Mediji o Sveučilištu
''Doktorirala Vesna Buterin'', Novi list, 10. 1. 2015.
 
EKONOMSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Makroekonomski učinci institucionalnih reformi na gospodarski rast s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti stekla je Vesna Buterin. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Marinko Škare s Fakulteta ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli, prof. dr. Dragoljub Stojanov s riječkog Ekonomskog fakulteta te prof. dr. Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu. (I. Š. K.)
 

 
''Nova otkrića u području hemostaze i tromboze'', Novi list, 9. 1. 2015.
 
NATURE MEDICINE RAD NAŠE ZNANSTVENICE
 
 
Dr. Antonija Jurak Begonja  * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Jedan od najprestižnijih časopisa za biomedicinu Nature Medicine objavio je članak asistentice Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dr. Antonije Jurak Begonja. Riječka je znanstvenica koautorica članka »The Ashwell-Morell Receptor Regulates Hepatic Thrombopoietin Production Via JAK2-STAT3 Signaling in Vivo and in Vitro«, koji je nastao na Sveučilištu Harvard na kojem je dr. Jurak Begonja boravila šest godina prije dolaska na Sveučilište u Rijeci. Riječ je o radu koji je predstavljen i na plenarnom predavanju na kongresu Američkog društva za hematologiju (American Society of Hematology, ASH) u San Franciscu početkom prosinca te je ocijenjen najboljim radom na području hemostaze i tromboze, dobivši prestižnu nagradu Mary Rodes Gibson Memorial. 
    Rad prikazuje bazični mehanizam kojim organizam regulira broj trombocita u krvi, stanica zaduženih za zaustavljanje krvarenja, što bi moglo rezultirati novim pristupima liječenju. Stvaranje trombocita kontrolirano je hormonom koji se naziva trombopoetin, međutim do sada nije bilo poznato na koji način je regulirana njegova produkcija. U radu je pokazano da trombociti starenjem gube sijalinsku kiselinu na svojoj površini te ih takve prepoznaje jetra i uklanja iz cirkulacije. Osim toga, otkriveno je da uklanjanje starih trombocita dovodi do stimulacije signalnih puteva u stanicama jetre koji za posljedicu imaju stvaranje novog trombopoetina i stimulaciju produkcije novih trombocita. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Sanda Bujačić'', Novi list, 9. 1. 2015.
 
ODJEL MATEMATIKE

Doktorirala Sanda Bujačić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Diofantski problemi sa sumama djelitelja« na zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu, Sanda Bujačić, asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci stekla je znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika. Disertacija je obranjena pred povjerenstvom kojeg su činili: izv. prof. dr. Borka Jadrijević s PMF-a Sveučilište u Splitu, prof. dr. Andrej Dujella i doc. dr. Zrinka Franušić s PMF-a Sveučilište u Zagrebu. (I. Š. K.)
 


 
''Creska Palača Moise bit će za tri godine sveučilišni centar'', Novi list, 8. 1. 2015.
 
EU FONDOVI REKONSTRUKCIJA PALAČE U SREDIŠTU CRESA STAJAT ĆE 4,1 MILIJUN EURA

Creska Palača Moise bit će za tri godine sveučilišni centar

EU će za Palaču Moise izdvojiti 3,5 milijuna eura, a Hrvatska 622 tisuće eura. EU fondovi sufinancirat će i restauraciju Porte Marcella, glavnih gradskih vrata te izgradnju pročišćivača otpadnih voda

Slađana VIGNJEVIĆ
 
Rekonstrukcija i prenamjena Palače Moise  najveći je i najskuplji  zahvatCRES » Rekonstrukcija i prenamjena Palače Moise u Sveučilišni centar u Cresu, restauracija porte Marcella i izgradnja pročišćivača otpadnih voda u Cresu u sklopu Projekta Jadran najznačaniji su projekti za koje Grad Cres povlači sredstva EU fondova. Po pitanju Palače Moise, u tijeku je izrada dokumentacije za nadmetanje koje se očekuje u veljači, dok je početak radova planiran u rujnu s rokom izvršenja od dvije godine. Vrijednost projekta iznosi 4,1 milijuna eura. EU će izdvojiti 3,5 milijuna eura, dok će Hrvatska participirati s 622 tisuće eura. Podsjetimo da je upravo Ministarstvo kulture kao nositelj projekta kandidiralo ovaj projekt pod nazivom »Obnova Palače Moise na otoku Cresu«, za financiranje iz sredstava programa IPA- 2013. 
    Grad Cres je pak kao vlasnik građevine sa Sveučilištem u Rijeci sklopio Ugovor o pa
S bratimljenim gradovima u projektu Europa za građane 
    
    Gradonačelnik Jurjako ističe da Cres već niz godina svoje projekte suradnje s bratimljenim gradovima financira iz Programa Europa za građane. 
    – To se prije svega odnosi na aktivnosti mladih, pri čemu su mladi iz Cresa odlazili u Comacchio i druge općine s tog područja (Ferrara), a mladi iz Italije dolazili u Cres. Najveći projekt koji je financiran iz Programa je »I sapori dello sport« (2013.) ukupno vrijedan 25 tisuća eura, jedan od značajnijih bio je i »Europa – zajednica u pokretu« (2010. - 2011.) te drugi manji projekti, zaključuje Jurjako.
rtnerskom osnivanju edukacijskog centra i ishodio rješenje o građenju. Izrađena je kompletna projektna dokumentacija, glavni i izvedbeni projekti. 
    Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako naglašava važnost ovog projekta za zajednicu. 
    – Ta investicija na najvećoj palači u samom centru Cresa koja dovodi Riječko sveučilište u Cres vrednija je od našeg jednogodišnjeg proračuna, zaključuje Jurjako. 
    Osim rekonstrukcije i prenamjene palače u sveučilišni centar, Jurjako navodi i izgradnju pročišćivača otpadnih voda u Cresu u sklopu Projekta Jadran. Ovih je dana potpisan i ugovor s EU-om o financiranju studije i projektne dokumentacije za viši stupanj pročišćavanja za aglomeracije Cres i Martinšćica kako bi se do 2020. zadovoljili najviši ekološki standardi. 
    U projekt su uključeni i Mali i Veli Lošinj. Ukupna je vrijednost ugovora za Cres i Lošinj gotovo devet milijuna kuna od čega 85 posto financira EU. Kao korisnik projekta Vodoopskrba i odvodnja Cres Mali Lošinj sudjeluje u financiranju s 670 tisuća kuna, Grad Cres s 277 tisuća, a Mali Lošinj s 393 tisuće kuna. 
    – Također, već isprojektiranu kanalizaciju u Orlecu pripremamo za kandidiranje na EU fondove, a tu je i niz drugih projekata koje pripremamo za sufinanciranje EU fondovima u programskom razdoblju do 2020. godine, kaže gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako navodeći da su u 2014. godini započeli radovi restauracije i građevinske sanacije Porte Marcella za koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske izvojilo 100.000 kuna, a Regija Veneto 30.000 eura.


 
''Za Tvornicu inovacija stiglo 19 prijava'', Novi list, 7. 1. 2015.
STeP Ri KOMERCIJALIZACIJA INOVATIVNIH PROIZVODA

Za Tvornicu inovacija stiglo 19 prijava
Prijave su pristigle u raznim područjima, od graditeljstva, preko informacijskih tehnologija, dizajna i brodogradnje do ekologije. Do kraja siječnja bit će izabrano pet prijava

 
 
Boris Golob i Jana Blažević Marčelja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Znanstveno tehnološki park Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri zaprimio je 19 prijava za »Tvornicu inovacija«, program podrške pri komercijalizaciji inovativnih proizvoda i usluga. Prijave su pristigle u raznim područjima, od graditeljstva, informacijskih tehnologija, dizajna, brodogradnje do ekologije i drugih djelatnosti. 
    Zamjenica direktora i voditeljica edukacijskog centra StePa Ri Jana Blažević Marčelja najavljuje da će do kraja siječnja biti izabrano pet prijava koje su prispjele na javni poziv, raspisan u prosincu, a otvorena je mogućnost da se otvori još jedno do dva mjesta za sudionike programa. Riječ je o poduzetnicima koji će moći sudjelovati u besplatnom programu edukacija, savjetovanja i podrške »Tvornice inovacija«, čiji je osnovni cilj uspješna komercijalizacija inovativnih proizvoda i usluga. Prvi šestomjesečni ciklus počet će u siječnju, a drugi u rujnu. 
    Program »Tvornica inovacija« namijenjen je pojedincima, fizičkim osobama te malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost. Najvažnije je da imaju ideju, te razvijaju inovativni proizvod ili uslugu, a potrebna im je podrška za konačno definiranje inovacije, poslovnog modela i strategije komercijalizacije. Poduzetnici će samostalnim i zajedničkim radom te uz pomoć savjetnika pronalaziti prilike za inoviranje, određivati vrijednost vlastite ponude, izrađivati poslovne modele i strategiju i početi s njihovom provedbom. Besplatno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća omogućilo je Ministarstvo poduzetništva i obrta kroz Program poticanja poduzetništva i obrta »Poduzetnički impuls 2014«.

A. PETRAK


 
 
''Akademskih kvarat ure: Pero Lučin: Inventura'', Hrvatski radio, Radio Rijeka, 4. 1. 2015.

Akademskih kvarat ure: Pero Lučin: Inventura


 
''Sanacija fasade ipak neće riješiti probleme s burom'', Novi list, 5. 1. 2015.
 
SVEUČILIŠNI ODJELI DOVRŠEN PROJEKT OTKLANJANJA NEDOSTATAKA NA ZGRADI U KAMPUSU

Sanacija fasade ipak neće riješiti probleme s burom

Radovi na fasadi će započeti uskoro, no problemi zbog vjetra će uvijek postojati, jer je riječ o osjetljivom području, zbog čega u kampusu postoji i Plan postupanja u slučaju olujnog ili orkanskog vjetra 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prostor oko zgrade Sveučilišnih odjela ograđen je zbog opasnosti od otpadanja dijelova fasade * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Krajem 2014. godine Sveučilište u Rijeci dovršilo je projekt sanacije fasade zgrade Sveučilišnih odjela u Kampusu na Trsatu, u čiju je izgradnju uloženo 113 milijuna kuna, a prilikom dovršetka izgradnje prije dvije godine bilo je vidljivo da poliventilirajuća fasada nije dobro izvedena. Zbog toga je prostor oko zgrade već dvije godine ograđen, a prilikom preuzimanja objekta Sveučilište je na sebe preuzelo uklanjanje nedostataka i to na trošak izvođača, splitskog Konstruktor-Inženjeringa iz razloga što se tvrtka nalazila u financijskim problemima. Trošak sanacije fasade utvrđen je u završnom obračunu i prikazan kao umanjenje, odnosno odbitak radova izvedenih po izvođaču, a uklanjanje nedostataka bit će plaćeno iz zadržanih 10 posto od cijene radova koje je Sveučilište trebalo platiti nakon primopredaje objekta. 
    
Natječaj za izvođača

Najavljujući kako će po završetku projekta sanacije biti raspisan natječaj za izvođača radova, prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako će radovi najvjerojatnije započeti početkom ove godine, ali i da sa sanacijom fasade neće prestati problemi na području Kampusa prilikom olujnog ili orkanskog vjetra koji je do sada već uzrokovao padanje fasade. 
    – Fasada Sveučilišnih odjela loše je izvedena te smo naručili vještačenje i u skladu s izvješćem radi se projekt sanacije fasade. No, problemi zbog vjetra će uvijek postojati, jer riječ je o izuzetno osjetljivom području. Zbog toga imamo Plan postupanja za slučaj izvanrednog stanja zbog olujnog ili orkanskog vjetra te snijega i poledice na kampusu Sveučilišta u Rijeci, kojim se definira način ponašanja zaposlenika prilikom određene jačine vjetra. Na Građevinskom fakultetu postoji meteorološka stanica koja nam omogućava praćenje vremenskih uvjeta i ukoliko je potrebno izdaje upozorenje koje se putem on-linea šalje zaposlenicima, pojašnjava prorektorica. 
    
Mogućnost evakuacije

Posljednje takvo upozorenje izdano je prošli tjedan, a prema Planu postupanja u slučaju da na lokaciji Kampusa izmjerene vrijednosti brzine vjetra odgovaraju klasifikaciji olujnog vjetra, odnosno iznose preko 8 bofora, Sveučilište u Rijeci proglasit će stanje pripreme za izvanredne situacije. Takvo stanje od zaposlenika zahtjeva zatvranje prozora i vrata, nekorištenje dizala, a ukoliko se očekuju orkanski udar vjetra ili pojava pijavice, i sklanjanje na niže katove zgrada. Za slučaj pak da brzina vjetra odgovara klasifikaciji jake oluje, preko 10 bofora ili 25 metara u sekundi, Sveučilište proglašava izvanredno stanje opasnosti od elementarne nepogode zbog mogućih posljedica uslijed udara predmeta nošenog vjetrom sa zgrada ili okoliša ili uslijed mogućnosti pada osoba od udara vjetra, a u tom slučaju slijedi i evakuacija Kampusa. 
    Međutim prof. dr. Ožanić ističe da problemi zbog jakog vjetra u Kampusu ne bi trebali biti trajno stanje, jer moguće je da se jednog dana s izgradnjom drugih objekata ti problemi smanje. Smanjenju problema uz izgradnju sjevernog dijela Kampusa mogle bi doprinijeti i biljke koje će kroz godine narasti i pomoći u smanjenju vjetra.
 


 
''Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti'', Novi list, 3. 1. 2015.
 
UDRUGA »IDIOM« STUDENTI HRVATSKOG JEZIKA KOJI PROJEKTIMA PRIVLAČE POZORNOST JAVNOSTI

Mladi kroatisti protiv akademske pasivnosti

Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i HAZU pa do dna i nezainteresiranih studenata. U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija

Davor MANDIĆ
 
Pokretači priče – osnivačica Iva Črnjar i sadašnji predsjednik  »Idioma« Josip Jagodar  * Foto: I. TOMIĆPoseban i prepoznatljiv govor nekog kraja ili pojedinog govornika naziva se idiomom, a to pak može biti i svaki od entiteta jezika koji se ne želi označiti ni kao jezik, ni kao dijalekt, ni kao govor. S jedne je strane idiom, dakle, vrlo specifičan, a s druge je vrlo uopćen. Vrlo je specifičan u još jednom slučaju – kao naziv udruge studenata kroatistike, registrirane u Rijeci, ali šire zamišljenog domašaja djelovanja. 
    Akademskoj zajednici često se zamjera indolentnost, nesudjelovanje u društvenim procesima, javna neprisutnost... od vrha i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pa do dna i nezainteresiranih studenata. Javne tribine, kulturno-društvena događanja, bilo koje platforme javnog djelovanja oskudijevaju, primjerice, sveučilišnim profesorima, čak i u njihovim stručnim područjima, no mnogi od njih rado će i za studente reći da su sve nezainteresiraniji za svijet oko sebe. 
    U takvoj konstelaciji pojava grupe mladih ljudi, studenata, koji su djelovanjem uspjeli izaći i izvan sveučilišnih krugova i ostvariti određenu prepoznatljivost, tim je značajnija. A »Idiom« je takva jedna generacijska grupa riječkih kroatista, prva zamijećena nakon generacije koja je pokrenula časopis »Re« i postala začetnicom ideje knjižnog sajma koji se i realizirao kao prvi osmišljeni riječki sajam knjiga i festival autora »KIČMA«. 
    
Opismeni me

Iza »Idioma« stoji čvrsta struktura udruge od 40-ak članova, svih generacija kroatista, pa i diplomiranih, koji su u svojem dvogodišnjem djelovanju organizirali konferencije, održavali književne večeri, objavili časopis, lektorirali, humanitarno djelovali i opismenjavali ljude, u i izvan riječkog Sveučilišta. 
    Glavni zamašnjaci, i pokretači ove priče su osnivačica i bivša predsjednica udruge Iva Črnjar te bivši dopredsjednik, a sadašnji predsjednik Josip Jagodar. Iva Črnjar objašnjava kako je sve krenulo. 
    – Nije to bilo na početku faksa; prvo sebe moraš naći. Ali brzo sam došla na ideju o časopisu, ne toliko o udruzi, više o angažiranju studenata izvan nastave. No nije bilo previše sluha. Slala sam mejlove na puno adresa, svim generacijama, ali ništa, nisam mogla skupiti ekipu. Tek pred kraj fakulteta uspjelo je nas četvero sjesti i reći: »Ajmo!«. Sve je tako krenulo od jedne kave – kaže Črnjar. 
    U listopadu 2012. godine sazvana je skupština i udruga je osnovana. Izabrano je ime – »Idiom« – i prvi projekt – »Opismeni me«. I upravo je tim projektom udruga zaradila i prepoznatljivost i simpatije u i izvan sveučilišne javnosti. Črnjar kaže da su projekt pokrenuli znajući da mnogi studenti imaju problema s pravopisom i gramatikom. 
    – Zamislili smo ga kao tečaj: kratko upoznavanje s temom, a onda praktični rad na pitanjima č/ć, ije/je, glasovne promjene, zarez, pisanje seminara, životopisa... i sve to u četiri termina po četiri sata. Prvi smo održali 2013. godine, a nedavno smo imali drugi, koji smo proširili i na nestudentsku populaciju – kaže Črnjar, ne skrivajući ponos što je »Opismeni me« ušao među pet najboljih projekata na cijelom Sveučilištu, od ukupno njih čak 500 u konkurenciji. 
    
Važan je kontinuitet

»Idiomi« su ponosni i na svoje književne večeri, za koje Jagodar kaže da su rijetke koje zna, a da uspiju privući do 80 ljudi. 
    – Dođe nam i pokoji profesor. Dosad smo imali Kamovljevu večer, Vesne Parun, Matoša, a u čast samostalnosti Poljske 11. studenoga organizirali smo poljsko-hrvatsku večer. Ugostili su nas »Cukar i kafe« i »Tunel«, a kad zatopli u planu nam je 
»Idiomi« o sebi 
    
    Iva Črnjar – osnivačica udruge i njena predsjednica od 2012. do 2014. godine. Radi honorarno na Radiju Sovi/Radiju Rijeci i traži staž. 
    Josip Jagodar – novi predsjednik udruge, student druge godine diplomskog studija, dakle pete ukupno, Hrvatski jezik i književnost – povijest. Honorarno radi u Riječkoj kroatističkoj školi, uči strance hrvatski jezik. 
    Oboje su bili demonstratori na fakultetu, odakle je, kažu, sve i krenulo.
i Trsatska gradina. Zasad smo večeri organizirali uoči istaknutih obljetnica, ali u planu imamo i autorske večeri – kaže Jagodar, ističući da žele ostvariti kontinuitet barem jednomjesečnog održavanja. 
    Kontinuitet im je i inače važna stvar, pa je u planu i periodično organiziranje ili sudjelovanje na konferencijama. U listopadu ove godine održana je dvodnevna Međunarodna studentska konferencija »Jezik u (ne)književnim djelima« u organizaciji »Idioma«, a uskoro će biti objavljen i zbornik radova. Osim što će udruga poticati odlaženje studenata i na druge konferencije, plaćajući im troškove, plan je održati i drugu konferenciju u travnju ove godine. Ta bi bila posvećena književnosti, budući da je prva bila fokusirana pretežno na jezik. 
    I časopis je posebna priča. Nazvan je »ŠtoRIje«, glavni mu je urednik Josip Jagodar, a u prvom broju objavljeno je 20-ak članaka iz područja jezika, književnosti, autorskih radova proze i poezije, prikaza, eseja i ostalog. Jagodar kaže da su primali sve radove. 
    – Nismo imali tematski prvi broj, da nam ne propadne projekt. Bilo je teško skupiti radove. Najponosniji smo na autorske radove proze i poezije, a imamo radova i iz Srbije i Poljske, najviše o književnosti. Dalje mislimo ići na tematske brojeve – kaže Jagodar, navodeći da je naklada 100 primjeraka te da taj prvi, zapravo zbornik studentskih radova, ima 89 stranica. Razmišljaju o tome da ga stave u elektronički oblik i objave na mrežnim stranicama udruge (http://usk-idiom.hr), ali to će zasad pričekati, budući da su dobili novce od zaklade Sveučilišta isključivo za tisak. 
    
Na volonterskoj bazi

Što se tiče sredstava za rad udruge, stvari, naravno, nisu sjajne. Nešto dobivaju od Zaklade Sveučilišta, nešto od Studentskog zbora, a ponekad probleme izaziva činjenica postojanja relativno novoutemeljenog Studentskog kulturnog centra, jer se događaju nepoklapanja ingerencija svih ovih tijela, koja znadu prebacivati lopticu jedno na drugo. 
    Nešto malo pomaže i godišnja članarina od 20 kuna, obavezna za sve članove udruge, no svi novci odlaze u projekte, honorari se ne isplaćuju. Črnjar i Jagodar pritom ističu da se i tako sve u udruzi radi na volonterskoj bazi te da je njima dovoljno to što si mogu upisivati volonterske sate u knjižicu. 
    Volontira se tako i lektoriranjem za »Magazin« Gradske knjižnice Rijeka, a odrađuju se i jednokratne humanitarne akcije poput skupljanja hrane i novca za Socijalnu samoposlugu. 
    U budućnosti udruga planira širiti svoje djelovanje i izvan Sveučilišta u Rijeci. Jagodar kaže da su već potpisali suradnju s Društvom studenata kroatologije iz Zagreba i s Klubom studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu te da su u uredništvu časopisa već sada studenti s osječkog i zagrebačkog Filozofskog fakulteta te s Hrvatskih studija, a da su radovi u njemu objavljeni iz cijele Hrvatske. 
    – Od budućih projekata naveo bih drugi broj časopisa, a planiramo organizirati i Mjesec dječje knjige u travnju, svaki mjesec neku radionicu, pa konferenciju. Sve to radimo da bismo šire popularizirali jezik i književnost, ali prvenstveni nam je cilj aktiviranje uglavnom totalno pasivnih studenata – zaključuje Jagodar.
 

 
 
''Doktorirao Igor Ružić'', Novi list, 2. 1. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET OBRANA DOKTORATA
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Dinamika žala u području Kvarnera« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, grana hidrotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Igor Ružić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Čedomir Benac i prof. dr. Barbara Karleuša s riječkog Građevinskog fakulteta te dr. Suzana Ilić s University of Lancaster, Ujedinjeno Kraljevstvo i doc. dr. Dalibor Carević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Doktorirao Luka Samaržija'', Novi list, 31. 12. 2014.
 
EKONOMSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Optimizacija drvnih klastera primjenom koncepta menadžmenta opskrbnog lanca« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, polja ekonomije, znanstvene grane organizacija i menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Luka Samaržija. Mentor pri izradi disertacije bio je prof. dr. Zdravko Zekić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Marija Kaštelan-Mrak te prof. dr. Marijan Cingula s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. (I.Š.K.)
 


 
''Doktorirao Josip Rubinić'', Novi list, 28. 12. 2014.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET»VODNI REŽIM VRANSKOG JEZERA...«
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Vodni režim Vranskog jezera u Dalmaciji i klimatski utjecaji«, akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, grana hidrotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Josip Rubinić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Nevenka Ožanić, dr. sc. Ranko Žugaj, prof. dr. Čedomir Benac, izv. prof. dr. Barbara Karleuša i doc. dr. Marija Šperac. (I. Š. K.)


 
''Socijalna dimenzija glavni kriterij za dobivanje stipendija'', Novi list, 27. 12. 2014.
 
EUROPSKA ISKUSTVA SVEUČILIŠTE U RIJECI STUDENTIMA DIJELI VIŠE OD DVA MILIJUNA KUNA

Socijalna dimenzija glavni kriterij za dobivanje stipendija

Neprihvatljiva nam je ideja da si samo onaj tko ima novca može priuštiti obrazovanje, a samim time kasnije i bolji život - pojasnila je prof. dr. Snježana Prijić Samaržija

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Otvoreni natječaji za četiri kategorije stipendija i potpora  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove će godine kroz različite potpore i stipendije studentima distribuirati više od dva milijuna kuna. Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja u Hrvatskoj koji je pokrenut prošle godine, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Do sada su otvoreni natječaji za četiri kategorije stipendija i potpora te će trajati do sredine siječnja, a tim natječajima, kaže prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija treba pridodati i natječaj za Fond »Aleksandar Abramov« koji je pri kraju i kroz koji će se distribuirati 250 tisuća kuna za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa. 
    
Ukupno 200 stipendija

– Ukupno će se podijeliti dvjestotinjak stipendija, a najveći broj namijenjen je studentima slabijeg socijalnog statusa te studentima diplomskih studija. Trenutačno su otvoreni natječaji za stipendije socijalne dimenzije koje su namijenjene za pokriće troškova života, a ukupni je fond 300 tisuća kuna. Jednaki iznos distribuirat će se i za studente diplomskih studija. Te se stipendije dodjeljuju s ciljem povećanja broja studenata diplomskih studija i također je riječ o stipendijama za pokriće troškova života, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako je za stipendije non-EU studenta ove godine namijenjeno sto tisuća kuna, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da na riječkom Sveučilištu trenutačno studira stotinjak stranih studenata, a jedan od ciljeva je povećanje njihovog broja. No, za to je, kaže, potrebno razvijati studije na engleskom jeziku. Do sredine siječnja otvoren je i natječaj za one koje se odnose na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta, a riječ je o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj tih stipendija bit će povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a u tu svrhu studentima će se distribuirati 200 tisuća kuna. 
    Naglašavajući kako je naglasak ovogodišnjih stipendija stavljen na socij
Potpore doktorandima 
    
    Od ukupno 1,8 milijuna kuna, koliko će se studentima podijeliti kroz trenutačno otvorene natječaje, 680 tisuća kuna prvi puta ove godine dobit će i doktorandi. Riječ je o natječaju za dodjelu potpora doktorandima za realizaciju projekata s ciljem ostvarivanja strateških ciljeva Sveučilišta. 
    – Ovdje se ne radi o klasičnim stipendijama, već o financiranju projekata koji će doprinijeti institucionalnom razvoju Sveučilišta. Po projektu će se dodjeljivati 10 tisuća kuna, a doktorandi taj iznos mogu potrošiti na što žele, međutim pod uvjetom da kroz svoje projekte doprinesu razvoju institucije, kaže prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Dodajući kako je kategorija doktoranada kroz sustav stipendiranja do sada uvijek bila izuzeta, prorektorica ističe kako se na ovaj način doprinosi znanstvenom razvoju Sveučilišta, a potpore će primiti 68 doktoranada.
 alnu dimenziju, prorektorica ističe da pravo prijave za tu vrste stipendije uz socijalni cenzus imaju i studenti roditelja koji imaju srednju ili nižu stručnu spremu. 
    
Nagrade za izvrsnost

– Ukoliko je student u toj obitelji prva generacija koja je ušla u visokoškolski sustav te primanja po članu domaćinstva ne prelaze prosječnu plaću, student ima pravo prijave. Tim stipendijama obuhvatili smo i studente koji pripadaju posebno ranjivim skupinama, odnosno studente roditelje kao i studente s invaliditetom. Razlog zbog kojeg smo se odlučili staviti veći naglasak na stipendije sa socijalnom dimenzijom je to što nam je neprihvatljiva ideja da si samo onaj tko ima novca može priuštiti obrazovanje, a samim time kasnije i bolji život, pojašnjava prof. dr. Prijić Samaržija. 
    Dodajući kako je riječko Sveučilište jedino u Hrvatskoj koje pet posto ukupnih sredstava iz pilot-projekta Programskih ugovora distribuira studentima kroz stipendije i potpore prorektorica najavljuje kako će se u siječnju raspisati i natječaj za stipendije za izvrsnost. Tim će se natječajem s milijun kuna stipendirati sto studenata te će u konačnici u ovoj akademskoj godini riječko Sveučilište prema studentima distribuirati 2,8 milijuna kuna.
 


 
''Doktorirao Stefan Ivić'', Novi list, 24. 12. 2014.
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Stefan Ivić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje i optimizacija polaganja podmorskih cjevovoda« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Stefan Ivić. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su: doc.dr. Siniša Družeta, prof. dr. Senka Maćešić, prof. dr. Luka Sopta i prof. dr. Marko Čanađija s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Josip Tambača s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)


 
''Studij informatike završilo 87 studenata'', Novi list, 24. 12. 2014.
 
SVEČANA PROMOCIJA SVEUČILIŠNI ODJEL ZA INFORMATIKU
 
 
S  promocije na Odjelu za informatiku  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Na Sveučilišnom odjelu za informatiku održana je svečana promocija 87 završenih studenata koji su stekli zvanje prvostupnik informatike, magistar edukacije informatike te magistar informatike. Zvanje prvostupnik informatike stekli su: Matko Abramović, Samanta Bartolić, Marijan Bistre, Antonia Bašković, Jan Božić, Toni Butković, Ana Damijanić, Goran Gluščić, Irena Hartmann, Jovan Jokić, Viktor Jurčić, Marko Karešin, Tina Knez, Vlatka Kraljević, Dora Krupić, Dario Lakošeljac, Kristijan Lenković, Snežana Mamula, Mihael Mamula, Manuel Maraš, Domagoj Margan, Mislav Miočević, Edvin Močibob, Romano Mušanović, Andrija Novaković, Irma Obradovac, Nikola Pamer, Sanja Pavkov, Anja Perc, Ivana Pilaj, Jure Plavčić, Nina Pošćić, Katarina Sandalj, Arian Santrač, Kristian Skender, Tomislav Slaviček-Car, Marta Stašić, Matej Šamanić, Marta Šerman, Ivan Šimac, Tomislav Šubić, Željka Šušnjić, Boris Tomas, Maja Vičić, Dino Vlahović, Ana Vuger, Valentina Vukonić, Hari Zamlić i Robert Žauhar. Zvanje magistar edukacije informatike stekli su: Marina Bajčić, Hrvoje Belančić, Slobodan Beliga, Emma Blažević, Marko Dupor, Ivana Kočić, Licia Ljubisavljević, Nenad Melinčević i Kristina Prodanović. 
    Zvanje magistar informatike stekli su: Kristina Ban, Nikola Barković, Slobodan Beliga, Ingrid Beloša, Emma Blažević, Antonio Bukvić, Dejan Dokmanović, Iva Fak, Krešimir Franić, Mario Galjanić, Zoran Grubiša, Dajana Hajdu, Ivan Ivakić, Nadja Jusufović, Mario Kranjec, Nera Majer, Krešimir Marnika, Andrej Matijević, Ema Matijević, Marina Miler, Andrea Moretti, Josipa Pavelić, Maja Perušić, Marija Prša, Hrvoje Pušelja, Sanja Rabak, Izabela Selimović, Andrea Švaglić i Luka Unuk. (I. Š. K.)
 


 
''Pajković i Peričić najbolje studentice'', Novi list, 24. 12. 2014.
 
BLAGDANSKO DRUŽENJE NA EKONOMIJI

Pajković i Peričić najbolje studentice
 
 
* Foto: S. JEŽINARIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci organizirao je tradicionalno predblagdansko druženje za suradnike i poslovne partnere u sklopu kojeg su studentima s posebnim potrebama dodijeljene novčane nagrade. Ukupno je četvero studenata dobilo nagrade u iznosu od tisuću kuna, a prema riječima dekana, prof. dr. Herija Bezića riječ je o dugogodišnjoj praksi fakulteta u sklopu koje se nagrađuju i najbolji studenti te ustanove, a ove godine najboljom studenticom preddiplomskih studija proglašena je Ivana Pajković, dok je na diplomskim studijima najbolja Tena Peričić. Dekan je ujedno uputio i čestitke ovogodišnjim jubilarcima te istaknuo kako je riječ o fakultetu s najviše e-kolegija u Hrvatskoj. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 24. 12. 2014.

