Mediji o Sveučilištu
''Na tržište rada prošle godine ''isporučili'' 422 diplomanta'', Novi list, 10. 12. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET U RIJECI
 SVEČANA SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA NAJSTARIJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Na tržište rada prošle godine »isporučili« 422 diplomanta

U protekloj akademskoj godini diplome je dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva, što govori o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja – rekao je dekan prof. dr. Tomislav Rukavina 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Sudionici svečane sjednice Fakultetskog vijeća   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U protekloj akademskoj godini na Medicinskom fakultetu u Rijeci diplomirala su 422 studenta, od čega je diplome dobilo 108 doktora medicine, 36 doktora dentalne medicine i 106 prvostupnika sestrinstva. Na ovaj podatak podsjetio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Tomislav Rukavina, ističući da ove brojke dovoljno govore o načinu na koji ovaj fakultet nastoji pratiti tržište, stvarajući stručnjake iz najdeficitarnijih zanimanja. 
    – Planovi su nam postati visoka školska ustanova priznata u međunarodnom okruženju. Nastojimo uključiti što više studenata u nastavu kroz sustav demonstratura, a posebno mjesto ima naša izdavačka djelatnost u kojoj smo tijekom prošle godine objavili 17 naslova, dok ih je ove godine objavljeno 13. Svi su naslovi prvenstveno udžbenici za naše studente, kazao je Rukavina. Naglasio je dobru opremljenost fakulteta za istraživanja, publikacije znanstvenika u visokoindeksiranim časopisima te broj od oko 150 mladih asistenata i novaka na fakultetu, koji predstavljaju budućnost riječke medicine. 
    
Sveučilišna bolnica

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin iznio je prilično optimistične brojke koje govore o konstantnom rastu riječkog Sveučilišta koje na godišnjoj razini, unatoč krizi, raste od dva do pet posto. 
    – Ove smo godine rasli tri posto, no kad tome dodamo novac Europske unije, taj rast iznosi 25 posto, a toliko ćemo zasigurno rasti i u iduće dvije godine – očekuje Lučin. 
    I ovaj put govornici svečane sjednice dotaknuli su se sveučilišne bolnice. Tako rektor riječkog sveučilišta smatra da svi prisutni na jučerašnjoj svečanoj sjednici trebaju donijeti odluku o formiranju takve ustanove u Rijeci. 
    – Pritom ne mislim na zgradu, već na organiz
Titula najprofesora prof. dr. Ivici Paviću 
    
    Na svečanoj sjednici proglašeni su i najbolji studenti, mladi znanstvenici i profesori fakulteta prema izboru studenata. Titula najboljeg profesora prema izboru studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci ove je godine pripala prof. dr. Ivici Paviću. Najboljom znanstvenicom u temeljnim medicinskim znanostima proglašena je dr. Slađana Bursać sa Zavoda za molekularnu medicinu i biotehnologiju, dok su najboljima u području dentalne medicine i javnog zdravstva proglašene dr. Ivana Mikolašević s Klinike za internu medicinu i dr. Anja Petaros sa Zavoda za sudsku medicinu.
 aciju takve, sveučilišne bolnice – poručio je Lučin, ističući da riječko Sveučilište u ovom trenutku zauzima 1.125. mjesto u svijetu i 468. u Europi, dok je na biomedicinskom području naše Sveučilište na 980. mjestu. 
    – Mislim da možemo ostvariti bolji rezultat. Onog trenutka kad uđemo među prvih 300 u Europi, moći ćemo reći da smo postali istraživački centar – zaključio je Lučin. 
    
Najbolji studenti

Najbolji studenti medicine u prošloj godini su: Gabrijela Pejkić, Igor Rubinić i Krešimir Vido kao studenti prve godine, za najboljeg studenta druge godine proglašen je Juraj Obradović, najbolji na trećoj godini su Ivona Jerković i Matea Tomasić, najbolja studentica četvrte godine je Marija Debelić, dok je najbolja studentica pete godine Mia Prebeg. 
    Najbolji na studiju dentalne medicine u protekloj godini su Aleksandar Pupovac koji je proglašen najboljim studentom prve godine, Nives Žauhar kao najbolja studentica druge godine, priznanje za najboljeg studenta treće godine dobio je Luka Mirković, dok je najbolja studentica četvrte godine Ema Saltović. Najbolji student u preddiplomskom sveučilišnom studiju sanitarnog inženjerstva je Tedi Fućak, dok je na diplomskom studiju sanitarnog inženjerstva najboljom proglašena Anamaria Trbović. 
    Najbolji studenti stručnog studija sestrinstvo su Patricija Jakopović i Šeila Miljković, dok su najbolji studenti fizioterapije Nikolina Buketa i Ivona Brajković. Najbolji studenti medicinsko-laboratorijske dijagnostike su Nives Ražnjević i Dina Ramić. 
    Nagrade su dodijeljene i najboljim diplomiranim studentima pa su tako nagrade dobili Tea Ivanišević kao najbolja diplomirana doktorica medicine, Matko Oguić kao najbolji diplomirani doktor dentalne medicine, Martina Barbarić kao najbolja prvostupnica sanitarnog inženjerstva te Irena Kaligari kao najbolja magistra sanitarnog inženjerstva. Najbolja diplomirana doktorica medicine prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta je Vera Tomas, a najbolji diplomanti stručnih studija su: Ivana Jelinek, Valentina Čalić, Marko Dombi i Ana Mohorić.


