Mediji o Sveučilištu
''Laureati Nevenka Ožanić, Rajka Jurdana Šepić i tim profesora'', Novi list, 22. 7. 2014.

PROMIDŽBA ZNANOSTI
DODIJELJENE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2013. GODINU


Laureati Nevenka Ožanić, Rajka Jurdana Šepić i tim profesora

 
 
 
Prof. dr. Rajka Jurdana ŠepićRIJEKA » Od ukupno dodijeljenih 30 državnih nagrada za znanost, tri su otišle na Sveučilište u Rijeci, a ovogodišnji laureati su prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Rajka Jurdana Šepić te tim profesora koji je angažiran na projektu Rijeka Psihologije. Riječ je o nagradama koje su dodijeljene za prošlu godinu, a sve tri riječke nagrade nalaze se u kategoriji nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti koja je prorektorici riječkog Sveučilišta, prof. dr. Ožanić, pripala za područje tehničkih znanosti i to za aktivnosti i vođenje hrvatsko-japanskog projekta »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj«, kao i za organizaciju znanstvenih kolokvija Sveučilišta u Rijeci, rad na vrednovanju doktorskih studija, predsjedavanje Hrvatskim hidrometeorološkim društvom u okviru čega je prof. dr. Ožanić napisala monografiju te organizirala desetak stručno-znanstvenih ekskurzija te za mentorstvo na završnim, diplomskim i doktorskim radovima.
    Prof. dr. Jurdana Šepić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci nagrađena je za područje prirodnih znanosti i to za dugogodišnju organizaciju Festivala znanosti u Rijeci te pokretanje i uredništvo znanstvenopopularne radioemisije Baltazar HR Radio Rijeke, dok su u u području društvenih znanosti za organizaciju manifestacije Rijeka psihologije nagrađeni profesori Filozofskog fakulteta: dr. Petra Anić, dr. Asmir Gračanin, prof. dr. Jasna Hudek-Knežević, Ines Jakovčić univ. spec., dr. Jasminka Juretić, prof. dr. Nada Krapić, Irena Miletić, dr. Rosanda Pahljina-Reinić, prof. dr. Alessandra Pokrajac-Bulian, dr. Barbara Rončević-Zubković, prof. dr. Sanja Smojver-Ažić, prof. dr. Zoran Sušanj, prof. dr. Vladimir Takšić, prof. dr. Mladenka Tkalčić, Nena Vukelić mag. psi. i prof. dr. Ivanka Živčić-Bećirević,
    Državne nagrade za znanost dodjeljuju se za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost, a riječ je o nagradi za životno djelo, godišnjoj nagradi za znanost, godišnjoj nagradi za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnjoj nagradi za znanstvene novake.
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ukupno je za 30 nagrada izdvojilo milijun i 150 tisuća kuna, a najveći iznos, 80 tisuća kuna, dodjeljuje se dobitnicima nagrade za životno djelo, dok se po 30 tisuća kuna dodjeluje dobitnicima godišnjih nagrada za znanost i za popularizaciju i promidžbu znanosti te 20 tisuća kuna za godišnje nagrade za znanstvene novake.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
 
''Šansa za mlade umjetnike'', Novi list, 22. 7. 2014.

POMLAĐIVANJE AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI RASPISUJE NATJEČAJ ZA PETNAESTAK SURADNIČKIH MJESTA


Šansa za mlade umjetnike



 
Riječ je o ugovorima na godinu dana za vanjske suradnike za područja animiranog filma i novih medija, grafiku, kiparstvo, slikarstvo, fotografiju te kostimografiju


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Vjerujemo da će Sveučilište u Rijeci uskoro imati i vlastitu doktorsku školu – prof. dr. Josip Butković * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Fakultetsko vijeće Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci donijelo je odluku o otvaranju čak petnaestak novih radnih mjesta namijenjenih prvenstveno mladim stručnjacima različitih umjetničkih područja. Pojašnjavajući kako se radi o složenoj i pomalo neobičnoj odluci o raspisivanju natječaja za naslovna radna mjesta, pod čime se podrazumijeva angažiranje vanjskih suradnika, dekan prof. dr. Josip Butković ističe da je pomlađivanje i popunjavanje kadra Akademije nužno za njen opstanak.
    – Ukoliko ova Akademija sebi želi dobro te želi razvijati umjetnost i biti centar razvoja Sveučilišta u području umjetnosti, to može odraditi samo s mladim kadrovima. Natječaj koji će biti raspisan do kraja srpnja nije klasičan natječaj zapošljavanja kadra i zasnivanja radnog odnosa, već se radi o sklapanju ugovora na godinu dana, a ono što će budući asistenti dobiti su honorari, mentori, prostor za vlastito bavljenje strukom i umjetnošću, podršku Akademije, kao i mogućnost stjecanja znanja na drugim akademijama s kojima surađujemo. Naša Akademija je jedina institucija ovog tipa u Europi koja nema ni jednog asistenta u stalnom radnom odnosu, navodi dekan.
    Pojašnjavajući kako ni sustav znanstvenih novaka ne prepoznaje umjetnike, što predstavlja još jedan od problema prof. dr. Butković ističe da ipak vjeruje kako će i umjetnici uskoro ući u sustav, a kada se to dogodi zahvaljujući novom kadru Akademija će već imati ljude s iskustvom.
    – Vjerujemo da će Sveučilište u Rijeci uskoro imati i vlastitu doktorsku školu, a tada ćemo svim onima koje ove jeseni primimo moći ponuditi i doktorat iz umjet
Ostvareno niz suradnji
   
    Akademija, kaže dekan, ima sklopljene ugovore o suradnji s cijelim nizom ustanova, a ove je godine jedan takav ugovor potpisan i s Katedrom Čakavskoga sabora Grobnišćine u sklopu čega su održane likovne radionice, što je prema ocjeni prof. dr. Butkovića bilo prilično inspirativno i uspješno. Dodajući da se kraju bliži i trogodišnji IPA projekt Art TV Vision čiji je glavni cilj promovirati suvremenu umjetnost kroz emisije o poznatim umjetnicima i suvremenoj praksi, prodekanica za umjetničko-znanstvenu djelatnost izv. prof. art. Lara Badurina najavljuje da će Akademija u sklopu projekta organizirati radionice na temu »Umjetnilčki jezici i instalacije« koje će voditi Goran Petrcol.
    – Riječ je o projektu u kojem uz našu akademiju sudjeluju i akademije iz Tirane, Venecije, Cetinja i Barija, a zajedno s akademijama uključene su i županije, kao i televizijske kuće. U našem slučaju riječ je o Primorsko-goranskoj županiji te Kanalu Ri, kaže Badurina.
nosti, jer samo će s doktoratom moći biti konkurentni na europskom prostoru, ističe dekan.
    Područja za koja će se tražiti umjetnici kao vanjski suradnici su animirani film i novi mediji, grafika, kiparstvo, slikarstvo, fotografija te kostimografija, jer kako navodi dekan Akademija svoje djelovanje želi proširiti i prema kazališnoj izvedbenoj umjetnosti. Otvaranje novih suradničkih mjesta šansa je za sve bivše studente Akademije koji žele i dalje ulagati u sebe, a istovremeno s ojačavanjem kadra studenti će dobiti novu radionicu za staklo u koju je fakultet uložio više od 50 tisuća kuna.
    – Želimo radionice u kojima će studenti raditi rukama. I sami studenti stalno postavljaju pitanje konkretnog rada. Ukoliko želimo razvijati primijenjenu umjetnost, moramo imati prostor, skupu opremu i stručnjake. Od iduće akademske godine studentima ćemo ponuditi staklo kao izborni kolegij, najavljuje dekan.
 

 

 
 
''Doktorirao Rajko Miškulin'', Novi list, 21. 7. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirao Rajko Miškulin
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Cirkulirajuće toplinske stresne bjelančevine u bolesnika s akutnim infarktom miokarda« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Rajko Miškulin. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Žarko Mavrić, prof. dr. Karmela Barišić, prof. dr. Sanjin Rački i prof. dr. Viktor Peršić. (I. Š. K.)

 



 
''Doktorirala Snježana Štemberger Papić'', Novi list, 19. 7. 2014.
 

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirala Snježana Štemberger Papić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Ekspresija molekula CD44, CD117 i CD133 u uznapredovalom seroznom raku jajnika« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Snježana Štemberger Papić. Povjerenstvo za obarnu doktorskog rada činili su: prof. dr. Maja Krašević, prof. dr. Damir Babić, doc. dr. Ozren Mamula i prof. dr. Senija Eminović. (I. Š. K.)



 
''Doktorirao Vanja Licul'', Novi list, 18. 7. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirao Vanja Licul
 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Utjecaj polimorfizama gena autoimunosnoga odgovora na predispoziciju i kliničku ekspresiju celijakije» akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vanja Licul. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Blaženka Grahovac, doc. dr. Silvija Čuković Čavka, prof. dr. Mladen Perišić, prof. dr. Brankica Mijandrušić Sinčić i doc. dr. Nada Starčević Čizmarević. (I. Š. K.)



 
''Aleksandar Šušnjar novi predsjednik'', Novi list, 18. 7. 2014.

SVEUČILIŠTE
FORMIRAN STUDENTSKI ZBOR


Aleksandar Šušnjar novi predsjednik

 
 
 
Novi saziv Studentskog zbora ispred RektorataRIJEKA » Na konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci za novog predsjednika izabran je student Filozofskog fakulteta Aleksandar Šušnjar, a za njegovu zamjenicu studentica Učiteljskog fakulteta Hana Grubišić. Novi saziv Studentskog zbora izabran je za naredno dvogodišnje mandatno razdoblje, a na ovogodišnjim izborima svaka je sastavnica Sveučilišta dobila svoje predstavnike koji ulaze u Skupštinu Studentskog zbora. Ove godine ona broji 22 člana, a u listopadu pridružit će im se i predstavnik novog Fakulteta za zdravstvene studije. Cilj studentskih predstavnika je zastupati interese gotovo 17 tisuća studenata u tijelima Sveučilišta u Rijeci i osmišljavati te provoditi projekte koji se tiču studenata. Jedna od sljedećih aktivnosti ponovno je organiziranje Kampa za brucoše koji će od 3. do 5. listopada okupiti buduće studente Sveučilišta u Rijeci. Kamp će se održati u Lanterni u Poreču. (I. Š. K.)


 
''Diplome i ECTS bodovi za 21 studenta iz 6 zemalja'', Novi list, 15. 7. 2014.

SVEČANOST
MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA


Diplome i ECTS bodovi za 21 studenta iz 6 zemalja

 
 
 
RIJEKA » Podjelom diploma okončana je Ljetna škola Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Katedre Jean Monnet europskih ekonomskih integracija. Riječ je o desetoj po redu međunarodnoj školi koju je pod nazivom »International Environment and European Integration« završio 21 student iz 6 zemalja, odnosno iz Belgije, Makedonije, Nizozemske, Slovačke, Slovenije te Hrvatske, a nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa svi su polaznici dobili certifikat Ljetne škole i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u svom daljnjem školovanju. Cilj međunarodne Ljetne škole poticanje je međunarodne suradnje, koja će omogućiti akademski razvoj fakulteta i Sveučilišta te jačanje međunarodne reputacije, studentske mobilnosti i mobilnosti sveučilišnih profesora, kao i razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog podrijetla. (I. Š. K.)

 



 
''Nove kantine na FTMU-u i Medicinskom fakultetu'', Novi list, 14. 7. 2014.

STUDENTSKI CENTAR UNATOČ DUGU MINISTARSTVA ZNANOSTI ULAŽU U STUDENTSKI STANDARD

 
Nove kantine na FMTU-u i Medicinskom fakultetu

 
Studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prvi put mogu konzumirati topli obrok koji im priprema Studentski centar, a isti sadržaj Studentski centar priprema i na Medicinskom fakultetu


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
U uređenje bistroa na Hotelijerskom fakultetu Studentski centar je investirao 600 tisuća kuna * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Desetogodišnje neredovito isplaćivanje sredstava na račun Studentskog centra Sveučilišta u Rijeci rezultiralo je dugom od 28,5 milijuna kuna, a riječ je o iznosu koji toj ustanovi duguje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Pronalaženje načina kako sanirati ogroman dug započelo je još prije godinu dana, ali do sada rješenje nije nađeno. Međutim, ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević ističe da su dogovori s Ministarstvom u tijeku te kako vjeruje da će Ministarstvo uskoro namiriti barem dio duga, ako ne cijeli. Uz veliko dugovanje s početkom akademske godine negativnu refleksiju na poslovanje Studentskog centra imao je i novi Pravilnik o studenstkoj prehrani, čije je uvođenje dovelo do promjene subvencija i pada prihoda za 20 posto.
    – To je problem s kojim su se suočili svi hrvatski studentski centri i nitko nije očekivao da će se novi Pravilnik tako negativno odraziti na prihode. Međutim, od jeseni do sada smo taj gubitak uspjeli riješiti i sada već bolje poslujemo, kaže ravnatelj.
    Dokaz dobrog poslovanja je i ulaganje od 600 tisuća kuna u novi bistro koji će biti smješten
Godišnje pedesetak tisuća ugovora o zapošljavanju
   
    Studentski centar najveći dio svojih prihoda ostvaruje putem Student servisa čija je djelatnost, kaže ravnatelj, u punom zamahu upravo tijekom ljetnih mjeseci kada je ponuda poslova zbog turističke sezone povećana, a i potražnja studenata aktivnija.
    – Imamo 7.500 članova, a godišnje posredujemo u sklapanju pedestak tisuća ugovora o zapošljavanju. Većina poslodavaca uredno podmiruje svoje obaveze, međutim tu i tamo dogodi se neka ovrha, jer moramo štiti interese studenata i omogućiti im dolazak do zarade koju su zaslužili. Student servis je lani ostvario povećanje prihoda za 5 posto, a i ove godine postoje naznake o povećanju prihoda. Uveli smo oglašavanje ponude poslova preko Facebooka i to se pokazalo efikasnim, kao i mogućnost podizanja ugovora o zapošljavanju putem interneta, pojašnjava Jurjević.
u sklopu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a koji će po prvi puta omogućiti studentima tog fakulteta dobivanje toplih obroka koje priprema Studentski centar.
    – Do sada na tom fakultetu nismo imali svoju ponudu. Uredili smo prostor koji će imati dvadesetak sjedećih mjesta te terasu koja se upravo završava. Istovremeno pripremamo i preuređenje ugostiteljskog objekta u sklopu Medicinskog fakulteta. Naime, novi Pravilnik o prehrani propisuje obvezu da svaki objekt mora imati u ponuditi tople obroke. Zbog tog razloga moramo urediti kuhinju u tom objektu, pojašnjava Jurjević.
    Dodajući kako je Studentski centar neprofitna organizacija koja je dužna svu dobit uložiti u povećanje studentskog standarda, Jurjević ističe da će se u slučaju vraćanja duga Ministarstva cjelokupan dug uložiti upravo u studentski standard i proširenje djelatnosti Studentskog centra.
    – Nama taj dug trenutno ne ugrožava poslovanje. Međutim, ukoliko se nađe način da nam se dugovanje vrati otvorit ćemo ugostiteljske objekte i na drugim fakultetima, tamo gdje to bude bilo moguće, zaključuje ravnatelj.
 


 

 
''Nova generacija inženjera'', Novi list, 12. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
ODRŽANA SVEČANA PROMOCIJA


Nova generacija inženjera


 
Promovirana je nova generacija magistara i prvostupnika iz područja strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računalstva
 
 
Nova generacija riječkih inženjera na svečanoj promociji  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije magistara i prvostupnika iz područja strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računalstva. Čestitajući završenim studentima, dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je uvjerenje da je fakultet svim kandidatima pružio mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina te kako vjeruje da će novi prvostupnici i magistri uspješno rješavati probleme na koje će nailaziti u svojoj profesionalnoj karijeri ili pak tijekom nastavka školovanja na diplomskim sveučilišnim studijima Tehničkog fakulteta.
    Završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Dinko Didović, Vlatko Horvat, David Strunje, Nela Butorac, Joško Šimon, Iva Živković, Josip Barbarić, Franko Hrvatin, Luka Miškulin, Jasminka Tončić, Žana Fumić, Geri Smokvina, Dražen Žužić, Robert Pezić i Mate Torlak, dok su završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli Paolo Brezac i Bepo Schira, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Andrija Pavić, Edi Ivančić, Stjepan Šijan, Domagoj Starčević, Marko Dujmović, Luka Lenac, Kristian Gašparini, Anton Penko, Luka Zahtila, Andrej Cvijanović, Ivan Liović, Damir Podobnik, Kristian Popović, Anamaria Kolonić, Robert Mladenić i Krešimir Šarić.
    Završetkom diplomskog studija računarstva zvanje magistar inženjer računarstva stekli su: Vjeran Tuhtan, Davor Kegalj, Aleksandar Vidović, Rene Barak, Damjan Frantal i Edi Grbac, a završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Ivan Dogan, Saša Žbulj, Ivan Korlević, Mateo Belušić i Dario Fabijanić, dok je završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekao Armin Bećirević.
    Završetkom preddiplomskog studija računalstva zvanje prvostupnik inženjer računalstva stekli su: Valter Bilić, Andrea Dijanić i Andrea Lučić, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sanja Zrinšćak, Kristijan Marić, Vjeran Višnjić, Amra Botonjić, Krešimir Lanc, Toni Mršić i Dominik Spajić, dok su završetkom stručnog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekli Zoran Benčinić i Toni Sepić. Završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik inženjer elektrotehnike stekli su: Marin Polonijo, Damir Jonjić, Marko Maračić, Edwin Papišta i Ivan Vrbanek.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Doktorirao Ivica Glavan'', Novi list, 12. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET U RIJECI


Doktorirao Ivica Glavan
 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje, simulacija i optimizacija trigeneracijskih energetskih sustava« na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo stekao je Ivica Glavan. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su prof. dr. Bernard Franković, prof. dr. Zmagoslav Prelec i prof. dr. Vladimir Medica s riječkog Tehničkog fakulteta, te prof. dr. Željko Bogdan s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. Enco Tireli s riječkog Pomorskog fakulteta. (I.Š.K.)



 
''Vjetar u leđa za 14 studenata'', Novi list, 10. 7. 2014.

ZAKLADA SVEUČILIŠTA U RIJECI
  POTPISANI UGOVORI S NOVIM STIPENDISTIMA


Vjetar u leđa za 14 studenata

 
 
 
Stipendisti i članovi Zaklade Sveučilišta u Rijeci  * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Predstavnici Zaklade Sveučilišta u Rijeci jučer su potpisali ugovore s dobitnicima stipendija iz kampanje »Vjetar u leđa znanja« – fond Maestral. Riječ je o natječaju ukupnog iznosa 140 tsiuća kuna prikupljenih na Akademskoj donatorskoj večeri 2012. godine u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu te Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a stipendije je dobilo 14 studenata: Valerija Bajić, Anamarija Fištrović, Deni Kalem, Nikola Kučar, Ivan Lerga, Karmen Mamula, Danijel Mavralja, Kristina Panjkiv, Ana Pavlović, Natalija Perković, Matej Plenča, Katarina Pletikosa, Željanja Popović i Irena Superina Gudelj.
    Čestitajući dobitnicima ravnateljica Zaklade dr. Iva Rinčić istaknula je da je Upravni odbor Zaklade temeljem socijalnih kriterija zaprimljenih prijava donio odluku o 14 studenata s kojima će potpisati ugovore o stipendiranju, a koji su odabrani među 45 prijavljenih kandidata.
    – Kada sam došla u Zakladu 1. listopada prošle godine, dočekala su me sredstva koja mi je velikodušno »prepustila« moja prethodnica prof. dr. Sanja Barić. Riječ je bilo o 137 tisuća kuna prikupljenih u okviru kampanje »Vjetar u leđa znanja«. Zaklada je odlukom Upravnog odbora dodala 3 tisuće kuna te je konačni iznos Fonda bio 140 tisuća kuna dostupnih studentima Sveučilišta u Rijeci. Ostalo je povijest – natječaj je raspisan u veljači i bio je otvoren dva mjeseca. Glavni kriterij ove stipendije su socioekonomski kriteriji, pri čemu nismo zanemarili kriteriji uspješnog studiranja, zaključila je dr. Rinčić. (I. Š. K.)

 


 
 
''Osnovana tvrtka za turističku zabavu i oslobađanje od stresa'', Novi list, 10. 7. 2014.
JEDINSTVEN PROJEKT EKONOMSKI FAKULTET POKRENUO SAMOZAPOŠLJAVANJE STUDENATA

 
STUDENTSKA PODUZEĆA

Osnovana tvrtka za turističku zabavu i oslobađanje od stresa



 
Financiranje temeljnog kapitala studentskih tvrtki u potpunosti je o trošku fakulteta što znači da su se profesori odrekli dijela honorara koje ostvaruju provedbom projekata, pojasnio je dekan Heri Bezić


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Do vlastite tvrtke i prije stjecanja diplome * Foto: M. GRACINRIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je jedinstven projekt samozapošljavanja studenata kroz osnivanje vlastitog poduzeća, a pojašnjavajući kako je financiranje temeljnog kapitala studentskih tvrtki u potpunosti o trošku fakulteta, dekan prof. dr. Heri Bezić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare naglasio da se ne radi samo o jedinstvenoj hrvatskoj, već i europskoj praksi.
    – Nedavno smo imali sastanak s predsjednikom udruženja novinara EU koji je ostao iznenađen našom idejom da izvor financiranja za osnivanje studentskih poduzeća budu vlastita sredstva fakulteta. To znači da su se naši profesori odrekli dijela honorara koje ostvaruju provedbom projekata i kroz suradnju s gospodarstvom, pojasnio je dekan.
    Dodajući kako kroz projekt Ekonomski fakultet i studenti postaju partneri u poduzetničkom pothvatu, dekan je pojasnio da fakultet u svakoj studentskoj tvrtki ima vlasnički udio od 19 posto, a dobit od udjela koristit će se za sufinanciranje novih ideja. Trenutni fond vlastitih sredstava za pokretanje studentskih tvrtki iznosi 200 tisuća kuna, a studenti su do sada pokrenuli tri projekta, od kojih je jedan u potpunosti završen i rezultirao je osnivanjem tvrtke Funcore d.o.o. koja je registrirana kao trgovačko društvo koje pruža usluge oslobađanja od stresa u vidu uništavanja starih i nepotrebnih stvari u točno definiranom prostoru. Vlasnici tvrtke su studenti treće godine Julijan Marin, Luka Dopuđ i Hrvoje Habune
Aplikacija na EU fondove
   
    Osim uloge obrazovne ustanove, Ekonomski fakultet smatra da je dužan svojim studentima pomoći i nakon dobivene diplome i to je jedan od razloga posvećivanja pažnje razvoju studentskog poduzetništva, a prema riječima prodekanice za preddiplomski studij i voditeljice Ureda za ravoj karijera doc.dr. Danijele Sokolić, fakultet je s dva velika projekta aplicirao i na EU fonodove. Dobije li Ekonomski fakultet sredstva, 150 do 200 studenata dobit će priliku sudjelovati u projektima te se očekuje da bi 60 posto njih moglo doći do svog radnog mjesta.
k, a kako je pojasnio Dopuđ tijekom ljetnih mjeseci tvrtka će biti fokusirana na turističku zabavu, dok će se zimi nuditi mogućnost smanjivanja stresa uništavanjem stvari. U tom kontekstu studenti su sklopili suradnju s porečkim hotelom Tamaris gdje će ovog ljeta turistima nuditi zabavne aktivnosti u skliskom ringu, poput nogometa i boksa.
    Samo osnivanje poduzeća koje će nuditi dosad nepoznat način zabave, prema riječima Marina, nije bio lagan zadatak, jer su studenti nailazili na niz zapreka, a najčešće se radilo o raznim pravnim problemima.
    – U samom startu naišli smo na probem prouzročen time što smo redovni studenti. Poduzeće treba direktora, a mi to ne možemo biti jer ćemo izgubiti status redovnog studenta, no uspjeli smo sve riješiti, kazao je Marin.
    Dodajući kako je pred realizacijom još jedna studentska tvrtka koja će se baviti digitalizacijom materijala za e-učenje, dekan je kazao kako je treća tvrtka u fazi izrade poslovnog plana, a osnivanje svih studentskih poduzeća realizira se u sklopu Ureda za karijere Ekonomskog fakulteta. Projekt je dobio i potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a uz financijsku podršku Ekonomski će fakultet studentima i njihovim tvrtkama pružati i savjetodavne usluge te će osiguravati poslovni prostor. Djelatnosti studentskih tvrtki nisu ograničene, a osnovni i jedini uvjet za osnivanje tvrtke je kvalitetna i dobro obrazložena ideja u razrađenom poslovnom planu.
 

 


 
 
''Energenti poskupljuju studentski smještaj?'', Novi list, 9. 7. 2014.

INTERES OGROMAN, KAPACITET MALI
DO 21. SRPNJA TRAJE NATJEČAJ ZA 600 KREVETA STUDENTSKOG NASELJA


Energenti poskupljuju studentski smještaj?


 
Mi smo jedini Studentski centar u Hrvatskoj koji godinama nije mijenjao cijenu, a istovremeno su cijene energenata rasle. Naš je prijedlog poskupljenje od svega nekoliko posto, odnosno 15-ak kuna, a jedino bi nešto više mogle poskupjeti jednokrevetne sobe, no odluka je na Upravnom vijeću, kaže ravnatelj Jurjević


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Interes uveliko nadilazi kapacitete Studenstkog naselja u Čandekovoj uliciRIJEKA » Studentski centar Rijeka raspisao je natječaj za raspodjelu mjesta redovitim studentima u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, a ono što će studente s početkom nove akademske godine najvjerojatnije dočekati, povećanje je cijene smještaja. Pojašnjavajući kako se radi o neznatnom povećanju uzrokovanom povećanjem cijene energenata, ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević ističe kako će konačnu odluku donijeti Upravno vijeće, i to krajem srpnja.
    – Mi smo jedini Studentski centar u Hrvatskoj koji godinama nije mijenjao cijenu smještaja, a istovremeno su cijene energenata rasle. Preuranjeno je govoriti o tome koliko će smještaj poskupjeti, jer odluka je na Upravnom vijeću. Naš je prijedlog poskupljenje od svega nekoliko posto, odnosno petnaestak kuna, a jedino bi nešto više mogle poskupjeti takozvane samice, odnosno jednokrevetne sobe, pojašnjava ravnatelj.
    Dodajući da studenti trenutno po ležaju mjesečno izdvajaju 345 kuna, Jurjević kaže kako će, kao i prijašnjih godina, od šestotinjak ležajeva Studentskog naselja najveći broj pripasti starijim studentima, dok će se brucošima ponuditi svega 20 posto kapaciteta, odnosno 120 ležajeva. To će u praksi značiti da će manje od pet posto brucoša ući u Studentsko naselje, a prema očekivanjima ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, i ove će se godine voditi žestoka borba za dobivanje kreveta.
   
Izmijenjeni kriteriji

– Kao i do sada, očekujemo da će se najmanje tri studenta prijaviti za jedan krevet. Naime, stvarna potreba za smještajem je gotovo tri tisuće mjesta, jer svake godine imamo oko 2.500 studenata koji se javljaju na natjačaj za subvencije za privatni smještaj i za smještaj u Studentskom naselju, ističe ravnatelj.
    Dodajući kako će se natječaj za subvencije za privatni smještaj uobičajeno raspisati na jesen, Jurjević ističe da su ove godine neznatno izmijenjeni kriteriji natječaja za smještaj u Studentskom naselju, no i dalje glavni kriteriji za dolazak do kreveta ostaju prosjek ocjena, socijalni kriterij te status branitelja. Oni studenti koji imaju prosjek ocjena 4,449 i najmanje 55 ECTS bodova, stječu pravo izravnog ulaza u naselje, a za brucoše izravnu ulaznicu predstavlja prosjek ocjena 5,00, i to svih godina srednjoškolskog obrazovanja. 
 
Sveučilišna smještajna agencija poziva brucoše i stanodavce 
    
    U kooridnaciji sa Studentskim zborom pripremamo novu sezonu, pri čemu su u prvom planu brucoši i stariji studenti koji žele promijeniti smještaj. Prvi smo u Hrvatskoj koji se smještajem studenata bavimo na ovaj način i nakon prve godine djelovanja možemo reći da smo zadovoljni, s obzirom da smo tek počeli. Zaposlili samo i jednog djelatnika, naravno studenta, tako da ćemo sada imati i bolju uslugu, istaknuo je Luka Panjković iz Studentske smještajne agencije, čija se ponuda može pronaći na adresi ssa.uniri.hr.
    Aleksandar Šušnjar, zamjenik predsjednika Studentskog zbora, dodaje da je Rijeka specifična po tome što ima mnogo studenata, a malo mjesta u domovima, pa većina onih koji nisu iz Rijeke i okolice moraju pronaći smještaj kod privatnih iznajmljivača. – S obzirom da nismo radili istraživanje, ne možemo reći koliko su studenti zadovoljni ovim servisom, ali ako nismo imali nikakvih pritužbi, vjerujemo da su zadovoljni. Naime, kad god nešto ne valja, studenti se prvo obraćaju nama, istaknuo je Šušnjar.
    Prema iskustvima iz agencije, studenti najviše traže jeftine stanove (200 do 300 eura), jednosobne ili eventualno dvosobne, smještene u užem gradskom središtu, odnosno u blizini fakulteta. S obzirom na kampus, posebno su popularni stanovi na Sušaku. (I. B.)
 


Deficitarcima prednost

Uz ocjene i socijalni status, dodatne bodove studentima donosi cijeli niz okolnosti, poput brata ili sestre na školovanju, rastavljenih roditelja, jednog ili oba roditelja nezaposlena, ali i osvojene rektorove i dekanove nagrade, kao i uspjesi na državnim i međunarodnim natjecanjima. Prednost pri ulasku u Studentsko naselje imaju i studenti koji studiraju na studentskim programima u znanstvenim područjima koja se vode kao deficitarna na nacionalnoj razini pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Riječ je o znanstvenim područjima biomedicine i zdravstva, tehničkih, humanističkih i prirodnih znanosti, odnosno o studijima doktor medicine, sestrinstvo, farmacija, strojarstvo, elektrotehnika, računalstvo, matematika, anglistika i germanistika.
    Natječaj Studentskog centra otvoren je do 21. srpnja, a rezultati za sadašnje redovite studente bit će objavljeni do 30. srpnja, dok će se rezultati za one koji prvi put postaju studenti objaviti do 29. kolovoza.


 
''Zlato odbojkašima i bronca košarkašima'', Novi list, 8. 7. 2014.

PRIJEM
USPJEŠNI RIJEČKI STUDENATI SPORTAŠI


Zlato odbojkašima i bronca košarkašima

 
 
 
Prijem studenata sportaža kod rektora LučinaRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin primio je riječke studente sportaše, povodom okončanog Državnog prvenstva Unisport Finals te Regionalne sveučilišne lige u košarci u 2013./2014. akademskoj godini. Naime, Sveučilište u Rijeci i Riječki športski sveučilišni savez začetnici su Regionalne sveučilišne lige u košarci koja je pokrenuta na Ministarskoj konferenciji održanoj u Rijeci, kada je i potpisana Povelja o međudržavnoj suradnji na području akademskog sporta u regiji s ciljem promocije ideje amaterskog, studentskog natjecanja te međudržavne suradnje i pomirenja. Regionalna liga u košarci prvi je projekt koji okuplja šest sveučilišta iz četiri države regije: Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Mostaru, Univerzitet u Novom Sadu i Univerzitet u Beogradu, a natjecanja su se održavala od veljače do svibnja ove godine. Grad domaćin završnog turnira bila je Podgorica, a treće mjesto i brončano odličje pod vodstvom trenera Teddya Delača osvojili su studenti: Miran Lipovšćak, Erik Gluščić, Ivan Abramović, Nikola Kruljac, Marino Govorčin, Filip Vorkapić, Šime Olivari, Marino Kučan, Danko Ažić, Filip Rumora, Ivan Saftić, Robert Maljevac, Damjan Jelenić, Luka Vertel, Sanjin Legović, Nino Tumpić, Tomislav Troskot, Mario Perić, Dino Palčić i Goran Selimović.
    Istovremeno na ovogodišnjem Unisport Finals riječko je Sveučilište predstavljalo 96 studentica i studenta koji su se natjecali u rukometu, odbojci, košarci, odbojci na pijesku te šahu, a najveći su uspjeh postigli studenti odbojkaši koji su pod vodstvom trenera Marka Vujnovića, voditelja Dragutina Šukera te pomoćnice voditelja Roberte Dragičević osvojili prvo mjesto i zlatnu medalju. Pobjedničku su ekipu činili studenti: Luka Babić, Karlo Čule, Filip Hrabrov, Karlo Komosar, Sandro Dukić, Luka Lasić, Marin Sušanj, Jakša Dorić, Branko Žuža, Krsto Kaštelan i Mladen Jurčević.
    Osim zlatne medalje u muškoj odbojci, studentice su osvojile srebro u košarci te broncu u futsalu, dok su studenti osvojili broncu u odbojci na pijesku. Odbojkaši riječkog Sveučilišta osvajanjem prvog mjesta osigurali su izravan plasman na Europsko sveučilišno prvenstvo koje će se naredne godine održavati u talijanskom Camerinu. (I.Š.K.)

 




 
''Dnevno tristotinjak studenata - turista'', Novi list, 8. 7. 2014.

LJETO
STUDENTSKO NASELJE POSTAJE TURISTIČKA DESTINACIJA


Dnevno tristotinjak studenata-turista

 
Cijene boravka po osobi kreću se od 87,50 do 112,50 kuna, korištenje apartmana 150 kuna dnevno po osobi, odnosno 200 kuna ako ga koristi samo jedna osoba
 
 
Turistička djelatnost Studentskog centra započet će 16. srpnjaRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci i ovog će ljeta u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić« organizirati ljetni smještaj za studente koji inače nisu korisnici Studentskog naselja. Riječ je o praksi koja se provodi unatrag nekoliko godina kako bi se u što većoj mjeri iskoristili studentski smještajni kapaciteti tijekom ljetnih mjeseci te da bi se ujedno riječkim posjetiteljima ponudila što prihvatljivija cijena smještaja. Međutim, za razliku od prijašnjih godina zbog novih pravila Studentski je centar, prema pojašnjenju ravnatelja Dinka Jurjevića, morao provesti kategorizaciju objekata zbog čega će se turistička djelatnost ovog ljeta odvijati samo u jednom objektu.
    – Riječ je o našem najvećem objektu s 310 ležajeva u koji smo tijekom godine investirali kako bi zadovoljio potrebne uvjete. Ostali objekti nisu zadovoljili, no i kapaciteti tog jednog objekta bit će dostatni s obzirom da u prosjeku istovremeno tijekom ljeta imamo najviše tristotinjak gostiju, pojašnjava ravnatelj.
    Turistička djelatnost Studentskog centra započet će 16. srpnja, a gosti imaju na raspolaganju internet, te nogometno, košarkaško i odbojkaško igralište. Na svakom katu korisnici mogu koristiti čajnu kuhinju i sanitarni čvor, a nudi im se boravak i u sali restorana s nekoliko televizora, kao i upotreba parkirališta pod video n
Popusti
   
    Svi ljetni korisnici moraju plaćati i boravišnu pristojbu u iznosu od sedam kuna dnevno, a studentima koji se odluče za dulji boravak u Studentskom naselju nude se popusti od deset posto za boravak od šest do deset dana, do čak 40 posto popusta za boravak od 30 i više dana.
adzorom. Istovremeno im se nudi i omogućnost organizacije zabave u prostorima studentskog kluba. Najčešći gosti, kaže Jurjević, polaznici su različitih ljetnih škola koje se tijekom srpnja i kolovoza organiziraju na riječkom području, kao i studenti na rzmjeni ili pak oni koje dolaze odraditi praksu u Rijeku poput studenata medicine koji dolaze na praksu u KBC Rijeka. Istovremeno postoji i određeni broj studenata koji i inače tijekom akademske godine borave u Studentskom naselju i zbog sezonskog rada ostaju u domu. Cijene ljetovanja, kaže Jurjević, ostaju na razini prošlogodišnjih, a po osobi se kreću od 87,50 do 112,50 kuna, dok korištenje apartmana po danu po osobi iznosi 150 kuna te ukoliko ga koristi samo jedna osoba 200 kuna.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 



 
''Doktorirao Jakov Karmelić'', Novi list, 8. 7. 2014.

