grada Rijeke u u program edukacije o razvoju softverskih rješenja. Riječ je o Microsoft Softwere StartUp Akademiji koja je za polaznike besplatna, a Grad je pružio financijsku podršku u iznosu od 50 tisuća kuna. Grad godinama koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za unapređenje rada gradske uprave i poboljšanja života svih građana, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. (I. Š. K.)
 


 
''Novi magistri elektrotehnike i računalstva'', Novi list, 13. 12. 2104.
 
PROMOCIJA SVEČANOST NA TEHNIČKOM FAKULTETU
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je promovirana nova generacija magistara inženjera elektrotehnike i računalstva, a podsjećajući kako su za osnutak Tehničkog fakulteta i njegov kasniji razvoj bile ključne 50-e i 60-e godine prošloga stoljeća, dekan prof. dr. Goran Turkalj kazao je da se u tim dekadama Rijeka prometnula u središte najrazvijenije industrijske regije na istočnoj strani Jadranskoga mora. 
    Jedna od najbrže rastućih industrijskih grana bila je tada i metaloprerađivačka industrija s kompanijama koje su zapošljavale i po nekoliko tisuća radnika, a za takvu je industriju, kazao je dekan, trebalo školovati i dovoljan broj inženjera tehničke struke te je stoga prije 54 godine osnovan Strojarski fakultet. 
    Tehnički fakultet danas je ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija, računalni centar, knjižnicu te 5 administrativno-stručnih službi, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Andrej Turk, Dean Vukajlović, Paulo Šanko, Alfred Korić, Sanjin Ljutić, Damir Vučko, Ivan Legović, Igor Rudan, Romano Morožin, Dario Brozović, Marijo Brozović, Igor Rački, Mauro Ćiković, Ana Jukić, Kristian Lazarić, Leila Luttenberger, Alex Simonelli, Filip Žugčić, Nikola Baćac, Alen Konović, Ivan Šamanić, Mirjan Červar, Saša Crvak, Josip Friš, Boris Marković, Stefan Milokanović, Saša Ogrizović, Marko Pičuljan i Ivan Tomljanović, dok su završetkom diplomskog studija računalstva zvanje magistar inženjer računalstva stekli: Jean Petrić, Lara Simčić i Alen Siljan. (I. Š. K.)


 
''Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava'', Novi list, 13. 12. 2014.
PRAVNI FAKULTET MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
 
Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava
Želi se intenzivirati izvannastavnu suradnju između profesora i studenata

 
 
Sudionici konferencije inspirirane bolonjskim procesom  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana međunarodna konferencija »Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava«. Naime, ovom konferencijom, koja je inače inspirirana bolonjskim procesima, želi se produbiti i intenzivirati izvannastavnu suradnju između profesora, asistenata i studenata na fakultetu. 
    Da je u tom smislu riječki Pravni fakultet na pravom putu, svjedoči i Zbornik koautorskih radova nastavnika i studenata ovog fakulteta koji je predstavljen u sklopu ove konferencije. Treba naglasiti da su Zbornik uredili Gabrijela Mihelčić, Eimila Mišćenić, Nataša Hadžimanović i Dejan Bodul. Tako ovaj Zbornik problematizira, tj. objašnjava proceduru, prava i obaveze po kojima studenti unajmljuju stan ili dižu studentski kredit. Također, govori se o mobilnosti studenata i fleksibilnosti studiranja kao preduvjeta uključivanja hrvatskih sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja. 
    U svojim uvodnim govorima o ovoj, novoj i praktičnoj obrazovnoj razini na riječkom pravu također su pohvalno govorili uvodničari: Nataša Hadžimanović, znanstvena suradnica za komparativno i međunarodno privatno pravo s Max-Planck-Instituta u Hamburgu, Zlatan Meškić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zenici, Snježana Prijić Samaržija, prorektorica za studije i studente Riječkog sveučilišta i Dario Đerđa, prodekan za nastavu Pravnog fakulteta. 
    Zanimljivo je izdvojiti da je do Zbornika i Konferencije zapravo došlo na inicijativu predstavnika studenata na ovom fakultetu. Dogovoreno je, naime, da nastavnici i studenti zajedno analiziraju i obrade teme koje se odnose na probleme s kojima se studenti najčešće susreću tijekom svojega visokoškolskog obrazovanja. Nastavnici su studente upoznali s osnovama metodologije izrade znanstvenih radova u pravnoj i srodnim društvenim znanostima te su produbili uvide o problematici vezanoj uz aktualnu preobrazbu visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj. 
    U konačnici u ostvarivanje projekta uključili su se i renomirani znanstvenici sa sveučilišta i znanstvenoistraživačkih institucija iz regije i Europe pa je sam projekt prerastao svoje prvotno zadane okvire.


 
''Udružene kritike aktualnoj politici'', Novi list, 12. 12. 2014.
 
TRIBINA SVEUČILIŠTE I GOSPODARSTVO
 
Udružene kritike aktualnoj politici
 
 
Bez jasne strategije gospodarstva nema razvoja    * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Pred nama je veliki društveni konflikt između onih koji vode političke procese i onih koji imaju znanja i ja vidim da će taj konflikt vrlo brzo izaći na vidjelo, izjavio je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na tribini »Sveučilište i gospodarstvo – što mogu učiniti jedno za drugo« održanoj u okviru Dana Medicinskog fakulteta u Rijeci. Na okruglom stolu koji je okupio predstavnike Sveučilišta, uspješnih riječkih firmi i HGK-a u više su navrata upućene kritike aktualnoj politici koja nema jasne strategije gospodarstva i razvoja koje bi generirale i ostale strategije pa tako i one sveučilišne. 
    – Nažalost, naše je gospodarstvo potrošeno do kraja i nekoliko dosadašnjih vlada žrtvovalo je njegovu konkurentnost za kupovinu socijalnog mira. Nemamo vršnu strategiju na koju bi se nadovezivale i ostale strategije, istaknuo je predsjednik uprave JGL-a Ivo Usmiani opisujući model uspjeha riječke farmaceutske tvrtke na globalnom tržištu isključivo kroz izlazak s hrvatskog tržišta koje je malo i stagnira godinama. 
    Boris Popović, direktor Alarm Automatike, smatra pak da je sinergija sveučilišta i gospodarstva u nas jako mala i upravo u lošoj integraciji pojednih sektora leži i spori rast gospodarstva kao i cijelog društva. Slično razmišlja i dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina koji je upozorio na potpunu blokadu informacija koja postoji između pojedinih fakultetskih odjela, fakulteta i sveučilišta. 
    Bivši dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić u Sveučilištu vidi veliki potencijal podsjećajući da je ono i generator zarade pa tako trećina studenata koja ovdje studira dolazi iz drugih sredina te Rijeci godišnje ostavlja 60 milijuna eura. 
    – Nisam siguran da politike to prepoznaju jer se vrlo malo tog novca vraća Sveučilištu. S druge strane, u Pragu u ovom trenutku studira 240 tisuća stranih studenata i prihodi koje oni donose tome gradu deset su puta veći nego što Prag uprihoduje od turizma, rekao je Šustić. (B. Č.)
 


 
''NOVINA.RI'' otvara vrata medijskog svijeta'', Novi list, 12. 12. 2014.
 
UGOVOR O SURADNJI SVEUČILIŠTE U RIJECI I NOVI LIST

NOVINA.RI otvara vrata medijskog svijeta
 
Riječ je o suradnji u sklopu cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva pod nazivom Škola novinarstva
 
Ugovor potpisali Neven Klarin i Pero Lučin * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i predsjednik Uprave Novoga lista d. d. Neven Klarin potpisali su sporazumu kojim se uspostavlja suradnja iz područja novinarstva pod nazivom Škola novinarstva: Etika, Kultura, Oblikovanje – NOVINA.RI. Pojašnjavajući da se radi o programu kojim će se otvoriti prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke, rektor je istaknuo da se u program mogu uključiti ljudi različitih kvalifikacija, ali sa sveučilišnim obrazovanjem. 
    – Riječ je o zajedničkom programu koji će osigurati mogućnost prilagođavanja tržištu rada i kojim će se otvoriti prostor za obrazovanje ljudi u okvirima struke, kroz izravan rad u novinarskom poslu. Program će se odvijati i na Sveučilištu i u Novom listu – kazao je rektor. 
    U realizaciji programa NOVINA.RI, prema Klarinovom pojašnjenju, Novi list će poslužiti kao platforma na kojoj će polaznici shvatiti bit rada u medijima. 
    – Nov
Praksa u Novom listu 
    