PROMOCIJA
 SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU

Nova generacija doktora medicine
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci idućeg će prosinca proslaviti punih 60 godina djelovanja – najavio je na jučerašnjoj promociji nove generacije doktora medicine dekan, prof. dr. Tomislav Rukavina. Dodajući kako studenti tog fakulteta čine temelj riječke medicine, dekan je napomenuo da je zadaća fakulteta zadržati prepoznatljive temelje na kojima je stasao te je podsjetio završene studente da su odabrali težak i human poziv. 
    Novu generaciju doktora medicine čini 36 završenih studenata: Endi Alijagić, Anamarija Baković, Dejan Bakula, Davor Belčić, Indira Benjak, Vanja Blagaj, Andrea Blažeković, Kristina Blaslov, Vanja Boškić, Martina Brnardić, Ivana Buljeta, Tanja Celevska, Maja Cikać, Majk Crljenica, Goran Čović, Gordan Dorčić, Dino Doričić, Kristina Đuherić, Ana Evačić, Marin Fabijanić, Helena Fafanđel, Antun Ferenčić, Ena Filipović, Sonja Gažan, Kristina Germek, Marta Glavačević, Sara Golubić, Ivan Gracin, Franka Gregurović, Ivana Habijanec, Žana Havranek, Dario Hegediš, Tea Ivanišević, Marija Josipović, Dora Karmelić i Ingrid Kavčič. (I.Š.K.)


 
''Sveučilište u 2015. ulazi s optimizmom'', Novi list, 23. 12. 2014.
 
BLAGDANSKI PRIJEM ZNANSTVENICI, UMJETNICI I STUDENTI

Sveučilište u 2015. ulazi s optimizmom

Sveučilište raslo po financijskim i materijalnim kapacitetima, ali i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Tradicionalna blagdanska akademija na Sveučilištu   * Foto: I. TOMIĆ
            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci ima razloga u 2015. godinu ući s optimizmom – poručio je na jučerašnjem tradicionalnom blagdanskom druženju za znanstvenike, umjetnike i studente rektor prof.dr. Pero Lučin. Tu svoju tvrdnju rektor je obrazložio činjenicama da je Sveučilište u ovoj godini raslo po financijskim i materijalnim kapacitetima, ali i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu koji se dovoljno akumulirao da se u narednu godinu može ući s optimizmom. 
    – U ovoj nam je godini proračun porastao za 30 posto i to ne na temelju onoga što dobivamo od države, već zahvaljujući kompetitivnim natječajima koji su proračun povećali za 10 posto, kao i zahvaljujući strukturnim fondovima. U narednim godinama očekujemo još veći i intenzivniji rast, od najmanje 30 posto godišnje. No, u ovoj godini nismo rasli samo po materijalnim resursima, već i po intelektualnom, društvenom i kreativnom kapitalu. Znatno bolje surađujemo i imamo daleko više poduzetničkih inicijativa, a pred nama su još veći izazovi nego u 2014. godini, najavio je rektor. 
    Kao jedan od značajnijih događaja u godini na izmaku rektor je istaknuo početak provođenja Strategije Sveučilišta za naredno sedmogodišnje razdoblje u kojoj je zacrtan vrlo ambiciozan cilj preobrazbe riječkog Sveučilišta u sveučilište treće generacije naglašavajući kako se radi o cilju koji imaju sva moderna i napredna sveučilišta. Podsjećajući da Sveučilište zajednici godišnje doprinosi s 90 milijuna eura te da 10 tisuća riječkih obitelji živi upravo od Sveučilišta, rektor je kao jedan od prvih budućih projekata najavio izgradnju studentskog smještaja
Zahvale humanitarcima 
    
    Jučerašnje blagdansko druženje bilo je prilika i za zahvalu svima koji su se uključili u prikupljanje humanitarne pomoći za poplavljenu Posavinu. Naime, aktivistički odbor UniRi kao inicijator te partneri, predstavnici udruga i institucije u svibnju su formirali operativni stožer za prikupljanje humanitarne pomoći, a glavni su iznijeli studenti riječkog Sveučilišta, njih tristotinjak. Ukupno je prikupljeno 70 tona raznih potrepština, a zahvale su primili sa Sveučilišta: Giorgio Bazzara, Danijela Bradamante, Milica Czerny Urban, Žarko Dubrović, Hana Grubišić, Diana Ježina, Dinko Jurjević, Jagoda Lesica-Ježina, Hana Mahmutefendić, Sven Pal, Damir Sila-Zih, Ivana Stojanović, Slobodan Šolaja, predstavnici udruga: Sanja Bilić (Lions club Korzo), Sanela Mumirović Šahinović (Merhamet), Siniša Pucić (Socijalna samoposluga) te predstavnici institucija: Doris Šajn (Grad Rijeka), Jadranka Čubrić i Damir Urban (HGU Rijeka), Vladimir Rončević i Alen Čemeljić (HRT centar Rijeka) te Marina Vela (NK Rijeka).
 u kampusu. 
    Jučerašnji blagdanski prijam bio je i prilika, kako je istaknuo prof. dr. Lučin, zahvaliti se svima onima koji su malo više »potegnuli« u ovoj godini pa su tako znanstvenicima, umjetnicima i studentima koji su tijekom godine dobili priznanje ili nagradu za svoj rad dodijeljene zahvalnice. Ovogodišnji nagrađeni znanstvenici i umjetnici su: Iva Dekaris, Rajka Jurdana Šepić, Nevenka Ožanić, Petra Anić, Asmir Gračanin, Jasna Hudek-Knežević, Ines Jakovčić, Jasminka Juretić, Nada Krapić, Irena Miletić, Rosanda Pahljina-Reinić, Alessandra Pokrajac-Bulian, Barbara Rončević Zubković, Sanja Smojver-Ažić, Zoran Sušanj, Vladimir Takšić, Mladenka Tkalčić, Nena Vukelić, Ivanka Živčić-Bećirević, Marija Turk, Miljenko Kapović, Darko Gašparović, Bojana Brajenović-Milić, Daniel Rukavina, Dragan Čišić, Iva Mrak, Zdravko Milić, Nadija Mustapić, Jelena Roganović, Dijana Dominis Prester, Marko Turk, Vanda Juranić Lisnić, David Blažević, Željko Arbanas, Bruno Grbac, Vedran Jagodnik i Emilija Duparova, dok su ovogodišnji nagrađeni studenti: Nikola Baćac, Jean Petrić, Rino Nemarnik, Ivana Habazin, Lea Jugovac i Ana Matković.
 


 
''Studentima modernija nastava'', Novi list, 20. 12. 2014.
TEHNIČKI FAKULTET FUNKCIONALNI INDUSTRIJSKI ROBOT
 
 
Prorektor Sveučilišta  prof. dr. Zlatan Car kraj robota  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Studenti Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dobili su pravi funkcionalni industrijski robot koji će pridonijeti modernizaciji i popularizaciji nastave. Pojašnjavajući kako su sredstva za kupnju robota prikupljena dijelom iz stručnih projekata, a dijelom od fakulteta te sveučilišnih potpora, prorektor za informatizaciju riječkog Sveučilišta prof. dr. Zlatan Car ističe da je fakultetu robot ustupljen po 60 posto nižoj cijeni od tržišne, odnosno za 130 tisuća kuna. 
    – Robot će služiti za edukaciju studenata koji će ovladati njegovim upravljanjem, održavanjem, simulacijama i programiranjem. Služit će i za istraživačke svrhe, za napredne algoritme za primjenu umjetne inteligencije za vođenje i upravljanje – kaže prof. dr. Car. 
    Dodajući kako je potrebno nabaviti još dodatnu opremu čija vrijednost iznosi petnaestak tisuća eura kako bi robot bio u potpunosti u funkciji, prof. dr. Car najavljuje da je pristigli industrijski robot tek početak dolaska najmodernije opreme na Tehnički fakultet. Naime, ta je visokoškolska ustanova sa svojim projektom »Centar tehničke znanosti sjevernog Jadrana« ušla na indikativnu listu strukturnih projekata čime si je osigurala opremu vrijednu pet milijuna eura. 
    – Ideja projekta je podizanje znanstvenih i stručnih kapaciteta fakulteta, a riječ je o najmodernijoj opremi. Na projektu je radilo svo znanstveno-nastavno osoblje fakulteta, kao i svi stručni suradnici, a cjelokupna je oprema iz tehničkog područja – kaže prorektor.
    Dodajući kako se radi o tristotinjak stavki opreme različite namjene, među kojom su i napredni roboti, prof. dr. Car ističe kako se vodilo računa da sva oprema bude mobilna kako bi se u trenutku izgradnje nove zgrade Tehničkog fakulteta na Kampusu mogla preseliti u novi objekt. Dolazak opreme koja je u skladu i s fakultetskom i sveučilišnom, ali i gradskom i županijskom strategijom, očekuje se do kraja iduće godine, a potporu projektu pružili su i gospodarski subjekti te instituti. Bit će to, kaže prof. dr. Car, najmodernija oprema u regiji koja će otvoriti i mogućnost bolje suradnje s drugim sveučilištima.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Nova generacija likovnjaka krenula u ostvarenje snova'', Novi list, 20. 12. 2014.
 
PROMOCIJA SVEČANOST AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
 

Dekan Josip Butković čestitao je u ime Akademije prvostupnicima primijenjene umjetnosti i likovne pedagogije, magistrima likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti i profesorima likovne kulture 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Svečana promocija održana je u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U Rektoratu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija Akademije primijenjene umjetnosti. Čestitajući novoj generaciji završenih studenata u ime cijele Akademije dekan prof. dr. Josip Butković poželio im je da ostvare snove i realiziraju vlastite potencijale te im je zaželio uspjeha u budućem privatnom i poslovnom životu. 
    Svečanim činom promocije zvanje prvostupnik primijenjene umjetnosti stekli su: Nataša Alavanja, Denis Barbić, Rahela Brkljačić, Viktor Funčić, Mateo Grubišić, Zvonimira Karavida, Mislav Lešić, Ivona Maslak, Elizabeta Močibob, Rebeka Posavec, Ivan Radeka, Tina Radosavljević, Monika Šangulin, Dorijan Šikić, Silvana Vodnica Filčić, Anira Vranjić i Nevena Živić. Zvanje prvostupnik likovne pedagogije stekli su: Matija Bajc, Tanita Brajković, Josipa Čeliković, Larisa Dragelj, Sanja Gergorić, Doris Iskra, Gabriela Jozić, Doris Klopotan, Dina Krajačić, Claudia Lešnjaković, Tijana Lovreković, Rene Mahulja, Renata Mikolaj, Nicol Nefat, Matej Purgar, Ivan Reljac, Sanjin Simčić, Ana Tadej, Lucija Ukić, Emanuel Varović i Toni Žufić. 
    Zvanje magistri likovne pedagogije stekli su: Paolo Folo, Ana Goričanec, Larisa Grabar, Lara Jugovac, Josipa Komljenović, Renata Leljak, Stjepan – Emanuel Mandekić, Tomislav Mirković, Petra Nježić, Ines Prpić, Izabela Raunik, Suzana Ravaršan, Mateja Rusak i Dina Zebec, dok su zvanje magistar primijenjene umjetnosti stekli: Elena Arsova, Nensi Benazić, Adi Franković, Andreja Jandrečić, Sanja Jovanović, Rober Maloić, Tijana Mihailović, Doris Mokrović, Silvester Ninić, Ada Osmanagić, Mišel Periša, Petra Pletikos, Jana Plovanić, Kristina Pongrac, Snježana Rumora, Boris Sekulić, Marijana Smolić, Tamara Tokić, Dino Topolnjak, Sanita Zorić i Maja Žugec. Zvanje profesor likovne kulture stekli su: Ingrid Ferkovich Vučković, Mirjana Kuharik i Edita Matan.
 


 
''Alan Šustić prvi dekan Zdravstvenih studija'', Novi list, 19. 12. 2014.
 
NOVI FAKULTET
 
Alan Šustić prvi dekan Zdravstvenih studija
 
 
Alan Šustić započeo mandat  * Foto:  S. DRECHSLERRIJEKA » Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci jučer je jednoglasno za prvog dekana te novoosnovane ustanove izabralo prof. dr. Alana Šustića. Donedavni dekan Medicinskog fakulteta bio je jedini kandidat za dekansko mjesto nove riječke visokoškolske ustanove, a jučer mu je počeo teći trogodišnji mandat. Naglašavajući kako se radi o prvom fakultetu takve vrste u Hrvatskoj, dekan je istaknuo da je takav način školovanja zdravstvenih djelatnika uobičajena inozemna praksa te u tom pogledu Hrvatska kaska za Europom. 
    – Misija fakulteta je iznjedriti prvu generaciju diplomiranih zdravstvenih radnika kojima će se otvoriti mogućnost kretanja i prema doktorskim studijima, dok je vizija fakulteta brzo se profilirati kao vodeća kuća u široj regiji, istaknuo je prof. dr. Šustić. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija doktora dentalne medicine'', Novi list, 18. 12. 2014.
 
SVEČANA PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 
 
Promocija nove generacije doktora dentalne medicine  * Foto: S. DRECHSLER
            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora dentalne medicine. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija zvanje doktor dentalne medicine stekli su: Andrea Aleksovska, Rok Kavčič, Patricija Križman, Gabrijela Senković, Milan Pečnik, Anja Povalec, Davor Vučinić, Eduard Paljušaj, Lana Radović, Sanja Vukas, Tina Babić, Mateja Boltižar, Ivona Grgić, Haris Šabić, Zoran Popović, Andrea Gavrić, Ruth Munjiza, Marijana Matijević, Paola Pavačić, Ilona Janko, Melhior Šikić, Dajana Deković, Matija Šoštarek, Martina Brumini, Marko Grgurić, Nevena Ivančević, Anja Gavrić, Iva Nikolić, Mirjam Gorjan, Ivan Lošćac, Patrizia Kinkela, Ivana Šop, Cvita Sesar, Bernarda Mrak i Damir Šehić. (I. Š. K.)



 
''On-line suveniri sa sveučilišnim logom'', Novi list, 16. 12. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI POKRENULI WEB SHOP
 
On-line suveniri sa sveučilišnim logom
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište koje je na svojim web stranicama pokrenulo web shop koji u svojoj ponudi nudi suvenire s logom riječkog Sveučilišta. Iako je za hrvatske okvire riječ o pionirskom poduhvatu, direktor Kampusa d.o.o., prof. dr. Tonči Mikac, tvrtke koja je pokrenula sveučilišnu internet prodaju, ističe da svako Sveučilište mora imati svoj web shop, a jedan od razloga je dostupnost proizvoda sa sveučilišnim logom bivšim studentima u inozemstvu. 
    – Riječ je o svojevrsnoj suvenirnici, a nakon suvenirnice u zgradi Sveučilišnih odjela, odlučili smo pokrenuti i on-line prodaju pomoću koje ujedno stvaramo i sveučilišni brand, odnosno definiramo vizualni identitet Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Mikac. Do sada su, kaže, on-line uglavnom naručivali fakulteti, a ono što se nudi su šalice, kaše, majice, stickovi, papirnate vrećice, privjesci, kišobrani, torbe, kravate i slične potrepštine. Ponuda web shopa, najavljuje prof. dr. Mikac, u budućnosti će se i proširivati. (I. Š. K.)
 


 
''Nova generacija inženjera građevine'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
SVEČANOST NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU PODIJELJENE DIPLOME

Nova generacija inženjera građevine

Ovo je prvi korak u vašem profesionalnom razvoju koji će trajati idućih nekoliko desetljeća, kazala je diplomantima dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš

 
 
Diplomanti Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije stručnih specijalista, stručnih prvostupnika te magistara inženjera građevinarstva, a čestitajući diplomantima dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš istaknula je da je diploma koju su stekli prvi korak u profesionalnom razvoju koji će trajati idućih nekoliko desetljeća. 
    Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni specijalisti inženjer građevinarstva stekli su: Boris Škorić, Dario Skender, Bojan Novak, Dragutin Maltar, Boris Perković i Damir Nadarević, dok su završetkom stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli: Tomislav Paparić, Matija Tomašić, Jovan Erić, Tomislav Ojurović, Matea Maurić, Antonija Marković, Mario Plejić, Doris Derosi, Luka Breščić, Luka Španjić, Stefan Krošnjak, Antonio Fabris, Saša Rađenović, Stefan Pavletić, Ivan Pičuljan, Mariana Milić, Mate Čulina, Marko Stepić, Roberto Privileggio, Dukagjin Noka, Nikolina Banko, a s pohvalom isti je studij završila Mateja Jurišić. 
    Završetkom sveučilišnog diplomskog studija građevinarstvo zvanje magistar inženjer građevinarstva stekli su: Mateja Brečević, Tea Šaravanja, Nenad Hunjadi, Daniela Nežić, Monika Brozinić, Denis Volarić, Matej Sinčić, Dario Jakovljević, Martina Vičević, Mate Primorac, Antonija Birkić, Iva Barbis, Ivona Duždagić, Nikola Mitrović, Marin Linić, Nikolina Durbić, Dominik Sabalić, Katarina Pedić, Luka Obradović, Neva Hero, Aleksandra Vujnović, Martina Bakarić, Marko Matešković, Maroje Obuljen, Andro Večerina, Filip Šolar, Mateo Pahović, Doris Perčulija, Mauro Grbac, Damir Milković, Ana Licul, Frano Greguš, Nikola Mijandrušić, Mladen Miletić, Danijel Perić, Zvjezdana Mitrić, Marko Vampovac, Deni Jurešić, Vedran Hrvatin, Darjan Černe, Dajana Hrvatin, Dani Smojver, Lidija Mesić, Anita Rubil, Marko Martinović, Martina Rojnić, Romeo Markač, Martina Cservenak, Radmila Jovanović, Eni Vodopija, Josip Rubeša, Ivica Maljur, Mladen Jurčević, Kanita Mržljak, Jelena Franjković, Branimir Tauzer, Marica Trbović, Luka Tintor, Marija Vuljanić, Matija Jerčinović, Dijana Milanović, a isti studij s pohvalom su završili: Nikolina Banić, Sanja Bonefačić, Patricia Meandžija, Manuela Činko, Nives Balenović, Ana Sertić, Hani Glavinić, Matej Popeškić, Anja Vidović, Ivan Zambon, Hrvoje Vido i Matija Posavec, dok su s velikom pohvalom studij završili: Robert Hinnawi, Marina Krajina i Mislav Paštar te s najvećom pohvalom: Sara Grbčić, Davor Stipanić, Rino Nemarnik, Vjekoslav Janjić, Mateo Čakarun i Bojana Knežević. Završetkom sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva zvanje diplomirani inženjeri građevinarstva stekao je Mario Novaković.


 
''Traže se najbolji studentski radovi'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
NATJEČAJ STUDENTSKI ZBOR
 
Traže se najbolji studentski programi
 
 
RIJEKA » Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za studentske programe u 2015. godini, a natječajem će biti financirane kategorije zabava, međunarodna suradnja, studentski mediji, znanstveno stručni programi, sport, programi studenata s posebnim potrebama, društveno korisni projekti i ostalo. Pravo sudjelovanja imaju svi studenti Sveučilišta u Rijeci, studentske udruge upisane u Registar studentskih udruga i drugih studentskih organizacija na Sveučilištu u Rijeci, grupe studenata koje djeluju na sveučilišnoj razini te studentski zborovi sastavnica Sveučilišta. Projekti se prijavljuju putem online sustava, a natječaj je otvoren do 15. siječnja. 
    Na prošlogodišnji natječaj prijavljeno je 125 projekata u ukupnoj vrijednosti većoj od 6 milijuna kuna, a kroz natječaj je financirano 96 projekata u vrijednosti preko 750 tisuća kuna. Najviše su sredstava tražili studenti Medicinskog fakulteta u Rijeci, kojima je najviše sredstava i odobreno, a slijedili su ih projekti prijavljeni na razini sveučilišta, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Pravni fakultet. (I. Š. K.)
 


 
''Riječkim studentima moderni laboratoriji'', Novi list, 15. 12. 2014.
 
RAZVOJ NOVIH RJEŠENJA SAMSUNG ULOŽIO 300 TISUĆA KUNA
 
Riječkim studentima moderni laboratoriji

Laboratoriji za razvoj mobilnih aplikacija, projekt CARNeta i Samsunga, otvoreni su u zgradi Sveučilišnih odjela te na Tehničkom fakultetu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Studenti su dobili 16 najnovijih pametnih telefona, jednako toliko tableta i pametnih satova * Foto: V. KARUZARIJEKA » Studenti Sveučilišta u Rijeci dobili su mogućnost dodatne edukacije, istraživanja i razvoja novih programskih rješenja uz podršku najnovijih informacijskih tehnologija, a riječ je o Laboratoriju za razvoj mobilnih aplikacija koji je otvoren u zgradi Sveučilišnih odjela te na Tehničkom fakultetu. Radi se o zajedničkom projektu CARNeta i tvrtke Samsung Electronics Adriatic koji je ostvaren uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a koji će studentima omogućiti interaktivno učenje o programiranju i razvoju mobilnih aplikacija. 
    Navodeći kako je Samsung u opremanje učionica uložio 300 tisuća kuna, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatan Car ističe da su riječki studenti dobili ukupno 16 najnovijih pametnih telefona, jednako toliko tableta i pametnih satova. 
    – Svaki laboratorij ima i SmartTV prijamnik, a uz dodatnu edukaciju studenata laboratoriji otvaraju i mogućnost suradnje na zajedničkim istraživačkim projektima. Laboratoriji će pomoći u unapređivanju sustava obrazovanja, a vežu se i na projekt e-škole, navodi prorektor. 
    Laboratoriji će razvijati i softver Samsung School u smjeru prilagodbe postojećeg za potrebe studenata i nastavnika na fakultetima i potrebe visokog obrazovanja općenito, a studenti će imati priliku realizirati svoje ideje i nastaviti obrazovanje koristeći najmodernije tehnologije. Dodajući kako je takav laboratorij prije mjesec dana otvoren i na Sveučilištu u Osijeku, prof. dr. Car najavljuje da će se najnovijom Samsungovom opremom od idućeg semestra služiti studenti studija računalstva na Tehničkom fakultetu, kao i studenti informatike. 
    – Ideja je da laboratoriji služe i za programe cjeloživotnog obrazovanja koji su u postupku razvoja, a vjerujemo da će nam ova najmodernija tehnologija, kao i pristup sustavu za razvoj aplikacija, povećati kvalitetu studenata koji izlaze iz sustava – kaže prof. dr. Car. 
    Samsungov program digitalnog obrazovanja trenutno obuhvaća više od 45 tisuća školaraca i 6 tisuća nastavnika diljem svijeta, a prof. dr. Car ističe kako se ujedno opremanje Laboratorija poklapa s gradskom i županijskom strategijom razvoja ICT tehnologija, ali i sa sveučilišnom Strategijom.
 


 
''Sporazum o suradnji'', Novi list, 13. 12. 2014.
 
GRAD, SVEUČILIŠTE I MICROSOFT
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Grad Rijeka i Sveučilište u Rijeci jučer su s Microsoft Hrvatska potpisali sporazum o suradnji s ciljem primjene tehnoloških rješenja u korist građana te poslovne i akademske zajednice. Pojašnjavajući kako se sporazumom Microsoft Hrvatska obavezuje pružati konkretnu savjetodavnu kako bi se ideje pretvarale u poslovni model pomoć direktor Ivan Vidaković najavio je i pomoć u prilagodbi sveučilišnog kurikuluma u smjeru poticanja poduzetništva među studentskom populacijom. 
    – Cilj je mladima omogućiti ulazak u svijet poduzetništva još za vrijeme školovanja, a ne tek kada završe obrazovanje. Želimo im pomoći da ulaze u projekte te osnivaju i pokreću poduzeća, najavio je Vidaković. 
    Dugoročno je cilj projekta postići prepoznatljivost grada u kojem se proizvodi kvalitetan softver te otvaraju nova radna mjesta u ICT sektoru, a jedna od konkretnih inicijativa je uključivanje Grada Rijeke u u program edukacije o razvoju softverskih rješenja. Riječ je o Microsoft Softwere StartUp Akademiji koja je za polaznike besplatna, a Grad je pružio financijsku podršku u iznosu od 50 tisuća kuna. Grad godinama koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije za unapređenje rada gradske uprave i poboljšanja života svih građana, rekao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. (I. Š. K.)
 


 
''Novi magistri elektrotehnike i računalstva'', Novi list, 13. 12. 2104.
 
PROMOCIJA SVEČANOST NA TEHNIČKOM FAKULTETU
 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je promovirana nova generacija magistara inženjera elektrotehnike i računalstva, a podsjećajući kako su za osnutak Tehničkog fakulteta i njegov kasniji razvoj bile ključne 50-e i 60-e godine prošloga stoljeća, dekan prof. dr. Goran Turkalj kazao je da se u tim dekadama Rijeka prometnula u središte najrazvijenije industrijske regije na istočnoj strani Jadranskoga mora. 
    Jedna od najbrže rastućih industrijskih grana bila je tada i metaloprerađivačka industrija s kompanijama koje su zapošljavale i po nekoliko tisuća radnika, a za takvu je industriju, kazao je dekan, trebalo školovati i dovoljan broj inženjera tehničke struke te je stoga prije 54 godine osnovan Strojarski fakultet. 
    Tehnički fakultet danas je ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija, računalni centar, knjižnicu te 5 administrativno-stručnih službi, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Andrej Turk, Dean Vukajlović, Paulo Šanko, Alfred Korić, Sanjin Ljutić, Damir Vučko, Ivan Legović, Igor Rudan, Romano Morožin, Dario Brozović, Marijo Brozović, Igor Rački, Mauro Ćiković, Ana Jukić, Kristian Lazarić, Leila Luttenberger, Alex Simonelli, Filip Žugčić, Nikola Baćac, Alen Konović, Ivan Šamanić, Mirjan Červar, Saša Crvak, Josip Friš, Boris Marković, Stefan Milokanović, Saša Ogrizović, Marko Pičuljan i Ivan Tomljanović, dok su završetkom diplomskog studija računalstva zvanje magistar inženjer računalstva stekli: Jean Petrić, Lara Simčić i Alen Siljan. (I. Š. K.)


 
''Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava'', Novi list, 13. 12. 2014.
PRAVNI FAKULTET MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
 
Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava
Želi se intenzivirati izvannastavnu suradnju između profesora i studenata

 
 
Sudionici konferencije inspirirane bolonjskim procesom  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana međunarodna konferencija »Proces preobrazbe hrvatskog visokoobrazovnog sustava«. Naime, ovom konferencijom, koja je inače inspirirana bolonjskim procesima, želi se produbiti i intenzivirati izvannastavnu suradnju između profesora, asistenata i studenata na fakultetu. 
    Da je u tom smislu riječki Pravni fakultet na pravom putu, svjedoči i Zbornik koautorskih radova nastavnika i studenata ovog fakulteta koji je predstavljen u sklopu ove konferencije. Treba naglasiti da su Zbornik uredili Gabrijela Mihelčić, Eimila Mišćenić, Nataša Hadžimanović i Dejan Bodul. Tako ovaj Zbornik problematizira, tj. objašnjava proceduru, prava i obaveze po kojima studenti unajmljuju stan ili dižu studentski kredit. Također, govori se o mobilnosti studenata i fleksibilnosti studiranja kao preduvjeta uključivanja hrvatskih sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja. 
    U svojim uvodnim govorima o ovoj, novoj i praktičnoj obrazovnoj razini na riječkom pravu također su pohvalno govorili uvodničari: Nataša Hadžimanović, znanstvena suradnica za komparativno i međunarodno privatno pravo s Max-Planck-Instituta u Hamburgu, Zlatan Meškić, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zenici, Snježana Prijić Samaržija, prorektorica za studije i studente Riječkog sveučilišta i Dario Đerđa, prodekan za nastavu Pravnog fakulteta. 
    Zanimljivo je izdvojiti da je do Zbornika i Konferencije zapravo došlo na inicijativu predstavnika studenata na ovom fakultetu. Dogovoreno je, naime, da nastavnici i studenti zajedno analiziraju i obrade teme koje se odnose na probleme s kojima se studenti najčešće susreću tijekom svojega visokoškolskog obrazovanja. Nastavnici su studente upoznali s osnovama metodologije izrade znanstvenih radova u pravnoj i srodnim društvenim znanostima te su produbili uvide o problematici vezanoj uz aktualnu preobrazbu visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj. 
    U konačnici u ostvarivanje projekta uključili su se i renomirani znanstvenici sa sveučilišta i znanstvenoistraživačkih institucija iz regije i Europe pa je sam projekt prerastao svoje prvotno zadane okvire.


 
''Udružene kritike aktualnoj politici'', Novi list, 12. 12. 2014.
 
TRIBINA SVEUČILIŠTE I GOSPODARSTVO
 
Udružene kritike aktualnoj politici
 
 
Bez jasne strategije gospodarstva nema razvoja    * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Pred nama je veliki društveni konflikt između onih koji vode političke procese i onih koji imaju znanja i ja vidim da će taj konflikt vrlo brzo izaći na vidjelo, izjavio je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin na tribini »Sveučilište i gospodarstvo – što mogu učiniti jedno za drugo« održanoj u okviru Dana Medicinskog fakulteta u Rijeci. Na okruglom stolu koji je okupio predstavnike Sveučilišta, uspješnih riječkih firmi i HGK-a u više su navrata upućene kritike aktualnoj politici koja nema jasne strategije gospodarstva i razvoja koje bi generirale i ostale strategije pa tako i one sveučilišne. 
    – Nažalost, naše je gospodarstvo potrošeno do kraja i nekoliko dosadašnjih vlada žrtvovalo je njegovu konkurentnost za kupovinu socijalnog mira. Nemamo vršnu strategiju na koju bi se nadovezivale i ostale strategije, istaknuo je predsjednik uprave JGL-a Ivo Usmiani opisujući model uspjeha riječke farmaceutske tvrtke na globalnom tržištu isključivo kroz izlazak s hrvatskog tržišta koje je malo i stagnira godinama. 
    Boris Popović, direktor Alarm Automatike, smatra pak da je sinergija sveučilišta i gospodarstva u nas jako mala i upravo u lošoj integraciji pojednih sektora leži i spori rast gospodarstva kao i cijelog društva. Slično razmišlja i dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina koji je upozorio na potpunu blokadu informacija koja postoji između pojedinih fakultetskih odjela, fakulteta i sveučilišta. 
    Bivši dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić u Sveučilištu vidi veliki potencijal podsjećajući da je ono i generator zarade pa tako trećina studenata koja ovdje studira dolazi iz drugih sredina te Rijeci godišnje ostavlja 60 milijuna eura. 
    – Nisam siguran da politike to prepoznaju jer se vrlo malo tog novca vraća Sveučilištu. S druge strane, u Pragu u ovom trenutku studira 240 tisuća stranih studenata i prihodi koje oni donose tome gradu deset su puta veći nego što Prag uprihoduje od turizma, rekao je Šustić. (B. Č.)
 


 
''NOVINA.RI'' otvara vrata medijskog svijeta'', Novi list, 12. 12. 2014.
 