POMORSKI FAKULTET


Doktorirao Jakov Karmelić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Određivanje konkurentskih sposobnosti linijskog kontejnerskog servisa«, zvanje doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologija prometa i transport, na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Jakov Karmelić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: izv.prof.dr. Elen Twrdy s Fakulteta za pomorstvo in promet iz Portoroža, te prof.dr. Serđo Kos i doc.dr. Alen Jugović s Pomorskog fakulteta u Rijeci. (I. Š. K.)


 
''Priznanja za petero znanstvenika'', Novi list, 8. 7. 2014.

NAGRADE
ZAKLADA SVEUČILIŠTA U RIJECI


Priznanja za petero znanstvenika
 
 
RIJEKA » Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci donio je odluku o dodjeli nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za akademsku godinu 2012./2013., a u kategoriji znanstvenika dodijeljene su dvije nagrade, dok su u kategoriji znanstveni novaci i asistenti dodijeljenje tri nagrade. Nagrađeni znanstvenici su prof.dr. Jelena Roganović s Medicinskog fakulteta u Rijeci za područje biomedicinske i biotehničke znanosti te doc. dr. Dijana Dominis Prester s Odjela za fiziku za područje tehničkih i prirodnih znanosti, dok za društvene i humanističke znanosti te interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena. U kategoriji znanstvenih novaka i asistenata za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađen je Marko Turk s Filozofskog fakulteta, dok je za područje biomedicinske i biotehničke znanosti nagrađena dr. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta te za područje tehničkih i prirodnih znanosti David Blažević s Tehničkog fakulteta, dok za interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena, kao ni za kategorije umjetnik u umjetničko-nastavnom zvanju, suradnička zvanja u umjetničkom području i interdisciplinarnim područjima umjetnosti i životno djelo. (I.Š.K.)



 
''Prevođenje jučer, danas i sutra'', Novi list, 8. 7. 2014.

LJETNA ŠKOLA
ODSJEK ZA GERMANISTIKU


Prevođenje jučer, danas i sutra


 
Po završetku ljetne škole studenti dobivaju certifikat o sudjelovanju te stječu 3 ECTS boda
 
 
S jučerašnjeg otvorenja Ljetne škole  »TRANS 2014«  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » »Transkulturelle Kommunikation und Translation« (Transkulturalna komunikacija i prevođenje) naziv je druge međunarodne ljetne škole »TRANS 2014« koja je jučer u organizaciji Odsjeka za germanistiku započela na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tema desetodnevne škole koja će se okončati 17. srpnja je »Translation von gestern, heute und morgen« (Prevođenje jučer, danas i sutra), a škola je organizirana u suradnji s Institutom za translatologiju Sveučilišta u Mariboru, a u okviru Ceepus TRANS mreže.
    Riječ je o ljetnoj školi koja je prvi put održana lani na mariborskom Sveučilištu, a ove je godine okupila ukupuno 36 studenata, od čega 16 inozemnih te 18 inozemnih predavača i 9 predavača s riječkog, zagrebačkog te zadarskog sveučilišta. Cilj je ljetne škole prikazati problematiku prevođenja u kontekstu Europe i EU te u što većoj mjeri umrežiti hrvatska sveučilišta i potaknuti suradnju s europskim sveučilištima. Jedan od ciljeva je i prikazati te promovirati ne samo hrvatsku znanstvenu zajednicu već i ukazati na značaj i problematiku prevođenja unutar EU u teoriji i praksi. Tijekom idućih deset dana sudionici ljetne škole sudjelovat će na predavanjima i radionicama te okruglim stolovima na kojima će se problematizirati prevođenje unutar Europske unije te predstavljanje Innsbruškog višejezičnog modula »EuroComTranslat« i problematika prevođenja uporabnih tekstova u europskom kontekstu, kao i prevođenje književnih tekstova i transfer kulture u europskom kontekstu. Po završetku ljetne škole studenti dobivaju certifikat o sudjelovanju te stječu 3 ECTS boda, a uz stručno-znanstveni dio u okviru škole predviđeni su i popratni kulturno-umjetnički sadržaji, kao što su izleti i posjeti kulturnim događanjima. (I. Š. K.)




 
''Suvremeni pogled na neuroznanost'', Novi list, 8. 7. 2014.

SIMPOZIJ
SVEUČILIŠTE U RIJECI


Suvremeni pogled na neuroznanost

 
 
 
Simpozij okupio domaće i inozemne stručnjake  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Simpozij »Temeljna i translacijska neurokemija: glia i neuroni u zdravlju i bolesti« okupio je jučer na riječkom Kampusu domaće i inozemne stručnjake koji se bave neuroznanošću. Simpozij je održan u organizaciji Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci u suradnji s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Suvremeni pogled na neuroznanost u svojim su predavanjima izložili prof. dr. Ivan Milenković sa Sveučilišta u Leipzigu, prof. dr. Vladimir Parpura sa Sveučilišta u Alabami i Sveučilišta u Rijeci, prof. dr Alexei Verkhratsky sa Sveučilišta u Manchesteru, prof. dr. Jean Pierre Julien i prof. dr. Jasna Križ sa Sveučilišta u Lavalu, prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Miranda Mladinić Pejatović sa Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Laura Ballerini sa Sveučilišta u Trstu. (B. Č.)



 
''Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti'', Novi list, 7. 7. 2014.
SVEUČILIŠTE DANAS U RIJECI SIMPOZIJ O TEMELJNOJ I TRANSLACIJSKOJ NEUROKEMIJI


NE ODLAZE BAŠ SVI

Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti


 

Čak 70 posto cjelokupnog kadra Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dolazi iz inozemstva
, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, naglašava pročelnik Odjela prof. dr. Krešimir Pavelić


Barbara ČALUŠIĆ
 
Program simpozija osmišljen kao poveznica s kliničkim  istraživanjima – prof. dr. Krešimir Pavelić, prof. dr. Vedrana Montana  i akademik Daniel Rukavina   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Simpozij »Temeljna i translacijska neurokemija: glia i neuroni u zdravlju i bolesti« četvrti skup koji organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci u suradnji s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Simpozij se održava danas i okuplja osam znanstvenika-predavača iz Hrvatske i inozemstva, od kojih su čak četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su i prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoja dosadašnja bavljenja neuroznanošću. Njihovo polje znanstvenog interesa su glia stanice odnosno astrociti, ne-neuronske stanice koje pored neurona čine više od pedeset posto stanica u ljudskom mozgu. Među njima su najbrojnije stanice astrociti koji imaju važnu ulogu u regulaciji ravnoteže u mozgu, homeostaze. Iako se još prije dvadesetak godina mislilo da je to njihova jedina uloga, dokazano je da međusobna komunikacija ne postoji samo između neurona, već i astrociti šalju signale neuronima modulirajući na taj način informacije i njihov protok.
   
Nove istraživačke grupe

Na svjetskoj razini, jedan od glavnih istraživača na području novog znastvenog pogleda na astrocite je prof. dr. Vladimir Parpura dok prof. dr. Vedrana Montana svoja istraživanja na tom području usmjerava prema kliničkoj primjeni.
    – Područje komunikacije između astrocita odnosno glia stanica i neurona jako je važno i sve je više vidljiva važnost te komunikacije. Moj interes usmjeren je prema klinici i pritom istražujem mehanizme invazija tumora u mozgu, i to prvenstveno tumora koji su se razvili, ili iz samih astrocita, ili iz stanica koji su im prethodnici. Uz tumore gušterače, tumori mozga su najinvazivniji tumori koji kao takvi imaju jednu od najlošijih prognoza. Njihova agresivnost otežava liječenje i moj znanstveni interes jest proučavati na koji način stanice invadiraju kroz mozak, kako komuniciraju i mijenjaju normalne stanice u mozgu, objašnjava prof. dr. Vedrana Montana.
    Cilj organizacije ovog simpozija, kako kaže, osim promocije Sveučilišta u Rijeci i pozivanja inozemnih znanstvenika, predstavljanje je i novih istraživačkih grupa koje se na Odjelu biotehnologije bave neuroznanošću. Cijeli je program osmišljen kao poveznica s kliničkim istraživanjima, a za sudjelovanje na simpoziju nije potrebno plaćati kotizaciju. To je, kako ističe prof. dr. Montana, način da se u simpozij uključe i studenti diplomskih i poslijediplomskih studija.
   
Vrhunski stručnjaci

– Ovaj simpozij se ne bi mogao organizirati bez podrške Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, rektora Sveučilišta u Rijeci i pročelnika Odjela za bioteh
Pomoć bivšim studentima u pokretanju privatnog biznisa
   
    Odjel za biotehnologiju ujesen će startati sa zanimljivim projektom svojevrsnih inkubatora namijenjenih bivšim studentima koja nakon završetka studija biotehnologije žele pokrenuti privatni biznis. Svoje male kompanije moći će otvoriti na Odjelu biotehnologije, a sam će odjel u tom projektu sudjelovati s opremom i ekspertizom. Projekt biotehnoloških inkubatora radio bi se u suradnji s Gradom Rijekom, a prof. dr. Pavelić vjeruje da će na taj način stvoriti nove male jezgre razvoja biotehnologije u regiji. 
    
    Jačanje istraživačke komponente Sveučilišta 
    
    Voditelj Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, akademik Daniel Rukavina, suradnje poput organizacije najnovijeg simpozija ocjenjuje kao idealno ozračje za razvijanje istraživačke kvalitete riječkog Sveučilišta, pri čemu značajno pomažu i istraživači koji u Rijeku dolaze iz drugih centara.
    – Koncept svih simpozija je da u njima sudjeluje što više naših ljudi, dakle onaj kadar što je u zadnjih dvadeset godina stvarao snažne istraživačke jezgre u temeljnim znanostima. Izgradnjom Kampusa i sveučilišnih odjela, a posebno formiranjem Odjela za biotehnologiju, one dodatno jačaju i surađuju s više grupa koje imaju veliku međunarodnu prepoznatljivost, ističe akademik Rukavina.
    Formiranje novih istraživačkih grupa, poput grupe koja se bavi neuroznanošću u okviru riječkog Sveučilišta, za Rijeku je, prema njegovom mišljenju, izuzetno važno iz dva razloga: dokazuje da se ljudi s inozemenim karijerama vraćaju Sveučilištu u Rijeci i djeluju na jednom znanstvenom području koje je izuzetno značajno, a dosad je u svom istraživačkom dijelu u Rijeci bilo nedovoljno razvijeno. 
    
    Inozemne karijere 
    
    Od osam znanstvenika-predavača na današnjem simpoziju čak su četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoje dosadašnje bavljenje neuroznanošću.
nologiju te dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za neurologiju u Rijeci, dodaje prof. dr. Montana.
    Kako pak ističe pročelnik Odjela za biotehnologiju i jedan od organizatora skupa prof. dr. Krešimir Pavelić, odjel ima velike ambicije preuzimanja primata na području neuroznanosti, posebno nakon povratka znastvenika koji su na tom području već postali vrhunski stručnjaci u svjetskim razmjerima.
    – Poglavito se to odnosi na primjenu nanotehnologije i nanomedicine u istraživanjima. S druge strane radi se na razvoju metode primjene matičnih stanica za oštećenja kičmene moždine. Pritom će se formirati tri grupe iz područja neuroznanosti. Trenutačno za te svrhe nabavljamo opremu koja će biti izuzetno sofisticirana: mikroskopi vrhunske kvalitete od atomic force mikroskopa koji vizualizira molekule i atome pa do elektronskih i optičkih mikroskopa, govori prof. dr. Pavelić.
   
Razvoj lijekova

Osim neuroistraživanja, Odjelu za biotehnologiju radi na razvoju lijekova, točnije na razvoju medicinskih proizvoda. Područje je to nano i mikro znanosti, a uspjesi su, kako naglašava prof. dr. Pavelić, prilično veliki za naše prilike.
    – Koordiniramo jedan veliki FP7 projekt za cijelu Europu, a također imamo još jedan FP projekt koji je poseban te šest ugovora s industrijom koja je uglavnom inozemna. Upravo radimo na proizvodnji novih preparata i dva se naša proizvoda već prodaju po cijeloj Europi. Radi se o proizvodima za detoksikaciju odnosno uklanjanje teških metala i pesticida iz hrane, vode i organizma, a drugi je preprat namijenjen regenaraciji jetre. Treći proizvod namijenjen liječenju osteoporoze je u kliničkim istraživanjima i za njega ide dvostruko slijepi klinički pokus. Zadovoljan sam postignutim, ali i našim specifičnostima. Ono po čemu smo specifični jest činjenica da veći postotak našeg kadra dolazi iz inozemstva. To je oko 70 posto cjelokupnog kadra, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, smatra prof. dr. Pavelić.


 

 
''Prva elektrana koja prati kretanje Sunca'', Novi list, 5. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
PUŠTENA U RAD FOTONAPONSKA ELEKTRANA


Prva elektrana koja prati kretanje Sunca



 
Riteh-1 prva je riječka fotonaponska elektrana s pomičnim sustavom koji omogućava praćenje kretanja Sunca i optimalnu iskoristivost


Marinko GLAVAN
 
Fotonaponska elektrana instalirane snage 3,5 kilovata (kW) vrijedna je više od sto tisuća kuna * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Prva riječka fotonaponska elektrana s pomičnim sustavom koji omogućava praćenje kretanja sunca i optimalnu iskoristivost sunčeva zračenja puštena je u rad na Tehničkom fakultetu. Fotonaponsku elektranu naziva Riteh-1 instalirane snage 3,5 kilovata (kW) u pogon su pustili dekan Tehničkog fakulteta Goran Turkalj i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
    Predstavljajujući elektranu vrijednu više od sto tisuća kuna, dekan Turkalj je istaknuo usklađenost ovog projekta s europskim direktivama i trendovima korištenja energije iz obnovljivih izvora, a više od same proizvodnje električne energije iz sunčeva zračenja elektrana će pridonijeti radu i reputaciji fakulteta.
    – Našim istraživačima i studentima ovim se otvaraju nove mogućnosti u znanstveno-istraživačkom radu i edukaciji. Značenje ovog projekta za nas je izuzetno veliko, rekao je dekan.
    Fotonaponska elektrana također će mnogo značiti i za Grad Rijeku, koja se time za korak približila cilju zacrtanom u Povelji gradonačelnika čiji je potpisnik, a predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora te povećanje energetske učinkovitosti za dvadeset posto do 2020. godine.
    – Rano smo prepoznali europsku orijentaciju i strategiju usmjerenu ka energetskoj učinkovitosti i dobivanju energije iz alternativnih izvora, te smo od 2008. članica Međunarodne edruge energetskih gradova. Samo godinu kasnije postavili smo fotonaponsku elektranu na zgradu gradske uprave, a do danas su postavljen
Nastavak slijedi
   
    Naziv fotonaponske elektrane Riteh-1 sugerira da bi Tehnički fakultet u skoroj budućnosti mogao pokrenuti još sličnih projekata, što je potvrdio i voditelj projekta Franković, kazavši da će se vjerojatno koristiti druge dostupne tehnologije korištenja sunčeve energije.
e na još desetak objekata u gradskom vlasništvu. Vjerujem da će i ovaj projekt pridonijeti popularizaciji ovog još uvijek nedovoljno eksploatiranog izvora energije, a pored znanstveno istraživačkog rada sigurno ima i svoju vrijednost u proizvodnji električne energije, kazao je Obersnel.
    Tehničke detalje, kao i korake u realizaciji, od projektne dokumenatcije, ishođenja dozvola, potpisivanja ugovora o isporuci struje s HEP-om pa do same instalacije opreme i probnog rada predstavio je voditelj projekta na fakultetu Dubravko Franković.
    – Ova je elektrana jedinstvena na našem području po tome što je opremljena sustavom koji fotonaponske ploče zakreće prema kretanju sunca, čime je učinkovitost u odnosu na uobičajene, fiksne sustave, povećana za oko trideset posto, kazao je Franković.
    Projekt je pripreman gotovo dvije godine, a u njegovoj je realizaciji, osim stručnjaka Fakulteta sudjelovao i Grad Rijeka ustupivši zemljište za postavljanje elektrane na korištenje, kao i niz tvrtki koje su svojim donacijama omogućile postavljanje za sad jedinstvene fotonaponske elektrane na riječkom području.

 



 
''Od jeseni talijanistika i na diplomskoj razini'', Novi list, 2. 7. 2014.

INTERNACIONALIZACIJA SVEUČILIŠTA
FILOZOFSKI FAKULTET NAJAVIO POKRETANJE NOVOG DIPLOMSKOG STUDIJA


Od jeseni talijanistika i na diplomskoj razini

 
 
Predstavnici Sveučilišta u Rijeci najavili novi diplomski studij  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci prije tri godine pokrenut je preddiplomski studij talijanskog jezika i književnosti, a završetkom prve generacije preddiplomaca najesen će započeti i diplomski program koji će se izvoditi u dva modula – najavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pročelnica Odsjeka za talijanistiku doc. dr. Gianna Mazzieri Sanković. Pojašnjavajući kako će studenti moći birati između nastavničkog modula koji je vezan uz pedagogiju i općeg modula koji je pak vezan uz kulturnu baštinu, pročelnica je napomenula da će se pokretanjem diplomskog studija dosadašnjim studentima omogućiti nastavak školovanja te je istaknula da je do sada za preddiplomsku razinu studija talijanskog jezika i kulture vladao veliki interes.
    Diplomski studij talijanskog jezika i književnosti jedan je u nizu diplomskih studija koji pokreće riječko Sveučilište, a posebnost ovog programa, prema mišljenju rektora prof. dr. Pere Lučina, je doprinos internacionalizaciji Sveučilišta. Dodajući kako je studij pokrenut uz potporu Sveučilišta u Padovi te sveučilišta u Trstu i u Udinama, rektor je istaknuo i veliku potporu talijanske Vlade koja je pokretanje studija podržala ne samo financijski već i kadrovski. Upravo ta jaka suradnja s međunarodnim partnerima, prema ocjeni dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. Predraga Šustara, novi studij čini konkurentnim.
    – Studij će doprinijeti većoj atraktivnosti programa te pruža veću mogućnost kombinatorike, a ujedno predstavlja i platformu za gospodarsku suradnju koja je već počela. Riječ je o studiju koji je i odgovor na zahtjeve autohtone nacionalne manjine koja je dugo sanjala mogućnost studiranja talijanskog jezika u Rijeci, poručio je prof. dr. Šustar.
    U budućnosti, dodao je, bilo bi logično da Rijeka postane centar izvrsnosti za talijanski jezik, kulturu i književnost, a s činjenicom da je i o studiju koji otvara vrata istraživačkoj i znanstvenoj suradnji s gospodarstvom, složio se i generalni konzul Republike Italije u Rijeci Renato Cianfarani.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
 
''Dora Smolčić Jurdana nova dekanica'', Novi list, 2. 7. 2014.

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU


Dora Smolčić Jurdana nova dekanica

 
Prof. dr. Smolčić Jurdana dekansko je mjesto preuzela od prof. dr. Jože Perića, novog prorektora za poslovanje Sveučilišta
 
 
Prof. dr. Dora Smolčić JurdanaRIJEKA » Odlukom Fakultetskog vijeća, koju je potvrdio i Senat Sveučilišta u Rijeci, nova dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu je prof. dr. Dora Smolčić Jurdana. Naime, dosadašnji je dekan prof. dr. Jože Perić s jučerašnjim danom preuzeo funkciju prorektora za poslovanje Sveučilišta te je nakon pet godina napustio dekansko mjesto Fakulteta u Iki, koje je jučer zauzela nova dekanica, inače zaposlenica te visokoškolske ustanove posljednjih 19 godina, a prije pet godina izabrana je za prodekanicu za znanstvenu i stručnu djelatnost. Nova je dekanica do sada bila nositeljica kolegija »Ekonomika turizma«, »Turističko planiranje«, »Ekoturizam« te »Turizam i razvoj«, a uz doktorat na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu završila je i niz usavršavanja u inozemstvu na različitim ustanovama, kao što su Ekonomski univerzitet u Beču, Odjel ekonomskih znanosti Sveučilišta u Padovi, University of Kentucky te Carol Martin Gatton College of Business & Economics, Lexington, SAD. Bila je i suradnik-istraživač na znanstveno-istraživačkim projektima koje je odobrilo i financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te je sudjelovala u radu međunarodnih projekata i bila je izvršni voditelj Tempus projekta CROMEU za Sveučilište u Rijeci.
    Novi prorektor Sveučilišta koji je jučer preuzeo svoju funkciju već ima iskustva u prorektorskim poslovima, jer u dva je mandata obnašao funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio prije pet godina kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Jučerašnjim dolaskom prof. dr. Perića na Rektorat Sveučilište je dobilo četvrtog prorektora. (I. Š. K.)

 



 
''Kreće MAP in MOTION'', Novi list, 1. 7. 2014.

AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI


Kreće MAP in MOTION

 
 
 
Najavljen višednevni program na više lokacija   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U okviru diplomskog studijskog programa Medijskih umjetnosti i praksi, Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci u suradnji s partnerskim institucijama u projektu ADRIART – Visokom školom za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Tehničkim sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Udinama organizira MAP in MOTION. Kako su jučer najavili organizatori voditelji i koordinatori ovoga projekta, riječ je o događaju koji će biti održavan u različitim terminima na više lokacija – u Rijeci, Ljubljani, Zagrebu, Novoj Gorici i Grazu.
    Program u Rijeci sastoji se od tribine, izložbe i projekcije studentskih radova gdje će se predstaviti studentski radovi nastali tijekom trogodišnjeg razdoblja i razgovarati o temama koje su relevantne za budućnost novog studija. MAP in MOTION u Rijeci počinje tribinom danas od 10 do 15 sati u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku i izložbom studenstkih radova u Galeriji Kortil večeras u 20 sati. Sutra, 2. srpnja u 19 sati u Art kinu Croatia bit će održana projekcija studentskih radova, a propratni program sastoji se od javne prezentacije radionice mobilnosti »Under the Flag of Displacement« u sklopu studijskog programa MAP, koji će biti održan 4. srpnja u 19 sati na brodu Galeb i projekcije filmova i razgovora sa studentima 8. srpnja u 19 sati u Art kinu Croatia. (B. S.)

 



 
''Počela deseta Ljetna međunarodna škola'', 1. 7. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET


Počela deseta Ljetna međunarodna škola

 

 
 
Polaznici ljetne škole su studenti iz šest europskih zemalja  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ekonomski fakultet Rijeka u suradnji s Katedrom Jean Monnet europskih integracija organizira desetu međunarodnu ljetnu školu pod nazivom »International Environment and European Integration«, koja je jučer otvorena na Fakultetu i traje do 12. srpnja. Polaznici ljetne škole su studenti, njih 21, iz šest europskih zemalja: Belgije, Slovenije, Makedonije, Slovačke, Nizozemske i Hrvatske, a tijekom iduća dva tjedna imat će priliku slušati zanimljiva predavanja i seminare te sudjelovati u drugim događajima, poput posjeta relevantnim institucijama, tvrtkama i slično. Međunarodna ljetna škola u potpunosti je, navodi se, usklađena s Bolonjskim procesom. Polaznici, nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa, dobivaju certifikat Ljetne škole (Cerificate of Attendance) i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u svom daljnjem školovanju. Nastava se odvija na engleskom jeziku, a predavači su eminentni inozemni i domaći znanstvenici, gospodarstvenici i stručnjaci iz raznih područja. Ciljevi održavanja međunarodne ljetne škole su, ističe se, poticanje međunarodne suradnje koja će omogućiti akademski razvoj Fakulteta i Sveučilišta, jačanje međunarodne reputacije Fakulteta i suradnje s visokoškolskim institucijama zemalja u tranziciji te zemalja EU, poticanje studentske mobilnosti i mobilnosti sveučilišnih profesora, edukacija domaćih i inozemnih studenata o EU i procesu europske integracije, posebno s aspekta Republike Hrvatske i šireg područja jugoistočne Europe, razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog porijekla, upoznavanje polaznika sa znamenitostima i potencijalima grada Rijeke, Opatije, okolnih općina te šire regije, navodi se. U ime Fakulteta okupljene su jučer pozdravili prof. dr. Vinko Kandžija te doc. dr. Saša Drezgić, ispred riječkog Sveučilišta prorektorica prof. dr. Nevenka Ožanić i zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula. (A. D. M.)

 



 
''Stručnjaci iz filozofije politike o pitanjima demokracije'', Novi list, 1. 7. 2014

FILOZOFSKI FAKULTET
LJETNA ŠKOLA »EQUALITY AND CITIZENSHIP«


Stručnjaci iz filozofije politike o pitanjima demokracije
 

 
 
Jučerašnjem otvoranju prisustvovao i riječki gradonačelnik   * Foto: I, TOMIĆ
            RIJEKA » Ljetna škola »Equality and Citizenship« jučer je započela na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ljetnu školu organiziraju Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište Pompeu Fabra u Barceloni i Sveučilište u Leedsu, a program koji okuplja stručnjaka i studenata filozofije i političke teorije traje do subote. Jedan od ciljeva ljetne škole je pokretanje rasprave o demokraciji, njezinim prednostima i nedostacima.
    Ljetna škola »Equality and Citizenship« ovaj će tjedan okupiti i trenutačno vodeće stručnjake iz filozofije politike kao što su Thomas Christiano sa Sveučilišta u Arizoni, David Miller sa Sveučilišta u Oxfordu i Andrew Williams sa Sveučilišta »Pompeu Fabra« u Barceloni koji se trenutno bave pitanjima demokracije, multikulturalnosti, jednakosti, pravednosti, ekspertizmom u demokraciji, legitimnosti, te donošenjem javnih političkih odluka.
    Teme o kojima će biti riječi najrelevantnije su političke teme današnjice, poput pitanja realiteta globalne demokracije, pitanja jednakosti i pravedne distribucije ekonomskih resursa, imigracije, građanske participacije i procesa donošenja kvalitetnih odluka i politika. (B. Č.)

 



 
''Od 1. srpnja ljetno radno vrijeme'', Novi list, 30. 6. 2014.

SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA


Od 1. srpnja ljetno radno vrijeme

 
 
 

            * Foto:RIJEKA » Od 1. srpnja Sveučilišna knjižnica Rijeka počinje s ljetnim radnim vremenom prema uobičajenom rasporedu – ponedjeljkom i četvrtkom poslijepodne, a utorkom, srijedom i petkom ujutro. Studijska čitaonica će zbog pojačanog zanimanja korisnika i ispitnih rokova do 13. srpnja raditi po ustaljenom rasporedu, uz produljeni rad noću i vikendom. Knjižnica će raditi od 9 sati, dok puno radno vrijeme čitaonice, redovno i produženo, počinje od 25. kolovoza. (S. P.)



 
''Optimalan omjer studenata i profesora'', Novi list, 30. 6. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET
ISPUNJENI SVE ZAHTJEVI AGENCIJE ZA ZNANOST


Optimalan omjer studenata i profesora

 
 
 
RIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci uspio je ispuniti zahtjeve Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja je prije dvije godine izdala akreditacijsku preporuku u kojoj je istaknuto da su uočeni nedostaci koji se odnose na obavljanje djelatnosti fakulteta vezano uz izvođenje preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija. Ono što je Agencija utvrdila kao nepravilnost bio je nedostatan broj nastavnika s punim radnim vremenom izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i neproporcionalan omjer između ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i broja studenata. Smanjenjem upisne kvote, ali i zatvaranjem studijskih centara u Karlovcu i Bjelovaru Ekonomski je fakultet, kaže dekan prof.dr. Heri Bezić, uspio postići zakonom propisan omjer od 30 studenata na jednog profesora.
    – Zapravo smo postigli omjer 29:1, a broj studenata i dalje se smanjuje, jer generacije studenata kada je upisna kvota bila daleko veća završavaju studij. Ove smo godine upisnu kvotu zadržali na prošlogodišnjem nivou i za sada se ona neće povećavati. Manja upisna kvota omogućila nam je bolju selekciju na upisima pa dobivamo najbolje studente, a to su prepznali i poslodavci koji sve češće traže naše studente i prije nego završe studij, pojašnjava dekan.
    Zadržavanje upisne kvote na prošlogodišnjoj razini znači da će Ekonomski fakultet na preddiplomske studije ove godine upisati 370 studenata, dok će se na diplomskim studijima otvoriti 435 upisnih mjesta. Ono što čini specifičnost upisne kvote Ekonomskog fakulteta u odnosu na ostale sastavnice riječkog Sveučilišta poveći je broj upisnih mjesta namijenjen stranim studentima, a riječ je o studentima iz zemalja izvan EU kojima se nudi 60 upisnih mjesta. Međutim, unatoč internacionalizaciji studija i uvođenjem kolegija na engleskom jeziku upis stranih studenata, kaže prof.dr. Bezić, ne ide planiranom dinamikom, a razlog je administrativne prirode.
    – Problem su dozvole boravka koje strani studenti jako teško dobivaju. Tretira ih se jednako kao i radnike i kada im isteknu turističke vize nastanu problemi. Iz tog razloga nismo sigurni hoćemo li popunuti kvotu naimjenjenu strancima. Ukoliko ju ne popunimo postoji mogućnost da ju prenamijenimo za redovne ili izvanredne studente, ali moguće je i da ju jednostavno zanemarimo, zaključuje prof.dr. Bezić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
''Svaki jezik ima skrivene mogućnosti'', Novi list, 29. 6. 2014.

Prof. dr. sc. Marija Turk, u povodu dodjele nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


SVAKI JEZIK IMA SKRIVENE MOGUĆNOSTI

 
Preuzeti stranu riječ je pasivno, a stvoriti vlastitu po uzoru na stranu uključuje kreativnost. Svaki jezik ima svoje skrivene mogućnosti i treba ih jednostavno aktivirati. To je smisao kalkiranja. Nisam od onih koji misle da strani jezik nužno ugrožava drugi jezik kad se radi o preuzimanju riječi. Riječi su same po sebi nedužne i one ne ugrožavaju jezik
 
Mali jezici su podložniji kalkiranju – Marija Turk * Foto: M.GRACINProf. dr. sc. Mariji Turk, riječkoj sveučilišnoj profesorici, dodijeljena je nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za knjigu »Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira«. Riječ je o najvišoj nagradi za znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, a Turk je nagrađena u području filoloških znanosti. Knjiga je objavljena 2013. godine u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Rijeci.
    Kako piše u obrazloženju nagrade, knjiga Marije Turk daje složenu i cjelovitu sintezu rezultata dodira hrvatskoga jezika s drugim jezicima, s posebnim obzirom na kalkove kao suptilnije oblike jezičnog posuđivanja. Osim sustavnog proučavanja kalka u hrvatskom jeziku, čime je hrvatski uključen u procese europske jezične konvergencije, ali i čuva samosvojnost, argumentiranom istraživačkom distancom i razumijevanjem biti standardnoga jezika Marija Turk propituje i revalorizira među ostalim i pojam purizma. Usporedbom s drugim jezicima, autorica dolazi do zaključka da se purizam u hrvatskome jeziku ne izdvaja od sličnih tendencija u drugim europskim jezicima - poglavito u leksiku i stručnom nazivlju - a to je dokaz osviještene uključenosti hrvatskoga jezika u suvremeni umreženi globalni kontekst.
    Što Vam znači nagrada HAZU-a?
    – Nisam očekivala da ću dobiti nagradu. Naravno da sam počašćena što mi nagradu daje naša najviša znanstvena institucija. Drago mi je da je prepoznat moj znanstveni doprinos. Toga ne bi bilo da to prije svega nije prepoznala moja Katedra za hrvatski jezik pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Katedra je pokrenula proceduru oko prijavljivanja na natječaj, a Odsjek za kroatistiku i Fakultetsko vijeće su to podržali.
    Nagrađena knjiga je rezultat Vašeg dugogodišnjeg bavljenja temom kalkova. Zašto vas je ova tema toliko zaokupila?
    – Moj interes za ovu problematiku traje oko petnaest godina. U početku je to bilo lagano otkrivanje te u hrvatskom jezikoslovlju slabo poznate problematike, a posljednih se sedam godina intenzivno bavim ovom temom.
   
Stvaralački čin

Možete li našim čitateljima objasniti što znače riječi kalk i kalkiranje?
    – Naziv kalk potječe iz francuskoga jezika i izvorno znači kopija. Kalkovi su riječi koje su na neki način kopija neke strane riječi. Postoji i naziv prevedenica, ali nije potpuno istoznačan. Prevedenica bi bila više na leksičkoj razini, a kalk znači preslikavanje i na sintaktičkoj, frazeološkoj i semantičkoj razini. Kalk ima mnogo šire značenje od same prevedenice. Prevedenica kod neupućenih može izazvati nedoumicu da je to prevođenje iz jednog jezika u drugi. Međutim, riječ je o funkcionalnom prevođenju, u smislu stvaranja nove riječi. Za razliku od običnog posuđivanja, u kalkiranju postoji stvaralački čin. Preuzeti stranu riječ je pasivno, a stvoriti vlastitu po uzoru na stranu uključuje kreativnost. Svaki jezik ima svoje skrivene mogućnosti i treba ih jednostavno aktivirati. To je smisao kalkiranja. 
    Koji su tipovi kalkova i možete li za svaki navesti primjer?
    – Najviše je kalkova na leksičkoj razini. U leksičkim kalkovima način prijenosa stranog obrasca može biti potpun, djelomičan ili slobodan. Prema načinu prijenosa razlikuju se doslovne i djelomične prevedenice, poluprevedenice, formalno nezavisni neologizmi i frazeološki kalkovi. U doslovnim se prevedenicama vjerno preslikava strani obrazac na strukturnoj i semantičkoj razini, član po član. Evo nekoliko primjera nastalih prema uzorima iz više jezika: maloprodaja (njem. Kleinhandel), pristojba (mađ. illeték), posrednik (tal. mediatore), legija stranaca (franc. légion étrangere), održivi razvoj (engl. sustainable development).
    Djelomične su prevedenice leksičke jedinice djelomična prijenosa: jedan se član prenosi vjerno, a drugi slobodno. Primjeri su: štednjak (njem. Sparherd), nogomet (engl. football), pravna stečevina (franc. acquis communautaire)... Poluprevedenice su vrsta hibrida koji nastaje transferom jednog i reprodukcijom drugog elementa nekog stranog izraza. To je granični oblik između posuđenice i doslovne prevedenice jer se složeni strani izraz odražava tako da se jedan dio prevodi, a drugi zadržava u neprevedenom obliku: žiro-račun (tal. giroconto), čarter-let (engl. charter flight), klima-uređaj (njem. Klimaanlage), remek-djelo (mađ. remekmunka), art déco-namještaj (franc. mobilier art déco).
    Formalno nezavisni neologizmi izrazom ne preslikavaju strani obrazac, ali im je strani jezik dao poticaj za realizaciju. Primjeri su: brzojav (njem. Telegramm), sam svoj majstor (engl. do-it-yourself), glasnogovornik (franc. porte-parole). U procesu jezičnoga posuđivanja dosta često se preuzimaju i frazemi iz jednog jezika u drugi u izravnom (neprevedenom) obliku ili u prevedenom obliku. Kad je riječ o prevedenim, tj. kalkiranim frazemima, obično je teško utvrditi u kojem je jeziku frazem nastao i kako se širio. Primjeri: baciti u vjetar (tal. buttare al vento), djevojka za sve ili kroatizirano Katica za sve (njem. ein Mädchen für alles), niski udarac (franc. coup bas), uzmi li ostavi (engl. take it or leave it).
    Za semantički je kalk karakteristično da se postojećim riječima u jeziku primaocu pod utjecajem drugog jezika pridružuju nova značenja, npr. jutro (njem. Morgen) kao mjera za zemljište, miš (engl. mouse) dio računalne opreme, radionica (engl. workshop) u značenju 'organizirani tečaj pod vodstvom stručnjaka', suh (franc. sec) u značenju trpak, opor kad se radi o vinima. Većina se autora slaže da je utjecaj jednog jezika na drugi na sintaktičkoj razini neznatan u usporedbi s utjecajem na leksičkoj razini i da je znatno teže utvrditi što je u kojem jeziku posljedica sintaktičkoga kalkiranja.
    Sintaktički kalk prijenos je organizacije unutar sintagme ili unutar rečenice. Ugledanje na strane obrasce vjerojatno je rezultiralo bezličnim rečenicama tipa: čudi me (umjesto čudim se) prema njem. es wundert mich ili franc. cela m'étonne, raduje me (umjesto radujem se) prema njem. es freut mich, franc. cela me réjouit. Dakle, zadiranje u sintaksu nije normativno prihvatljivo. Vidljivo je to i iz mnoštva primjera, konkretno u upotrebi nekih prijedložnih konstrukcija. U početku vjerojatno pod utjecajem njemačkoga: hvala za pomoć (Danke für Ihre Hilfe), ispričati se za propust (sich für ein Versehen entschuldigen) umjesto ispričati se zbog propusta itd. Takve neprihvatljive konstrukcije danas dodatno 'učvršćuje' engleski, npr. hvala ti za nešto (to thank for something) umjesto hvala ti na nečemu, oprosti za nešto (sorry for something) umjesto oprosti zbog nečega.
   