    Natječaj za upis novog programa cjeloživotnog obrazovanja prema najavama voditeljice projekta sa sveučilišne strane, doc. dr. Nataše Lah s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, bit će raspisan početkom iduće godine, a maksimalno će se primiti 35 polaznika koji će proći 144 sati izobrazbe, od čega će se 72 sata realizirati u Novom listu. 
    – Svega 20 posto programa odnosi se na predavanja koja će voditi profesori u zvanjima, a jednak je postotak namijenjen i tematskim raspravama te tribinama koje će voditi novinari mentori. Vrsta ovog programa je usavršavanje s ECTS bodovima, a radi se o obliku formalnog obrazovanja. Znanstveno je područje interdisciplitarno. Program će trajati 30 tjedana, a pravo prednosti upisa imaju polaznici društveno-humanističkih i umjetničkih područja – najavila je doc. dr. Lah. 
    Po završetku programa polaznici će dobiti potvrdu Sveučilišta, a nositelj kolegija političko novinarstvo bit će prof. dr. Inoslav Bešker, dok će novinar mentor biti Branko Mijić. Nositelj kolegija komunikacijska etika bit će pak prof. dr. Nenad Mišćević, a novinar mentor Predrag Lucić, dok će nositelj kolegija kultura i mediji biti doc. dr. Lah, koja će ujedno preuzeti i mentorski rad. Kolegij vizualizacija medija povjeren je doc. dr. Katarini Rukavina, a vode se pregovori da mentor bude Mirko Ilić, dok će nositelj kolegija interakcija medija i društvenih aktera biti prof. dr. Dražen Lalić, a novinar mentor Neven Šantić.
 i list je podloga na kojoj je najbolje kroz praktičan dio shvatiti kako se oblikuju novine. Ovaj je projekt nešto što će polučiti uspjeh i interes čitateljske javnosti – istaknuo je Klarin. 
    Prema ocjeni člana Uprave Novog lista Alberta Faggiana, program NOVINA.RI revolucionarni je programu, jer se studentima velikom količinom praktičnog rada omogućava da odrade praksu koju neće ocjenjivati samo njihovi profesori i mentori, već i čitatelji. 
    – Novi list i Sveučilište potpuno su kompatibilni u željama i nastojanjima, imamo osnovnu funkciju proizvodnje kvalitetnih kadrova te podizanja kulturološke razine i razine društvene svjesti. Ideja je da se radovi studenata publiciraju u prilogu Novog lista, što će predstavljati novinu u novini, a na taj će se način praktičan rad polaznika valorizirati – kazao je Faggian. 
    Naglašavajući kako se ne radi o još jednom tečaju ili školi tipa – novinarstvo u deset lekcija, kolumnist Novog lista Branko Mijić istaknuo je da je studij zamišljen kao nešto potpuno drugačije od onoga što danas postoji u Hrvatskoj. 
    – Mediji su grana industrije koja se u svijetu najbrže i najviše razvija, a mediji u 21. stoljeću traže neke nove ljude i mi smo sigurni da ćemo otvarajući vrata Novog lista ljudima željnim znanja pružiti ono što na studijima nisu imali – zaključio je Mijić.



I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Nasilje maloljetne djece nad roditeljima'', Novi list, 11. 12. 2014.
ZNANSTVENA MONOGRAFIJA
 
 
Prof. dr. Jasminka Zloković   * Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Manipulacija i psihološko nasilje, a potom i materijalno iskorištavanje, kao i tjelesno nasilje najčešći su oblici nasilja maloljetne djece nad roditeljima – pokazalo je to istraživanje prof.dr. Jasminke Zloković s Odsjeka za pedagogiju Sveučilišta u Rijeci koje je objavila u svojoj najnovijoj znanstvenoj monografiji »Obiteljski diskurs u kontekstu nasilja maloljetne djece nad roditeljima«. Na jučerašnjem predstavljanju knjige, u kojoj se iznose i konkretni slučajevi nasilja maloljetnika nad roditeljima, autorica je istaknula da se nada kako će knjiga biti poticaj za podizanje kvalitete društva pojašnjavajući da je sadržaj knjige oblikovan da bude razumljiv ne samo znanstvenoj nego i široj publici. 
    – Nadam se da se ni jedan roditelj neće prepoznati u knjizi, a bila bih najsretnija osoba na svijetu kada sadržaj knjige ne bi bio realnost. Međutim mnogi roditelji i djeca nikada se ne zagrle i žive u stresu i strahu. Još uvijek živimo u društvu koje tolerira nasilje. U Hrvatskoj se i dalje mogu tući žene, a posebno rizičnu skupinu čine osobe na margini društva, kao što su ovisnici, a prema kojima se ponašamo kao prema socijalnom smeću, istaknula je prof. dr. Zloković. 
    
    Prema njenom istraživanju, 16 posto maloljetnika manipulira roditeljima, 14 posto vrši psihološko nasilje, 10 posto materijalno iskorištava svoje roditelje, a to iskorištavanje nerijetko ide i do podizanja kredita, dok 4,8 posto vrši tjelesno nasilje i u tom obliku nasilja zastupljenije su djevojčice nego dječaci. 
    Dodajući kako roditelji danas sve češće vode »popustljiv« odgoj, voditelj Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije mons. Ivan Nikolić istaknuo je jučer da i Ured koji vodi uočava da u obitelji dolazi do zamjene uloga. 
    
    Ocjenjujući temu nasilja djece nad roditeljima intrigantnom, pročelnica Odsjeka za pedagogiju doc.dr. Kornelija Mrnjaus istaknula je kako se autorica i u svom dosadašnjem radu bavila društvenim problemima i tabu temama, a u Hrvatskoj i u svijetu prepoznata je kao znanstvenica koja se zalaže za ljudska prava.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
''Na tržište rada prošle godine ''isporučili'' 422 diplomanta'', Novi list, 10. 12. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI
 SVEČANA SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA NAJSTARIJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Na tržište rada prošle godine »isporučili« 422 diplomanta

U protekloj akademskoj godini diplome je dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva, što govori o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja – rekao je dekan prof. dr. Tomislav Rukavina 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Sudionici svečane sjednice Fakultetskog vijeća   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U protekloj akademskoj godini na Medicinskom fakultetu u Rijeci diplomirala su 422 studenta, od čega je diplome dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva. Na ovaj podatak podsjetio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina, ističući da ove brojke dovoljno govore o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja. 
    – Planovi su nam postati visoka školska ustanova priznata u međunarodnom okruženju. Nastojimo uključiti što više studenata u nastavu kroz sustav demonstratura, a posebno mjesto ima naša izdavačka djelatnost u kojoj smo tijekom prošle godine objavili 17 naslova, dok ih je ove godine objavljeno 13. Svi su naslovi prvenstveno udžbenici za naše studente, kazao je Rukavina. Naglasio je dobru opremljenost fakulteta za istraživanja, publikacije znanstvenika u visokoindeksiranim časopisima te broj od oko 150 mladih asistenata i novaka na fakultetu, koji predstavljaju budućnost riječke medicine. 
    
Sveučilišna bolnica

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin iznio je prilično optimistične brojke koje govore o konstantnom rastu riječkog Sveučilišta koje na godišnjoj razini, unatoč krizi, raste od dva do pet posto. 
    – Ove smo godine rasli tri posto, no kad tome dodamo novac Europske unije, taj rast iznosi 25 posto, a toliko ćemo zasigurno rasti i u iduće dvije godine – očekuje Lučin. 
    I ovaj put govornici svečane sjednice dotaknuli su se sveučilišne bolnice. Tako rektor riječkog sveučilišta smatra da svi prisutni na jučerašnjoj svečanoj sjednici trebaju donijeti odluku o formiranju takve ustanove u Rijeci. 
    – Pritom ne mislim na zgradu, već na organiz
Titula najprofesora prof. dr. Ivici Paviću 
    
    Na svečanoj sjednici proglašeni su i najbolji studenti, mladi znanstvenici i profesori fakulteta prema izboru studenata. Titula najboljeg profesora prema izboru studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci ove je godine pripala prof. dr. Ivici Paviću. Najboljom znanstvenicom u temeljnim medicinskim znanostima proglašena je dr. Slađana Bursać sa Zavoda za molekularnu medicinu i biotehnologiju, dok su najboljima u području dentalne medicine i javnog zdravstva proglašene dr. Ivana Mikolašević s Klinike za internu medicinu i dr. Anja Petaros sa Zavoda za sudsku medicinu.
 aciju takve, sveučilišne bolnice – poručio je Lučin, ističući da riječko Sveučilište u ovom trenutku zauzima 1.125. mjesto u svijetu i 468. u Europi, dok je na biomedicinskom području naše Sveučilište na 980. mjestu. 
    – Mislim da možemo ostvariti bolji rezultat. Onog trenutka kad uđemo među prvih 300 u Europi, moći ćemo reći da smo postali istraživački centar – zaključio je Lučin. 
    
Najbolji studenti

Najbolji studenti medicine u prošloj godini su: Gabrijela Pejkić, Igor Rubinić i Krešimir Vido kao studenti prve godine, za najboljeg studenta druge godine proglašen je Juraj Obradović, najbolji na trećoj godini su Ivona Jerković i Matea Tomasić, najbolja studentica četvrte godine je Marija Debelić, dok je najbolja studentica pete godine Mia Prebeg. 
    Najbolji na studiju dentalne medicine u protekloj godini su Aleksandar Pupovac koji je proglašen najboljim studentom prve godine, Nives Žauhar kao najbolja studentica druge godine, priznanje za najboljeg studenta treće godine dobio je Luka Mirković, dok je najbolja studentica četvrte godine Ema Saltović. Najbolji student u preddiplomskom sveučilišnom studiju sanitarnog inženjerstva je Tedi Fućak, dok je na diplomskom studiju sanitarnog inženjerstva najboljom proglašena Anamaria Trbović. 
    Najbolji studenti stručnog studija sestrinstvo su Patricija Jakopović i Šeila Miljković, dok su najbolji studenti fizioterapije Nikolina Buketa i Ivona Brajković. Najbolji studenti medicinsko-laboratorijske dijagnostike su Nives Ražnjević i Dina Ramić. 
    Nagrade su dodijeljene i najboljim diplomiranim studentima pa su tako nagrade dobili Tea Ivanišević kao najbolja diplomirana doktorica medicine, Matko Oguić kao najbolji diplomirani doktor dentalne medicine, Martina Barbarić kao najbolja prvostupnica sanitarnog inženjerstva te Irena Kaligari kao najbolja magistra sanitarnog inženjerstva. Najbolja diplomirana doktorica medicine prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta je Vera Tomas, a najbolji diplomanti stručnih studija su: Ivana Jelinek, Valentina Čalić, Marko Dombi i Ana Mohorić.


