Mediji o Sveučilištu
''X-ice će se moći koristiti i kao platežno sredstvo'', Novi list, 31. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Dario Maradin'', Novi list, 30. 7. 2015.
 


 
''Od jeseni noću dostupni svi prostori knjižnice'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Srđan Žuškin'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Mlađahni turisti na Turniću prespavaju noć za 150 kuna'', Novi list, 28. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Jasmin Ćelić'', Novi list, 27. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Luka Mihanović'', Novi list, 24. 7. 2015.
 

 
''Tri dana debatiranja'', Novi list, 23. 7. 2015.



 
''Medincinski fakultet'', Novi list, 22. 7. 2015.
 

 
''Radna mjesta 150 znanstvenih novaka ostaju Sveučilištu'', Novi list, 22. 7. 2015.


 
''Brucoši razgrabili gotovo 3500 mjesta na riječkim studijima'', Novi list, 21. 7. 2015.


 
''Serđo Kos u Kraljevskom institutu za navigaciju'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Riječki astrofizičari grade najveći svjetski gama-opservatorij na Kanarima'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Do diplome iz poduzetništva u papučama'', Novi list, 17. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Karlo Nađ'', Novi list, 15. 7. 2015.
 


 
''Počelo odbrojavanje do početka Europskih sveučilišnih igara 2016.'', Novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Unapređenje učiteljskih i odgajateljskih studija'', novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Raste riječki studentski grad'', Novi list, 14. 7. 2015.
 
 
''Prvi put elektroničke prijave na fakultete'', Novi list, 13. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Saša Mitrović'', Novi list, 11. 7. 2015.


 
''Diplome za 97 magistara i prvostupnika'', Novi list, 11. 7. 2015.
 

 
''Prvi programi usklađeni s potrebama tržišta rada'', Novi list, 11. 7. 2015.
 
 
''Jednoglasna podrška razvoju Sveučilišta'', Novi list, 10. 7. 2015.
 
 
''PIK i Sveučilište zajedno u razvoj industrije hrane'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Žarko Koboević'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Studenti pomorstva će imati 800 toplih obroka dnevno'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Prof. dr. Krešimir Pavelić u Upravnom odboru'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Aleksandar Šušnjar lider svih hrvatskih studenata'', Novi list, 8. 7. 2015.
 

 
''Sjećanje na vrsnog znanstvenika i diplomata'', Novi list, 7. 7. 2015.
 

 
''Socijalna situacija studenata ulaznica za studentski dom'', Novi list, 7. 7. 2015.


 
''Dolazak superbrze 'Bure' nestrpljivo čekaju i privrednici'', Novi list, 6. 7. 2015.
 


 
''Jasna Peter Katalinić na čelu Hrvatskog društva za proteomiku'', Novi list, 3. 7. 2015.
 


 
''Eminentni znanstvenici o liječenju karcinoma'', Novi list, 1. 7. 2015.



 
''Sufinanciranje odlaska na EU FashionMatch'', Novi list, 1. 7. 2015.


 
''Doktorirao Marko Turk'', Novi list, 1. 7. 2015.
 

 
''Naglasak XI. Ljetne škole na lokalnoj upravi i integraciji'', Novi list, 30. 6. 2015.


 
''Društvena nejednakost jedan od najvećih problema suvremenog društva'', Novi list, 30. 6. 2015


 
''Valnea Žauhar obranila doktorsku disertaciju'', Novi list, 27. 6. 2015.


 
''Na riječko Sveučilište stiže superkompjutor vrijedan 44,7 mil. kn'', Novi list, 26. 6. 2015.


 
''Onečišćenja zraka iz emisije brodova'', Novi list, 19. 6. 2015.
 

 
''Ivana Štimac Grandić nova dekanica'', Novi list, 17. 6. 2015.
 

 
''Doktorirao Vedran Miletić, Novi list, 16. 6. 2015.
 

 
''Marta Žuvić Butorac nova predsjednica'', Novi list, 15. 6. 2015.


 
''Doktorirala Mirjana Crnić Novosel'', Novi list, 15. 6. 2015.
 

 
''Sljedeće godine tri nova paviljona sa 750 ležajeva'', Novi list, 13. 6. 2015.


 
''Mirjana Grčić Fabić doktorica znanosti'', Novi list, 12. 6. 2015.
 

 
''Matematički modeli u istraživanju funkcija kardiovaskularnog sustava'', Novi list, 11. 6. 2015.
 


 
''Za novu generaciju cjepiva izdvojeno 3,5 milijuna eura'', Novi list, 8. 6. 2015.


 
''Superalati za novu riječku industriju'', Novi list, 3. 6. 2015.


 
''Nagrada Damiru Tuliću i Nini Kudiš'', Novi list, 1. 6. 2015.


 
''Kampus će biti platforma za prijenos znanja u tehnološke inovacije'', Novi list, 1. 6. 2015.
 


 
''Najnovija generacija pomoraca s diplomom, Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Projektiranje u brodogradnji'', Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Riječki studenti najbolji'', Novi list, 28. 5. 2015.






 
''Desetak studenata našlo svoja prva radna mjesta'', Novi list, 28. 5. 2015.
 

 
''Sudjelovale 24 veslačke ekipe'', Novi list, 27. 5. 2015.
 

 
''Upis programa do kraja lipnja'', Novi list, 26. 5. 2015.
 
 
NOVINA.RI ŠKOLA NOVINARSTVA
 
Upis programa do kraja lipnja
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci produljilo je rok za prijavu na natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja: »Škola novinarstva – etika, kultura, oblikovanje – NOVINA.RI«, koji Sveučilište u Rijeci provodi u suradnji s Novim listom. Prijave na natječaj se primaju do 30. lipnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu, odnosno o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakciji Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis, kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. (I.Š.K.)
 


 
''Filozofski upisuje najviše, a Odjel za fiziku najmanje brucoša'', Novi list, 25. 5. 2015.
 
UPISI NA FAKULTETE SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE BRUCOŠA
Prijave za studijske programe u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Građevinski fakultet ove godine upisuje 145 brucoša * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis u prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih, integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih studija za narednu akademsku godinu, a budućim će se brucošima ponuditi 3.510 upisnih mjesta. Prijave za studijske programe sastavnica Sveučilišta u Rijeci u sustavu NISpVU u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna. 
    Od ukupne upisne kvote riječkog Sveučilišta najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, osiguran je za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. 
    
Upisna kvota kao lani

Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. 
    Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet 
Provjere posebnih znanja 
    
    Na pojedinim fakultetima uvjet za upis na određene studijske programe je i provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti pa su kandidati obvezni prijavu studijskih programa u NISpVU izvršiti ranije. Tako je za studij likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenjih umjetnosti rok za prijavu 29. svibnja, a za studije psihologije, njemačkog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti, talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu rok je 12. lipnja. Za sve studije Fakulteta zdravstvenih studija krajnji rok za prijavu je 31. svibnja, a isti rok ima i Medicinski fakultet također za sve programe. Rok za prijavu programa biotehnologija i istraživanje lijekova Odjela za biotehnologiju je 12. lipnja.
čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanova ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata. 
    
Troškovi studija

Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja, a puni iznos participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu ostao je na prošlogodišnjim razinama. Za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te za studije matematike puna je participacija 5.500 kuna, za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te za studije fizike 7.370 kuna, a za studije koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti, osim metamtike i fizike, te za studije iz biomedicine i zdravstva, kao i studije umjetničkog područja puna participacija iznosi 9.240 kuna.


 
''Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VEUČILIŠTE STUDENTIMA DODIJELJENE POTVRDE O STIPENDIRANJU
 
Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna
 
 
Stipendisti riječkog sveučilišta i rektor Pero Lučin  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove je godine u povodu Dana Sveučilišta dodijelilo potvrde o stipendiranju svojim studentima, a u ukupno sedam kategorija dodijeljeno je 306 stipendija i potpora u iznosu od gotovo 2,7 milijuna kuna. 
    Ukupno 106 studenata riječkoga sveučilišta zaslužilo je stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna s obzirom na izvrsne rezultate koje su ostvarili u prethodnoj akademskoj godini. Stipendija za izvrsnost dodjeljuje se na temelju kriterija uspješnosti u okviru redovnih nastavnih aktivnosti te posebnih postignuća, odnosno aktivnosti u okviru izvannastavnih aktivnosti. Studentima slabijeg imovinskog statusa dodijeljeno je pak 30 stipendija u ukupnom iznosu od 300 tisuća kuna, a već treću godinu zaredom, dio sredstava upisnina raspoređuje se u Fond »Aleksandar Abramov« te se kroz program »Solidarnost« dodjeljuju stipendije namijenjene materijalnoj potpori studenata slabijeg imovinskog stanja, poglavito studentima bez roditelja i onih koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Kroz taj program dodijeljeno je 58 stipendija u ukupnom iznosu od 247 tisuća kuna. 
    Po prvi put ove godine za stipendiju su se mogli natjecati i studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i to prijavom projekata za realizaciju strateških ciljeva Sveučilišta, a potvrdu o stipendiji od 10 tisuća primilo je 69 doktoranada riječkoga sveučilišta. (I. Š. K.)