UGOVOR O SURADNJI SVEUČILIŠTE U RIJECI I NOVI LIST

NOVINA.RI otvara vrata medijskog svijeta
 
Riječ je o suradnji u sklopu cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva pod nazivom Škola novinarstva
 
Ugovor potpisali Neven Klarin i Pero Lučin * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i predsjednik Uprave Novoga lista d. d. Neven Klarin potpisali su sporazumu kojim se uspostavlja suradnja iz područja novinarstva pod nazivom Škola novinarstva: Etika, Kultura, Oblikovanje – NOVINA.RI. Pojašnjavajući da se radi o programu kojim će se otvoriti prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke, rektor je istaknuo da se u program mogu uključiti ljudi različitih kvalifikacija, ali sa sveučilišnim obrazovanjem. 
    – Riječ je o zajedničkom programu koji će osigurati mogućnost prilagođavanja tržištu rada i kojim će se otvoriti prostor za obrazovanje ljudi u okvirima struke, kroz izravan rad u novinarskom poslu. Program će se odvijati i na Sveučilištu i u Novom listu – kazao je rektor. 
    U realizaciji programa NOVINA.RI, prema Klarinovom pojašnjenju, Novi list će poslužiti kao platforma na kojoj će polaznici shvatiti bit rada u medijima. 
    – Nov
Praksa u Novom listu 
    
    Natječaj za upis novog programa cjeloživotnog obrazovanja prema najavama voditeljice projekta sa sveučilišne strane, doc. dr. Nataše Lah s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, bit će raspisan početkom iduće godine, a maksimalno će se primiti 35 polaznika koji će proći 144 sati izobrazbe, od čega će se 72 sata realizirati u Novom listu. 
    – Svega 20 posto programa odnosi se na predavanja koja će voditi profesori u zvanjima, a jednak je postotak namijenjen i tematskim raspravama te tribinama koje će voditi novinari mentori. Vrsta ovog programa je usavršavanje s ECTS bodovima, a radi se o obliku formalnog obrazovanja. Znanstveno je područje interdisciplitarno. Program će trajati 30 tjedana, a pravo prednosti upisa imaju polaznici društveno-humanističkih i umjetničkih područja – najavila je doc. dr. Lah. 
    Po završetku programa polaznici će dobiti potvrdu Sveučilišta, a nositelj kolegija političko novinarstvo bit će prof. dr. Inoslav Bešker, dok će novinar mentor biti Branko Mijić. Nositelj kolegija komunikacijska etika bit će pak prof. dr. Nenad Mišćević, a novinar mentor Predrag Lucić, dok će nositelj kolegija kultura i mediji biti doc. dr. Lah, koja će ujedno preuzeti i mentorski rad. Kolegij vizualizacija medija povjeren je doc. dr. Katarini Rukavina, a vode se pregovori da mentor bude Mirko Ilić, dok će nositelj kolegija interakcija medija i društvenih aktera biti prof. dr. Dražen Lalić, a novinar mentor Neven Šantić.
 i list je podloga na kojoj je najbolje kroz praktičan dio shvatiti kako se oblikuju novine. Ovaj je projekt nešto što će polučiti uspjeh i interes čitateljske javnosti – istaknuo je Klarin. 
    Prema ocjeni člana Uprave Novog lista Alberta Faggiana, program NOVINA.RI revolucionarni je programu, jer se studentima velikom količinom praktičnog rada omogućava da odrade praksu koju neće ocjenjivati samo njihovi profesori i mentori, već i čitatelji. 
    – Novi list i Sveučilište potpuno su kompatibilni u željama i nastojanjima, imamo osnovnu funkciju proizvodnje kvalitetnih kadrova te podizanja kulturološke razine i razine društvene svjesti. Ideja je da se radovi studenata publiciraju u prilogu Novog lista, što će predstavljati novinu u novini, a na taj će se način praktičan rad polaznika valorizirati – kazao je Faggian. 
    Naglašavajući kako se ne radi o još jednom tečaju ili školi tipa – novinarstvo u deset lekcija, kolumnist Novog lista Branko Mijić istaknuo je da je studij zamišljen kao nešto potpuno drugačije od onoga što danas postoji u Hrvatskoj. 
    – Mediji su grana industrije koja se u svijetu najbrže i najviše razvija, a mediji u 21. stoljeću traže neke nove ljude i mi smo sigurni da ćemo otvarajući vrata Novog lista ljudima željnim znanja pružiti ono što na studijima nisu imali – zaključio je Mijić.



I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Nasilje maloljetne djece nad roditeljima'', Novi list, 11. 12. 2014.
ZNANSTVENA MONOGRAFIJA
 
 
Prof. dr. Jasminka Zloković   * Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Manipulacija i psihološko nasilje, a potom i materijalno iskorištavanje, kao i tjelesno nasilje najčešći su oblici nasilja maloljetne djece nad roditeljima – pokazalo je to istraživanje prof.dr. Jasminke Zloković s Odsjeka za pedagogiju Sveučilišta u Rijeci koje je objavila u svojoj najnovijoj znanstvenoj monografiji »Obiteljski diskurs u kontekstu nasilja maloljetne djece nad roditeljima«. Na jučerašnjem predstavljanju knjige, u kojoj se iznose i konkretni slučajevi nasilja maloljetnika nad roditeljima, autorica je istaknula da se nada kako će knjiga biti poticaj za podizanje kvalitete društva pojašnjavajući da je sadržaj knjige oblikovan da bude razumljiv ne samo znanstvenoj nego i široj publici. 
    – Nadam se da se ni jedan roditelj neće prepoznati u knjizi, a bila bih najsretnija osoba na svijetu kada sadržaj knjige ne bi bio realnost. Međutim mnogi roditelji i djeca nikada se ne zagrle i žive u stresu i strahu. Još uvijek živimo u društvu koje tolerira nasilje. U Hrvatskoj se i dalje mogu tući žene, a posebno rizičnu skupinu čine osobe na margini društva, kao što su ovisnici, a prema kojima se ponašamo kao prema socijalnom smeću, istaknula je prof. dr. Zloković. 
    
    Prema njenom istraživanju, 16 posto maloljetnika manipulira roditeljima, 14 posto vrši psihološko nasilje, 10 posto materijalno iskorištava svoje roditelje, a to iskorištavanje nerijetko ide i do podizanja kredita, dok 4,8 posto vrši tjelesno nasilje i u tom obliku nasilja zastupljenije su djevojčice nego dječaci. 
    Dodajući kako roditelji danas sve češće vode »popustljiv« odgoj, voditelj Ureda za obitelj Riječke nadbiskupije mons. Ivan Nikolić istaknuo je jučer da i Ured koji vodi uočava da u obitelji dolazi do zamjene uloga. 
    
    Ocjenjujući temu nasilja djece nad roditeljima intrigantnom, pročelnica Odsjeka za pedagogiju doc.dr. Kornelija Mrnjaus istaknula je kako se autorica i u svom dosadašnjem radu bavila društvenim problemima i tabu temama, a u Hrvatskoj i u svijetu prepoznata je kao znanstvenica koja se zalaže za ljudska prava.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
''Na tržište rada prošle godine ''isporučili'' 422 diplomanta'', Novi list, 10. 12. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI
 SVEČANA SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA NAJSTARIJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Na tržište rada prošle godine »isporučili« 422 diplomanta

U protekloj akademskoj godini diplome je dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva, što govori o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja – rekao je dekan prof. dr. Tomislav Rukavina 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Sudionici svečane sjednice Fakultetskog vijeća   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U protekloj akademskoj godini na Medicinskom fakultetu u Rijeci diplomirala su 422 studenta, od čega je diplome dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva. Na ovaj podatak podsjetio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina, ističući da ove brojke dovoljno govore o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja. 
    – Planovi su nam postati visoka školska ustanova priznata u međunarodnom okruženju. Nastojimo uključiti što više studenata u nastavu kroz sustav demonstratura, a posebno mjesto ima naša izdavačka djelatnost u kojoj smo tijekom prošle godine objavili 17 naslova, dok ih je ove godine objavljeno 13. Svi su naslovi prvenstveno udžbenici za naše studente, kazao je Rukavina. Naglasio je dobru opremljenost fakulteta za istraživanja, publikacije znanstvenika u visokoindeksiranim časopisima te broj od oko 150 mladih asistenata i novaka na fakultetu, koji predstavljaju budućnost riječke medicine. 
    
Sveučilišna bolnica

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin iznio je prilično optimistične brojke koje govore o konstantnom rastu riječkog Sveučilišta koje na godišnjoj razini, unatoč krizi, raste od dva do pet posto. 
    – Ove smo godine rasli tri posto, no kad tome dodamo novac Europske unije, taj rast iznosi 25 posto, a toliko ćemo zasigurno rasti i u iduće dvije godine – očekuje Lučin. 
    I ovaj put govornici svečane sjednice dotaknuli su se sveučilišne bolnice. Tako rektor riječkog sveučilišta smatra da svi prisutni na jučerašnjoj svečanoj sjednici trebaju donijeti odluku o formiranju takve ustanove u Rijeci. 
    – Pritom ne mislim na zgradu, već na organiz
Titula najprofesora prof. dr. Ivici Paviću 
    
    Na svečanoj sjednici proglašeni su i najbolji studenti, mladi znanstvenici i profesori fakulteta prema izboru studenata. Titula najboljeg profesora prema izboru studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci ove je godine pripala prof. dr. Ivici Paviću. Najboljom znanstvenicom u temeljnim medicinskim znanostima proglašena je dr. Slađana Bursać sa Zavoda za molekularnu medicinu i biotehnologiju, dok su najboljima u području dentalne medicine i javnog zdravstva proglašene dr. Ivana Mikolašević s Klinike za internu medicinu i dr. Anja Petaros sa Zavoda za sudsku medicinu.
 aciju takve, sveučilišne bolnice – poručio je Lučin, ističući da riječko Sveučilište u ovom trenutku zauzima 1.125. mjesto u svijetu i 468. u Europi, dok je na biomedicinskom području naše Sveučilište na 980. mjestu. 
    – Mislim da možemo ostvariti bolji rezultat. Onog trenutka kad uđemo među prvih 300 u Europi, moći ćemo reći da smo postali istraživački centar – zaključio je Lučin. 
    
Najbolji studenti

Najbolji studenti medicine u prošloj godini su: Gabrijela Pejkić, Igor Rubinić i Krešimir Vido kao studenti prve godine, za najboljeg studenta druge godine proglašen je Juraj Obradović, najbolji na trećoj godini su Ivona Jerković i Matea Tomasić, najbolja studentica četvrte godine je Marija Debelić, dok je najbolja studentica pete godine Mia Prebeg. 
    Najbolji na studiju dentalne medicine u protekloj godini su Aleksandar Pupovac koji je proglašen najboljim studentom prve godine, Nives Žauhar kao najbolja studentica druge godine, priznanje za najboljeg studenta treće godine dobio je Luka Mirković, dok je najbolja studentica četvrte godine Ema Saltović. Najbolji student u preddiplomskom sveučilišnom studiju sanitarnog inženjerstva je Tedi Fućak, dok je na diplomskom studiju sanitarnog inženjerstva najboljom proglašena Anamaria Trbović. 
    Najbolji studenti stručnog studija sestrinstvo su Patricija Jakopović i Šeila Miljković, dok su najbolji studenti fizioterapije Nikolina Buketa i Ivona Brajković. Najbolji studenti medicinsko-laboratorijske dijagnostike su Nives Ražnjević i Dina Ramić. 
    Nagrade su dodijeljene i najboljim diplomiranim studentima pa su tako nagrade dobili Tea Ivanišević kao najbolja diplomirana doktorica medicine, Matko Oguić kao najbolji diplomirani doktor dentalne medicine, Martina Barbarić kao najbolja prvostupnica sanitarnog inženjerstva te Irena Kaligari kao najbolja magistra sanitarnog inženjerstva. Najbolja diplomirana doktorica medicine prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta je Vera Tomas, a najbolji diplomanti stručnih studija su: Ivana Jelinek, Valentina Čalić, Marko Dombi i Ana Mohorić.


 
''O zdravstvu iz ekonomske perspektive'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
PROMOCIJA KNJIGE PLOD DVOGODIŠNJEG RADA STRUČNJAKA EKONOMSKOG INSTITUTA

O zdravstvu iz ekonomske perspektive

Potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je urednica knjige Maja Vehovac

 
 
S predstavljanja knjige »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« knjiga koja je nastala kao produkt dvogodišnjeg rada tima ekonomista s Ekonomskog instituta, jučer je predstavljena u Rijeci. Knjiga bi trebala poslužiti zdravstvenoj, stručnoj te cjelokupnoj javnosti za bolje razumijevanje ekonomske argumentacije o financiranju zdravstva, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj potrošnji, pitanjima efikasnosti u zdravstvu, utjecaju percepcija korisnika zdravstvenih usluga na njihovu kvalitetu, kao i važnosti ekonomskih evaluacija u donošenju zdravstvenih odluka. Osim toga, knjiga bi trebala poslužiti i približavanju zdravstvenih studija društvenim znanostima. 
    – Oko 8,5 posto BDP-a otpada na zdravstvo, a kako naš opada, udio zdravstva u BDP-u postaje sve veći. Bez obzira na BDP, potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No, nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je na jučerašnjem predstavljanju urednica knjige Maja Vehovac. Prema njezinim riječima, povijesno i tradicionalno, o zdravstvu u Hrvatskoj uglavnom raspravljaju stručnjaci medicinske struke te nerijetko svaka komunikacija sa stručnjacima iz drugih znanstvenih područja nailazi na probleme zajedničkog jezika i međusobnog razumijevanja. 
    – Osvrnemo li se na zdravstvo u Hrvatskoj, čini se da zdravstveni sustav već jako dugo živi i djeluje s najavama reformi i njihovog provođenja. Budući da nema jedinstvenog međunarodnog recepta za uspješnu reformu, ona se u svakoj zemlji provodi u okviru nacionalnih ekonomskih mogućnosti i postojećih institucionalnih ograničenja. Prilagođavanje domaćeg zdravstvenog sustava stranim dobrim praksama često ne rezultira jednako uspješnim rješenjima, rekla je Vehovac, podsjećajući da zdravstveni sustav u nas već dugo živi od reforme do reforme čiji se rezultati iz ekonomske perspektive čine dvojbeno uspješnima. Razlog tome, kako je dodala, jest i u činjenici što se reforme često provode bez analiza učinaka reformi, a dokumentacija, ako i postoji, često nije dostupna javnosti, što za javno financiranje tako važne usluge kao što je zdravstvo nije prihvatljiva praksa. (B. Č.)


 
''Monika Rajkovača najbolja studentica'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
JUBILEJ DESET GODINA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Monika Rajkovača najbolja studentica

Nagradu za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti dobila Ivana Šepac, za najbolje umjetničko djeloAleksandra Ana Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Tradicionalna izložba studentskih radova * Foto: M. GRACINRIJEKA » Tradicionalnom izložbom studentskih radova i svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jučer je proslavila svoj prvi jubilej, 10. godišnjicu postojanja. Poput prijašnjih godina u sklopu izložbe koja se održala petu godinu zaredom proglašeni su najuspješniji studenti, a jučer je tu titulu odnijela Monika Rajkovača. Riječ je o nagradi za koju se natječu studenti preddiplomskih i diplomskih studija, s najmanjim prosjekom ocjena 4,0 tijekom studija, a prema prijedlogu nastavnika ove godine predloženo je 27 studenata s 33 izložena studentska rada. Izložba studentskih radova uključuje raznovrsne tehnike i medije od likovnih do primijenjenih i izvedbenih. Osnovna namjena nagrade je da profesori istaknu, stimuliraju i nagrade svoje najbolje studente, a uz nagradu za najboljeg studenta jučer je dodijeljena i nagrada za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti koju je dobila Ivana Šepac. Nagrada za najbolje umjetničko djelo pripala je pak Aleksandri Ani Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića. 
    Naglašavajući kako su jučerašnja izložba i dodjela nagrada prva u nizu aktivnosti kojima će Akademija ustanova proslaviti 10. rođendan dekan prof. dr. Josip Butković prisjetio se samih početaka rada prve umjetničke sastavnice Sveučilišta koja je prije deset godina imala tek 13 profesora, među kojima nitko nije bio u trajnom zvanju. 
    – Danas imamo toliko samo izvanrednih profesora. Iako smo zadovoljni s onim što smo postigli nikad ne možemo biti do kraja zadovoljni. Pred nama je dug put u formiranju ove ustanove u smislu izučavanja likovnih i primijenjenih umjetnosti te novih medija. Kada smo započeli s radom imali smo jedan diplomski sveučilišni studij, a sada ih imamo tri. U planu je pokretanje i diplomskog studija grafičkog dizajna. To će biti respektabilan studij u ovom dijelu Europe. Za taj studij već imamo osiguran kadar i prostor, a planiramo i osnivanje diplomskih studija scenografije i kostimografije, odnosno svega onoga što se tiče kazališne umjetnosti. Nije isključeno ni pokretanje studija lutkarstva, najavio je dekan. 
    Dodajući kako je fascinantno što sve studenti Akademije mogu, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je uvjerenje da će studenti te ustanove doprinijeti da Rijeka 2020. godine bude europska prijestolnica kulture.


 
''Pola stoljeća časopisa Medicina Fluminensis'', Novi list, 8. 12. 2014.
 
TRADICIJA DANI MEDICINSKOG FAKULTETA
 
 
RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci tijekom cijelog tjedna organizirat će tradicionalne Dane Medicinskog fakulteta u sklopu čega će se održati niz aktivnosti, od predstavljanja knjiga, tribina, preko studentskih akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi na Korzu, pa do tradicionalne akcije darivanja krvi »Kapi života« te studentske zabave »Krvavica«. U sklopu Dana fakulteta obilježit će se i pola stoljeća redovitog izlaženja časopisa Medicina Fluminensis kojeg je prije pet desetljeća osnovao Zdravstveni centar Rijeka, a posljednjih šest godina časopis nastaje pod uredničkom palicom prof. dr. Saše Ostojića. Riječ je o časopisu koji je nagrađen i nagradom Grada Rijeke
Predstavljanje pet knjiga 
    
    U sklopu obilježavanja Dana Medicinskog fakulteta bit će predstavljeno i pet knjiga i to već prvog dana manifestacije. Knjigu »Dijetoterapija i klinička prehrana« predstavit će Davor Štimac, Željko Krznarić, Darija Vranešić Bender i Maja Obrovac, knjigu »Osnove prevencije karijesa i parodontnih bolesti« predstavit će Danka Bakarčić i Nataša Ivančić Jokić, dok će knjigu »Gnatologija« predstaviti Vatka Lajnert i Renata Gržić. »Ortodonski priručnik« predstavit će Stjepan Špalj a knjigu »Oralno zdravlje – uvjet za opće zdravlje« Sonja Pezelj-Ribarić. Dio manifestacije bit će posvećen i tribinama, među kojima je i tribina riječke podružnice Akademije medicinskih znanosti.
 
 , a prema riječima prof. dr. Ostojića cilj je Medicine Fluminensis informiranje i poučavanje, osiguravanjem i unapređivanjem kvalitetnih, izvornih i zanimljivih stručnih i znanstvenih informacija koje pridonose usavršavanju struke. 
    – Poticaj je to kliničarima da s nama podijele specijalističko znanje i iskustvo, liječnicima primarne zdravstvene zaštite da ukažu na posebno važnu ulogu preventivne medicine, kao i istraživačkim ustanovama i bazičnim znanstvenicima da prikažu svoja istraživanja, s naglaskom na mogućoj primjenjivosti. Glasilo je i centar edukacije studenata diplomskih i poslijediplomskih studija, časopis koji dopunjuje i proširuje nastavno gradivo i u kojem se mladi znanstveni istraživači prvi put susreću s metodologijom pisanja i objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka na materinjem jeziku, prema međunarodnim standardima, kaže Ostojić. 
    Unatrag šest godina broj otisnutih primjeraka po pojedinom broju glasila podignut je na 1.500, dok je broj stranica povećan sa 60 na prosječno 120 i više stranica velikog formata, a u isto je vrijeme časopis primljen na Portal znanstvenih časopisa Hrvatske (HRČAK). O kvaliteti časopisa svjedoče i brojčani podaci koji govore da je u proteklih šest godina zabilježeno više od 477 tisuća posjeta digitalnom izdanju glasila, s više od 311 tisuća preuzimanja članaka na korisnička računala.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Još jedna generacija inženjera'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
TEHNIČKI FAKULTET PROMOVIRANI MAGISTRI I PRVOSTUPNICI INŽENJERI
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara i prvostupnika inženjera, a čestitajući novim diplomantima dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako je Tehnički fakultet ustanova na kojoj se školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata. 
    Svečanom promocijom i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su Dalibor Zekanović, Dino Đorić, Ivan Kalogjera, Mario Pintarić, Sanjin Šimić, Karlo Matković, Valentina Mužul, Toni Sabalić, Mauricio Šestan, Alen Kolenko, Leo Vidučić, Marko Jukić, Ivo Katnić, Dino Kosić, Jelena Križanović, Paolo Lukež, Renato Međeral, Vanja Seršić, Ivan Staver, David Šemiga, Danijel Bertović, Andrej Borić, Patrik Drndić, Andrea Kitić, Lovro Kustić, Ivan Oplanić, Sara Puhalo, Tibor Šimunčić, Alen Udović, Ivana Vuković, Sven Salaić, Luka Banić, Luka Sironić i Luka Šimić. Završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli su Dario Maretić, Bruno Pećar, Natalija Vitali, Majda Zekan, Marko Babić, Ermin Bešić, Fran Bujan, Tomislav Čerina, Petra Radolović i Kristijan Valečić. 
    Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su Manuel Belić, Stefano Škrgat, Aris Terlević, Vanja Žagar, Dalibor Mavrić, David Oštrić, Denis Valenčić, Antonio Dundović i Vjekoslav Valenčić. Zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekao je Željko Marijanović, a zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su Franislav Grgić, Mateo Gržetić, Nikola Gušćić, Denis Benčić, Paolo Dobran, Nino Bratović, Danijel Host, Nikola Juraić, Mario Sirotić, Mateo Prenc, Antonio Vale, Danijel Milošević i Elvis Ponjević.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Prikupljeno 70 tisuća kuna'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
AUKCIJA
 
 
RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci i Metis d.d. drugu godinu zaredom organizirali su humanitarnu aukciju slika na kojoj je prikupljeno 70 tisuća kuna, a cjelokupan će se iznos donirati Dječjem domu Ivana Brlić Mažuranić, Centru za rehabilitaciju Rijeka i Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić. Humanitarna aukcija prošle je godine organizirana prvi put, a tada je za potrebe Centra za rehabilitaciju prikupljeno 80 tisuća kuna. (I.Š.K.)


 
''Novi učitelji i odgajatelji'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
PROMOCIJA UČITELJSKI FAKULTET
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je održao trinaestu promociju studenata, a to je prema ocjeni dekanice prof. dr. Jasne Krstović svjedočanstvo o postojanosti, tradiciji i uspješnosti fakulteta. Poručujući studentima kako je jučerašnji dan njihov, jer im se svečanim činom odaje priznanje velikom životnom uspjehu dekanica je istaknula i da je svečanost dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kojem žive i rade, donose rezultate kojima se svi mogu ponositi. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili su Bernarda Baković, Ana Demaria, Andrea Deželjin, Mirjana Duras Komparić, Maja Hržić Zvardon, Paula Kučan, Zdenka Lorencin Detoffi, Dubravka Lulić, Valentina Malinarić, Bogdana Marojević, Manuela Milohanić, Kristina Mlinarić, Gabrijela Močibob, Tea Nimac, Danijela Nurkić, Sara Paulišić, Suzana Peša Vučković, Silvano Petz, Sara Pičuljan, Elma Polanec, Unita Precetti, Maja Pribanić, Jasmina Puž, Helena Skender, Suzana Srića, Ivana Šekulja, Margareta Šporčić Škrobonja, Marica Tadić i Danijela Zandel Jajčević, dok su preddiplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili Tihana Brajdić, Matea Crnković, Maja Filipašić, Matea Grdinić, Valnea Hrvatin, Marina Imširović, Anita Ivšić, Martina Jelić, Luana Kličić, Tea Kordiš, Lucija Kosić, Sara Lacmanović, Katarina Linardić, Lucija Marijan, Mikela Matić, Martina Matovina, Tea Mikanović, Eva Nežić, Martina Patača, Antonia Pešut, Diana Pintar, Petra Prović, Dajana Punčikar, Marko Stojković, Željka Šoštarić, Natalija Štajnbah, Anica Tadijanov, Ivana Topić, Aleksandra Vukobratović i Zvjezdana Zajc. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij završili su Martina Bajuk, Irena Briški, Martina Bugarin, Matea Dobrović, Ivana Dramac, Luna Filipović, Eni Furijan, Petra Grabar, Antonela Grgić, Maja Knežević, Željana Knežević, Anita Kršul, Martina Kučinić, Bruna Levar, Sandra Ložnik Videčak, Nikolina Marković, Ana Miletović, Ivana Pađan, Leo Pavlačić, Lara Pecman, Antonija Puljar, Marina Radošević, Nikolina Repinac, Slavica Schuster, Ivana Stijepić, Izabela Šota, Natalija Ujdenica, Andrea Vukašinović, Martina Žalac, Josipa Žgombić, Dijana Nikolić i Katarina Utvić. (I.Š.K.)


 
''Riječki studenti zapovijedaju najvećim plovilima na svijetu'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
SJAJNA REPUTACIJA DAN POMORSKOG FAKULTETA
 
 
Gosti s raznih strana svijeta na svečanosti u Guvernerovoj palači  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Svečanom sjednicom fakultetskog vijeća u Pomorskom i povijesnom muzeju obilježen je Dan Pomorskog fakulteta u Rijeci, uoči blagdana Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca. Uz izvješća o radu i postignutim rezultatima u proteklih godinu dana dekan fakulteta Serđo Kos podsjetio je na bogatu i dugu povijest ove visokoškolske ustanove,koja je s vremenom izrasla u fakultet koji, s obzirom na međunarodnu reputaciju i postignuća njegovih diplomanata u svjetskom pomorstvu, danas zauzima posebno mjesto unutar riječkog Sveučilišta. 
    – Naši bivši studenti zapovjednici su najvećih i najskupljih plovila na svijetu, od kontejnerskih brodova najnovije generacije do tankera za prijevoz ukapljenog plina. Ova je ustanova dala snažan poticaj ukupnom razvoju i napretku Republike Hrvatske, budući da je od osnutka promovirano više od 11.500 diplomanata, a među tim brojem je i 550 studenata iz 24 zemlje svijeta, kazao je Kos, istaknuvši činjenicu da je Pomorski fakultet član vodećih svjetskih organizacija u obrazovanju pomoraca, u prvom redu Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta(IAMU), gdje ima i predstavnike u Izvršnom odboru. 
    Dekan Kos najavio je i veliki projekt proširenja kompleksa Pomorskog fakulteta, izgradnjom nove zgrade s četiri etaže, podzemnom garažom, novom sportskom dvoranom, te velikom amfiteatralnom dvoranom, za što su imovinsko-pravne i projektne pripreme već dobrano odmakle, a projekt bi trebao biti sufinanciran iz fondova Europske unije. Na sjednici su podijeljene dekanove nagrade najuspješnijim studentima, a ovogodišnji su dobitnici Luka Simić, Sandra Kordić, Patrik Klarić, Orijana Ljubojević, Karla Ribarić i Hrvoje Itković. Dekan Kos je podijelio i zahvalnice za doprinos radu Pomorskog fakulteta – Takeshiju Nakazawi, izvršnom direktoru Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta, Christianu de Fruytu, direktoru ljudskih resursa francuskog brodarskog giganta CMA-CGM, te Hrvoju Marušiću, pomoćniku ministrice vanjskih i europskih poslova.

M. GLAVAN



 
''Doktorirala Doris Dumičić Danilović'', Novi list, 28. 11. 2014.
 
VEUČILIŠNI ODJEL ZA MATEMATIKU
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizajna i istraživanje njihovih podstruktura na Zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika stekla je Doris Dumičić Danilović, asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Disertacija je obranjena pred povjerenstvom koje su činili: prof. dr. Mario-Osvin Pavčević s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb, prof. dr. Dean Crnković, izv. prof. dr. Sanja Rukavina i doc. dr. Vedrana Mikulić Crnković s Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Vedran Krčadinac s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb. (I.Š.K.)


 
Boras: Sveučilišta više neće obrazovati višak na tržištu'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
SASTANAK REKTORA S PREMIJEROM
 
 
ZAGREB » Umjesto stručnjaka raznih profila koji su višak na tržištu rada, hrvatska će sveučilišta početi obrazovati stručnjake u području tehničkih znanosti, prirodoslovlja, inženjerstva i matematike, najavio je zagrebački rektor Damir Boras nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Rektorskog zbora s premijerom Zoranom Milanovićem. To će, kako je kazao, značiti značiti smanjenje kvota za društvene i humanističke smjerove za studente budućih generacija, ali ne odjednom, već postupno. Uz rektora Borasa sastanku s premijerom nazočili su i riječki rektor i predsjednik Rektorskog zbora Pero Lučin te Željko Turkalj, rektor osječkog sveučilišta. Dogovoreno je, među ostalim, da će se promjena upisne politike osigurati kroz sustav programskih ugovora. 
    
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin pozdravio je odluku da sveučilišta vlastite prihode neće morati uplaćivati u državnu blagajnu. Time se osigurava autonomija sveučilišta jer fakulteti i sveučilišta moraju samostalno raspolagati svojim novcem. (LJ. B. M.)


 
''Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
NOVA STRANICA PREDSTAVLJEN »NEW DEAL« ZA SPAS EUROPSKOG GOSPODARSTVA
 
Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine
 
Rijeka želi izgraditi još jedan znanstveno-tehnološki park  * Foto: NL arhivaZAGREB » Božić je stigao ranije, Europa okreće novu stranicu, poručio je jučer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući zastupnicima Europskog parlamenta »ambiciozan, ali realističan« investicijski plan za Europu, koji bi, prema procjeni Komisije, u naredne tri godine trebao u Europskoj uniji otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a europski BDP povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura. Hrvatska se također nada da će ugrabiti dio Junckerovog »kolača«, pa je sastavila popis potencijalnih projekata, među kojima je, prema neslužbenim informacijama, osim LNG terminala na Krku, i ulaganje u Znanstveno-tehnološki park u Rijeci te u projekt e-Škole, digitalizacije hrvatskih škola. 
    Europski investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja u EU od najmanje 315 milijarda eura. No, za njegovu realizaciju nije predviđen »svježi« novac, nego postojeća sredstva iz zajedničkog proračuna EU-a te doprinos Europske investicijske banke (EIB), kako bi se na taj način privuklo što više privatnih investicija. Juncker je uvjeren da Europi i ne treba »novi novac, nego novi početak i nova ulaganja«. 
    
Fond za »udar«

U svom planu, Komisija predlaže da se do sredine sljedeće godine uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI). On će na raspolaganju imati 21 milijardu eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava, zahvaljujući prenamjeni sredstava unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati Europska investicijska banka. Zemlje članice 
EK: Pomažite malim i srednjim poduzećima 
    
    U opisu stanja u Hrvatskoj, Komisija je istaknula da je pad investicija u Hrvatskoj, u odnosu na slične ekonomije, bio znatno brži i ozbiljniji, te da situacija s investicijama i dalje izgleda teška. Hrvatskoj treba bolje poslovno okruženje, a u investicijama pomak od građevinarstva prema sektorima koji imaju veću potencijalnu produktivnost. Prioritet u idućem razdoblju treba biti ulaganje u ljudski kapital te pomaganje malim i srednjim poduzećima, kao i tvrtkama u vlasništvu države, da postanu konkurentniji, i to kroz jačanje istraživanja i tehnoloških inovacija.
moći će dati doprinos novom fondu, a ako to učine, taj novac neće im se računati u proračunski deficit. 
    Komisija računa da će svaki euro javnog novca »stvoriti« 15 eura ukupnog ulaganja. Tako bi kapital od 16 milijarda trebao privući 240 milijarda za dugoročne, strateške investicije, primjerice, u digitalne, energetske i prometne projekte. EIB-ovih pet milijarda trebalo bi privući 75 milijardi ulaganja za mala i srednja poduzeća. Ideja je da se kroz novi fond potaknu privatna ulaganja i u rizičnije projekte, na način da u slučaju gubitaka, prvi »udar« na sebe preuzme spomenuti europski fond. 
    
Predstavljanje ulagačima

Prvi popis mogućih projekata već bi tijekom prosinca trebala dostaviti zajednička radna skupina Komisije i EIB-a. Pri izboru projekata neće biti nacionalnih kvota ili, kako je kazao Juncker, »neće biti nacionalnih popisa želja, niti politizacije« jer »ovaj plan nije bankomat, a fond neće biti banka«. Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine. Prioritetna područja su infrastruktura, osobito širokopojasne i energetske mreže, prometna infrastruktura, obrazovanje, istraživanje, inovacije, obnovljivi izvori energije. 
    Od država članica očekuje se da pripreme što veći broj potencijalnih projekata, pa su ih već počele i dostavljati zajedničkoj radnoj skupini. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić potvrdila je jučer da je to učinila i Hrvatska, no nije željela otkrivati detalje. Napomenula je tek da se ta lista »u velikoj mjeri poklapa s projektima koje smo kandidirali za strukturne fondove«. Sama Komisija je, pak, u dokumentima objavljenima uz investicijski program, za Hrvatsku istaknula da ima »niz obećavajućih sektora« za ulaganja, izdvojivši posebno modernizaciju željeznice i investicije u energetiku. 
    Predsjednik Komisije Juncker najavio je da će plan biti predstavljen u svim zemljama članicama EU-a kako bi ulagače, banke, parlamente, socijalne partnere i ostale zainteresirane upoznali s njegovim detaljima.

Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ



 
''Doktorirao Mirko Grošić'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Time-Dependent Deformation of Flisch Rock Mass« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstvenog polja građevinarstvo, znanstvene grane geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Mirko Grošić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, prof. dr. Željko Arbanas i izv. prof. dr. Leo Matešić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Jakob Likar s Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, te prof. dr. Meho Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
HAZU DANI OTVORENIH VRATA
 
Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda
 
 
Akademik Danijel Rukavina * Foto: V. KARUZARIJEKA » Predstavljanjem knjige »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« te znanstvenom tribinom pod naslovom Mitohondrijska medicina, riječki Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu HAZU-a danas će obilježiti svoju prvu godišnjicu djelovanja i uključiti se na taj način u Dane otvorenih vrata HAZU-a. Kako kaže voditelj ovog Zavoda, akademik Daniel Rukavina, to je put otvaranja svih Akademijinih zavoda prema najširoj javnosti. 
    – Zato smo željeli organizirati manifestacije kojima bismo prikazali javnosti zašto Zavod postoji. On ima cilj poticanje znanstvene i stručne medicinske javnosti Rijeci, ali i njihovo objedinjavanje kako bi se stvorili timovi za translacijska istraživanja koja bi omogućila brzi transfer spoznaja iz laboratorija prema klinikama – objašnjava Rukavina, ističući pritom kako je Zavod u svojoj prvoj godini djelovanja uspio ostvariti uvjete za formiranje takvih grupa. 
    Knjiga »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« prva je u ediciji izdanja koje zavod planira objavljivati kao produkt svojih znanstvenih simpozija i tribina, a u ovoj knjizi priloge temi dali su vodeći hrvatski i inozemni stručnjaci. 
    – Debljina postaje problem zdravstvenog sustava, ali i ekonomski problem. Hrvatska se sve više približava razvijenim europskim zemljama koje po pitanju debljine imaju negativan trend. No, dobra je strana da svjesnost o debljini raste u sustavima poput školstva i zdravstva, pa i u politici, koliko god se možda na tom području neke stvari nespretno komunicirale – kaže Rukavina. 
    Na današnjoj znanstvenoj tribini o mitohondrijskoj medicini, fiziologiji i patofiziologiji mitohondrija, govorit će dva talijanska emeritusa, prof. dr. Giorgio Lenaz i prof. dr. Giovanni Romeo sa Sveučilišta u Bologni te prof. dr. Marko Ljubković sa Sveučilišta u Splitu.

B. ČALUŠIĆ





 
''Alan Šustić jedini kandidat za dekana?'', Novi list, 25. 11. 2014.
 
NATJEČAJ FAKULTET ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE
 
 
Prof. dr. Alan ŠustićRIJEKA » Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu na kojoj je prihvaćen Statut te novoosnovane ustanove i donesena je odluka o raspisivanju natječaja za dekana, kao i odluka o odabiru predstavnika djelatnika i studenata u Fakultetskom vijeću. Prvu sjednicu novog fakulteta riječkog Sveučilišta vodio je vršitelj dužnosti dekana prof. dr. Alan Šustić koji je ujedno za sada i jedini kandidat za mjesto dekana Fakulteta zdravstvenih studija. Natječaj za mjesto dekana bit će otvoren do 28. studenoga, a do sredine prosinca provest će se izbor za tu funkciju. Dekan novog fakulteta koji je ujedno jedanaesta visokoškolska ustanova Sveučilišta izabrat će se na tri godine. 
    Novi fakultet prva je takva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, a odvajanjem od Medicinskoga fakulteta, Fakultet zdravstvenih studija ne raskida međusobne odnose, već otvara prostor nove suradnje i prati suvremene trendove biomedicinskog obrazovanja zdravstvenih profesija u području fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva. Naime, Fakultet je osnovan s ciljem povećanja broja studijskih programa u dijelu diplomskih sveučilišnih studija za zdravstvene djelatnike čime bi se trebao nadoknaditi manjak liječnika, kao i omogućiti bolji i kvalitetniji specijalizirani kadar. U kontekstu toga već se krenulo s razvijanjem cijelog niza novih diplomskih programa, kao što su klinička nutricija, dentalni higijeničari te spektrometičari, a u planu je i program za anesteziološke tehničare. Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti. 
    Ove akademske godine, koja je ujedno i prva godina djelovanja Fakulteta, upisano je 700 studenata, a nova se visokoškolska ustanova smjestila u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta. (I. Š. K.)
 




 
''Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom'', 15. 11. 2014.
 
ŽESTOK ODGOVOR SVEUČILIŠTA PROTIV POVLAČENJA NJIHOVIH PRIHODA

Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom

Nezadovoljstvo odlukom da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji tvrde da se radi o ishitrenom i štetnom naumu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Rektori hrvatskih sveučilišta tražit će sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem kako bi se hladne glave raspravilo o prijedlogu proračuna za iduću godinu u kojem je ministar financija Boris Lalovac prvi put uključio sve prihode sveučilišta te će se na taj način vidjeti kako visokoškolske ustanove troše vlastite prihode, među kojima su i oni prihodi koje ne dobivaju iz proračuna. Naglašavajući kako nije pametno ishitreno donositi odluke koje nisu dobro pripremljene, predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. Pero Lučin takav potez Vlade ocjenjuje i kao zadiranje u autonomiju sveučilišta. 
    
EU projekti

– Što prije ćemo tražiti sastanak s premijerom po tom pitanju, jer radi se o tome da se Sveučilišta intenzivno razvijaju, pogotovo u pogledu europskih projekata i bilo kakvo usporavanje te aktivnosti je nedopustivo. Radi se o obvezama koje institucije i znanstvenici preuzimaju prema europskim projektima, a riječ je o ozbiljnim obvezama s ozbiljnim posljedicima i nikakva administracija ne smije kočiti realizaciju tih projekata, kaže predsjednik Rektorskog zbora. 
    Nezadovoljstvo odlukom Lalovca da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji su se na ovotjednoj sjednici Rektorskog zbora usuglasili da se radi o ishitrenom i štetnom naumu. Po drugi put u ovoj godini rektori su zbili redove kako bi zaštitili, kako kažu, narušavanje ustavnog načela autonomije sveučilišta, jer ideju provlačenja sveučilišnih rashoda i prihoda kroz proračun u veljači je prvi iznio bivši ministar financija Slavko Linić. I onda i sada rektori se pozivaju na činjenicu da visoka učilišta vlastitim sredst
Čuđenje Svjetske banke 
    
    Članovi Rektorskog zbora podcrtali su kako su predstavnici Svjetske banke izrazili čuđenje zbog toga što Hrvatska štedi na znanosti i obrazovanju usprkos suprotnoj preporuci Europske komisije. Rektori su ustvrdili da će posljedice štednje i financijskih rezanja u području obrazovanja i znanosti donijeti nesagledive posljedice za Hrvatsku i potpuno onemogućiti razvoj ne samo u proračunskoj godini, već i u idućem desetljeću. Upozorili su kako i u Strategiji razvoja obrazovanja i znanosti, koju je usvojio Sabor prije petnaestak dana, stoji da će se u područje obrazovanja i znanosti ulagati dodatnih milijardu kuna na godišnjoj razini, a sada se događa suprotno.
 vima isključivo doprinose opstojnosti i razvoju svojih kadrova i ustanova, te visokoškolskog obrazovanja i znanosti. 
    – Lišavati visoka učilišta vlastitih sredstava ishitren je i štetan naum. Takvi bi postupci narušili i ustavno načelo autonomije sveučilišta, jer sama činjenica da država sudjeluje u sufinanciranju javnih sveučilišta pa čak ni činjenica što im je i osnivač, ne daje joj pravo raspolaganja ukupnim sredstvima sveučilišta. 
    
Strategija obrazovanja

Ukoliko se iz proračuna MZOS-a izdvoje troškovi koji nisu ulaganje u obrazovanje, ispada da Hrvatska u znanost ulaže 0,69 posto BDP-a, a u visoko obrazovanje samo 0,4 posto. Posljedice toga bit će katastrofalne i doći će u pitanje reforme u obrazovanju i znanosti koje su nam nužne, upozoravaju rektori.     
    Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Boras ističe da je provlačenje prihoda sveučilišta kroz proračun izvnaustavna kategorija, jer ukoliko su sveučilišta autonomna, onda moraju i financijski biti autonomna. 
    – To što sveučilišta osniva država i sufinancira ih ne daje joj za pravo da se svi prihodi provlače kroz proračun. Objašnjenje da se radi samo o statističkom provlačenju ne stoji, jer u proračunu za ovu godinu prihodi sveučilišta bili su izrijekom izuzeti, a sada tog izuzeća nema, kaže rektor. Dodajući kako na njegovom Sveučilištu postoji raspoloženje da se pokrene ustavna tužba ukoliko Vlada ustraje u svom naumu prof. dr. Boras ističe da vjeruje kako takvo raspoloženje postoji i na drugim sveučilištima. 
    – Radi se o načelnoj stvari, ako se to misli provoditi, onda treba mijenjati Ustav, kaže prof. dr. Boras.
 


 
''Virusi za znanstvenike još neistraženo područje'', Novi list, 15. 11. 2014.
 
CroViWo PRVA HRVATSKA VIRUS-RADIONICA
 
Virusi za znanstvenike još neistraženo područje
 
 
Sudionici radionice u Kampusu  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Virusne bolesti utječu na zdravlje svih živih bića i imaju velike socioekonomske posljedice. Iako su liječenje i prevencija dostupni u mnogim slučajevima virusnih bolesti, virusi su za znanstvenike još nedovoljno istraženo područje. Jedan od doprinosa istraživanja u virologiji je i prva hrvatska virus-radionica CroViWo koja je jučer održana u Kampusu, a okupila je pedesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Mađarske. Radionicu organizira Hrvatsko mikrobiološko društvo čiji je predsjednik prof. dr. Danko Hajsig zajedno s rektorom riječkog Sveučilišta prof. dr. Perom Lučinom pozdravio skup. Uvodno od ukupno 16 predavanja posvećenih virusima bilo je predavanje riječkog znanstvenika s inozemnom karijerom Luke Čičin-Šaina koji s grupom istraživača Helmholtz Centre for Infection Research u Braunschweigu radi na istraživanju citomegalovirusa (CMV). Radi se o virusu iz porodice herpes virusa, a pretpostavlja se da barem polovica odraslih osoba nosi virus u sebi. (B. Č.)
 


 
''Nagrada najboljem studentu s invaliditetom'', Novi list, 14. 11. 2014.
 
NATJEČAJ SVEUČILIŠTA

Nagrada najboljem studentu s invaliditetom
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu novčane nagrade najuspješnijem studentu s invaliditetom u akademskoj godini 2013./2014. Jednokratna novčana nagrada u iznosu od tisuću kuna dodjeljuje se jednom godišnje prema inicijativi Ureda za studente s invaliditetom Studentskog savjetovališnog centra Sveučilišta. Rok za podnošenje prijava je 21. studenoga, a pravo natjecanja imaju svi redoviti studenti s invaliditetom preddiplomskih, diplomskih ili integriranih studija, kao i preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija riječkog Sveučilišta. (I. Š. K.)
 


 
''Prof. dr. Ratko Zelenika donirao 630 knjiga'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
POMORSKI FAKULTET VRIJEDNA DONACIJA

Prof. dr. Ratko Zelenika darovao 630 knjiga
 
 
Prof. dr. Ratko Zelenika i dekan prof. dr. Serđo Kos  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Dugogodišnji suradnik i profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Ratko Zelenika jučer je toj visokoškolskoj ustanovi i njenim studentima donirao 630 knjiga, a riječ je o dijelu njegovog bogatog opusa kojeg je sakupljao, obrađivao i predstavljao u proteklih četrdeset godina. Iz svoje bogate knjižnice prof. dr. Zelenika je studentima namijenio ukupno 13 naslova, a ističući da Pomorski fakultet daje aktualno i kvalitetno zvanje sugerirao je studentima da ne uče iz skripti i skromnih natuknica i slajdova, već da čitaju knjige i stječu znanje. Ujedno je najbolje studente druge godine diplomskih studija nagradio znanstvenom knjigom Ekonomika prometne industrije, a izdanje od 1.200 stranica dobili su Katarina Balen, Marko Marciuš, Denis Šiša, Luka Pavlica i Valentino Doričić. (I.Š.K.)
 


 
''Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
PRAVNI FAKULTET JEDAN OD 400 S EDC-om U UNIJI
 
Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar
 
 
EDC – slobodan pristup informacijama i izvorima o EU   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je svečano pušten u rad Europski dokumentacijski centar (ECD) čime je ta visokoškolska ustanova postala jedna od 400 ustanova s ECD-om u EU. Navodeći kako će EDC omogućiti promicanje i razvijanje istraživačkog djelovanja, studijskog istraživanja u području europskih integracija voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazao je da ECD osigurava i omogućuje stručnoj i znanstvenoj, ali i široj javnosti, slobodan pristup informacijama i izvorima o EU te njezinim politikama. 
    – Riječ je o cijeloj produkciji legislative Europske komisije koja je sada dostupna široj javnosti. Dokumentacijski centar stoji na raspolaganju s beskrajem informacija, a sve su te usluge besplatne, rekao je Baričević. 
    Riječki Pravni fakultet, podsjetio je dekan prof. dr. Eduard Kunštek, prvi je u svoje studijske programe uveo kolegije vezane uz europsko pravo, a otvaranje ECD-a značajan je korak naprijed, dok je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin istaknuo kako je ECD jedan od dokaza rasta Sveučilišta. 
    Uključivanjem u mrežu EDC-a omogućena je uloga i zadaća riječkog Pravnog fakulteta i Međusveučilišnog centra izvrsnosti u širenju znanja i rezultata istraživanja, te postignuća i znanja na hrvatskoj, regionalnoj te europskoj razini iz područja europskog prava, kao i suradnja s drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos informacija u okviru javnih informacijskih djelovanja mreže Europe Direct. (I.Š.K.)
 


 
''Bolonju smo fingirali, bez posla 50 % mladih'', Novi list, 8. 11. 2014.

TRIBINA UDRUGE UNIVERSITAS GOSTOVAO PROF. DR. IVO JOSIPOVIĆ

Bolonju smo fingirali, bez posla 50% mladih
 
Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama, poručio je Josipović

 
 
Ivo Josipović   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sustav visokog obrazovanja potrebno je debirokratizirati, ojačati autonomiju sveučilišta, te poticati izvrsnost i uspostaviti čvrstu vezu informacijske i financijske prirode između sveučilišta, znanosti i gospodarstva. Tek tada moći ćemo reći da pretendiramo tome da Hrvatska postane društvo znanja, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović na tribini Udruge za razvoj visokog školstva Universitas, održanoj na Učiteljskom fakultetu u Rijeci. Za reforme je potrebna suradnja ministarstva i sveučilišta, a kao možda i najveću zapreku reformama Josipović vidi u želji da se ne ugrozi sigurnost sveučilišta, profesora i studenata. 
    – Razumljiva mi je ta želja, ali ako čekamo, sve će nam teže biti napraviti pravi korak. Pamet i kreativnost glavni su pokretači napretka i treba ih vrednovati. Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama. Nema tog zakona i pravilnika koji će promijeniti postojeće stanje, rekao je Josipović. 
    Predsjednik je rekao da se još od studentskih vremena ne sjeća ni jednog razdoblja u kojem visoko obrazovanje nije bilo reformirano. 
    – Mogu samo zaključiti da se u tom dugom traženju nismo našli. Reforme su u velikoj mjeri birokratizirale sveučilišta i sveučilišni život. Stalno se bavimo pisanjem pravilnika i statuta, što znači da je sustav uvijek bio nestabilan. U želji da se menadžerira financiranje nestala je autonomija sveučilišta, a sveučilište se profiliralo kao ekstenzija državne uprave. Rektori imaju vrlo malo ili nimalo prostora za vođenje financijske i kadrovske politike. Sveučilišta to sama najbolje znaju, ali za to moraju imati financijski prostor. No, sveučilišta znaju i bježati pod skute države, jer to jamči sigurnost, ali autonomija sveučilišta oko kadrovske i znanstvene politike jest vrijednost, zbog koje treba ući u određeni rizik, rekao ej Josipović. 
    Ocijenio je da smo fingirali Bolonju, da nismo ostvarili tu ideju. 
    – Kad je na Zagrebačkom sveučilištu promovirana prva generacija bakalara, tadašnji rektor s ponosom je uzviknuo: svi naši prvostupnici idu na magisterij! Što to znači? Potpuno smo promašili. Ljudi nakon tri godine studija nemaju posla, tržište rada ne prepoznaje prvostupnike, ali to nije problem samo sveučilišta. I suša na tržištu rada pridonosi ovoj situaciji. No, i mi profesori smo u dobroj mjeri samo prepjevali četverogodišnji studij na petogodišnji. I moj fakultet je to učinio, ocijenio je Josippović. 
    Istaknuo je žalosnu činjenicu da je gotovo 50 posto mladih u Hrvatskoj nezaposleno, dok je Hrvatska jedna od pet zemalja u EU koja nema dugoročnu prognozu tržišta rada. 
    – Mladi koji su završili studij nemaju mjesto na tržištu rada. Postoji ogroman disparitet između tržišta rada i obrazovnih programa. Istovremeno završenih stručnjaka specifičnih tehničkih i prirodnih struka nema u onom broju koje gospodarstvo traži. Nemamo prognoze kojih će struka za pet godina trebati. Mislim da svi tu snose dio odgovornosti, kaže Josipović.     
    Upozorio je na nadkapacitiranost u javnim hrvatskim visokim učilištima, gdje postoji 23 posto više raspoloživih mjesta nego potencijalnih studenata.

A. PETRAK





 
''Mons. Devčić: Očuvajte istinsku slobodu duha'', Novi list, 7. 11. 2014.
 
MISNO SLAVLJE UZ POČETAK AKADEMSKE GODINE
 
 
* Foto: R. BRMALJ
            RIJEKA » Tradicionalno svečano misno slavlje u povodu početka akademske godine u katedrali sv. Vida predvodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s dr. Božidarom Mrakovčićem, predstojnikom riječke Teologije, vlč. Velimirom Martinovićem, povjerenikom za sveučilišni pastoral nadbiskupije i drugim svećenicima. U prigodnoj propovijedi nadbiskup Devčić je poručio da ne zaborave kako uspjesi i neuspjesi mogu podjednako zarobiti, podjednako sputati, podjednako oduzeti stvaralački polet i ubiti volju za traženje višeg smisla života, života dostojnijeg čovjeka. »Taj nam život«, rekao je, »Bog neprestano po Isusu Kristu nudi«. »Zbog toga neka vam ova akademska godina bude ne samo vrijeme predavanja i učenja, ponavljanja i novih eksperimentiranja nego i abrahamovske borbe za očuvanje istinske slobode duha i time ljudskog dostojanstva u svijetu koji nam sve to najvrednije svojim zamamnostima i lažnim obećanjima hoće oduzeti«, rekao je među ostalim. 
    Prigodnu riječ po završetku mise uputio je prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, zahvalivši nadbiskupu Devčiću na podršci koju Riječka nadbiskupija pruža Sveučilištu u Rijeci i izrazivši nadu da će Teologija u Rijeci u bliskoj budućnosti postati sastavnicom riječkog Sveučilišta. (M. G.)



 
''Stigla oprema za 3D skeniranje'', Novi list, 29. 10. 2014.
 
TO NEMA NITKO SVEUČILIŠTU U RIJECI OPREMA »TEŠKA« DVA MILIJUNA KUNA

Stigla oprema za 3D skeniranje

Centar za napredno računanje i modeliranje dobio je set opreme kojim nijedna hrvatska visokoškolska ustanova ili institucija ne raspolaže

 
 
Nova oprema poboljšat će istraživački kapacitet Sveučilišta i povezivanje s privredom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Centar za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci opremio je Laboratorij za virtualizaciju uređajima čija vrijednost iznosi dva milijuna kuna, a riječ je o opremi za 3D skeniranje. Nabavljena oprema dio je projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 24 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Pojašnjavajući da pristigla oprema služi za mehaničku analizu proizvoda primjenom znanstvenih postulata, prorektor za informatizaciju Sveučilišta prof.dr. Zlatan Car ističe da se radi o setu opreme kojim ni jedna hrvatska visokoškolska ustanova ili pak institucija ne raspolaže. 
    – Istraživanjem tržišta ustanovili smo da na pojedinim fakultetima i institucijama postoje dijelovi opreme, ali nigdje se 
Do svibnja i super-računalo 
    
    Pristigla oprema Centra za napredno računanje i modeliranje koristit će se u kombinaciji sa super-računalom čiji je postupak nabave u tijeku. Riječ je o opremi za visoko učinkovito računanje čija vrijednost iznosi 4,2 milijuna eura. Instalacija opreme, koja će zauzimati sto kvadrata, trajat će četiri mjeseca, a najbolje hrvatsko super-računalo nabavlja se putem natjecateljskog dijaloga idućeg tjedna. – Očekujemo da će najkasnije u svibnju super-računalo biti pušteno u pogon, najavljuje prof. dr. Car.
ne može izvršiti kompleksna analiza, kaže prodekan. Nova oprema prvenstveno služi za skeniranje objekata koji imaju kompleksne geometrijske površine, koje se zahvaljujući skeneru prebacuju u računalne modele s kojima se u konačnici vrše izračuni, mjerenja i promjena funkcionalnosti proizvoda. 
    – Možemo za primjer uzeti elektrobicikl određenog dizajna. Pomoću ovih uređaja možemo raditi analizu stresa na dizajnu bicikla gdje se radi optimizacija tog dizajna. Na taj način možemo smanjiti težinu elektrobicikla, čime se povećava životni vijek baterije. Tvrtka koja radi elektrobicikle ne ulazi u tako dubinsku analizu, što mi kao znanstvenci sa znanstvenim kapacitetima na Sveučilištu možemo – pojašnjava prof. dr. Car. 
    Dodajući da Sveučilištu nije cilj zarađivati dobivenom opremom, već je tendencija povezivanje s gospodarstvom, prorektor najavljuje da se želi raditi na europskim i istraživačkim projektima zajedno s gospodarstvom kako bi se poboljšali kapaciteti privrede, ali i istraživački kapacitet Sveučilišta.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika'', Novi list, 25. 10. 2014.
 
JEDINSTVENI POTEZ AKADEMIJA OTVORILA RADNA MJESTA KOJA SAMA I FINANCIRA

Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika

Cilje je nastavnički kadar popuniti mladim ljudima, ali i njima pružiti priliku da besplatno koriste radionice Akademije i materijal za svoj rad, kaže dekan Butković

 
 
Potpisivanje ugovora s novim naslovnim asistentima AkademijeRIJEKA » Dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof.dr. Josip Butković jučer je potpisao ugovore s osam novih naslovnih asistenata čija će se radna mjesta financirati iz budžeta same Akademije. Riječ je o jedinstvenom potezu na koji se Fakultetsko vijeće Akademije odlučilo ovog ljeta kako bi se nastavnički kadar popunio mladim ljudima koji će dobiti priliku narednih godinu dana za honorar od 1.700 kuna raditi na Akademiji, ali što je još važnije, kaže dekan, dobit će priliku svakodnevno besplatno koristiti radionice Akademije i materijal za svoj stvaralački opus. Otvaranjem suradničkih mjesta koja se financiraju vlastitim prihodima Akademija pokušava doskočiti problemu nedostatka kadra, a koliko je ta ponuda zvučala primamljivo ilustrira podatak da se za tih osam privremenih radnih mjesta prijavilo 115 mladih umjetnika. Najveći broj prijavio se za slikarstvo, gdje se za dva radna mjesta natjecalo 36 kandidata. 
    – Uglavnom se radi o našim bivšim studentima iz područja grafike, kiparstva, slikarstva i fotografije te povijesti umjetnosti, a ukoliko se pokažu dobri, ugovore ćemo produžiti. Zapošljavanje mladog kadra za Akademiju je jako veliki skok u unapređenju nastave. To je priča o boljitku riječke umjetničke ustanove. Svjesni smo da je visina honorara skromna, ali Akademija novim naslovnim asistentima pruža puno više od tog honorara, jer dajemo im atelje na upotrebu bez ikakvih troškova, a mladom umjetniku, ukoliko to zna iskoristiti, to jako puno znači, kaže dekan. 
    Odlukom posebno oformljenog povjerenstva čiji je zadatak bio odabrati najbolje kandidate, priliku da se u narednih godinu dana u radionicama Akademije iskažu dobili su: Tihana Gržanić, Dajana Radoš, Boris Sekulić, Domagoj Barić, Mirna Kutleša, Petra Mrša, Ivan Vranjić i Ivan Brau, a prema najavama dekana, njihovim zapošljavanjem pomlađivanju kadra na Akademiji nije kraj. 
    – Čekamo još izbor naslovnih docenata prema natječajima čije rješavanje se odvija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a u planu je raspisivanje još jednog natječaja za zapošljavanje mladih ljudi prema istom principu. Jedina je razlika ta što je ovo zapošljavanje bilo po katedrama, a sada planiramo otvoriti radna mjesta po radionicama. Poput radnih mjesta naslovnih asistenata i radna mjesta po radionicama financirat će se iz vlastitih sredstava, najavljuje dekan.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Znanost kada padne mrak'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » U sklopu europskog projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«, koji provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održat će se niz kratkih predavanja pod nazivom »Znanost kada padne mrak«. Cilj predavanja je popularizacija znanosti, a prvo u nizu događanja održat će se večeras u 19.30 sati u caffe baru »Tor«, Podpinjol 43. Na predavanju pod nazivom »Ljubavni život pivskog kvasca« njegovu ulogu u modernim medicinskim istraživanjima predstavit će prof. dr. Berislav Lisnić, znanstveni suradnik Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta, dok će prof. dr. Vanda Juranić Lisnić govoriti o protutijelima koja su u fokusu istraživačkih aktivnosti Centra za proteomiku, a prof. dr. Tihana Lenac Roviš predstavit će pak prirodu priona, njihov nastanak te utjecaj na ljudsko tijelo. »Znanost kada padne mrak« organizira se kako bi se na jednostavan i zanimljiv način javnosti približio posao znanstvenika, kao i pokazala važnost znanstvenih istraživanja za društvo. (I. Š. K.)
 
 
''Kreće pilot-projekt Startup akademija'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
STEPRI I HAMAG-BIRCRO
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEPRI) i Hrvatska Agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BIRCRO) potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot-projekta Startup akademija. Sporazum su potpisali Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BIRCRO-a i njegov zamjenik Boris Guina te Boris Golob, direktor STEPRI-a, a cilj projekta Startup akademija je pružiti poduzetnicima početnicima osnovna znanja potrebna za uspješno vođenje poduzeća i opstanak na tržištu kako bi se povećala stopa uspješnosti poduzetnika početnika u Hrvatskoj. 
    Program obrazovanja sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara kroz koje će poduzetnici učiti o razradi poslovne ideje, zakonodavnom okviru, upravljanju ljudskim resursima, financijama, prodaji i marketingu, javnom nastupu, upravljanju projektima te pripremi projektnih prijava za sufinanciranje iz nacionalnih ili EU fondova. Nakon pohađanja Startup akademije, koju financira Ministarstvo iz programa Poduzetnički impuls 2014., STEPRI će ostati na raspolaganju polaznicima za savjetovanje i mentoriranje. Time Startup akademija dobiva institucionalizirani okvir koji će poduzetnicima značajno olakšati prve poduzetničke korake i pružiti im konkretna znanja. (I. Š. K.)



 
''Izložba Alumni kluba'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
 
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci otvorena je izložba članova udruge Alumni klub, a do 12. studenog izloženi su radovi Dore Bakek, Barbare Brnelić, Tihane Gržanić, Sonje Jurman, Dajane Radoš, Snježane Rumore, Glorije Sellan, Sunčane Simichen, Svjetlane Šalić i Mihajla Uzelca. Riječ je o udruzi čiji je cilj predstaviti rad pojedinih članova Kluba i upoznati publiku s misijom, vizijom i aktivnostima Udruge, a predstavljanje individualnog likovnog i umjetničkog rada članova Kluba jedna je od ključnih programskih aktivnosti udruženja. Na otvorenju izložbe članovi Alumni kluba iskazali su interes za umrežavanje i suradnju sa stručnjacima na srodnim područjima, studentima i svima zainteresiranima te ih pozvali da se pridruže u otkrivanju i kreiranju budućih potencijala te uključe u rad Kluba. (I. Š. K.)
 


 
''Vinku Kandžiji počasni rumunjski doktorat'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
PRIZNANJE RIJEČKOM PROFESORU
 
 
Prof. dr. Vinko Kandžija   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Vinko Kandžija, primio je na rumunjskom Valahia University of Targoviste počasni doktorat za svoj doprinos na području ekonomije. Profesor Kandžija je kroz godine rada poseban interes poklanjao proučavanju Europske unije kao najveće ekonomske zajednice, te je obnašao mnogo važnih i odgovornih dužnosti. Dugogodišnji je redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u nekoliko mandata je obnašao i dužnost dekana, a na njegovu inicijativu otvorena su vrata za nove suradnje na različitim studijskim programima. Predavao je i na pariškoj Sorbonne University. (I. Š. K.)




 
''Nitko ih nije obavijestio da rade u tvrtki koja ne postoji'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AUTOMATIZAM SVEUČILIŠNA TVRTKA KAMPUS D.O.O. IZBRISANA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA BAŠ KAD SE »ZALAUFALA«
 

Riječ je o tvrtki osnovanoj prije četiri godine kako bi upravljala prostorima u Kampusu, no s aktivnim radom započela je tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz registra. Tvrtka je odmah pokrenula žalbeni postupak
 
Kampus d.o.o. nedavno je došao u središte pozornosti odlukom o naplati korištenja garaža u Kampusu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Iako posluje punom parom, sveučilišna tvrtka Kampus d.o.o. prošlog je tjedna izbrisana iz sudskog registra. Vijest da im tvrtka koja radi više ne postoji, iznenadila je djelatnike Sveučilišta u Rijeci, a propitivanjem o tome kako je došlo do brisanja aktivne tvrtke, utvrđeno je da se radi o automatizmu. Naime, Kampus d.o.o., pojašnjava direktor prof.¸dr. Tonči Mikac, tvrtka je koja je osnovana prije četiri godine, ali je s aktivnim radom započela tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz sudskog registra. 
    – Do 2013. godine tvrtka je bila u mirovanju, a tada je počela s radom i od onda uredno posluje i predaje izvješća o radu. Međutim, prema novim zakonskim propisima, tvrtke koje tri godine zaredom nisu radile i nisu podnosile izvješća o radu, automatizmom se gase i to je razlog zbog čega je Kampus d.o.o. izbrisan iz registra – pojašnjava prof. dr. Mikac. 
    S obzirom da Sveučilište nitko nije obavijestio da je tvrtka ugašena, u Kampusu d.o.o. za činjenicu da rade u tvrtki koja zapravo više ne postoji saznali su tek ovaj tjedan, a kako kaže direktor, odmah je jučer pokrenut žalbeni postupak kako bi se tvrtka vratila u sudski registar. 
    – Sada smo u fazi žalbenog postupka i moramo dokazati da uredno poslujemo, što nije problem. Očekujemo da će se to kroz nekoliko dana riješiti – kaže direktor. 
    Inače, riječ je o tvrtki koja je osnovana kako bi upravljala prostorima u Sveučilišnom kampusu, a s početkom ove akademske godine došla je u središte pozornosti odlukom da se korištenje garaža Filozofskog i Građevinskog fakulteta te restorana počne naplaćivati. Takva je odluka izazvala revolt djelatnika Filozofskog fakulteta koji su na Fakultetskom vijeću izrazili neslaganje sa zahtjevom da mjesečno za mjesto u garaži izdvajaju 50 kuna te su se odlučili na kolektivni bojkot odluke Sveučilišta i, umjesto u garažu, svoje su automobile nepropisno parkirali oko same zgrade. Njihovo mišljenje nisu dijelili zaposlenici ostalih fakulteta koji su bez pogovora sklopili ugovore s Kampusom d.o.o. i platili garažno mjesto, a prema riječima prof. dr. Mikca, i zaposlenici Filozofskog fakulteta počeli su popuštati. 
    – Od 200 parkirališnih mjesta u garaži Filozofskog fakulteta sklopili smo ugovore za 105 mjesta, a za isti broj mjesta u garaži Građevinskog fakulteta do sada su sklopljeni ugovori za 120 mjesta, dok je od 100 mjesta u garaži restorana ostalo slobodno tek 25 – navodi prof. dr. Mikac.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?'', Novi list, 24. 10. 2014.

 
NEKRETNINE U FOKUSU SVEUČILIŠTA ISKAZALI INTERES ZA JOŠ JEDAN OBJEKT HŽ INFRASTRUKTURE

U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?