 
''O zdravstvu iz ekonomske perspektive'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
PROMOCIJA KNJIGE PLOD DVOGODIŠNJEG RADA STRUČNJAKA EKONOMSKOG INSTITUTA

O zdravstvu iz ekonomske perspektive

Potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je urednica knjige Maja Vehovac

 
 
S predstavljanja knjige »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« knjiga koja je nastala kao produkt dvogodišnjeg rada tima ekonomista s Ekonomskog instituta, jučer je predstavljena u Rijeci. Knjiga bi trebala poslužiti zdravstvenoj, stručnoj te cjelokupnoj javnosti za bolje razumijevanje ekonomske argumentacije o financiranju zdravstva, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj potrošnji, pitanjima efikasnosti u zdravstvu, utjecaju percepcija korisnika zdravstvenih usluga na njihovu kvalitetu, kao i važnosti ekonomskih evaluacija u donošenju zdravstvenih odluka. Osim toga, knjiga bi trebala poslužiti i približavanju zdravstvenih studija društvenim znanostima. 
    – Oko 8,5 posto BDP-a otpada na zdravstvo, a kako naš opada, udio zdravstva u BDP-u postaje sve veći. Bez obzira na BDP, potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No, nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je na jučerašnjem predstavljanju urednica knjige Maja Vehovac. Prema njezinim riječima, povijesno i tradicionalno, o zdravstvu u Hrvatskoj uglavnom raspravljaju stručnjaci medicinske struke te nerijetko svaka komunikacija sa stručnjacima iz drugih znanstvenih područja nailazi na probleme zajedničkog jezika i međusobnog razumijevanja. 
    – Osvrnemo li se na zdravstvo u Hrvatskoj, čini se da zdravstveni sustav već jako dugo živi i djeluje s najavama reformi i njihovog provođenja. Budući da nema jedinstvenog međunarodnog recepta za uspješnu reformu, ona se u svakoj zemlji provodi u okviru nacionalnih ekonomskih mogućnosti i postojećih institucionalnih ograničenja. Prilagođavanje domaćeg zdravstvenog sustava stranim dobrim praksama često ne rezultira jednako uspješnim rješenjima, rekla je Vehovac, podsjećajući da zdravstveni sustav u nas već dugo živi od reforme do reforme čiji se rezultati iz ekonomske perspektive čine dvojbeno uspješnima. Razlog tome, kako je dodala, jest i u činjenici što se reforme često provode bez analiza učinaka reformi, a dokumentacija, ako i postoji, često nije dostupna javnosti, što za javno financiranje tako važne usluge kao što je zdravstvo nije prihvatljiva praksa. (B. Č.)


 
''Monika Rajkovača najbolja studentica'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
JUBILEJ DESET GODINA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Monika Rajkovača najbolja studentica

Nagradu za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti dobila Ivana Šepac, za najbolje umjetničko djeloAleksandra Ana Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Tradicionalna izložba studentskih radova * Foto: M. GRACINRIJEKA » Tradicionalnom izložbom studentskih radova i svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jučer je proslavila svoj prvi jubilej, 10. godišnjicu postojanja. Poput prijašnjih godina u sklopu izložbe koja se održala petu godinu zaredom proglašeni su najuspješniji studenti, a jučer je tu titulu odnijela Monika Rajkovača. Riječ je o nagradi za koju se natječu studenti preddiplomskih i diplomskih studija, s najmanjim prosjekom ocjena 4,0 tijekom studija, a prema prijedlogu nastavnika ove godine predloženo je 27 studenata s 33 izložena studentska rada. Izložba studentskih radova uključuje raznovrsne tehnike i medije od likovnih do primijenjenih i izvedbenih. Osnovna namjena nagrade je da profesori istaknu, stimuliraju i nagrade svoje najbolje studente, a uz nagradu za najboljeg studenta jučer je dodijeljena i nagrada za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti koju je dobila Ivana Šepac. Nagrada za najbolje umjetničko djelo pripala je pak Aleksandri Ani Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića. 
    Naglašavajući kako su jučerašnja izložba i dodjela nagrada prva u nizu aktivnosti kojima će Akademija ustanova proslaviti 10. rođendan dekan prof. dr. Josip Butković prisjetio se samih početaka rada prve umjetničke sastavnice Sveučilišta koja je prije deset godina imala tek 13 profesora, među kojima nitko nije bio u trajnom zvanju. 
    – Danas imamo toliko samo izvanrednih profesora. Iako smo zadovoljni s onim što smo postigli nikad ne možemo biti do kraja zadovoljni. Pred nama je dug put u formiranju ove ustanove u smislu izučavanja likovnih i primijenjenih umjetnosti te novih medija. Kada smo započeli s radom imali smo jedan diplomski sveučilišni studij, a sada ih imamo tri. U planu je pokretanje i diplomskog studija grafičkog dizajna. To će biti respektabilan studij u ovom dijelu Europe. Za taj studij već imamo osiguran kadar i prostor, a planiramo i osnivanje diplomskih studija scenografije i kostimografije, odnosno svega onoga što se tiče kazališne umjetnosti. Nije isključeno ni pokretanje studija lutkarstva, najavio je dekan. 
    Dodajući kako je fascinantno što sve studenti Akademije mogu, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je uvjerenje da će studenti te ustanove doprinijeti da Rijeka 2020. godine bude europska prijestolnica kulture.


 
''Pola stoljeća časopisa Medicina Fluminensis'', Novi list, 8. 12. 2014.
 
TRADICIJA DANI MEDICINSKOG FAKULTETA
 
 
RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci tijekom cijelog tjedna organizirat će tradicionalne Dane Medicinskog fakulteta u sklopu čega će se održati niz aktivnosti, od predstavljanja knjiga, tribina, preko studentskih akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi na Korzu, pa do tradicionalne akcije darivanja krvi »Kapi života« te studentske zabave »Krvavica«. U sklopu Dana fakulteta obilježit će se i pola stoljeća redovitog izlaženja časopisa Medicina Fluminensis kojeg je prije pet desetljeća osnovao Zdravstveni centar Rijeka, a posljednjih šest godina časopis nastaje pod uredničkom palicom prof. dr. Saše Ostojića. Riječ je o časopisu koji je nagrađen i nagradom Grada Rijeke
Predstavljanje pet knjiga 
    
    U sklopu obilježavanja Dana Medicinskog fakulteta bit će predstavljeno i pet knjiga i to već prvog dana manifestacije. Knjigu »Dijetoterapija i klinička prehrana« predstavit će Davor Štimac, Željko Krznarić, Darija Vranešić Bender i Maja Obrovac, knjigu »Osnove prevencije karijesa i parodontnih bolesti« predstavit će Danka Bakarčić i Nataša Ivančić Jokić, dok će knjigu »Gnatologija« predstaviti Vatka Lajnert i Renata Gržić. »Ortodonski priručnik« predstavit će Stjepan Špalj a knjigu »Oralno zdravlje – uvjet za opće zdravlje« Sonja Pezelj-Ribarić. Dio manifestacije bit će posvećen i tribinama, među kojima je i tribina riječke podružnice Akademije medicinskih znanosti.
 
 , a prema riječima prof. dr. Ostojića cilj je Medicine Fluminensis informiranje i poučavanje, osiguravanjem i unapređivanjem kvalitetnih, izvornih i zanimljivih stručnih i znanstvenih informacija koje pridonose usavršavanju struke. 
    – Poticaj je to kliničarima da s nama podijele specijalističko znanje i iskustvo, liječnicima primarne zdravstvene zaštite da ukažu na posebno važnu ulogu preventivne medicine, kao i istraživačkim ustanovama i bazičnim znanstvenicima da prikažu svoja istraživanja, s naglaskom na mogućoj primjenjivosti. Glasilo je i centar edukacije studenata diplomskih i poslijediplomskih studija, časopis koji dopunjuje i proširuje nastavno gradivo i u kojem se mladi znanstveni istraživači prvi put susreću s metodologijom pisanja i objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka na materinjem jeziku, prema međunarodnim standardima, kaže Ostojić. 
    Unatrag šest godina broj otisnutih primjeraka po pojedinom broju glasila podignut je na 1.500, dok je broj stranica povećan sa 60 na prosječno 120 i više stranica velikog formata, a u isto je vrijeme časopis primljen na Portal znanstvenih časopisa Hrvatske (HRČAK). O kvaliteti časopisa svjedoče i brojčani podaci koji govore da je u proteklih šest godina zabilježeno više od 477 tisuća posjeta digitalnom izdanju glasila, s više od 311 tisuća preuzimanja članaka na korisnička računala.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Još jedna generacija inženjera'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
TEHNIČKI FAKULTET PROMOVIRANI MAGISTRI I PRVOSTUPNICI INŽENJERI
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara i prvostupnika inženjera, a čestitajući novim diplomantima dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako je Tehnički fakultet ustanova na kojoj se školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata. 
    Svečanom promocijom i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su Dalibor Zekanović, Dino Đorić, Ivan Kalogjera, Mario Pintarić, Sanjin Šimić, Karlo Matković, Valentina Mužul, Toni Sabalić, Mauricio Šestan, Alen Kolenko, Leo Vidučić, Marko Jukić, Ivo Katnić, Dino Kosić, Jelena Križanović, Paolo Lukež, Renato Međeral, Vanja Seršić, Ivan Staver, David Šemiga, Danijel Bertović, Andrej Borić, Patrik Drndić, Andrea Kitić, Lovro Kustić, Ivan Oplanić, Sara Puhalo, Tibor Šimunčić, Alen Udović, Ivana Vuković, Sven Salaić, Luka Banić, Luka Sironić i Luka Šimić. Završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli su Dario Maretić, Bruno Pećar, Natalija Vitali, Majda Zekan, Marko Babić, Ermin Bešić, Fran Bujan, Tomislav Čerina, Petra Radolović i Kristijan Valečić. 
    Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su Manuel Belić, Stefano Škrgat, Aris Terlević, Vanja Žagar, Dalibor Mavrić, David Oštrić, Denis Valenčić, Antonio Dundović i Vjekoslav Valenčić. Zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekao je Željko Marijanović, a zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su Franislav Grgić, Mateo Gržetić, Nikola Gušćić, Denis Benčić, Paolo Dobran, Nino Bratović, Danijel Host, Nikola Juraić, Mario Sirotić, Mateo Prenc, Antonio Vale, Danijel Milošević i Elvis Ponjević.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Prikupljeno 70 tisuća kuna'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
AUKCIJA
 
 
RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci i Metis d.d. drugu godinu zaredom organizirali su humanitarnu aukciju slika na kojoj je prikupljeno 70 tisuća kuna, a cjelokupan će se iznos donirati Dječjem domu Ivana Brlić Mažuranić, Centru za rehabilitaciju Rijeka i Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić. Humanitarna aukcija prošle je godine organizirana prvi put, a tada je za potrebe Centra za rehabilitaciju prikupljeno 80 tisuća kuna. (I.Š.K.)