 
''Druženje studenata s američkim marincima'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
»MEET THE U.S. SAILORS« AMERICAN CORNER SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE RIJEKA
 
Druženje studenata s američkim marincima
 
 
Marinci su studentima pričali o čarima svog poziva * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Meet the U.S. Sailors« naziv je druženja američkih marinaca sa zapovjednog broda američke 6. flote »USS Mount Whitney« i studenata koje je organizirao American Corner Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Časnici Jerry Wagoner, Cody Garrett, Ray Coleman i Delacruz sat su vremena strpljivo odgovarali na pitanja studenata koje je zanimalo baš sve – od života na brodu pa do njihovog privatnog života i školovanja u Americi. Studenti su tako mogli čuti da na njihovom brodu vlada strogi režim koji se sastoji od ranog ustajanja i cjelodnevnog rada, bez slobodnih vikenda, a iako im je ponekad zbog odvojenosti od obitelji teško, njihove su supruge, kažu, znale kakav ih život čeka i naučile su se na takav način života. Većina je njih prije posla kojim se sada bave imala druga radna mjesta, no na njima se nisu našli, a ono što izdvajaju kao najbolji dio njihovog života na brodu američke flote su putovanja, upoznavanje novih kultura i ljudi. Rijeka je, kažu, gostoljubiva, ljudi su otvoreni i prijateljski raspoloženi, a komunikacija je laka jer većina govori engleski. Na pitanje studenata zašto je za remont njihovog broda odabrana baš Rijeka i brodogradilište Viktor Lenac, Wagoner je pojasnio kako je odabiru prethodilo mnogo razloga. 
    – Za odabir baš Rijeke i »Viktora Lenca« za remont bilo je više razloga, od sigurnosnih i budžeta, pa do toga da nam je ovdje sve nadohvat ruke. Sve je blizu i automobilom se gotovo svugdje može doći za pet minuta. Ostajemo ovdje do kolovoza, naš je brod prilično star i zahtijeva dosta radova, kazao je Wagoner. Dodajući da posadu »USS Mount Whitneya« čini 300 ljudi, od čega su polovina vojnici, a ostalo civili, Wagoner je kazao da među posadom ima i pripadnica ljepšeg spola u dobi od 18 do 40-ak godina, a bez obzira na spol svi rade iste poslove. Studenti su marince ispitali i poznavanje hrvatskog jezika te su se uvjerili da svatko od njih zna po nekoliko riječi, a svi su članovi posade »USS Mount Whitney« istaknuli da je Rijeka ugodan grad u koji bi se željeli vratiti. (I. Š. K.)
 


 
''Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VIŠKOVO PRIMANJE ZA MLADU UMJETNICU
 
Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade
 
 
VIŠKOVO » Načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, sa svojim je suradnicima upriličila primanje za mladu umjetnicu Moniku Rajkovaču, studenticu 1. godine diplomskog sveučilišnog studija likovne pedagogije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, kojoj je za njezin studentski umjetnički rad u 2014./2015. akademskoj godini iz umjetničkog područja dodijeljena Rektorova nagrada. Tijekom prijema u Općini Viškovo, Monika je u kratkoj prezentaciji izložila svoj nagrađeni rad. Uz načelnicu Sanju Udović, na primanju su nazočili njezin zamjenik Denis Mladenić i voditeljica Ureda načelnika Irena Gauš. (S. G.)
 

 
''O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati'', Novi list, 23. 5. 2015.
TEHNIČKI FAKULTET ODRŽANI DANI OTVORENIH LABORATORIJA

O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati
 
Sto trideset učenika trećih razreda istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, uz pomoć profesora i studenata Tehničkog fakulteta, imalo je priliku razgledati sedam laboratorija te sudjelovati u vježbama 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Srednjoškolce je impresionirala opremljenost laboratorija Tehničkog fakulteta * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je drugu godinu zaredom organizirao Dan otvorenih laboratorija, a riječ je o manifestaciji koja je namijenjena učenicima trećih razreda srednjih škola. Tijekom višesatnog programa u kojem je sudjelovalo 130 učenika istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, profesori i studenti Tehničkog fakulteta srednjoškolcima su predstavili sedam laboratorija, a tijekom posjeta učenici su imali priliku sudjelovati i u vježbama. Uz laboratorije toplinskog mjerenja, ispitivanja čvrstoće, preciznog inženjerstva, umjetne percepcije i autonomnih sustava te automatike i robotike, srednjoškolcima su predstavljeni i studentski projekti, a riječ je o RITEH Racing Teamu i Water Bikeu koje su srednjoškolcima predstavili smi studenti. 
    Cilj manifestacije Dan otvorenih laboratorija, prema riječima dekana prof. dr. Gorana Turkalja, je potaknuti učenike da na vrijeme počnu razmišljati o odabiru studija, ali i predstaviti im studentski život. 
    – Želja nam je na ovaj način privući i povećati broj kvalitetnih studenata. Uz razgledavanje laboratorija za učenike organiziramo ručak u našoj kantini, a na taj način mogu isprobati studentski život, kazao je dekan. 
    Dodajući kako cjelokupnu manifestaciju financira Tehnički fakultet, organizator Dana otvorenih laboratorija prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je fakultet organizirao i prijevoz učenika iz udaljenijih mjesta. Iako do fakulteta nisu morali dugo putovati, jer pohađaju Tehničku školu za strojartsvo i brodogradnju smještenu u susjedstvu, Lovro Oštrić i Danijel Biljman jučer su bili ugodno iznenađenim onime što su na Tehničkom fakultetu vidjeli. 
    – Nikada nisam bio na fakultetu i jako je zanimljivo. Čini mi se da vlada ugodna atmosfera za rad. Razmišljao sam o upisu ovog fakulteta i zato sam došao vidjeti što se nudi, kaže Danijel. 
    Njegov kolega Lovro iznenadio se pak suvremenom opremom kojom raspolaže fakultet. 
    – Nisam očekivao ovakvu opremljenost fakulteta. Zadovoljan sam onime što sam vidio. Moj prvi izbor je Fakultet elekrotehnike i računalstva, a drugi će mi izbor biti riječki Tehnički fakultet, jer zanimaju me računarstvo i strojarstvo, zaključio je Lovro.


 
''Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku'', Novi list, 22. 5. 2015.
 
 
IZNADPROSJEČNI PRVA GENERACIJA MAGISTARA BIOTEHNOLOGIJE

Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku
Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova

 
 
Svečana promocija prve generacije magistara biotehnologije  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, pored sjajnih znanstvenih postignuća, obrazuje studente unutar studijskih programa koji su specifični u kontekstu Europe jer predstavljaju interdisciplinarni studij koji uključuje biomedicinske i prirodne znanosti, ali i ekonomiju i stjecanje vještina u domeni razvoja novih tehnologija – istaknula je jučer na svečanoj promociji prve generacije magistara biotehnologije prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova, a čestitajući im, prorektorica je naglasila da njihovi studenti imaju priliku raditi u najmodernijim laboratorijima u Hrvatskoj, a kao posebno važan aspekt istaknula je i suradnju s JGL-om. Uz zahvalu profesorima, prof. dr. Prijić Samaržija posebno je istaknula da je ponos Sveučilišta iznimna uspješnost prve generacije magistara biotehnologije, jer je čak 90 posto upisanih studenta studij završilo u roku, što je iznadprosječno postignuće, a većina je postigla rezultat koji se posebno pohvaljuje. 
    Jučerašnjim činom zvanje magistar biotehnologije u medicini stekli su: Smiljana Banko, Zrinko Baričević, Ivana Bertović, Leon Cindrić, Renato Čargonja, Stefani Dobrović-Ivanov, Helija Dokić, Petra Filipović, Nika Gržeta, Anja Harej, Antonia Horak, Nina Jurčić, Leon Juretić, Mia Merlak, Adrian Moderčin, Antonella Paladin, Tihana Poropat, Lora Savin, Nikolina Stanić i Andreja Zubković, dok su zvanje magistar istraživanja i razvoja lijekova stekli: Dalibor Barkić, Karla Bosiljevac, Jelena Hac, Martina Kalauz, Matea Knapić, Vedran Kosanović, Marko Lapat, Vlatka Maričić, Andrea Markovinović, Sanja Milovanović, Viktoria Mrđen, Romina Sabo, Nina Šilobad i Tina Uroda. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Natalija Bede'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Numerical and Experimental Study of Concrete Fracture under Dynamic Loading« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Natalija Bede. Mentor pri izradi rada bio je prof.dr. Joško Ožbolt, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Ivica Kožar i doc.dr. Vanja Travaš s riječkog Građevinskog fakulteta te prof.dr. Joško Krolo s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)



 
''Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
SVEČANA SJEDNICA SENATA OBILJEŽAVANJE 42. GODIŠNJICE SVEUČILIŠTA U RIJECI UVELIČAO I ZORAN MILANOVIĆ

Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku

Ovo sveučilište radi, napreduje i provokativno je kada treba, rekao je premijer, a rektor Lučin istaknuo kao prioritet osnivanje sveučilišne bolnice te ukazao na probleme s kojima se susreće riječka medicina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Riječko Sveučilište provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – premijer Zoran MilanovićRIJEKA » Rijeka je grad koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uspio razviti jedno ozbiljno sveučilište. I u akademiji, kao i u politici, percepcija nešto znači. Nekada je percepcija, u moje vrijeme kad sam bio student, bila da se jedino ima smisla školovati u Zagrebu. Danas je percepcija, ali i činjenica, da Hrvatska ima nekoliko kvalitetnih sveučilišta – kazao je jučer premijer Zoran Milanović na svečanoj sjedinici Senata Sveučilišta u Rijeci kojom su obilježene 42 godine postojanja te ustanove. 
    Jučerašnji posjet premijera bilo je njegovo treće gostovanje na riječkom Sveučilištu u ovoj godini, a dodajući kako je kao predsjednik Vlade nezadovoljan količinom ulaganja u obrazovanje i znanost, Milanović je istaknuo da se hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti. 
    – Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – istaknuo je premijer. 
    