Nakon što je HŽ-ov neboder u Prvomajskoj darovan Sveučilištu, sada je Studentski centar iskazao interes za oronulu vilu koju DUUDI prodaje ili daje u najam. SC traži da mu se vila ustupi bez naknade i ostane u državnom vlasništvu, a oni bi je zauzvrat obnovili i dobili 55 ležajeva i restoran za studente Fakulteta u Iki 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
Zadnjih desetak godina vila Toplice prepuštena je propadanju * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Nakon što je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) uz suglasnost Vlade donio odluku o darovanju nebodera HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici Sveučilištu u Rijeci, koje će bivše željezničko prenoćište pretvoriti u objekt studentskog smještaja, ta je visokoškolska ustanova bacila oko na još jedan objekt HŽ Infrastrukture, a riječ je o lovranskoj vili Toplice. Za razliku od ex prenoćišta za koje je interes iskazalo samo Sveučilište koje je pregovore o darovanju vodilo putem svoje tvrtke Strip d.o.o., u slučaju lovranske vile interes je iskazao Studentski centar Sveučilišta u Rijeci koji je DUUDI-ju dostavio svu potrebnu dokumentaciju za vilu čija je prodaja oglašena početkom ove godine po početnoj cijeni do 17,5 milijuna kuna. Raspisanim natječajem ponuđena je i mogućnost zakupa vile na vrijeme od pet godina, a početna cijena zakupnine za objekt s okolnim zemljištem iznosi 10 tisuća eura mjesečno. Međutim, ističe ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević, višemilijunski iznos za kupovinu vile ili njen najam Studentski centar nema. 
    
Nude obnovu

– Tražimo da nam se vila Toplice ustupi na korištenje za nula kuna, odnosno bez naknade, jer ostaje u državnom vlasništvu, a mi ćemo je za uzvrat obnoviti vlastitim sredstvima. Mi smo državna ustanova, a vila je u državnom vlasništvu. Obnovom vile dobili bismo studentske smještajne kapacitete za Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu čiji studenti nemaju nikakve smještajne mogućnosti, osim nekoliko ležajeva u učeničkom domu u Lovranu, ističe Jurjević. 
    Takvu ideju, kaže Jurjević, podržava i načelnik Općine Lovran, a prema njegovim procjenama, obnova vile Toplice bila bi teška najmanje dva milijuna kuna. Studentski centar bi tim sredstvima objekt doveo u prvobitno stanje, odnosno obavila bi se unutarnja rekonstrukcija vile, čime bi studenti iz Ike dobili 55 ležajeva i restoran. U ljetnim mjesecima, dodaje Jurjević, ti b
Prvotno Sanatorij dr. Karla Bettinija 
    
    Vila Toplice izgrađena je 1909. godine i izvorno se zvala Sanatorij doktora Karla Bettinija, koji je bio i naručitelj njene izgradnje. Riječ je o vili na izuzetno atraktivnoj lokaciji u Lovranu, smještenoj u parku, uz šetalište, u blizini gradske plaže, u čijem se okruženju nalazi ortopedska bolnica. Za vrijeme Jugoslavije vila je postala dio kompleksa odmarališta Jugoslavenskih željeznica, koji su još činile vila Lovor i hotel Meridional. Kasnije je vila Toplice prešla u vlasništvo Hrvatskih željeznica, a u drugoj polovici devedesetih bilo je pokušaja vraćanja objekta u turističko-ugostiteljsku funkciju. Objekt je posljednji put obnovljen 1989., a zadnjih desetak godina ta je lovranska vila prepuštena propadanju.
 i se kapaciteti koristili za potrebe hostela. Riječ je o objektu koji se sastoji od pet etaža – podruma s kotlovnicom, prizemlja s društveno-ugostiteljskim sadržajem, te tri kata sa sobama, kupaonicama i hodnicima. Neto korisna površina objekta iznosi 1.023 četvornih metara, a Studentski centar bi u prizemlju vile zadržao restoran koji bi, prema Jurjevićevim planovima, dnevno izdavao nekoliko stotina toplih obroka čime bi se riješio još jedan problem Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a riječ je o zadovoljavajućoj studentskoj prehrani. 
    
Sredstva osigurana

– Mi smo ovog ljeta preuredili kantinski prostor fakulteta koji smo u potpunosti opremili i u opremu, namještaj i radove preuređenja uloženo je 600 tisuća kuna. Međutim, riječ je o skučenom prostoru koji nam ne omogućava da udovoljimo svim studentskim zahtjevima. Za sada uspijevamo izdati dvjestotinjak toplih obroka dnevno te dvjestotinjak subvencioniranih sendviča. Posebno nam je teško kada pada kiša, jer onda zbog nemogućnosti upotrebe terase imamo još manje prostora na raspolaganju. S otvaranjem restorana u vili Toplice taj bi se problem riješio, a uspoređujući s postojećim objektima koje vodimo, procjenjujemo da bismo dnevno mogli izdavati 300 do 400 obroka – kaže ravnatelj. 
    Odluči li DUUDI da po istom ključu, po kojem je neboder u Prvomajskoj ulici prepustio Sveučilištu, Studentskom centru prepusti i lovransku vilu za potrebe unapređenja studentskog standarda, Studentski centar će, najavljuje Jurjević, preurediti sobe, postaviti nove elektroinstalacije te obnoviti restoran i opremiti ga adekvatnom ugostiteljskom opremom, a sredstvima za to već raspolaže.
 


 
''Transfer tehnologije i nove tehnologije'', Novi list, 23. 10. 2014.
 
PREGOVORI REKTOR OTPUTOVAO U SAD
 
 
RIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je otputovao u službeni posjet Rochester Institute of Technology (RIT) gdje će na Upravnom vijeću jednog od najjačih američkih sveučilišta predstaviti riječko sveučilište. RIT je jedno od vodećih sveučilišta u području poslovanja, računalstva, strojarstva, vizualne znanosti, humanističkih znanosti, održivosti te likovne i primijenjene umjetnosti koje je u svibnju ove godine postalo partner riječkog sveučilišta. 
    – Riječ je o tehnološkom sveučilištu države New York smještenom u Rochesteru koje je u Hrvatskoj imalo program u Dubrovniku. Sada žele razvijati europski kampus koji će najvjerojatnije biti smješten u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu, i žele intenzivnu suradnju s nama u smislu mentoriranja razvijanja tog kampusa i pokretanja zajedničkih programa. Ima niz programa koji su riječkom Sveučilištu zanimljivi, posebice programi koji se odnose na transfer tehnologije i nove tehnologije, kao i dolazak novih tehnologija, a očekujemo da bi to išlo preko Rijeke i o tome idemo pregovarati – kazao je rektor. 
    Dodajući kako poanta njegovog posjeta SAD-u nije samo razvijanje američkog kampusa u Hrvatskoj, nego i razvijanje zajedničkih studijskih programa te zajedničkih istraživanja, rektor ističe da je cilj dio istraživanja RIT-a prebaciti u Rijeku. (I.Š.K.)
 


 
''Studentima uskoro topli obroci'', Novi list, 22. 10. 2014.
 
PRAVNI FAKULTET STUDENTSKI CENTAR PLANIRA PREUREĐENJE KANTINE
 
 
Nova bi kantina mogla započeti s radom početkom iduće godine * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Nakon što je proteklog ljeta Studentski centar Rijeka preuredio kantine na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na Medicinskom fakultetu, prema najavama ravnatelja Dinka Jurjevića uskoro kreće i preuređenje kantine na Pravnom fakultetu. 
    – Riječ je o novoj kantini koja ulazi u naš sastav, jer do sada je bila vođena privatno. Na zahtjev studenata uvest ćemo samoposlužnu liniju i nudit ćemo tople obroke, što do sada nije bio slučaj, jer su studenti u ponudi imali samo sendviče, kaže ravnatelj. 
   
Samo u ugostiteljsku opremu nove kantine Studentski centar uložit će pola milijuna kuna, dok će se s dodatnih 200 tisuća kuna financirati ostali radovi preuređenja. Nova bi kantina, prema Jurjevićevim procjenama, mogla započeti s radom početkom iduće godine, a pripreme za raspisivanje natječaja za izvođača radova već su u tijeku. Preuzimanjem kantine Pravnog fakulteta Studentski centar će u svom sastavu imati pet fakultetskih restorana, a intencija je u budućnosti povećati taj broj. 
    – To ne znači da ćemo tjerati privatnike s fakulteta, ali ukoliko netko bude odustao od držanja kantine u planu nam je preuzeti djelatnost. Trenutačno držimo kantine na Filozofskom, Medicinskom i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na Sveučilišnim odjelima, kaže Jurjević. (I. Š. K.)
 


 
''Buduće političke odluke bazirane na znanju'', Novi list, 22. 10. 2014.
 
SVEUČILIŠTE ZAVRŠENA DVODNEVNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Buduće političke odluke bazirane na znanju

Centar za napredne studije jugoistočne Europe (CAAS SEE) prvi je korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija

 
 
Istaknuta važnost uvođenja europskih studija – s konferencije u Kampusu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Interdisciplinarni pristup budućih europskih studija osobito je vrijedan jer promovira solidarnost, integraciju i razumijevanje među europskim zemljama, a to je došlo u pravo vrijeme – istaknuo je jučer u svojoj videoporuci namijenjenoj sudionicima međunarodne konferencije »(Novi) izazovi za Europu u vremenu promjena/Znanje – ključni alat za bolju Europu« predsjednik Ivo Josipović. Naime, jučer završena dvodnevna konferencija koju su zajednički organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sveučilište u Rijeci i Centar za napredne studije jugoistočne Europe (CAAS SEE), prvi je korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija kojima se od Rijeke želi napraviti centar izvrsnosti za europske studije. U raspravi o misiji i viziji budućih studija jučer su sudjelovali i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić te ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar, a navodeći kako Centar za napredne studije predstavlja veliki iskorak ne samo za riječko Sveučilište, već i za Hrvatsku i visoko obrazovanje, Pusić je istaknula da je program konferencije prvoklasan i ima cilj okupiti timove ljudi koji se zanimaju za ovu temu. 
    – Mnoge se političke odluke danas donose bez dovoljno znanja, a ovakav Centar pomaže da se te odluke baziraju na poznavanju, razumijevanju i znanju, kazala je Pusić. 
    Upozoravajući kako je hrvatski obrazovni sustav predugo bio zatvoren sam u sebe, Mornar je istaknuo da je jedna od slabosti sustava premala mobilnost te da je cilj odlaznu mobilnost povećati za 10, a dolaznu za 5 posto te je kao nepohodnu promjenu istaknuo i internacionalizaciju sustava. 
    – Po mnogo čemu smo ispod europskog prosjeka. Naša ulaganja u znanost jako su ispod europskog prosjeka, pet puta su niža od tog prosjeka – kazao je Mornar. 
    Jučerašnji drugi dan konferencije otvorili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je, poželjevši dobrodošlicu sudionicima, istaknuo važnost uvođenja europskih studija koji će polaznicima dati specifična znanja i vještine za bavljenje europskim procesima unutar same EU, ali i u širem okruženju, dok je Obersnel istaknuo da se ljudi na riječkom Sveučilištu ne zadovoljavaju samo tradicionalnim obrazovanjem, već organiziraju interdisciplinarne i međunarodne studije, što je preduvjet da Rijeka ima moderno europsko Sveučilište i bude grad poželjan za studiranje. Potvrđujući mišljenje gradonačelnika, rektor prof. dr. Pero Lučin najavio je da se od riječkog Sveučilišta želi napraviti centar za razvoj i difuziju znanja, koji će se popeti međunarodnim ljestvicima i zaigrati europsku, a u budućnosti i svjetsku ligu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Zbog plaćanja parkinga jedino Filozofski zaratio sa Sveučilištem'', Novi list, 18. 10. 2014.
 
 
NEKI HOĆE, NEKI NEĆE ODLUKA O NAPLATI PARKIRALIŠTA U KAMPUSU PODIJELILA AKADEMSKU ZAJEDNICU

Zbog plaćanja parkinga jedino Filozofski zaratio sa Sveučilištem

Sveučilište nema namjeru zarađivati na svojim ljudima, već se radi isključivo o pokrivanju troškova održavanja garaža, smatra rektor prof. dr. Pero Lučin 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dkalatnici građevinskog fakulteta ne vide ništa sporno u naplati parkinga u garaži * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Odluka Sveučilišta u Rijeci da od ove akademske godine zaposlenici svih fakulteta smještenih u Sveučilišnom kampusu moraju plaćati parkirališno mjesto u garaži ukoliko ga misle koristiti, podijelila je mišljenje akademske zajednice, jer dok su djelatnici Filozofskog fakulteta »zaratili« sa Sveučilištem i na Fakultetskom vijeću donijeli odluku da neće izdvajati 50 kuna mjesečno za parkiranje automobila, djelatnici ostalih fakulteta ne dijele takvo mišljenje i odluku Sveučilišta bez pogovora su prihvatili. Tako zaposlenici Učiteljskog fakulteta, koji dijeli zgradu s Filozofskim fakultetom, svoje automobile parkiraju u garažu za što dnevno izdvajaju dvije kune, dok djelatnici Filozofskog fakulteta bojkotiraju odluku Sveučilišta i svoje automibile ostavljaju nepropisno parkirane oko same zgrade i stvaraju prometni nered, a istovremeno je garaža s 200 parkirnih mjesta poluprazna. Dekanica Učiteljskog fakulteta, prof.dr. Jasna Krstović, kaže kako je 95 posto zaposlenika koji na posao dolaze automobilima već sklopilo ugovore s tvrkom Kampus d.o.o. koja upravlja garažama. 
    – Svega su jedna ili dvije osobe odbile plaćati parkirno mjesto iz principa. Međutim, mi tu raspravu nismo stavili na Fakultetsko vijeće, a nismo ni polemizirali oko toga. Jasno nam je da su troškovi evidentni, a za one koji moraju plaćati parkirno mjesto, to je sitan novac. Dobili smo veliki standard koji se treba održavati. Naravno da bi bilo bolje da ne plaćamo ništa, ali kako je tako je, ka
Dekan Šustar bez komentara 
    
    Stav i bojkot svojih zaposlenika dekan Filozofskog fakulteta prof.dr. Predrag Šustar ne želi komentirati. Takvu svoju odluku dekan obrazlaže činjenicom da za tim nema potrebe, jer jedino što je relevantno prema njegovom mišljenju stav je Fakultetskog vijeća koji je on, kao dekan, obavezan podržati. 
    – Bez obzira kakav moj stav bio, to je moja osobna stvar i bezpredmetno je o tome polemizirati – kaže prof. dr. Šustar. 
    Iako su zaposlenici većinom glasova na Fakultetskom vijeću izglasali bojkot odluke naplate parkirnih mjesta, rat sa Sveučilištem ipak nisu svi djelatnici podržali, jer nekolicina ih se odlučila samoinicijativno potpisati ugovore s Kampusom d.o.o. i platiti parkirališno mjesto u garaži.
 že prof. dr. Krstović. 
    
Rasprava na Vijeću

Isto mišljenje dijeli i prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš, dekanica Građevinskog fakulteta koji također posjeduje garažu te navodi kako je vijest o naplati garaže na toj visokoškolskoj ustanovi prošla mirno, bez ikakvih komentara djelatnika. Međutim, na Filozofskom fakultetu čiji su djelatnici na Fakultetskom vijeću proveli raspravu o toj temi, vijest o plaćanju garaže nije dobro prihvaćena, a svoje negodovanje zaposlenici obrazlažu činjenicom da ih naplaćivanje parkiranja dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na djelatnike fakulteta koji nisu smješteni u Kampusu i čiji djelatnici ne plaćaju parkirališna mjesta. Naplatom parkirališta, tvrde članovi Fakultetskog vijeća, narušava se i odvijanje redovnih djelatnosti fakulteta, kao što su znanstveni skupovi i dolazak gostiju, a navode i da se komercijalizacija prostora i stvaranje dodatnih prihoda ne može vršiti preko djelatnika Sveučilišta. 
    Rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin takve tvrdnje odbacuje jer kako ističe, Sveučilište nema namjeru zarađivati na svojim ljudima, već se radi isključivo o pokrivanju troškova održavanja garaža. 
    
Dodatni standard

– Činjenica je da se parkiranje svugdje naplaćuje, a osobno i sam plaćam parkiranje u Kampusu. Odluka o naplaćivanju garažnih mjesta odavno je donesena, ali nam je trebalo dosta vremena da je provedemo. Iz tog smo razloga osnovali trgovačko društvo Kampus d.o.o. koje je neprofitno i čiji je zadatak upravljati prostorom Kampusa. Održavanje garaža financijski je prilično zahtjevno i želimo da ti troškovi ne idu na teret studenata i istraživanja. U drugim se kampusima takve stvari daju u koncesiju, a mi smo rekli da ćemo sami upravljati njima te da će se sav prihod utrošiti na održavanje Kampusa. Upotreba garaže dodatni je standard koji imaju djelatnici u Kampusu, a od Kampusa d.o.o. tražili smo da tu uslugu naplaćuje samo onoliko koliko je potrebno da se pokriju troškovi održavanja – ističe rektor. 
    Dodajući kako na Sveučilištu postoji puno samoodrživih projekata, među koje se ubrajuju i prostori Kampusa, rektor najavljuje kako tvrtka Kampus d.o.o. ima zadaću pokretanje i drugih aktivnosti kojima će preuzeti i održavanje okoliša u Sveučilišnom kampusu.
 


 
''Menadžerice na staklenoj litici'', Novi list, 18. 10. 2014.
 
ISTRAŽIVANJE IAKO IMA POMAKA, ŽENE U HRVATSKOJ TEŠKO OPSTAJU U TOP MENADŽMENTU

MENADŽERICE na staklenoj litici

Za razliku od prijašnjih vremena kada se govorilo o »staklenom stropu« i »staklenom zidu« danas govorimo o labirintu. To je konceptualna metafora kojom se pokazuje da žene uspijevaju doći do najviših pozicija, ali se na njima teško održe 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
* Foto: Arhiv NLKada se pomisli na menadžera pomisli se na muškarca, a ako se u tom društvu i nađe pokoja žena onda je ona najčešće tek simbol. Da bi postala taj simbol prošla je trnovit put, a to nije stereotip koji vlada unutar hrvatskih granica, već je karakteristika svih društava, jer kako kaže prof. dr. Sofija Vrcelj s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, top menadžerstvo muško je okruženje svugdje u svijetu. Međutim, tvrdi prof. dr. Vrcelj, posljednjih godina pomaka ima, a do takvih je saznanja došla provodeći istraživanje čije je rezultate objavila u knjizi »Je li (obrazovni) menadžment muški posao?«. Štoviše, saznanja do kojih je došla govore da u hrvatskom menadžerskom svijetu unatoč vladavini kluba muškaraca pristup ženama nije onemogućen, dok je u nekim drugim zemljama situacija puno gora pa u top menadžmentu nema traga nježnijem spolu. U Hrvatskoj, kaže, ipak vlada »soft« varijanta stereotipa. 
    – Činjenica da postoje dva modela organizacije društava, dominatorski i kooperacijski. Za dominatorska društva karakteristična je dominacija muškaraca što znači da su ona i hijerahizirana, odnosno bolje plaćeni posao imaju najčešće muškarci. Kako su muškarci sebi kreirali institucije moći postoji nešto što se naziva institucionalno nasilje, a to je da žene ne mogu napredovati do pozicija gdje se donose odluke. U recentnim istraživanjima o menadžmentu se govori kao o jednom neutralnom poslu, feminističke teorije govore kako je uspješno menadžerstvo više odlika osobe i nije vezano za spol te se u teorijskom diskursu pokušava menadžerstvo prikazati kao neutralan posao. Međutim brojčani podaci govore drugačije, jer žene čine 52 posto stanovništva, a u nekim zemljama u upravnim odborima nema niti jedne žene. Takav su slučaj Slovenija, Češka, Njemačka, Grčka i Italija. Ako kompariramo Hrvatsku onda možemo reći da su kod nas značajni pomaci zato što imamo žene u upravnim odborima, no u top menadžmentu u Hrvatskoj ima svega šest posto žena, navodi prof. dr. Vrcelj. 
    
Vidljivi pomaci

Dodajući kako su u posljednje vrijeme vidljivi određeni pomaci, jer novijim je generacijama u neoliberalnoj politici važan samo uspjeh, a ne i spol, prof. dr. Vrcelj ističe da njeno istraživanje govori o tome da se žene pomalo penju prema većim pozicijama, ali uz različite prepreke. 
    – Za razliku od prijašnjih vremena kada se govorilo o »staklenom stropu« i »staklenom zidu« danas govorimo o labirintu. To je konceptualna metafora kojom se pokazuje da žene uspijevaju doći do najviših pozicija, ali teže nego muškarci. Uz taj labirint postoji nešto što se naziva »staklena litica«, što znači da se teško održati na visokoj poziciji jer muški klub djeluje protiv žena ili ih drži u poziciji da žena postoji tek toliko da postoji, odnosno njihov se glas zanemaruje. U tim se odnosima ugurao i obiteljski život. Naime, očekuje se da se o obiteljskom životu brinu žene zbog čega žene imaju veliku teškoću balansiranja obiteljskim obavezama i obavezama na poslu. Iako neki teoretičari u tome vide prednost i tvrde da su žene uspješnije, jer svoje majčinska iskustva prenose u menadžerske pozicije i na taj način oplemenjuju i obogaćuju svoje radne obaveze, ističe prof. dr. Vrcelj. 
    U istraživanju koje je provela za potrebe svoje knjige sudjeloval
LUČIN: ŽENE DOLAZE 
    
    Sveučilište u Rijeci u svojoj je 40 godina dugoj povijesti imalo tek jednu rektoricu, što ide u prilog tezi prof. dr. Vrcelj da su u feminiziranom obrazovnom svijetu top menadžeri muškarci. S činjenicom da u obrazovanju prevladavaju žene slaže se i rektor prof. dr. Pero Lučin, no prema njegovim predviđanjima u budućnosti u tom području muškarci bi mogli postati ugrožena manjina i ostati bez svojih funkcija u obrazovnom menadžmentu. 
    – Među profesorima je odnos muškaraca nekako podjednak, međutim kada gledamo prema »dolje«, među docentima i asistentima onda prevladavaju žene. Neupitno je da žene dolaze. Nekada su na sveučilištima dominirali muškarci, međutim broj žena koje napreduju povećava se, kaže rektor. 
    Dodajući kako se na određena mjesta, kao što su rektorsko i dekansko, ljudi ne postavljaju nego biraju bez spolnih preferncija te ih biraju ih fakultetska vijeća i senati prof. dr. Lučin kaže kako onda spolna diskriminacija u svakom pogledu isključena. 
    
KRSTOVIĆ: REZERVATI MUŠKIH POZICIJA 
    
    Doći do pozicije dekanice Učiteljskog fakulteta, kaže prof. dr. Jasna Krstović, bilo je teško, a teško je još uvijek. 
    – Nisam sigurna i ne mogu razlučiti koliko je razlog tome spol, a koliko generalno teška situacija. Međutim, sigurno je da propocionalno što se više penjete po ljestvici to postaje teže. Spora je evolucija od spola do roda, a na snazi je etablirani »old man school«. Osobno nisam imala konkretnih problema u smislu uvreda na račun toga što sam žena, ali muškarci su gospodari moći i postoje rezervati muških pozicija u koje se žena teško probija. Generalno ova je tema u 21. stoljeću već odavno trebala otići u ropotarnicu prošlosti, navodi prof. dr. Krstović te zaključuje kako žene imaju šesto čulo i vrlo ga dobro znaju iskoristiti u svom poslu. 
    
PERUČIĆ: ŽENE SU HRABRIJE I SISTEMATIČNIJE 
    
    Iako smo svjedoci da je tako, poslove ne bi trebalo dijeliti na spolove – kaže direktorica ACI-a Doris Peručić dodajući kako se kao žena mora puno više dokazivati nego njeni muški kolege. 
    – Žene se puno više promatra i traže im se greške. Naša najmanja greška ili kriva procjena rastumači se kao naša nesposobnost. Međutim, smatram da su žene puno pedantnije i sistematičnije u donošenju odluka. Žene su i hrabrije. To potvrđuje i moje osobno iskustvo, jer nakon analiza i savjetovanja s kolegama donijela sam neke odluke koje su trebali odavno donijeti moji muški prethodnici. Na žalost, često sam puta osjetila da muški kolege zauzimaju stav »lako ćemo s njom, ona je žena i mlada«. Ima jako puno kolega koji su mlađi od mene, ali njih se smatra mladim lavovima. Za njih se misli da su sposobni i ambiciozni, kaže Peručić. 
    Dodajući kako u društvu još uvijek ima dosta kolega koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da su im žene ravnopravne Peručić kaže da je prošla trnovit put do svoje današnje pozicije. 
    – Kada je žena na nekoj poziciji uvijek se traži opravdanje zašto je ona tu i to se najčešće pripisuje sreći. Smatram da ženama treba dati priliku. Ja sam je dobila i pokušavam se dokazati. Vjerujem da će se mišljenje u društvu promijeniti kada budemo imali više uspješnih žena, ističe Peručić. 
    No, dodaje omalovažavanje žena nije samo karakteristično u gospodarskom sektoru, jer i za vrijeme dok je radila u akademskoj zajednici doživljavala je omalovažanje njene doktorske titule upravo iz razloga što je žena. 
    
BRNADIĆ : PLIVANJE MEĐU MORSKIM PSIMA 
    
    Direktorica ZTC-a Ivana Brnadić već je osam godina u menadžerskim vodama, a rad u muškom svijetu naziva »plivanjem među morskim psima«, no, kaže, nije svugdje tako. 
    – Dvije sam godine radila u Austriji i tamo je sasvim drugačija priča. Nije bitno je li netko muško ili žensko, koliko ima godina i koliko dugo radi za neku tvrtku, već su bitne sposobnosti i znanja. U Hrvatskoj je sasvim drugačije. Kod nas ste u startu podcijenjeni jer ste žena. Osobno sam to shvatila kao prednost. Puštala sam da me podcjenjuju i izvlačila informacije i to sam na kraju strateški upotrijebila protiv njih, kaže Brnadić. 
    U šest godina rada u Hrvatskoj, kaže, isključivo susreće menadžere 50 +, a iako danas u menadžerskim vodama daleko lakše pliva i dalje se susreće s predrasudama. 
    – Danas je toga daleko manje nego u početku, međutim prilikom prvog susreta ipak osjetim podcjenjivanje, ali nakon razgovora, kada shvate da razumijem što radim to nestane, zaključuje Brnadić.
 o je 25 hrvatskih top menadžerica iz gospodarskog i obrazovnog svijeta, a prof. dr. Vrcelj ističe da joj je bilo cilj dokazati da u Hrvatskoj žene mogu napredovati i da se pomalo ruše mitovi o muškoj menadžerskoj kulturi. 
    – Hrvatska je dominatorsko društvo u kojem dominiraju muškarci, a kada žena i uđe u top menadžment onda je samo simbol. Sjećamo se prilično seksističkih izjava naših političara poput one da nije žena za mudraca nego za madraca. Iako se pokušava umanjiti značaj žene i onoga što radi, novija generacija daje priliku ženama. Međutim one ipak i dalje nisu članice »old boys networka« jer su muškarci ti koji imaju moć, obrazovali su se u institucijama koje perpetuiraju moć, a žene nisu. Kada nisi član toga onda nema onoga »ja tebi ti meni«. Iz toga razloga žene najčešće stižu do razine srednjeg menadžmenta, a ako i uđu u top menadžment onda to više nisu žene onako kako ih inače percipiramo. Nisu slabiji spol, već postaju jake, buntovne i agresivne. Poprimaju sve odlike muškarca menadžera. Takav pristup traži repozicioniranje ne samo muškaraca nego i žena, ali i redizajniranje obrazovanja, jer upravo je obrazovanje isključivo feminizirano područje i jako je upitno kako to da feminizirano područje jako generira spolne stereotipe, kaže prof. dr. Vrcelj. 
    
Žene poučavaju, muškarci vode

Iako je obrazovanje feminizirano tu vrijedi, navodi prof. dr. Vrcelj jedan drugi društveni paradoks, a to je da su i u tom području top menadžeri muškarci. 
    – Imamo rektore, dekane, dok su prorektori i prodekani najčešće žene. U obrazovanju vrijedi: žene poučavaju, a muškarci vode. Istraživanje u Hrvatskoj i vani govore o tome da žene jako teško mogu biti na rukovodećim mjestima na sveučilištu jer žive i rade u dvije vrlo sebične institucije, kao što su obitelj i sveučilište. Žene na fakultetima moraju napredovati, pisati radove i sudjelovati na konferencijama, a to im je teško jer imaju jednu zadaću koja se može svrstati u treću smjenu. Naime, rade na poslu puno radno vrijeme i dolaze kući gdje ih čeka treća smjena koja nije plaćena i ne percipira se adekvatno. U tom kontekstu kada govorimo o ženama one su najčešće na srednjim i nižim pozicijama. Kod obrazovnog menadžmenta vrijedi pravilo da su do srednjoškolske razine najčešće žene ravnateljice, međutim što je viša razina obrazovanja u pitanju to je manji postotak žena. Takav odnos šalje krivu sliku mladim ljudima i takva pozicija traži redizajniranje ne samo kurikuluma nego i tih sredina. Postoji još jedan fenomen, a to je da je primjerice ravnateljicama škola teže odijeliti poslovni i privatni odnos, jer žene koje rade u školama očekuju da ravnateljica razumije sve njihove obiteljske poteškoće, pojašnjava prof. dr. Vrcelj. 
    Proučavajući napredovanje u obrazovnom menadžmentu i top funkcije tog područja prof.dr. Vrcelj je došla do saznanja da upravo u takvim feminiziranim sredinama muškarci napreduju vrtoglavom brzinom, a to naziva »stakleno dizalo«. Dodajući kako su obrazovanje i odgoj važan čimbenik promjena prof. dr. Vrcelj ističe da podjela poslova po spolu nije uvijek adekvatna. Određeni bi posao trebao biti spolno neutralan i trebao bi se vezati uz osobu koja ga obavlja, što u Hrvatskoj nije slučaj. 
    – Kada žena izađe za govornicu onda svi najprije gledaju kako izgleda, a tek onda slušaju što govori, a kada izađe muškarac fokusiramo se na to što će govoriti, a ne kako izgleda. Također kada je žena uspješna onda se to nerijetko ne pripisuje njenim sposobnostima nego vezi s utjecajnim muškarcem, kaže prof. dr. Vrcelj. 
    Dodajući kako su dosadašnje promjene kapilarne i pužući sporo ipak su otvorile vrata dominatno muškog svijeta upravljanja prof. dr. Vrcelj zaključuje kako su moć i vlast maskulinizirane tvorevine koje su nastale još u atenskoj kulturi, a iako su tijekom godina mnoge institucionalne prepreke nestale ipak nisu nestale u
potpunosti.


 
''Francuska vrlo poželjno odredište za studiranje'', Novi list, 17. 10. 2014.
 
 
REKORDAN BROJ IZLAGAČA JUBILARNI DESETI SAJAM STIPENDIJA I VISOKOG OBRAZOVANJA

Francuska vrlo poželjno odredište za studiranje

Francuska godišnje izdvaja 1,4 posto BDP-a za visoko obrazovanje, što omogućuje niske troškove studiranja, među kojima i troškove upisnine koji su među najnižima u Europi. Francuska po broju stranih studenata i poželjnosti studiranja zauzima treće mjesto u svijetu, istaknula je savjetnica francuskog veleposlanika Clélia Chevrier 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Ivica TOMIĆ
 
Sajam stipendija – 76 izlagača iz 15 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Srednjeg Istoka i Azije * Foto:RIJEKA » Sveučilište u Rijeci u partnerstvu s Institutom za razvoj obrazovanja (IRO) jučer je na Filozofskom fakultetu organiziralo Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji je okupio više od 76 izlagača iz 15 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Srednjeg Istoka i Azije. Riječ je o jubilarnom, desetom, izdanju Sajma stipendija koji je treću godinu za redom uz Zagreb održan i u Rijeci, a ovogodišnja zemlja partner je Francuska. Naglašavajući kako se radi o najvećem sajmu takvog tipa u ovom dijelu Europe, direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec istaknuo je da je ovogodišnji Sajam rekorder po broju izlagača.
    – U proteklih 10 godina kroz Sajam se predstavilo više od 400 visokih učilišta koja su ponudila više od 10 tisuća stipendija. U deset godina Sajam je posjetilo 70 tisuća studenata, a ove godine njih 10 tisuća. Ti podaci dovoljno govore o uspješnosti Sajma i opravdanosti njegovog postojanja. Ove godine Sajam u prvom redu predstavlja mogućnosti studiranja, stipendiranja i usavršavanja u Francuskoj, a riječ je o jednoj od najpopularnijih destinacija za studiranje koja godišnje privlači 280 tisuća međunarodnih studenata, istaknuo je Šćukanec. 
    