 
''Novi učitelji i odgajatelji'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
PROMOCIJA UČITELJSKI FAKULTET
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je održao trinaestu promociju studenata, a to je prema ocjeni dekanice prof. dr. Jasne Krstović svjedočanstvo o postojanosti, tradiciji i uspješnosti fakulteta. Poručujući studentima kako je jučerašnji dan njihov, jer im se svečanim činom odaje priznanje velikom životnom uspjehu dekanica je istaknula i da je svečanost dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kojem žive i rade, donose rezultate kojima se svi mogu ponositi. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili su Bernarda Baković, Ana Demaria, Andrea Deželjin, Mirjana Duras Komparić, Maja Hržić Zvardon, Paula Kučan, Zdenka Lorencin Detoffi, Dubravka Lulić, Valentina Malinarić, Bogdana Marojević, Manuela Milohanić, Kristina Mlinarić, Gabrijela Močibob, Tea Nimac, Danijela Nurkić, Sara Paulišić, Suzana Peša Vučković, Silvano Petz, Sara Pičuljan, Elma Polanec, Unita Precetti, Maja Pribanić, Jasmina Puž, Helena Skender, Suzana Srića, Ivana Šekulja, Margareta Šporčić Škrobonja, Marica Tadić i Danijela Zandel Jajčević, dok su preddiplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili Tihana Brajdić, Matea Crnković, Maja Filipašić, Matea Grdinić, Valnea Hrvatin, Marina Imširović, Anita Ivšić, Martina Jelić, Luana Kličić, Tea Kordiš, Lucija Kosić, Sara Lacmanović, Katarina Linardić, Lucija Marijan, Mikela Matić, Martina Matovina, Tea Mikanović, Eva Nežić, Martina Patača, Antonia Pešut, Diana Pintar, Petra Prović, Dajana Punčikar, Marko Stojković, Željka Šoštarić, Natalija Štajnbah, Anica Tadijanov, Ivana Topić, Aleksandra Vukobratović i Zvjezdana Zajc. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij završili su Martina Bajuk, Irena Briški, Martina Bugarin, Matea Dobrović, Ivana Dramac, Luna Filipović, Eni Furijan, Petra Grabar, Antonela Grgić, Maja Knežević, Željana Knežević, Anita Kršul, Martina Kučinić, Bruna Levar, Sandra Ložnik Videčak, Nikolina Marković, Ana Miletović, Ivana Pađan, Leo Pavlačić, Lara Pecman, Antonija Puljar, Marina Radošević, Nikolina Repinac, Slavica Schuster, Ivana Stijepić, Izabela Šota, Natalija Ujdenica, Andrea Vukašinović, Martina Žalac, Josipa Žgombić, Dijana Nikolić i Katarina Utvić. (I.Š.K.)


 
''Riječki studenti zapovijedaju najvećim plovilima na svijetu'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
SJAJNA REPUTACIJA DAN POMORSKOG FAKULTETA
 
 
Gosti s raznih strana svijeta na svečanosti u Guvernerovoj palači  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Svečanom sjednicom fakultetskog vijeća u Pomorskom i povijesnom muzeju obilježen je Dan Pomorskog fakulteta u Rijeci, uoči blagdana Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca. Uz izvješća o radu i postignutim rezultatima u proteklih godinu dana dekan fakulteta Serđo Kos podsjetio je na bogatu i dugu povijest ove visokoškolske ustanove,koja je s vremenom izrasla u fakultet koji, s obzirom na međunarodnu reputaciju i postignuća njegovih diplomanata u svjetskom pomorstvu, danas zauzima posebno mjesto unutar riječkog Sveučilišta. 
    – Naši bivši studenti zapovjednici su najvećih i najskupljih plovila na svijetu, od kontejnerskih brodova najnovije generacije do tankera za prijevoz ukapljenog plina. Ova je ustanova dala snažan poticaj ukupnom razvoju i napretku Republike Hrvatske, budući da je od osnutka promovirano više od 11.500 diplomanata, a među tim brojem je i 550 studenata iz 24 zemlje svijeta, kazao je Kos, istaknuvši činjenicu da je Pomorski fakultet član vodećih svjetskih organizacija u obrazovanju pomoraca, u prvom redu Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta(IAMU), gdje ima i predstavnike u Izvršnom odboru. 
    Dekan Kos najavio je i veliki projekt proširenja kompleksa Pomorskog fakulteta, izgradnjom nove zgrade s četiri etaže, podzemnom garažom, novom sportskom dvoranom, te velikom amfiteatralnom dvoranom, za što su imovinsko-pravne i projektne pripreme već dobrano odmakle, a projekt bi trebao biti sufinanciran iz fondova Europske unije. Na sjednici su podijeljene dekanove nagrade najuspješnijim studentima, a ovogodišnji su dobitnici Luka Simić, Sandra Kordić, Patrik Klarić, Orijana Ljubojević, Karla Ribarić i Hrvoje Itković. Dekan Kos je podijelio i zahvalnice za doprinos radu Pomorskog fakulteta – Takeshiju Nakazawi, izvršnom direktoru Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta, Christianu de Fruytu, direktoru ljudskih resursa francuskog brodarskog giganta CMA-CGM, te Hrvoju Marušiću, pomoćniku ministrice vanjskih i europskih poslova.

M. GLAVAN



 
''Doktorirala Doris Dumičić Danilović'', Novi list, 28. 11. 2014.
 
VEUČILIŠNI ODJEL ZA MATEMATIKU
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizajna i istraživanje njihovih podstruktura na Zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika stekla je Doris Dumičić Danilović, asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Disertacija je obranjena pred povjerenstvom koje su činili: prof. dr. Mario-Osvin Pavčević s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb, prof. dr. Dean Crnković, izv. prof. dr. Sanja Rukavina i doc. dr. Vedrana Mikulić Crnković s Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Vedran Krčadinac s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb. (I.Š.K.)


 
Boras: Sveučilišta više neće obrazovati višak na tržištu'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
SASTANAK REKTORA S PREMIJEROM
 
 
ZAGREB » Umjesto stručnjaka raznih profila koji su višak na tržištu rada, hrvatska će sveučilišta početi obrazovati stručnjake u području tehničkih znanosti, prirodoslovlja, inženjerstva i matematike, najavio je zagrebački rektor Damir Boras nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Rektorskog zbora s premijerom Zoranom Milanovićem. To će, kako je kazao, značiti značiti smanjenje kvota za društvene i humanističke smjerove za studente budućih generacija, ali ne odjednom, već postupno. Uz rektora Borasa sastanku s premijerom nazočili su i riječki rektor i predsjednik Rektorskog zbora Pero Lučin te Željko Turkalj, rektor osječkog sveučilišta. Dogovoreno je, među ostalim, da će se promjena upisne politike osigurati kroz sustav programskih ugovora. 
    
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin pozdravio je odluku da sveučilišta vlastite prihode neće morati uplaćivati u državnu blagajnu. Time se osigurava autonomija sveučilišta jer fakulteti i sveučilišta moraju samostalno raspolagati svojim novcem. (LJ. B. M.)


 
''Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
NOVA STRANICA PREDSTAVLJEN »NEW DEAL« ZA SPAS EUROPSKOG GOSPODARSTVA
 
Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine
 
Rijeka želi izgraditi još jedan znanstveno-tehnološki park  * Foto: NL arhivaZAGREB » Božić je stigao ranije, Europa okreće novu stranicu, poručio je jučer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući zastupnicima Europskog parlamenta »ambiciozan, ali realističan« investicijski plan za Europu, koji bi, prema procjeni Komisije, u naredne tri godine trebao u Europskoj uniji otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a europski BDP povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura. Hrvatska se također nada da će ugrabiti dio Junckerovog »kolača«, pa je sastavila popis potencijalnih projekata, među kojima je, prema neslužbenim informacijama, osim LNG terminala na Krku, i ulaganje u Znanstveno-tehnološki park u Rijeci te u projekt e-Škole, digitalizacije hrvatskih škola. 
    Europski investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja u EU od najmanje 315 milijarda eura. No, za njegovu realizaciju nije predviđen »svježi« novac, nego postojeća sredstva iz zajedničkog proračuna EU-a te doprinos Europske investicijske banke (EIB), kako bi se na taj način privuklo što više privatnih investicija. Juncker je uvjeren da Europi i ne treba »novi novac, nego novi početak i nova ulaganja«. 
    
Fond za »udar«

U svom planu, Komisija predlaže da se do sredine sljedeće godine uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI). On će na raspolaganju imati 21 milijardu eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava, zahvaljujući prenamjeni sredstava unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati Europska investicijska banka. Zemlje članice 
EK: Pomažite malim i srednjim poduzećima 
    
    U opisu stanja u Hrvatskoj, Komisija je istaknula da je pad investicija u Hrvatskoj, u odnosu na slične ekonomije, bio znatno brži i ozbiljniji, te da situacija s investicijama i dalje izgleda teška. Hrvatskoj treba bolje poslovno okruženje, a u investicijama pomak od građevinarstva prema sektorima koji imaju veću potencijalnu produktivnost. Prioritet u idućem razdoblju treba biti ulaganje u ljudski kapital te pomaganje malim i srednjim poduzećima, kao i tvrtkama u vlasništvu države, da postanu konkurentniji, i to kroz jačanje istraživanja i tehnoloških inovacija.
moći će dati doprinos novom fondu, a ako to učine, taj novac neće im se računati u proračunski deficit. 
    Komisija računa da će svaki euro javnog novca »stvoriti« 15 eura ukupnog ulaganja. Tako bi kapital od 16 milijarda trebao privući 240 milijarda za dugoročne, strateške investicije, primjerice, u digitalne, energetske i prometne projekte. EIB-ovih pet milijarda trebalo bi privući 75 milijardi ulaganja za mala i srednja poduzeća. Ideja je da se kroz novi fond potaknu privatna ulaganja i u rizičnije projekte, na način da u slučaju gubitaka, prvi »udar« na sebe preuzme spomenuti europski fond. 
    