Outsourcing i spin off

Kako se odvija proces kalkiranja?
    – Kad se radi o kalkiranju riječi, uvijek sve započinje od riječi stranog podrijetla. S novim pojmom dolazi i nova riječ, obično stranog podrijetla. Može se dogoditi da ta strana riječ opstane, a postoji i druga mogućnost da se pokuša naći zamjena za tu riječ, dakle da se napravi kalk. Često bude i više pokušaja, a onda govorna zajednica to prihvati ili ne prihvati. Ako prihvati, onda se izvan uže struke više ne prepoznaje da je ono što je nastalo imalo uzor u nekom stranom jeziku. Ono što nije prihvaćeno, jednostavno pada u zaborav. Kalkovi su u načelu odraz potrebe za vlastitom riječju i u krajnjoj liniji su rezultat purističkih tendencija, ali ne purizma u onom negativnom smislu koji mu se obično pridaje, nego jednog aktivnog odnosa prema osvještavanju strane kulturne baštine u vlastitoj kulturi. Takve su riječi razumljivije, nego riječi stranog podrijetla. Mnogi pitaju što ćemo s trenutačno aktualnim outsourcingom . Ne znam što ćemo? Kad bi pojava zaživjela, onda bi se možda i dalje tako zvala ili bi se iznašlo neko rješenje, dakle kalk, pa bi se engleski izraz potisnuo. Čini se da su pojam i naziv sada dezaktualizirani, ali pitanje ostaje otvoreno pojavom koja se zasad zove spin off .
    Kako se kalkovi identificiraju?
    – U identifikaciji pretpostavljenih kalkova i njihova podrijetla, osim jezikoslovnih spoznaja, nužno je prepoznavanje i poznavanje kulturno-povijesnih i civilizacijskih čimbenika koji su motivirali njihov nastanak. Postoje jezični kriteriji za utvrđivanje je li neka jezična činjenica kalk ili nije. Dva su osnovna: podudarnost u tvorbenom obrascu i
Rječnici su nesavršeni
   
    Na čemu novom radite?
    – S kolegicom iz germanistike prof. dr. sc. Anetom Stojić počela sam raditi na zajedničkoj knjizi. Kolegica se dosta bavila izravnim posuđenicama iz njemačkoga, pa smo odlučile objediniti snage da objavimo knjigu o njemačkom utjecaju na hrvatski jezik. Knjiga će biti pisana na njemačkom jeziku i objavit ćemo je u Njemačkoj. Želja mi je i izraditi rječnik kalkova.
    Je li takvim rječnikom moguće obuhvatiti sve nove kalkove, koji se gotovo svakodnevno stvaraju?
    – Svi koji se bave riječima znaju da su rječnici nužno nesavršeni. Stalno nastaju nove riječi i ne stignu se popisati, pa su rječnici po prirodi stvari neažurni. Isto tako rječnici imaju tu boljku da imaju mnogo riječi koje se više ne upotrebljavaju i nisu u funkciji. Ako računamo s time, onda prihvaćamo njihovo ograničenje kao neizbježnu slabost. Osim toga, ni čovjek nije savršen.
značenju pretpostavljenog kalka i stranojezičnog obrasca. Ti kriteriji uključuju niz podkriterija koji se uzimaju u obzir. Kao primjer navest ću riječ neboder koja je kalkirana prema engleskome skyscraper .
    Hrvatska riječ ima jednaku strukturu kao i engleska riječ, obje su složenice, imaju specifično značenje koje ne proizlazi iz značenja njihovih sastavnica: ne znače ono što dere nebo, nego visoka zgrada s mnogo katova. U prilog početnoj pretpostavci da se radi o kalku govore i kulturno-povijesni podaci. Naime, prvi je neboder sagrađen 1883. godine u Chicagu.
   
Različiti tipovi purizma

Dio Vaše knjige posvećen je jezičnom purizmu? Do kakvih ste spoznaja došli?
    – Vrlo često se govori da u hrvatskom jeziku postoji purizam i da su govornici, a osobito jezikoslovci puristi. U hrvatskom jeziku je kroz povijest bilo purizma, u različitim razdobljima različitog intenziteta i različitih zahtjeva. On se obično javljao kad se hrvatski našao u nepovoljnom položaju, dakle kad je postojala dominacija jezika nekog naroda koji je ekonomski i politički jači. Češki autor Bohuslav Havranek kaže da je čuvanje vlastitog jezika kao otpor vanjskim posizanjima karakteristika malih naroda. Međutim, purizam postoji i kod tzv. velikih naroda, kao što je primjerice francuski. Valja naglasiti da purizam ima više lica i nije uvijek samo otpor prema onome što dolazi izvana, nego i nastojanje da se u vlastitoj kulturi osvijesti strana kultura. Jer recimo kalkira se i prema latinskom i grčkom gdje nikada nije bilo posezanja prema Hrvatskoj.
    Hrvatski ima još jednu posebnost: zanimljivo je da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća pod puristički udar došli i dijalektizmi. Zagovarajući samo rješenja potvrđena u novoštokavskim govorima, puristi su zabranjivali uporabu kajkavizama i čakavizama. Dakle, isključivalo se čak i ono što pripada hrvatskom jeziku, a to su čakavizmi i kajkavizmi. I to je purizam, samo drugoga tipa.
    Da bi se neku pojavu moglo objektivno sagledati, potrebno ju je smjestiti u širi kontekst i promatrati je sa sličnim pojavama u drugim sredinama. Zato sam istraživala pitanja purizma u drugim europskim zemljama. Ustanovila sam da postoji raspon od vrlo strogog purizma kakav je u recimo u francuskom, mađarskom ili turskom jeziku, do jednog potpuno liberalnog stava kakav je u portugalskom. Između tih dviju krajnosti postoji u europskim jezicima purizam različitog oblika i intenziteta. Purizam se očituje ponajprije u odnosu na riječi stranog podrijetla, a uza nj se vezuju i različiti institucionalni oblici jezične skrbi. To su primjerice jezični zakoni i posebna tijela koja se bave nadzorom nad jezikom. Gotovo sve države u Europi imaju jezične zakone, odbore, povjerenstva ili vijeća za nacionalni jezik. Poznato je da u Hrvatskoj ne postoji jezični zakon i neuspješno je završilo nekoliko pokušaja da se on usvoji. Nadalje, 2005. godine osnovano je pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika i ono je djelovalo do svibnja 2011. godine kad je odlukom tog Ministarstva ukinuto. Prema tome, za razliku od gotovo cijele Europe u Hrvatskoj ne postoji institucionalni oblik jezične politike.
    Istražujući nadalje situaciju u Europi, ustanovila sam da se hrvatski apsolutno uklapa u slične tendencije koje vrijede za Srednju Europu, za češki, poljski, slovački, slovenski, za nizozemski jezik, za skandinavske i druge jezike. Ima iste metode, iste zahtjeve i rezultati su isti. Rezultat se vidi u tome da hrvatski ne odbacuje svaku stranu riječ, nego zadržava onu koja mu je potrebna. To je funkcionalni pristup i po tome se umjerenom stavu hrvatski ne izdvaja od sličnih tendencija u nekim jezicima. Kad je riječ o purizmu, treba spomenuti i ono o čemu se često ne govori. Postoje različiti tipovi purizma, o čemu najbolje govori kanadski teoretičar George Thomas koji razlikuje i nešto što zove antipurizam. Antipurizam je također purizam, samo drugog predznaka. Vrlo je agresivan i za njega je sve što je vanjsko dobro, u čemu ima dosta snobizma. Zagovornici takovoga stava zalažu se za bezuvjetno prihvaćanje svih posuđenica, neovisno o tome jesu li potrebne ili nisu. Takav purizam obično iz pomodnih razloga bez ograda i prosudbe prihvaća posuđenice iz nekoga prestižnog jezika, bez obzira na to jesu li tom jeziku potrebne ili nisu. Taj tip purizma obično prati odbojnost prema neologizmima i kalkovima, a vlastitu isključivost opravdava jezičnim internacionalizmom.
   
Jezično pomodarstvo

Neki kalkovi su prihvatljivi, ali ima i onih neprihvatljivih. Možete li navesti nekoliko primjera?
    – Primjer je recimo Pula film festival. To je sintaktički kalk, koji razara rečenicu i neprihvatljiv je. Od sintaktičkih kalkova neki su opstali, ali većina nije jer oni razaraju jezik iznutra, a i teško se uklapaju u kontekst. Kad Pula film festival morate uklopiti u rečenicu, onda to postaje Pulski filmski festival. Konstrukcija Pula film festival i imena drugih manifestacija, organizacija i proizvoda s takvim konstrukcijama odraz su pomodarstva. Oponašaju se slični nazivi iz engleskog jezika i takvi kalkovi nisu prihvatljivi. Spomenut ću i riječ kolodvor, koja je također kalk i dugo je bila osporavana. Međutim, unatoč osporavanjima ona je opstala jer ju je praksa prihvatila.
    Iz kojih jezika hrvatski uzima najviše kalkova?
    – Stari kalkovi najviše su preuzeti iz latinskoga, grčkoga, njemačkog i mađarskog jezika. Uzmemo li u obzir povijesne okolnosti, jasno je zašto je to tako. Najviše kalkova nastalo je u 19. stoljeću u vrijeme terminološke obnove i izgradnje. Hrvatska je onda bila pod Austro-Ugarskom, dakle pod utjecajem njemačkog i mađarskog jezika. Međutim, nije sve iz njemačkog i mađarskog prihvaćano bezrezervno. Dapače, to se činilo vrlo oprezno. Pritom se pravio i jedan kompromis. Preuzeo bi se strani pojam, a izraz napravio vlastitim sredstvima. To je vrlo promišljeni postupak. Kalkiralo se i iz talijanskoga, osobito u sferi likovnih umjetnosti, bankarstva i kulinarstva. Ima i kalkova iz francuskog jezika, ali ne tako mnogo jer ni geografski ni kulturni dodiri nisu bili toliko intenzivni. Jezikoslovac Branko Franolić je istraživao utjecaj francuskog na hrvatski jezik. Utjecaja ima, ali su neizravni i išli su preko njemačkog jezika kao posrednika. Danas se dosta kalkira iz engleskog, što je razumljivo. 
    Postoji li opasnost od jezičnog posuđivanja, odnosno od kalkiranja?
    – Mislim da ne postoji, jer je danas svijest o jeziku i znanje hrvatskog jezika na takvoj razini da nema opasnosti. Nisam od onih koji misle da strani jezik nužno ugrožava drugi jezik kad se radi o preuzimanju riječi. Riječi su same po sebi nedužne i one ne ugrožavaju jezik. Za jezik je opasnije zadiranje u njegov gramatički ustroj. A kalkiranje je zapravo dobar postupak, kompromisno rješenje kojim se jezik bogati ugledajući se na strane uzore, zadržavajući ptitom izraznu samosvojnost. Problem vidim u tome da se umjesto hrvatskoga u nekim domenama koristi isključivo strani, točnije: engleski jezik. To osobito vrijedi u znanosti. Uz engleski nužno je koristiti se i hrvatskim jezikom i razvijati njegovu terminologiju. Ako se terminologija ne bi razvijala, atrofira znanstveni stil, inače najvitalniji i najproduktivniji stil. A onda jezik ne ispunjava sve svoje funkcije. U uvjetima globalne povezanosti i prepoznatljivosti engeleski je jezik lingua franca današnjice. Međutim, često smo svjedoci pretjerivanja i tragikomičnih ‘opravdanja’ za uporabu isključivo engleskoga u uvjetima kad to doista nije potrebno i kad se kaže da se hrvatskim ne može sve izraziti što je potrebno. Nikad nije problem u jeziku jer on ima što mu je potrebno ili može stvoriti što mu je potrebno, problem je u čovjeku koji se ne zna jezikom služiti.
   
Kalkovi na internetu

Danas su dosta prisutne engleske riječi. Mogu li one ugroziti hrvatski jezik?
    – Uporaba stranih riječi nerijetko je odraz pomodarstva. U vremenu u kojem živimo to doživljavamo s engleskim, dok su prethodne generacije vidjele problem u njemačkom jeziku. S tom razlikom što je nekad sve bilo sporije, a danas informacije do nas stižu vrlo brzo. Sve je mnogo brže. Danas se stvori pojam, a već ga sutra imamo ovdje.
    U istraživanju Vam je jedan od izvora kalkova bio i internet.
    – Terminološka uspostava i nadgradnja karakteristična je za 19. stoljeće, pa sam se u tom dijelu poslužila rječnicima toga vremena. Uglavnom su to bili dvojezični ili višejezični hrvatski rječnici s njemačkim i talijanskim ekvivalentima. Na temelju te građe napravila sam korpus i onda ga analizirala prema kriterijima koji se inače primjenjuju u otkrivanju kalkova. Koristila sam se i spoznajama stranih i domaćih autora. Budući da je engleski danas glavni jezik prema kojem se kopira, onda se kao izvor podataka logično nametnuo internet. Tražila sam potvrde na mrežnim stranicama.
    Jesu li takozvani mali jezici podložniji kalkiranju?
    – Mali jezici su podložniji kalkiranju jer je to način očuvanja identiteta. Naravno da i među njima postoje razlike. Ako pogledamo nama srodne slavenske jezike, ustanovit ćemo dosta sličnosti, ali i razlika. U slovenskom jeziku se recimo dosta kalkira. Slovenci, primjerice, za skinheada imaju kalk obritoglavec, što mi nismo kalkirali. Češki i slovački uvijek su bili otvoreni prema kalkiranju, možda u jednakoj mjeri kao i hrvatski, dok su istočnoslavenski jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i civilizacijskoj grupaciji, općenito u procesu normiranja bili otvoreniji prema posuđenicama, nego prema kalkiranju.
    Još predajete na riječkom Odsjeku za kroatistiku. Uživate li u tome?
    – Vesele me predavanja. U predavaonici sam u svom elementu.

Kim CUCULIĆ



 
 
''Predstavljanje rezultata projekta IRIKS'', Hrvatsko knjižničarsko društvo, 18. 7. 2014.
Hrvatsko knjižničarsko društvo

PREDSTAVLJANJE REZULTATA PROJEKTA IRIKS


 
''Obilježano 45 godina studija građevinarstva'', Novi list, 28. 6. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEČANA SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA


Obilježeno 45 godina studija građevinarstva



 
Kad je o znanstvenoj suradnji riječ, naši su planovi intenzivirati sve vrste lokalne i međunarodne suradnje, rekla je dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš


Barbara ČALUŠIĆ
 
Sa svečane sjednice fakultetskog vijeća Građevinskog fakulteta            RIJEKA » Sjednicom fakultetskog vijeća jučer je na Građevinskom fakultetu u Rijeci svečano obilježen dan ove visokoškolske ustanove, ali i 45 godina od početka izvođenja studija građevinarstva u Rijeci. Svečanoj sjednici jučer su prisustvovali i dekani ostalih građevinskih fakulteta u Hrvatskoj, a okupljene je pozdravila prof. dr. Nevenka Ožanić, prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci koja je osim čestitki upućenih od Sveučilišta, studenitima i zaposlenicima ovog fakulteta najavila vrijednu investiciju u istraživačku opremu čija se ukupna vrijednost penje na šest milijuna eura.
    Rezimirajući dosadašnji rad Građevinskog fakulteta, dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš podsjetila je da je s ovog fakulteta dosad izašlo 1.345 diplomiranih inženjera i 1.431 inženjera, a u posljednje vrijeme tome valja pribrojiti 377 prvostupnika i 220 magistara. U sklopu ovog fakulteta djeluje i poslijediplomski studij kojeg je dosad završilo sedam doktora znanosti. Deluka Tibljaš najavila je i planiranu suradnju s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu n
Zbornik radova
   
    Jučer je na Građevinskom fakultetu predstavljen i 16. Zbornik radova Građevinskog fakulteta u Rijeci. U zborniku je objavljeno ukupno 37 radova studenata, suradnika i profesora od čega je 12 radova nastalo kao suradnja mentora i studenata, dok su na pet radova sudjelovali polaznici poslijediplomskog studija.
a studijskom programu građevinske baštine.
    – Kad je o znanstvenoj suradnji riječ, naši su planovi, između ostalog, intenzivirati sve vrste lokalne i međunarodne suradnje, rekla je Deluka Tibljaš.
    Na jučerašnjoj svečanoj sjednici proglašeni su i najbolji studenti Građevinskog fakulteta u Rijeci. Najuspješnijim studentima sveučilišnog diplomskog studija proglašeni su Ivan Žigo i Nina Čeh te Sanja Basara, Petra Butorac i Iva Cindrić. Najuspješnijim studentom specijalističkog diplomskog stručnog studija proglašen je Igor Štimac, dok je Domagoj Ćurić najuspješniji student stručnog studija. Blaženka Jeleč najuspješnija je studentica sveučilišnog preddiplomskog studija.
    Fakultetsko vijeće nagradilo je studente i nastavnike, volontere koji su sudjelovali u prikupljanju pomoći za poplavljena područja. Nagrađena je dr. Edita Papa Dukić te Nina Samodajev, Dino Stanić i Lukša Urlović.

 



 
''Ljetna škola posvećena relevantnim političkim pitanjima današnjice'', Novi list, 27. 6. 2014.

KAMPUS OD 30. LIPNJA DO 5. SRPNJA
SVEUČILIŠTE U RIJECI U SURADNJI SA SVEUČILIŠTIMA U BARCELONI I LEEDSU

 
 
Ivan Cerovac, prof. dr. Snježana Prijić – Samaržija I prof. dr. sc. Elvio Baccarini najavili Ljetnu školu Equality and Citizenship * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište Pompeu Fabra u Barceloni i Sveučilište u Leedsu po prvi put organiziraju ljetnu školu Equality and Citizenship. Ljetnu škola koja traje od 30. lipnja do 5. srpnja na Kampusu Sveučilišta u Rijeci i namijenjena je studentima doktorskih i poslijedoktorskih studija, najavili su na jučeršnjoj konferenciji za novinare direktorica Centra za napredne studije – jugoistočna Europa prof. dr. Snježana Prijić – Samaržija, pročelnik Odsjeka za filozofiju i direktor ljetne škole prof. dr. Elvio Baccarini i doktorand filozofije na riječkom Filozofskom fakultetu Ivan Cerovac.
    Ovo je prvi od dva međunarodna znanstvena događaja koja godišnje organizira Centar za napredne studije jugoistočne Europe – šestodnevna ljetna škola posvećena je pitanju društvene jednakosti i građanstva dok će u listopadu biti održana konferencija posvećena drugoj temi izazova za Europu i EU. Prema riječima prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, Centar promovira društvene i humanističke znanosti ukazujući na relevantnost i utjecaj ovih znanja za svakodnevno političko upravljanje, ali i za društveno funkcioniranje zajednice. Teme o kojima će biti riječi u sklopu ljetne škole predstavljaju najrelevantnije političke teme današnjice, poput pitanja realiteta globalne demokracije, pitanja jednakosti i pravedne distribucije ekonomskih resursa, pitanja imigracije, građanske participacije i procesa donošenja kvalitetnih odluka i politika.
    – Drugi je cilj Centra povezivanje znanstvenika iz regije Jugoistočne Europe s onima iz ostatka Europe i SAD-a radi dijaloga, razmjene ideja i iskustava o različitim političkim i društvenim zajednicama. Osobito me veseli da će Centar na ovom događaju okupiti mlade i iskusne znanstvenike odnosno junior i senior fellows, tridesetak mladih znanstvenika od Danske, Italije, Mađarske, do Makedonije i Turske te 14 sveučilišnih profesora iz SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, istaknula je prof. dr. Prijić Samaržija.
    Svečano otvaranje škole je u ponedjeljak u 9 i 45 sati na Filozofskom fakultetu, a sva predavanja će biti snimana i moguće ih je pregledavati na mrežnim stranicama Centra.
    Direktor ljetne škole prof. dr. Baccarini istaknuo je da se organiziranjem ovog događaja željelo okupiti trenutno vodeće stručnjake iz filozofije politike kao što su Thomas Christiano sa Sveučilišta u Arizoni, David Miller sa Sveučilišta u Oxfordu i Andrew Williams sa Sveučilišta »Pompeu Fabra« u Barceloni koji se trenutno bave pitanjima demokracije, multikulturalnosti, jednakosti, pravednosti, ekspertizmom u demokraciji, legitimnosti, te donošenjem javnih političkih odluka.
    – Okupljanjem stručnjaka i studenata filozofije i političke teorije te pokretanjem rasprave o demokraciji i njezinim prednostima i nedostatcima želimo odgovoriti na pitanja koja aktualiziramo kroz ljetnu školu »Equality and Citizenship«, poručuje prof. dr. Baccarini.

B. ČALUŠIĆ



 
 
''Doktorirao Dražen Kostelac'', Novi list, 25. 6. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET


Doktorirao Dražen Kostelac

 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Implementacija projektnoga pristupa planiranja na razini strateškoga planiranja« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti – znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Dražen Kostelac. Povjerenstvo za obranu doktorata činili su prof. dr. sc. Tonči Mikac s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Mladen Radujković i doc. dr. sc. Mladen Vukomanović s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



 
''Transfer znanja u poslovni sektor'', Novi list, 24. 6. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET STRATEŠKI PROJEKT PACINNO


Transfer znanja u poslovni sektor


 
Projekt PACINNO okuplja parrtnere iz osam zemalja šire regije, a cilj mu je omogućiti znanstvenicima da lakše dođu do kompanija zainteresiranih za financiranje i primjenu znanstvenih istraživanja

Barbara ČALUŠIĆ
 
PACINNO je platforma za suradnju u istraživanjima na području  jadranske regijeRIJEKA » Politički predstavnici iz osam zemalja jadranske regije, znanstevnici i predstavnici poslovnih zajednica okupili su se jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci na drugom sastanku strateškog projekta PACINNO koji se financira sredstvima programa IPA prekogranične suradnje u iznosu od pet milijuna eura. Koordinator projekta je Sveučilište u Trstu koje okuplja partnere iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije i Srbije, a zajednički cilj je poticanje tehnološkog transfera u poslovni sektor. 
    Prema riječima jednog od sudionika, voditelja Centra za proteomiku i predstojnika Zavoda za histologiju i embriologiju prof. dr. Stipana Jonjića, PACINNO je platforma za suradnju u istraživanjima na području jadranske regije. Medicinski fakultet u Rijeci, kako ističe, ima nekoliko inovativnh projekata koji su potencijalni za translaciju prema industriji. Jedan od njih je njegov projekt koji se zasniva na razvoju eksperimentalnih cjepiva, a zahvaljujući PACINNO-u, riječki bi znanstvenici mogli lakše doći do kompanija zainteresiranih za financiranje i primjenu znanstvenih istraživanja.
    – Ova platforma bi trebala pridonijeti konkurentnosti i ekonomskom rastu regije kroz tri temeljne aktivnosti samog projekta: istraživačke, analizu postojećeg sustava i transfer znanja. Pritom moramo uspostaviti virtualnu platformu za povezi
Pridruženi partner
   
    Ministarstvo poduzetništva i obrta pridruženi je partner PACINNO projekta, a kako kaže Antonija Mršić, voditeljica Službe za inovacije, intelektualno vlasništvo i nove tehnologije, ovo ministarstvo potiče inovacije kroz dva različita tipa poduzeća.
    – Prva su tradicionalna poduzeća koja u svojim internim kapacitetima nemaju razvijene istraživačke odjele. Njima je potreban transfer znanja i tehnologija i takva poduzeća kroz suradnju s fakultetima mogu raditi na primjeni novih znanja koja im mogu pomoći unaprijediti njihovo poslovanje. Druga vrsta poduzeća su inovativna i ona imaju svoje interne kapacitet za istraživanje i razvoj, a njih potičemo tako što im osiguravamo financijsku podršku za najosjetljiviju, početnu fazu kada je potrebno puno ulagati, a rezultati se još ne vide. Ovaj projekt pokriva i jedne i druge, kaže Mršić.
vanje svih sudionika inovacijskog sustava regije, što nije baš jednostavno. Osim toga, jadranska regija je drugačija od ostalih regija u svijetu, upravo po tome što je neprepoznata. U šali kažem da smo prepoznati samo po turizmu dok su kapaciteti i tehnologije inovacija potpuno nepoznati, ali s velikim potencijalom. Imamo puno sveučilišta i vrlo kvalitetne istraživačke i tehnologijske grupe koje su inovativne, a podizanje te svijesti o potrebi nametanja naših kompetencija nekome tko bi nas financirao i razvijao nešto je jako bitno, ističe Jonjić.
    Sudionici projekta u ovom slučaju ističu i dodatnu edukaciju znastvenika koji bi trebali pohađati poslijediplomski studij, Master of Business Administration (MBA) i kojeg će u sklopu PACINNO-a organizirati slovenski partner.
    – Bit ćemo podrška odabranim akademskim spin off projektima koji kroz to vide svoju šansu u budućnosti, bilo da se radi o lokalnoj zajednici, državnim institucijama ili s nekim drugima. Moja grupa se, primjerice, pokušava nametnuti venture kapitalu za istraživanja u narednih četiri do pet godina. Kroz taj projekt naučili smo kako sastaviti i dizajnirati business plan. Naime, činjenica je da mi znanstvenici često naivno gledamo na te stvari jer oni koji financiraju ta istraživanja kao aplikativna, imaju potpuno drugačiju logiku od nas, objašnjava prof. dr. Jonjić koji je uvjeren da čitava misija Europske zajednice počiva upravo na ovakvim, regionalnim projektima. Još važnijim smatra upoznavanje i suradnju različitih grupa kroz ovakva istraživanja jer ona, kako kaže, povezuju znanstvenike o stvaraju nove ideje.

 


 
 
''Patres u utrci za europsku nagradu'', Novi list, 21. 6. 2014.

RIJEČKI PROJEKT MEĐU 30 NAJBOLJIH


Patres u utrci za europsku nagradu

 
 
 
RIJEKA » Projekt Patres, koji je bio provođen na Sveučilištu u Rijeci u razdoblju od 2011. do 2013. godine, a bavio se legislativnim aspektima uvođenja obnovljivih izvora energije u javne i privatne zgrade, odabran je kako jedan od 30 projekata nominiranih za nagradu Održiva energija Europe i ManagEnergy za 2014. godinu. Projekt je nominiran je u kategoriji Znanje, a nominirani projekti su odabrani između 342 prijave. Šest pobjednika, po jedan za svaku od pet SEE (Sustainable Energy Europe) kategorija i jedan za ManagEnergy nagradu, bit će objavljeni na svečanoj ceremoniji dodjele kojoj će prisustvovati i europski povjerenik za energiju Günther H. Oettinger. Svečanost proglašenja pobjednika održat će se u Bruxellesu 24. lipnja, a na projektu su, osim stručnjaka Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, sudjelovali i stručnjaci s Fakulteta za elektrotehniku i računalstvo Sveučilišta u Zagrebu, Regionalne energetske agencije Kvarner, UNDP-a Hrvatske, predstavnici Ministarstva gospodarstva te brojnih lokalnih samouprava. (I.Š.K.)




 
''Doktorirala Ana Težak Damijanić'', Novi list, 20. 6. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET
USPJEŠNA OBRANA


Doktorirala Ana Težak Damijanić

 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Zdrav životni stil – odrednica vrijednosti za potrošače na turističkom tržištu« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane marketing na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Ana Težak Damijanić. Mentor pri izradi rada bio je prof. dr. Bruno Grbac, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Ivan Mencer s riječkog Ekonomskog fakulteta, te prof. dr. Marcel Meler s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. (I.Š.K.)



 
''Nova generacija magistara prava'', Novi list, 20. 6. 2014.

PROMOCIJA
SVEČANOST NA PRAVNOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI


Nova generacija magistara prava

 
 
 
Čestitke za nove magistre prava  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije magistara prava koju čini 70 završenih studenata.
    Čestitavši novim magistrima struke na uspjehu i stečenoj diplomi, dekan prof. dr. Eduard Kunštek poželio im je uspjeh u daljnjem profesionalnom, društvenom i privatnom životu. Svečanom promocijom zvanje magistar prava stekli su: Romina Jovančević, Ana Alerić, Iva Marjanović, Ivana Arapović, Nensi Brmalj, Matea Knežević, Iva Stipaničev, Natali Superina, Dora Jabuka, Marina Žagar, Valentina Kovačić, Ana Meštrović, Iva Kosorčić, Jakov Benazić, Jana Juričić, Luka Tomašić, Monika Turković, Alen Plančić, Iva Šaravanja, Dean Antonović, Ivan Zornada, Neda Narančić Krznar, Nina Vulić, Ivan Soldič, Ena Baričević, Danijela Trgovčić, Irena Katić, Lea Mužić, Nina Narančić, Mia Keranović, Danijel Lučić, Sanela Čeperković, Sanda Gržinić, Josipa Matanić, Maja Gužvić, Marko Prar, Josip Vidolin, Valentina Vrtarić, Branislav Milanović, Darko Smoljan, Ivan Crljenica, Tihana Slivar, Darija Vuleta, Jelena Tomac, Andrea Molnar, Tanija Ćubrilo, Luka Pajić, Antun Matičić, Gorana Radišić, Dinka Dobrović, Petra Gonan, Kristian Starčić, Ivo Hubertus Šimić, Suzana Dejković, Matea Šegina, Ivana Vitasović, Marina Čujec, Karla Jurešić, Marin Dujmić, Ela Filipović, Vladimir Vučković, Tonka Bašić, Lara Zonta, Kristina Samardžija, Boško Karlaš, Nikolina Zrnić, Doris Marković, Kristina Vidušin, Sanela Hadžić i Marina Brkić.



 
''Studenti o prehrani i kliničkoj dijetoterapiji'', Novi list, 13. 6. 2014.

KONGRES
MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI


Studenti o prehrani i kliničkoj dijetoterapiji

 
 
 
RIJEKA » Studenti Medicinskog fakulteta od danas do nedjelje organiziraju Peti studentski kongres »Prehrana i klinička dijetoterapija«. Kongres će, navodi se u priopćenju, okupiti stotinjak studenata i stručnjaka različitih profila, a njegova iznimna vrijednost kvalitetni su, zanimljivi i sve brojniji radovi studenata s četrnaest različitih fakulteta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije i Ukrajine.
    – Organizaciju Kongresa potaknula je 2010. godine grupa studenata s našeg fakulteta kako bi proširili spoznaje o utjecaju prehrane na zdravlje ljudi, a iz godine u godinu sve veći interes studenata za sudjelovanje u radu Kongresa pokazuje da smo prepoznali temu koja predstavlja veliki izazov za znanost, medicinsku struku posebno i život suvremenog čovjeka, ističe Ana Oljača, studentica medicine, predsjednica Organizacijskog odbora Kongresa. (A. D. M.)



 
''Rektor iz Udina posjetio Rijeku'', Novi list, 10. 6. 2014.

SURADNJA


Rektor iz Udina posjetio Rijeku

 
 
 
RIJEKA » Novoizabrani rektor Sveučilišta u Udinama prof. Alberto Felice De Toni sa suradnicima prvi je put posjetio Sveučilište u Rijeci. Tijekom posjeta Tehničkom fakultetu i Rektoratu dogovorena je čvršća suradnja dvaju sveučilišta, a neki od iznesenih prijedloga su osnivanje zajedničkih dvopredmetnih studija, intenziviranje mobilnosti u sklopu programa Erasmus Plus te zajedničko sudjelovanje u projektima Europske unije, poput Obzora 2020. i Interreg Europe. Tijekom sastanaka na Rektoratu i Tehničkom fakultetu obje strane su predstavile organizacijsku strukturu, kapacitete, strateške ciljeve razvoja svojih ustanova kao i pregled međunarodnih projekata po kojima su prepoznatljive. (I. Š. K.)



 
''Pokusima do interesa osnovaca za znanost'', 10. 6. 2014.

usbRi STUDENTI PUTUJUĆI ZNANSTVENICI


Pokusima do interesa osnovaca za znanost

 

 
 
Studenti biotehnologije u OŠ Podmurvice  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Studenti Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci osnovali su udrugu usbRi čija je zadaća angažiranje studenata u različitim izvannastavnim aktivnostima, a jedan od prvih projekata koji su pokrenuli su Putujući znanstvenici. Pojašnjavajući kako je ideja da nekoliko predavača-studenata obilazi osnovne škole i učenicima od 5. do 8. razreda održi pokuse i prezentacije iz područja fizike i kemije, članica usbRI-a Tea Kocijan ističe da je cilj kod osnovaca potaknuti interes za znanost i visoko obrazovanje.
    – Voditelj projekta je student prve godine Marko Babić, a predavači su redom studenti Odjela za biotehnologiju koji su sami izrazili želju prenijeti mlađim generacijama svoja znanja, i razloge zbog kojih su se odlučili svoje obrazovanje usmjeriti baš u znanstvenom smjeru, kaže Kocijan. Putujući su znanstvenici jučer posjetili učenike OŠ Podmurvice i kroz različite pokuse pokazali im koliko prirodne znanosti mogu biti zanimljive. (I. Š. K.)



 
''Prof. Vladimir Papura iznio nova saznanja o astrocitima'', 10. 6. 2014.