Integracija s KBC-om

Svečana sjednica Senata okupila je jučer cijeli niz uglednih gostiju, među kojima su bili predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, kao i rektori sveučilišta iz Mostara, Maribora i Trsta, a prema ocjeni riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, Rijeka ne bi bila grad kakav jest bez riječkog Sveučilišta. Iznoseći pak sve uspjehe Sveučilišta u proteklih godinu dana, rektor prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da smatra kako Sveučilište može biti zadovoljno i ponosno onim što je do sada naprav
Nagrade, zahvale i počasna zvanja 
    
    Svečana sjednica Senata bila je prilika i za uručenje niza zahvalnica, ali i dodjele počasnog zvanja i titule professor emeritus za 2015. koja je pripala Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta, Mati Sršenu s Građevinskog te Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta. Dobitnici zahvalnica umirovljeni su redoviti profesori: Žarko Violić, Bruno Grbac, Vinko Kandžija, Igor Brajdić, Ivan Vrkljan, Mira Ćuk, Eris Materljan, Žarko Mavrić, Jasminka Rupčić, Miljenko Uravić te Jasna Peter Katalinić, dok su u trajno zvanje redovitih profesora izabrani: Mile Pavlić, Branko Šestan, Jasminka Pavelić, Željka Crnčević Orlić, Dinko Vitezić, Gordana Zamolo, Nikica Gabrić, Željko Reiner, Maja Krašević, Damir Miletić, Elvira Mustać, Lada Badurina, Nenad Smokrović, Marija Kaštelan-Mrak, Dean Crnković i Nenad Hlača. Ujedno su dodijeljene i rektorove nagrade za izvrsnost koje su dobili: Kristina Habunek, Ivana Pajković, Nika Čunović, Josipa Ždravac, Kruno Topolski, Daniel Brusić, Domagoj Vučić, Katarina Balen, Iva Parenta, Sandra Kvaternik, Sandra Crnko, Ivan Pribanić, Viktor Jurčić, Ivona Jerbić i Hana Grubišić-Krmpotić, dok su rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni i umjetnički rad dobili: Lara Saftić, Erol Šehu i Monika Rajkovača, a studentom volonterom proglašena je Andreja Matošević. Studentom aktivistom proglašen je Diego Sušanj, a rektorova nagrada za sport pripala je Ani Matković, dok je zahvalnicu za izniman doprinos studentskom aktivizmu dobila Ema Karmelić. 
    
Rektorovo upozorenje političarima 
    
    Rektor je u svom govoru istaknuo da još jednom želi upozoriti političare i širu javnost da vremena više nemamo i da moraju iskoristiti pamet sveučilišta, jer će u protivnom posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi. 
    Posebno je izrazio i zabrinutost zbog razine financiranja istraživanja, koje nije dostatno, a razvoj istraživačkih karijera skoro je zaustavljen te je dodao da danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a od toga živi skoro pet tisuća riječkih obitelji.
 ilo, no ipak smatra da se može i više, bolje i brže. Najavljujući kako Sveučilište u idućoj godini očekuje još više izazova, rektor je istaknuo da se čim prije mora pokrenuti Centar za cjeloživotno učenje i doktorska škola, no kao najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište apostrofirao je integraciju s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice. 
    
Strateško pitanje

– Usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima riječke medicine, riječko zdravstvo je u krizi. Posebno zabrinjava zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti, čemu svakako negativno doprinosi narušavanje sustava vrijednosti i sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Zbog nedostatnog ulaganja i loše kadrovske politike Rijeka zaostaje i u onim segmentima vrhunske kliničke medicine u kojima je nekad predvodila. 
    Sveučilišna bolnica strateško je pitanje za riječko zdravstvo i za ovo Sveučilište i tu nam je potrebna snažna potpora lokalne i županijeske vlasti. Principi su nam uglavnom svima poznati, samo ih se trebamo pridržavati i puno više raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u našim strategijama. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije. Moramo biti kritični i prema sebi samima i priznati da nismo radili ono što se od nas očekivalo i očekuje, upozorio je rektor.


 
''Doktorirala Maja Gaćeša'', Novi list, 18. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET

Doktorirala Maja Gaćeša
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Fixed-Pole Concept in 3D Beam Finite Elements – Relationship to Standard Approaches and Analysis of Different Interpolations« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Gaćeša. Rad je izrađen pod mentorskim vodstvom prof. dr. Gordana Jelenića, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nenad Bićanić i doc. dr. Dragan Ribarić s riječkog Građevinskog fakulteta, prof. dr. Goran Turkalj s riječkog Tehničkog fakulteta, prof. dr. Miran Saje i prof. dr. Dejan Zupan Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo. (I. Š. K.)
 


 
''Prikaz antičke svakodnevice'', Novi list, 15. 5. 2015.
 
FILOZOFSKI FAKULET FESTIVAL POVIJESTI
 
 
* Foto: M. GRACIN
            RIJEKA » Radionice izrade klinastog pisma, hebrojsko pismo ili antička i srednjovjekovna kuhinja te rekonstrukcija antičke svakodnevice i antička kozmetika – samo su dio onoga što se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci može vidjeti u sklopu manifestacije »Antička i srednjovjekovna svakodnevica«. Riječ je o dvodnevnoj manifestaciji koja je jučer započela, a zajednički su je organizirali Odsjek za povijest te Odsjek za kroatistiku i Udruga studenata povijesti »Malleus«. Pojašnjavajući da se manifestacija odvija u okviru zagrebačkog Festivala povijesti »Kliofest« Kosana Jovanović s Odsjeka za povijest ističe da se ove godine prvi put »Kliofest« odlučio raširiti na više gradova. 
    – Cilj je manifestacije promovirati povijest, ali i predstaviti aktualna istraživanja te se otvoriti prema javnosti. U organizaciji manifestacije sudjeluje pedesetak studenata prve i druge godine studija povijesti te studenti uključeni u »Malleus«, kao i profesori oba Odsjeka, kaže Jovanović. (I.Š.K.)
 


 
''Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja'', Novi list, 14. 5. 2015.
 
PROGRAM ZA UMIROVLJENE PROFESORE MEDICINSKI FAKULTET I FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA U ZAJEDNIČKOM PROJEKTU

Za katedrom još pet godina nakon umirovljenja
 
 
RIJEKA » Dekani Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Tomislav Rukavina i prof. dr. Alan Šustić, na prijedlog Udruge diplomiranih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci – Alumni MedRi, pokreću poseban program koji će svim zainteresiranim nastavnicima tih fakulteta ponuditi da nastave sa svojom aktivnošću u obimu i na način koji je optimalan za njih i za akademsku zajednicu i nakon umirovljenja. 
    Naime, sveučilišni nastavnici sve češće odlaze u mirovinu nakon navršene 65. godine života. Rezultat je to šire politike koju se, u ime načela solidarnosti i poticaja mlađim generacijama može prihvatiti, ali prof. dr. Šustić i prof. dr. Rukavina ukazuju na zanemarivanje činjenice da se u većini njihovih umirovljenih nastavnika krije nenadoknadiv i neprocjenjiv kapital iskustva i entuzijazma koji bi valjalo iskoristiti u pružanju uzora, transferu znanja i odgoju studenata i kolega. 
    Stoga se pokrenutim programom predlaže da radi prilagodbe na novi životni ritam, budući umirovljenici, posljednju godinu radnog vijeka uživaju privilegij »kliznog« radnog vremena, pod uvjetom da to ne kolidira s njihovim nastavnim i drugim obvezama. 
    – Riječ je o aktu dobre volje. Mislimo da je dobro i pozitivno definirati proces koji će i ljudima u mirovini omogućiti određeni status. Riječ je o profesorima koji još uvijek mogu održati kvalitetnu nastavu i oba fakulteta imaju potrebu da zaposlenicima omoguće rad još pet godina nakon umirovljenja, pojašnjava prof. dr. Šustić. 
    Programom se predlaže da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori održavaju nastavu iz izbornih predmeta koje bi izvodili u cijelosti ili u većem dijelu, u skladu sa svojim željama i kompetencijama, a pri čemu bi se vrsta i iznos naknade posebno dogovarao, već prema trenutnim mogućnostima fakulteta. Jedan od prijedloga je i da tijekom prvih pet godina od umirovljenja profesori budu članovi-volonteri stalnih savjetodavnih i ad-hoc povjerenstava dekana i fakultetskih vijeća, uz eventualnu naknadu putnih troškova te da tijekom prvih pet godina od umirovljenja, koriste mobilni telefon u vlasništvu i o trošku matičnog fakulteta, koji funkcionira isključivo unutar mreže dvaju fakulteta, KBC-a, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a i Thalassotherapije Opatija. Umirovljene profesore tijekom posljednje godine koju provode na radnom mjestu intervjuirat će i posebno delegirani student čiji će zadatak biti snimiti njihova sjećanja na vlastiti profesionalni i životni put te instituciju, u okviru projekta sustavnog kompiliranja »usmene povijesti«. (I. Š. K.)


 
''Doktorirao Vedran Prša'', Novi list, 11.5. 2015.
 
EKONOMIJA

Doktorirao Vedran Prša
 
 
RIJEKA » Vedran Prša stekao je akademsku titulu doktora znanosti na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, obranivši rad s naslovom »Ekonomski učinci reformi elektroenergetskog sektora na proizvodnju električne energije u Europskoj uniji i odabranim zemljama jugoistočne Europe«. 
    Prša je doktorski rad obranio pred povjerenstvom u sastavu dr. sc. Dragomir Sundać (predsjednik), dr. sc. Đula Borozan i dr. sc. Nela Vlahinić Lenz, mentor (članovi). (M. Gl.)



 
''Druženje studenata i poslodavaca'', Novi list, 9. 5. 2015.
 