Predstavljanje ulagačima

Prvi popis mogućih projekata već bi tijekom prosinca trebala dostaviti zajednička radna skupina Komisije i EIB-a. Pri izboru projekata neće biti nacionalnih kvota ili, kako je kazao Juncker, »neće biti nacionalnih popisa želja, niti politizacije« jer »ovaj plan nije bankomat, a fond neće biti banka«. Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine. Prioritetna područja su infrastruktura, osobito širokopojasne i energetske mreže, prometna infrastruktura, obrazovanje, istraživanje, inovacije, obnovljivi izvori energije. 
    Od država članica očekuje se da pripreme što veći broj potencijalnih projekata, pa su ih već počele i dostavljati zajedničkoj radnoj skupini. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić potvrdila je jučer da je to učinila i Hrvatska, no nije željela otkrivati detalje. Napomenula je tek da se ta lista »u velikoj mjeri poklapa s projektima koje smo kandidirali za strukturne fondove«. Sama Komisija je, pak, u dokumentima objavljenima uz investicijski program, za Hrvatsku istaknula da ima »niz obećavajućih sektora« za ulaganja, izdvojivši posebno modernizaciju željeznice i investicije u energetiku. 
    Predsjednik Komisije Juncker najavio je da će plan biti predstavljen u svim zemljama članicama EU-a kako bi ulagače, banke, parlamente, socijalne partnere i ostale zainteresirane upoznali s njegovim detaljima.

Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ



 
''Doktorirao Mirko Grošić'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Time-Dependent Deformation of Flisch Rock Mass« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstvenog polja građevinarstvo, znanstvene grane geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Mirko Grošić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, prof. dr. Željko Arbanas i izv. prof. dr. Leo Matešić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Jakob Likar s Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, te prof. dr. Meho Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
HAZU DANI OTVORENIH VRATA
 
Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda
 
 
Akademik Danijel Rukavina * Foto: V. KARUZARIJEKA » Predstavljanjem knjige »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« te znanstvenom tribinom pod naslovom Mitohondrijska medicina, riječki Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu HAZU-a danas će obilježiti svoju prvu godišnjicu djelovanja i uključiti se na taj način u Dane otvorenih vrata HAZU-a. Kako kaže voditelj ovog Zavoda, akademik Daniel Rukavina, to je put otvaranja svih Akademijinih zavoda prema najširoj javnosti. 
    – Zato smo željeli organizirati manifestacije kojima bismo prikazali javnosti zašto Zavod postoji. On ima cilj poticanje znanstvene i stručne medicinske javnosti Rijeci, ali i njihovo objedinjavanje kako bi se stvorili timovi za translacijska istraživanja koja bi omogućila brzi transfer spoznaja iz laboratorija prema klinikama – objašnjava Rukavina, ističući pritom kako je Zavod u svojoj prvoj godini djelovanja uspio ostvariti uvjete za formiranje takvih grupa. 
    Knjiga »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« prva je u ediciji izdanja koje zavod planira objavljivati kao produkt svojih znanstvenih simpozija i tribina, a u ovoj knjizi priloge temi dali su vodeći hrvatski i inozemni stručnjaci. 
    – Debljina postaje problem zdravstvenog sustava, ali i ekonomski problem. Hrvatska se sve više približava razvijenim europskim zemljama koje po pitanju debljine imaju negativan trend. No, dobra je strana da svjesnost o debljini raste u sustavima poput školstva i zdravstva, pa i u politici, koliko god se možda na tom području neke stvari nespretno komunicirale – kaže Rukavina. 
    Na današnjoj znanstvenoj tribini o mitohondrijskoj medicini, fiziologiji i patofiziologiji mitohondrija, govorit će dva talijanska emeritusa, prof. dr. Giorgio Lenaz i prof. dr. Giovanni Romeo sa Sveučilišta u Bologni te prof. dr. Marko Ljubković sa Sveučilišta u Splitu.

B. ČALUŠIĆ





 
''Alan Šustić jedini kandidat za dekana?'', Novi list, 25. 11. 2014.
 
NATJEČAJ FAKULTET ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE
 
 
Prof. dr. Alan ŠustićRIJEKA » Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu na kojoj je prihvaćen Statut te novoosnovane ustanove i donesena je odluka o raspisivanju natječaja za dekana, kao i odluka o odabiru predstavnika djelatnika i studenata u Fakultetskom vijeću. Prvu sjednicu novog fakulteta riječkog Sveučilišta vodio je vršitelj dužnosti dekana prof. dr. Alan Šustić koji je ujedno za sada i jedini kandidat za mjesto dekana Fakulteta zdravstvenih studija. Natječaj za mjesto dekana bit će otvoren do 28. studenoga, a do sredine prosinca provest će se izbor za tu funkciju. Dekan novog fakulteta koji je ujedno jedanaesta visokoškolska ustanova Sveučilišta izabrat će se na tri godine. 
    Novi fakultet prva je takva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, a odvajanjem od Medicinskoga fakulteta, Fakultet zdravstvenih studija ne raskida međusobne odnose, već otvara prostor nove suradnje i prati suvremene trendove biomedicinskog obrazovanja zdravstvenih profesija u području fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva. Naime, Fakultet je osnovan s ciljem povećanja broja studijskih programa u dijelu diplomskih sveučilišnih studija za zdravstvene djelatnike čime bi se trebao nadoknaditi manjak liječnika, kao i omogućiti bolji i kvalitetniji specijalizirani kadar. U kontekstu toga već se krenulo s razvijanjem cijelog niza novih diplomskih programa, kao što su klinička nutricija, dentalni higijeničari te spektrometičari, a u planu je i program za anesteziološke tehničare. Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti. 
    Ove akademske godine, koja je ujedno i prva godina djelovanja Fakulteta, upisano je 700 studenata, a nova se visokoškolska ustanova smjestila u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta. (I. Š. K.)
 




 
''Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom'', 15. 11. 2014.
 
ŽESTOK ODGOVOR SVEUČILIŠTA PROTIV POVLAČENJA NJIHOVIH PRIHODA

Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom

Nezadovoljstvo odlukom da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji tvrde da se radi o ishitrenom i štetnom naumu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Rektori hrvatskih sveučilišta tražit će sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem kako bi se hladne glave raspravilo o prijedlogu proračuna za iduću godinu u kojem je ministar financija Boris Lalovac prvi put uključio sve prihode sveučilišta te će se na taj način vidjeti kako visokoškolske ustanove troše vlastite prihode, među kojima su i oni prihodi koje ne dobivaju iz proračuna. Naglašavajući kako nije pametno ishitreno donositi odluke koje nisu dobro pripremljene, predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. Pero Lučin takav potez Vlade ocjenjuje i kao zadiranje u autonomiju sveučilišta. 
    
EU projekti

– Što prije ćemo tražiti sastanak s premijerom po tom pitanju, jer radi se o tome da se Sveučilišta intenzivno razvijaju, pogotovo u pogledu europskih projekata i bilo kakvo usporavanje te aktivnosti je nedopustivo. Radi se o obvezama koje institucije i znanstvenici preuzimaju prema europskim projektima, a riječ je o ozbiljnim obvezama s ozbiljnim posljedicima i nikakva administracija ne smije kočiti realizaciju tih projekata, kaže predsjednik Rektorskog zbora. 
    Nezadovoljstvo odlukom Lalovca da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji su se na ovotjednoj sjednici Rektorskog zbora usuglasili da se radi o ishitrenom i štetnom naumu. Po drugi put u ovoj godini rektori su zbili redove kako bi zaštitili, kako kažu, narušavanje ustavnog načela autonomije sveučilišta, jer ideju provlačenja sveučilišnih rashoda i prihoda kroz proračun u veljači je prvi iznio bivši ministar financija Slavko Linić. I onda i sada rektori se pozivaju na činjenicu da visoka učilišta vlastitim sredst
Čuđenje Svjetske banke 
    
    Članovi Rektorskog zbora podcrtali su kako su predstavnici Svjetske banke izrazili čuđenje zbog toga što Hrvatska štedi na znanosti i obrazovanju usprkos suprotnoj preporuci Europske komisije. Rektori su ustvrdili da će posljedice štednje i financijskih rezanja u području obrazovanja i znanosti donijeti nesagledive posljedice za Hrvatsku i potpuno onemogućiti razvoj ne samo u proračunskoj godini, već i u idućem desetljeću. Upozorili su kako i u Strategiji razvoja obrazovanja i znanosti, koju je usvojio Sabor prije petnaestak dana, stoji da će se u područje obrazovanja i znanosti ulagati dodatnih milijardu kuna na godišnjoj razini, a sada se događa suprotno.
 vima isključivo doprinose opstojnosti i razvoju svojih kadrova i ustanova, te visokoškolskog obrazovanja i znanosti. 
    – Lišavati visoka učilišta vlastitih sredstava ishitren je i štetan naum. Takvi bi postupci narušili i ustavno načelo autonomije sveučilišta, jer sama činjenica da država sudjeluje u sufinanciranju javnih sveučilišta pa čak ni činjenica što im je i osnivač, ne daje joj pravo raspolaganja ukupnim sredstvima sveučilišta. 
    
Strategija obrazovanja

Ukoliko se iz proračuna MZOS-a izdvoje troškovi koji nisu ulaganje u obrazovanje, ispada da Hrvatska u znanost ulaže 0,69 posto BDP-a, a u visoko obrazovanje samo 0,4 posto. Posljedice toga bit će katastrofalne i doći će u pitanje reforme u obrazovanju i znanosti koje su nam nužne, upozoravaju rektori.     
    Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Boras ističe da je provlačenje prihoda sveučilišta kroz proračun izvnaustavna kategorija, jer ukoliko su sveučilišta autonomna, onda moraju i financijski biti autonomna. 
    – To što sveučilišta osniva država i sufinancira ih ne daje joj za pravo da se svi prihodi provlače kroz proračun. Objašnjenje da se radi samo o statističkom provlačenju ne stoji, jer u proračunu za ovu godinu prihodi sveučilišta bili su izrijekom izuzeti, a sada tog izuzeća nema, kaže rektor. Dodajući kako na njegovom Sveučilištu postoji raspoloženje da se pokrene ustavna tužba ukoliko Vlada ustraje u svom naumu prof. dr. Boras ističe da vjeruje kako takvo raspoloženje postoji i na drugim sveučilištima. 
    – Radi se o načelnoj stvari, ako se to misli provoditi, onda treba mijenjati Ustav, kaže prof. dr. Boras.
 