NATURE COMMUNICATIONS
  OBJAVLJEN RAD RIJEČKOG PROFESORA
 

 
 
Prof. dr. Vladimir Parpura  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications objavljen je rad prof. dr. Vladimira Parpure s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o radu »Single-vesicle architecture of synaptobrevin 2 in astrocytes« u kojem je prof. dr. Parpura sa suradnicima sa Sveučilišta u Ljubljani iznio najnovija istraživanja vezana uz astrocite. Pojašnjavajući kako klasično učenje kaže da neuroni predstavljaju računarsku moć mozga, prof. dr. Parpura ističe da ta moć proizlazi iz upotrebe sinapsi na kojima dolazi do otpuštanja neurotransmitera iz mjehurića. Veličina tih mjehurića je, dodaje, 50 nanometara u promjeru, a za uspredbu sto nanometara je jedan milijardni dio metra.
    – Jedan nanometar u promjeru jedne kune je isto što je promjer jedne kune za cestovnu udaljenost od Rijeke do Splita. Za spajanje mjehurića sa staničnom membranom i potonjim otpuštanjem neurotrasmitera iz lumena mjehurića potrebne su molekue proteina sinaptobrevina 2, kojega ima u izobilju, oko 70 kopija, na svakome mjehuriću. Prema ovome učenju glia stanice služe kao »cement koji povezuje živčani sustav«. Međutim, astrociti, kao najčesće glia stanice u mozgu, koje predstavljaju pola njegovoga volumena, sposobne su odgovarati na neurotransmitere otpuštene iz neurona i otpuštati iste neurotransmitere i tako podraživati obližnje neurone. U objavljenom smo članku u suradnji s prof. dr. Robetom Zorecom iz Ljubljane, proučavali mjehuriće u astrocitima koje smo direktno gledali s novom vrstom suprarezolucijskog mikroskopa koji postoji na Sveučilištu u Ljubljani. Vidjeli smo da su astrocitni mjehurići veći nego neuronski. Imaju oko 300 nanometara u promjeru i posjeduju manje molekula sinaptobrevina 2, svega do 25 kopija, ali to je više nego dovoljno za uspješno spajanje pojedinačnih mjehurića sa staničnom membranom u astocitima, za sto je dovoljno svega 5 kopija sinaptobrevina 2, pojašnjava prof. dr. Parpura. (I. Š. K.)



 
''Dvojezičnost bogatstvo svakog društva'', Novi list, 7. 6. 2014.

Bilingualism Matters@Rijeka
OSNOVAN CENTAR ZA INFORMIRANJE O DVOJEZIČNOSTI
 

 
 
Dvojezičnost je važna – osnivanje riječkog ogranka u Gradskoj vijećnici   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Bilingualism Matters@Rijeka naziv je ogranka Centra za informiranje o dvojezičnosti »Bilingualism Matters« Sveučilišta u Edingburghu koji je jučer svečano otvoren u Gradskoj vijećnici. Pojašnjavajući kako će ogranak djelovati djelovati pri Filozofskom fakultetu u Rijeci njegova voditeljica doc. dr. Tihana Kraš istaknula je kako je cilj ogranka informiranje javnosti o dvojezičnosti te razvijanja svijest o njezinoj važnosti i prednostima promicanja u društvu. Podsjećajući kako se ogranak osniva u sklopu projekta Europske unije Advancing the European Multilingual Experience (AThEME), koji se financira u okviru Sedmoga okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7), a na kojemu je Filozofski fakultet u Rijeci partner doc. dr. Kraš je istaknula kako je riječ o petogodišnjem znanstveno-istraživačkom projektu koji se bavi višejezičnosti u Europi iz različitih perspektiva.
    Tim riječkog ogranka čine članovi četiriju filoloških odsjeka, odnosno anglistike, germanistike, kroatistike i talijanistike te Odsjeka za kulturologiju Filozofskog fakulteta, kao i studenti fakulteta te vanjski suradnici, a povodom jučerašnjeg otvorenja ogranka osnivačica i direktorica centra Bilingualism Matters, prof. dr. Antonella Sorace održala je predavanje o dvojezičnosti u djetinjstvu.
    Prema ocjeni dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. Predraga Šustara otvaranje ogranka za informiranje o prednostima dvojezičnosti izuzetno bitno zbog prijenosa znanja iz znanstvenih krugova u širu javnost te sudjelovanja mladih znanstvenika u Europskim projektima, dok je v.d. pročelnice Ureda Grada Verena Lelas-Turak naglasila kako se osnivanje ovakvog centra poklapa sa samom biti Rijeke kao multikulturnog i multijezičnog grada u kojem postoji 21 nacionalna manjina. Osnivanje ogranka jučer su podržali i predsjednik Županijske skupštine PGŽ-a Erik Fabijanić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr.Nevenka Ožanić te Staža Skenžić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koji je istaknuo kako je dvojezičnost bogatsvo svakog društva.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 

 
 
''Doktorirao Samir Žic'', Novi list, 7. 6. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET


Doktorirao Samir Žic

 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Optimizacija upravljanja zalihama dobavljačkih lanaca« akademski stupanj doktor tehničkih znanosti – znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Samir Žic. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Mladen Perinić i prof. dr. Tonči Mikac s riječkog Tehničkog fakulteta te prof. dr. Ivica Veža s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Svečilišta u Splitu. (I. Š. K.)


 
''Kurjak nagradio Lučina'', Novi list, 6. 6. 2014.

DIU LIBERTAS
POČASNI DOKTORAT REKTORU


Kurjak nagradio Lučina

 
 
 
RIJEKA » Rektoru Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Peri Lučinu uručen je Honoris Causa – počasni doktorat Dubrovačkog međunarodnog sveučilišta DIU Libertasa. Počasni doktorat uručen mu je u sklopu obilježavanja pete obljetnice DIU Libertasa, a uručio mu ga je dekan DIU Libertasa prof. dr. Asim Kurjak. Počasni doktorat dodijeljen je temeljem dobre suradnje dviju ustanova. Naime, dubrovačko je međunarodno sveučilište Libertas u kratkom postojanju sa Sveučilištem u Rijeci ostvarilo izvrsnu suradnju. Ta je suradnja rezultirala pokretanjem zajedničkih studija s Medicinskim i Ekonomskim fakultetom u Rijeci. Prema mišljenju članova Senata dubrovačkog sveučilišta, koji su donijeli jednoglasnu odluku o dodjeli počasnog doktorata, za tu je suradnju najzaslužniji upravo prof. dr. Lučin, koji je u DIU Libertas prepoznao potencijal. (I. Š. K.)


 
''Predsjednik akademik Daniel Rukavina'', Novi list, 6. 6. 2014.

PRVA IZVAN ZAGREBA
OSNOVANA PODRUŽNICA AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI


Predsjednik akademik Daniel Rukavina

 

 
 
Riječka podružnica Akademije medicinskih znanosti zasad broji 18 članova * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Akademija medicinskih znanosti Hrvatske u Rijeci je dobila svoju prvu podružnicu za čijeg je predsjednika na osnivačkoj skupštini održanoj na Medicinskom fakultetu u Rijeci jednoglasnom odlukom članova imenovan akademik Daniel Rukavina. Za dopredsjednika je izabran prof. dr. Davor Štimac, inače aktulni dopredsjednik Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a za tajnika prof. dr. Franjo Gruber.
    – Akademija medicinskih znanosti Hrvatske krovna je medicinska organizacija u području medicinske struke i medicinskih znanosti. Bogata aktivnost Akademije bila je nesvjesno i nenamjerno svedena na Zagreb, a članovi iz ostalih dijelova Hrvatske sudjelovali su u malom broju. Naš je interes potencijal koji ima Akademija medicinskih znanosti razviti i u vlastitoj sredini kako bi dali doprinos općem napretku. Možda se nekom 18 članova, koliko broji naš riječki ogranak čini malo, ali nije malo. Previše olako prepuštamo da nam iz prvih redova odlazi potencijal koji se stvarao desetljećima, kazao je akademik Rukavina najavljujući inicijativu akademije koja bi svojim članovima omogućila aktivnost i rad na projektima i nakon umirovljenja, po uzoru na HAZU.
    Predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske prof. dr. Jasna Lipozenčić najavila je osnivanje ogranaka u Osijeku i Splitu koje će poput riječke imati autonomiju znanstvenog rada.
    – Osnivanje riječke podružnice Akademije posebno je važno zbog poticanja znanstvenih projekata naših članova i sa svrhom još boljeg znanstvenog rada izvan Zagreba, istaknula je prof. dr. Lipozečić koja je posebno ponosna na činjenicu da Akademija medicinskih znanosti Hrvatske djeluje pune 53 godine što je čini trećom istovjetnom akademijom u svijetu. Ova akademija broji 390 članova. 
    A koliko doajeni riječke medicinske znanosti još uvijek mogu doprinositi svojim bogatim znanjem, predavanjem naslovljenim »Venerične bolesti kroz povijest« proizašlog iz znanstvenog članka koji će uskoro biti objavljen u uglednom svjetskom znanstvenom časopisu, na osnivačkoj skupštini riječke podružnice Akademije medicinskih znanosti Hrvatske dokazao je prof. dr. Franjo Gruber.

B. ČALUŠIĆ



 
''Kršćanska ikonografija u suvremenoj umjetnosti'', Novi list, 5. 6. 2014.

MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP U RIJECI


Kršćanska ikonografija u suvremenoj umjetnosti
 
 
 
S jedne od radnih sesija skupa  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Filozofskom fakultetu u Rijeci jučer je otvoren osmi Međunarodni znanstveni skup ikonografskih studija koji se ove godine održava na temu »Kršćanska ikonografija u modernoj i suvremenoj umjetnosti«. Skup okuplja 29 priznatih međunarodnih znanstvenika i umjetnika, a održava se u organizaciji Centra za ikonografske studije i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, ostvarenoj u suradnji s nekoliko svjetskih institucija poput Sveučilišta u Leuvenu, Bergenu, Ljubljani, Johannesburgu, Beogradu, Szegedu i Papinskog sveučilišta Gregoriana u Rimu.
    Pozdravne riječi skupu uputili su prorektorica riječkog Sveučilišta dr. Snježana Prijić Samaržija, dekan Filozofskog fakulteta dr. Predrag Šustar, te pročelnica Odsjeka za povijest umjetnosi dr. Nataša Lah koja je naglasila da je znanstvenstveni skup ikonografskih studija zbog problematike kojom se bavi do sada bio fokusiran na teorijske probleme i razdoblje starog i srednjeg vijeka, a ovo je prvi put da će teme kršćanske ikonografije tretirati i kroz problematiku moderne i suvremene umjetnosti.
    Prema riječima voditeljice Centra za iknografske studije dr. Marine Vicelje Matijašić, glavna ideja skupa je promocije ikonografije i ikonologije kao metoda i disciplina unutar povijesti umjetnosi, odnosno humanističkih znanosti, budući da se radi o interdisciplinarnom pristupu različitim sadržajima, pitanjima i problemim. Moderna i suvremena umjetnost u tom su kontekstu bile prilično zapostavljene i prepuštene drugim vrstama interpretacija i preispitivanja. Stoga je vrlo zanimljivo promotriti ih iz perspektive ikonografije i ikonologije, a pogotovo iz perspektive kršćanskih tema, čija je prezentacija stoljećima podlijegala strogo određenim kanonima, a danas je potpuno slobodna.
    Dijalog s kršćanskom tradicijom, njenom ikonografijom i simbolima u modernoj i suvremenoj umjetnosti ostvaruje se na različite načine, a posebno intrigiraju apstraktni, kritički, pa i blasfemični pristupi koji mogu izazvati izazvati nerazumijevanje, neprihvaćanje i osudu.

N. VALERJEV OGURLIĆ

 



 
''Uvod u proučavanje talijanskog prava'', Novi list, 4. 6. 2014.

PRAVNI FAKULTET
STUDENTSKI TEČAJ


Uvod u proučavanje talijanskog prava
 
 
 
RIJEKA » Tijekom ovog tjedna na Pravnom se fakultetu Sveučilišta u Rijeci održava stručni studentski tečaj Uvod u proučavanje talijanskog prava. Organizator tečaja je Katedra za ustavno pravo, a vodi ga prof. dr. Adriano Giovannelli sa Sveučilišta u Genovi u suradnji s dr. Sandrom Winkler, višom asistenticom na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Cilj je stručnog studentskog tečaja studentima predstaviti osnove talijanskog prava, uvesti ih u talijansku pravnu terminologiju i predstaviti pravnu baštinu talijanskog prava i pravnog sustava, a prof. dr. Giovannelli priznati je stručnjak iz područja ustavnog i europskog prava te je stručan za brojna aktualna pitanja kao što su europski izbori, pitanje eura te zajedničke politike EU. (I. Š. K.)

 


 
''Studentsko ludilo zarazilo Rijeku'', Novi list, 2. 6. 2014.

STUDENT DAY FESTIVAL
ZAVRŠILO PETO IZDANJE NAJVEĆE STUDENTSKE ZABAVE


Studentsko ludilo zarazilo Rijeku

 
Dani su bili rezervirani za sportske aktivnosti, predstavljanje studentskih udruga, a noći za lud provod uz odličnu glazbu na doku kod Export Drva
 
 
Odličan provod pred ispiteRIJEKA » Iako su ispitni rokovi tek pred njima, mnogobrojni studenti iz Rijeke i okolice, ali i Hrvatske i regije proteklog su vikenda uživali u petom izdanju dvodnevne manifestacije Student Day Festival. Osmišljen kao spoj zabave, sporta, glazbe i kulture, Student Day Festival bio je pun pogodak za »ispuhivanje« prije no studenti dobrano »zagriju« stolice i krenu na ispitne rokove.
    Dani su bili rezervirani za sportske aktivnosti, poput revijalne utakmice u kojoj su u petak na Korzu snage odmjerili djelatnici Grada Rijeke i predstavnici riječkog sveučilišta, a ekipa iz Chikaz Fit Festa u subotu pokazala kako su mladi itekako osviješteni kada je riječ o zdravom životu i rekreaciji. Studenti i oni koji će to tek postati, na štandovima postavljenim na Korzu mogli su se upoznati s radom brojnih riječkih studenstkih udruga, a u sklopu manifestacije održan je i Međunarodni studenstki festival filma.
    A noći su pripadale bogatom koncertnom i party programu na doku kod Export Drva. Nakon odličnog starta u petak, glavna je pozornica u subotu bila rezervirana za osam novih izvođača – Gane Rimatore, Genova, My Buddy Moose, Vatra, Kawasaki 3p, Neno Belan i Fiumens, Edo Maajka i Darkwood dub, dok su na WareHouse flooru bili najavljeni Mr Marley b2b Toni Manero, Bronski b2b Mo Black, Antulov, Boo Dale b2b Wan, Silicone Soul, Tino Dobric, Ogi, Virgin Helena i Pero Fullhouse. Oni najizdržljiviji plesali su do ranih jutarnjih sati, a u vrhunskom provodu uživali su glumac, pjesnik i glazbenik Rade Šerbedžija, glazbenik Damir Urban, dizajner Juraj Zigman, glazbenica Martina Vrbos i mnogi drugi.
    – Već godinama sam vjeran sudionik Student Day Festivala i mogu reći da je ovaj festival svakako jedan od mojih najboljih provoda u Rijeci. Protekla dva dana uživao sam u odličnoj glazbi i dobrom društvu, izjavio je dizajner Juraj Zigman.
    Veliki projekt Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i udruge RiKUP još jednom se pokazao kao pun pogodak.

D. BAUK
Snimio Vedran KARUZA

 



 
''More studenata u Rijeci'', Novi list, 1. 6. 2014

DVODNEVNA MANIFESTACIJA PRIVUKLA TISUĆE MLADIH IZ REGIJE


More studenata u Rijeci
 

Najviše se uživalo u besplatnim nastupima
domaćih i svjetskih glazbenika


Siniša PUCIĆSnimio Marko GRACIN

 
Samo dobra vibraTisuće mladih iz cijele regije pristiglo je protekla dva dana u Rijeku kako bi u erupciji zabave, glazbe, sporta, kulture, što se može doživjeti samo na Student Day festivalu, održanom petu godinu zaredom u organizaciji Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci i udruge RiKUP. Najviše se uživalo u besplatnim nastupima domaćih i svjetskih glazbenika, i to nakon što su studenti preuzeli ključeve grada u svoje sigurne ruke, čime je program počeo punom snagom, s obzirom na to da su pozornice u prostoru zgrade Exportdrva i ispred nje do kasno u noć pucale po šavovima.
    Nakon za riječku studentsku populaciju savršeno motivirajućih novih nada Ri Rocka, koji su zapalili atmosferu, u istom ritmu nastavili su među mladima dobro prihvaćeni bendovi Morso, Postolar tripper, Darko Rundek, S.A.R.S. i australsko-britanski DJ set Pendulum&Verse. Na WareHouse stageu do ranih subotnjih jutarnjih sati vladali su Jan Becele & Danny Bwoy, Filip Motovunski, Sven Nalis i We Are Not Afraid.
    Prolaznici Korzom mogli su na prigodnim štandovima upoznati se putem promidžbenih materijala s aktivnostima brojnih riječkih studentskih udruga, dok su u sklopu Student Day Festivala održani Međunarodni studentski festival filma, i to u Art Kinu Croatia i Galeriji SKC Palach, te Fit Fest u organizaciji ChikaZ tima koji već petu godinu prati ovu manifestaciju i posjetiteljima je ponudio najnovije fitness trendove. Na Trgu 111. brigade studenti Akademije oslikavali su veliko platno.

Grad pobijedio Sveučilište
   
    U sklopu Student day festivala jučer je na Korzu odigrana tradicionalna revijalna nogometna utakmica između djelatnika Grada Rijeke i predstavnika Sveučilišta u Rijeci, a ovogodišnji pobjednik je ekipa Grada Rijeke s rezultatom 5:4. (I.Š.K.)
 

 


 
 
''Autorska zrelost mladih filmaša'', Novi list, 31. 5. 2014.

STIFF
ZAVRŠIO MEĐUNARODNI FESTIVAL STUDENTSKOG FILMA


Autorska zrelost mladih filmaša
 
 
 
Kadar iz filma »Mrlje«RIJEKA » Studentski film je jako »in«. Već godinama Cannes mu, recimo, posvećuje posebni službeni program poznatiji kao »Cinefondation« čijim je žirijem ove godine predsjedavao ni manje ni više nego slavni Abbas Kiarostami (njegov ovogodišnji laureat je »Skunk« teksaške autorice Annie Silverstein). A cijeli pretprošli broj etabliranog francuskog časopisa »Cahiers du Cinema« čiju je naslovnicu krasila parola »Riječ studentima«, bio je posvećen filmskim školama i univerzitetima.
    Zato je hvale vrijedna inicijativa Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci da riječkoj publici u formi klasičnog festivala predstavi selekciju studentskih produkcija, koje su nam donedavna bile posve nedostupne, ne računajući na poneki izolirani festivalski pokušaj, uglavnom strogo fokusiran na hrvatske autore (Frka). Tako je nastao Međunarodni studentski filmski festival (STIFF) koji je sinoć zatvoren u riječkom Art kinu »Croatia« dodjelom nagrada.
    Među 44 filma iz glavnog programa koje su selektorice Maša Drndić i Sanja Marjanović podijelile u nekoliko programskih blokova, žiri u sastavu Boris Ružić, Dejan Durić i Dragan Rubeša proglasio je najboljim kratki film »Drugdje« (Woanders) njemačke autorice Nosse Schaefer koja u maniri berlinske škole, ne u diskursu pedagoške institucije već kao filmskog pravca, promatra svakodnevnicu jedne djevojke (sjajna Fina Belger) koja njeguje nepokretnu staricu. Posebno priznanje dodijeljeno je filmu »Nakon prvog bljeska« Dorie Achour koja u hibridu doksa i igranog filma fino detektira razočarenja i frustracije svih onih Tunižana koji su vjerovali u jasminsku revoluciju.
    U kategoriji najbolje režije nagradu je osvojio kratki film »Mrlje« (Rote Flecken) austrijske redateljice Magdalene Lauritsch koji eleborira dječju opsesiju oružjem kroz jednu naizgled benignu šumsku »igru« koja biva transformirana u razornu hanekeovsku metaforu o odrastanju. Nagradu za montažu osvojila je »Pobuna« Portorikanca Orlanda Javiera Torresa koji tragajući za izgubljenim vremenima Woodstocka i filma ceste sjajno kombinira digitalnu fotografiju s estetikom »superosmice« koja priziva duhove američkog filmskog undergrounda. A nagrada za najbolju fotografiju pripala je dokumentarcu »Glavni kolodvor u Sofiji« Alberta Iordanova, koji uranja u nadrealno oronuli ambijent sofijskog željezničkog kolodvora koji je doživio zlatno doba u periodu socijalizma, da bi danas ostao prepušten zubu vremena.
    Zanimljivo je da među nagrađenim filmovima dominiraju autorice, dok većinu uvrštenih naslova krasi iznimna autorska zrelost. Tako su neke škole poput one hamburške (»Posljednji udarac«) ili one s pečatom Ciudad de Luz iz Alicantea, poput Fuentesove ode starom kinu (»Posljednja projekcija«) ili Trigueirosove priče o malom Jehovinom svjedoku koji u društvu majke obilazi kuće prodajući knjige o smaku svijeta (»Bog oko vrata«), već mogu promatrati kao prepoznatljivi autorski entiteti kojima na raspolaganju stoje tehničke mogućnosti na kojima bi im, s obzirom na dužinu odjavne špice, pozavidjela i solidnija hollywoodska produkcija. (D.R.)




 
''Najveća studentska zabava u regiji'', Novi list, 31. 5. 2014.

DELTA
POČEO STUDENT DAY FESTIVAL 2014.


Najveća studentska zabava u regiji

 
 
 
Ključ grada u rukama studenata  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Najveća studentska zabava u regiji – Student Day Festival 2014. - sinoć je doživjela jubilarno peto izdanje, koje je bogatim glazbenim programom u prostoru zgrade Exportdrva i ispred nje okupilo mnogobrojne studente i one koji se osjećaju mladima, dovoljno da uživaju u dvodnevnoj kulturno-sportsko-glazbenoj poslastici, u režiji 30 izvođača, a koju im je pripremio Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci u suradnji s udrugom RiKUP.
    Program su žestokim nastupima na glavnoj pozornici otvorile nove nade Ri Rocka – bendovi Cut The Cord, Anger, Lost Lucid, Longhare, Mortal Divinity i Drunken Monkeys, a potom su se izredali Morso, Postolar tripper, Darko Rundek, S.A.R.S. i australsko-britanski DJ set Pendulum&Verse, dok su na WareHouse stageu do ranih jutarnjih sati vladali Jan Becele & Danny Bwoy, Filip Motovunski, Sven Nalis i We Are Not Afraid. Cilj ove već nadaleko prepoznatljive manifestacije je pokazati koliko Rijeka ima studenata i koliko su bitni za njenu budućnost. (S. P.)

 



 
 
''Centar za informiranje o dvojezičnosti'', Novi list, 30. 5. 2014.

FILOZOFSKI FAKULTET
OSNIVANJE OGRANKA


Centar za informiranje o dvojezičnosti
 
 
RIJEKA » U sklopu projekta »Advancing the European Multilingual Experience (AThEME)«, koji financira Europska unija kroz Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7), na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci osniva se ogranak centra za informiranje o dvojezičnosti Bilingualism Matters, čije je sjedište na Sveučilištu u Edinburghu – najavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare voditeljica ogranka doc. dr. Tihana Kraš. Svečano otvorenje ogranka bit će 6. lipnja u 14 sati u Gradskoj vijećnici, a tom će prilikom osnivačica i direktorica centra Bilingualism Matters prof. dr. Antonella Sorace sa Sveučilišta u Edinburghu održati predavanje na engleskome jeziku pod naslovom »Dvojezičnost u djetinjstvu: činjenice, prednosti i izazovi«. Naglašavajući kako se radi o jednoj od vodećih znanstvenica u svijetu na području dvojezičnosti, doc. dr. Kraš je istaknula kako je prof. dr. Sorace prije dvije godine gostovala u Rijeci te da riječki ogranak, koji je dobio naziv Bilingualism Matters@Rijeka, ima cilj informirati javnost o dvojezičnosti, razvijati svijest o njezinoj važnosti i prednostima te je promicati u društvu.
    – Ogranak će promicati oblike dvojezičnosti koji se odnose na učenje stranih jezika, učenje hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika, uporabu dijalekata hrvatskoga jezika te manjinskih i ugroženih jezika u našoj sredini, a tim ogranka čine članovi filoloških odsjeka za anglistiku, germanistiku, kroatistiku i talijanistiku te Odsjeka za kulturologiju, kao i studenti te vanjski suradnici, kazala je doc. dr. Kraš.
    Dodajući kako je projekt AThEME, u sklopu kojega se osniva Bilingualism
Matters@Rijeka
, veliki projekt EU čiji konzorcij čini 17 ustanova iz Francuske, Hrvatske, Italije, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva, doc. dr. Kraš je napomenula kako je riječki Filozofski fakultet jedini hrvatski sudionik u projektu, a prate ga i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Grad Rijeka, Zajednica Talijana Rijeka i HGK Županijska komora Pula. Riječ je o petogodišnjemu projektu koji je započeo s radom u ožujku ove godine i koji se bavi proučavanjem višejezičnosti u Europi iz različitih perspektiva. (I. Š. K.)

 



 
 
''Zdravo starenje imperativ suvremenih društava'', Novi list, 30. 5. 2014.
 
SIMPOZIJ FAKULTET ZDRAVSTVENIH STUDIJA


Zdravo starenje imperativ suvremenih društava

 

 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Hoće li produljenje životnog vijeka pratiti i kvalitetno starenje, jedno je od osnovih pitanja na koje će pokušati odgovoriti sudionici simpozija »Zdravlje za sve?! Zdravo starenje« koji je jučer započeo na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci. Glavni cilj simpozija je razmjena znanja i iskustava s područja zdravog starenja koje postaje imperativ suvremenih društava, čija demografska kretanja obilježava porast udjela starog stanovništva. Prema riječima pročelnika Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju i predsjednika organizacijskog odbora simpozija, prof. dr. Tomislava Rukavine, funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisniji je član zajednice u kojoj živi i stvara. Simpozij je zamišjen kao interdisciplinarni skup koji želi okupiti sve one koji su u svom svakodnevnom radu fokusirani na zdravlje starije populacije.
    Skup su pozdravili i savjetnik predsjednika Izet Aganović, pročelnice županijskog Odjela za zdravstvo Đulija Malatestinić te gradskog Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat, koja je ustvrdila da porast starijeg stanovništva prelazi okvire medicinske problematike, a cilj nemedicinskih struktura koje se po prirodi svog posla bave starenjem stanovništva trebao bi biti svojevrstan holistički pristup zdravom starenju.
    – Grad Rijeka čini sve kako bi osigurao uvjete koji starijim osobama život u jednom gradu čine sigurnim – rekla je Perhat.
    Jedna od tema skupa je i polifarmacija koja često prati osobe starije životne dobi, a prema riječima akademika Zijada Durakovića, u Hrvatskoj osobe starije od 65 godina u pravilu uzimaju između tri i šest lijekova. Iako je polifarmacija nerijetko medicinski indicirana, uzimanje više lijekova povećava mogućnost štetnih međudjelovanja, a procjenjuje se da je udio starije populacije u sveukupnom uzimanju lijekova gotovo jedna trećina. – Prema podacima Europske unije više od 51 posto osoba starijih od 65 godina uzima do šest lijekova, a 22 posto više od devet. Pritom 17 posto uzima neki krivi lijek, istaknuo je Duraković. (B. Č.)

 



 
 
''U pet dana od ideje do stvarnog posla'', Novi list, 29. 5. 2014.

TREĆI HRVATSKI START UP CAMP
ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI KAMP SVEUČILIŠTA


U pet dana od ideje do stvarnog posla


 
Jedan od ciljeva programa je promovirati poduzetničku klimu u Hrvatskoj, a na temelju ideje koju su kandidati naveli u svojoj prijavi, organizatori Campa odabrali su polaznike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Kosova, Makedonije, Srbije te Ukrajine


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Kenneth Merten, Pero Lučin, Vojko Obersnel i Zlatko Komadina  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Treći hrvatski Start Up Camp jučer je u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci – Stepu Ri okupio trideset polaznika u dobi od 18 do 35 godina iz sedam zemalja koji će u idućih pet dana imati priliku realizirati svoje ideje. Riječ je o projektu koji drugu godinu organizira američka ambasada u Hrvatskoj u partnerstvu sa Step Ri, IT4U, Poslovnim anđelima – CRANE i inkubatorom ZIP. Pojašnjavajući kako je cilj Campa pretvaranje start up ideja u održivo poslovanje, veleposlanik SAD-a Kenneth Merten istaknuo je kako se nada da je jučer započet Camp prvi korak polaznika u tom procesu u čemu će ih voditi uspješni američki i hrvatski poduzetnici i investitori.
    – Ovo je samo jedna od aktivnosti američkog veleposlanstva u Hrvatskoj. U idućih pet dana učit ćete kako ideju pretvoriti u stvaran posao, a u tome ćete imati pomoć mentora, kazao je Merten.
    Jedan od ciljeva programa je promovirati poduzetničku klimu u Hrvatskoj, a na temelju ideje koju su kandidati naveli u svojoj prijavi organizatori Campa odabrali su polaznike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Kosova, Makedonije, Srbije te Ukrajine. Do kraja tjedna svi će imati priliku predstaviti svoje ideje za osnivanje start-up tvrtki, a kroz team building vježbe, predavanja, radionice i individualne poučne izazove unaprijedit će svoje ideje i razviti stvaran proizvod ili tvrtku.
    Zadnji dan će svaki polaznik kratko prezentirati svoju ideju pred stručnim žirijem koji će ih ocjenjivati. Žiri od sedam poduzetnika, trojice Amerikanaca i četvero hrvatskih poduzetnika, evaluirat će njihov projekt, a pobjednicima će biti uručena nagrada organizacijskih suradnika.
    Uz američkog veleposlanika dobrodšlicu polaznicima Campa jučer su poželji i direktor Microsoft Croatia Countryja Ivan Vidaković, istaknuvši kako je riječ o trećem start up događanju u Hrvatskoj u posljednja dva tjedna, te rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

 




 
''Osnivanje Odsjeka bila je ludorija'', Novi list, 29. 5. 2014.

TRIBINA
»KULTURALNI STUDIJI: JUČER-DANAS-SUTRA«


Osnivanje Odsjeka bila je ludorija


 
Riječ je o ludoriji koja je imala problem upotrebljivosti u diskursu potreba tržišta rada, rekao je nekadašnji pročelnik Odsjeka doc. dr. Nenad Fanuko


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Tribina okupila znanstvene stručnjake cijele regije  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Osnivanje Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prije deset godina bila je ludorija. Riječ je o ludoriji koja je imala problem upotrebljivosti u diskursu potreba tržišta rada – istaknuo je na jučerašnjoj tribini »Kulturalni studiji: jučer-danas-sutra« nekadašnji pročelnik Odsjeka doc. dr. Nenad Fanuko. Tribina, organizirana povodom prvog jubileja Odsjeka, okupila je znanstvene stručnjake cijele regije koji se bave tim relativno mladim akademskim poljem, a riječki kulturalni studiji prije deset godina bili su prvi takvi studiji u Hrvatskoj. Dodajući kako je u samim počecima najveći problem bilo definirati kulturologiju, doc. dr. Fanuko je istaknuo da ni oni koji poučavaju kulturologiju nisu pravi kulturolozi, već dolaze iz različitih humanističkih područja. Prisjećajući se problema s kojima se taj Odsjek susretao, nekadašnji je pročelnik istaknuo kako je riječ o prvom studiju na riječkom Sveučilištu koji je krenuo s primjenom Bolonje.
    – Naša prva generacija studenata upisala se po starom sistemu, ali nakon tri godine studija sami su studenti tražili prelazak na bolonjski sistem. Na taj smo način postali pokusni kunići. Sada slavimo 10 godina, ali svi prigovori koji su bili na početku stoje i danas. Ti prigovori ne dolaze samo od tehnički orijentiranih osoba koje bi najradije ukinule cijeli Filozofski fakultet jer smatraju da proizvodimo kadar
Balkanologija kao kritika balkanizma
   
    Ono što općenito nedostaje kulturalnim studijima, prema mišljenju doc. dr. Marine Simić s Fakulteta za političke nauke Beograd, svojevrstan je terenski rad, dok je prof. dr. Mitja Velikonja s Fakulteta za družbene vede Ljubljana istaknuo kako je kulturologija antropologija zapadnog svijeta te se treba koristiti antropološkim pristupima, a jedno od polazišta kulturologije trebala bi postati i balkanologija kao kritika balkanizma. Ono što prema njegovom mišljenju ne traba zaboraviti je i duga tradicija izučavanja jugoslavenske kulture
koji nema mjesta na tržištu rada. Prigovori dolaze i od strane studenata koji se ljute na nas da ih nismo ništa naučili, ali mi mislimo da smo ih sve naučili, istaknuo je doc.dr. Fanuko.
    Dodajući kako je taj Odsjek u početku proizvodio kadar koji je završavao na burzi rada koja čak nije prepoznavala njihove kvalifikacije, doc. dr. Fanuko je istaknuo da se to danas promijenilo, dok je prof. dr. Nikola Petkovć istaknuo kako kulturalni studiji nisu slučajni, naglasivši da je njihova kolateralna korist mogućnost djelovanja izvan akademske zajednice. »Gušenje« humanistike, prema njegovom mišljenju, globalni je trend, no kako je istaknuo, ne vidi ništa loše u »beskorisnom« stjecanju znanja u svrhu samo stjecanja znanja. Dijeleći slično mišljenje, prof. dr. Dean Duda sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta zaključio je da humanistika ne smije odustati od uloge u javnom prostoru, a što je prisutnija, lakše može preživjeti.

 



 
 
''Desetljeće kulturologije'', Novi list, 27. 5 2014.

TRIBINA
ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE


Desetljeće kulturologije
 
 
RIJEKA » »Kulturalni studiji: jučer, danas, sutra« naziv je tribine kojom će se u srijedu s početkom u 12 sati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci obilježiti desetogodišnjica početka rada Odsjeka za kulturalne studije. Na tribini će uz profesore riječkog Filozofskog fakulteta doc. dr. Nenada Fanuka i prof. dr. Nikolu Petkovića sudjelovati i prof. dr. Dean Duda sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, doc. dr. Marina Simić s beogradskog Fakulteta za političke nauke te prof. dr. Mitja Velikonja s ljubljanskog Fakulteta za družbene vede, a moderator tibine bit će doc. dr. Hajrudin Hromadžić. Ono što kulturalni studij čini jedinstvenim interdisciplinarni je pristup proučavanja kulturalnih praksi. Teorijski dio studija temelji se na razvijanju sposobnosti kritičke analize kulture, a praktični je dio usmjeren na proučavanje i modele primjena tradicija, kulture sjećanja, svjetskih religija, popularne kulture, problematike identiteta, glazbene kulture, mediologije i manifestacija kultura u svakodnevnom životu. (I. Š. K.)

 

 

 
''Poznati znanstvenik s riječkim studentima'', Novi list, 24. 5. 2014.

UGLEDAN GOST
PREDAVAO PROF. NICHOLLS


Poznati znanstvenik s riječkim studentima
 
 
Prof.dr. John G. Nicholls na Odjelu za biotehnologiju  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci jučer je ugostio svjetski poznatog znanstvenika prof. dr. Johna G. Nichollsa, profesora neurobiologije i kognitivne neuroznanosti na Međunarodnoj školi za napredne studije u Trstu. U sklopu kolegija farmakologije gostujući profesor održao je dva predavanja studentima koji su ujedno imali priliku i razgovarati sa znanstvenikom koji je svoj radni vijek proveo na najboljim svjetskim sveučilištima, od University College London pa do Oxforda, Harvarda, Yalea i sveučilišta Stanford. Uz svoj znanstveni rad prof. dr. Nicholls riječkim je studentima prenio i svoja životna iskustva poručivši im kako su odabrali studij koji predstavlja budućnost u znanosti.
    Riječ je o autoru izdanja »From Neuron to Brain« koji je istraživanja provodio u laboratorijima diljem svijeta, a njegov ponovni dolazak na Odjel za biotehnologiju najavljen je za srpanj. (I. Š. K.)