PRAVNI FAKULTET PRVI HRVATSKI SAJAM POSLOVA ZA PRAVNIKE

Druženje studenata i poslodavaca
 
 
Velik odziv na Sajmu poslova studenata prava  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Pravo je studij koji daje širinu, a moje je iskustvo da dio studenata ne iskorištava mogućnosti koje daje studij – istaknuo je bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović na prvom hrvatskom Sajmu poslova za pravnike »Student Meet Employers«. Cjelodnevnu manifestaciju koja je na Pravnom fakultetu okupila niz pravnih stručnjaka koji su studente upoznali sa svojim profesionalnim iskustvima, kao i potencijalne poslodavace, organizirao je Studentski zbor, a prema riječima predsjednice Anamarije Jengić cilj je povezivanje studenata s poslodavcima. 
    – Želja nam je da studenti dobiju uvid u moguća daljnja profesionalna usmjerenja po završetku fakulteta, odnosno da u razgovoru s poslodavcima pronađu željeni posao ili praksu, kazala je Jengić. 
    Kako će biti korak ispred kolega studentima je jučer otkrio potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. Andrej Plenković koji im je poručio da poslodavci pri odabiru zaposlenika gledaju trajanje studija kandidata, ali i njegovu angažiranost za vrijeme studija. 
    – Vodite računa o tome što će pisati u vašem životopisu. Već za vrijeme studija morate biti angažirani u različitim područjima i pokušajte prepoznati pravnu karijeru u kojoj ćete dati najviše od sebe. Bitno je da se na tržište rada uključite što prije, a jedan od iznimno važnih aspekata je i poznavanje jezika, uputio je studente Plenković. 
    S činjenicom da je rani angažman još za vrijeme studija jedna od važnijih stvari koja određuje karijeru složila se i pučka pravobraniteljica mr. Lora Vidović, a svoja iskustva iznijeli su i predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predsjednica ureda državne uprave u PGŽ-u Jasna Turak, Gordana Jakobović iz HGK i predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina.

I. ŠESTAN KUČIĆ




 
''Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
CRVENI KRIŽ

Dvadeset darivatelja krvi na Filozofskom fakultetu
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj jučer u prostorijama Filozofskog fakulteta u Rijeci, pristupilo je 27, a krv darivalo dvadeset darivatelja, među kojima i sedam novih. Akciju je organizirao Filozofski fakultet Rijeka u suradnji s Odsjekom darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u povodu Dana fakulteta i u okviru programa Tjedna Hrvatskog Crvenog križa. Sutra od 8 do 13 sati akcija darivanja krvi bit će održana u prostorijama Vatrogasnog doma u Kastvu. (S. G.)


 
''Želim i ja znati'', Novi list, 8. 5. 2015.

EDUKATIVNA PREDAVANJA POMORSKI FAKS

Želim i ja znati
 
 
RIJEKA » »Želim i ja znati« naziv je trodnevnih edukativnih predavanja i radionice koji su započeli u organizaciji Studentskog zbora Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Radionice i predavanja organizirat će se do 8. svibnja, a riječ je o zabavnom i poučnom programu namijenjenom ponajviše studentima završnih godina, ali i svim ostalim zainteresiranima sa Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci i to sasvim besplatno. Cilj predavanja i radionice na kojima sudjeluje pedeset studenata je studente naučiti što je to »Garancija za mlade«, koje su mogućnosti nakon školovanja, kako čitati i razumjeti Ugovor o radu, koje su obveze prema poslodavcu i obrnuto, kao i koja su najčešća te najneugodnija pitanja koja se pojavljuju na razgovorima za posao. Studenti će dobiti saznanja i o neverbalnoj komunikaciji, psihologijskom testiranju te o otvorenim molbama. (I. Š. K.)


 
''Josipović i Plenković o svojim iskustvima'', Novi list, 8. 5. 2015.
 
SAJAM POSLOVA PRAVNI FAKULTET
 
Josipović i Plenković o svojim iskustvima
 
 
RIJEKA » Studentski zbor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci danas s početkom u 10 sati na Pravnom fakultetu organizira Sajam poslova za pravnike »Students Meet Employers«. Sajam će predavanjem »Moje iskustvo« otvoriti bivši predsjednik prof. dr. Ivo Josipović, a nakon njega predavanje će održati i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta mr. sc. Andrej Plenković. O iskustvu u pravničkoj profesiji govoriti će i pučka pravobraniteljica mr. sc. Lora Vidović, predsjednik Županijskog suda u Rijeci Veljko Miškulin, predstojnica ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji Jasna Turak, predsjednica Riječkog odvjetničkog zbora Nada Badurina te u ime Hrvatske javnobilježničke komore Gordana Jakobović. Tijekom dana održat će se i izlaganja poslodavaca, a uoči Sajma već su održane radionice za studente, dok će se danas održati predavanje o pravnicima u banci. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirala Maja Grdinić'', Novi list, 6. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTE U RIJECI

Doktorirala Maja Grdinić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Međuovisnost poreznih struktura i ekonomskog rasta u odabranim državama srednje i istočne Europe i Republici Hrvatskoj« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Grdinić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nikša Nikolić s Ekonomskog fakulteta u Splitu, doc. dr. Saša Drezgić i prof. dr. Helena Blažić s riječkog Ekonomskog fakulteta. (I.Š.K.)


 
''Doktorirao Davor Mance'', Novi list, 5. 5. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET

Doktorirao Davor Mance
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Upravljanje zajedničkim dobrima na tržištu emisija u okoliš Europske unije« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Davor Mance. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nada Denona Bogović, prof. dr. Marija Kaštelan Mrak i prof. dr. Nenad Smokrović s Ekonomskog fakulteta u Rijeci te prof. dr. Maks Tajnikar s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. (I. Š. K.)
 



 
''Doktorirao Vedran Mrzljak'', Novi list, 4. 5. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Vedran Mrzljak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Kvazidimenzijski model za numeričke simulacije brodskoga dvotaktnoga dizelskog motora« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo, na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Mrzljak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tomislav Mrakovčić, prof. dr. Vladimir Medica i doc. dr. Tomislav Senčić s riječkog Tehničkog fakulteta te izv. prof. dr. Tomaž Katrašnik s Fakulteta za strojništvo, Univerza v Ljubljani i prof. dr. Gojmir Radica s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. (I. Š. K.)
 


 
''Znanost je ženskog roda'', Novi list, 30. 4. 2015.
 
UDRUGA PARITER IZLOŽBA NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU
 
 
Izloženo 19 portreta žena   * Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Izložba »Znanost je ženskog roda« otvorena je na drugom katu Građevinskog fakulteta, u organizaciji udruge PaRiter. Izloženo je 19 portreta žena, koje su odigrale važnu ulogu u znanosti, kako u bližoj, tako i u daljoj povijesti, bilo da je riječ o fizici, kemiji, botanici, genetici, astronomiji, raketnoj znanosti ili komunikacijskim tehnologijama. Portrete je izradilo dvanaest autora, autorica s područja Rijeke, Krka, Opatije i Istre: Anja Ferenčić, Antonia Radošević, Jadranka Lacković, Karin Bogdanić, Lea Županović, Marin Nižić, Nika Krajnović, Nives Žarković, Sara Pečanić, Tamara Travaš, Tina Baisjol i Višnja Laginja. Autori i autorice sami su birali tehniku portretiranja, prema zadanoj fotografiji. Bez ikakve novčane naknade izradili su portrete, koji u sebi nose njihov jedinstven kreativni potpis i umjetnički izraz. Izložba na taj način spaja umjetnost s informirajem, edukacijom studenata i šire javnosti. 
    U udruzi PaRiter, pojašnjava Katarina Mikulić, smatraju da se znanost i tehnologija, često neopravdano doživljavaju muškim područjem, te su stoga odlučili predstaviti žene znanstvenice. 
    – Izložba je dio šireg programa, kojim udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata, pojašnjava Mikulić. 
    Iz tog razloga, Udruga PaRiter je povodom Međunarodnog dana žena, zajedno sa SOS telefonom – grad Rijeka i udrugom Druga Rijeka, organizirala aktivističku akciju u kojoj su nazivi riječkih ulica prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima te javnim ustanovama. Neke od tih žena detaljnije će se predstaviti javnosti upravo kroz ovu izložbu portreta. (A. P.)
 


 
''Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
GLYCOMET PROJEKT FINANCIRA EK, KOORDINIRA ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU

Brzo utvrđivanje bolesti, ali i autentičnosti proizvoda

Glavni cilj projekta je razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora

 
 
Prof. dr. Đuro JosićRIJEKA » GlycoMet projekt (Methods for high-throughput glycoproteomic analysis) kojeg s 1,8 milijuna eura financira Europska komisija u sklopu Marie Curie Industry-Academia Partnerships and Pathways nakon četverogodišnje provedbe rezultirat će razvojem metoda za brzo prepoznavanje promjena u finoj strukturi određenih aktivnih supstanci kako u stanicama krvi, tako i u hrani te lijekovima. Riječ je o prvom europskom projektu koje koordinira Sveučilište u Rijeci, a njegov glavni koordinator prof.dr. Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju riječkog Sveučilišta ističe da se radi o interdisciplinarnom projektu čiji će rezultati imati široku primjenu u medicinskoj, farmaceutskoj ili pak prehrambenoj industriji. 
    – U projektu sudjeluju znanstvenici i stručnjaci ukupno pet znanstvenih i gospodarskih ustanova, a uz riječko Sveučilište i Odjel za biotehnologiju te grupu prof.dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta tu su i BIASeparations koji ima sjedište u Sloveniji i Austriji te njemački Max Planck institutes i zagrebačka tvrtka Genos, kaže prof.dr. Josić.
    Glavni cilj projekta je
Rhode Island zamijenio Rijekom 
    