 
''Virusi za znanstvenike još neistraženo područje'', Novi list, 15. 11. 2014.
 
CroViWo PRVA HRVATSKA VIRUS-RADIONICA
 
Virusi za znanstvenike još neistraženo područje
 
 
Sudionici radionice u Kampusu  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Virusne bolesti utječu na zdravlje svih živih bića i imaju velike socioekonomske posljedice. Iako su liječenje i prevencija dostupni u mnogim slučajevima virusnih bolesti, virusi su za znanstvenike još nedovoljno istraženo područje. Jedan od doprinosa istraživanja u virologiji je i prva hrvatska virus-radionica CroViWo koja je jučer održana u Kampusu, a okupila je pedesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Mađarske. Radionicu organizira Hrvatsko mikrobiološko društvo čiji je predsjednik prof. dr. Danko Hajsig zajedno s rektorom riječkog Sveučilišta prof. dr. Perom Lučinom pozdravio skup. Uvodno od ukupno 16 predavanja posvećenih virusima bilo je predavanje riječkog znanstvenika s inozemnom karijerom Luke Čičin-Šaina koji s grupom istraživača Helmholtz Centre for Infection Research u Braunschweigu radi na istraživanju citomegalovirusa (CMV). Radi se o virusu iz porodice herpes virusa, a pretpostavlja se da barem polovica odraslih osoba nosi virus u sebi. (B. Č.)
 


 
''Nagrada najboljem studentu s invaliditetom'', Novi list, 14. 11. 2014.
 
NATJEČAJ SVEUČILIŠTA

Nagrada najboljem studentu s invaliditetom
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu novčane nagrade najuspješnijem studentu s invaliditetom u akademskoj godini 2013./2014. Jednokratna novčana nagrada u iznosu od tisuću kuna dodjeljuje se jednom godišnje prema inicijativi Ureda za studente s invaliditetom Studentskog savjetovališnog centra Sveučilišta. Rok za podnošenje prijava je 21. studenoga, a pravo natjecanja imaju svi redoviti studenti s invaliditetom preddiplomskih, diplomskih ili integriranih studija, kao i preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija riječkog Sveučilišta. (I. Š. K.)
 


 
''Prof. dr. Ratko Zelenika donirao 630 knjiga'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
POMORSKI FAKULTET VRIJEDNA DONACIJA

Prof. dr. Ratko Zelenika darovao 630 knjiga
 
 
Prof. dr. Ratko Zelenika i dekan prof. dr. Serđo Kos  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Dugogodišnji suradnik i profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Ratko Zelenika jučer je toj visokoškolskoj ustanovi i njenim studentima donirao 630 knjiga, a riječ je o dijelu njegovog bogatog opusa kojeg je sakupljao, obrađivao i predstavljao u proteklih četrdeset godina. Iz svoje bogate knjižnice prof. dr. Zelenika je studentima namijenio ukupno 13 naslova, a ističući da Pomorski fakultet daje aktualno i kvalitetno zvanje sugerirao je studentima da ne uče iz skripti i skromnih natuknica i slajdova, već da čitaju knjige i stječu znanje. Ujedno je najbolje studente druge godine diplomskih studija nagradio znanstvenom knjigom Ekonomika prometne industrije, a izdanje od 1.200 stranica dobili su Katarina Balen, Marko Marciuš, Denis Šiša, Luka Pavlica i Valentino Doričić. (I.Š.K.)
 


 
''Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
PRAVNI FAKULTET JEDAN OD 400 S EDC-om U UNIJI
 
Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar
 
 
EDC – slobodan pristup informacijama i izvorima o EU   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je svečano pušten u rad Europski dokumentacijski centar (ECD) čime je ta visokoškolska ustanova postala jedna od 400 ustanova s ECD-om u EU. Navodeći kako će EDC omogućiti promicanje i razvijanje istraživačkog djelovanja, studijskog istraživanja u području europskih integracija voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazao je da ECD osigurava i omogućuje stručnoj i znanstvenoj, ali i široj javnosti, slobodan pristup informacijama i izvorima o EU te njezinim politikama. 
    – Riječ je o cijeloj produkciji legislative Europske komisije koja je sada dostupna široj javnosti. Dokumentacijski centar stoji na raspolaganju s beskrajem informacija, a sve su te usluge besplatne, rekao je Baričević. 
    Riječki Pravni fakultet, podsjetio je dekan prof. dr. Eduard Kunštek, prvi je u svoje studijske programe uveo kolegije vezane uz europsko pravo, a otvaranje ECD-a značajan je korak naprijed, dok je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin istaknuo kako je ECD jedan od dokaza rasta Sveučilišta. 
    Uključivanjem u mrežu EDC-a omogućena je uloga i zadaća riječkog Pravnog fakulteta i Međusveučilišnog centra izvrsnosti u širenju znanja i rezultata istraživanja, te postignuća i znanja na hrvatskoj, regionalnoj te europskoj razini iz područja europskog prava, kao i suradnja s drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos informacija u okviru javnih informacijskih djelovanja mreže Europe Direct. (I.Š.K.)
 


 
''Bolonju smo fingirali, bez posla 50 % mladih'', Novi list, 8. 11. 2014.

TRIBINA UDRUGE UNIVERSITAS GOSTOVAO PROF. DR. IVO JOSIPOVIĆ

Bolonju smo fingirali, bez posla 50% mladih
 
Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama, poručio je Josipović

 
 
Ivo Josipović   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sustav visokog obrazovanja potrebno je debirokratizirati, ojačati autonomiju sveučilišta, te poticati izvrsnost i uspostaviti čvrstu vezu informacijske i financijske prirode između sveučilišta, znanosti i gospodarstva. Tek tada moći ćemo reći da pretendiramo tome da Hrvatska postane društvo znanja, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović na tribini Udruge za razvoj visokog školstva Universitas, održanoj na Učiteljskom fakultetu u Rijeci. Za reforme je potrebna suradnja ministarstva i sveučilišta, a kao možda i najveću zapreku reformama Josipović vidi u želji da se ne ugrozi sigurnost sveučilišta, profesora i studenata. 
    – Razumljiva mi je ta želja, ali ako čekamo, sve će nam teže biti napraviti pravi korak. Pamet i kreativnost glavni su pokretači napretka i treba ih vrednovati. Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama. Nema tog zakona i pravilnika koji će promijeniti postojeće stanje, rekao je Josipović. 
    Predsjednik je rekao da se još od studentskih vremena ne sjeća ni jednog razdoblja u kojem visoko obrazovanje nije bilo reformirano. 
    – Mogu samo zaključiti da se u tom dugom traženju nismo našli. Reforme su u velikoj mjeri birokratizirale sveučilišta i sveučilišni život. Stalno se bavimo pisanjem pravilnika i statuta, što znači da je sustav uvijek bio nestabilan. U želji da se menadžerira financiranje nestala je autonomija sveučilišta, a sveučilište se profiliralo kao ekstenzija državne uprave. Rektori imaju vrlo malo ili nimalo prostora za vođenje financijske i kadrovske politike. Sveučilišta to sama najbolje znaju, ali za to moraju imati financijski prostor. No, sveučilišta znaju i bježati pod skute države, jer to jamči sigurnost, ali autonomija sveučilišta oko kadrovske i znanstvene politike jest vrijednost, zbog koje treba ući u određeni rizik, rekao ej Josipović. 
    Ocijenio je da smo fingirali Bolonju, da nismo ostvarili tu ideju. 
    – Kad je na Zagrebačkom sveučilištu promovirana prva generacija bakalara, tadašnji rektor s ponosom je uzviknuo: svi naši prvostupnici idu na magisterij! Što to znači? Potpuno smo promašili. Ljudi nakon tri godine studija nemaju posla, tržište rada ne prepoznaje prvostupnike, ali to nije problem samo sveučilišta. I suša na tržištu rada pridonosi ovoj situaciji. No, i mi profesori smo u dobroj mjeri samo prepjevali četverogodišnji studij na petogodišnji. I moj fakultet je to učinio, ocijenio je Josippović. 
    Istaknuo je žalosnu činjenicu da je gotovo 50 posto mladih u Hrvatskoj nezaposleno, dok je Hrvatska jedna od pet zemalja u EU koja nema dugoročnu prognozu tržišta rada. 
    – Mladi koji su završili studij nemaju mjesto na tržištu rada. Postoji ogroman disparitet između tržišta rada i obrazovnih programa. Istovremeno završenih stručnjaka specifičnih tehničkih i prirodnih struka nema u onom broju koje gospodarstvo traži. Nemamo prognoze kojih će struka za pet godina trebati. Mislim da svi tu snose dio odgovornosti, kaže Josipović.     
    Upozorio je na nadkapacitiranost u javnim hrvatskim visokim učilištima, gdje postoji 23 posto više raspoloživih mjesta nego potencijalnih studenata.

A. PETRAK





 
''Mons. Devčić: Očuvajte istinsku slobodu duha'', Novi list, 7. 11. 2014.
 