 

 
''Doktorirao Željko Vrcan'', Novi list, 23. 5. 2014.
TEHNIČKI FAKULTET

Doktorirao Željko Vrcan
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Prilog istraživanju nosivosti unutarnjeg evolventnog ozubljenja s velikim stupnjem prekrivanja profila« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstveno polje strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Željko Vrcan. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Božidar Križan, prof.dr. Neven Lovrin, doc.dr. Robert Basan i izv.prof.dr. Marina Franulović s riječkog Tehničkog fakulteta te prof.dr. Milan Opalić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)

 


 
''Na račun Sveučilišta u Rijeci uplaćeno 54 milijuna kuna'', Novi list, 22. 5. 2014.

EU FONDOVI
DO KRAJA TJEDNA PRVI NATJEČAJ


Na račun Sveučilišta u Rijeci uplaćeno 54 milijuna kuna

 
Sva sredstva moraju biti iskorištena u roku godinu dana, a ukupno je riječ o 50-ak natječaja i 180 milijuna kuna
 
 
RIJEKA » Do kraja ovog tjedna Sveučilište u Rijeci raspisat će prve natječaje za projekt »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« koji se u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna financira iz europskih fondova. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja će biti utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu, a navodeći kako je na račun Sveučilišta stigla uplata od 54 milijuna kuna, rektor prof. dr. Pero Lučin najavljuje da će prvi natječaji biti namijenjeni za opremanje laboratorija Odjela za biotehnologiju.
    – Svi natječaji i sva sredstva moraju biti iskorišteni u roku od godinu dana, a ukupno je riječ o pedesetak natječaja koje moramo raspisati kako bismo utrošili 180 milijuna kuna, navodi rektor.
    Dobivenim sredstvima opremit će se četiri centra s pripadajućim laboratorijima, a riječ je o Centru za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centru za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centru za napredno računanje i modeliranje te laboratorijima Građevinskog fakulteta. Realizaciju cjelokupnog projekta idućih sedam godina pratit će EU, a ukupno će se raspisivati tri kruga natječaja tako da će se u prvom krugu raspisati natječaji za nabavku temeljne opreme, kao i za adaptaciju prostora. Nabavka najsofisticiranije opreme realizirat će se pak na kraju projekta.
    Riječ je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj, a po njegovom završetku riječko će Sveučilište raspolagati opremom koja na ovom području još nije viđena. U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju i istraživanje na svim znanstvenim područjima koje pokriva Sveučilište, kao i otvaranje novih studija te će ujedno biti i temelj za prijavu novih projekata.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 



 
 
''Europski certifikat za riječke logističare'', Novi list, 21. 5. 2014.

»PROPUSNICA« ZA SVJETSKO TRŽIŠTE RADA
POTPISANO PISMO NAMJERE O IZDAVANJU ELA CERTIFIKATA NA POMORSKOM FAKULTETU


Europski certifikat za riječke logističare


 
To jamči prepoznatljivost kvalitete i u brojnim zemljama izvan EU. Studenti koji imaju ELA certifikat mogu pronaći posao praktički bilo gdje u svijetu, kazao je predsjednik Europskog udruženja logističara Jos Marinus
 
 
Potpisali pismo namjere – Dragan Čišić, Jos Marinus i Serđo Kos   * Foto: S. DRECHSLER            RIJEKA » Diplomirani studenti Logistike i menadžmenta u pomorstvu s Pomorskog fakulteta u Rijeci ubuduće će, uz diplomu, dobivati i certifikat Europskog udruženja logističara (ELA). Pismo namjere o izdavanju certifikata na Pomorskom fakultetu jučer su potpisali dekan Serđo Kos, predsjednik Europskog udruženja logističara Jos Marinus te predsjednik Hrvatskog društva logističara Dragan Čišić. Certifikat će, prema riječima dekana, diplomiranim studentima Logistike otvoriti pristup tržištu rada u čitavom svijetu, po uzoru na njihove kolege nautičare i brodostrojare koji su već desetljećima cijenjeni i priznati kao vrhunski kadrovi u svojim područjima.
    – Već smo imali upite iz velikih i poznatih svjetskih kompanija poput Maerska, koje su zainteresirane za zapošljavanje naših najboljih studenata Logistike. Na žalost, domaće tvrtke, poput velikih trgovačkih lanaca, još ne prepoznaju važnost i potrebu za zapošljavanjem takvih kadrova. Ovim će se, vjerujem, i to promijeniti, kazao je Kos.
    Potpisivanjem pisma namjere omogućeno je certificiranje hrvatskih stručnjaka na europskom i svjetskom nivou, rekao je Marinus. – To jamči prepoznatljivost kvalitete, jer naša asocijacija izdaje certifikate i u brojnim zemljama izvan EU. Studenti koji imaju ELA certifikat mogu pronaći posao praktički bilo gdje u svijetu. To otvara brojne mogućnosti za mlade, posebno s obzirom na problem nezaposlenosti koji posljednjih godina pogađa Europu, kazao je Marinus.
    Izdavanje stručnog Certifikata cESLOG – Candidate European Senior Logistician studentima Pomorskog fakulteta u Rijeci, u skladu je s Europskim kvalifikacijskim standardima za logističare, a studenti u Hrvatskoj prvi put pored diplome magistra struke dobivaju i europski certifikat, čime se dokazuje njihova kompetencija i priznavanje diplomskog sveučilišnog studija Logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu u cijeloj Europi. Time riječko sveučilište, prema riječima rektora Pere Lučina, zauzima svoju poziciju u europskom logističkom prostoru.
    – Sama logistika iznimno jer važna grana privrede, posebno u ovom kraju, gdje od nje živi velik broj ljudi. U budućnosti će ih, nadam se, od logistike živjeti još i više. Europski standardi u organizaciji posla, kao i u obrazovanju su ono što sveučilište mora osigurati kao osnovni preduvjet za to, kazao je rektor. Studij Logistike i menadžmenta u pomorstvu dosad je na Pomorskom fakultetu završilo oko 300 studenata, a svi će moći dobiti novi certifikat. To bi u velikoj mjeri trebalo riješiti problem vrlo niske stope zapošljavanja tih kadrova, koji su se dosad uglavnom suočavali s problemom neprepoznavanja njihovog zvanja u velikom broju privatnih, ali i državnih tvrtki te institucija. (M. Gl.)

 



 
 
''Ani Lukež prvo mjesto na svjetskom virtualnom kongresu'', Novi list, 20. 5. 2014.
 
E-ORALNA PREZENTACIJA USPJEH RIJEČKE STUDENTICE DENTALNE MEDICINE


Ani Lukež prvo mjesto na svjetskom virtualnom kongresu



 
U istraživanje je bilo uključeno 155 ispitanika koje je studentica pete godine dentalne medicine pregledala, analizirala i intervjuirala tijekom pola godine
 
 
Proučavala utjecaj estetike osmijeha – Ana LukežRIJEKA » Riječka studentica dentalne medicine Ana Lukež osvojila je prvu nagradu na Virtualnom svjetskom kongresu studenata dentalne medicine. Prva nagrada joj je pripala za e-oralnu prezentaciju znanstveno-istraživačkog rada »Samostalni doprinos elemenata estetike osmijeha psihosocijalnom blagostanju«. Svojim istraživanjem studentica Medicinskog fakulteta dokazala je da poremećaji u položaju zubi koji narušavaju izgled osmijeha imaju tek umjereni utjecaj na emocionalno stanje pojedinca, ostvarivanje društvenih kontakata, samopouzdanje i samopoštovanje. Došla je do spoznaja i da su djeca i adolescenti manje fokusirani na detalje u svom osmijehu poput odudaranja od zlatnih proporcija, širine osmijeha, vidljivosti zubi i zubnog mesa te izgleda usnica, a više na izražene poremećaje u položaju zubi.
    Istraživanje je napravljeno na Katedri za ortodonciju Medicinskog fakulteta Rijeka pod mentorstvom doc. dr. Stjepana Špalja, a u sklopu projekta Prediktivni čimbenici uspjeha ortodonske terapije u djece i adolescenata financiranog od Sveučilišta u Rijeci. U istraživanje je bilo uključeno 155 ispitanika koje je studentica pete godine dentalne medicine pregledala, analizirala i intervjuirala uz pomoć dvoje asistenata tijekom proteklih pola godine.
    Virtualni kongres organizira se već četvrtu godinu u organizaciji Udruge studenata dentalne medicine iz Zagreba i do sada je okupio brojne studente i nastavnike dentalne medicine s pet kontinenata. Inovativnost mu je u održavanju on-line putem sustava webinara, čime daje šansu svakom studentu i u najudaljenijem dijelu svijeta da bez ikakvih troškova prisustvuje kongresu i prezentira svoj rad. Time potiče e-učenje, studentski znanstveno-istraživački rad i povećava komunikaciju i suradnju između stomatoloških fakulteta u svijetu. Ove godine putem e-oralnih prezentacija moglo se pratiti 15 najboljih radova studenata iz Kolumbije, Indije, Turske, Rusije, Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine koji su izabrani nakon dva kruga recenzija. (I. Š. K.)
 


 

 
''Edukacijom do zaposlenja'', Novi list, 19. 5. 2014.
 
PROJEKT FILOZOFSKI FAKULTET


Edukacijom do zaposlenja
 
 
 
RIJEKA » »Edukacijom do zaposlenja« naziv je edukativnog projekta kojeg u subotu 24. svibnja s početkom u 12 sati u prostorijama riječkog Filozofskog fakulteta organizira Junior Chamber International (JCI) Rijeka s ciljem proaktivnog osposobljavanja mladih i obrazovanih osoba za pronalazak posla. Uz podršku Grada Rijeke, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilišta u Rijeci, Grand hotela Adriatic, tvrtke Rimac Automobili te svih riječkih studentskih udruga, očekuje se odaziv više stotina mladih studenata.
    Projekt se sastoji od tri predavanja: o pisanju životopisa u EU i SAD-u pod vodstvom prof. Marine Boka Lovrić, osnivačice ustanove za obrazovanje odraslih »Spiritus Movens Rijeka«, a o uspješnoj komunikaciji na razgovoru za posao govorit će Ines Bokan, jedna od vodećih stručnjaka za regrutaciju u RH.
    Na kraju će predsjednik uprave Grand Hotel Adriatic Milan Mirjanič iz perspektive poslodavca ukazati što se očekuje od mladih ljudi na tržištu rada, odnosno kako se izdvojiti iz mase i zainteresirati poslodavca, dok će Matija Gracin, jedan od glavnih inženjera u tvrtki Rimac Automobili, upoznati nazočne kako postati dio tima Rimac te predstaviti najbrži električni automobil na svijetu »Rimac Concept One« i električne bicikle Greyp Bikes.
    Sudionici će nakon projekta moći poslati svoje životopise direktoru »Adriatica« Milanu Mirjaniču, te će najbolji kandidati imati priliku doći na razgovor za posao i zaposliti se u ovom hotelu. (S. P.)



 

 
''Doktorirala Vesna Pehar Pejčinović'', Novi list, 19. 5. 2014.
MEDICINSKI FAKULTET USPJEŠNA OBRANA


Doktorirala Vesna Pehar Pejčinović
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Stanicama posredovana imunost i uloga apoptotičke molekule granulizina u bolesnika s infarktom miokarda« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Vesna Pehar Pejčinović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Zlatko Trobonjača, prof.dr. Davor Miličić, prof.dr. Žarko Mavrić, prof.dr. Gordana Laškarin i prof.dr. Viktor Peršić. (I.Š.K.)


 
''Nevidljiva pomoć vraća samostalnost'', Novi list, 18. 5. 2014.

RIJEČKI ZNANSTVENICI RAZVILI ELEKTRONIČKI GLASOVNI SUSTAV ZA UPRAVLJANJE DOMOM


Nevidljiva pomoć vraća samostalnost


 
Servus je napredna tehnologija, koju korisnik zapravo ne vidi. Vidi samo mikrofon i čuje Servus kako razgovara s njim. Korisnici Servus doživljavaju kao osobu, pričaju s njim, Servus im kaže izvolite, zahvali im se


Andrej PETRAK, snimio Ivica TOMIĆ
 
Miroslav VrankićGrupa znanstvenika s riječkog Tehničkog fakulteta, predvođena Miroslavom Vrankićem, odlučila je svoje doktorate usmjeriti k cilju koji mijenja svijet na bolje: razvili su Servus, elektronički sustav koji nepokretnim osobama omogućava da upravljaju svojim domom pomoću govora, bez potebe za korištenjem ruku. Tridesetak osoba s invaliditetom u svim dijelovima Hrvatske danas koriste ovog elektroničkog pomoćnika, bilo da trebaju upaliti i ugasiti svjetlo, upravljati televizorom, radiom, glazbenom linijom, grijanjem ili klima uređajem, spustiti ili podignuti rolete na prozorima, te javiti se na telefon. Jednostavno, Servus im je postao kao dobar prijatelj koji im je uvijek na usluzi. Sustav čak može davati glasovne obavijesti o raznim podsjetnicima, kao što su vrijeme omiljene televizijske emisije, ili vrijeme uzimanja lijeka, uputiti SOS poziv, ali i upozoriti na ugroženu sigurnost, u slučajevima istjecanja plina, požara, dima, poplave ili pucanja cijevi, a Servus se integrira i sa protuprovalnim sustavima.
    A da bi sve ranije nabrojano funkcioniralo, korisnik samo mora izdati jednostavne i samorazumljive glasovne naredbe: Servus, Izvolite, Upali svjetlo, Hvala, Molim.
   
Aktivacija glasom

Ovako izgleda tipična komunikacija korisnika sa sustavom Servus, u što se reporterska ekipa Novog lista i sama uvjerila prije nekoliko mjeseci, pri posjetu domu Kastavke Nediljke Lukić, kojoj je zahvaljujući humanitarnoj akciji Grada Kastva ugrađen ovaj sustav. Nediljki Lukić Servus je omogućio da joj svakodnevni život funkcionira bolje nego prije, jer dovoljan je samo glas da bi Servus upalio svjetla u kuhinji ili sobi, te otvorio ulazna i vrata od zgrade.
    – Sustav se aktivira glasom i kad dobije naredbu, izvrši je. Imam i postavljenu kameru ispred ulaznih vrata tako da mogu vidjeti tko su mi posjetitelji. Prije sam stalno morala držati vrata otključanima, jer sama ih nisam mogla otvoriti, objašnjava Lukić.
    Mnogobrojne priče slične onoj Nediljke Lukić, kojima je Servus omogućio da se liše potpune ovisnosti o drugim osobama u svemu, ispričane su u proteklih pet godina, zahvaljujući grupi riječkih znanstvenika, okupljenoj oko Miroslava Vrankića, koji ističe da je projekt nastao iz zajednice, zbog zajednice i raste zbog zajednice koja ga podržava.
    – Vrijedi li ovo raditi? Vrijedi li se baviti socijalnim poduzetništvom kada ima toliko profitabilnijih stvari koje se može raditi? Mogu vam reći da sve ovo sigurno vrijedi zbog jednog tako jednostavnog razloga: jer sam vidio radost u očima ljudi kojima je Servus vratio samostalnost, kaže Vrankić.
 
Kampanja na Indiegogo kreće 26. svibnja 
    
    Miroslav Vrankić i suradnici cijelo vrijeme nastoje pomoću različitih humanitarnih akcija i suradnji s lokalnim samoupravama osigurati da Servus dođe u ruke onih koji njegove usluge najviše trebaju. Sad su se odlučili napraviti korak dalje, pa 26. svibnja pokreću crowdfunding kampanju na web platformi Indiegogo, s ciljem prikupljanja sredstava da oni najpotrebniji u Hrvatskoj dobiju Servuse za nula kuna, putem brojnih malih donacija što će ih, nadaju se, ljudi ostavljati na web stranici kampanje na Indiegogu.
    – Servus je ipak napredan proizvod, dosta i košta pa smo smatrali da nije dovoljno samo ga prodavati. U Hrvatskoj postoji zaista puno ljudi kojima treba Servus, a to su ljudi koji žive u teškoj bijedi. Ne mogu izdvojiti niti 150 kuna, a kamoli iznos za Servus. Pokušavamo ne samo proizvoditi tehnologiju, već pronaći rješenje da korisnik dobije sustav praktički besplatno. Naš je cilj da osoba s invaliditetom koja treba Servus, dobije taj sustav, iako nema novaca da ga plati, kaže Vrankić.
    Cilj kampanje na Indiegogu jest prikupiti tri tisuće dolara, no Vrankić se nada da će višestruko premašiti taj cilj.
    – Iznos od tri tisuće dolara iznos pokriva da jedna osoba u Hrvatskoj dobije Servus besplatno, i to »full« Servus sa svim opcijama koje su u paketu, i koje su najpotrebnije, s instalacijom i garancijom od dvije godine, sve po sistemu »ključ u ruke«. Želimo kampanjom postići puno više. Jako ćemo se potruditi da se kampanja maksimalno ispromovira, jer ljudi su uvijek spremni pomoći i donirati, ali najprije moraju čuti za nas, najavljuje Vrankić.
 

    Miroslav Vrankić objašnjava kako je ovaj vrlo napredni proizvod domaće, riječke pameti, nastao od jedne skromne ideje, koja se rodila kroz volonterski rad s osobama s invaliditetom.
    – Pokušao sam spojiti svoju struku i znanost kojom se bavim, s nečime što može pomoći ljudima. Volontirao sam u Caritasu i prvi zadatak bio mi je pomaganje Miroslavu Matiću, našem paraolimpijcu, pri radu s računalom. Njemu je to tada išlo jako teško, jer može slabo raditi s rukama. Rekao sam mu: »Tebi treba govorno upravljanje«. Bio je to prvi poticaj da razvijem sustav govornog upravljanja za osobe s invaliditetom, koji će im pomoći da upravljaju ne samo računalom, već cijelim domom. Usrećilo me što sam našao način da svoja znanja i znanost koristim za dobrobit ljudima, kojima treba pomoć. Sustav Servus ljudima mijenja živote nabolje. Velika je razlika osobi s invaliditetom u svakodnevnom životu nakon što počne koristiti Servus. Pojedini naši korisnici znali su doslovno plakati od sreće nakon što su dobili Servus, objašnjava Vrankić.
   
Skuplja konkurencija

On i njegovi suradnici osnovali su tvrtku E-Glas pri Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci (STeP), gdje su dobili svu moguću podršku što se tiče razvoja i osnivanja firme.
    – Bili smo zapravo prvi stanari STePa koji su ušli u fazu inkubacije. Počeli smo nuditi Servus u Hrvatskoj, a onda je krenuo interes iz inozemstva. Prvi poziv došao je iz Slovenije, kasnije se priča širila dalje. Ljudi su htjeli da sustav prilagodimo i drugim jezicima, pa Servus trenutno »govori« šest jezika: njemački, talijanski, engleski, nizozemski, slovenski i hrvatski jezik. Imamo kontakte u Njemačkoj i Austriji, gdje se Servus promovira kao Serwantess, a pokušavamo se širiti dalje, jer vjerujem da sa Servusom možemo imati jako dobar doseg, rekao je Vrankić.
    Servus ima konkurenciju u svijetu, ali objašnjava Vrankić, Servus je i bolji i jeftiniji od konkurentnih sustava.
    – Konkurencija je znatno skuplja, a mi smo istovremeno tehnički napredniji. Korisnik ne mora imati nikakvih tehničkih predznanja kako bi koristio Servus. Sustav spojimo u jedan dan, a korisnik mora samo naučiti naredbe, koje su ionako samorazumljive. Upali svjetlo, ugasi svjetlo, ne može biti jednostavnije od toga. Servus je napredna tehnologija, koju korisnik zapravo ne vidi. Vidi samo mikrofon i čuje Servus kako razgovara s njim. Naši korisnici Servus doživljavaju kao osobu, pričaju s njim, Servus im kaže izvolite, zahvali im se, objašnjava Vrankić.
   
Podiže kvalitetu usluge

E-Glas Servus nudi i domovima i institucijama. Dok za osobu s invaliditetom koja živi sama kod kuće, Servus nudi bitno veću samostalnost, s druge strane, osoba koja je stara i nemoćna, a ne želi ići u dom, može zahvaljujući Servusu ostati kući i biti neovisnija, te odlazak u dom odgoditi za neko vrijeme.
    – Za domove i ustanove Servus je velika pomoć, jer zapravo podiže kvalitetu usluge. Dom koji ima Servus automatski daje veću uslugu. Korisnici doma ne moraju, primjerice, zvati njegovateljicu u sobu kako bi promijenila kanal na televiziji, već sami mogu glasom narediti Servusu da to učini za njih. To je velika pomoć osoblju u domu, kaže Vrankić.
    E-Glas trenutno u Hrvatskoj ima oko trideset instalacija Servusa. Vrankić kaže da je to mali broj, koji bi trebao biti i deset puta viši, ali on i njegovi suradnici dosad su se primarno bavili razvojem novih i poboljšanih verzija Servusa, a nisu se bavili prodajom, koja je uglavnom išla putem donacija.
    – Naša vizija nije nikad bila prodaja, već želimo biti dobri u razvoju novih tehnologija, a imati distributere u svijetu, koje će se baviti prodajom za nas. Postoje brojne tvrtke koje se bave prodajom pomagala za osobe s invaliditetom, imaju razvijenu mrežu i stoga ne želimo bespotrebno trošiti resurse na prodajni dio priče. Poanta je prodavati Servus preko postojećih kanala distribucije, a biti fokusirani na razvoj. Imamo jaka tehnička znanja, koje bi bilo loše zapostaviti zbog prodaje, pojašnjava Vrankić. U E-Glasu trenutno se fokusiraju na poboljšanje postojećih i uvođenje novih jezika, te općenito poboljšavanje opcija Servisa, kako bi sustav postao još napredniji.

 


 
''U Rijeci studiraju 42 osobe s invaliditetom'', Novi list, 17. 5. 2014.

ČINIMO LI DOVOLJNO? TRIBINA NA KULTUROLOGIJI


U Rijeci studiraju 42 osobe s invaliditetom


 
Unatrag tri godine, koliko postoji Ured za studente s invaliditetom, na Sveučilištu u Rijeci ostvareni su brojni pomaci u osiguranju uvjeta za studente s invaliditetom
 
 
U javnosti se premalo govorio o osobama s invaliditetom  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Činimo li dovoljno? Okrugli stol o izazovima studenata s invaliditetom« naziv je tribine koju su jučer organizirale studentice treće godine kulturologije. Pojašnjavajući kako se radi o projektu koji podupiru Flozofski fakultet, Odsjek za kulturalne studije, Ured za studente s invaliditetom, udruge »Spirit« i Udruge »Zamisli«, studentica Dorotea Golubić istaknula je da je ideja za projekt nastala u sklopu kolegija Kulturna politika.
    – Na kolegiju smo promišljale o problemima s kojima se studenti s invaliditetom svakodnevno susreću, te smo željele potaknuti na promišljanje o eventualnim rješenjima za te probleme. Ovom tribinom želi se otvoriti tema invaliditeta koja je po našem mišljenju, nedovoljno zastupljena u raznim disciplinama, medijima, ali i u svakodnevnom životu. Želimo pobuditi toleranciju i solidarnost u društvu, te ostvariti komunikaciju samih studenata s invaliditetom s ostalim studentima i na taj način potaknuti integraciju studenata s invaliditetom, kazala je Golubić.
    Biti student s inavliditetom prema iskustvu studentice četvrte godine Ekonomskog fakulteta Sanje Polić vrlo je izazovno, jer takvi se studenti svakodnevno suočavaju s problemima koje ostali ne vide.
    – Pozitivno je što nam Ured za studente s invaliditetom omogućava studenta asistenta koji nam pomaže da prevladamo razne barijere, istaknula je Polić.
    Unatrag tri godine, koliko postoji Ured za studente s invaliditetom, na Sveučilištu u Rijeci ostvareni su brojni pomaci u osiguranju uvjeta za studente s invaliditetom kojih trenutno ima 42, a najviše ih je na Filozofskom fakultetu. Pojašnjavajući kako riječko Sveučilište ima razvijen sustav podrške za takve studente, Tamara Martinac Dorčić iz Ureda istaknula je da stvaranje uvjeta za studente s invaliditetom ne znači i snižavanje kriterija, jer akademska diploma mora za svih biti ista. 

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Grad u gradu. Na Sveučilištu je 2.000 zaposlenih i 17.000 studenata'', Novi list, 17. 5. 2014.

41. OBLJETNICA SVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽEN DAN RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE


GRAD U GRADU

Na SveučilIštu je 2.000 zaposlenih i 17.000 studenata



 
Sve što smo radili pozicionira nas na svjetskim i europskim mapama. Od 22.000 sveučilišta u svijetu, riječko se nalazi na 1.140 mjestu, a u Europi na 450. mjestu od 5.500 sveučilišta, kazao je rektor Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sveučilište lokalnoj zajednici doprinosi s 35 milijuna eura prihoda – rektor Pero Lučin * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci jedan je od temelja hrvatske akademske zajednice – istaknuo je na jučerašnjoj svečanoj akademiji koja je održana povodom Dana Sveučilišta i 41. godišnjice te institucije ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Dodajući kako Ministarstvo znanosti ima četiri cilja, a riječ je o stvaranju društva jednakih šansi za sve, razvijanju kvalitetnog obrazovanja, uvođenju reda u sustav te racionalnom raspolaganju sredstvima, ministar je istaknuo da je riječ o ciljevima koji su garancija razvoja i boljeg života u Hrvatskoj. Naglašavajući da je Ministarstvo znanosti jedino ministarstvo s rastućim proračunom, Jovanović je upozorio na katastrofalne podatke vezane uz doktorske studije.
    – Posljednja je evaluacija pokazala da imamo 125 doktorskih studija koje godišnje upiše 2.500 kandidata, a školarine na tim studijima iznose od 6 do 25 tisuća kuna. Međutim, svega 10 do 20 posto upisanih završi studij. To je katastrofalan podatak koji traži hitne reforme, upozorio je Jovanović. 
   
EU fondovi

Ministarstvo znanosti, dodao je, najuspješnije je i po pitanju povlačenja europskih sredstava, a prva sredstva iz EU fondova stigla su upravo na riječko Sveučilište što dokazuje znanje i sposobnost.
    – Ministarstvo znanosti prozivaju da u njemu vlada riječki lobi. To je lobi izvrsnih, a ako u njemu ima puno Riječana, to je samo dokaz da je riječko Sveučilište izvrsno, zaključio je ministar.
    Na riječkom Sveučilištu, dodao je rektor prof. dr. Pero Lučin, radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od čega 50 posto dolazi izvan Primorsko-goranske županije čime Sveučilište lokalnoj zajednici doprinosi s 35 milijuna eura prihoda. Rezimirajući rezultate rada u protekloj godini rektor je rekao da je u godinu dana studentima isporučeno 900 tisuća ECTS bodova, te je održano više od 200 tisuća ispita, kao i 400 tisuća sati nastave. Realizirana su 142 studijska programa, 250 znanstvenih projekata, 34 doktorata, a potrošeno je 320 milijuna kuna. Tome treba dodati i 80 milijuna kuna vlastitih sredstava, kao i 50 milijuna kuna inozemnih sredstava, od čega je najveći dio pristigao iz europskih fondova.
    – Prošle smo godine imali 3.300 eura po studentu, što je tri do četiri puta manje nego što imaju kolege u Italiji, Francuskoj ili Austriji. Sve što smo radili pozicionira nas na svjetskim i europskim mapama,

Priznanja profesorima
   
    Već tradicionalno jučer su dodijeljena i brojna akademska priznanja, a počasno zvanje i titula Professor emeritus ove je godine pripala četvorici uglednih, umirovljenih profesora. Riječ je o Daliboru Martinisu s Akademije primijenjenih umjetnosti, Vladimiru Peteru Gossu s Filozofskog fakulteta, Željku Fučkaru s Medicinskog fakulteta te Berislavu Pavišiću s Pravnog fakulteta, dok su zahvalnice dobili umirovljeni profesori: Ante Vladislavić s Akademije primijenjenih umjetnosti, Vinka Cetinski s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Danijela Bačić-Karković s Filozofskog fakulteta, Mate Sršen s Građevinskog fakulteta, Vladimir Ahel, Željko Fučkar i Ante Simonić s Medicinskog fakulteta, Berislav Pavišić s Pravnog fakulteta te Mljenko Dumić s Odjela za biotehnologiju. U protekloj godini potvrđeno je i 50 redovitih profesora, od toga je 24 redovitih profesora izabrano u trajno zvanje, a ovogodišnji laureati su: Mirna Juretić, Zlatko Dembić, Maja Abram, Smiljana Ristić i Bojan Polić s Medicinskog fakulteta, Adriana Car-Mihec, Snježana Prijić-Samaržija, Ingrid Brdar i Svjetlana Kolić-Vehovec s Filozofskog fakulteta, Mira Dimitrić, Branka Crnković-Stumpf, Helena Blažić, Nada Denona Bogović i Heri Bezić s Ekonomskog fakulteta, Renata Foks s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Dragan Čišić s Pomorskog fakulteta, Boris Banovac s Pravnog fakulteta, Dubravka Siminiati, Roko Dejhalla, Loreta Pomenić i Domagoj Rubeša s Tehničkog fakulteta te Vladimir Parpura, Dražen Vikić Topić i Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju.
a od ukupno 22.000 sveučilišta u svijetu, riječko se nalazi na 1.140 mjestu, dok se u Europi nalazi na 450. mjestu od oko 5.500 sveučilišta. U postocima, riječko se sveučilište nalazi među 5 do 10 posto najboljih sveučilišta u Europi i svijetu, što nije loše, ali smatram da svojom kvalitetom možemo zauzeti i bolje mjesto, kazao je rektor.
   
Projektna kultura

Dodajući kako je riječkim Sveučilištem zavladala visoka razina projektne kulture, što potvrđuje u proteklih godinu dana odrađenih 400 projekata, rektor je istaknuo kako riječko Sveučilište želi biti sveučilište s visokom razinom istraživačke aktivnosti, što je najteži pomak koji ga očekuje, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao kako je sinergijskim radom Sveučilišta i Grada pokrenuta izgradnja Sveučilišnog kampusa na Trsatu, koji predstavlja krunu proteklih 40 godina rada Sveučilišta, a sve s ciljem da se nastavnicima, znanstvenicima i studentima pruže izvrsni uvjeti rada.
    Prema mišljenju predsjednika Rektorskog zbora prof. dr. Alfia Barbiera, riječko je Sveučilište snažno i prepoznatljivo u međunarodnim okvirima, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel najavio daljnju suradnju zahvaljujući kojoj će se nastaviti gradnja Kampusa, ali i Sveučilišne bolnice, a zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić čestitajući Sveučilištu njegov dan upozorila je pak na zabrinjavajuću činjenicu da visokoobrazovni kadar teško nalazi mjesto na tržištu rada.



 

 
''Doktorirao Luka Đudarić'', Novi list, 16. 5. 2014.
MEDICINSKI FAKULTET


Doktorirao Luka Đudarić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Izražaj osteoinduktivnih proteina i njihovih inhibitora tijekom osteogeneze« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja temeljne medicinske znanosti, znanstvene grane anatomija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Luka Đudarić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Ivana Marić, prof. dr. Lovorka Grgurević, prof. dr. Branko Šestan i prof. dr. Sanja Zoričić Cvek. (I. Š. K.)

 


 
 
''Za znanstvene i umjetničke radove prvi put nagrade'', Novi list, 15. 5. 2014.

REKTOR PRIMIO NAJBOLJE

Za znanstvene i umjetničke radove prvi put nagrade

 
Nagrade za izvrsnost dobili su još Mia Vučemilović, Milena Blažević, Željka Anđal, Siniša Smiljanić, Mateo Čakarun, Matko Oguić, Sanja Milovanović, Marija Čargonja, Edvin Močibob, Tin Zrinski, Luka Simić, Margita Bajčić i Antonela Grgić
 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija jučer su organizirali prijam za nagrađene studente. Riječ je o studentima koji su dobili rektorove nagrade za izvrsnost kojima se tradicionalno nagrađuju najbolji od najboljih na svim fakultetima ili odjelima. Uz rektorove nagrade posljednjih se godina dodjeljuju i nagrade za studentski aktivizam te volonterski rad, a ove su godine uvedene i nagrade kojima se nagrađuju najbolji studentski stručni znanstveni ili umjetnički radovi.
    Studentom generacije ove je godine proglašen Nikola Baćac s Tehničkog fakulteta, dok su rektorove nagrade dobili i Mia Vučemilović s Akademije primijenjenih umjetnosti, Milena Blažević s Ekonomskog fakulteta, Željka Anđal s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Siniša Smiljanić s Filozofskog fakulteta, Mateo Čakarun s Građevinskog fakulteta, Matko Oguić s Medicinskog fakulteta, Sanja Milovanović s Odjela za biotehnologiju, Marija Čargonja s Odjela za fiziku, Edvin Močibob s Odjela za informatiku, Tin Zrinski s Odjela za matematiku, Luka Simić s Pomorskog fakulteta, Margita Bajčić s Pravnog fakulteta i Antonela Grgić s Učiteljskog fakulteta.
    Rektorovu nagradu za studenta volontera dobio je Kruno Topolski s Medicinskog fakulteta, a rektorovu nagradu za studentski aktivizam Katarina Banov s Filozofskog fakulteta, dok su Jean Petrić s Tehničkog fakulteta, Ana Sabolić s Akademije primijenjenih umjetnosti i Nikolina Zrakić s Medicinskog fakulteta dobili rektorovu nagradu za studentski znanstveni ili umjetnički rad. Nagrade najboljim studentima bit će uručene na sutrašnjoj svečanoj akademiji u povodu Dana Sveučilišta. (I. Š. K.)



 

 
''Nova generacija prvostupnika, diplomanata i magistara struke'', Novi list, 14. 5. 2014.

PROMOCIJA SVEČANOST POMORSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI ODRŽANA U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU IVANA pl. ZAJCA

 
Nova generacija prvostupnika, diplomanata i magistara struke


 
Pomorski fakultet zauzima vrlo visok položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova ne samo u Hrvatskoj, već i europskom visokoobrazovanom prostoru pa i svjetskom, istaknuo dekan prof.dr. Serđo Kos

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
S jučerašnje svečanosti u HNK Ivana pl. Zajca * Foto: V. KARUZARIJEKA » U HNK Ivana pl. Zajca jučer je održana svečana promocija završenih studenata Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su stekli zvanja sveučilišnih prvostupnika, diplomanta te magistara struke. Napominjući kako Pomorski fakultet zauzima vrlo visok položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova ne samo u Hrvatskoj, već i europskom visokoobrazovanom prostoru pa i svjetskom dekan prof.dr. Serđo Kos istaknuo je da jučerašnjom promocijom ta ustanova daje snažan poticaj i impuls razvoju i napretku Hrvatske te joj daje impozantan broj akademski obrazovanih građana.
    – Od 1949. godine na Pomorskom fakultetu je promovirano preko 11.500 diplomanata, magistara struke i sveučilišnih prvostupnika. Današnjom promocijom mi vam svečano dodjeljujemo akademsku čast koju s ponosom nosite čitav život, poručio je dekan. 
   