    GlycoMet projekt samo je jedan u nizu projekata u kojima je u svom radnom vijeku sudjelovao prof.dr. Đuro Josić. Riječ je o znanstveniku-povratniku koji je na Odjel za biotehnologiju došao prije dvije i pol godine s američkog Brown Universityja na Rhode Islandu, a ima i dvanaestogodišnje iskustvo rada u privredi i to u austrijskoj Octapharmi gdje je bio voditelj za istraživanje i razvoj. 
    – Vratio sam se jer osjećam da ovoj zemlji nešto dugujem, a iako sam iz Vukovara odabrao sam riječko Sveučilište jer smatram da je riječ o ustanovi koja ima budućnost. Studenti su izvrsni, ali je velika šteta što mnogi od njih neće ostati ovdje i to je stvar koja boli, kaže prof.dr. Josić. 
    Dodajući kako je do sada radio na niz projekata te je bio i član austrijskog tima za EU projekte prof.dr. Josić ističe kako je svoj rad na riječkom Sveučilištu započeo s projektom za povratnike koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost i koji mu je omogućio nabavku početne opreme.
 razvoj tehnologije koja će omogućiti visoko protočnu analizu pojedinačnih proteina tjelesnih tekućina i staničnih membrana kako bi se shvatili i razjasnili ključni procesi infekcije i imunološkog odgovora. Kroz suradnju s partnerima na projektu doći će do transfera znanja između industrije i akademije, generiranja novih znanja i u konačnici do razvoja novih inovativnih tehnologija. Konkretno to u praksi znači, da će se razviti metode koje će omogućiti bzo prepoznavanje i dijagnozu bolesti, ali i utvrđivanje autentičnosti prehrambenih proizvoda. 
    – Primjerice u mlijeku postoje proteini koji su hranjivi i neopasni, ali ukoliko dođe do određenih promjena može doći do opasnih nuspojava. Ili drugi primjer, u našem obrambenom sustavu su protutijela koja nas brane od invazije, no ukoliko dođe do određenih promjena ona su neaktivna ili još gore mogu napadati i dolazi do autoimunih bolesti. Te fine promjene mogu ići u dobrom i lošem smjeru i mi radimo na razvoju metoda za njihovo brzo prepoznavanje. Ono što se prije prepoznavalo cijeli dan sada će se moći prpoznati za nekoliko minuta, pojašnjava prof.dr. Josić. 
    Te će metode, dodaje, imati primjenu i u forenzici kao što je određivanje starosti osobe iz kapi krvi, ali i u prehrambenoj industriji. 
    – Moći ćemo, primjerice, utvrditi je li paški sir prvoizveden od mlijeka ovaca koje su vani ili su pak u oborima ili se radi o »paškom« siru proizvedenom u Njemačkoj u koji je dodano kravlje mlijeko, navodi prof. dr. Josić. 
    Jedan od ciljeva projekta je i povezivanje znanosti i gospodarstva, ali i edukacija mladih znanstvenika s područja EU i pridruženih zemalja, a u tom kontekstu na projektu je zaposlen i dr. Uroš Anđelković iz Beograda.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Siniša Bogdan'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU

Doktorirao Siniša Bogdan
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Financijski aspekti ulaganja u vrijednosnice na hrvatskom tržištu kapitala« na poslijediplomskom doktorskom studiju »Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu« na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije stekao je Siniša Bogdan. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Silvije Orsag, prof.dr. Zoran Ivanović i prof.dr. Ivan Santini. (I.Š.K.)



 
''Traže 8 istraživača postdoktoranata'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
NATJEČAJ STIPENDIRANJE

Traže 8 istraživača postdoktoranata
 
 
RIJEKA » Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci raspisao je drugi po redu natječaj za novu 2015.– 2016. generaciju stipendiranja stranih istraživača poslijedoktoranada. Program će ugostiti osam istraživača poslijedoktoranada čiji će boravak na Sveučilištu u Rijeci započeti s rujnom, a natječaj je otvoren do 31. svibnja. S ciljem poticanja rasprave o temama koje su od društvene i političke važnosti, Centar je usmjerio pažnju na dvije aktualne teme – problemi migracije na mediteranskom području te građanski neposluh. (I.Š.K.)


 
''Zaposlena tri znanstvena novaka'', Novi list, 27. 4. 2015.
 
TEHNIČKI FAKULTET TRI MILIJUNA KUNA ZA TRI PROJEKTA
 
 
RIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je znanstvenoistraživačke projekate koje financira Hrvatska zaklada za znanost, a riječ je o tri projekta čija je ukupna vrijednost nešto manja od tri milijuna kuna. Prijave projekata recenziralo je više međunarodnih stručnjaka, a u području tehničkih znanosti na razini Hrvatske je prijavljeno 120 projekata, od čega je za financiranje odobreno njih 54. Tehničkom fakultetu odobreno je financiranje triju projekata, dva iz polja strojarstva i jedan iz polja brodogradnje, a na teret tih projekata zaposleno je i troje znanstvenih novaka za koje je predviđeno da izrade svoju doktorsku disertaciju u okviru istraživanja na projektu. Riječ je o projektu prof.dr. Josipa Brnića »Procjena ponašanja konstrukcije u graničnim uvjetima rada«, projektu prof.dr. Jasne Prpić Oršić »Zeleniji pristup projektiranju broda i optimalnom planiranju plovidbene rute te projektu prof.dr. Bože Smoljana »Optimiranje i modeliranje termalnih procesa materijala«. (I.Š.K.)


 
''Na fakultetima minuta šutnje za Keniju'', Novi list, 27. 4. 2015.

REKTORSKI ZBOR
 PODRŠKA EUROPSKOJ INICIJATIVI »PROTECT UNIVERSITIES FROM ATTACK«
 
 
 
RIJEKA » Rektorski zbor Republike Hrvatske je podržao inicijativu EUA (European University Association) pod nazivom »Protect Universities from Attack« pokrenutu nakon terorističkih napada koji su uslijedili na sveučilišnom kampusu u Garissi u Keniji 2. travnja kada je ubijeno 147 studenata, a najmanje 79 ljudi je ranjeno. Predsjednik Rektorskog zbora prof.dr. Pero Lučin poziva sastavnice, djelatnike i studente Sveučilišta u Rijeci da se priključe akciji te da minutom šutnje odaju počast žrtvama u Keniji i upozore na važnost zaštite sveučilišta od svih oblika napada. Minutom šutnje 27. travnja u 12 sati hrvatska će se sveučilišta pridružiti ostalim europskim sveučilištima u osudi bilo kakvog oblika nasilja nad obrazovanjem te odati počast svim ubijenima, kao i svima koji su pogođeni napadima u Keniji te ostalim napadima na sveučilišta i sveučilišne vrijednosti širom svijeta. Članovi Rektorskog zbora ovim činom žele upozoriti da je svaki čin nasilja ili napada na obrazovanje u suprotnosti s temeljnim sveučilišnim vrijednostima kao što je sloboda mišljenja i govora, tolerancija i autonomija te se ugrožava temeljno pravo svake osobe na stjecanje kvalifikacija kojima će kasnije pridonijeti razvoju svoje zemlje i društva. (I.Š.K.)


 
''Doktorirala Ivana Mikolašević'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) – čimbenik progresije kronične bubrežne bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina stekla je Ivana Mikolašević. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: prof. dr. Sanjin Rački, prof. dr. Irena Hrstić, prof. dr. Ines Mrakovčić Šutić i prof. dr. Lidija Orlić. (I.Š.K.)



 
''Znanost je privilegij i sve bolje plaćen posao'', Novi list, 25. 4. 2015
 
NeuRi 2015 OTVOREN STUDENTSKI KONGRES
 
 
Sudionici Studentskog kongresa neuroznanosti   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Studentski kongres neuroznanosti – NeuRi 2015 započeo je na Medicinskom fakultetu, a 250 sudionika ovaj će vikend obiti aktualne informacije i uvid u suvremena istraživanja mozga. Kongres se održava u Rijeci i na Rabu, a osim izlaganja, bit će održane i dvije interaktivne radionice za studente na kojima će biti riječi o čestim ovisnostima – konzumaciji THC-a i neaktivnosti u djetinjstvu kao javnozdravstvenom problemu. Otvorenju kongresa jučer su prisusvovali i brojni gosti, a rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin poručio je okupljenima da se bave znanošću jer je ona priviligij i posao koji će u budućnosti biti sve bolje plaćen. 
    – Vi kao budući medicinari možda imate dvojbu između klinike i znanosti, no bez obzira na odabir, važno je ovladiti istraživačkom kompetencijom i važno je da se, kad završite studij, čim prije uhvatite doktorata, poručio je Lučin. 
    Na otvorenju studentskog kongresa bio je i saborski zastupnik Željko Jovanović koji svake godine prati ovaj kongres, dok je zamjenik gradonačelnika Marko Filipović podsjetio da su znanost i tehnologije u fokusu intersa Grada Rijek. (B. Č.)