MISNO SLAVLJE UZ POČETAK AKADEMSKE GODINE
 
 
* Foto: R. BRMALJ
            RIJEKA » Tradicionalno svečano misno slavlje u povodu početka akademske godine u katedrali sv. Vida predvodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s dr. Božidarom Mrakovčićem, predstojnikom riječke Teologije, vlč. Velimirom Martinovićem, povjerenikom za sveučilišni pastoral nadbiskupije i drugim svećenicima. U prigodnoj propovijedi nadbiskup Devčić je poručio da ne zaborave kako uspjesi i neuspjesi mogu podjednako zarobiti, podjednako sputati, podjednako oduzeti stvaralački polet i ubiti volju za traženje višeg smisla života, života dostojnijeg čovjeka. »Taj nam život«, rekao je, »Bog neprestano po Isusu Kristu nudi«. »Zbog toga neka vam ova akademska godina bude ne samo vrijeme predavanja i učenja, ponavljanja i novih eksperimentiranja nego i abrahamovske borbe za očuvanje istinske slobode duha i time ljudskog dostojanstva u svijetu koji nam sve to najvrednije svojim zamamnostima i lažnim obećanjima hoće oduzeti«, rekao je među ostalim. 
    Prigodnu riječ po završetku mise uputio je prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, zahvalivši nadbiskupu Devčiću na podršci koju Riječka nadbiskupija pruža Sveučilištu u Rijeci i izrazivši nadu da će Teologija u Rijeci u bliskoj budućnosti postati sastavnicom riječkog Sveučilišta. (M. G.)



 
''Stigla oprema za 3D skeniranje'', Novi list, 29. 10. 2014.
 
TO NEMA NITKO SVEUČILIŠTU U RIJECI OPREMA »TEŠKA« DVA MILIJUNA KUNA

Stigla oprema za 3D skeniranje

Centar za napredno računanje i modeliranje dobio je set opreme kojim nijedna hrvatska visokoškolska ustanova ili institucija ne raspolaže

 
 
Nova oprema poboljšat će istraživački kapacitet Sveučilišta i povezivanje s privredom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Centar za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci opremio je Laboratorij za virtualizaciju uređajima čija vrijednost iznosi dva milijuna kuna, a riječ je o opremi za 3D skeniranje. Nabavljena oprema dio je projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 24 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Pojašnjavajući da pristigla oprema služi za mehaničku analizu proizvoda primjenom znanstvenih postulata, prorektor za informatizaciju Sveučilišta prof.dr. Zlatan Car ističe da se radi o setu opreme kojim ni jedna hrvatska visokoškolska ustanova ili pak institucija ne raspolaže. 
    – Istraživanjem tržišta ustanovili smo da na pojedinim fakultetima i institucijama postoje dijelovi opreme, ali nigdje se 
Do svibnja i super-računalo 
    
    Pristigla oprema Centra za napredno računanje i modeliranje koristit će se u kombinaciji sa super-računalom čiji je postupak nabave u tijeku. Riječ je o opremi za visoko učinkovito računanje čija vrijednost iznosi 4,2 milijuna eura. Instalacija opreme, koja će zauzimati sto kvadrata, trajat će četiri mjeseca, a najbolje hrvatsko super-računalo nabavlja se putem natjecateljskog dijaloga idućeg tjedna. – Očekujemo da će najkasnije u svibnju super-računalo biti pušteno u pogon, najavljuje prof. dr. Car.
ne može izvršiti kompleksna analiza, kaže prodekan. Nova oprema prvenstveno služi za skeniranje objekata koji imaju kompleksne geometrijske površine, koje se zahvaljujući skeneru prebacuju u računalne modele s kojima se u konačnici vrše izračuni, mjerenja i promjena funkcionalnosti proizvoda. 
    – Možemo za primjer uzeti elektrobicikl određenog dizajna. Pomoću ovih uređaja možemo raditi analizu stresa na dizajnu bicikla gdje se radi optimizacija tog dizajna. Na taj način možemo smanjiti težinu elektrobicikla, čime se povećava životni vijek baterije. Tvrtka koja radi elektrobicikle ne ulazi u tako dubinsku analizu, što mi kao znanstvenci sa znanstvenim kapacitetima na Sveučilištu možemo – pojašnjava prof. dr. Car. 
    Dodajući da Sveučilištu nije cilj zarađivati dobivenom opremom, već je tendencija povezivanje s gospodarstvom, prorektor najavljuje da se želi raditi na europskim i istraživačkim projektima zajedno s gospodarstvom kako bi se poboljšali kapaciteti privrede, ali i istraživački kapacitet Sveučilišta.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika'', Novi list, 25. 10. 2014.
 
JEDINSTVENI POTEZ AKADEMIJA OTVORILA RADNA MJESTA KOJA SAMA I FINANCIRA

Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika

Cilje je nastavnički kadar popuniti mladim ljudima, ali i njima pružiti priliku da besplatno koriste radionice Akademije i materijal za svoj rad, kaže dekan Butković

 
 
Potpisivanje ugovora s novim naslovnim asistentima AkademijeRIJEKA » Dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof.dr. Josip Butković jučer je potpisao ugovore s osam novih naslovnih asistenata čija će se radna mjesta financirati iz budžeta same Akademije. Riječ je o jedinstvenom potezu na koji se Fakultetsko vijeće Akademije odlučilo ovog ljeta kako bi se nastavnički kadar popunio mladim ljudima koji će dobiti priliku narednih godinu dana za honorar od 1.700 kuna raditi na Akademiji, ali što je još važnije, kaže dekan, dobit će priliku svakodnevno besplatno koristiti radionice Akademije i materijal za svoj stvaralački opus. Otvaranjem suradničkih mjesta koja se financiraju vlastitim prihodima Akademija pokušava doskočiti problemu nedostatka kadra, a koliko je ta ponuda zvučala primamljivo ilustrira podatak da se za tih osam privremenih radnih mjesta prijavilo 115 mladih umjetnika. Najveći broj prijavio se za slikarstvo, gdje se za dva radna mjesta natjecalo 36 kandidata. 
    – Uglavnom se radi o našim bivšim studentima iz područja grafike, kiparstva, slikarstva i fotografije te povijesti umjetnosti, a ukoliko se pokažu dobri, ugovore ćemo produžiti. Zapošljavanje mladog kadra za Akademiju je jako veliki skok u unapređenju nastave. To je priča o boljitku riječke umjetničke ustanove. Svjesni smo da je visina honorara skromna, ali Akademija novim naslovnim asistentima pruža puno više od tog honorara, jer dajemo im atelje na upotrebu bez ikakvih troškova, a mladom umjetniku, ukoliko to zna iskoristiti, to jako puno znači, kaže dekan. 
    Odlukom posebno oformljenog povjerenstva čiji je zadatak bio odabrati najbolje kandidate, priliku da se u narednih godinu dana u radionicama Akademije iskažu dobili su: Tihana Gržanić, Dajana Radoš, Boris Sekulić, Domagoj Barić, Mirna Kutleša, Petra Mrša, Ivan Vranjić i Ivan Brau, a prema najavama dekana, njihovim zapošljavanjem pomlađivanju kadra na Akademiji nije kraj. 
    – Čekamo još izbor naslovnih docenata prema natječajima čije rješavanje se odvija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a u planu je raspisivanje još jednog natječaja za zapošljavanje mladih ljudi prema istom principu. Jedina je razlika ta što je ovo zapošljavanje bilo po katedrama, a sada planiramo otvoriti radna mjesta po radionicama. Poput radnih mjesta naslovnih asistenata i radna mjesta po radionicama financirat će se iz vlastitih sredstava, najavljuje dekan.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Znanost kada padne mrak'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » U sklopu europskog projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«, koji provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održat će se niz kratkih predavanja pod nazivom »Znanost kada padne mrak«. Cilj predavanja je popularizacija znanosti, a prvo u nizu događanja održat će se večeras u 19.30 sati u caffe baru »Tor«, Podpinjol 43. Na predavanju pod nazivom »Ljubavni život pivskog kvasca« njegovu ulogu u modernim medicinskim istraživanjima predstavit će prof. dr. Berislav Lisnić, znanstveni suradnik Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta, dok će prof. dr. Vanda Juranić Lisnić govoriti o protutijelima koja su u fokusu istraživačkih aktivnosti Centra za proteomiku, a prof. dr. Tihana Lenac Roviš predstavit će pak prirodu priona, njihov nastanak te utjecaj na ljudsko tijelo. »Znanost kada padne mrak« organizira se kako bi se na jednostavan i zanimljiv način javnosti približio posao znanstvenika, kao i pokazala važnost znanstvenih istraživanja za društvo. (I. Š. K.)
 
 
''Kreće pilot-projekt Startup akademija'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
STEPRI I HAMAG-BIRCRO
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEPRI) i Hrvatska Agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BIRCRO) potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot-projekta Startup akademija. Sporazum su potpisali Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BIRCRO-a i njegov zamjenik Boris Guina te Boris Golob, direktor STEPRI-a, a cilj projekta Startup akademija je pružiti poduzetnicima početnicima osnovna znanja potrebna za uspješno vođenje poduzeća i opstanak na tržištu kako bi se povećala stopa uspješnosti poduzetnika početnika u Hrvatskoj. 
    Program obrazovanja sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara kroz koje će poduzetnici učiti o razradi poslovne ideje, zakonodavnom okviru, upravljanju ljudskim resursima, financijama, prodaji i marketingu, javnom nastupu, upravljanju projektima te pripremi projektnih prijava za sufinanciranje iz nacionalnih ili EU fondova. Nakon pohađanja Startup akademije, koju financira Ministarstvo iz programa Poduzetnički impuls 2014., STEPRI će ostati na raspolaganju polaznicima za savjetovanje i mentoriranje. Time Startup akademija dobiva institucionalizirani okvir koji će poduzetnicima značajno olakšati prve poduzetničke korake i pružiti im konkretna znanja. (I. Š. K.)



 
''Izložba Alumni kluba'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
 
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci otvorena je izložba članova udruge Alumni klub, a do 12. studenog izloženi su radovi Dore Bakek, Barbare Brnelić, Tihane Gržanić, Sonje Jurman, Dajane Radoš, Snježane Rumore, Glorije Sellan, Sunčane Simichen, Svjetlane Šalić i Mihajla Uzelca. Riječ je o udruzi čiji je cilj predstaviti rad pojedinih članova Kluba i upoznati publiku s misijom, vizijom i aktivnostima Udruge, a predstavljanje individualnog likovnog i umjetničkog rada članova Kluba jedna je od ključnih programskih aktivnosti udruženja. Na otvorenju izložbe članovi Alumni kluba iskazali su interes za umrežavanje i suradnju sa stručnjacima na srodnim područjima, studentima i svima zainteresiranima te ih pozvali da se pridruže u otkrivanju i kreiranju budućih potencijala te uključe u rad Kluba. (I. Š. K.)
 