Inženjeri nautike i tehnologije

Svečanim činom promocije zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Dinko Antić, Marina Belasić, Miro Bičić, Deni Božić, Giuliana Čargonja, Dino Dellavia, Frane Dević, Davor Filipović, Valentino Gašparović, Christian Grce, Zinno Hahn, Boris Hefler, Ino Kajdić, Ivan Kardum, Ali Khalaf, Sanjin Klemen, Denis Kovačević, Želimir Kovačević, Boris Kučić, Filip Larma, Andrija Lulić, Ivan Maletić, Emma Marangoni, Marko Marciuš, Matej Marohnić, Franko Matijašec, Luka Matković, Marin Matković, Matija Mirković, David Nikić, Dejan Pavkov, Marko Pavlović, Vladimir Roko Perišić, Niko Petković, Vivien Raspor, Marko Risek, Ivan Saganić, Luka Spajić, Sanjin Sušanj, Luka Šafarić, Luka Šarić, Tomislav Šimičić, Anton Šiša, Ivan Štokov, Dalibor Toić, Matija Vardijan, David Veble, Goran Vodopić, Ela Vuherer, Boško Vuletić, Martin Žagar i Mario Živković, dok su zvanje sveučilišni prvostupnik inženjeri logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli: Kristian Aleksa, Ivana Andrijanić, Paola Badurina-Tomić, Katarina Balen, Tea Bertović, Danijel Brnić, Ana Brtan, Elendita Caki, Viktor Crnković, Patricija Ćurčić, Marin Dobrović, Petar Dovolić, Ante Fatović, Marina Filipović, Patricia Gašparini, Sara Grbac, Madina Hofmann Budinić, Piero Hržić, Katarina Ivanić, Dajana Jeremić, Gordan Josić, Mateo Jukić, Margareta Karabaić, Matea Knežević, Marija Kresić, Una Kukić, Romina Lazić, Damjan Linić, Goranka Lolić, Silvija Lušić, Elizabeta Majstorović, Marijana Mandekić, Milica Maravić, Sendi Matešić, Anja Matovina, Patricija Mavrić, Nataša Miculinić, Anita Mikin, Marko Mikulić, Barbara Milas, Adrijana Mrkonjić, Milena Nadračić, Matej Padovan, Ivan Pahljina, Tanja Pantelić, Igor Pavlić, Maria Pijevac, Matej Plenča, Marin Pleše, Sarah Posavac, Marino Potočnjak, Dijana Rakinić, Edita Raspor, Ines Skoblar, Nino Slavić, Stjepan Stapar, Iva Škerjanec, Majda Šušak, Ana Toić, Patrizia Tuzlak, Kristina Uzelac, Lucija Virt, Ivan Vukosav, Marina Zec, Katarina Zorić, Ema Žauhar, Dorotea Žeželić, Luka Župarić i Sara Župić, a zvanje magistar inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Alen Biljman, Teo Božanić, Boris Brkljača, Ivan Dapčić, Krešimir Grbić, Dario Kaštelanić, Lucija Kučić, Sanjin Legović, Goran-Jakov Matulj, Marko Novaselić, Ivan Rakić, Nikola Tudor, Darija Vukman, Astrid Zekić i Hrvoje Zloković.
   
Diplomirani inženjeri

Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa nautičkog smjera stekao je Roko Lukšić, dok su zvanje magistar inženjer logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli: Ivan Babić, Sandro Badurina, Romana Ban, Marko Begonja, Dino Bertić, Aleksandra Božanić, Dijana Bušić, Maro Damijanić, Ana Marija Drobina, Marko Đukić, Ivana Erstić, Martina Felštinski, Neven Hlača, Nataša Janjić, Mladen Jardas, Marin Jelača, Draženka Jozičić, Tea Karačić, Luka Kesić, Suzana Knežević, Nina Kokorović, Mia Konjuh, Igor Košir, Marina Kovačević, Ivan Kunda, Anamarija Marenić, Ozren Maričić, Zlatko Meštrov, Barbara Milanović, Sanja Miškulin, Iva Modersić, Nebojša Nikolajev, Dario Ogrizović, Damira Omanović, Barbara Perić, Lucas Pervan, Natalija Prelec, Darija Pupovac, Sanja Rakić, Lidija Rončević, Tiziana Salamun, Jelena Samardžija, Valerija Smolić, Maja Supičić, Denis Šegulja, Barbara Toljanić, Sanja Vučurević, Mario Vukelić i Tina Žiganto, a zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer brodostrojarstva stekli su: Antonio Baričević, Ivan Bastić, Edi Bejaković, Luka Božičević, Egon Crljenica, Kristijan Donadić, Antonio Harašić, Nermin Husić, Dalibor Matijević, Stipe Medić, Marija Miletić, Marko Načinović, Luka Pavlica, Marina Petršorić, Kristijan Randić, David Rudan, Dario Šegulja, Nenad Škibola, Ante Štrljić, Karlo Tijan i Fran Vrcelj.
   
Brodostrojarski smjer

Zvanje inženjer pomorskog prometa brodostrojarskog smjera stekao je Danijel Šuša, dok su zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer elektroničke i informatičke tehnologije stekli: Adriano Albaneze, Hrvoje Balent, Damjan Ban, Matija Benković, Mauro Čargonja, Mario Černac, Marko Ćaćić, Robert Dabac, Valentino Doričić, Edvin Dubinović, Alan Dundović, Davor Giaconi, Sven Hager, Karlo Hajdin, Kristijan Jelić, Mate Jelušić, Marin Kordić, Rade Kosanović, Nino Krasnić, Stefan Lenardić, Ivan Mamić, Dragan Manojlović, Nikola Manzoni, Stipo Marković, Leon Maršanić, Mauro Matešić, Adriano Matković, Antonio Pavšić, Damir Petranović, Dario Petršorić, Slaven Pilepić, Mate Polegubić, Marin Prodan, Matija Racan, Matteo Ropac, Neven Selaković, Lovro Stanić, Ive Surić, Frane Šango, David Štimac, Kristijan Tolić, Marko Tometić, Dominik Turk Vagaja, Damjan Vidas, Tomislav Žepina, Ronald Žunić i Frane Žužić.
   
Magistri pomorskog prometa

Zvanje inženjer pomorskog prometa smjera brodske elektronike i komunikacija stekao je Branko Brnić, a zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer prometa stekli su: Ana Anić, Emanuel Barbiš, Alen Barčić, Ivan Barišić, Bernarda Bijelić, Boris Brusić, Ivan Crnjak, Željka Cvijić, Marko Čančar, Ivan Čančar, Roman Čedić, Petra Ćulibrk, Andrej Fućak, Ana Grgas-Oštro, Luana Grubiša, Iva Ivasić, Marina Jelenić, Sonja Jergović, Ivan Jeromela, Marko Kolanović, Valentina Lupetina, Luka Marinković, Dora Markov, Mila Mezić, Mario Miličević, Ela Milošević, Filip Miljak, Adrian Mor, David Novaković, Martin Njegovan, Ivana Sakić, Nina Sović-Padovan, Denis Šiša, Nemanja Šušnjar, Tanja Tesla, Sanjin Traunkar, Nikolina Vrdoljak, Boženka Vucić, Vedran Vukas i Danijel Žgaljić, dok je zvanje magistar inženjer brodostrojarstva i pomorske tehnologije stekao David Tonković. Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa brodostrojarskog smjera stekao je Mario Kurtović, a zvanje magistar inženjer elektroničke i informatičke tehnologije stekli su: Ivan Afrić, Igor Benić, Nebojša Dovođa, Dražen Duvnjak, Boris Hrvatić, Mateo Jokić, Alen Kirinčić, David Krajcar, Toni Kučić, Sebastian Linić, Danijel Margetić, Mirel Mulić, Dario Nižić, Ivan Panić, Petar Pavičić, Zoran Pavlović, Robert Perčić, Ivan Popović, Jasmina Puškarić, Goran Selimović, Paulo Stanić, Robert Sušanj, Marin Štefanac, Marko Štrlek, Igor Trdić i Nino Zorzenon, dok su zvanje magistar inženjer prometa stekli: Goran Abramov, Deni Antolos, Tamara Ašenbrener, Matea Babić, Andrea Belančić, Silvija Blažok Šušnjara, Roberto Brkarić, Daria Čop, Karla Ćurković, Kristina Dogan, Paul Došen, Danko Fičor, Gioia Gadža, Marijana Jozić, Anamaria Kanižai, Marino Klarić, Ivana Kosovac, Dragana Krajina, Marko Kučica, Tomislav Lončarić, Slobodan Mamula, Dean Marčelja, Tea Mršić, Antonija Omazić, Tatjana Petrović i Morena Slosar. Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa smjera tehnologije prometa stekli su: Nikoleta Jurišić, Vladimir Maglica i Jelena Radonjić.
 



 

 
''Doktorirala Koraljka Rajković Molek'', Novi list, 14. 5. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Koraljka Rajković Molek
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost molekulskih podtipova raka dojke i eksperzije NF-kB i HIF-1a« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Koraljka Rajković Molek. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Nives Jonjić, prof.dr. Jasminka Jakić Razumović, prof.dr. Marija Petković i prof.dr. Elvira Mustać. (I.Š.K.)


 

 
''Europski projekt za veću konkurentnost'', Novi list, 10. 5. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
IPA ADRIATinn INFO DAN


Europski projekt za veću konkurentnost

 
 
 
S predstavljanja projekta na Tehničkom fakultetu  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održan prvi IPA ADRIATinn INFO dan s ciljem promoviranja projekta »An Adriatic Network for Advancing Research Development and Innovation towards the Creation of new Policies for Sustainable Competiveness and Technological Capacity of SMEs – ADRIATinn«, koji se ostvaruje u okviru IPA programa Jadranske prekogranične suradnje te je odobren je u studenom prošle godine. Pojašnjavajući kako u projektu sudjeluje ukupno 21 partner iz osam zemalja, a riječ je o Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, projektni menadžer prof. dr. Zlatan Car ističe da je vodeći partner projekta Jonsko sveučilište u Krfu. Partneri iz Hrvatske su, uz Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Primorsko-goranska županija i Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka, a ukupna predračunska vrijednost projekta je 4,7 milijuna eura.
    – Predviđeno trajanje projekta je tri godine, a Tehnički fakultet u Rijeci u projektu sudjeluje s 238.282 eura od čega je 85 posto sredstava bespovratno. Glavni cilj ADRIATinn projekta je usmjeriti istraživanja prema potrebama gospodarstva, podržavajući razvoj i inovacije u suradnji s partnerima iz privrednog sektora, odnosno povećati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva na području Jadrana, proširiti područje djelovanja i prodrijeti na nova tržišta kroz međugranični ekosistem koji potiče usvajanje ICT-a, inovacije i specijalizacije, navodi prof. dr. Car.
    Željeni ishod projekta je razvoj i uspostava uspješnog i funkcionalnog modela suradnje između ključnih sudionika u projektu kako bi se ostvarila tehnološka sposobnost i održiva konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva. Strategija projekta temelji se na razvoju novih proizvoda i usluga spajajući kapacitete javnih visokoobrazovnih ustanova, gospodarskih komora, tijela lokalne i regionalne samouprave te malih i srednjih poduzeća u svrhu ostvarenja »trokuta znanja i suradnje« među njima. U tom će se cilju poticati ostvarenje dostupnosti informacija na jednom mjestu koje će omogućiti poboljšanje i povećanje inovativnosti u poslovnom procesu s povećanjem dodane vrijednosti proizvoda i usluga.
(I. Š. K.)

 
 
''Borba protiv znanstvenog nepoštenja'', Novi list, 10. 5. 2014.

16. RIJEČKI DANI BIOETIKE
OVOGODIŠNJA TEMA »ETIKA U ZNANSTVENOM ISTRAŽIVANJU«


Borba protiv znanstvenog nepoštenja


 
Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Amir Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti
 
 
Kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta – prof. dr. Amir Muzur * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Znanstveno-stručni skup »16. riječki dani bioetike« koji se ove godine bavi temom »Etika u znanstvenom istraživanju« okupio je jučer na Odjelu za biotehnologiju pedesetak sudionika i predavače iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije koji su problem etičkog ponašanja u znanosti sagledali s raznih aspekata. Organizatori skupa bili su Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istrazivački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilista u Rijeci. Pojašnjavajući kako je ove godine za tradicionalni znanstveno-stručni skup izabrana tema etičkog ponašanja iz razloga njene aktualnosti u svim europskim zemljama predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. Amir Muzur kazao je da afere zloupotrebe znanosti potresaju mnoge europske zemlje.
    – Plagiranja visokopozicioniranih političara u znanosti otkrivena su raznim europskim zemljama, pa i u Njemačkoj. Činjenica je da kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta. Predavači ovogodišnjih Dana bioetike vrlo su raznolikog profila, interesa i naglaska, a sjedinjuje ih tek neumornost u ukazivanju i stalnom podsjećanju na nužnost poštenog rada kao jedine zdrave osnove znanosti i kvalitetnog življenja, kazao je prof. dr. Muzur.
    Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti. Tri su najčešća i najteža oblika znanstvenog nepoštenja: izmišljanje i prepravljanje rezultata, te plagiranje u predlaganju, provođenju, recenziranju ili izvještavanju rezultata, a na jučerašnjem skupu iznijeti su i podaci o istraživanju stava o plagiranju u biomedicini koje je pokazalo da su ispitani znanstvenici iskazali umjerenu sklonost plagiranju, što je izuzetno zabrinjavajuće, jer se od akademske zajednice očekuje znanstveno poštenje.
    Croatian Medical Journal autori skloniji su plagiranju od znanstvenih novaka, a dobiveni rezultati potkrepljuju nužnost edukacije o znanstvenoj čestitosti ne samo tijekom obrazovanja znanstvenika već i kasnije tijekom njihovog radnog vijeka sa svrhom prepoznavanja i suzbijanja znanstvenog nepoštenja.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
 
''Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu'', Novi list, 9.5. 2014.


ZNANOST JE ŽENSKOG RODA TRIBINA NA MEDICINSKOM FAKULTETU


Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu


 
Svi su fakulteti feminizirani, ali upravljačku strukturu ipak čine muškarci
 
 
Propisi jedno, praksa drugo – sudionice okruglog stola  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Hrvatski zakonski propisi u potpunosti su na strani žena, ali u praksi je to potpuno drugačije. Postoji niz ograničavajućih faktora, žena radi dvostruku smjenu i u kući i na poslu – istaknula je na sinoćnjoj tribini »Znanost je ženskog roda« koja se održala na Medicinskom fakultetu prof. dr. Katica Ivanišević. Tribinu su zajednički organizirali Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilišta u Rijeci, a održana je u sklopu 16. riječkih dana bioetike koji će se okončati danas znanstveno stručnim skupom »Etika u znanstvenom istraživanju«.
    Dodajući kako su svi fakulteti feminizirani te da su muškarci manje educirani od žena prof. dr. Ivanišević istaknula je da upravljačku strukturu ipak čine muškarci te je ujedno upozorila da u znanosti ne smije biti materijalnih dobitaka.
    – Cilj ne smije biti materijalni probitak, jer to onda nije znanost. Znanost je samo rad i to veliki rad te osobnost znanstvenika i njegova hrabrost, poručila je prof. dr. Ivanišević.
    Naglašavajući pak kako je položaj svih, a ne samo žena, u znanosti težak prof. dr. Rajka Jurdana Šepić istaknula je da je položaj žena u znanosti težak kao i u svakoj drugoj profesiji, dok je prof. dr. Mladenka Tkalčić objasnila tradicionalnom podjelom uloga naglašavajući da se žena nema dovoljno snage u potpunosti posvetiti znanosti.
    Govoreći pak o ulozi žena u prirodnim i tehničkim znanostima i o svom internacionalnom iskustvu stečenom u radu u SAD-u i Njemačkoj prof. dr. Jasna Peter Katalinić usporedila je hrvatski i inozemni sustav napredovanja u znanosti napomenuvši kako inozemni sustavi ne poznaju automatska promicanja u viša zvanja.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Debljina se širi poput epidemije'', Novi list, 9. 5. 2014.

SIMPOZIJ U KAMPUSU DEBLJINA: JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM I MEDICINSKI IZAZOV


Debljina se širi poput epidemije


 
Od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom se udvostručio, rekao je akademik Dragan Dekaris. U Hrvatskoj je 30 posto građana pretilo, riječ je o problemu s kojim se treba uhvatiti u koštac, rekla je dr. Sanja Musić Milanović


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Simpozij je okupio 15 eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka – za govornicom akademik Daniel RukavinaRIJEKA » Debljina je jedan od glavnih zdravstvenih problema 21. stoljeća, a posebno zabrinjava činjenica da se od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom udvostručio, istaknuo je na jučerašnjem simpoziju »Debljina: javnozdravstveni problem i medicinski izazov« zamjenik tajnika Razreda za medicinske znanosti u HAZU, akademik Dragan Dekaris. Riječ je o simpoziju koji je jučer okupio petnaest eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka, a organizirali su ga Zavod za kliničku i transplatacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci HAZU, Hrvatsko društvo za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora te KBC Rijeka.
    Dodajući da 65 posto svjetske populacije živi u zemljama gdje se češće umire od prekomjerne težine nego od gladi akademik Dekaris iznio je podatak da je svaki treći adolescent u Europskoj uniji teži nego je primjereno, a gledano pak u europskoj regiji 33 posto jedanaestogodišnjaka i 27 posto trinaestogodišnjaka ima prekomjernu težinu. Razlog tome, prema njegovom mišljenju, veliki je manjak fizičkih aktivnosti, ali i vladavina kulture jeftine hrane koja obiluje mastima i šećerima. Ono na što je akademik Dekaris upozorio je i promjena percepcije, jer kako je pojasnio biti debeo postaje normalno, a tako ne bi smjelo biti.
   
Velik rizik

Među 50 zemalja Hrvatska po broju pretilih i osoba s prekomjernom težinom zauzima visoko osamnaesto mjesto, a s činjenicom da Hrvati ne stoje najbolje po pitanju debljine složila se i dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavajući kako se procjenjuje da je u Hrvatskoj 30 posto građana pretilo, a točnu brojku potvrdit će istraživanje koje se upravo provodi.
    – Prije jedanaest godina provedeno je istraživanje koje je pokazalo da je više od 20 posto osoba u odrasloj dobi pretilo, a sada smo se već približili brojki od 30 posto. Isto je istraživanje pokazalo da više od 40 posto osoba ima prekomjernu težinu, što znači da dvije trećine Hrvata ima problema s težinom. Apsolutno je riječ o epidemiji i o javnozdravstvenom problemu s kojim
Svijest o problemu 
    
    Naglašavajući da je debljina problem svih država i svih zdravstvenih sustava, ali joj se u svim zemljama ne pristupa na jednak način ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller istaknuo je da dnevna praksa u kliničkoj rutini pokazuje da liječnici uvelike izbjegavaju reći pacijentima, ali i samima sebi, da su preuhranjeni, a to izbjegavanje vidljivo je i u definiranju dijagnostike.
    – Debljina je čimbenik rizika u svim granama medicine i moramo više postati svjesni problema, upozorio je prof. dr. Haller.
    Prema ocjeni prorektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatana Cara debljina je iznimno bitna znanstvena, zdravstvena i društvena problematika, a skup poput jučerašnjeg, zaključio je, održava potrebu spajanja Sveučilišta s realnim sektorom i realnim problemima.
se treba uhvatiti u koštac i uložiti puno veća sredstva u prevenciju kako bismo izbjegli današnje trošenje velikih sredstva koje Hrvatska ulaže u liječenje bolesti debljine, upozorila je dr. Musić Milanović.
    Debljina je rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest tip 2, osteoporoza i slično, a naglašavajući da je debljina danas na prvom mjestu kao preventabilni čimbenik zdravlja predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. Davor Štimac pojasnio je da se paradigma promijenila 60-ih godina prošlog stoljeća, jer sve do tada unos hrane bio je sekundaran s ciljem zadovoljenja potreba organizma i nadoknađivanja potrošenih kalorija, dok se danas bavimo načinom kako potrošiti ono što smo unijeli. 
   
Premalo kretanja

– Iako studije pokazuju da unos kalorija posljednjih godina pada, sve smo deblji. Problem je u promjeni stila života i premalom kretanju, istaknuo je prof. dr. Štimac.
    Sudionici simpozija problem debljine jučer su sagledali s različitih aspekata, od genetičkih preko patofizioloških pa do kliničkih, a predsjednik znanstvenog odbora simpozija akademik Daniel Rukavina podsjetio je da je riječ o drugom u nizu simpozija koji organizira Zavod čiji je cilj biti snažno žarište znanstvene misli i promišljanja razvoja riječke medicine zaključujući kako će Zavod kroz svoje aktivnosti doprinositi afirmaciji riječkog znanstvenog i zdravstvenog potencijala, povezivanju istraživačkih grupa iz temeljnih medicinskih i prirodnih istraživanja sa kliničkim grupama i tako stvarati uvjete za translacijska istraživanja.
 

 




 
 
''Slika naše jadne Hrvatske'', Večernji list, 3. 5. 2014.

''Slika naše jadne Hrvatske'', Večernji list, 3. 5. 2014.

 
''Jože Perić vraća se nakon pet godina na Rektorat'', Novi list, 30. 4. 2014.


SVEUČILIŠTE U RIJECI SENAT IMENOVAO NOVOG PROREKTORA ZA POSLOVANJE


Jože Perić vraća se nakon pet godina na Rektorat


 
Prof. dr. Jože Perić u dva mandata obnašao je funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji sada mora izabrati novog


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Čekaju ga veliki poslovi – prof. dr. Jože Perić preuzima posao prorektora za poslovanjeRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je prorektorom za poslovanje imenovao dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prof.dr. Jožu Perića. Pojašnjavajući da su pred Sveučilištem veliki i zahtjevni projekti, kao što je infrastruktura Kampusa, projekt translacijske medicine te program izgradnje studentskog smještaja, sportske dvorane i društveno-kulturnog centra koji će se najvjerojatnije financirati putem Europske investicijske banke, rektor prof. dr. Pero Lučin istaknuo je da istovremeno Sveučilište mora razmišljati na koji način organizirati čim više poduzetničkih aktivnosti za osiguranje vlastitih prihoda, a prof. dr. Perić prava je osoba za to.
    – Riječ je o osobi koja ima najviše iskustva u tom području na Sveučilištu, a i spreman je uhvatiti se tog posla. Potrebna nam je osoba koja će se poslovima financiranja baviti u punom radnom vremenu. Iz tog razloga prof. dr. Perić morat će dati ostavku na fu
Resorom znanosti bavit će se sam rektor Lučin
   
    Ono što je Sveučilište s uspostavljanjem nove upravljačke strukture »izbrisalo« funkcija je prorektora za znanost, a upravo je ukidanje tog radnog mjesta trn u oku dijela akademske zajednice, kojoj je neshvatljivo da je u podjeli vodećih mjesta izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. Naime, riječko je Sveučilište jedino u Hrvatskoj koje funkcionira bez prorektora za znanost, a iako dio akademske zajednice takav sustav upravljanja drži neprihvatljivim rektor smatra da strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilište te da neke od poslova ipak sam mora odraditi.
    – U području znanosti predstoje nam neke ključne stvari koje moramo odraditi i smatram da ih rektor mora odraditi, a prije svega mislim na doktorske škole i sustav financiranja. Imamo pomoćnika za znanost, a to je prof. dr. Stipan Jonjić te savjet za znanost. Mišljenja sam da snage moramo pažljivo rasprediti, a kako se dobar dio organizacije temelji na informacijskim tehnologijama imenovali smo prorektora za informatizaciju. To nije ništa neobično, jer takvu praksu već upražnjavaju europska sveučilišta koja napuštaju tradicionalnu prorektorsku strukturu, zaključuje rektor prof. dr. Pero Lučin.
nkciju dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, najavio je rektor.
    Novi prorektor za poslovanje već ima iskustva u prorektorskim poslovima, jer u dva je mandata obnašao funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio prije pet godina kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji će do početak lipnja morati izabrati novog dekana. Na pitanje zbog čega je trebalo više mjeseci da se nađe obnašatelj funkcije prorektora za poslovanje, jer su sva ostala prorektorska mjesta popunjena još s početkom akademske godine prof. dr. Lučin pojašnjava da je posao prorektora financijski neatraktivan.
    – Što se tiče plaće ta je funkcija potpuno neatraktivna, a teško je bilo naći nekoga tko će se uhvatiti tog posla u punom radnom vremenu, kaže rektor.
    Navodeći kako vjeruje da će za svoju sadašnju funkciju do početka lipnja naći adekvatnu zamjenu novoizabrani prorektor prof. dr. Perić ističe da mu je veliko priznanje i zadovoljstvo uključiti se u ambiciozan i zahtjevan proces stvaranja i rasta Sveučilišta u Rijeci te njegovog pozicioniranja na razinu najboljih u svijetu.
    Izborom prof. dr. Perića Sveučilište je zaključilo popunjavanje rektorskih mjesta te uz prorektora za poslovanje ima i prorektore za investicije i razvoj, studije i studente, te informatizaciju, a istovremeno ima i pomoćnike rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Na taj je način usustavljena nova struktura upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora fleksibilnija i efikasnija.
 

 

 
''Daj nam Bože riječkoga lobija'', Novi list, 26. 4. 2014.

Daj nam Bože riječkoga lobija

 
 
 
altNa djelu je novi rat Zagreba i Rijeke, samo ovoga puta riječ je, precizno rečeno, o ratu riječke enklave u Zagrebu sa centrima moći metropole, uz to još i drugačijeg ideološkog predznaka od ovog riječkog. Velika afera, naime, potresla je ovih dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer je objavljeno da je riječki ministar Željko Jovanović navodno pogodovao Sveučilištu u Rijeci i odobrio mu EU projekt vrijedan 24 milijuna eura, no na kraju se pokazalo da afere zapravo i nije bilo već je sve bio samo medijski spin. Nakon što su riječki kadrovi, ministar Jovanović, ministar financija Slavko Linić i Jovanovićev zamjenik Saša Zelenika, također Riječanin, zbili redove zajedno s rektorom Perom Lučinom, cijela stvar je i medijski naglo zamrla jer se pokazalo da ovaj pokušaj političko-osobnog napada bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša nije uspio naići na plodno tlo. Ali dokazao je staru tezu: da suparništvo Zagreba i Rijeke, koje postoji na svim poljima, od nogometa do akademske zajednice, nikad neće biti okončano i da Rijeka nikad neće prestati biti omiljena meta svih moćnika iz centra države. A u čemu je bio krimen riječke ekipe? Prema pisanju medija, u tome što je Ministarstvo odobrilo projekt riječkom Sveučilištu – uz implicitne tvrdnje da je iza svega upravo riječki lobi, s ciljem da se opstruira i blokira zagrebačke projekte, megalomanske ideje o 800 milijuna eura koje si je bivši rektor iz metropole poželio u svom dvorištu.
    Unatoč tome što bi rivalstvo Zagreba i Rijeke vjerojatno trebalo po automatizmu značiti da kao odgovor na to postoji tzv. riječki lobi, Riječani bi sigurno bili sretni kad bi to jednom i doživjeli, pogotovo u SDP-ovoj Vladi, i naročito nakon iskustva s Račanovom vladom iz 2000. kad je Riječana bilo još više u vrhu državne vlasti, a Rijeka stagnirala i ostala čak i bez onoga što bi joj logično pripadalo (riječka obilaznica, čvor Orehovica, bolnica itd.). No, nažalost, riječki lobi ne postoji ili barem nije toliko jak da bi bilo koga drugoga sprečavao u njihovim ambicijama, posebno kad je baš sam Zagreb u pitanju. To se uostalom ponovno i dokazalo.
    Ovdje se naprosto radi o tome da je Ministarstvo znanosti odobrilo projekte Sveučilišta u Rijeci i rektora Lučina jednostavno zato jer su bili na vrijeme pripremljeni, prošli sve revizije i bez ikakvih primjedbi postali spremni za korištenje EU novca. Velika je istina, zbog koje se neki u Zagrebu samo mogu bespomoćno čupati kosu, da rektor Lučin naprosto zna što radi – razvija Kampus, kao jedan od rijetkih (ako ne i jedini) veći riječki projekt u zadnjih desetak godina koji nije neuspješan, a javnog je karaktera. Lučin je bio i glavni pregovarač RH za poglavlje obrazovanje i znanost, i to u mandatu vlade Jadranke Kosor, i očito je pritom i sam puno naučio o mehanizmima EU, te načinima kako iskoristiti europski novac. Riječko Sveučilište radilo je godinama na tom projektu i prve odluke u vezi s tim donesene su još 2009. godine, kad Jovanović, kako je i rekao, ni sam još vjerojatno nije ni sanjao da će postati ministar, a kamoli obrazovanja. Sada je sve zajedno napokon pred realizacijom.
    Zagrebačko Sveučilište morat će, dakle, prvo savladati sve proceduralno-tehničke prepreke da bi dobilo europski novac, a činjenica da je bivši rektor Bjeliš posegnuo čak i za proračunskim nadzorom Ministarstva financija kako bi zaustavio riječki projekt, srećom je sada već potpuno passe. Žalostan je uopće pokušaj da se u ratu između dva univerziteta ide čak toliko daleko da se iz Zagreba doslovce pokušava opstruirati tuđi uspjeh. Najapsurdnije je da se pritom cijeli posao pokušava pripisati tzv. riječkom lobiju koji bi, da postoji, vjerojatno već dosad nešto bio poklonio Rijeci, a i u samom vladajućem SDP-u donio puno bolje i zdravije odnose nego sada postoje. To što su Linić i Jovanović u ovom slučaju zajedno nastupili pred javnošću, uopće ne dokazuje da će se njih dvojica, ili bilo koji drugi akteri u toj riječkoj priči, na bilo kojoj sljedećoj temi uopće ikada više složiti.

 



 
''PROGON VJEŠTICA - Lučin: Projekt pripreman kad Jovanović nije bio ministar'', Novi list, 25. 4. 2014.

REAKCIJA REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI DEMANTIRA OPTUŽBE O POGODOVANJU MINISTRA

 
PROGON VJEŠTICA
Lučin: Projekt pripreman kad Jovanović nije bio ministar


 
Idemo raditi i surađivati, jer ćemo inače svi ostati gladni. Prostora ima za svih, a i novca. Ali bez rada neće biti kvalitetnih projekata kojima ćemo taj novac povući, istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Ne znam koliko ima koristi od progona vještica i vragova – Pero Lučin * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci imalo je prednost pri povlačenju sredstva iz EU fondova jer je bilo u mnogo većoj mjeri pripremljeno nego zagrebačko Sveučilište – istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin komentirajući jučerašnje optužbe da je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović pogodovao riječkom Sveučilištu te mu namjestio 24 milijuna eura. Naime, riječ je o razotkrivanju proračunskog nadzora koji je još prije dvije godine provelo Ministarstvo financija, kada je navodno ustanovljeno da je Jovanovićevo Ministarstvo bilo iznimno šlampavo prilikom pripreme projekata za financiranje iz fondova Europske unije, ali i da je pogodovalo Sveučilištu u Rijeci tako što je za 2.700 eura angažiralo konzultante tvrtke TARA iz Novog Sada, dok zagrebačkom sveučilištu, koje je također imalo ambicije povući europski novac, takva pomoć nije ponuđena. Sve je to potkrijepljeno opsežnom Jovanovićevom prepiskom s pomoćnikom Slavka Linića, Brankom Šegonom, kojemu je u nekoliko navrata ministar pokušao objasniti da je projekt sveučilišnog kampusa u Rijeci u vrijednosti od 24 milijuna eura bio daleko najspremniji za povlačenje novca i da je zato dobio podršku, a zagrebački projekt kampusa u Borongaju u vrijednosti od 800 milijuna eura nije bio ni blizu.
   
Radili pet godina

Međutim prof. dr. Lučin tvrdi kako navodno »razotkrivanje« ne razotkriva apsolutno ništa što već javnosti nije poznato.
    – Jedino što čudi je zašto se ta trakavica povlači već godinama i »izvlači« po potrebi u dnevnopolitičke svrhe. U čije ime i za čije interese nikomu dobronamjernomu nije jasno. Na projektu smo radili pet godina i Jovanović uopće nije mogao pogodovati riječkom Sveučilištu, jer u to vrijeme pripreme projekta nije ni bio ministar. Projekt nije napisan na komadiću papira, radi se o gomili dokumentacije, a ono što me neugodno iznenađuje je činjenica da ja taj navodno sporni dokument proračunskog nadzora nikada nisam vidio, već za njega saznajem iz medija ističe rektor.
    Sukobi na relaciji Rijeka – Zagreb izazvani upravo povlačenjem novca iz EU fondova traju već godinama, a unatoč cijelom nizu pokušaja opstrukcije riječko je Sveučilište prošli tjedan potpisalo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.
    Objašnjavajući kako je Sveučilište u Rijeci, potpuno transparentno, dobilo prednost pri povlačenju sredstava, prof.dr. Lučin navodi da se radi o prvoj proceduri povlačenja europskih sredstava takve vrste uopće te da je moguće da je pri cijelome postupku došlo do određenih birokratskih komplikacija.
    – To nikako ne umanjuje činjenicu da je Sveučilište u Rijeci bilo spremno za prijavu i provedbu projekta i povlačenje europskih sredstava. Proceduralna pogreška ili neusuglašenost Ministarstva znanosti i Ministarstva financija, odnosno određenih službenika u ministarstvima, ne znači i da Sveučilište u Rijeci ne zaslužuje ta sredstva, kao i da mu je na bilo koji način pogodovano. Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci nisu rivali, nego partneri u napretku hrvatske znanosti i visokog školstva. Stoga i natjecanje za sredstva koja su im dostupna zapravo ne predstavlja međusobno natjecanje, već natjecanje u europskim razmjerima.
   
Idu novi projekti

Činjenica da će Hrvatska teško povlačiti novce iz strukturnih fondova posebice ako se bude vodila politika po načelu »bolje da susjedu krepa krava«. Eto, nismo uspjeli mi pa idemo oboriti uspjeh našeg susjeda kako bismo svi bili zadovoljni u našem zajedničkom neuspjehu. Naravno, nevjerica je tim veća jer dolaze iz kruga koji bi po prirodi stvari trebao imati širinu i sposobnost sagledavanja budućnosti Hrvatske. Jedini način da budemo uspješniji je upravo intenzivna suradnja svih sveučilišta, navodi rektor.
    Dodajući kako stvaranje atmosfere neuspjeha neće nikome dati koristi rektor navodi da se samo radom može nešto postići.
    – Idemo raditi i surađivati, jer ćemo u protivnom svi ostati gladni. Prostora ima za svih, a i novca. Ali bez rada neće biti kvalitetnih projekata kojima ćemo taj novac povući. Ne znam koliko ima koristi od progona vještica i vragova. Ljudi na riječkom Sveučilištu rade i šalje se potpuno kriva poruka, upozorava prof.dr. Lučin.
    Zaključujući kako neće dozvoliti da itko zaustavi razvoj riječkog Sveučilišta i Rijeke, Lučin navodi da je Sveučilište u Rijeci već pripremilo osam novih projekata.
 

 


 
''Sredstva EU ne smiju služiti za rat akademskih zajednica'', Novi list 25. 4. 2014.