 
''Znanstvenici ratnici 21. stoljeća'', Novi list, 25. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU ODRŽANA PROMOCIJA NOVE GENERACIJE DOKTORA ZNANOSTI

Znanstvenici ratnici 21. stoljeća
Na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, istaknuo je rektor prof. dr. Pero Lučin

 
 
Rektor Pero Lučin čestitao je novim doktorandima   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Zadaća je znanstvenika da uči druge i da se bori za očuvanje našeg života i civilizacije. Na žalost u našem društvu prevladavaju neznanstvene metode koje se temelje na intuiciji i nepreciznosti i zbog toga je naša zajednica neuspješna. Vaša je zadaća da širite znanstvene metode, razmišljate o razvoju ekonomije i društva. Stoga ostanite ovdje, istražujte, borite se i budite ratnici 21. stoljeća – poručio je jučer rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin novoj generaciji doktora znanosti. 
    Promovirajući doktorante, prof. dr. Lučin je istaknuo kako na riječkom Sveučilištu, zajedno s jučer promoviranih 63 doktoranata, sada ukupno ima1.161 doktor znanosti, a jučerašnji čin promocije, dodao je, potvrda je da su novi doktori znanosti ovladali istraživačkim kompetencijama i znanstvenim metodama. 
    – Ovo je prilika da vam se zahvalimo za sve što ste napravili za Sveučilište kroz svoj rad, ali uz zahvale idu i očekivanja. Nemojte zaboraviti da živimo u 21. stoljeću i da na promjene treba odgovarati, kazao je rektor.
    Jučer je ukupno promovirano 30 doktorandica i 33 doktoranda iz svih znanstvenih područja riječkog Sveučilišta. Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva stekli su doktorandi Medicinskog fakulteta: Nives Radošević Quadranti, Koraljka Rajković Molek, Luka Đudarić, Vesna Pehar-Pejčinović, Ljubinka Frlan Vrgoč, Martina Mavrinac, Tomislav Tadin, Ivan Šoša, Vanja Licul, Snježana Štemberger-Papić, Rajko Miškulin, Goran Poropat, Danijela Vrdoljak-Mozetič, Branislava Popović i Teodora Zaninović Jurjević. 
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti stekli su doktorandi Ekonomskog fakulteta: Saša Aksentijević, Ana Težak Damijanić, Borna Debelić, Sonja Brlečić Valčić, Marija Ivaniš, Pavle Jakovac, Nikolina Dukić, Luka Samaržija, Vesna Buterin, Maja Vujičić i Bojana Olgić Draženović te doktorandi Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu: Daniel Dragičević, Sabina Hodžić, Maja Nikšić Radić, Katarina Bakija, Maja Mamula, Zorica Krželj-Čolović i Nataša Kovačić. 
    Iz područja humanističkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi s Filozofskog fakulteta: Marin Biondić, Perina Vukša Nahod, Ivana Eterović, Dijana Ćurković, Martina Kramarić i Borana Morić-Mohorovičić. 
    Iz područja tehničkih znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekli su doktorandi Tehničkog fakulteta: Željko Vrcan, Samir Žic, Dražen Kostelac, Ivica Glavan, David Blažević, Stefan Ivić, Paolo Blecich, Tatjana Ivošević, Kristina Marković i Sandro Doboviček; doktorandi Pomorskog fakulteta: Josip Orović, Jakov Karmelić, Neven Grubišić, Radoslav Radonja, Zoran Mrak, Đani Šabalja, Veljko Plazibat i Lovro Maglić te doktorandi Građevinskog fakulteta: Elvis Žic, Igor Ružić, Josip Rubinić, Mirko Grošić i Leo Škec. 
    Iz interdisciplinarnih područja znanosti akademski stupanj doktora znanosti stekla je Sanja Šale s Odjela za biotehnologiju.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirao Tomislav Mađerević'', Novi list, 24. 4. 2015
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Ultrazvučno vođena operativna tehnika liječenja Haglundove bolesti« na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane ortopedija stekao je Tomislav Mađarević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Tedi Cicvarić, doc. dr. Saša Rapan, prof. dr. Damir Miletić i doc. dr. Anton Tudor. (I. Š. K.)



 
''Više od 250 sudionika iz regije'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
NeuRi 2015. PETI STUDENTSKI KONGRES OD 24. DO 26. TRAVNJA
 
 
RIJEKA » U organizaciji studentske udruge FOSS MedRi od 24. do 26. travnja održat će se 5. studentski kongres – NeuRi 2015. Kongres će se održavati na dvije lokacije, na Medicinskom fakultetu i u Psihijatrijskoj bolnici Rab. Pod motom »Edukacija & Iskustvo« i ove godine manifestacija će okupiti više od 250 sudionika iz zemalja regije, a uz brojna studentska izlaganja, sudionici će imati priliku poslušati plenarna predavanja: prof.dr. Gorana Šimića, neuroznanstvenika s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga, doc.dr. Vesne Šendule-Jengić, ravnateljice Psihijatrijske bolnice Rab, dr. Gorana Arbanasa, psihijatra i prvog hrvatskog seksualnog terapeuta te Igora Salopeka, predsjednika novoosnovanog Centra za destigmatizaciju i prevenciju duševnih smetnji. 
    Ovogodišnji NeuRi će pružiti uvid u suvremena istraživanja ljudskog mozga. Kroz 29 izlaganja i 13 studentskih postera, postavljat će se, između ostalog, pitanja o razlikama između emocionalne inteligencije i općeg emocionalnog doživljaja prije i nakon moždanog udara, mogućnosti života bez malog mozga, stavovima o aseksualnosti i slično. 
    Bit će prikazani klinički ishodi pacijenata s penetrirajućim ozljedama glave uzrokovanim vatrenim oružjem te mogućnost procjene autonomnog živčanog sustava kroz analizu srčanog ritma u mladih pušača i nepušača te će s neurološkog aspekta biti prikazan utjecaj seksualne orijentacije na moždanu strukturu i kogniciju. Sudionici će imati i priliku u subotu upoznati ustanovu za liječenje i rehabilitaciju – Psihijatrijsku bolnicu Rab. (I. Š. K.)


 
''Upisi na diplomske studije elektroničkim putem'', Novi list, 23. 4. 2015.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci prvo će u Hrvatskoj ove godine upise na diplomske studije provesti u elektroničkom obliku, preko Središnjeg prijavnog ureda, a riječ je pilot-programu. Ta je odluka usvojena i na sjednici Senata, a prema pojašnjenju prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samaržija novi sistem upisa značit će mogućnost aplikacije na programe riječkog Sveučilišta studenata iz svih dijelova Hrvatske. – Riječ je o upisnom postupku koji se već provodi za preddiplomske studije i odvija se preko Središnjeg prijavnog ureda i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ove godine će se takav upisni postupak primijeniti i za diplomske studije, kaže prorektorica. 
    Senat Sveučilišta potvrdio je i izbor prof.dr. Anđelke Radojčić Badovinac za pročelnicu Odjela za biotehnologiju čiji trogodišnji mandat počinje 15. srpnja. Usvojen je i novi poslijediplomski specijalistički studij Klinička farmakologija s toksikologijom: ispitivanje i primjena lijekova koji će izvoditi Medicinski fakultet. (I. Š. K.)


 
''Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku'', Novi list, 22. 4. 2015.
 
FESTIVAL ZNANOSTI ŠKOLE I SVEUČILIŠTE
 
Posjetili biotehnologiju, informatiku i fiziku
 
 
* Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ukupno 150 skupina učenika različitog uzrasta jučer je prošlo kroz zgradu Sveučilišnih odjela gdje je u sklopu Festivala znanosti održan Otvoreni dan Sveučilišnih odjela s ciljem predstavljanja odjela za biotehnologiju, informatiku i fiziku. Tijekom cijelog dana svi laboratoriji Odjela imali su otvorena vrata za posjetitelje koji su mogli sudjelovati u kemijskim i biotehnološkim pokusima, ali i na različitim radionicama i predavanjima. Kroz tajne laboratorija i onoga što se u njima radi učenike su proveli studenti, a školarci nisu skrivali oduševljenje otkrivajući ponašanje vinskih mušica, načina određivanja krvnih grupa i tajni in vitro istraživanja na tumorskim staničnim linijama. Za posjetitelje je organizirana i igraonica, a riječ je o laboratoriju zabave, a u sklopu Otvorenih dana svoje aktivnosti predstavila je i Udruga studenata biotehnologije. (I.Š.K.)
 


 
''Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
SUNCE GLAVNA TEMA OTVOREN 13. FESTIVAL ZNANOSTI
 
Najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama
Program se ove godine sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, među kojima su i dječji vrtići i škole

 
 
Događanja za sve uzraste – s otvorenja Festivala znanosti  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Iako je centralna tema ovogodišnjeg, 13. Festivala znanosti Sunce, program je prepun i tema koje nemaju veza s tom temom, ali imaju veze sa svakodnevnim životom – kazao je jučer, otvarajući Festival, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Dodajući kako je sunce zanimljiva i neiscrpna tema, gradonačelnik je istaknuo da nema teme s kojom se do sada Festival nije suočio i s kojom se u budućnosti neće baviti. 
    – Uvijek me razveseli poziv za otvaranje Festivala i preletavanje kroz program koji je zaista nevjerojatan s brojnošću događaja za sve uzraste, kazao je Obersnel. 
    Taj bogat program ove se godine, kako je najavila predsjednica organizacijskog odbora dr. Vedrana Mikulić Crnković, sastoji od 150 događanja koja će se odvijati na 18 lokacija, a posebno je istaknula devet dječjih vrtića i devet škola koje posljednjih mjesec dana žive Festival i tijekom ovog tjedna svoje će radove predstaviti javnosti. Prema mišljenju prorektorice za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta, prof. dr. Nevenke Ožanić, Festival znanosti je najljepša moguća promocija znanosti na svim razinama, od predškolske dobi do fakulteta. 
    – Sveučilište u Rijeci podržava Festival znanosti i deklarativno i financijski. Znanost je važna karika Sveučilišta koje želi biti vidljivo istraživačko sveučilište. U posljednjih godinu dana preko EU fondova nabavili smo veliku količinu sofisticirane opreme vrijedne 180 milijuna kuna. Trudimo se dati alat u ruke znanstvenika kako bi istraživački rezultati bili bolji, istaknula je prof. dr. Ožanić. 
    Podsjećajući da je cilj manifestacije približiti znanost javnosti, kao i motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja, zamjenica župana Marina Medarić istaknula je da se Festival istovremeno održava u 15 hrvatskih gradova te je zaključila kako je Primorsko-goranska županija ponosna na rad i uspjeh znanstvenika riječkog Sveučilišta.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
TJEDAN INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA MANIFESTACIJA KOJU ORGANIZIRA URED ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE
 