Interes za društvene znanosti

Dodajući kako su na Sajmu dostupne stipendije iz svih znanstvenih područja Šćukanec navodi da studenti ipak najviše interesa pokazuju za stipendije iz društvenih znanosti, a ove je godine u ponudi 5.500 stipendija, od čega je njih dvije tisuće za studiranje u Hrvatskoj. Uz informiranje, cilj Sajma je i otvoriti stručnu i javnu raspravu o aktualnim temama obrazovne politike u Hrvatskoj, a u tom kontekstu jučer je održan i okrugli stol »Povećanje dostupnosti visokog obrazovanja kroz studentske potpore – ostvarivanje ciljeva iz nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH« s ciljem stavljanja naglaska za potrebom uređenja studentskog standarda, uvođenja izravnih studentskih potpora, kao i restrukturiranja neizravnih potpora i uvođenja državnog kreditiranja studenata. 
    Među izlagačima jučer se našla i 21 hrvatska ustanova, a visoko obrazovanje zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma predstavilo je jedanaest francuskih institucija, među kojima i prestižno sveučilište L'Institut d' Etudes Politiques de Paris. Sa sustavom visokog obrazova
Privlačna francuska umjetnost 
    
    O interesu za Sajam koji za mnoge studente predstavlja vizu za odlazak u inozemstvo jučer je najbolje govorila rijeka studenata koji su se cijeli dan slijevali prema Filozofskom fakultetu, a među prvima već rano ujutro na Sajam su stigli studenti Akademije primijenjenih umjetnosti. Neki, poput Josipa Torića, studenta 4. godine na Sajam su došli tek »turistički«, bez određenog cilja. 
    – Imam pauzu pa sam došao vidjeti što se nudi. No, da mi se pruži prilika, otišao bih u Francusku, jer me privlači njihova kultura, kaže Josip. 
    I njegova kolegica Maja Birkić na Sajam je došla samo informativno, a kao svoje favorite istaknula je studije u Njemačkoj i Engleskoj, dok je za razliku od njih put Filozofskog fakulteta s jasnim ciljem jučer krenula Josipa Maček, jer njena je želja nastavak obrazovanja u inozemstvu. 
    – Došla sam jer me zanima mogu li dobiti stipendiju za daljnje studiranje vani ili pak za odlazak nakon diplome. Najviše me zanima Francuska, jer poznato je da je tamo područje umjetnosti jače nego u Hrvatskoj. Lani sam isto bila na Sajmu i bilo je nekih ponuda, ali htjela sam sačekati još jednu akademsku godinu prije odluke, navodi Josipa. 
    
On-line verzija sajma 
    
    Iako je jednodnevni Sajam jučer završen, 1. studenoga počinje njegova on-line verzija koja će sve do 30. travnja omogućavati interaktivno virtualno predstavljanje studijskih programa, stipendija, studentskih kredita, tečajeva stranih jezika, programa cjeloživotnog učenja i usavršavanja te popratnih usluga za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu.
 nja i istraživanja u Francuskoj, kao i stipendijama francuske vlade riječke je studente jučer upoznala prof. Christiane Keriel, savjetnica generalnog direktora za visoko školstvo francuskog Ministarstva obrazovanja i istraživanja, koja je kao jednu od prednosti studiranja u Francuskoj istaknula jednak tretman stranih i francuskih studenata te relativno niske troškove školarina. Činjenicu da Francuska nudi niske troškove studiranja potvrdila je i prva savjetnica francuskog veleposlanika Clélia Chevrier ističući kako Francuska godišnje izdvaja 1,4 posto BDP-a za visko obrazovanje. 
    
Mogućnost za mobilnost

– To nam omogućuje niske troškove studiranja, među kojima su i troškovi upisnine koji su među najnižima u Europi. Francuska po broju stranih studenata i poželjnosti studiranja zauzima treće mjesto u svijetu, a mnogi studenti dolaze kako bi naučili francuski jezik ili upoznali našu kulturu. Za studij u Francuskoj nije nužno poznavanje jezika, jer sve ustanove nude visoko obrazovanje i na engleskom jeziku, istaknula je Chevrier. 
    Činjenicu da je Francuska poželjno odredište studentske mobilnosti potvrdila je i prorektorica riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija naglašavajući kako Sveučilište u Rijeci ima sklopljene ugovore o suradnji s četiri francuska visoka učilišta, a otvarajući Sajam riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da se upravo takvim manifestacijama mladim ljudima pruža mogućnost za mobilnost. Podsjećajući kako u Rijeci sustav stipendiranja odavno postoji, Obersnel je istaknuo kako su ove godine osigurane i stipendije za socijalno ugrožene učenike i studente, dok je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Edita Stilin podsjetila da Primorsko-goranska županija ove godine izdvaja 460 tisuća kuna za studentske stipendije i to one koji se školuju za deficitarna zanimanja.
 


 
''Natječaj za stipendije'', Novi list, 15. 10. 2014
 
 
FOND ALEKSANDAR ABRAMOV

Natječaj za stipendije
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu stipendija iz programa »Solidarnost« Fonda »Aleksandar Abramov«. Namijenjene su studenticama i studentima slabijeg imovinskog stanja za pokriće participacije u troškovima studija u 2013./2014. akademskoj godini i kao potpora studenticama i studentima koji su posebno socijalno i financijski ugroženi. Prijave za natječaj podnose se do 10. studenoga, a pravo na stipendije mogu ostvariti redovni studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 18 ECTS bodova te udovoljavaju socijalnim kriterijima. (I. Š. K.)
 



 
''Gotovo stotinu stranih studenata na studijskom boravku u Rijeci'', Novi list, 9. 10. 2014.
 
ERASMUS INFO DAN NA SVEUČILIŠTE U RIJECI STIGLA ČETVRTA GENERACIJA STUDENATA IZ RAZLIČITIH ZEMALJA EUROPE

 
Gotovo stotinu stranih studenata na studijskom boravku u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu boravi 26 stranaca, na Filozofskom i FMTU-u po 21, a prvi put strane će studente ugostiti i Učiteljski te Građevinski fakultet

 
 
Strani studenti na info danu organiziranom na Sveučilištu  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Sveučilište u Rijeci organiziralo je Informativni dan za Erasmus studente, a riječ je o četvrtoj generaciji dolaznih inozemnih studenata koji će zimski semestar provesti u Rijeci. Ukupno 92 studenata iz Latvije, Španjolske, Velike Britanije, Malte, Litve, Poljske, Njemačke, Grčke, Slovenije, Slovačke, Rumunjske, Turske, Mađarske, Makedonije, Italije, Češke, Austrije i Kazahstana odlučilo je ovu akademsku godinu započeti na jednom od fakulteta riječkog Sveučilišta, a najviše ih se opredijelilo za studij ekonomije. Naime, na Ekonomskom fakultetu zimski će semestar provesti 26 stranih studenata, a po broju inozemnih polaznika slijede Filozofski te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji su ugostili po 21 studenta. 
    Prvi put ove godine Erasmus studenti borave i na Učiteljskom te Građevinskom fakultetu, a među gostujućim studentima nalaze se i dva stipendista Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te četiri CEEPUS studenta. 
    U okviru Info dana strani su se studenti upoznali s aktivnostima Erasmus Student Network Rijeka, kao i mogučnoću upisa tečaja hrvatskog jezika Riječke kroatističke škole te su dio dana proveli i u turističkom razgledavanju Rijeke i Opatije. Iako je velik broj njih već boravio u Hrvatskoj, Shokhsanam Rassulmetova otkrila je da, ne samo da nikada nije bila u Hrvatskoj, već se prvi put nalazi u ovom dijelu Europe, a na odluku da jedan semestar svog studija u Kazahstanu zamijeni za boravak u Rijeci potaknula ju je želja za upoznavanjem nove kulture. 
    – Oduševljena sam! Nisam znala da je Hrvatska tako lijepa. Studiram internacionalni turizam i provest ću jedan semestar na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment. Ovdje sam tek tjedan dana i nisam imala baš previše vremena za sve razgledati, ali šokirana sam koliko je lijepo. Sretna sam što mi se pružila ovakva prilika. Ljudi su jako dragi, ispričala je Shokhsanam. 
    Za razliku od nje Giovanni Antonio Moio zna jako puno o Hrvatskoj, što i ne čudi jer dolazi iz susjedne Italije, međutim i on se prvi put našao u Rijeci, a semestar će provesti na Odjelu za politehniku Filozofskog fakulteta. 
    – Do sada sam bio u Splitu i Dubrovniku, a u sklopu jednog projekta obišao sam i Bosnu i Hercegovinu te Republiku Srpsku. Studiram u Torinu ekonomiju kulture, a ovdje ću slušati politehniku. Ovo mi nije prva studentska razmjena u kojoj sudjelujem, jer već sam boravio jedan semestar u Španjolskoj, otkrio je Giovanni. 
    Dodajući kako se ovaj semestar odlučio za studij u Hrvatskoj iz razloga što mu je to komotnije zbog blizine, a i radi se o sličnim kulturama, Giovanni kaže kako mu se za sada unatoč kratkom boravku Rijeka čini zanimljiva.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
 
''Sveučilište mjesto zbog kojeg će se dolaziti u Rijeku'', Novi list, 9. 10. 2014.
 
STRATEGIJA RAZVOJA AMBICIOZAN SEDMOGODIŠNJI PLAN RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

 

Želimo pretvoriti Sveučilište u ustanovu visoke istraživačke razine koja će omogućiti transfer tehnologije na način da znanja koja stvaramo slijevamo u Rijeku i omogućimo gospodarski razvoj. Za sada stvaramo puno više znanja nego što ih koristimo, kazao je rektor Lučin

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
Zoran Sušanj, Elvira Marinković Škomrlj, Pero Lučin, Nevenka  Ožanić i Zlatan Car  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Naglašena javna odgovornost, očuvanje akademskog integriteta, transparentnost, strateško planiranje i samoodrživi projekti samo su dio onoga na čemu će se temeljiti naredni sedmogodišnji rad Sveučilišta u Rijeci zacrtan u novoj Strategiji 2014.-2020. godine. Sve bi to, kako je najavio rektor prof. dr. Pero Lučin, trebalo podići poziciju riječkog Sveučilišta na međunarodnoj ljestvici izvrsnosti, a cilj je na kraju sedmogodišnjeg razdoblja imati potpuno autonomnu instituciju koja maksimalno koristi razvojne i druge resurse. 
    – Od Sveučilišta želimo stvoriti mjesto na koje i zbog kojeg će ljudi dolaziti u Rijeku. Na taj način želimo odgovoriti na odljev mozgova. Naime, želimo stvoriti sustav koji će osigurati koncept kruženja mozgova te u konačnici pretvoriti Sveučilište u ustanovu visoke istraživačke razine koja će omogućiti transfer tehnologije na način da znanja koja stvaramo slijevamo u Rijeku i tako omogućimo gospodarski razvoj. Za sada stvaramo puno više znanja nego što ih koristimo, kazao je rektor. 
    Nova je Strategija integralna, što znači da će je koristiti sve sveučilišne sastavnice kao svoj dokument, a cilj je stvoriti Sveučilište kao cjelinu. Dodajući kako trenutno na Sveučilištu radi 130 ljudi čije se plaće financiraju kroz v
Druga faza izgradnje kampusa početkom 2015. 
    
    Jedan od najznačajnijih dijelova nove Strategije svakako je razvoj Sveučilišnog kampusa i druga faza njegove izgradnje koja će započeti već početkom iduće godine izgradnjom tri objekta studentskog smještaja. Riječ je o investiciji »teškoj« sto milijuna kuna koja se financira iz EU fondova, a prema najvama prorektorice prof. dr. Nevenke Ožanić druga će faza izgradnje obuhvatiti i sportsku dvoranu, otvorene sportske terene, Duštveno-kulturni centar, Sveučilišnu knjižnicu kao i izgradnju tri fakultetske zgrade u kojima će biti smješteni Ekonomski, Tehnički i Medicinski fakultet te Fakultet za zdravstvene studije. Druga faza izgradenje podrazumijeva i izgradnju još osam objekata studentskog smještaja do čijeg bi početka izgradnje moglo doći već iduće godine, kao i objekta Transmed Ri.
 lastite aktivnosti, rektor je istaknuo da 30 posto proračuna Sveučilišta ne čine državna proračunska sredstva. Ono na čemu će se u narednom periodu intezivno raditi je i internacionalizacija studija kako bi se značajno povećao broj stranih studenata, a ono kako Sveučilište vidi svoje studente je da su oni partneri. Kao i do sada Sveučilište će i u budućnosti po pitanju studenata biti socijalno osjetljivo, radit će se na podizanju studentskog standarda, a intezivno će se raditi i na razvijanju programa cjeloživotnog obrazovanja te je u planu osnivanje Centra za cjeloživotno obrazovanje. 
    Dio strategije posvećen je i realizaciji koncepta Sveučilišne bolnice, kao i osnivanju doktorskih škola te informatizaciji Sveučilišta, što će se kako je najavio prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car ogledati u super-računalnom centru, potpuno integriranom knjižničnom sustavu te antiplagijat softweru čija se implementacija upravo završava. 
    Nova je Strategija opsežan dokument čiji način izrade, kako je zaključio prof. dr. Zoran Sušanj, predstavlja iskorak na hrvatskim sveučilištima. Na dokumentu se radilo više od godinu dana, a prije javne rasprave provedena je i rasprava na svim riječkim fakultetima.
 

 
''3.915 PODSTANARA U Rijeci iz godine u godinu sve je više prijavljenih'', Novi list, 7. 10. 2014.
 
SIVA ZONA TOČAN BROJ NEREGISTRIRANIH NAJMOPRIMACA NA RIJEČKOM PODRUČJU TEŠKO UTVRDIV

3.915 PODSTANARA 
U Rijeci iz godine u godinu sve je više prijavljenih

Ove je godine u Rijeci, prema podacima Porezne uprave, izdano 3.915 rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine, a lani 3.521; na području PGŽ-a prošle je godine izdano 7.766 rješenja, a ove godine 8.753 rješenja 

Ljiljana HLAČA

 
Izamljivači došli do zaključka da će bolje iznajmiti stan koji je bolje uređen od onoga koji to nije * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Točan broj neprijavljenih podstanara na riječkom području (pa tako i u državi) teško da je utvrdiv, ali sustavnije češljanje tog sektora posljednje dvije godine ipak daje neke rezultate. Naime, polazeći od informacija dobivenih od Porezne uprave, a temeljem broja izdanih rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine -– stambeni prostor – povećava se broj prijavljenih podstanara. No, to je još uvijek daleko od stvarne brojke, budući da se procjenjuje da je u Hrvatskoj čak 120.000 iznajmljivača na crno.     
    Prošle godine izdano je za područje Republike Hrvatske 60.154 rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine – stambeni prostor, a ove godine (podatak do 25. rujna) 68.858. Riječ je o povećanju od nekih 13,5 posto. Za područje Primorsko-goranske županije prošle je godine izdano 7.766 rješenja, a ove godine 8.753 rješenja. U Rijeci je lani izdano 3.521, a ove godine 3.915 rješenja. Iako još uvijek ima onih koje vole loviti u mutnom, neki su ipak odlučili ispoštovati zakone, prijaviti podstanare odnosno platiti porez koji iznosi 12 posto plus prirez. To u konačnici iznosi par stotina kuna (ovisno o iznosu ugovorene najamnine i prirezu koji varira), dok su kazne puno veće te dosežu iznos i do 30.000 kuna. 
    – Za razdoblje od prosinca 2013. godine do 19. rujna 2014. godine, temeljem prikupljenih podataka od Porezne uprave i drugih izvora, a na osnovu odredbi Zakona o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak, Općeg poreznog zakona i drugih relevantnih propisa proveden je nadzor na ukupno 952 nekretnine na p
Grad ove godine pomaže 729 korisnika
    
    Grad Rijeka već godinama podmiruje dio troškova najamnine za stan u vlasništvu fizičke osobe (podstanarina), a riječ je o socijalnom programu koji se sastoji od 18 različitih oblika pomoći. Prema informacijama Odjela gradske uprave za socijalnu skrb, iznos pomoći za najamninu ovisi o broju članova kućanstva, a nadoknađuje se mjesečnom isplatom putem pošte ili banke na tekući račun. Za samačko kućanstvo pomoć iznosi 500 kuna, a za višečlano kućanstvo 750. 
    Pomoć je namijenjena isključivo građanima Rijeke koji ispunjavaju dva uvjeta; da je riječ o korisnicima prava koji imaju zajamčenu minimalnu naknadu pri Centru za socijalnu skrb Rijeka ili da je riječ o korisnicima koji imaju niska primanja. Podstanar nema pravo na pomoć za podmirenje troškova najamnine ako ugovorom o najmu stana ne dokaže postojanje najma i iznosa najamnine (ugovor o najmu mora biti ovjeren kod javnog bilježnika te dostavljen nadležnoj poreznoj upravi), a dodatni je uvjet da ugovor o najmu stana nije sklopljen među srodnicima u pravoj liniji (sin/kći, unuk/unuka, roditelj, djed/baka). U 2012. godini bilo je 913 korisnika takve pomoći, 2013. godini 805 korisnika, a 2014. godine (do lipnja) evidentirano je 729 korisnika, navode u Odjelu.
 odručju cijele države, dalje navodi Porezna uprava. U 40 slučajeva utvrđena je nepravilnost, u 781 slučaju nisu utvrđene nepravilnosti, a u 131 slučaju postupci su još uvijek u tijeku (prikupljanje podataka), dalje navodi Uprava. Na području Rijeke u navedenom periodu obavljen je 151 nadzor od čega su u 14 nadzora utvrđene nepravilnosti, a u tri slučaja postupci su još u tijeku, a ostali su u redu.     
    U Rijeci najviše stanova za najam traže studenti, ukazuju neke riječke agencije specijalizirane za promet nekretninama. Potražnja je najviše izražena s početkom studentske godine, a traže se mali stanovi, jednosobni, dvosobni, a takvih je najmanje u ponudi. Potražnja je puno veća od ponude, osobito s ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom stranih studenata na studiranje na riječko Sveučilište, saznajemo od Branka Papeša iz agencije Dogma. To je dobra vijest za iznajmljivački sektor. Procjenjuje se da će samo ove godine, prema našem sugovorniku, na riječkom Sveučilištu studirati oko 200 stranih studenata. Svi stanovi koji se oglašavaju putem agencija evidentiraju se u Poreznoj upravi. 
    – Nismo zabilježili porast potražnje za najam stanova kod drugih skupina ljudi, ni zbog krize. Kod nas je još uvijek uvriježeno da ako si podstanar da si siromašan, da imaš neki problem, da nemaš novaca da si kupiš stan. Dok je na Zapadu sasvim normalno biti podstanar, mijenjati sredinu, posao, grad. Nadalje, u posljednje vrijeme mijenja se i kvaliteta ponuđenih nekretnina u Rijeci, jer su i iznamljivači došli do zaključka da će bolje iznajmiti stan koji je bolje uređen od onoga koji to nije, naglasio je dalje Branko Papeš.
 



 
''Centar izvrsnosti za europske studije'', Novi list, 4. 10. 2014.
 
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
 
 
Hrvoje Marušić, prof. dr. Pero Lučin i prof. dr. Snježane Prijić Samaržija * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sveučilište u Rijeci i Centar za napredne studije jugoistočne Europe 20. i 21. listopada organiziraju međunarodnu konferenciju »(New) Challenges for Europe in a Changing World/ Knowledge – a Key Tool for a Better Europe« koja će okupiti stručnjake renomiranih domaćih i inozemnih institucija, a kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare najavio pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić konferencija je prvi korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija kojima se od Rijeke želi napraviti centar izvrsnosti za europske studije. Riječ je o programu specijalističkih poslijediplomskih studija koji u regiji ne postoje te bi Rijeku trebali vidljivije pozicionirati na međunarodnoj znanstvenoj karti, a prema Marušićevom mišljenju opravdanost za pokretanje takvog programa činjenica je da Hrvatska ne posjeduje dovoljno znanja kako bi svoje članstvo u EU iskoristila u maksimalnoj mjeri. 
    Prema ocjeni direktorice Centra prof. dr. Snježane Prijić Samaržija riječ je o prvoj konferenciji takvog tipa u regiji koja će okupiti četrdesetak aktivnih sudionika iz destak zemalja Europe, SAD-a i Japana. Radi se o teoretičarima i praktičarima koji će razmijeniti ideje o aktualnim temama i izazovima za Europu, kao i o mogućim scenarijima daljnjeg razvoja europskog projekta. Njima će se pridružiti i predstavnici najuglednijih svjetskih fondacija, veleposlanici Europske komisije, Francuske, Engleske, Norveške, Turske i Japana, kao i prva podpredsjednica Vlade Vesna Pusić te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i predsjednik Instituta europskih studija u Firenci prof.dr. Joseph H.H. Weiler. Konferencija ima podršku hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, Europske komisije i Europskog parlamenta, a tijekom dva dana brojni predstavnici svjetske akademske zajednice, diplomatskog zbora, gospodarstva i civilnog društva dotaknut će se i tema vezanih uz europski prostor visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja. Najavljena konferencija, prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina ujedno predstavlja i operativni početak djelovanja Centra u okviru kojeg će uskoro na Sveučilište stići i prvi postdoktoranti s ciljem provođenja specijaliziranih istraživanja upravo iz područja kojima će se baviti konferencija.

I. ŠESTAN KUČIĆ




 
''Riječka prevoditeljska enciklopedija'', Novi list, 3. 10. 2014
 
FILOZOFSKI FAKULTET PRIRUČNIK ZA PREVODITELJE
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljen je »Priručnik za prevoditelje« urednica Anete Stojić, Marije Brala-Vukanović i Mihaele Matešić. Riječ je o prvom priručniku takve vrste u Hrvatskoj koji su predstavili recenzenti prof. dr. Ivo Pranjković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prevoditeljica prof. Ljiljana Avirović s Fakulteta za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Trstu. Važnost priručnika prepoznalo je i Sveučilište u Rijeci koje je dodijelilo potporu na natječaju u okviru projekta programskih ugovora Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a prof. dr. Pranjković jučer predstavljenu knjigu ocijenio je kao vrlo vrijedan i potreban prilog translatološkoj teoriji i praksi, dok je Avirović priručnik nazvala »riječkom prevoditeljskom enciklopedijom«. Priručnik je objavljen u sklopu poslijediplomskog specijalističkog studija prevođenja koji se već dvije godine izvodi na Filozofskom fakultetu. Dobri rezultati potaknuli su Filozofski fakultet da raspiše novi natječaj za upis poslijediplomskog studija prevođenja koji je otvoren do 7. listopada. (I.Š.K.)



 
''Centar kreativne energije i alternativne kulture'', Novi list, 23. 9. 2014.

KULTNO OKUPLJALIŠTE POZNATI KLUB U KRUŽNOJ VRATA KONAČNO OTVARA 3. LISTOPADA S NOVOM KONCEPCIJOM



 
Osim što od jučer ima novi logo i novo ime, Palach posjetitelje očekuje i s novim uređenjem te novom organizacijom prostora. Crvenih vrata u Kružnoj 8 više nema, a vrata koja su ih zamijenila sada će voditi u back stage, glavni ulaz je samo jedan, kroz bivša crna vrata 


Ivana KOCIJAN, snimio Vedran KARUZA
 
Za dobru uslugu pobrinut će se momci iz zagrebačke tvrtke Kristofer d.o.oRIJEKA » Omladinski kulturni centar Palach, mjesto razvoja kreativne energije i alternativne kulture, klub je u programskom upravljanju Saveza udruga Molekula i Studentskoga kulturnog Centra, osnovan s jednostavnom misijom razvoja kulturne scene grada Rijeke i osnaživanja prostorne dostupnosti za provedbu žanrovski neograničenih glazbenih programa, studentskih radova suvremene umjetnosti, filmskih ciklusa, političkog aktivizma te afirmacije nužnosti drugačijega pristupa organizaciji koja se temelji na dostupnosti, ravnopravnosti, jednakim mogućnostima kako za udruge koje čine Savez, tako i za ostale korisnike Palacha koji žele ostvariti zamišljeno unutar klupskih prostorija. 
    Opis je to novog Palacha koji od jučer ima svoju Facebook stranicu, novi logo i novo ime pod koje spada Galerija Studentskog kulturnog cenntra, koncertni prostor i ugostiteljski dio. 
    
Mnogo promjena

Puno se toga promijenilo u Palachu otkako je odlaskom bivšeg zakupca službeno prestao s radom u svibnju prošle godine. Osim što od jučer ima novi logo i novo ime, posjetitelje očekuje i s novim uređenjem te novom organizacijom prostora. Crvenih vrata u Kružnoj 8 više nema, a vrata koja su ih zamijenila sada će voditi u back stage što znači da se taj ulaz više neće koristiti za posjetitelje. Glavni ulaz je samo jedan, kroz bivša crna vrata. Šankovi se nalaze u prvoj i drugoj prostoriji. Garderoba se nalazi pored drugog šanka te u trećoj, koncertnoj prostoriji, dok je nasuprot ulazu smješten DJ-pult i prostor za distribuciju glazbenih materijala i sličnog. U prvoj prostoriji sada se nalazi i mala pozornica, dok je prostor bivše pušionice postao backstage. U trećoj prostoriji nema šanka te će u njoj biti zabranjeno pušenje, dok će se u ugostiteljskom dijelu moći pušiti. Prostor ima nove podove i novouređen wc, dok zidove ugostiteljskog dijela krase radovi koje potpisuju riječke umjetnice i umjetnici: ojoMAGico, Šumski, Tifani Rubi, Pekmezmed i Džedaj te kolumbijska umjetnica s berlinskom adresom Xuehka. 
    – Palach se otvara 3. i 4. listopada, izložbom u prostoru Galerije Studentskog kulturnog centra koja postaje mjesto za studente, od studenata. Sezonu otvaramo izložbom B.A.K.A. kolektiva koji čine mladi kreativci. Unutar kolektiva djeluje i bend ### koji svira dan kasnije, otkrio je Damir Batarelo, predsjednik Saveza udruga Molekula.     
    Za Galeriju je primarno zadužen Studentski kulturni centar čiji je voditelj Zoran Baljak otkrio kako će se u sljedećim tjednima i mjesecima tamo održati i studentske radionice te izložba radova studenata Akademije primijenjenih umjetnosti. Važna je i multifunkcionalna dvorana u kojoj će biti moguće naučiti nešto novo kroz cikluse diskusija i konferencija usmjerenih prema razvoju novih prostornih politika, aktivne uloge mladih, razrade ustajalih koncepata. 
    
Pristupačne ulaznice

– Kad spominjemo izložbu otvorenja, moramo spomenuti da unutar B.A.K.A. kolektiva djeluje This Town Needs Posters, dizajnerski tandem koji je ove godine dobio prvu nagradu na značajnom dizajnerskom festivalu Dan D, dodao je Baljak. 
    N
Javite se 
    
    Za sve upite o programu te informacije o tome na koji način organizirati događaj i provjeriti je li prostor dostupan zainteresirani se mogu javiti na mail
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
    
Klub postao omladinski kulturni centar 
    
    Na Facebook stranici Palacha koja je već u prvom danu skupila više od 1000 »lajkova«, može se pronaći i objašnjenje o novom nazivu prostora. 
    – Odlučili smo naziv prostora vratiti korak unatrag, prema vremenu kada u Rijeci nije postojao niti jedan kulturni centar usmjeren prema razvoju kvalitetnijeg programa za mlade, studentsku populaciju i razne supkulture koje upravo Palach prepoznaju kao mjesto izlaska. Sada ćemo u koordinaciji udruga Saveza i S.K.C-a pokušati spojiti nezavisnu i studentsku kulturu, uzajamno se pomažući pri izgradnji snažnijega prostora u kojem je bez zadrške moguće ostvariti zamišljeno, uz minimalnu naknadu i profesionalnu koordinaciju stasalu radeći na svim relevantnim kulturnim zbivanjima Rijeke u zadnjih desetak godina, poručuju iz Saveza udruga Molekula.
 a otvorenju 3. listopada nastupit će DJ-kolektiv iz Zagreba pod nazivom Yem kolektiv koji čine DJ-i BabilonSka i Poma, a pridružit će im se i DJ Luka, rezident kluba Beertija na Trsatu. 
    – Program u petak je besplatan i trajat će do 4 ujutro. U subotu započinjemo s koncertima, a za ulaznicu će trebati izdvojiti 20 kuna. Gostovat će četiri benda – ### iz Siska, bend koji svira noise rock, a pridružit će se im se i grupa Human Host Body iz Kopra koja je već nekoliko puta bila u Rijeci, ali nikad u nekom većem prostoru poput Palacha. Iz Zagreba i Čakovca dolazi Bad Blood, grupa koja je taman izdala novi EP. Zadnji put su bili u Rijeci 2002. godine. Za kraj ostaju Riječani, grupa Krematorium, perjanice thrash metala koje svi znaju, otkrio je Batarelo. 
    
Prvi koncerti

Tjedan dana kasnije, 10. i 11. listopada prve će koncerte u Palachu te prve nastupe pred riječkom publikom održati riječka grupa Jonathan koja će tom prigodom predstaviti debitantski album »Bliss«. 
    – Kad započne s radom punom snagom, Palach će imati dva stagea. U prvoj prostoriji nalazi se manji stage i tu će se prvih mjesec dana odvijati koncertni dio. Kad se uredi velika, glavna koncertna prostorija, veći koncerti održavat će se tamo, a na manjoj pozornici manji koncerti, objasnio je Baljak. 
    Okosnicu rada čine koncertni prostori na čijim će se pozornicima izmjenjivati šaroliko društvo izvođača u organizaciji udruga koje čine Molekulu. Time, Distune pronalazi svoje stalno radno mjesto nakon organizacije glazbenih događanja unutar svih prostora grada, Ri Rock nastavlja afirmirati riječke bendove na lokalnom i regionalnom planu, K.LJ.B. pokreće seriju gostovanja svih važnijih rock i alter sastava šire okolice, a Škatula istražuje glazbeno podzemlje do krajnjih ekstrema. 
    Ugostiteljski dio s radom će započeti nešto prije službenog početka rada OKC-a. Za dobru uslugu pobrinut će se momci iz zagrebačke tvrtke Kristofer d.o.o čiji rezime broji mnoge uspješnice poput prostora Tvornice kulture i Beertije itd. 
    – Početak rada ovisit će o dozvolama. Imat ćemo period tihog rada da se uštimamo. Trebali bismo početi tijekom sljedećeg tjedna, no to ovisi o višim instancama. Mi ćemo voditi dvije prostorije s dva šanka. Imat ćemo opširniju ponudu piva u odnosu na ostale kafiće, a imat ćemo i dvije svoje pive, Rock and roll red beer i uvozno pivo iz Amerike Route 66 koje će se nuditi i u Beertiji. Osim toga, planiramo poseban viski pod imenom Palach, otkrio je voditelj ugostiteljskog dijela Andrea Benzan. 
    
Programska shema

Radno vrijeme Palacha od ponedjeljka do srijede bit će od 8 ujutro do ponoći, četvrtkom do 1, a petkom i subotom do 4 ujutro. Nedjeljom će vrata OKC-a biti otvorena od 8 do ponoći. 
    S detaljima programske sheme upoznao nas je Željko Pendić iz Distona. 
    – Nakon promocije albuma grupe Jonathan, nastavljamo koncertom Granta Harta, suosnivača i bubnjara kultnog benda Hüsker Dü koji prvi put dolazi u Rijeku. Moramo istaknuti da svi do sada najavljeni koncerti imaju različite organizatore. Na taj način otvaramo klub i ostalim ljudima. Glazba je primarna, u svim prostorima. Ne smijemo zanemariti ni galeriju, odnosno sve popratne stvari koje idu uz nju, rekao je Pendić. 
    Nakon što je ljetos konačno postalo poznato ime zakupca ugostiteljske djelatnosti u Palachu, započela je i nova riječko-zagrebačka suradnja. 
    – Tvornica kulture zaslužna je za prvi dio po pitanju tehničke opremljenosti. Nakon krucijalnog dogovora između članica Saveza udruga Molekula, uputit će se poziv na programsku nadopunu prvenstveno Tvornici kao legitimnom partneru u cijeloj priči, a onda i javnosti, zaključio je Pendić.
 