OBRANA PROJEKTA SVEUČILIŠTE U RIJECI JOŠ 2009. GODINE DOBILO NAJVIŠE BODOVA ZA INDIKATIVNU LISTU

 
Sredstva EU ne smiju služiti za rat akademskih zajednica

 
Projekt Riječkog sveučilišta ocijenjen je spremnim i pogodnim za financiranje, što je bilo dovoljno za donošenje odluke, posvjedočio je i ministar Slavko Linić
 
 
altZAGREB » Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ni u prošlom niti u ovom sazivu nije pogodovalo Sveučilištu u Rijeci prilikom dodjele sredstava EU, poručio je jučer ministar Željko Jovanović odgovarajući na konferenciji za novinare na tekst iz Jutarnjeg lista po kojem je riječkom sveučilištu »namjestio« 24 milijuna eura vrijedan ugovor.
    – Nema nikakve afere. Ovdje se radi transparentno, nepristrano, sukladno proceduri, i tako će uvijek biti – ustvrdio je Jovanović, koji je spomenutu opremu teksta koji je po ocjeni ministra »više-manje korektan«, doživio kao zlonamjernu i ponižavajuću uvredu. Ističući kako brani i svog prethodnika Radovana Fuchsa, Jovanović je naveo kako je Sveučilište u Rijeci još 2009. godine, kad je institucijama upućen poziv za prijavu projekata, dobilo najviše bodova kao najspremnije za provedbu, a tako je ostalo do danas. Sveučilište u Zagrebu, koje je zbog toga tražilo inspekcijski nadzor, ni tada, ni danas nije ispunilo ni temeljne kriterije za uvrštenje u indikativnu listu.
    O nalazu inspekcije Ministarstva financija, koja je na zahtjev Sveučilišta u Zagrebu početkom 2012. godine u MZOS-u provela nadzor dokumentacije vezane uz prve projekte za koje je Hrvatska trebala povući sredstva iz fondova EU, posvjedočio je ministar financija, Slavko Linić, ističući kako je nadzorom utvrđeno da nepravilnosti nije bilo, te da je projekt Riječkog sveučilišta ocijenjen spremnim i pogodnim za financiranje, što je – ističe Linić – bilo dovoljno za donošenje odluke. Ministar financija zgrozio se, međutim, nad činjenicom da je čitavu priču inicirao rektor Sveučilišta u Zagrebu Alek
Vidio novine pa spakirao četkicu za zube i pidžamu
   
    Ministar Željko Jovanović jučer je ujutro na objavu teksta o njegovom pogodovanju riječkom Sveučilištu odmah regirao putem Facebooka fotografirajući se s naslovnicom Jutarnjeg lista napisao je: »Jutros kad sam ugledao ovu naslovnicu – potjernicu prvo sam otišao do prozora da vidim je li mi Andrija Jarak pod prozorom. Nije ga bilo, ali za svaki slučaj spremio sam četkicu za zube, aparat za brijanje i pidžamu. Čovjek nikad ne zna što ga čeka nakon ovakve senzacionalističke i neistinite opreme teksta! Inače, riječkom Sveučilištu ne treba ni božja pomoć, ni visak, ni rašlje, a ni ministrovo pogodovanje jer ima vrijedno i sposobno vodstvo, koje znanjem, poduzetnošću i inovativnošću povlači EU novac i ravnopravno sudjeluje u europskom obrazovnom i istraživačkom prostoru! Pametnom dosta!«
sa Bjeliš, u namjeri da otvori rat sa Sveučilištem u Rijeci.
    – Zgražam se da akademske zajednice ratuju. Sredstva EU ne bi trebala služiti za ratovanje i nadam se da tih ratova više neće biti, jer ih ovakvim postupcima sigurno nećemo povlačiti – kazao je Linić, te dodao kako se odluka da inspekcijski nalaz ne daje nikome osim Jovanoviću pokazala dobrom nakon što su pobornici rata u akademskoj zajednici »pokazali pravo lice«. Jovanovićev zamjenik Saša Zelenika ustvrdio je kako teza da ministri protežiraju svoj kraj ne drži vodu, jer su kad je o EU sredstvima riječ kriteriji jasni i za sve jednaki, a svakog se kandidata prati i pomaže.
    – Nažalost, osoba koja 15 godina vodi pola znanstvenog sustava države nije u stanju ponuditi projekt i zadovoljiti osnovne kriterije za indikativnu listu. Bjeliševe ambicije prelaze milijardu kuna, što je više od četiri Pelješka mosta, a nije dao zadovoljavajući projekt – kazao je Zelenika.



LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ

 


 

 
''EcoLogic - Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti'', Novi list, 24. 4. 2014.

KESM NA KAMPUSU PRVI HRVATSKI ZERO WASTE SIMPOZIJ


EcoLogic – Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti

 

 
 
altRIJEKA » Udruga Krizni eko stožer Marišćina 30. i 31. svibnja u Sveučilišnom kampusu na Trsatu organizira prvi hrvatski Zero Waste simpozij »EcoLogic – Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti«, što će biti održan uz podršku Sveučilišta u Rijeci. Simpozij je posvećen održivom gospodarenju otpadom u čijem je fokusu bezdeponijski koncept gospodarenja otpadom, a u zaključnom dijelu simpozija predviđeno je donošenje deklaracije, kao prvi korak prema uvođenju Zero Waste sustava.
    – Koncept »nula otpada« (»Zero Waste«) u Europi i svijetu afirmiran je sustav gospodarenja otpadom, temeljen na pet osnovnih načela: redizajnirati (proizvod), reducirati uporabu, rabiti ponovno, reciklirati, razgraditi kompostiranjem. Sustav teži maksimalnoj iskoristivosti otpada čiji je konačni cilj minimalna ili zanemariva količina ostatnog otpada na odlagalištima – napominju organizatori.
    Organizatori ističu da percepcija gospodarenja otpadom još uvijek podrazumijeva brda miješanog otpada koje valja »adekvatno« zbrinuti.
    – Budući da ekološki i ekonomski adekvatno zbrinjavanje jednom pomiješanog otpada zapravo ne postoji, takvu je percepciju potrebno sustavno mijenjati. Zero Waste sustav humana je, ekološki i ekonomski opravdana alternativa naprema uvriježenom konceptu gospodarenja otpadom koji se koristi skupom tehnologijom, deponiranjem ili spaljivanjem – napominju organizatori.
    Za razliku od prirode koja ne proizvodi otpad, naše gospodarstvo i društvo djeluje linearno, koristeći sustav »uzmi-napravi-baci« što je za potrebe održivog razvoja nužno sustavno mijenjati, objašnjavaju organizatori EcoLogica.
    – Poticanjem Zeleno-ekonomske koalicije (Green Economy Coalition), stvaranjem industrijske i poduzetničke simbioze u kojoj se tvrtke jedne regije međusobno opskrbljuju materijalima i dijele zajedničke sirovine, »Zero Waste« simpozij će kroz razne radionice, prezentacije i diskusije biti nezaobilazno mjesto za susret gospodarstvenika, znanstvenih i strukovnih ustanova te lokalnih, regionalnih i državnih institucija, poručuju iz Udruge KESM.
    Simpozij je namijenjen fizičkim i pravnim subjektima koji svojim uobičajenim djelovanjem generiraju otpad te jedinicama lokalne samouprave, komunalnim društvima i proizvodnim tvrtkama koje su potencijalni korisnici sekundarnih sirovina izdvojenih iz otpada.     
    Informacije o simpoziju dostupne su na službenom webu www.ecologic.kesm.hr.

A. PETRAK


 

 
''Doktorirala Perina Vukša Nahod'', 24. 4. 2014.


FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Perina Vukša Nahod

 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Perina Vukša Nahod. Povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Silvana Vranić s Filozofskog fakulteta u Rijeci te dr. Željko Jozić i dr. Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. (I.Š.K.)

 


 
''Više Europe i NATO-a na Balkanu znači demokratizaciju regije'', Novi list, 23. 4. 2014.

TURSKI POGLED PREDAVAO RAVNATELJ ODJELA ZA BALKAN


Više Europe i NATO-a na Balkanu znači demokratizaciju regije


 
Naš je interes više demokracije, mira i stabilnosti na Balkanu, a sve će se to postići ako u cijeloj regiji bude više Europe, NATO-a i regionalne suradnje, zaključio je Babur Hizlan
 
 
Balkan je Turskoj most prema zapadnoj Europi – Babur Hizlan * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Ravnatelj Odjela za Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske Babur Hizlan posjetio je riječko sveučilište, te je u Auli magni Rektorata održao predavanje »Turska vanjska politika u jugoistočnoj Europi«. Njegov posjet organizirali su Veleposlanstvo Republike Hrvatske i Hrvatsko-tursko društvo Rijeka. Dobrodošlicu kolegi diplomatu zaželio je dopredsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka Ante Simonić.
    Hizlan se zahvalio na dobrodošlici, kazavši da je za njega velika čast održati predavanje u riječkom rektoratu.
    – Balkan ima i te kako veliku važnost kao regija jer je on raskrižje civilizacija. Za razliku od ne tako davnog vremena, danas je situacija stabilnija nego što je bila. No, ekonomska kriza koja je zahvatila Europu, a samim tim i Balkan, pokazala je da je još uvijek dugačak put prema trajnoj stabilnosti i miru, što su pokazali ulični nemiri u Bosni i Hercegovini, izjavio je Hizlan. On je podsjetio da su balkanski nacionalizmi i ksenofobija veliki problem, ali je optimist jer vidi cijeli niz pozitivnih stvari koji doprinose stabilizaciji regije.
    – Svakako je veliki napredak dijalog između Beograda i Prištine te činjenica da je Srbija započela s pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je postala punopravna članica EU i upravo njezin ulazak daje nadu cijeloj regiji. Članstvo u Europskoj uniji i NATO-u vrlo je važno za sve zemlje i Turska pozdravlja te napore i taj put. Uloga Hrvatske u tome za cijelu je regiju vrlo poticajna, kao i kada je riječ o Bosni i Hercegovini pa vjerujem da je međusobnu suradnju moguće i te kako unaprijediti jer je odnos te dvije zemlje bitan za razvijanje suradnje i tolerancije u regiji, ocijenio je Hizlan. Ravnatelj Odjela za Balkan istaknuo je da je Balkan Turskoj most prema zapadnoj Europi, ali i Europi prema Aziji i Bliskom istoku.
    – Zbog svega toga cijela regija za nas ima izuzetno bitno geostrateško značenje. Naš je interes na Balkanu više demokracije, mira i stabilnosti, a sve će se to postići ako u cijeloj regiji bude više Europe, NATO-a i regionalne suradnje, zaključio je Hizlan.

D. CUPAĆ


 

 
''Temelji za prvi europski studij'', Novi list, 23. 4. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI JUČER POTPISAN SPORAZUM S MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA

 
Temelji za prvi europski studij

 
Između Ministarstva i Sveučilišta predviđena je suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zdravica nakon potpisa – Hrvoje Marušić, Vesna Pusić, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJ
RIJEKA » Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je potpisala sporazum o suradnji s rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom. Riječ je o sporazumu kojim je između Ministarstva vanjskih i europskih poslova te riječkog Sveučilišta predviđena suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«. Uoči potpisivanja sporazuma održan je i sastanak na kojem su predstavljene aktivnosti Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa (CNS-JIE), te se raspravljalo o ulozi Hrvatske u jačanju kapaciteta državne administracije u regiji i u promicanju članstva država regije u Europskoj uniji. Pojašnjavajući razloga ulaska Ministarstva u projekt pokretanja Europskih studija pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić istaknuo je da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje znanja o EU.
   
Izvozni proizvod

– Ulazak u Europsku uniju je prilika, ali i izazov. Ulaskom u EU posao smo tek započeli. Članstvo, ukoliko od njega želimo imati koristi, zahtjevna je stvar za sve dijelove društva, a tu sveučilišta imaju važnu ulogu. Kako bi bili uspješniji moramo razviti kulturu dijaloga među svim društvenim dionicima, koja je sada na nezadovoljavajućoj razini. Međutim da bi taj dijalog bio plodonosan moramo razviti i odgovarajuća znanja i upravo je to povod ove ideje. Moramo poznavati okruženje u kojem djelujemo, precizno artikulirati nacionalne interese i politike i znati ugraditi te interese u europske politike i odluke te u konačnici moramo kasnije znati provoditi mjere kako bi politike i interese pretočili u rezultate. U ovom trenutku nemamo dovoljnu razinu znanja ni u jednom od ovih elemenata i upravo neposredna svrha studija je stvaranje baze znanja za nacionalne potrebe, ali isto tako od toga želimo napraviti izv
Kurikulum novog studija u listopadu 
    
    Kurikulum Europskih studija bit će izrađen na trodnevnoj konferenciji Centra za napredne studije koja će se održati u listopadu – najavila je direktorioca Centra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući da je Centar jedinica Sveučilišta koja je namijenjena razvoju humanističkih i društvenih znanosti Prijić Samaržija je istaknula da se u ovom trenutku radi o jednoj od najbolje umreženih institucija u ovoj domeni, jer imamo partnerske institucije u cijeloj Jugoistočnoj Europi.
    – Iz suradnje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova shvatili smo da nedostaju kompetencije i znanja o tome kako funkcioniraju institucije, ne samo visokoobrazovne ustanove i fondovi, već kako funkcioniraju europske političke institucije i kako se donose politike. Kako bismo mogli funkcionirati u tom kontekstu moramo te institucije dobro poznavati. Stoga je namjera napraviti niz edukativnih programa, polazeći od radionica do certificiranih programa, programa cjeloživotnog učenja do konačno i poslijediplomskog specijalističkog studija čiji je cilj educirati zainteresirane o temama koje se brzo mijenjaju i koje se trebaju brzo otvarati, kazala je prof. dr. Prijić Samaržija.
ozni proizvod. Rijeka je u prošlosti već bila međunarodno relevantno sveučilište, a osim što ima povijesnu dimenziju i lokacijski je izuzetno interesantna, pojasnio je Marušuć.
    Dodajući kako će se u okviru potpisanog sporazuma unutar narednih godinu dana nadograditi aktivnosti Centra za napredne studije, učvrstiti uloga Hrvatske kao regionalnog lidera i te će se Sveučilište u Rijeci još snažnije pozicionirati na međunarodnoj sceni kao prvi sljedeći korak Marušić je najavio pripremu konferencije Centra koja će se održati u listopadu, dok bi novi studij prema njegovoj procjeni trebao zaživjeti naredne akademske godine.
   
Politika i znanost

Prema mišljenju prve potpredsjednice Vlade jučer potpisani sporazum rezultat je spoznaje da je u stvaranju politika važno koristiti znanost, znanstvena istraživanja i znanje.
    – S druge strane u znanstvenim istraživanjima i znanosti važan je kontakt sa stvarnim životom. Ona dimenzija koja znanost čini upotrebljivom je vrlo važna. Zbog toga potpisujemo sporazum s riječkim Sveučilištem koje je prvo u Hrvatskoj osnovalo Centar za napredne studije. Ideja ovog sporazuma i suradnje riječkog Sveučilišta i Ministarstva je upotrijebiti našu pamet za naš napredak. Mi razumijemo ulazak Hrvatske u EU kao šansu za napredak, ali i kao ozbiljnu odgovornost i jasan interes Hrvatske za napredovanje cijele regije i zbog toga internacionalizacija studija i prenošenje iskustva na druge zemlje u regije dobiva mogućnost pokretanja cijele serije znanstvenih istraživanja. To ima budućnost ne samo u akademskoj zajednici zajednici nego i u politici, poručila je Pusić.
   
Postdoktorska razina

Naglašavajući da se u Rijeci moraju pojaviti istraživači iz različitih dijelova svijeta koji će istraživati i mobilizirati kolege u drugim dijelovima Jugoistočne Europe i koji će to znanje pretočiti u studije, cjeloživotno obrazovanje, platforme i dokumente za pametnu politiku rektor prof. dr. Pero Lučin pojasnio je da se radi o ideji pokretanja studija na postdoktorskoj razini, odnosno o studiju kroz istraživanje.
    – Bit će nekoliko tema koje će biti pokrenute u prvom ciklusu, a jedna od njih je pitanje javnog zdravstva i istraživanje društvenih promjena i procesa koji su vezani uz to područje. Na ta pitanja se može odgovoriti isključivo kroz istraživanje i angažiranje istraživača, kazao je Lučin.
    Dodajući da projekt sada financira nekoliko fondacija te da je prikupljeno gotovo 200 tisuća eura stipendija, rektor je zaključio da se očekuje i da će hrvatska država olabaviti politiku stipendiranja istraživača, jer svako društvo ukoliko se želi razvijati mora ulagati u obrazovanje.

 


 

 
''Predavanje o turskoj vanjskoj politici u jugoistočnoj Europi'', Novi list, 22. 4. 2014.

SVEUČILIŠTE GOSTUJE BABUR HIZLAN

 
Predavanje o turskoj vanjskoj politici u jugoistočnoj Europi 
 
 
RIJEKA » Ravnatelj Odjela za Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske Babur Hizlan u pratnji savjetnice i zamjenice veleposlanlanika Republike Turske Selcan Lanli posjetit će danas Sveučilište u Rijeci.
    Posjet su organizirali Veleposlantvo Republike Hrvatske i Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, a Hizlan će u 14.30 u Auli magni Rektorata održati predavanje »Turkish foreign policy in South East Europe: fundaments and perspectives« na engleskom jeziku. (D. C.)
 

 

 
''Studij upravljanja poslovnim uspjehom'', Novi list, 18. 4. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Studij upravljanja poslovnim uspjehom
 
 
RIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci otvara novu generaciju poslijediplomskog specijalističkog studija »Upravljanje poslovnim uspjehom«. Riječ je o studiju koji je namijenjen menadžerima s iskustvom koji osjećaju potrebu nadograditi svoja znanja, kompetencije i vještine neophodne za napredovanje, a osmišljen je kao kombinacija ekonomije, menadžmenta i psihologije; menadžment s poznavanjem ekonomske logike i psihologije upravljanja.
    Kriteriji za upis su završen sveučilišni diplomski studij u trajanju od četiri godine, najmanje tri godine radnog iskustva i poznavanje engleskog jezika. Studij će se realizirati kroz četiri semestra, a po završetku se stječe naziv sveučilišni specijalist upravljanja poslovnim uspjehom.
(I.Š.K.)

 
 

 
''Proljetne praznike mladi provode otkrivajući fiziku'', Novi list, 17. 4. 2014.

3. RIJEČKA ŠKOLA FIZIKE
NA ODJELU ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI SREDNJOŠKOLCI IZ ČITAVE HRVATSKE

 
Proljetne praznike mladi provode otkrivajući fiziku

 
Rekordan broj – 50 srednjoškolaca i 60 nastavnika tijekom dva dana polazi radionice u kojima mogu izravno sudjelovati u njima prilagođenim, znanstvenim aktivnostima, izvoditi pokuse te se upoznati s aktualnim i zanimljivim temama iz fizike kroz predavanja


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Prof. dr. Rajka Jurdana Šepić vodila je jednu od radionica * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Treća riječka škola fizike, koja je jučer započela na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, okupila je rekordan broj sudionika, jer na interaktivnom dvodnevnom događanju sudjeluje 110 polaznika iz svih hrvatskih krajeva, a riječ je o učenicima i nastavnicima srednjih škola. Ukupno 50 srednjoškolaca i 60 nastavnika tijekom dva dana sudjeluje u programu koji se temelji na načelu izvođenja radionica u kojima sudionici imaju priliku izravno sudjelovati u njima prilagođenim, znanstvenim aktivnostima istraživača Odjela za fiziku, izvoditi pokuse te se upoznati s aktualnim i zanimljivim temama iz fizike kroz predavanja. Navodeći kako su upravo radionice jedna od prednosti Riječke škole fizike, voditelj organizacijskog odbora prof. dr. Tomislav Jurkić ističe kako program svake godine okuplja nadarene učenike koji traže više.
    – Interesa za fiziku uvijek ima, samo je potrebno učenike animirati. Ove godine imamo rekordan broj sudionika, a za sedmero najboljih organizirali smo i besplatan smještaj. Činjenica da učenici žele dio svojih školskih praznika provesti u Školi fizike dovoljno govori o njihovoj zainteresiranosti. Koncept Škole ostao je isti kao ranijih godina, odnosno svodi se na predavanja i radionice s naglaskom na sudjelovanje učenika u eksperimentima. Novost je što su se u program uključili i vanjski predavači, jer tema Škole je »Fizika bez granica« pa smo želji prikazati fiziku kao svjetsku znanost koja je multidisciplinarna. Tako su se po prvi put u program uključili i fizičari iz KBC-a Rijeka koji će polaznike provesti kroz virtualnu šetnju KBC-om i pokazati im gdje se sve koristi fizika u medicini, pojašnjava prof. dr. Jurkić.
   
Predavači volonteri

Dodajući kako nastavnici koji sudjeluju u Školi imaju priliku pratiti strategije poučavanja i učenja fizike, prof. dr. Jurkić ističe da kroz dvodnevni program imaju mogućnost vidjeti ideje i primjere dobre prakse koje kasnije mogu k
Danas javna tribina o usavršavanju fizičara 
    
    Ovogodišnja Škola fizike okončat će se danas javnom tribinom »Fizika bez granica« na kojoj će sudjelovati suotkrivač Higgsova bozona u CERN-u Ivica Puljak, voditelj Instituta za sinergiju znanosti i društva Dejan Vinković, suosnivač Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Saša Zelenika, Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja te voditelj Ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta u Rijeci Darko Štefan. Na tribini, koja će započeti u 16.30 sati, bit će riječi o usavršavanju fizičara, studiranju u inozemstvu, studentskim razmjenama, kruženju mozgova, te Hrvatskoj kao dijelu zajedničkog europskog prostora u znanosti i tehnologiji. Uz tribinu jedna od popratnih manifestacija Škole fizike koja je otvorena za javnost je i izložba »Smiješna strana fizike« koja sadrži karikature, duhovite fotografije, fotomontaže, kratke viceve i izreke čiji je sadržaj vezan uz različita područja, pojmove i koncepte iz fizike, osobnosti fizičara, učenje i poučavanje fizike.
oristiti u svom radu s učenicima. Škola je za učenike i nastavnike besplatna te se za nastavnike fizike vrednuje kao stručno usavršavanje jer u organizaciji sudjeluje i Agencija za odgoj i obrazovanje.
    Za razliku od prijašnjih godina kada su se organizatori susretali s financijskim problemima, ove se godine, kaže prof. dr. Jurkić, u program uključio veći broj donatora, a financijsku potporu pružili su i Sveučilište te Grad Rijeka. Međutim, svi predavači, bilo da su djelatnici Odjela za fiziku ili dolaze s drugih ustanova, u programu sudjeluju volonterski.
    Tijekom dva dana polaznici će sudjelovati na više od dvadeset događanja, a među njima ima i onih koji svake godine dolaze na Riječku školu fizike poput nastavnika Prve sušačke hrvatske gimnazije Ivana Datkovića koji je sa sobom ove godine doveo i četvero svojih učenika.
   
Odlično iskustvo

– Sudjelovanje u Školi odlično je iskustvo jer je program dobro osmišljen. Ima puno radionica i praktičnog rada koji zaintegrira učenike, kaže Datković.
    Njegov učenik Neven Marković jučer se prvi put susreo s Riječkom školom fizike, a iako je zaključio da je program zanimljiv, priznao je i da je malo naporan.
    – Ima malo dužih predavanja pa je malo naporno, ali je zanimljivo. Zanimaju me prirodne znanosti i vrlo je vjerojatno da ću školovanje nastaviti upravo na Odjelu za fiziku, kazao je Neven.
    Prema riječima prof. dr. Jurkića, to neće biti prvi primjer da polaznici Riječke škole fizike upišu upravo studij fizike, a dio proljetnih praznika provesti u dvodnevnom intezivnom svladavanju tajni fizike nešto je što bi Anna Svilar iz Pazina svim srednjoškolcima preporučila. Navodeći kako se jučer prvi put susrela sa Školom fizike te joj se sviđa, Anna je kazala kako je fizika i inače zanima, a na Odjel za fiziku stigla je na preporuku nastavnice.


 

 
''Doktorirala Bojana Marković'', Novi list, 17. 4. 2014.

FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Bojana Marković
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Jezik Ivana Krizmanića (povijesno-sociolingvistička analiza)« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Bojana Marković, znanstvena novakinja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Povjerenstvo za obranu rada činili su: dr. Amir Kapetanović i dr. Barbara Štebih Golub s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te prof. dr. Dijana Stolac s Filozofskog fakulteta.
(I. Š. K.)

 


 
''Predavanja za poduzetnike'', Novi list, 17. 4. 2014.

TJEDAN INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Predavanja za poduzetnike
 
 
RIJEKA » Povodom obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (Step Ri) u suradnji s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci organizira niz kratkih predavanja na temu intelektualnog vlasništva. Tjedan intelektualnog vlasništva održat će se od 23. do 25. travnja, a predavanja su za polaznike besplatna. Namijenjena su predstavnicima malih i srednjih poduzeća te fizičkim osobama. U Stepu ističu da su od lipnja 2010. do siječnja ove godine oganizirali ukupno 87 edukacija s 1.850 polaznika, a polaznici su njihove edukacije ocijenili prosječnom ocjenom 4,7.
(I. Š. K.)

 


 
 
''Cilj - barem šezdeset doktorata godišnje'', Novi list, 16. 4. 2014.

SENAT STRATEGIJA SVEUČILIŠTA DO 2020.
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci usvojio je novu Strategiju razvoja za naredno šestogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine čiji su glavni ciljevi jačanje istraživačkog sveučilišta, jačanje uloge Sveučilišta u zajednici i inzistiranje na cjeloživotnom obrazovanju. Za šest godina riječko bi Sveučilište trebalo biti ustanova s visokom razinom znanstveno-istraživačkih aktivnosti, jer Strategija je fokusirana na znanstvene, umjetničke i inovacijske aktivnosti, a iako je Sveučilište po svim definicijama već istraživačko, razina koja se želi postići nije dovoljno visoka. U tom kontekstu cilj je imati barem šezdesetak doktorata godišnje iz svih područja, dvostruko više nego sada studenata doktorskih studija, kao i veći broj aktivnih mentora i komentora i veći broj objavljenih radova.
    Povećanje sportskih i kulturnih aktivnosti studenata također je dobilo strateško mjesto, a jedna od novosti je i aktivno uključivanje Sveučilišta u povećanje zapošljivosti studenata. U narednom periodu Sveučilište će posebnu pažnju usmjeriti na razvoj cjeloživotnog obrazovanja i osnivanje Centra za cjeloživotno učenje, kao i na ugrožene skupine studenata pod čime se podrazumijevaju studenti sa slabijim imovinskim statusom te invaliditetom, a posebno mjesto je dobila i promocija zdravlja kroz razvoj sveučilišnog sporta. (I. Š. K.)

 


 
 
''Budući studenti ušli u tajne tehničkih znanosti'', Novi list, 16. 4. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
  DAN OTVORENIH VRATA


Budući studenti ušli u tajne tehničkih znanosti
 
 
Laboratorijima fakulteta prošlo stotinjak učenika  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Laboratoriji Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer su prvi put otvorili svoja vrata za buduće studente iz Primorsko-goranske i Istarske županije. Pojašnjavajući kako je Dan otvorenih vrata Tehničkog fakulteta organiziran za učenike trećih razreda srednjih škola koji će naredne godine birati ustanovu na kojoj će nastaviti svoje školovanje, pomoćnik dekana prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je cilj manifestacije koja je okupila stotinjak učenika iz tehničkih škola i gimnazija dviju županija upoznati buduće studente s nastavom na fakultetu.
    – Do sada smo obilazili škole i predstavljali fakultet, a ove godine odlučili smo učenike dovesti na fakultet i upoznati ih s našim laboratorijima, nastavom te im pružiti mogućnost da istraže vlastite interese za tehničke znanosti, kazao je prof. dr. Kranjčević.
    Uz razgledavanje fakulteta srednjoškolci su jučer imali mogućnost i aktivnog sudjelovanja na nastavi.
(I. Š. K.)

 


 
''Pobuna umjetnica i ostale služinčadi'', Novi list, 15. 4. 2014.


»SLUŠKINJE« UZ ZAGREBAČKO GOSTOVANJE PREDSTAVE STUDENTICA RIJEČKOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA »GLUMA, MEDIJI, KULTURA«, KLASA RADE ŠERBEDŽIJE


Pobuna umjetnica i ostale služinčadi


 
Ono što ovu predstavu razlikuje od mnogih srodnih ispitnih produkcija domaćih prostora svakako je drskost njezina četverostrukog »umnažanja« likova sluškinja, kao i ristićevska montaža prizora
 
 
Energetska silovitost – završno okupljanje svih glumica * Foto: M. CZERNY URBAN
Nakon zapaženih izvedbi u opatijskom hotelu »Imperial«, studentice riječkog poslijediplomskog studija »Gluma, mediji, kultura« u klasi Radeta Šerbedžije svoju su završnu ispitnu predstavu Genetovih »Sluškinja« izvele i u konkurentskoj instituciji: secesijskom zdanju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
    Točno u dvadeset sati zazvonilo je zvono za početak izvedbe (što je samo po sebi kuriozitet za zagrebačka kazališta, rutinski navikla kasniti s izvedbom između petnaest i trideset minuta), a publika je raspoređena u četiri odijeljene prostorije. U svakoj od njih su nas kroz okršaje Genetovih protagonistica, Claire i Solange, u parovima dvije po dvije glumice, naizmjence vodile Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger.
    Kostime crnih haljina i bijelih pregača sluškinja (s povremeno poderanim čarapama ili nasumce raskopčanim bluzama) te scenografiju bazične, pomalo istrošene opreme i umjetnog cvijeća improviziranih salonskih prostorija, izradili su studenti kostimografije i scenografije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom Tončija Vladislavića, Barbare Bourek i Lare Badurine. No ono što ovu predstavu razlikuje od mnogih srodnih ispitnih produkcija domaćih prostora svakako je drskost njezina četverostrukog »umnažanja« likova sluškinja, kao i ristićevska montaža prizora.
   
Gorka pitanja

Premda režiju potpisuje četrdesetogodišnji Staša Zurovac (uz suradnju Lenke Udovički), kompozicijski jezik predstave podsjeća na ono najbolje od osamdesetih godina prošlog stoljeća: prepoznatljivo ristićevsko prisvajanje višestrukih, paralelnih i neočekivano sučeljenih prizorišta izvedbe, uz energetsku silovitost glumica te percepcijski »prljavu« ili namjerno nestandardiziranu kontrolu gledateljskog pogleda. Svakih deset minuta, ponovno na zvuk zvona koji povezuje sva prizorišta, u funkcije likova Claire i Solange uskače novi par glumica, nastavljajući na mjestu gdje su se prethodne zaustavile. Pojavljivanje i nestajanje glumačkih glasova postiže pomalo hipnotički, snoviti dojam, u kojem se scena stalno iznova integrira i dezintegrira, cjelovitost mnogo više zadržavajući u akustičkom, negoli u vizulanom polju događaja.
    Iznova i iznova, Zurovčeve »Sluškinje« postavljaju pitanje zašto se krug očajničke pobune ne može zatvoriti i omeđiti na samo dvije protagonistice, već neprestano obuhvaća nove gladijatorske parove. I tko su točno te »Sluškinje«?! Sve suvremene građanke, supruge i »kućne pomoćnice« velikog zatvora državne uprave? Ili su pred nama parovi profesionalno degradiranih umjetnica, glumica, toliko često javno tretiranih kao da je u pitanju neka vrsta profesionalnih gejši? I kome će točno ove junakinje služiti nakon što ponosno ponesu svoju novostečenu glumačku diplomu? Isplativoj estradi ili neisplativoj umjetnosti? Ima li za njih mjesta u ionako gusto naseljenom prostoru diplomiranih tragača za kazališnim specijalizacijama?
    Nesumnjivo, relevantna i nadasve gorka pitanja. Hrabro je što ih Šerbedžijina klasa postavlja bez ikakva uljepšavanja, gotovo surovom izravnošću.
    Jer glumac se zbilja mora baviti svojom milenijskom krizom identiteta, svojom zatvorenom kutijom Shakespeareovih, Diderotovih i Genetovih zrcala. Samomržnja junakinja koje prema sebi samoj sijevaju užarenim pogledom (dok se s ogledala cijedi njihova vlastita pljuvačka) ne ostavlja mjesta prevratničkom entuzijazmu. Rekla bih da su politička pitanja ovdje jasnije artikulirana od intimnih. Upitno je postoji li uopće intimnost ovih serijski proizvedenih očajnica.
   
Oklijevanje oko zločina

Recimo, stoga, nešto i o nedostacima izvedbe: riječke glumice prelako ulaze u jaku egzaltaciju i predugo istrajavaju na gotovo identičnoj emocionalnoj intonaciji olujne ogorčenosti. Stječe se dojam da bi svaka od njih zbilja bez problema mogla postati »čuvena zlotvorka«, protestna performerica ili teroristkinja – toliko je snažna njihova potreba da projure preko praga društvenih konvencija, kroz čisto crveno svjetlo očekivane samokontrole.
    U Genetovom tekstu, međutim, ni Claire ni Solange nisu u stanju preuzeti na sebe efikasnost jednog Macbetha. Drama se sastoji upravo u oklijevaju oko umorstva, a ne u odlučnosti da ga sprovedu. Sestrice se »samo igraju« revolucije, posve svjesne kamo vodi brutalni čin ubojstva gazdarice. Zbog toga je najveća kvaliteta Zurovčeve predstave završno okupljanje svih glumica, njihov izlazak iz odijeljenih i zatvorenih prostora u širom raskriljene prozore i vrata velike dvorane Akademije dramske umjetnosti, gdje se tijela svih sluškinja vješto spajaju najprije u zajednički tableau vivant ili živu sliku (s tek jednom iskrenutom nogom koja prijeteći viri ispod stolnjaka), a zatim polako prelaze u veliku korsku pjesmu kolektivnog samoubojstva, okončanu Bellinijevom arijom »Casta diva« iz opere »Norma«.
    Zbilja, umjesto da se okrene prema gospodarima, nasilje se još jednom, sada razornom jačinom, vraća prema najslabijima. Što je nesumnjivo porazna, ali i točna slika današnje radničke, baš kao i današnje stvaralačke klase. Zvono zaglušujuće snažno zvoni na uzbunu, no nitko ga od uprave i dalje nije u stanju čuti. Kako stvari stoje, uskoro će političke funkcije upravljati praznim prostorima, u kojima više neće biti nikakvog »ansambla«, nikakvog naroda i nikakvih službenika. I vlast će čekati i čekati na svoj čaj, kako bi rekao Genet, ali ni čaja neće biti. Samo praznina i tišina kao rezultat dugotrajne, dobro uvježbane hrvatske nagluhosti, u kojoj čovjek na vlasti uporno odbija saslušati i uvažiti stradanje potplaćenih i gladnih »Sluškinja«.

Nataša GOVEDIĆ


 


 
''Dobri projekti mogu nastati malim ili nikakvim novcem'', Novi list, 14. 4. 2014.
 