Riječko Sveučilište prvo pravno reguliralo intelektualno vlasništvo
 
 
Dr. Petra Karanikić predstavila rad  Ureda za transfer tehnologije   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci bilo je prvo hrvatsko sveučilište koje je uspostavilo pravnu regulativu koja regulira transfer tehnologije i intelektualnog vlasništva. Intelektualno vlasništvo i transfer tehnologije prepoznati su kao bitan segment djelovanja te su bili ugrađeni u prvu sveučilišnu Strategiju, a dio su i nove Strategije – istaknuo je na jučerašnjem otvaranju Tjedna intelektualnog vlasništva prorektor za informatizaciju riječkog Sveučilišta prof. dr. Zlatan Car. Riječ je o cjelotjednoj manifestaciji koju organizira Ured za transfer tehnologije riječkog Sveučilišta u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke u povodu obilježavanja Svjetskog tjedna intelektualnog vlasništva. 
    Riječ je o manifestaciji koja se održava drugu godinu zaredom, a pojašnjavajući kako je Ured za transfer tehnologije osnovan prije šest godina s ciljem jačanja veze Sveučilišta s gospodarstvom, njegova voditeljica dr. Petra Karanikić apostrofirala je jako dobru suradnju s Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju s kojima su ostvareni konkretni projekti. Dodajući kako je u tijeku sedam patentnih prijava te postoje 24 izrađena prototipa, dr. Karanikić je izrazila uvjerenje da će dio tih prototipa rezultirati patentnom prijavom i odobrenjem patenata. Predstavljajući pak Program podrške uredima za transfer tehnologije – UTT Program kojim će se financirati projekti koji su završili prvu fazu tehnološkog razvoja i ulaze u pred-komercijalizaciju, dr. Karanikić je istaknula da alokacija za te projekte iznosi 1,5 milijuna eura za sve Urede za transfer tehnologije u Hrvatskoj. 
    – Program je prilika za afirmaciju znanstvenika i kolaborativna istraživanja. Predviđen iznos financiranja po pojedinom projektu je između 10 i 70 tisuća eura, a program financira 100 posto prihvatljivih troškova, kazala je voditeljica Ureda. 
    U sklopu tjedna intelektualnog vlasništva do kraja ovog tjedna na različitim lokacijama bit će održana kratka predavanja na temu poticanja stvaranja inovacija i važnosti zaštite intelektualnog vlasništva, a osim predavanja, svi zainteresirani koji imaju ideju kako riješiti određeni tehnički problem te žele prijaviti li već imaju prijavljen patent ili drugi oblik intelektualnog vlasništva mogu se prijaviti na individualno savjetovanje.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Doktorirao Miljenko Katunarić'', Novi list, 21. 4. 2015.
 
MEDICINA

Doktorirao Miljenko Katunarić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorata »Proteinska ekspresija i genska amplifikacija EGFR-a i ciklina D1 u Nodularnom melanomu« na Medicinskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekao je Miljenko Katunarić. U Povjerenstvu su bili prof. dr. Blaženka Grahovac, prof. dr. Božo Krušlin, prof. dr. Ines Brajac i prof. dr. Gordana Zamolo. (I. Š. K.)


 
''Doktorirala Manuela Avirović'', Novi list, 20. 4. 2015.
 
MEDICINA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prognostička vrijednost i međuodnos osteopontina i morfologije invazivne tumorske fronte u karcinomu pločastih stanica usne šupljine«, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija stekla je Manuela Avirović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nives Jonjić, prof. dr. Spomenka Manojlović, prof. dr. Mirna Juretić i prof. dr. Ksenija Lučin. (I. Š. K.)


 
''Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET DARIVANJE KRVI
 
Studenti i nastavnici prikupili 30 doza krvi
 
 
Među darivateljima 16 ih je prvi put darovalo krv * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Jučerašnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, održanoj na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i ovog fakulteta, pristupila su 34, a krv darivalo 30 darivatelja, među kojima i šesnaest novih, a riječ je uglavnom o studentima. Darivatelje su za akciju animirali Diana Ježina i Mihael Đaković, koji su također prvi put darivali krv. Akciji su pristupili i djelatnici Ekonomskog fakulteta, kao i djelatnici i studenti Teološkog fakulteta. Sljedeći tjedan najavljene su još tri akcije. Prema programu MatuRIjade, maturanti će darovati krv u Centru za darivanje krvi na Pećinama (Dom Crvenog križa). Akcije će biti održane u ponedjeljak od 13 do 18 sati te u utorak i srijedu od 9 do 13 sati. (S. G.)
 


 
''Prvostupnici primaljstva i sestrinstva'', Novi list, 18. 4. 2015.

MEDICINA

Prvostupnici primaljstva i sestrinstva
 
 
RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij primaljstvo te preddiplomski stručni studij sestrinstvo. Zvanje prvostupnik primaljstva stekli su: Marijana Ivančić, Brankica Kos, Nada Kovačević, Jasnica Krčelić, Barbara Lučić, Monika Marčelja, Danijela Markovec, Nada Matanović, Ljiljana Medved, Maja Miškulin, Milkica Nižić, Danijela Nujić, Brankica Ruševljan, Jelena Savičić, Danijela Szabo, Sanja Tomljenović, Anita Ujčić, Ivana Vlašica i Nataša Vukmanić. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekli su: Đenifer Babić, Josip Brusić, Vlasta Jerković, Neda Jokić, Tonja Klarić, Katja Licul Jelčić, Barbara Madžar, Nada Matić, Vukosava Musulin Tijanić, Jelena Nadović, Tina Pajnić i Lidija Sertić. (I. Š. K.)


 
''Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva'', Novi list, 18. 4. 2015.
 
 
KAMPUS SVJETSKI POZNATI PROFESOR SA STANFORDA U RIJECI

Burton Lee o povezivanju znanosti i gospodarstva

Ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače, kaže ministar znanosti Vedran Mornar

 
 
Prof. dr. Burton Lee ima golemo znanstveno  iskustvo   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Nakon zagrebačkog i osječkog sveučilišta i Sveučilište u Rijeci jučer je ugostilo međunarodnog stručnjaka za inovativno poduzetništvo prof. dr. Burtona Leea sa Stanford University u SAD-u. S više od 15 godina iskustva u startup poduzetništvu, višem menadžmentu i tehničkom vodstvu u ranoj fazi ulaganja te velikim globalnim tehnološkim korporacijama kao što su General Electric, Hewlett-Packard i Daimler, prof. dr. Lee je priznat kao globalni stručnjak za inovacijski sustav Europe i Silicijske doline te u području tehnoloških startupova i inovacija utemeljenih na znanstveno-akademskom znanju. Jedan je od suosnivača mreže poslovnih anđela i ulagača u inovativne aeronautičke tehnologije Space Angel Network, vodećeg izvora ulaganja u poduzetnički kapital za startupove iz područja svemira i aeronautike, a jučer je djelatnicima riječkog Sveučilišta prenio svoja iskustva u povezivanju inovacija i znanosti s gospodarstvom. 
    Gostovanje istaknutog međunarodnog stručnjaka organizirano je u sklopu 6. Znanstvenog kolokvija Sveučilišta u Rijeci čija se predavanja, prema riječima prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić publiciraju u elektroničkom i papirnatom obliku, a cilj je okupiti stručnjake različitih profila. 
    Ocjenjujući posjet prof. dr. Leea jako važnim, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar istaknuo je da Hrvatska mora prevladati model koji na ovim prostorima jako dugo živi. 
    – Kada se završi obrazovanje, smatra se da država mora osigurati posao. Međutim, ideja je da napravimo studenta koji neće tražiti posao nego stvoriti posao, a upravo je Stanford sveučilište po tom pitanju najjače u tome. Imaju razvijenu kulturu startupa i to je nešto što se može naučiti. Hrvatska nije daleko, imamo kvalitetne studente, kvalitetna sveučilišta i profesore. Moramo samo taj mentalitet u njima probuditi i dati studentima znanja koja će im omogućiti da stvore i održe kompaniju, a to je kompleksan projekt koji zahtijeva interdisciplinarna znanja, zaključio je Mornar.
 


 
''Nove prvostupnice sestrinstva'', Novi list, 17. 4. 2015.
MEDICINSKI FAKULTET SVEČANA PROMOCIJA
 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili preddiplomski stručni studij sestrinstva. Zvanje prvostupnik sestrinstva stekle su: Vesna Babić, Martina Belobrajdić, Nikolina Benić, Sanja Buterin, Biljana Cvijanović, Ana Čolaković, Nataša Franković Štulić, Martina Katić, Ivana Mareljić, Katarina Matošević, Lela Nedeljković, Adriana Nikolić Teković, Željko Pavičić, Zvjezdica Perušić, Jasmina Pezić, Biljana Pranjić, Sanja Rakić, Anamarija Stajin, Ivana Španjić, Ljiljana Štajduhar, Tamara Štokić, Ksenija Šušnjara Vranješ, Edita Vojnović i Sanja Zenko. (I. Š. K.)


 
''Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost'', novi list, 17. 4. 2015.