 
''Deset tisuća kuna za nasljednika Zagija'', Novi list, 23. 9. 2014.
 
NATJEČAJ TRAŽI SE MASKOTA EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA ZAGREB-RIJEKA

 
 
Zagija se mnogi još sjećaju, tko je nasljednik?RIJEKA » Organizacijski odbori Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. otvorio je natječaj za odabir maskote Igara, koji je otvoren do 1. studenog. Novoizabrana će maskota biti nasljednik Zagija – napoznatije vjeverice sa zagrebačke Univerzijade održane 1987. godine. Europske sveučilišne igre bit će održane pod motom »Srce vjeruje, um ostvaruje!«, a po zatvaranju natječaja stručni će žiri izabrati tri najbolja rada, koji će biti financijski nagrađeni. Potom će građani glasovanjem na mrežnim stranicama Igara odabrati pobjednika. Osim ostavljanja osobnog traga u povijesti, autor nove maskote bit će nagrađen i novčanim iznosom od deset tisuća kuna. 
    Europske sveučilišne igre (EUG) bit će održane 2016. godine u Zagrebu i Rijeci, a okupit će više od pet tisuća studenta s 350 sveučilišta koji će se natjecati u 21 sportu. Pravila i proces prijave na natječaj, kao i specifikacija svih elemenata koji trebaju biti priloženi uz prijavu dostupni su na adresama: www. eug2016.com i www.studentskisport.com. (I.Š.K.)
 


 
''Početkom iduće godine Kampus iznova gradilište'', Novi list, 23. 9. 2014.

STUDENTSKI DOM
 NA NATJEČAJ SVEUČILIŠTA U RIJECI ZA 650 STUDENTSKIH KREVETA PRISTIGLO OSAM PONUDA


 
Paviljoni ukupno imaju 650 ležajeva, a izgradnja se financira iz europskih strukturnih fondova. Istodobno s gradnjom priprema se dokumentacija za realizaciju druge faze koja podrazumijeva sedam do osam objekata s više od dvije tisuće ležajeva, najavljuje rektor prof. dr. Pero Lučin 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U prvoj fazi tri zgrade s ukupno 650 kreveta u neposrednoj blizini studentskog restoranaRIJEKA » Na natječaj Sveučilišta u Rijeci za izgradnju tri objekta smještaja sa Studentskim centrom u Sveučilišnom kampusu pristiglo je osam ponuda, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina gradnja bi mogla započeti početkom iduće godine. 
    – Rok izgradnje je 500 kalendarskih dana, a radovi moraju biti gotovi najkasnije do 15. svibnja 2016. godine. Gradnja sva tri paviljona koji ukupno imaju 650 ležajeva financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva, najavljuje rektor. 
    
Pet etaža i suteren

Očekuje se da bi do kraja iduće godine mogla započeti i gradnja objekata druge faze koji će se također financirati iz strukturnih fondova, a prema procjenama u gradnju prva tri objekta uložit će se 110 milijuna kuna. Smještajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016., a prema projektu zajedničkog projektantskog ureda Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmerman paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu, te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. 
    U prvom paviljonu na površini od 6.791 četvornih metara smjestit će se 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje, dvije odvojene garderobne jed
Odluka o izvođaču o kraja tjedna 
    
    Javno otvaranje pristiglih ponuda za izvođača radova smještajnih kapaciteta u kampusu održano je prošlog ponedjeljka, a žalbeni rok traje deset dana. Za nekoliko dana, dakle, pristupit će se pregledu i ocjeni ponuda te će se donijeti odluka o odabiru. Nakon roka mirovanja od 15 dana, ukoliko ne dođe do žalbe, odluka o odabiru postat će izvršna te će se potpisati ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem.
 inice sa sanitarijama te gardarobom i sanitarijama trenera, kao i blok ureda i ambulanti sa sanitarijama. 
    U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva.
    
Studentski centar

Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.

 



 
''Automatski lovac na plagijate skenirat će sve diplomske radove'', Jutarni list, 22. 9. 2014.





 
''Nagrađene dvije znanstvenice i troje znanstvenih novaka'', Novi list, 18. 9. 2014.

ZAKLADA SVEUČILIŠTA
 GODIŠNJE NAGRADE


 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je održala svečanu dodjelu godišnjih nagrada za akademsku godinu 2012./2013., a nagrađene su dvije znanstvenice te troje znanstvenih novaka i asistenata. Nagrade laureatima uručili su predsjednik Upravnog odbora Zaklade prof. dr. Ivan Vanja Frančišković i ravnateljica Zaklade doc. dr. Iva Rinčić, a nagrađeni znanstvenici su prof. dr. Jelena Roganović s Medicinskog fakulteta u Rijeci za područje biomedicinske i biotehničke znanosti te doc. dr. Dijana Dominis Prester s Odjela za fiziku za područje tehničkih i prirodnih znanosti, dok za društvene i humanističke znanosti te interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena. 
    U kategoriji znanstvenih novaka i asistenata za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađen je Marko Turk s Filozofskog fakulteta, dok je za područje biomedicinske i biotehničke znanosti nagrađena dr. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta te za područje tehničkih i prirodnih znanosti David Blažević s Tehničkog fakulteta. (I.Š.K.)

 



 
''Prof. dr. sc. Pero Lučin preuzima predsjedanje'', Novi list, 18. 9. 2014.
 
REKTORSKI ZBOR PROMJENA NA ČELU

 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci s novom akademskom godinom preuzima predsjedanje Rektorskim zborom, a posljednja sjednica pod predsjedanjem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održana je jučer. Rektori svih hrvatskih sveučilišta bavili su se temama vezanim uz financijsko poslovanje sveučilišta, platnim razredima i kolektivnim ugovorom, kao i sporazumom s Hrvatskim olimpijskim odborom, a sljedeća sjednica bit će održana u listopadu kada će na godinu dana riječki rektor prof. dr. Pero Lučin preuzeti ulogu predsjednika Rektorskog zbora. (I.Š.K.)
 

 
''Počinje primjena novog antiplagijat softvera, studentima skuplji smještaj'', Novi list, 17. 9. 2014.

PRVA NAKON LJETNE STANKE 
ODRŽANA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA U RIJECI


 
S novom akademskom godinom studenti će ležaj u dvokrevetnoj sobi plaćati 360 kuna, dok su do sada plaćali 345
 
 
Riječko sveučilište prvo u Hrvatskoj uvodi takav softver   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Nakon ljetne stanke jučer je održana sjednica Senata Sveučilišta u Rijeci, a jedna od odluka koju su donijeli članovi Senata je poskupljenje cijene studentskog smještaja. Riječ je o simboličnom poskupljenju od 4,3 posto, odnosno 15 kuna po ležaju u dvokrevetnoj sobi, koje je uzrokovano povećanjem cijene energenata, a prema pojašnjenju ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, cijena riječkog studentskog smještaja među najnižima je u Hrvatskoj. 
    – S novom akademskom godinom studenti će ležaj u dvokrevetnoj sobi plaćati 360 kuna, dok su do sada plaćali 345. To je i dalje manje od porasta cijene energenata. Nova je cijena usuglašena i s predstavnicima Studentskog zbora te je i dalje među najnižima u Hrvatskoj. Naime, cijene studentskog smještaja ovise o starosti objekata pa ukoliko je riječ o novijim objektima, dosežu i 600 pa čak i 700 kuna po ležaju, kaže ravnatelj. 
    Nova cijena studentskog smještaja nije jedina promjena za studente riječkog Sveučilišta jer s početkom nove akademske godine dočekat će ih i antiplagijat softver. Naime, članovi Senata jučer su izglasali obveznu primjenu novog softvera koji će onemogućiti da se seminarski, završni, diplomski i doktorski radovi od ove jeseni na Sveučilištu u Rijeci plagiraju. Riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj uvodi takav softver koji koriste svjetski poznata sveučilišta, a radovi će se provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi kroz koji će softver automatski raditi provjeru rada. Antiplagijat softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica, a s obzirom da riječko Sveučilište istovremeno radi i na izradi sveučilišnog repozitorija, u budućnosti će i repozitorij biti integriran u sustav. Prema pojašnjenju prorektora za informatizaciju prof. dr. Zlatana Cara, MudRi je samo jedan od načina provjere radova. 
    – Ukoliko studenti budu željeli, moći će sami provjeravati radove. Od nove akademske godine za profesore će biti obavezno provjeravati završne, diplomske i doktorske radove, dok provjera seminarskih radova nije obavezna, ali će se moći provoditi – kaže prof.dr. Car. 
    Godišnje će se prema procjenama provjeravati pet do sedam tisuća završnih i diplomskih radova, a sustav koji uvodi riječko Sveučilište daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu. Za tu će se uslugu godišnje izdvajati 12 tisuća dolara, a prema pojašnjenju prof. dr. Cara, riječ je o daleko isplativijem sustavu u odnosu na to kada bi se išlo na opciju da svaki fakultet ima vlastiti sustav. U tom bi slučaju svaki fakultet godišnje morao izdvajati četiri i pol tisuće dolara i imao bi pravo samo jedno do dva korištenja po studentu, a svaka daljnja provjera rada dodatno bi se naplaćivala. Nakon studenata, na red bi mogli doći i nastavnici, jer u planu je kupovina dodatne licence za provjeru plagijatstva znanstvenih radova.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Najboljim projektima predstavljanje u Grčkoj'', Novi list, 16. 9. 2014

MEDICINSKI FAKULTET
 JAVNI POZIV

 
 
RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci u sklopu IPA Adriatic CBC projekta PACINNO (Platform for trans-Academic Cooperation in Innovation) objavio je javni poziv namijenjen start-up poduzećima i inovativnim projektima. 
    Odabrani projekti ostvarit će pravo na besplatnu intenzivnu edukaciju u području stvaranja i razvoja poslovnog modela i pitchinga te će predstaviti svoje ideje na nacionalnom demo-danu u studenome ove godine, dok će najbolji projekti dobiti priliku predstaviti se na Regionalnoj investicijskoj konferenciji koja će biti održana u rujnu sljedeće godine na Krfu u Grčkoj. Rok za podnošenje prijava je 30. rujna. (I. Š. K.)


 
''Partnerstvo s jednim od najprestižnijih američkih sveučilišta'', Novi list, 16. 9. 2014.

SURADNJA
 UNIVERSITY OF MASSACHUSETTS


 
Sporazum će rezultirati razmjenom nastavnika i studenata, ali i razvijanjem programa u različitim znanstvenim područjima
 
 
Otvorena vrata suradnje – prof. Korban i rektor Lućin * Foto: M. GRACINRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s prorektorom University of Massachusetts Boston, USA prof. Schuylerom S. Korbanom. Potpisanim sporazumom znanstvenici i studenti riječkog Sveučilišta kao partnera dobili su jedno od najprestižnijih američkih sveučilišta, a naglašvajući kako je Sveučilište u Rijeci ove godine intenziviralo suradnju upravo s američkim sveučilištima, prof. dr. Lučin je podsjetio na uspostavljenu suradnju s University of Georgia te Rochester Institute of Technology te je najavio kako će predstavnici Sveučilišta u listopadu posjetiti Rochester Institute. 
    – Sve te inicijative idu s ciljem pokretanja i poticanja združenih aktivnosti koje su trenutno fokusirane na istraživanje i razmjenu istraživača, a s vremenom očekujemo da će rezultirati i združenim studijima. Inicijativa za uspostavljanje najnovije suradnje krenula je od Ekonomskog fakulteta, a neposredni učinak te inicijative razmjena je studenata i nastavnika. Međutim ovo nije potpisivanje ugovora o suradnji koja se odnosi samo na Ekonomski fakultet, već se otvaraju vrata svim fakultetima, kazao je rektor.
    Navodeći kako mu je ovo prvi dolazak u Hrvatsku prof. Korban je istaknuo da je University of Massachusetts javna ustanova koja sklapa partnerske odnose po cijelom svijetu te je najavio kako će jučer potpisani sporazum rezultirati razmjenom nastavnika i studenata, ali i razvijanjem programa u različitim znanstvenim područjima, od ekonomije i poslovanja, preko biotehnologije, medicine i tehničkih znanosti. U sklopu svog višednevnog gostovanja na riječkom Sveučilištu prof. Korban je jučer posjetio i Odjel za biotehnologiju gdje je svoja iskustva izmijenio s pročelnikom prof. dr. Krešimirom Pavelićem i njegovim timom. (I.Š.K.)


 
''Na Građevinski fakultet stigla prva oprema'', Novi list, 11. 9. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
 POČELA REALIZACIJA EUROPSKOG PROJEKTA »RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE« TEŠKOG 180 MILIJUNA KUNA


 
Jučer je isporučena računalna i video oprema u vrijednosti od 572 tisuće kuna
 
 
Prvi dio opreme isporučen je jučerRIJEKA » Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je isporučena računalna i video oprema namijenjena laboratorijima fakulteta čija vrijednost premašuje pola milijuna kuna. Riječ je o prvoj opremi koja je na riječko Sveučilište stigla u okviru projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci čija vrijednost iznosi 180 milijuna kuna, od čega je doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj 153 milijuna kuna, a nacionalni doprinos iznosi 27 milijuna kuna. Jučer isporučena oprema u vrijednosti od 572 tisuće kuna tek je dio opreme za laboratorije Građevinskog fakulteta, jer prema najavi prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić projekt će se okončati u travnju iduće godine, a do tada uz nabavku opreme mora se izvršiti i njeno umjeravanje, kao i edukacija djelatnika, prilagodba prostora i plaćanje revizije Projekta. 
    – U tijeku je javna nabava znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima. To su Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Nositelj projekta je Sveučilište u Rijeci, koje kao središnja obrazovna i istraživačka ustanova u Primorsko-goranskoj županiji, ovim projektom želi unaprijediti istraživačku infrastrukturu centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu. U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Navedene aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture, ističe prorektorica. 
    Dodajući da će oprema omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju prof. dr. Ožanić navodi da će se postignuti rezultati implementirati u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te će se povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Takve aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 

 
 
 
''Stručnjaci o organizaciji, financiranju, ulaganjima...'', Novi list, 9. 9. 2014.
 
EKONOMSKI FAKULTET CENTAR ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
 
 
RIJEKA » Jučer započeta konferencija »Contemporary Local Economic Development Issues« okupila je na riječkom Ekonomskom fakultetu brojne predavače iz Hrvatske i inozemstva na teme vezane uz lokalni razvoj. Na trodnevnom skupu, koji organizira Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta, govorit će se ponajviše o organizaciji lokalne zajednice, izvorima financiranja, ulaganjima institucija, neiskorištenim potencijalima. 
    Saša Drezgić, prodekan za suradnju s gospodarstvom s Ekonomskog fakulteta u Rijeci kaže da se s ovom konferencijom Centar za lokalni ekonomski razvoj želi nametnuti kao vodeće institucija u široj regiji u području lokalnog ekonomskog razvoja. 
    – Konferencija okuplja vodeće ljude u svijetu koji se bave lokalnom ekonomijom. Anwar Shah bio je direktor Svjetske banke u području decentralizacije, danas je on direktor instituta za javne financije u Kini, a upravo je on vodeći panelist po pitanju decentralizacije države i brojnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tu je još profesor Robert Huggins kao jedan od vodećih ljudi u području konkurentnosti sveučilišta i lokalne zajednice, a Dao-Zhi Zeng u segmentu regionalne nejednakosti. Puno je još tu znanstvenika iz baltičkih zemalja, Rusije, Srbije Mađarske, Hrvatske... Svi oni ovu konferenciju dižu na vrhunsku znanstvenu razinu, navodi Saša Drezgić. 
    Suština ovakvih skupova svodi se na to da se znanstvene teze realiziraju odnosno provedu u život lokalne zajednice, a putem programa i aplikacija Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Saša Drezgić napominje da tako lokalna zajednica postaje efikasnija. 
    – Brojne jedinice lokalne zajednice sve više prihvaćaju naše programe, a posebno se to odnosi na privatni sektor. Surađujemo s nekoliko doista velikih kompanija, recimo Ericsson Nikola Tesla ili Končar. Tu su još institucije Fina, Gospodarska komora, Državni zavod za statistiku... Svi oni sada bilježe dramatično povećanje svoje ekonomske efikasnosti, ističe Saša Drezgić. 
    Konferencija »Contemporary Local Economic Development Issues« završava sutra. (S. B.)
 


 
''Doktorirao David Blažević'', Novi list, 4. 9. 2014.
 
TEHNIČKI FAKULTET
 
 
David Blažević  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Obranom doktorske dizertacije pod nazivom »Analiza mehaničkih čimbenika pri konstrukciji uređaja za prikupljanje niskorazinske energije vibracija iz okoliša« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti iz znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je David Blažević. Doktorand je disertaciju obranio pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Dubravka Siminiati, prof. dr. Saša Zelenika i prod. dr. Nenad D. Pavlović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu. (A. P.)
 


 
''Umlati me nježno'', Novi list, 14. 8. 2014.
 
LANTERNA PRVO STUDENTSKO PODUZEĆE EKONOMSKOG FAKULTETA

U sklopu hotela Tamaris studenti Julijan Marin i Luka Dopuđ postavili su ring sa skliskim podom u kojem se organiziraju borbe s mekanim rukavicama i palicama

 
 
Prvi korisnici ringa bili su sestra i brat iz Genove Valerija i Gabriele Gnecco  * Foto: S. JEŽINA
            LANTERNA » Studenti treće godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci Julijan Marin i Luka Dopuđ jučer su u sklopu hotela Valamar club Tamaris smještenom u Lanterni nedaleko Poreča, došli na korak do ostvarenja svog poslovnog sna. S obzirom da su odnedavno vlasnici Funcorea, prvog studentskog poduzeća u kojem s 19 posto participira i sam riječki Ekonomski fakultet, ideja za moguće buduće poslovanje bila im je osmišljavanje sustava pomoću kojeg će se ljudi rješavati napetosti i stresa. U Tamarisu su tako postavili ring sa skliskim podom u kojem se organiziraju dvoboji, ili četverobojevi, s mekanim rukavicama i palicama od pjenaste gume. Prema mišljenju Marina i Dopuđa ljudi se mlaćenjem, nježnim i bez opasnosti od ozljeđivanja, rješavaju napetosti te se nakon dvoboja osjećaju zadovoljni i sretni. 
    S obzirom na viđeno – prvi su u ring i tako na simbolički način pokrenuli njihovo poslovanje ušli brat i sestra Valerija i Gabriele Gnecco iz Genove – ideja bi im mogla biti itekako dohodovna. Par je iz ringa izašao nasmijan, razdragan te pomalo iznenađen jer takav vid antistres ponude, ali i pomalo neobuzdane zabave, nisu nikad nigdje susreli. 
    – Ideju razvijamo već neko vrijeme, a na neki smo način upravo mi pokrenuli i sam fakultet da se uključi i financijski participira u osnivanju studentskih poduzeća, istaknuli su nam Marin i Dopuđ. 
    S njima se složio i dr. Saša Drezgić prodekan za suradnju s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta koji je istaknuo da se na taj način kod studenata potiče prokativni pristup studiju kao i zasnivanju mogućih poslova nakon završetka studija. 
    – Nije nam toliko bitna sama moguća dohodovnost projekta koliko činjenica da kod studenata potaknemo želju za aktivnim sudjelovanjem u poslovnom promišljanju svoje budućnosti, istaknuo je Drezgić. 
    Iako prema priči samih studenata Marina i Dopuđa nije bilo ni malo lako doći do sklapanja ugovora s nekim od turističkih centara koji bi prihvatio njihovu ideju, ringa za oslobađanje od stresa, na vrlo su pozitivan odgovor naišli u Valamarovom hotelu Tamaris u Lanterni. Dio priče je svakako i Dario Kinkela, direktor Tamarisa, ugledni turistički djelatnik, jako dobro poznat i s opatijsko-riječke hotelske scene, koji je i sam svojedobno diplomirao na riječkom Ekonomskom fakultetu. 
    – Kao kompanija, a posebno u sklopu Tamarisovog hotelskog kompleksa u kojem je gostima u ponudi bavljenje s dvadesetak sportova, potičemo i podržavamo sve kreativne, nove ideje što svakako mogu pomoći podizanju kvalitete turističke ponude, istaknuo je Kinkela. 
    Marin i Dopuđ, nakon završetka turističke sezone, svoj projekt sele u Rijeku, a uz »soft tučnjavu« stresa će se zainteresirani moći oslobađati i razbijanjem dotrajalih električnih i elektroničkih uređaja. S obzirom na stanje u gospodarstvu i ekstreman broj poduzeća što djelatnicima ne isplaćuju plaće, ne bi bilo loše da se u ring smjeste i njihovi vlasnici koje bi radnici »izmlatili« te tako barem malo smanjili frustracije koje skupljaju na svojim svakodnevnim poslovima. Kako se čini, izgleda da su Marin i Dopuđ s idejom naišli na plodno tlo ili kako se to u slengu kaže – uboli iz prve.

E. PRODAN

 




 
''Rumunjska studentica Georgina Mihut najbolja debitantica'', Novi list, 13. 8. 2014.
 
RIJEKA OPEN 2014 FINALOM NA GRADINI OKONČAN DEBATNI TURNIR NA KOJEM SU STUDENTI IZ EUROPE DEBATIRALI O KONZUMERIZMU



Najboljim debatnim timom proglašen je tim beogradskih studenata kojeg čine Nikola Sugaris i Miloš Rafailović

 
 
Finale četverodnevnog debatnog turnira održano je na Trsatskoj gradini * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Rumunjska studentica Georgina Mihut proglašena je najboljom govornicom međunarodnog debatnog turnira Rijeka Open 2014 koji se u organizaciji studentske udruge Riječka debatna unija protekla četiri dana održavao u Sveučilišnom kampusu, a na jučerašnjoj finalnoj debati uz najbolju govornicu najboljim debatnim timom proglašen je tim beogradskih studenata kojeg čine Nikola Sugaris i Miloš Rafailović. Mladi debatanti iz cijele Europe u finalnom su natjecanju raspravljali o konzumerizmu. Afirmacijska grupa debatanata zastupala je tezu kako je u današnjem društvu nemoguće izbjeći konzumerizam, dok se negacijska grupa zalagala za tezu kako je konzumerizam najbolji pokretač razvoja nekog društva. 
    Najbolji debatanti nastupit će na Europskom debatnom sveučilišnom prvenstvu čiji je domaćin narednog tjedna Zagreb, a jučerašnje sudionike finalne debate podržala je i predsjednica Gradskog vijeća Rijeke Dorotea Pešić-Bukovac naglasivši kako je Grad Rijeka dao potporu održavanju studentskog natjecanja smatrajući iznimno važnim poduprijeti razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih. 
    Riječka debatna unija za organizaciju prvog studentskog međunarodnog tima ove je godine uz Grad Rijeku dobila potporu i Primorsko-goranske županije, Sveučilišta u Rijeci te Studentskog zbora, a debatni je turnir okupio stotinjak studenata iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Rumunjske, Švedske i Finske. Tijekom četiri dana studenti su debatirali o raznim aktualnim temama, kao što su događanja u Izraelu i Rusiji, ali su iznosili i svoje mišljenje o naslovnici najnovijeg albuma Niki Minaj koji im je bio povod za raspravu o položaju žena u društvu. 
    Uz debatiranje za sudionike je organizirano i razgledavanje Rijeke i Opatije, a ocjenjujući prvi riječki debatni turnir uspješnim, organizatorice turnira Nana Spadoni i Dora Karmelić izrazile su uvjerenje da će organizacija Rijeka Opena postati tradicija Riječke debatne unije.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Riječko sveučilište podijelilo 2,3 milijuna kuna za stipendije'', Novi list, 13. 8. 2014.
 
AKADEMSKI STIMULANS ZAKLJUČEN PRVI KRUG RASPODJELE FINANCIJSKIH POTPORA RIJEČKIM STUDENTIMA


STIPENDISTA VIŠE NO IKAD 
Riječko sveučilište podijelilo 2,3 milijuna kn za stipendije


Taj je iznos raspodijeljen za različite vrste stipendija i potpora, od stipendiranja izvrsnih studenata preko studenata koji pripadaju nekoj od ranjivih skupina pa do stipendiranja studenata u strukama koje traži tržište rada. Na popisu potpora našli su se i studenti koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.... 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Studentima Sveučilišta u Rijeci nude se razne mogućnosti stipendiranja i potpora u školovanju * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci u ovoj je akademskoj godini kroz nekoliko različitih natječaja osiguralo najveću sumu za stipendije i potpore ikad, a radi se o više od 2,3 milijuna kuna. Taj je iznos raspodijeljen za različite vrste stipendija i potpora, od stipendiranja izvrsnih studenata te studenata koji pripadaju nekoj od ranjivih skupina – studenti s invaliditetom, studenti u lošijoj socijalno-ekonomskoj situaciji, studenti roditelji ili studenti koji su prva generacija u obitelji koja studira – pa do stipendiranja studenata u strukama u kojima nedostaje stručnjaka na tržištu rada. Na popisu potpora našli su se i stipendiranje studenata diplomskih studija, stipendiranje studenata koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU te potpore studentima koji pohađaju dodatna usvršavanja kroz ljetne škole. 
    
Fond Solidarnost

Najavljujući kako je u planu i raspisivanje natječaja za projekte doktoranada, prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da će se time zaključiti ova akademska godina, a sljedeći krug stipendija bit će raspisan tijekom studenog, što je ranije nego ove godine. 
    Najviše interesa ove su godine izazvale stipendije za izvrsnost za koje se prijavio gotovo dvostruki broj studenata od broja stipendija koji se dodjeljivao. Ukupno je dodijeljeno sto stipendija po 10 tisuća kuna, a najveći broj izvrsnih studenata dolazi s Filozofskog fakulteta, njih 14. Poveći broj stipendista, njih 12, je s Medicinskog, dok s Tehničkog fakulteta dolazi 11, a s Odjela za biotehnologiju 10 studenata. 
    – Između šezdesetak studenata izabrano je 29 kojima su dodijeljene sti
Dugoročni cilj razviti sustav stipendiranja kao u Švedskoj 
    
    Cilj novog sustava stipendiranja, kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, poboljšati je pristup studijima, kao i studenstki standard te olakšati studiranje u vremenima krize u kojima je studiranje značajna stavka mnogih obitelji. 
    – Međutim, dugoročni je cilj razviti sustav stipendiranja studija na način kao što je to slučaj u nekim zemljama, primjerice Švedskoj, u kojima je svakom zajamčen ulazak i napredovanje u sustavu visokog obrazovanja koje ne ovisi o socijalnom i ekonomskom status obitelji. Činjenica je da je ove godine učinjeno mnogo i na nacionalnoj razini na način da je stipendiranje naboljih studenta preneseno na sveučilišta koja su sama definirala kriterije i provela postupak odabira studenta, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo je značajnija sredstva za stipendiranje studenta koji su u lošijoj socijalnoj ili ekonomskoj situaciji. Sveučilište u Rijeci osiguralo je pak dodatna sredstva u visini od 1,3 milijuna kuna i uveli smo dodatne stipendije i potpore, navodi prorektorica.
 pendije za troškove života također u visini od 10 tisuća kuna za studiranje na diplomskim studijima. Nešto manji interes je bio među studentima ranjivih skupina gdje je, od mogućih 30, dodijeljeno 19 stipendija za troškove života u visini od 10 tisuća kuna, a bilo je prijavljeno 28 studenata. Međutim, treba napomenuti da je za 43 studenata slabijeg socijalno-ekonomskog statusa dodjeljena potpora za pokrivanje pariticipacije u troškovima studiranja u okviru programa Solidarnost Aleksandra Abramova. Nešto je manje interesa bilo za potpore za participacije studentima tehničkog područja, informacijskih tehnlogija, prirodnih znanosti, biomedicinskih znanosti pa je bilo prijavljeno 11 studenata, a dodijeljene su samo tri stipendije, kaže prorektorica. 
    Najmanje je pak interesa bilo za stipendiranje troškova života studenata iz zemalja koje nisu članice EU. Pojašnjavajući kako studenti iz EU mogu aplicirati na sve stipendije i potpore kao i studenti iz Hrvatske, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da se za te stipendije prijavilo svega troje studenata, a samo je jedna studentica dobila stipendiju u visini od 10 tisuća kuna. 
    
Ljetne škole

– Treba spomenuti da je i osam ljetnih škola dobilo 150 tisuća kuna za pokriće kotizacija studenata ili za povećanje pristupa studenata usavršavanju kroz ovaj oblik učenja što uključuje više od 150 studenata. Svi ovi natječaji bit će ponovljeni i naredne akademske godine. Držimo da uzrok malog broja pijavljenih na neke natječaje, kao primjerice za strane studente što je oblik natječaj kojeg ima većina sveučilišta u svijetu koji žele promicati intenacionalnost, nije izostanak potrebe već nedovoljna informiranost. Namjera nam je da ovi natječaji postanu stalni kako bi se potencijalni korisnici navikli na stabilno okruženje stipendiranja i potpora u kojemu mogu planirati i donositi dugoročne odluke u vezi vlastitog studiranja. Stava smo da je stipendiranje studenata pitanje kojem konačno treba pristupiti sustavno na nacionalnoj i sveučilišnoj razini. Za sada to još nije tako, ali se ipak kroz mehanizme stipendiranja pokušavaju poduprijeti ciljane skupine najboljih studenta, zatim onih koji ne bi mogli studirati bez dodatne poptpore, onih koji nedostaju tržištu rada ili onih koje bismo željeli motivirati da studiraju u Rijeci, zaključuje prorektorica.
 

 

 
 
''Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima'', Novi list, 6. 8. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI USKORO PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA


Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima

Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala na riječkim će se fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo za koje je moguć i otkaz 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam – rektor prof. dr. Pero LučinRIJEKA » Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala ubuduće će se na riječkim fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo, a posljedica takvog ponašanja zaposlenika Sveučilišta u Rijeci bit će novčana kazna, umanjenja plaće ili pak otkaz ugovora o radu. Propisi su to koje će svim zaposlenicima riječkog Sveučilišta nametnuti Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se reguliraju kazne za blaža i teža neprimjerena ponašanja zaposlenika. Riječ je o dokumentu koji se prvi put uvodi u povijesti riječkog Sveučilišta, a rektor prof. dr. Pero Lučin kaže da se prvenstveno radi o preventivnom mehanizmu te da ne vjeruje da će se Pravilnik često primjenjivati. Iako, dodaje, u praksi je do sada bilo nejasnih situacija koje su se najčešće odnosile na pojavu plagiranja. 
    – Mislim da i studenti i nastavnici imaju visoku razinu odgovornosti. Odavno sam zacrtali da ćemo napraviti Pravilnik jer smatramo da određena stegovna odgovornost mora postojati. Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam, jer Etički kodeks nema kvalitetne provedbene mehanizme, pojašnjava r
Prepisivanje na ispitima 
    
    Sveučilište je nedavno uvelo i Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata, a kao i kod zaposlenika njihova su djela kategorizirana kao lakša i teža. U lakša koja se kažnjavaju pisanom opomenom ubrajaja se nedolično ponašanje, neovlašteno raspolaganje imovinom Sveučilišta, opetovano neopravdano kašnjenje na nastavu ili njeno nedopušteno napuštanje, ometanje izvođenja nastave, upotreba nedopuštenih pomagala na nastavi i ispitima, nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitima, lažno predstavljanje na nastavi i ispitima, angažiranje drugih osoba za pohađanje nastave i polaganje ispita, neovlašteno instaliranje programa na računalu, brisanje podataka s računala bitnih za njegov rad, skidanje softwera s interneta te stavljanje na računala nedoličnih ili štetnih materijala. Za teška stegovna djela studenata kazna je zabrana polaganja ispita ili privremeno te trajno iskuljučenje sa studija, a takva je kazna posljedica nepoštivanja općih akata i odluka Sveučilišta, neovlaštenog korištenja tuđe studentske isprave i elektroničkog identiteta, unošenja i izmjena podataka u ispravama, teškog narušavanja izvođenja nastave, predaje radova čiji je sadržaj djelo druge osobe, nasilničkog ponašanja, svake vrste diskriminacije, fizičkog otvaranja računala, pokušaja provale u sigurnosni sustav, ali i uporabe alkohola i opojnih droga.
 ektor. 
    Uz uvjetovanje izlaska na ispit kupovinom literature u teško stegovno djelo ubraja se i neovlašteno korištenje nastavne i znanstvene opreme, zlouporaba ovlaštenja, neizvršavanje poslova, istupi u javnosti kojima se grubo narušava ugled Sveučilišta, svaka vrsta diskriminacije od rasne, vjerske, nacionalne pa do spolne ili seksualne, kao i ponavljanje lakših povreda obveza iz radnog odnosa više od dva puta u vremenu u dvije godine. 
    U laka stegovna djela ubraju se pak nedolazak na posao, propuštanje vođenja brige o povjerenim sredstvima rada, odbijanje suradnje s ostalim zaposlenicima te nepristojno i neprimjereno ponašanje prema studentima, a takva će ponašanja završiti pisanim opomenama ili novčanim kaznama umanjenja plaće od najviše deset posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju najduže od tri mjeseca. 
    Stegovna mjera za teže djelo također je novčana kazna umanjenja plaće do najviše 20 posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju do najduže šest mjeseci, a krajnja je mjera otkaz ugovora o radu. 
    Svako neprimjereno ponašanje ubuduće će se moći prijaviti stegovnom povjerenstvu koje će se osnovati na razini Sveučilišta, ali i za svaku znanstveno-nastavnu i umjetničku sastavnicu riječkog Sveučilišta.