OSKAROVKA
LINDA VAN TULDEN, ODRŽALA PREDAVANJE RIJEČKIM STUDENTIMA


Dobri projekti mogu nastati malim ili nikakvim novcem


 
Zapravo, sad je vrijeme za osnivanje produkcijskih odsjeka na umjetničkim fakultetima – treba misliti unaprijed i educirati nove generacije producenata koji neće samo čekati sredstva iz državnih fondova, već će biti spremni uhvatiti se u koštac s problemom financiranja na drugačiji način
 
 
Govorim o novcu,ali i kako biti nezavisan bez novaca – Linda Van Tulden * Foto: S. JEŽINAKako danas, u teškim vremenima, raditi kulturne projekte izvan institucija koje financira javni ili privatni kapital? Zašto u Europi iza svakog velikog kulturnog projekta stoji država? Kako raditi umjetničke filmove ili kazališne predstave s niskim ili nikakvim budžetom? Je li Oscar rezerviran samo za velika filmska studija s golemom novčanom podrškom?
    Na ova i mnoga druga pitanja, pokušala je u svom predavanju na riječkom Sveučilištu odgovoriti belgijska producentica Linda Van Tulden, koja za sobom ima gotovo četrdesetogodišnje iskustvo u produkciji najrazličitijih kulturnih projekata – od filma, preko kazališta do izložaba. Trenutno, njen projekt »European Citizen Campus« koji već dvije godine razvija u suradnji sa šest sveučilišta i visokih škola (iz Belgije, Italije, Luxemburga, Francuske, Njemačke i Portugala) ulazi u fazu finalne realizacije. Ovog ljeta će polaznici radionica, koji su (uz potporu EACEA) dvije godine radili s vrhunskim umjetnicima, realizirati vlastite umjetničke projekte, što je ciljani rezultat. Što očekuje od »Europskog građanskog kampusa« i odakle ideja za projekt – pitamo Lindu Van Tulden, s kojom razgovaramo prigodom njena boravka u Rijeci:
   
Novi načini komunikacije

– Unutar projekata pod zajedničkim nazivom »Kretaivna Europa«, ima prostora za različite akcije, pogotovo udruživanjem snaga iz različitih zemalja. Sveučilišta su uključena jer imaju sredstva (iz Erazmusa ili Bolonjskog procesa edukacije), a imaju i kulturne obaveze, što znači da traže umjetnike koje će uključiti u projekte s područja kulture. Izabrali smo dva umjetnika s velikim biografijama, koji su dvije godine radili sa studentima i polaznicima škola (ne samo umjetničkih, nego svih usmjerenja) – polaznici su putovali na njihove radionice, boravili u različitim zemljama, upoznavali i surađivali s pripadnicima istih interesnih grupa, a sada se nalaze pred realizacijom vlastitih radova.
    Što očekujem?
    Teško je reći, ali nadam se visokim rezultatima na mnogim poljima koja su uključena u radionice. U najmanju ruku, očekujem da će slijediti nove načine komunikacije i da će to biti platforma za dobru suradnju među studentima na novim projektima u budućnosti.
    Koja je dobrobit za sveučilišta iz ulaganja u kulturne projekte?
    – Postoji važan razlog zbog kojeg se sveučilišta priključuju ovim projektima a to je njihova sloboda, koja se iz godine u godinu ograničava od strane privrede i industrije. Zahtjevi za edukacijom specijaliziranih kadrova, koji u potpunosti odgovaraju potrebama tržišta rada, sužavaju platformu učenja i sputavaju sveučilišta, oduzimaju im mogućnosti kreacije u obrazovnom procesu, a studentima mogućnost izbora unutar studija koji su inicijalno odabrali. Ulaganjem u kulturne projekte sveučilišta pružaju svojim studentima uvid u drugu stranu sfere rada, istovremeno se nadajući da će s tim spoznajama očvrsnuti ne samo edukacijski proces, već da će i sami biti otporniji na škove koji ih čekaju na tržištu rada nakon diplome.
   
Entuzijastični mladi umjetnici

Imali Vaš dolazak u Rijeku veze i s kulturnim projektima kojima ste na čelu a tiču se europskih sveučilišta?
    – Dakako. Ovdje sam s ciljem da taj proces prenesem na ovdašnje studente, prvenstveno polaznike studija »Gluma i mediji« Rade Šerbedžije i da ih uključim u buduće europske projekte.
    Na »zapadu« smo mi stariji, ali i mladi ljudi – zabrinuti za budućnost, koja izgleda vrlo neizvjesno. Ovdje, uvjetno rečeno »na istoku«, mladi su ljudi u sferi umjetnosti mnogo entuzijastičniji, pokretljiviji i mnogo više željni udruživanja snaga na projektima – spremni su više riskirati nego zapadnjačka mladež, a tu vidim smisao uključivanja takvih snaga u projekte kojima se bavim.
    Zapravo, sad je vrijeme za osnivanje produkcijskih odsjeka na umjetničkim fakultetima, treba misliti unaprijed i educirati nove generacije producenata koji neće samo čekati sredstva iz državnih fondova, već će biti spremni uhvatiti se u koštac s problemom financiranja na drugačiji način.
    Otkuda takav interes za ovo podneblje s Vaše strane?
    – S ocem, koji je bio farmaceut po profesiji, svakog sam ljeta putovala diljem bivše Jugoslavije. Našim smo automobilom obišli sve bivše republike, vozili se danima lošim cestama, ali upoznali divne ljude. Od tada se stalno vraćam u ove krajeve, volim sve narode bivše Jugoslavije, jer su to dobri ljudi, a među njima je mnogo umjetnika koji sjajno pričaju svoje priče. Zato su i vaši filmovi drugačiji od europskih! Bila sam sretna kad kad sam se našla na jednom snimanju filma, 1998.godine, u Makedoniji. Bilo je glumaca i filmskih suradnika iz čitave bivše Jugoslavije i sve je izvrsno funkcioniralo – svatko je dao svoj doprinos projektu, na najbolji mogući način. Tako udružena kreativnost ljudi različita podrijetla i kultura – daje najbolje rezultate na umjetničkom polju.
   
Grčka tragedija

Bili ste producent ili ko-producent na mnogim filmskim niskobudžetnim projektima, a dobitnica ste Oscara (1986.godine) za produkciju kratkog animiranog filma »Grčka tragedija«.
    – To je jedno od iskustava koja su ušla u priču. Moj konkurent za Oscara bio je John Lassiter i »LuxoJr.« – on je razvio Pixar Movies, danas integrirane u Walt Disney Company, zajedno sa studijom »Marvel« i uskoro »Lucasfilm«. Dakle, radi se o kompaniji koja je prošle godine prijavila više od 6 milijardi prihoda. Ali Oscar je pripao meni!
    Od 1978.godine producirala sam najčešće filmove, ali i kazališne projekte te izložbe. Sve s malim, niskim ili nikakvim budžetom. No, ti su filmovi u konačnici došli na velike festivale – u Cannes, Berlin, Veneciju... A ja sam jedan od eksperata Europske komisije/EACEA, za razvoj animiranih filmova i serija. Dakle, više od deset godina procjenjujem produkciju i distribuciju europskih animiranih projekata. Dakle, krenula sam drugim putem – nisam osnivala veliki studio, kao Lessiter; bavim se i dalje produkcijom niskobudžetnih projekata, ali imam zadovoljstvo uspjeha na tom polju i to me drži da istrajem, idem dalje.
    Kakve su bile reakcije riječkih studenata na Vaše predavanje? Ima li izgleda da krenu Vašim stopama?
    – Izgledali su vrlo zainteresirani za predavanje, iako je to za njih bila neka vrsta reality-šoka: ja pričam o novcu,ali i kako biti nezavisan bez novaca, otvaram im poglede na nove prostore gdje će sami naći novac i financirati svoje projekte. Moja je misija povezati hrvatske studente s kolegama iz različitih zemalja, potaknuti ih na razmišljanje i traženje novih suradnika. To ne samo što je moguće, već u konačnici može dovesti projekt dalje nego se uopće mislilo.

Svjetlana HRIBAR

 



 

 
''Lučin: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda'', Novi list, 12. 4. 2014.

TRIBINA ULOGA SVEUČILIŠTA U STRATEGIJI RAZVOJA JADRANSKE I JONSKE REGIJE


LUČIN: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda


 
Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, može igrati protiv najboljih

Andrej PETRAK
 
Sudionici okruglog stola u Gradskoj vijećnici  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Europska komisija do kraja ove godine izradit će Strategiju za jadransku i jonsku regiju, koja obuhvaća četiri države članice: Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju, te četiri države Jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, a osnovni ciljevi strategije su poticanje gospodarskog rasta, smanjenje nezaposlenosti te veća gospodarska i socijalna kohezija. Odgovor na pitanje kakva bi trebala biti uloga hrvatskih sveučilišta u poticanju atraktivnosti regije pokušao je dati okrugli stol održan u Gradskoj vijećnici. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić razjasnio je da osnovni smisao europske Strategije za jadransku i jonsku regiju leži u tome da se koordiniraju razvojne politike, postigne dogovor oko razvojnih smjerova, sve kako bi projekti imali veće šanse dobiti europska sredstva.
    Kakvu bi poziciju trebalo zauzimati riječko Sveučilište u ovoj velikoj regiji i što sve treba poduzeti da tu poziciju i zauzme slikovito je objasnio rektor Pero Lučin, koristeći standardne oznake za veličinu odjeće i obuće od XS do XXL. Sveučilište Cambridge označio je oznakom XXL, kao sveučilište koje može jako puno znanja prebaciti svake godine u zajednicu i industriju. Sveučilište u Rijeci na ovoj ljestvici, prema Lučinovim riječima, zauzima poziciju negdje između S i M, uz namjeru da se ubrzo podigne prema M. 
   
Pametna specijalizacija

– Deset do petnaest posto svjetskih sveučilišta u stanju je raditi masovan transfer tehnologije u zajednicu i industriju. Naše Sveučilište trenutno zauzima 1.100
Ideju prvi prepoznali gradovi 
    
    Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da su ideju za širenje suradnje po pitanju razvoja u ovoj regiji prvi prepoznali gradovi, koji su se još 1999. godine udružili u Udrugu jadransko-jonskih gradova.
    – O važnosti jadransko-jonske regije najbolje govore brojke. Riječ je o području od 450.000 četvornih kilometara, na kojem živi 60 milijuna ljudi. Ulogu sveučilišta u strateškom dokumentu jadranske i jonske regije smatram izuzetno bitnom, jer teško je razmišljati o razvoju, a da se u to ne uključe i sveučilišta, gdje su akumulirana sva znanja, rekao je Obersnel.
mjesto u svijetu po znanstvenoj produkciji. Budući da je u svijetu trenutno oko 20.000 sveučilišta, to ujedno znači da se nalazi u top pet do šest posto. Sasvim dovoljno da možemo razmišljati o pametnoj specijalizaciji, što je uz transformaciju u istraživačko sveučilište glavna postavka nove Strategije Sveučilišta u Rijeci, rekao je Lučin.
    Da bi se to postiglo potrebno je, kaže rektor, investirati u ljude, ojačati infrastrukturu, pozvati istraživače... A sve to, rekao je Lučin, riječko Sveučilište u proteklih deset godina i radi.
    – Došlo nam je 60 istraživača iz inozemstva, prvi smo u Hrvatskoj povukli 24 milijuna eura za razvoj znanstvene infrastrukture u Kampusu, gdje smo se opredijelili za razvoj biotehnologije, proizvodnje lijekova, mikro i nano tehnologije, te napredne informatike. Zajedno s Institutom Ruđer Bošković prijavili smo projekt za nabavu napredne opreme, fokusirane na biotehnologiju, konkretnije proizvodnju hrane. Interno smo ovaj projekt popularno nazvali »Uzgoj lososa u Sjevernom Jadranu«. Odmičemo i s projektom Centra za translacijsku medicinu, koji bi služio kao potpora razvoju zdravstvene industrije i sveučilišne bolnice. Dobili smo milijun eura za projektnu dokumentaciju i pripremamo se za izgradnju zgrade, nabrojio je rektor.
   
Trčati sve brže i brže

Sve to, zaključuje rektor, ipak nije dovoljno.
    – Potrebno je trčati sve brže i brže, i postići, ako je moguće, da svi trčimo u istom smjeru. Jedini je to način da preživimo i zauzmemo svoju poziciju, poručio je rektor.
    Kako bi riječko Sveučilište dostiglo Lučinovu »veličinu« L, trebalo bi biti duplo veće po broju ljudi i još puno puta veće po znanstvenoj produkciji. Kao ilustraciju, rektor je spomenuo Sveučilište u Manchesteru, nazvavši ga »Manchester Unitedom«, jer je nastalo ujedinjavanjem više manjih sveučilišta s gradskog područja.
    – Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, uz pametnu organizaciju, može igrati protiv najboljih. Smatramo da to možemo i mi na riječkom Sveučilištu. Naše Sveučilište ubrzano se mijenja, ali još nedovoljno da odgovori na izazove pametne specijalizacije. Na Sveučilištu je puno onih koji misle da se treba mijenjati i koji su se spremni mijenjati. Zato mislim da imamo šanse, zaključio je rektor.


 


 
''Doktorirala Nives Radošević Quadranti'', Novi list, 10. 4. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Nives Radošević Quadranti
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Utjecaj edukacijskih mjera na izvanbolničku i bolničku potrošnju antimikrobnih lijekova« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane klinička farmakologija s toksikologijom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Nives Radošević Quadranti. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Jasenka Mršić Pelčić, prof. dr. Igor Francetić, prof. dr. Maja Abram i prof. dr. Vera Vlahović Palčevski. (I. Š. K.)

 



 
''Tomislav Rukavina od 1. listopada dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci'', Novi list, 9. 4. 2014.


FAKULTETSKO VIJEĆE  IZABRAN NOVI ČELNIK NAJSTARIJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE U RIJECI

 
Tomislav Rukavina od 1. listopada
dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci


 
Dosadašnji pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju izabran je u drugom krugu izbora u kojem je dobio 64, a njegova protukandidatkinja Dragica Bobinac 41 glas. U prvom krugu ispao je Dinko Vitezić. Rukavina će na funkciji dekana zamijeniti Alana Šustića

Barbara ČALUŠIĆ
 
Nastavni proces, istraživanja i suradnja  u središtu programa novog dekana  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Dosadašnji pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Tomislav Rukavina novi je dekan ovog fakulteta koji će tu dužnost obnašati u predstojeće tri godine počevši od 1. listopada. O njegovom izboru jučer je nakon drugog kruga glasovanja odlučilo Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta s većinom od 64 glasova. Rukavina će na funkciji dekana zamijeniti još uvijek aktualnog dekana prof. dr. Alana Šustića koji se nalazi pri kraju svog drugog mandata.
    Osim Rukavine kandidati za mjesto dekana riječkog Medicinskog fakulteta bili su još prof. dr. Dragica Bobinac, pročelnica Zavoda za anatomiju i prof. dr. Dinko Vitezić sa Zavoda za farmakologiju. U prvom krugu Rukavina je dobio 49 glasova od ukupno 106 članova Fakultetskog vijeća dok je Bobinac dobila 29 glasova, a Vitezić 28. U drugom krugu novoizabranom dekanu pripala su 64 glasa, a njegovoj protukanidatkinji 41 glas dok je jedan listić bio nevažeći. 
   

Unaprijediti nastavu

U desetak stranica njegovog programa rada dotaknuo se nastavnog procesa, istraživanja, suradnje i poslovanja fakulteta. Tako, nastavu koja predstavlja temeljnu djelatnost Medicinskog fakulteta, prema njegovom mišljenju, treba značajno promijeniti.
    »Svojim višegodišnjim iskustvom u nastavnom procesu, držim da postojeći nastavni proces, unatoč velikim naporima svih koji u njemu sudjeluju, nije na zadovoljavajućoj razini. Smatram da o tome treba provesti široku raspravu i na Fakultetskom vijeću i na svim ustrojbenim jedinicama, te među studentima kako bismo definirali koji su nedostaci postojećeg modela nastave i kako bismo u što kraće vrijeme došli do zajedničkih, konstruktivnih zaključaka koji bi vodili unapređenju nastave u cjelini.«, ističe Rukavina u svom programu.
    Kad je riječ o znanstveno-istraživačkom segmentu fakulteta, Rukavina smatra da se Medicinski fakultet u domaćem i međunarodnom okruženju treba nastaviti profilirati kao sastavnica koja se želi razvijati u okviru istraživačkog Sveučilišta. Prva aktivnost na koju želi potaknuti je kreiranje baze postojećih i prošlih istraživanja koja bi trebala predstaviti aktualne znanstvene interese. Uvid u bazu bio bi omogućen svima koji žele surađivati u skladu s mogućnosti koje na Fakultetu postoje, a to bi trebao biti poticaj da sličnu baza kreira i Sveučilište što bi omogućilo suradnju i s ostalim postojećim istraživačkim grupama. Time će se olakšati međusobna komunikacija osobito među istraživačima s klinike i pretklinike dok će intenziviranje suradnje između kliničara i pretkliničara predstavljati jedan od prioritetnih zadataka narednog mandatnog razdoblja. 
   

Stručne usluge

»Kroz ovakvo umrežavanje znanstvenika, zasigurno će doći i do povećanja znanstvene produkcije, povećanja broja relevantnih istraživačkih grupa i istraživanja, što će rezultirati većom prepoznatljivošću Fakulteta u široj znanstvenoj zajednici. Na osnovu povećanja prepoznatljivosti zasigurno ćemo postati zanimljivi kao partnerska instituc
Diplomirao 1987. godine     
    
    Tomislav Rukavina riječki je Medicinski fakultet završio 1987. godine, a na njemu je zaposlen od 1988. godine. Od 2000. do rujna 2003. godine obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a od 2003. dužnost pomoćnika ravnatelja za opće poslove Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Izvanredni profesor na riječkom Medicinskom fakultetu postaje 2003. godine. U njegovom životopisu stoji da mu je 2007. godine odobrena specijalizacija iz epidemiologije, a specijalistički ispit položio je 2010. godine. Od 2007. godine obnaša dužnost pročelnika Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Redoviti profesor postaje 2010. godine, a godinu kasnije ponovo postaje prodekan za poslovne odnose Medicinskog fakulteta u Rijeci. 

Projekt nove bolnice 
    
    Rukavina se u svom programu dotaknuo i nove bolnice te obećaje da će njegova uprava ustrajno nastojati na svim relevantnim mjestima upozoravati i ukazivati na neodrživo stanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
    – Ni kao dekan Fakulteta, ni kao stanovnik Rijeke neću se pomiriti s činjenicom da naši studenti neće imati primjerene standarde edukacije, da će naši pacijenti tražiti bolju uslugu u drugim sredinama, te da će naši najbolji stručnjaci i znanstvenici biti prisiljeni napuštati Rijeku. U tom ću smislu nastojati iskoristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi se projekt izgradnje nove bolnice pomaknuo s mrtve točke, kaže Rukavina.
ija i drugim srodnim institucijama u međunarodnom okruženju što će pozitivno djelovati i na intenziviranje znanstvene djelatnosti, ali i na povećanje budžeta Fakulteta koji će biti usmjeren na istraživanja, te povećanje udjela vlastitih prihoda u financiranju djelatnosti Fakulteta.«, piše Rukavina u svom programu.
    U njegovom mandatu Medicinski fakultet trebao bi nuditi i stručne usluge za koje je registriran na Trgovačkom sudu. Radi se o novim zdravstvenim usluga koje su potrebne lokalnom zdravstvenom sustavu, a koje su trenutno nedostajuće. Ovo širenje područja rada fakulteta Rukavina vidi kao poželjan izvor prihoda neophodan za unaprjeđenje fakulteta. Medicinski fakultet u Rijeci trebao bi uspostaviti suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ne bi li postao ugovorna ustanova.
    »Međutim, paletu zdravstvenih stručnih usluga Fakulteta ponudit ćemo i drugim osiguravajućim kućama, ali i širem tržištu zdravstva u regiji.«, dodaje Rukavina.
    U njegovom mandatu predstoji širenje mreže novih partnerskih institucija u jugoistočno-europskoj regiji poput Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije kroz razmjenu studenata, nastavnika, službi i iskustava, dogovaranje zajedničkih projekata, kao i predstavljanje programa Medicinskog fakulteta na sveučilištima-partnerima.
    Ipak jedan od najznačajnijih zadataka nove uprave, kako najavljuje Rukavina, bit će sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s najmlađim fakultetom riječkog Sveučilišta, Fakultetom zdravstvenih studija čime bi se regulirali međusobni odnosi dvaju fakulteta, a odnosili bi se na kadrovska, materijalna, prostorna i nastavna pitanja.

 


 
''Tjedan zbližavanja sa znanošću'', Novi list, 8. 4. 2014.
 

12. FESTIVAL ZNANOSTI
SVEČANO OTVORENJE


Tjedan zbližavanja sa znanošću


 
U realizaciji cjelotjedne manifestacije koja je ove godine posvećena temi valova sudjeluje gotovo 40 institucija i udruga
 
 
S otvorenja Festivala znanosti u Gradskoj vijećnici  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Ukupno 107 događanja na 28 lokacija, od čega 43 događanja u Sveučilišnom kampusu gdje će se održati 11 predavanja – samo je dio bogate ponude ovogodišnjeg dvanaestog po redu Festivala znanosti koji je jučer svečano otvoren u Gradskoj vijećnici. Naglašavajući kako u realizaciji cjelotjedne manifestacije koja je ove godine posvećena temi valova sudjeluje gotovo 40 institucija i udruga, predsjednica organizacijskog odbora Festivala prof. dr. Vedrana Mikulić Crnković u nizu događanja posebno je istaknula dvije izložbe, a riječ je o izložbi »Očima znanstvenika« koja je postavljena uz podršku Akademije znanosti Republike Češke u restoranu Kampus Studentskoga centra te će je danas u 10 sati otvoriti češki veleposlanik Martin Košatka. Druga izložba, dodala je prof. dr. Mikulić Crnković, izložba je »Wildlife Photographer of the Year« Prirodoslovnog muzeja iz Londona u organizaciji British Councila i Prirodoslovnog muzeja Rijeka, a bit će otvorena također danas u 16 sati na Građevinskom fakultetu.
    Nova kvaliteta ovogodišnjeg Festivala, prema ocjeni prorektorice za studije i studente prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, uključivanje je cjelokupne odgojno-obrazovne vertikale u Festival, jer prvi put u događanja uključeni su i dječji vrtići.
    – Mislila sam da su s godinama sve bitne i ključne teme kroz Festival znanosti iscrpljene, a onda sam se ponovo iznenadila s ovogodišnjom temom. S godinama Festival znanosti dobio je i dozu aktivizma, jer u ovo doba krize promocija prirodnih znanosti bitnija je nego ikada. Na Zavodu za zapošljavanje gotovo nema nezaposlenih prirodne struke, kazala je prorektorica.
    S činjenicom da je promocija znanosti na popularan i razumljiv način među najmlađim sugrađanima izuzetno važna složio se i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je otvarajući Festival također posebno apostrofirao ovogodišnju novost uključivanja predškolaca u događanja.
    – Ovakav način prezentiranja znanosti poticajan je za mlade ljude koji se nalaze pred izborom zanimanja, a podaci pokazuju da upravo prirodne znanosti garantiraju brzo zapošljavanje, istaknuo je Obersnel.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 


 
''Riječki fakulteti upisat će 85 studenata više'', Novi list, 5. 4. 2014.


SVEUČILIŠTE NA DIPLOMSKE STUDIJE NAJESEN ĆE KRENUTI 2.541 STUDENT


Riječki fakulteti upisat će 85 studenata više


 
Odlukom Senata za sljedeću akademsku godinu povećane su upisne kvote na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom, Medicinskom i Ekonomskom fakultetu
 
 
Sveučilište u Rijeci za sljedeću akademsku godinu povećalo upisnu kvotu – KampusRIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na diplomske studije upisati 2.541 studenta, što je 85 studenata više nego lani. Pojašnjavajući kako je upisna kvota povećana na nekolicini sastavnica gdje su to kapaciteti omogućavali prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je strateški stav Sveučilišta da postepeno povećava kvote na diplomskim studijima, ali posebice na onim studijskim programima koji bi bili zanimljiviji studentima i prilagođeniji potrebama društva i tržišta rada. Tako su odlukom Senata ove godine povećane upisne kvote na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom fakultetu, Medicinskom te Ekonomskom fakultetu.
    Od ukupnog broja upisnih mjesta na diplomskim studijima najviše se mjesta planira ustupiti redovnim studentima (1.757), dok izvanredni studenti mogu računati na 715, a strani studenti na 69 mjesta. U ukupnoj upisnoj kvoti s najvećim brojem upisnih mjesta participira Filozofski fakultet koji planira upisati
Iznimke
   
    Akademija primijenjenih umjetnosti gotovo cijelu svoju upisnu kvotu od 68 mjesta ustupit će redovnim studentima. Osim četiri mjesta za strane studente, sva ostala popunit će redovni studenti, za razliku od Učiteljskog fakulteta koji će cijelu svoju upisnu kvotu od 40 mjesta ustupiti izvanrednim studentima.
572 studenta, od čega njih 488 u statusu redovnog studenta, 70 izvanrednih te 14 stranaca. S planiranih 435 upisnih mjesta slijedi Ekonomski fakultet koji je za razliku od Filozofskog daleko veći dio upisne kvote odlučio ustupiti izvanrednim studentima. Naime, 250 upisnih mjesta namijenjeno je izvanrednim studentima, dok redovni studenti mogu računati na 180, a strani studenti na osam mjesta. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu svoju je upisnu kvotu od 355 mjesta odlučio ravnomjerno raspodijeliti između redovnih i izvanrednih studenata pa će tako obje kategorije dobiti po 175 upisnih mjesta, dok je pet mjesta namijenjeno strancima. Sa svega nekoliko upisnih mjesta manje slijedi Tehnički fakultet čija upisna kvota iznosi 343 mjesta, od čega su gotovo sva namijenjena redovnim studentima, osim osam mjesta koja su rezervirana za strane studente. Pomorski je fakultet u svojoj upisnoj kvoti od 295 mjesta veći dio također namijenio redovnim studentima, koje čeka 210 mjesta, dok izvanredni studenti mogu računati na 70, a strani na 15 mjesta.
    Medicinski fakultet primit će 113 studenata, od čega njih 80 na izvanrednom, a 30 na redovnom studiju, dok su stranim studentima namijenjena tri mjesta. Građevinski je fakultet svojih 105 upisnih odlučio rasporediti na način da će 70 mjesta ustupiti redovnim, 30 izvanrednim, a pet stranim studentima.
    Ono što je zajedničko Sveučilišnim odjelima kada je u pitanju upisna kvota jest da svi odjeli svoja mjesta ustupaju isključivo redovnim studentima, osim Odjela za informatiku koji je u svoju upisnu kvotu od 65 mjesta uvrstio i pet mjesta za strane studente. Odjel za biotehnologiju i Odjel za matematiku raspolagat će s po 45 upisnih mjesta za redovne studente, a Odjel za fiziku s 60.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Ovogodišnji festival posvećen valovima'', Novi list, 4. 4. 2014.


FESTIVAL ZNANOSTI  VIŠE OD 100 DOGAĐANJA NA 28 LOKACIJA


Ovogodišnji festival posvećen valovima

 
Svečano otvaranje bit će se 7. travnja u Gradskoj vijećnici, uoči kojeg će se na Korzu napraviti veliki val. Predavanja većinom na Građevinskom fakultetu u Kampusu
 
 
Cilj manifestacije je promocija znanosti među mladim ljudima * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti, koji će se u organizaciji Udruge Zlatni rez održati od 7. do 11. travnja, organizirat će se više od sto događanja na 28 lokacija, od čega 27 javnih predavanja. Naglašavajući da je ulaz na sva događanja besplatan predsjednica Organizacijskog odbora Vedrana Mikulić Crnković na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula kako je glavna tema manifestacije »Valovi«.
    – Festival znanosti ove se godine, osim u Rijeci, održava u još 14 hrvatskih gradova, program uključuje izložbe, radionice i razna predstavljanja. Svečano otvaranje Festivala održat će se 7. travnja u 11 sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, a uoči otvaranja, u 10.30 sati na Korzu napravit će se veliki val. Od ove godine prvi put predavanja će se većinom održavati na Građevinskom fakultetu u Kampusu Trsat, najavila je Mikulić Crnković.
    Posebno izdvajajući predavanja stranih predavača, kao što je predavanje Petera Suhadolca »Potresni valovi u zemlji i moru« te Claudia Batellija o prilagodbi organizama morske obale na utjecaj valova Mikulić Crnković najavila je da će se nakon predavanja u kafe baru Akvarij na Kampusu na rasporedu je ZnaK – znanstveni kafić. U Kampusu će se održati i Otvoreni dan sveučilišnih odjela, a posjetitelji Festivala imat će priliku razgledati i dvije izložbe. Riječ je o izložbi »Očima znanstvenika« koja će biti postavljena uz podršku Akademije znanosti Republike Češke te izložbu »Wildlife Photographer of the Year« Prirodoslovnog muzeja iz L
Više programa za najmlađe
   
    Nakon što je proteklih godina vrlo uspješno organiziran program »Škola za škole«, koji se nastavlja i dalje, ove godine pripremljeno je i niz programa pod zajedničkim nazivom »Vrtići za vrtiće«. Program će se uglavnom odvijati u samim vrtićima, dok će završna prezentacija otvorena za javnost biti održana u Dječjem odjelu Stribor Gradske knjižnice Rijeka. Istovremeno će se u osnovnim i srednjim školama održavati radionice, a na jučeršnjoj su konferenciji za novinare posebno istaknuti programi u Astronomskom centru Rijeka, Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja Rijeka te Muzeju djetinjstva. Svakog dana tijekom trajanja Festivala u sklopu programa »Znanost na Korzu« građani će moći pogledati zanimljive pokuse iz fizike i kemije te matematičke trikove s kartama, a do 11. travnja na Korzu je postavljen i infoštand Festivala na kojem se može dobiti program događanja, koji je dostupan i na web-stranicama Festivala znanosti.
ondona u organizaciji British Councila i Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
    Generalni pokrovitelj manifestacije je Sveučilište u Rijeci, a pokrovitelji su i Grad Rijeka te Primorsko-goranska županija. Sveučilište, prema riječima prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić sufinancira Festival s 80 tisuća kuna. Naglašavajući da je cilj manifestacije promocija znanosti među mladim ljudima i u široj javnosti te popularizacija i prezentiranje znanstvene i istraživačke tradicije riječkog Sveučilišta prorektorica je kazala da se ciljevi Festivala poklapaju s ciljevima Sveučilišta, poput poboljšanja dijaloga između znanstvenika i javnosti radi boljeg razumijevanja, predstavljanja znanstvenika i znanstvenog rada na Sveučilištu ili pak međusobnog povezivanja različitih sastavnica Sveučilišta kroz zajedničke aktivnosti u okviru Festivala. Dodajući da Grad Rijeka od početka postojanja manifestacije financijski i organizacijski podržava Festival savjetnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Marina Peranić Ševeljević kazala je da je ove godine za tu namjenu izdvojeno 15 tisuća kuna iz gradskog proračuna, Grad posebno podržava program u koji se mogu uključiti i osnovnoškolci.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Posao za desetak kadeta i asistenata'', Novi list, 3. 4. 2014.


PRVI UKRCAJ  SPORAZUM POMORSKOG FAKULTETA I SEAFLAG SHIPMANAGEMENTA


Posao za desetak kadeta i asistenata
 

 
 
Predstavnik Seflaga Goran Živković na Pomorskom fakultetu u Rijeci * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Seaflag shipmanagement zaposlit će desetero kadeta i asistenata, diplomanata Pomorskog fakulteta u Rijeci, prema ugovoru o suradnji što su ga potpisali dekan fakulteta prof. Serđo Kos i direktor Seaflagova ureda u Rijeci Goran Živković. Seaflag se, uz zapošljavanje pomoraca, bavi i vođenjem brodova te nizom drugih djelatnosti u pomorstvu, a trenutno, prema Živkovićevim riječima, uz jedanaestero zaposlenih u riječkom uredu, zapošljava i pedesetak pomoraca iz Hrvatske. Ugovorom s Pomorskim fakultetom kompanija je preuzela obavezu zapošljavanja kadeta i asistenata, što je velik korak u rješavanju gorućeg problema diplomanata Pomorskog fakulteta – prvog ukrcaja na brod.
    – Svjesni smo tog problema, o kojemu smo čitali na stranicama Novog lista, te nam je bila želja pomoći u njegovu rješavanju. Kao Riječanin koji je najveći dio svog radnog vijeka proveo u inozemstvu osjećao sam se dužnim učiniti nešto po tom pitanju. Predložio sam ovaj oblik suradnje našem odboru direktora, čiji sam član, prijedlog je prihvaćen, te mi je izuzetno zadovoljstvo što smo u mogućnosti potpisati ovaj ugovor, te zaposliti mlade pomorce od kojih će, vjerujem, dio činiti okosnicu našeg budućeg časničkog kadra. Ovo je prvi korak, vejrujem da ćemo suradnju ubuduće dodatno proširiti, kazao je Živković, najavivši kako će Seaflag, uz zapošljavanje diplomanata, najuspješnije od njih nagraditi i prigodnim poklonom po stjecanju diplome.
    Ugovor sa Seaflagom dodatna je motivacija studentima za postizanje što boljih rezultata u školovanju, smatra dekan Kos, jer osigurava ukrcaj za najuspješnije od osamdesetak diplomanata nautičkog i brodostrojarskog smjera.
    – Slične ugovore već imamo s nekima od najpoznatijih svjetskih brodarskih kompanija, poput Maerska ili CMA CGM-a. Osim mogućnosti ukrcaja na kontejnerske brodove ili LNG carriere, ovime pokrivamo i brodove za prijevoz rasutih tereta. Pritom je važno naglasiti da Pomorski fakultet ne ukrcava pomorce niti se time bavi, ali daje kompanijama preporuke za ukrcaj studenata, na temelju njihova uspjeha u fakultetskom obrazovanju, kazao je Kos.
    Nakon potpisivanja ugovora za studente Pomorskog fakulteta održana je prezentacija Seaflag shipmanagementa i mogućnosti zapošljavanja, kako na brodovima kojima komopanija upravlja, tako i u riječkom uredu tvrtke.

M.GLAVAN

 

 


 
''Ponavljačima na prvoj godini puna školarina'', Novi list, 2. 4. 2014.


SENAT  USKLAĐIVANJE MODELA FINANCIRANJA NA SVEUČILIŠTU

 
Ponavljačima na prvoj godini puna školarina

 
Time se ispravlja nelogičnost da studenti koji ostvare 30 ECTS-a plaćaju punu participaciju za drugu godinu studiranja, a oni koji su ostvarivali daleko manje bodova, ali su promijenili fakultet plaćaju samo pola

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Što se tiče visine participacije, Sveučilište u Rijeci i dalje je socijalno osjetljivo  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Od naredne akademske godine svi studenti koji ponovo budu upisivali prvu godinu studija plaćat će punu participaciju školarine, a ne polovinu kao do sada. Odluka je to Senata Sveučilišta u Rijeci, a razlog uvođenja promjene za ponavljače, pojašnjava prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, nelogičnost je prema kojoj su studenti koji ostvare 30 ECTS-a ili manje plaćali punu participaciju za drugu godinu studiranja, a oni koji su ostvarivali u pravilu daleko manje ECTS bodova, ali su promijenili fakultet plaćali su samo polovinu. Novom odlukom, dodaje, riječko je Sveučilište uskladilo model financiranja s drugim hrvatskim sveučilištima.
    – Model participacija je ostao u potpunosti identičan prošlogodišnjem, osim u dijelu koji se tiče studenta koji ponovo upisuju prvu godinu studija i koji će od naredne akademske godine plaćati punu participaciju, a ne polovinu kao do sada. Što se tiče visine participacije, napominjem da je Sveučilište u Rijeci i dalje jedno od sveučilišta u Hrvatskoj koje je socijalno osjetljivo i pokušava se prilagoditi društvenoj i ekonomskoj situaciji u kojoj živimo i cijena participacije i ECTS boda je i dalje jedna od najnižih na sveučilištima u Hrvatskoj. Kako se često niža cijena povezuje s nižom kvalitetom, želim posebno istaknuti da niže participacije za studente na Sveučilištu u Rijeci nipošto ne idu na štetu kvalitete obrazovnog procesa. Naprotiv, dodatna se sredstva programskih ugovora za Sveučilište ulažu u razvoj kvalitete poučavanja i standarda studiranja, pojašnjava prorektorica.
    Ta najniža cijena ECTS boda u Hrvatskoj za studije u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti te studiju matematike iznosi 91,67 kuna, dok puni iznos participacije u troškovima studija iznosi 5.500 kuna. Za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti te studij fizike cijena ECTS boda iznosi 122,83 kune, a puna školarina 7.370 kuna. Među najskuplje studije spadaju oni studiji koji se izvode u području biomedicine te zdravstvenih i prirodnih znanosti, osim matematike i fizike za koje cijena ECTS boda iznosi 154 kune. U tu skupinu spadaju i umjetnički studiji, a puni iznos participacije u troškovima studija iznosi 9.240 kuna.

 



 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 8 od 20