POMOĆ RANJIVIM STUDENTIMA IRO-vih 10 PREPORUKA O UNAPREĐENJU OBRAZOVANJA

Sveučilištima oznaka kvalitete za pravednost

Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost

 
 
Izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec predstavio najnoviju »Ediciju E-Quality« * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Institut za razvoj obrazovanja (IRO) predstavio je jučer deset preporuka kojima se može unaprijediti pravednost i kvaliteta u visokom obrazovanju. Preporuke će biti objavljene u novoj knjizi »Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju kroz jačanje pravednosti i socijalne uključenosti«, koju su predstavili autor izdanja i izvršni direktor Instituta Ninoslav Šćukanec te prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući kako su preporuke proizašle iz sustavnog višegodišnjeg proučavanja ove teme i dio su najnovije Edicije E-Quality kojom IRO i partneri u projektu E-Quality daju značajan doprinos unapređivanju pravednosti i kvalitete na visokim učilištima, Šćukanec je istaknuo da je edicija glavni rezultat projekta E-Quality: »Povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj« koji je sufinancirala Europska unija. 
    Riječ je o seriji od šest publikacija koja po prvi put u Hrvatskoj sveobuhvatno analizira stanje pravednosti i kvalitete na hrvatskim visokim učilištima te donosi preporuke, ali i alate za njihovo unapređivanje. Uz to, donosi i jedinstven prijedlog oznake kojom se može nagrađivati i motivirati jačanje pravednosti i kvalitete. Riječ je o novini u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja, a oznaka kvalitete za pravednost dodjeljivala bi se visokim učilištima koja unapređuju pravednost. Rezultati istraživanja objavljeni u Ediciji E-Quality pokazuju da na visokim učilištima postoje ranjive skupine studenata kao što su studenti nižeg socio-ekonomskog statusa, oni stariji od 25 godina ili koji žive izvan mjesta studiranja, koji rade uz studij ili imaju zdravstvenih poteškoća te studenti roditelji. Istraživanjem su ustanovljene institucionalne prakse na visokim učilištima koje otežavaju, ali i one koje mogu olakšavati uspjeh na studiju ranjivim studentima, a predstavljena publikacija donosi prijedloge za svladavanje prepreka s kojima se suočavaju upravo ranjivi studenti. 
    Predstavljene preporuke će pridonijeti uspješnijem napredovanju studenata tijekom studija, povećavanju broja onih koji su završili studij i njihovim boljim izgledima na tržištu rada.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje'', Novi list, 16. 4. 2015.
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB OKRUGLI STOL O POTICANJU AKTIVNIJEG ŽIVOTA STARIJIH OSOBA

Edukacije u starijoj životnoj dobi usporavaju kognitivno starenje

Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, poručila je dr. sc. Sanja Smojver Ažić

 
 
Sudionici okruglog stola Sveučilišta za treću dob  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U proteklih šest godina kroz programe Sveučilišta za treću dob prošlo je petstotinjak građana, te su održana 24 programa kroz jesenje, zimske i proljetne cikluse, kao i 38 jednokratnih tematskih programa – istaknula je na jučerašnjem okruglom stolu »Skrb lokalne zajednice u poticanju aktivnijeg sudjelovanja osoba starije životne dobi« voditeljica programa izv.prof.dr. Sanja Smojver Ažić. Važnost projekta, prema njenim riječima, potvrđuje dosadašnje pozitivno iskustvo provedbe programa u kojem uz Sveučilište u Rijeci sudjeluju i gradovi Rijeka te Opatija, a ideja je proširiti projekt na ostale jedinice lokalne samouprave i ponuditi ga većem broju zainteresiranih starijih osoba. 
    – Održavanje intelektualne, tjelesne i socijalne aktivnosti u starijoj dobi preduvjeti su uspješnog starenja, a uključivanje osoba treće životne dobi u edukativne programe može se pozitivno odraziti na kvalitetu njihova funkcioniranja. Potrebe starijih osoba mijenjaju se s obzirom na to da sve veći broj pripadnika treće životne dobi ima veću razinu obrazovanja. Primorsko-goranska županija četvrta je u Hrvatskoj po broju starijih osoba, a program Sveučilišta za 3. dob nastoji upoznati starije građane s najnovijim znanstvenim spoznajama, kazala je izv.prof.dr. Smojver Ažić. 
    Programom se, kako je dodala prorektorica za studije i studente riječkog Sveučilišta prof.dr. Snježana Prijić Samaržija želi pokazati da Sveučilište nije samo institucija koja obrazuje mlade ljude, a pokretanje Sveučilišta za 3. dob inicijativa je koja čini bitan element onoga što se naziva kvalitetnim životom. Naglašavajući kako edukacije u starijoj dobi doprinose pozitivnim efektima kognitivne aktivnosti, sporijem kognitivnom starenju, boljem kognitivnom funkcioniranju i promjenama u neuralnoj aktivnosti, voditeljica programa istaknula je da je riječ o neformalnom obliku obrazovanja koji omogućuje stjecanje novih spoznaja i povezivanje stečenog znanja s osobnim životnim iskustvom. U planu je uključivanje programa u međunarodne organizacije sličnog tipa, a najavljujući novi ciklus programa koji će započeti 21. travnja, Smojver Ažić istaknula je da će se zbog interesa dosadašnjih polaznika provesti napredna radionica crtanja te program kulturologije za treću dob te je najavila provedbu istraživanja o interesima starijih osoba.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje'', Novi list, 16. 4. 2015.
 
IZLOŽBA TITANIC-CARPATHIA STALNI POSTAV NA POMORSKOM FAKULTETU BOGATIJI ZA DVA EKSPONATA

Maketa Titanica i brončana medalja za trajno sjećanje

Riječ je o maketi broda Titanic, čiji je autor Milan Vičević, i brončanoj medalji člana posade broda Carpathia Marka Komandića, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena 

Marinko GLAVAN, snimio Ivica TOMIĆ
 
Maketa broda Titanic – za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada
            RIJEKA » Maketa broda Titanic i brončana medalja dodijeljena članu posade broda Carpathia Marku Komandiću, za spašavanje preživjelih u najpoznatijoj pomorskoj nesreći svih vremena, predstavljeni su na Pomorskom fakultetu u Rijeci, gdje će biti izloženi kao dio postava stalne izložbe Titanic – Carpathia. Nove eksponate prezentirao je dekan fakulteta Sergio Kos, koji je podsjetio na poveznicu tragedije Titanica s Rijekom, prema kojoj je iz New Yorka plovila Carpathia, čija je posada spasila više od sedamsto brodolomaca s Titanica. 
    – To je spašavanje među najdojmljivijim djelima u povijesti pomorstva. Iako je u krugu od sto nautičkih milja oko Titanica u trenutku kada je poslan poziv upomoć bilo šest brodova, jedino je zapovjednik Carpathije Henry Rostrom naredio da se okrene kurs i krene na mjesto brodoloma. Pritom je učinio niz poteza koji su za svaku pohvalu. Naredio je plovidbu brzinom iznad nominalne te do pozicije navedene u pozivu upomoć stigao za nešto više od tri sata. Iako je Carpathia putem mimoišla tri velika ledena brijega, nije usporio, no posada Titanica pozivajući pomoć dala je pogrešnu poziciju broda za čak 14 nautičkih milja, tako da je posada Carpathije morala pretražiti šire područje dok nisu pronašli preživjele koje su prevezli u New York. Izlaganjem jedne od triju 
Zablude i netočne informacije 
    
    Uz Titanic i njegovo potonuće vezane su brojne zablude i netočne informacije, kazao je dekan Kos. 
    – Jedna od njih je da je kapetan plovio previše sjeverno i prebrzo, što nije točno. Plovio je po ortodromi, najkraćoj putanji između dvije točke na kugli, što je i tada bila uobičajena praksa, baš kao što je uobičajeno bilo i da se brzina ne smanjuje u zonama u kojima bi moglo biti ledenih santi. Osim toga, Titanic je bio prvenstveno brod za prijevoz putnika srednje i niže platežne moći, a samo dio je bio namijenjen najbogatijima. Kada bi se preračunale u današnje vrijednosti, karte za apartman u prvoj klasi stajale su čak između 500 i 600 tisuća kuna, kabina od 50 do 60 tisuća kuna, dok je u drugom razredu kabina stajala između 6 i 10 tisuća kuna, a u najbrojnijem, trećem razredu, od dvije do pet tisuća kuna, rekao je Kos.
poznatih preostalih medalja koje su preživjeli putnici dali izraditi za sve članove posade broda koji ih je spasio, odajemo počast herojskom djelu naših predaka, kazao je Kos, istaknuvši kako su čak četvrtinu članova posade Carpathije činili pomorci iz Rijeke i okolice. 
    Medalju, na čijoj je prednjoj strani prikazana Carpathia s čamcima za spašavanje ispred nje te ledenim santama u pozadini, a na zadnjoj ispisana zahvala preživjelih putnika Titanica, Pomorskom fakultetu je donirao kapetan Josip Perović, pranećak Marka Komandića iz Kostrene koji je plovio na Carpathiji. 
    – On je bio brat moje none. Plovio je na brodovima Cunard linea, a dvadesetih godina emigrirao je u Ameriku. Vratio se u Kostrenu pedesetih, gdje je 1965. i umro. Nikad nije puno pričao o nesreći Titanica, bio je vrlo skroman i nije to smatrao nekim herojskim činom. Medalju smo pronašli među njegovim stvarima nakon što je preminuo i drago mi je da će sada biti na primjeren način prezentirana javnosti, jer svjedoči da su baš zbog svojih osobina naši ljudi uvijek bili i ostali cijenjeni pomorci u cijelom svijetu. Uvijek su spremni pomoći u nevoljama na moru, a čast je da su sudjelovali u spašavanju preživjelih nakon potonuća Titanica koje je pokrenulo mnoge promjene u sigurnosti plovidbe, rekao je Perović. 
    Autoru makete Titanica Milanu Vičeviću, koji je prethodno fakultetu donirao i maketu Carpathije, inače diplomantu Pomorskog fakulteta, za izradu modela u omjeru 1:200 trebalo je oko devet mjeseci rada. 
    – Bilo ga je ipak lakše izraditi nego Carpathiju, jer je na internetu dostupno mnoštvo fotografija broda, detalja te drugih podataka, iako nacrte nisam uspio naći pa sam ih morao sam izraditi. Bilo je potrebno mnogo truda, jer sve je ručni rad. Primjerice samo brodskih prozorčića na maketi je više od 600, što iziskuje puno vremena, ali na kraju sam zadovoljan rezultatom, rekao je Vičević.
 


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 7 od 21