 
''Satnica od 17 do 50 kuna za studentski džeparac'', Novi list, 11. 8. 2014.
 
EZONSKI POSLOVI VIŠE OD OSAM TISUĆA STUDENATA LJETI RADI I ZARAĐUJE PUTEM STUDENT SERVISA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

 

Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Rad u kuhinji u ljetnim mjesecima jedan od onih koji se najviše nudi studentima * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Servirke, sobarice, čistačice, pomoćnice u kuhinji, prodavačice, hostese i turističke animatorice samo su dio zanimanja koje riječke studentice obavljaju ovog ljeta i to preko student servisa Studentskog centra Rijeka. Ukupno 8.125 učlanjenih studenata tijekom godine sklopi više od 37 tisuća ugovora o djelu, a upravo u ljetnim mjesecima ponuda i potražnja poslova putem student servisa doživljava pravi procvat. 
    Navodeći kako ta djelatnost Studentskog centra tijekom ljeta bilježi u pravilu rast od 20 posto, ravnatelj Dinko Jurjević ističe da su u ljetnom periodu najaktualniji poslovi vezani uz ugostiteljstvo, a za pomoćne ugostiteljske poslove najtraženije su upravo studentice. Za većinu tih poslova plaćene su od 17 do 20 kuna po satu, a najbolju zaradu sa satnicom od 25 kuna bilježe hostese i djevojke koje uspiju »ubrati« posao dijeljenja letaka. 
    
Dodatna nagrada

Za razliku od djevojaka muški dio studentske populacije najtraženiji je za fizičke poslove kao što je prijenos namještaja ili rad u građevinarstvu za što najčešće dobivaju 25 kuna po satu, dok za poslove u skladištu cijena sata iznosi 20 kuna. 
    – Najbolje plaćeni poslovi su oni za programere i crtanje u Autocadu. Satnica za te poslove iznosi od 30 do 50 kuna. Već prilikom učlanjenja studenti ispunjavaju upitnik o tome koji ih poslovi zanimaju i koje vještine
Zaposleno i 1.500 srednjoškolaca 
    
    Poput student servisa i srednjoškolski servis Doma mladih upravo tijekom ljetnih mjeseci radi punom parom. Sezona zapošljavanja srednjoškolaca, kažu u servisu, počinje sa završetkom nastave za maturante, odnosno sredinom svibnja i traje do kraja kolovoza, a tijekom ovog ljeta 1.500 učenika zatražilo je uslugu posredovanja u zapošljavanju. 
    Do sada je srednjoškolski servis izdao 3.200 ugovora putem kojih srednjoškolci zarađuju od 18 do 20 kuna na sat, a kao i studenti najviše ih radi u turizmu. Uglavnom je riječ o pomoćnim ugostiteljskim poslovima, konobarenju, prodaji sladoleda, radu na pumpama, ali i u trgovačkim centrima gdje im se prepušta slaganje polica.
posjeduju pa se odmah radi selekcija. Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri. Najniža satnica za sve poslove je 17 kuna, a student servis iako daje preporuku poslodavcu na cijenu sata ne može utjecati, kaže Jurjević. 
    Iako za pojedine poslove cijena sata rada baš i nije zavidna studenti nerijetko, pogotovo kada su u pitanju poslovi u turizmu, na kraju sezone dobiju i posebnu nagradu poslodavca te na taj način imaju dodatnu stimulaciju za obavljanje pomoćnih poslova u ugostiteljstvu. Međutim, dodaje Jurjević, moraju voditi računa o svojoj godišnjoj zaradi, jer ukoliko kroz godinu zarade više od 11 tisuća kuna njihovi roditelji gube povlastice na primanja, a premaši li studentska zarada 50 tisuća kuna zaračunava im se porez od 25 posto na ono što su zaradili. 
    
Facebook stranica

– Vodimo računa o tome i obaviještavamo studente kada prijeđu taj limit. Međutim, rijetko se dogodi da netko kroz godinu dana zaradi 50 tisuća kuna, navodi ravnatelj. 
    Facebook stranica Studentskog centra koja služi kao oglasna ploča za poslodavce ima 9.500 prijatelja, a prema ocjeni Jurjevića to je najbrži način obavještavanja studenata o ponudi poslova što je studentima iznimno bitno. Osim toga, studenti svoje ugovore mogu isprintati preko interneta čime im se također olakšava put dolaska do zarade. Iako su problemi s naplatom odrađenog posla sve manji, Jurjević ističe da krajnjih situacija kao što je naplata putem ovrhe još uvijek ima. 
    – Zna se dogoditi da studenti ne budu plaćeni ukoliko poslodavac upadne u probleme, ali to je sve rijeđe. U takvim slučajevima student može potpisati izjavu da će pričekati s plaćanjem, a krajnji je rok 30 dana. Nakon toga poslodvacu se najprije šalje opomena te se pokušava razgovorom postići izvršavanje obaveza. Imamo zaposlenicu čiji je posao upravo briga o izvršavanju isplate studentim. Krajnja je mjera naplata putem ovrhe, a to je rijetko, zaključuje Jurjević.
 

 

 
 
''U Kampus stiže prvi dio opreme financirane iz EU'', Novi list, 7. 8. 2014.
 
RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE SVEUČILIŠTE RASPISALO NATJEČAJE U VRIJEDNOSTI 130 MILIJUNA KUNA


U Kampus stiže prvi dio opreme financirane iz EU

Radi se o nabavci znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima: Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Bespovrtanim sredstvima EU fondova Građevinski fakultet opremit će laboratorije * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci do sada je objavilo 34 od planiranih 78 javnih natječaja za nabavku opreme u sklopu projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 180 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Dobivena sredstva bit će utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu, a najavljujući kako se dolazak prve opreme očekuje ovih dana prorektorica za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta prof. dr. Nevenka Ožanić ističe da je ukupna vrijednost do sada objavljenih radova 130 milijuna kuna. 
    – Što se iznosa tiče do sada smo obavili dvije trećine poslova, odnosno 71 posto projektnog proračuna. Radi se o nabavci znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima i to: Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako do travnja naredne godine sva oprema mora biti u sveučilišnom Kampusu, prorektorica navodi da je to ujedno i rok do kojeg trebaju biti okončane i edukacije osoblja te sva oprema mora biti u funkciji. 
 
Centar za translacijsku medicinu TransMedRi 
    
    Istovremeno je započela i realizacija projekta Centar za translacijsku medicinu (TransMedRi) čija vrijednost iznosi 6,4 milijuna kuna. 
    – Zaprimili smo prvi predujam u iznosu od 1,9 milijuna kuna te smo objavili prve javne nabave prema planu nabave, a riječ je o natječaju za konzultanta. Trajanje projekta je 24 mjeseca što uključuje izradu studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, projektnu dokumentaciju, troškove komunalne naknade te reviziju kaže prof. dr. Ožanić. 
    Također je riječ o bespovratnim sredstvima dobivenim putem natječaja Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014 – 2020. U planu je nakon isteka 24 mjeseca i izrade dokumentacije pristupanje drugom natječaju u kojem bi se dobila sredstva za izgradnju i opremanje Centra. Centar TransMedRi zamišljen je kao dio zdravstvenog kompleksa Sveučilišta u Rijeci i istraživački centar gdje bi se sprovodila translacijska medicinska istraživanja u četiri glavna područja: imunologija, tumori, regenerativna medicina i funkcionalna neuroistraživanja. 
    Centar bi pored toga imao i zajedničke servisne laboratorije kao što su: biobanka, jedinica za klinička istraživanja lijekova faze I i II, laboratorij za genomsku analizu te bioinformatički laboratorij i slično.
    U travnju naredne godine riječko će Sveučilište raspolagati jedinstvenom opremom na ovim prostorima koja će u svim centrima osigurati implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter- i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju, a postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime će se povećati broj radnih mjesta u srednjevisokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu.
 




 
''Stotinjak studenata na četverodnevnoj debati'', Novi list, 7. 8. 2014.
 
RiOPEN 2014 RIJEČKA DEBATNA UNIJA


Stotinjak studenata na četverodnevnoj debati

 
 
Nana Spadoni i Dora Karmelić  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studentska udruga Riječka debatna unija od 9. do 12. kolovoza organizira međunarodni debatni turnir RiOpen 2014. koji će okupiti stotinjak europskih studenata. Naglašavajući kako će se time Rijeka, uz Zagreb i Split, svrstati među tri hrvatska grada koji će ovo ljeto ugostiti debatante, predsjednica Riječke debatne unije Dora Karmelić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula da će se natjecatelji nadmetati u britanskoj parlamentarnoj debati. 
    – U jednoj debati sudjeluju četiri dvočlana tima od kojih svatko drži sedam minuta govora. Tezu debate saznaju tek 15 minuta prije početka, a tada saznaju i poziciju u debati. Tjedan dana nakon riječke debate, u Zagrebu će se održati Europsko sveučilišno prvenstvo, kazala je Karmelić. 
    Debatanti će se natjecati u pet rundi turnira, a finalna će se debata održati 12. kolovoza u 10 sati na Trsatskoj gradini. Prema najavama Nade Spadoni ukupno će se natjecati 24 ekipe, a osim debate za sudionike će biti organizirano razgledavanje Rijeke te izlet u Opatiju. 
    – Sve će debate biti otvorene za javnost, a održavat će se u zgradi Sveučilišnih odjela u Kampusu. Istovremeno će se moći pratiti i putem interneta, a najbolji debatanti bit će nagrađeni monografijama Riječkog karnevala te kipićima zmajeva Zvonka Kamenara. Sudionici će debatirati na aktualne teme, a organizacijom RiOpen debatnog turnira Rijeka je dospjela na europsku debatnu kartu, istaknula je Spadoni. (I. Š. K.)



 


 
''Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima'', Novi list, 6. 8. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI USKORO PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA



Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature 
i ostalih nastavnih pomagala na riječkim će se fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo za koje je moguć i otkaz 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam – rektor prof. dr. Pero LučinRIJEKA » Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala ubuduće će se na riječkim fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo, a posljedica takvog ponašanja zaposlenika Sveučilišta u Rijeci bit će novčana kazna, umanjenja plaće ili pak otkaz ugovora o radu. Propisi su to koje će svim zaposlenicima riječkog Sveučilišta nametnuti Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se reguliraju kazne za blaža i teža neprimjerena ponašanja zaposlenika. Riječ je o dokumentu koji se prvi put uvodi u povijesti riječkog Sveučilišta, a rektor prof. dr. Pero Lučin kaže da se prvenstveno radi o preventivnom mehanizmu te da ne vjeruje da će se Pravilnik često primjenjivati. Iako, dodaje, u praksi je do sada bilo nejasnih situacija koje su se najčešće odnosile na pojavu plagiranja. 
    – Mislim da i studenti i nastavnici imaju visoku razinu odgovornosti. Odavno sam zacrtali da ćemo napraviti Pravilnik jer smatramo da određena stegovna odgovornost mora postojati. Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam, jer Etički kodeks nema kvalitetne provedbene mehanizme, pojašnjava rektor. 
 
Prepisivanje na ispitima 
    
    Sveučilište je nedavno uvelo i Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata, a kao i kod zaposlenika njihova su djela kategorizirana kao lakša i teža. U lakša koja se kažnjavaju pisanom opomenom ubrajaja se nedolično ponašanje, neovlašteno raspolaganje imovinom Sveučilišta, opetovano neopravdano kašnjenje na nastavu ili njeno nedopušteno napuštanje, ometanje izvođenja nastave, upotreba nedopuštenih pomagala na nastavi i ispitima, nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitima, lažno predstavljanje na nastavi i ispitima, angažiranje drugih osoba za pohađanje nastave i polaganje ispita, neovlašteno instaliranje programa na računalu, brisanje podataka s računala bitnih za njegov rad, skidanje softwera s interneta te stavljanje na računala nedoličnih ili štetnih materijala. Za teška stegovna djela studenata kazna je zabrana polaganja ispita ili privremeno te trajno iskuljučenje sa studija, a takva je kazna posljedica nepoštivanja općih akata i odluka Sveučilišta, neovlaštenog korištenja tuđe studentske isprave i elektroničkog identiteta, unošenja i izmjena podataka u ispravama, teškog narušavanja izvođenja nastave, predaje radova čiji je sadržaj djelo druge osobe, nasilničkog ponašanja, svake vrste diskriminacije, fizičkog otvaranja računala, pokušaja provale u sigurnosni sustav, ali i uporabe alkohola i opojnih droga.
    Uz uvjetovanje izlaska na ispit kupovinom literature u teško stegovno djelo ubraja se i neovlašteno korištenje nastavne i znanstvene opreme, zlouporaba ovlaštenja, neizvršavanje poslova, istupi u javnosti kojima se grubo narušava ugled Sveučilišta, svaka vrsta diskriminacije od rasne, vjerske, nacionalne pa do spolne ili seksualne, kao i ponavljanje lakših povreda obveza iz radnog odnosa više od dva puta u vremenu u dvije godine. 
    U laka stegovna djela ubraju se pak nedolazak na posao, propuštanje vođenja brige o povjerenim sredstvima rada, odbijanje suradnje s ostalim zaposlenicima te nepristojno i neprimjereno ponašanje prema studentima, a takva će ponašanja završiti pisanim opomenama ili novčanim kaznama umanjenja plaće od najviše deset posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju najduže od tri mjeseca. 
    Stegovna mjera za teže djelo također je novčana kazna umanjenja plaće do najviše 20 posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju do najduže šest mjeseci, a krajnja je mjera otkaz ugovora o radu. 
    Svako neprimjereno ponašanje ubuduće će se moći prijaviti stegovnom povjerenstvu koje će se osnovati na razini Sveučilišta, ali i za svaku znanstveno-nastavnu i umjetničku sastavnicu riječkog Sveučilišta.



 

 
''Studentski dom nudi najjeftinije noćenje u Rijeci'', 1. 8. 2014.
 
TURISTI NA PODMURVICAMA SMJEŠTAJNI KAPACITETI SVEUČILIŠTA U RIJECI ZA VRIJEME FERIJA U TURISTIČKOJ FUNKCIJI


Studentski dom nudi najjeftinije noćenje u Rijeci


Za 150 kuna u jednokrevetnoj ili 115 kuna u dvokrevetnoj sobi smještaj u Studentskom naselju uglavnom se koristi kao stanica za predah na putu prema nekoj drugoj destinaciji 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Studentsko naselje Ivan Goran Kovačić odnedavno na Booking.com * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci prvi put ovog ljeta okušao se u turističkoj djelatnosti, a za tu je svrhu jedan od objekata Studentskog naselja Ivana Gorana Kovačića tijekom akademske godine preuređen i kategoriziran. Ukupno 116 studentskih ležajeva pretvoreno je u turističke postelje do kojih se dolazi putem Booking.coma, a ono što ih čini iznimnima najniža je cijena smještaja na riječkom području. Za 150 kuna kuna u jednokrevetnoj ili 115 kuna u dvokrevetnoj sobi smještaj u Studentskom naselju, kaže rukovoditelj objekata smještaja Ivica Lencović, uglavnom se koristi kao stanica za predah na putu prema nekoj drugoj destinaciji. 
    – Uglavnom se radi o jednom ili dva noćenja, a s obzirom na to da smo s turističkom djelatnošću započeli tek prije desetak dana, zadovoljni smo odazivom. Do sada smo imali pedesetak gostiju. Stalno stižu rezervacije, ali i otkazi rezervacija što je najvjerojatnije uvjetovano lošim vremenom, kaže Lencović. 
    
Mlađa populacija

Dodajući kako su kroz sobe Studentskog naselja do sada prošli gosti sa svih strana svijeta, od Kine, Australije, Turske pa do Izraela, pomoćnica ravnatelja Božena Mišković ističe da je bilo i domaćih gostiju, a uglavnom se radi o mlađoj populaciji. Ono što Studentsko naselje vidi kao svoju prednost nije samo najniža cijena riječke turističke ponude već i najveći kapacitet, jer stotinjak kreveta istovremeno rijetko tko može ponuditi. 
    – Mi nismo hostel, iako u budućnosti planiramo razvijati djelatnost u tom smjeru. Nudimo sa
Zadovoljna smještajem 
    
    Činjenicu da se u Studentsko naselje dolazi tek na jednu noć potvrđuje i njemačka studentica Laura Richter koja je za svoj prvi posjet Rijeci odabrala upravo studentski smještaj. 
    – Prvi sam put u Rijeci i jako je lijepo. Sa smještajem sam zadovoljna, ali došla sam samo na jedan dan pa i nisam uspjela vidjeti puno toga. Bila sam na večeri i hrana me se dojmila, kao i Korzo, kaže Laura. 
    Na njenoj ovogodišnjoj turističkoj ruti prije Rijeke našli su se Beograd, Budimpešta, Bratislava i Zagreb, a svaki od tih gradova, kaže, dojmio je se na svoj način.
 mo noćenje, bez doručka, a prednost je veliki smještajni kapacitet, jer upravo smo primili upit iz Poljske za smještaj 50 osoba, a toliko gostiju ni jedan hostel ne može primiti. S obzirom na to da je na riječkom području prosjek noćenja jedna i pol noć, zadovoljni smo dosadašnjim odazivom. Bolje nego da nam sobe stoje prazne, ističe Mišković. 
    
Samo do rujna

Turistička bi djelatnost, slažu se Lencović i Mišković, u budućnosti nakon izgradnje novih smještajnih kapaciteta u Sveučilišnom kampusu trebala postati sastavna djelatnost Studentskog centra koja bi se odvijala tijekom cijele godine. 
    – Poznato je da imamo mali broj studentskih smještajnih kapaciteta i zbog toga se turizmom možemo baviti samo do početka rujna, jer studenti imaju prednost i moramo im omogućiti useljenje u naselje, navodi Lencović. 
    Iako je ulazak na turističko tržište za Studentsko naselje novost, Lencović dodaje kako popunjenost studentskih smještajnih kapaciteta tijekom ljetnih mjeseci predstavlja već ustaljenu praksu, jer svakog ljeta s odlaskom studenata riječkog Sveučilišta u naselje useljavaju studenti koji u Rijeku dolaze na praksu ili pak različite ljetne škole. 
    – To je praksa koja već godinama traje, no tu se radi isključivo o studentima koje smo ove godine smjestili u druge objekte, dok smo najkomforniji objekt ustupili turistima. Riječ je o zgradi koja je izgrađena 1968. godine kao dom za samce tvornice Torpedo, a 1997. pripala je Sveučilištu i to je bilo prvi put u povijesti Sveučilišta da su se uspjeli proširiti studentski kapaciteti. Inače, objekt je vrlo popularan među studentima jer ima najveće sobe, zaključuje Lencović.

 




 
''Sveučilište u Rijeci uvodi program za otkrivanje plagijata seminarskih, diplomskih i doktorskih radova'', studentski.hr, 26. 7. 2014.
 studentski.hr

SVEUČILIŠTE U RIJECI UVODI PROGRAM ZA OTKRIVANJE PLAGIJATA SEMINARSKIH, DIPLOMSKIH I DOKTORSKIH RADOVA



 
''Rijeka dobiva računalo kakvo nema nitko u Hrvatskoj'', Danas.hr, 27. 7. 2014.
 Danas.hr, 27. 7. 2014.


RIJEKA DOBIVA RAČUNALO KAKVO NEMA NITKO U HRVATSKOJ




 
''Prezentacija budućih sveučilišnih igara'', Novi list, 29. 7. 2014.

POSJET 
SVEUČILIŠTARCI U ROTTERDAMU


Prezentacija budućih sveučilišnih igara


 
Rotterdam je domaćin Europskih sveučilišnih igara koje će se 2016. održati u Rijeci i Zagrebu
 
 
RIJEKA » Predstavnici Sveučilišta u Rijeci predvođeni rektorom prof. dr. Perom Lučinom sudjelovali su na otvaranju 2. Europskih sveučilišnih igara u Rotterdamu na kojima sudjeluje 35 država s više od tri tisuće sportaša koji dolaze sa 180 sveučilišta i veleučilišta. Na igrama sudjeluju i 122 studenta sportaša iz Hrvatske koji se natječu u osam sportova, dok se natjecanja organiziraju ukupno u 12 sportova. Uz predstavnike riječkog Sveučilišta na otvaranju igara sudjelovali su i predstavnici gradova Rijeke i Zagreba, domaćina idućih Europskih sveučilišnih igara koje će se održati u srpnju 2016. godine te novoizabrani rektori zagrebačkog i splitskog sveučilišta, Damir Boras i Šime Anđelinović, kao i drugi visoki predstavnici akademske i sportske zajednice. Hrvatsko izaslanstvo je primila i veleposlanica Republike Hrvatske u Nizozemskoj Vesela Mrđen Korać. U sklopu boravka u Rotterdamu, prema riječima prof. dr. Lučina, hrvatska je delegacija održala i prezentacijsku večer na kojoj je Gordan Kožulj predstavio iduće igre koje će se održati u Hrvatskoj.
    – Za razliku od igara u Nizozemskoj, igre u Hrvatskoj organizirat će se u 20 sportova, a to će značiti i daleko veći broj sudionika. Hrvatske bi Europske sveučilišne igre trebale okupiti pet tisuća studenata.
    U sklopu boravka u Rotterdamu posjetili smo i njihovo sveučilište koje je ovogodišnji domaćin igara, a s kojim imamo razvijenu suradnju u okviru Erasmus programa, istaknuo je rektor. (I. Š. K.)

 



 
''U kampus stiže super-računalo vrijedno 4,2 milijuna eura'', Novi list, 26. 7. 2014.

NAJVEĆA INVESTICIJA U REGIJI
SVEUČILIŠTE U RIJECI NABAVLJA OPREMU ZA VISOKO UČINKOVITO RAČUNANJE


U kampus stiže super-računalo vrijedno 4,2 milijuna eura

 
Nova oprema postavit će riječko sveučilište na zemljopisnu mapu na kojoj se trenutno ne nalazi ni jedno hrvatsko visoko učilište te povećati znanstveni kapacitet i »vidljivost«, ističe prorektor Zlatan Car

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zgrada Sveučilišnih odjela u kojoj će biti smješteno super-računalo  * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Sveučilište u Rijeci u ožujku naredne godine imat će računalnu opremu kakvu nema nitko u Hrvatskoj, a riječ je o opremi za visoko učinkovito računanje čija vrijednost iznosi 4,2 milijuna eura. Navodeći kako se radi o opremi koja trenutno predstavlja najveću investiciju, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe, prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car ističe da će nova oprema riječko Sveučilište postaviti na zemljopisnu mapu na kojoj se trenutno ni jedno hrvatsko visoko učilište ne nalazi te će povećati znanstveni kapacitet i samu vidljivost riječkog Sveučilišta. Istovremeno, naglašava prorektor, korist od super-računala imat će i drugi znanstvenici iz Hrvatske i regije.
    – Trenutno se nalazimo u postupku nabave opreme koja je sastavni dio projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 24 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Nabavka super-računala najveća je pojedinačna nabava unutar tog projekta, ističe prorektor.
    Sama instalacije opreme, dodaje, trajat će četiri mjeseca, a najbolje hrvatsko superračunalo bit će smješteno u Centru za napredno računanje i modeliranje u zgradi Sveučilišnih odjela. Za instalaciju super-računala osigurat će se sto četvornih metara prostora, a prije same instalacije, najavljuje prof. dr. Car, bit će potrebno izvršiti prilagodbu prostora. Po okončanju instalacije uslijedit će edukacija za korištenje sustava, a najveća instalacija u regiji riječkim će istraživačima dati dodatnu vrijednost i prilikom daljnjih prijava EU projekata.
    Uz činjenicu da se radi o pozamašnoj investiciji, ono što nabavku super-računala čini jedinstvenom u hrvatskim okvirima je i sama njena procedura, jer po prvi put u Hrvatskoj nabava se obavlja korištenjem natjecateljskog dijaloga.
    – Riječ je o postupku nabave koji se u Hrvatskoj još nije koristio, a omogućuje nam da kupimo sustav baš kakav nam treba, odnosno da možemo nabavku opreme prilagoditi našim zahtjevima, kaže prorektor.
    Takav obliki nabave ne podrazumijeva definiranje tehničkih specifikacija prilikom same objave natječaja, već se one naknadno definiraju, a jedino što je do sada od potencijalnih dobljavača Sveučilište tražilo jest da super-računalo ima direktno hlađenje vodom. Razlog tome, zaključuje prof. dr. Car, energetska je učinkovitost sustava i ekološka osviještenost.

 


 
''Odzvonilo studentskom plagiranju'', Novi list, 25. 7. 2014.

PROVJERA RADA
SVEUČILIŠTE U RIJECI PRVO U HRVATSKOJ PO UZORU NA SVJETSKA VISOKA UČILIŠTA UVODI KONTROLU


ANTIPLAGIJAT SOFTVER

Odzvonilo studentskom plagiranju



 
Sustav koji riječko Sveučilište trenutno testira daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu, a za to će Sveučilište godišnje izdvajati 12 tisuća dolara


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
* Foto: NL arhivaRIJEKA » Seminarski, završni, diplomski i doktorski radovi od ove jeseni na Sveučilištu u Rijeci više se neće moći plagirati, jer će riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj uvesti antiplagijat softver kojim će se kontrolirati studentski radovi. Pojašnjavajući kako problem plagiranja nije problem samo riječkih studenata, već se radi o praksi kojoj su skloni i njihovi europski kolege, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatan Car navodi da iskustva svjetskih sveučilišta koja se služe antiplagijat softverom pokazuju kako se uvođenjem takvog sustava kvaliteta studentskih radova povećava za 40 posto, što je impresivan podatak.
    – Velik broj studentskih radova se plagira ili pak sliči plagijatstvu. Po tom pitanju imamo dosta primjedbi, a trenutno provjeravamo jedan od sustava. U provjeri sudjeluju sve sastavnice Sveučilišta i ukoliko sustav bude zadovoljio, s implementacijom ćemo krenuti u rujnu, najavljuje prorektor.
    Pojašnjavajući kako će studenti svoje radove provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi kroz koji će softver automatski raditi provjeru rada prorektor navodi da ta provjera može trajati desetak minuta, ali i dva do tri sata, a duljina provjere ovisi o raznim parametrima. Po završetku provjere student dobiva podatak koliko njegov rad nalikuje na već postojeći rad. Antiplagijat softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica, a s obzirom da riječko Sveučilište istovremeno radi i na izradi sveučilišnog repozitorija, u budućnosti će i repozitorij biti integriran u sustav.
    – To znači da će svi radovi Sveučilišta ući u provjeru i više se neće moći dogoditi da student kopira rad nekog profesora. Pored toga što student preko MudRi-ja može sam provjeriti svoj rad, postoji i mogućnost da ga u elektroničkom obliku pošalje profesoru te da ga on sam provjeri – navodi prof. dr. Car.
    Godišnje bi se prema procjenama provjeravalo pet do sedam tisuća završnih i diplomskih radova, a ukoliko u sustav provjere uđu i seminarski radovi, onda se radi o puno većoj brojci. Sustav koji riječko Sveučilište trenutno testira daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu, a za to će Sveučilište godišnje izdvajati 12 tisuća dolara.
    – Riječ je o daleko isplativijem sustavu u odnosu na to da smo išli na opciju da svaki fakultet ima vlastiti sustav. U tom bi slučaju svaki fakultet godišnje morao izdvajati četiri i pol tisuće dolara i imao bi pravo samo jedno do dva korištenja po studentu. Svaka daljnja provjera rada dodatno bi se naplaćivala. Intencija nam je sve alate koji daju dodatnu vrijednost integrirati na razini Sveučilišta – kaže prorektor.
    Nakon studenata, na red bi mogli doći i nastavnici, jer u planu je kupovina dodatne licence za provjeru plagijatstva znanstvenih radova, što bi prema mišljenju prof. dr. Cara pridonijelo kvaliteti znanstvenih časopisa riječkog Sveučilišta.

 



 
''Studentima s poplavljenih područja besplatno studiranje'', Novi list, 23. 7. 2014.

SENAT SVEUČILIŠTA
POSLJEDNJA SJEDNICA PRED LJETNU STANKU


Studentima s poplavljenih područja besplatno studiranje


 
Donesena je odluka o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus prof. dr. Miljenku Uraviću, te potvrđeni izbori u trajno zvanje redovitih profesora
 
 
Riječki  su se studenti angažirali u prikupljanju pomoći za poplavljena područja  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao odluku o oslobađanju plaćanja participacije u troškovima studija u akademskoj godini 2014./2015. redovitim studentima Sveučilišta u Rijeci koji dolaze iz poplavljenih područja. O kojem je točno broju studenata riječ, znat će se tek na jesen, a tada će se, prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina znati i o kojim se iznosima radi.
    – Riječ je o oslobađanju od troškova upisnina koji iznose 300 kuna te o troškovima participacija koje mogu iznositi i do osam tisuća kuna. Teško je sada procijeniti o kojim će se iznosima raditi, istaknuo je rektor.
    Na posljednjoj sjednici pred ljetnu stanku potvrđeni su i novi članovi Senata, a riječ je o novoj dekanici Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija prof. dr. Dori Smolčić Jurdana te predstavnicima studenata: novoizabranom predsjedniku Studentskog zbora Sveučilišta Aleksandru Šušnjari, predstavniku studenata poslijediplomskih studija Danku Žitiniću te Slobodanu Šolaji s Pravnog i Igoru Salopeku s Medicinskog fakulteta.
    Donesena je i odluka o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus prof. dr. Miljenku Uraviću, redovitome profesoru u trajnom zvanju u mirovini te su potvrđeni izbori u trajno nastavno-znanstveno zvanje redovitoga profesora prof. dr. Željki Crnčević Orlić i prof. dr. Dinku Viteziću s Medicinskog fakulteta. Također su potvrđeni izbori u nastavno-znanstveno zvanje redovitoga profesora na razdoblje od pet godina: prof. dr. Albertu Zamarinu i prof. dr. Milanu Ikoniću s Tehničkog fakulteta te prof. dr. Marini Vicelji Matijašić s Filozofskog fakulteta.
    Članovi Senata usvojili su i prijedlog novog programa cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI« čiji su izvoditelji Sveučilište i Novi list, a navodeći kako je riječ o programu koji se dugo priprema rektor je istaknuo da je jedan od ciljeva programa pružiti studentima priliku da dio ECTS bodova steknu u praksi pod mentorstvom voditelja. Novi program ujedno predstavlja otvaranje Sveučilišta prema privredi i praktičnom radu, a proizlazi iz potrebe praktičnog usavršavanja novinarske struke na temeljima razvoja etičkih, kulturnih i oblikovanih pretpostavki u procesu stjecanja znanja i vještina za stručno informiranje javnosti.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
''Upis na doktorski studij'', Novi list, 23.7. 2014.

ODJEL ZA INFORMATIKU
SVEUČILIŠTE U RIJECI
 
 
RIJEKA » Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za upis na poslijediplomski doktorski studij Informatika u 2014./2015. akademskoj godini. Upisna kvota iznosi 12 mjesta u punom radnom vremenu i 8 mjesta na pola radnog vremena, uz istu cijenu. Školarina za prva četiri semestra iznosi 7 tisuća kuna po semestru, a za peti i šesti semestar 6 tisuća kuna po semestru. Rok za podnošenje prijava je 10. listopada. (I.Š.K.)

 


 
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 7 od 20