 
''Vinku Kandžiji počasni rumunjski doktorat'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
PRIZNANJE RIJEČKOM PROFESORU
 
 
Prof. dr. Vinko Kandžija   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Vinko Kandžija, primio je na rumunjskom Valahia University of Targoviste počasni doktorat za svoj doprinos na području ekonomije. Profesor Kandžija je kroz godine rada poseban interes poklanjao proučavanju Europske unije kao najveće ekonomske zajednice, te je obnašao mnogo važnih i odgovornih dužnosti. Dugogodišnji je redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u nekoliko mandata je obnašao i dužnost dekana, a na njegovu inicijativu otvorena su vrata za nove suradnje na različitim studijskim programima. Predavao je i na pariškoj Sorbonne University. (I. Š. K.)




 
''Nitko ih nije obavijestio da rade u tvrtki koja ne postoji'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AUTOMATIZAM SVEUČILIŠNA TVRTKA KAMPUS D.O.O. IZBRISANA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA BAŠ KAD SE »ZALAUFALA«
 

Riječ je o tvrtki osnovanoj prije četiri godine kako bi upravljala prostorima u Kampusu, no s aktivnim radom započela je tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz registra. Tvrtka je odmah pokrenula žalbeni postupak
 
Kampus d.o.o. nedavno je došao u središte pozornosti odlukom o naplati korištenja garaža u Kampusu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Iako posluje punom parom, sveučilišna tvrtka Kampus d.o.o. prošlog je tjedna izbrisana iz sudskog registra. Vijest da im tvrtka koja radi više ne postoji, iznenadila je djelatnike Sveučilišta u Rijeci, a propitivanjem o tome kako je došlo do brisanja aktivne tvrtke, utvrđeno je da se radi o automatizmu. Naime, Kampus d.o.o., pojašnjava direktor prof.¸dr. Tonči Mikac, tvrtka je koja je osnovana prije četiri godine, ali je s aktivnim radom započela tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz sudskog registra. 
    – Do 2013. godine tvrtka je bila u mirovanju, a tada je počela s radom i od onda uredno posluje i predaje izvješća o radu. Međutim, prema novim zakonskim propisima, tvrtke koje tri godine zaredom nisu radile i nisu podnosile izvješća o radu, automatizmom se gase i to je razlog zbog čega je Kampus d.o.o. izbrisan iz registra – pojašnjava prof. dr. Mikac. 
    S obzirom da Sveučilište nitko nije obavijestio da je tvrtka ugašena, u Kampusu d.o.o. za činjenicu da rade u tvrtki koja zapravo više ne postoji saznali su tek ovaj tjedan, a kako kaže direktor, odmah je jučer pokrenut žalbeni postupak kako bi se tvrtka vratila u sudski registar. 
    – Sada smo u fazi žalbenog postupka i moramo dokazati da uredno poslujemo, što nije problem. Očekujemo da će se to kroz nekoliko dana riješiti – kaže direktor. 
    Inače, riječ je o tvrtki koja je osnovana kako bi upravljala prostorima u Sveučilišnom kampusu, a s početkom ove akademske godine došla je u središte pozornosti odlukom da se korištenje garaža Filozofskog i Građevinskog fakulteta te restorana počne naplaćivati. Takva je odluka izazvala revolt djelatnika Filozofskog fakulteta koji su na Fakultetskom vijeću izrazili neslaganje sa zahtjevom da mjesečno za mjesto u garaži izdvajaju 50 kuna te su se odlučili na kolektivni bojkot odluke Sveučilišta i, umjesto u garažu, svoje su automobile nepropisno parkirali oko same zgrade. Njihovo mišljenje nisu dijelili zaposlenici ostalih fakulteta koji su bez pogovora sklopili ugovore s Kampusom d.o.o. i platili garažno mjesto, a prema riječima prof. dr. Mikca, i zaposlenici Filozofskog fakulteta počeli su popuštati. 
    – Od 200 parkirališnih mjesta u garaži Filozofskog fakulteta sklopili smo ugovore za 105 mjesta, a za isti broj mjesta u garaži Građevinskog fakulteta do sada su sklopljeni ugovori za 120 mjesta, dok je od 100 mjesta u garaži restorana ostalo slobodno tek 25 – navodi prof. dr. Mikac.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?'', Novi list, 24. 10. 2014.

 
NEKRETNINE U FOKUSU SVEUČILIŠTA ISKAZALI INTERES ZA JOŠ JEDAN OBJEKT HŽ INFRASTRUKTURE

U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?

Nakon što je HŽ-ov neboder u Prvomajskoj darovan Sveučilištu, sada je Studentski centar iskazao interes za oronulu vilu koju DUUDI prodaje ili daje u najam. SC traži da mu se vila ustupi bez naknade i ostane u državnom vlasništvu, a oni bi je zauzvrat obnovili i dobili 55 ležajeva i restoran za studente Fakulteta u Iki 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
Zadnjih desetak godina vila Toplice prepuštena je propadanju * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Nakon što je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) uz suglasnost Vlade donio odluku o darovanju nebodera HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici Sveučilištu u Rijeci, koje će bivše željezničko prenoćište pretvoriti u objekt studentskog smještaja, ta je visokoškolska ustanova bacila oko na još jedan objekt HŽ Infrastrukture, a riječ je o lovranskoj vili Toplice. Za razliku od ex prenoćišta za koje je interes iskazalo samo Sveučilište koje je pregovore o darovanju vodilo putem svoje tvrtke Strip d.o.o., u slučaju lovranske vile interes je iskazao Studentski centar Sveučilišta u Rijeci koji je DUUDI-ju dostavio svu potrebnu dokumentaciju za vilu čija je prodaja oglašena početkom ove godine po početnoj cijeni do 17,5 milijuna kuna. Raspisanim natječajem ponuđena je i mogućnost zakupa vile na vrijeme od pet godina, a početna cijena zakupnine za objekt s okolnim zemljištem iznosi 10 tisuća eura mjesečno. Međutim, ističe ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević, višemilijunski iznos za kupovinu vile ili njen najam Studentski centar nema. 
    
Nude obnovu

– Tražimo da nam se vila Toplice ustupi na korištenje za nula kuna, odnosno bez naknade, jer ostaje u državnom vlasništvu, a mi ćemo je za uzvrat obnoviti vlastitim sredstvima. Mi smo državna ustanova, a vila je u državnom vlasništvu. Obnovom vile dobili bismo studentske smještajne kapacitete za Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu čiji studenti nemaju nikakve smještajne mogućnosti, osim nekoliko ležajeva u učeničkom domu u Lovranu, ističe Jurjević. 
    Takvu ideju, kaže Jurjević, podržava i načelnik Općine Lovran, a prema njegovim procjenama, obnova vile Toplice bila bi teška najmanje dva milijuna kuna. Studentski centar bi tim sredstvima objekt doveo u prvobitno stanje, odnosno obavila bi se unutarnja rekonstrukcija vile, čime bi studenti iz Ike dobili 55 ležajeva i restoran. U ljetnim mjesecima, dodaje Jurjević, ti b
Prvotno Sanatorij dr. Karla Bettinija 
    
    Vila Toplice izgrađena je 1909. godine i izvorno se zvala Sanatorij doktora Karla Bettinija, koji je bio i naručitelj njene izgradnje. Riječ je o vili na izuzetno atraktivnoj lokaciji u Lovranu, smještenoj u parku, uz šetalište, u blizini gradske plaže, u čijem se okruženju nalazi ortopedska bolnica. Za vrijeme Jugoslavije vila je postala dio kompleksa odmarališta Jugoslavenskih željeznica, koji su još činile vila Lovor i hotel Meridional. Kasnije je vila Toplice prešla u vlasništvo Hrvatskih željeznica, a u drugoj polovici devedesetih bilo je pokušaja vraćanja objekta u turističko-ugostiteljsku funkciju. Objekt je posljednji put obnovljen 1989., a zadnjih desetak godina ta je lovranska vila prepuštena propadanju.
 i se kapaciteti koristili za potrebe hostela. Riječ je o objektu koji se sastoji od pet etaža – podruma s kotlovnicom, prizemlja s društveno-ugostiteljskim sadržajem, te tri kata sa sobama, kupaonicama i hodnicima. Neto korisna površina objekta iznosi 1.023 četvornih metara, a Studentski centar bi u prizemlju vile zadržao restoran koji bi, prema Jurjevićevim planovima, dnevno izdavao nekoliko stotina toplih obroka čime bi se riješio još jedan problem Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a riječ je o zadovoljavajućoj studentskoj prehrani. 
    
Sredstva osigurana

– Mi smo ovog ljeta preuredili kantinski prostor fakulteta koji smo u potpunosti opremili i u opremu, namještaj i radove preuređenja uloženo je 600 tisuća kuna. Međutim, riječ je o skučenom prostoru koji nam ne omogućava da udovoljimo svim studentskim zahtjevima. Za sada uspijevamo izdati dvjestotinjak toplih obroka dnevno te dvjestotinjak subvencioniranih sendviča. Posebno nam je teško kada pada kiša, jer onda zbog nemogućnosti upotrebe terase imamo još manje prostora na raspolaganju. S otvaranjem restorana u vili Toplice taj bi se problem riješio, a uspoređujući s postojećim objektima koje vodimo, procjenjujemo da bismo dnevno mogli izdavati 300 do 400 obroka – kaže ravnatelj. 
    Odluči li DUUDI da po istom ključu, po kojem je neboder u Prvomajskoj ulici prepustio Sveučilištu, Studentskom centru prepusti i lovransku vilu za potrebe unapređenja studentskog standarda, Studentski centar će, najavljuje Jurjević, preurediti sobe, postaviti nove elektroinstalacije te obnoviti restoran i opremiti ga adekvatnom ugostiteljskom opremom, a sredstvima za to već raspolaže.
 


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 7 od 20