 
''O zdravstvu iz ekonomske perspektive'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
PROMOCIJA KNJIGE PLOD DVOGODIŠNJEG RADA STRUČNJAKA EKONOMSKOG INSTITUTA

O zdravstvu iz ekonomske perspektive

Potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je urednica knjige Maja Vehovac

 
 
S predstavljanja knjige »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »O zdravstvu iz ekonomske perspektive« knjiga koja je nastala kao produkt dvogodišnjeg rada tima ekonomista s Ekonomskog instituta, jučer je predstavljena u Rijeci. Knjiga bi trebala poslužiti zdravstvenoj, stručnoj te cjelokupnoj javnosti za bolje razumijevanje ekonomske argumentacije o financiranju zdravstva, zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj potrošnji, pitanjima efikasnosti u zdravstvu, utjecaju percepcija korisnika zdravstvenih usluga na njihovu kvalitetu, kao i važnosti ekonomskih evaluacija u donošenju zdravstvenih odluka. Osim toga, knjiga bi trebala poslužiti i približavanju zdravstvenih studija društvenim znanostima. 
    – Oko 8,5 posto BDP-a otpada na zdravstvo, a kako naš opada, udio zdravstva u BDP-u postaje sve veći. Bez obzira na BDP, potrošnja u zdravstvu će uvijek rasti zbog starenja stanovništva i novih tehnologija u medicini. No, nije cilj rezati potrošnju u zdravstvu, već njome racionalno upravljati, kazala je na jučerašnjem predstavljanju urednica knjige Maja Vehovac. Prema njezinim riječima, povijesno i tradicionalno, o zdravstvu u Hrvatskoj uglavnom raspravljaju stručnjaci medicinske struke te nerijetko svaka komunikacija sa stručnjacima iz drugih znanstvenih područja nailazi na probleme zajedničkog jezika i međusobnog razumijevanja. 
    – Osvrnemo li se na zdravstvo u Hrvatskoj, čini se da zdravstveni sustav već jako dugo živi i djeluje s najavama reformi i njihovog provođenja. Budući da nema jedinstvenog međunarodnog recepta za uspješnu reformu, ona se u svakoj zemlji provodi u okviru nacionalnih ekonomskih mogućnosti i postojećih institucionalnih ograničenja. Prilagođavanje domaćeg zdravstvenog sustava stranim dobrim praksama često ne rezultira jednako uspješnim rješenjima, rekla je Vehovac, podsjećajući da zdravstveni sustav u nas već dugo živi od reforme do reforme čiji se rezultati iz ekonomske perspektive čine dvojbeno uspješnima. Razlog tome, kako je dodala, jest i u činjenici što se reforme često provode bez analiza učinaka reformi, a dokumentacija, ako i postoji, često nije dostupna javnosti, što za javno financiranje tako važne usluge kao što je zdravstvo nije prihvatljiva praksa. (B. Č.)


 
''Monika Rajkovača najbolja studentica'', Novi list, 9. 12. 2014.
 
JUBILEJ DESET GODINA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

Monika Rajkovača najbolja studentica

Nagradu za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti dobila Ivana Šepac, za najbolje umjetničko djeloAleksandra Ana Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Tradicionalna izložba studentskih radova * Foto: M. GRACINRIJEKA » Tradicionalnom izložbom studentskih radova i svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jučer je proslavila svoj prvi jubilej, 10. godišnjicu postojanja. Poput prijašnjih godina u sklopu izložbe koja se održala petu godinu zaredom proglašeni su najuspješniji studenti, a jučer je tu titulu odnijela Monika Rajkovača. Riječ je o nagradi za koju se natječu studenti preddiplomskih i diplomskih studija, s najmanjim prosjekom ocjena 4,0 tijekom studija, a prema prijedlogu nastavnika ove godine predloženo je 27 studenata s 33 izložena studentska rada. Izložba studentskih radova uključuje raznovrsne tehnike i medije od likovnih do primijenjenih i izvedbenih. Osnovna namjena nagrade je da profesori istaknu, stimuliraju i nagrade svoje najbolje studente, a uz nagradu za najboljeg studenta jučer je dodijeljena i nagrada za najbolje djelo iz primijenjenih umjetnosti koju je dobila Ivana Šepac. Nagrada za najbolje umjetničko djelo pripala je pak Aleksandri Ani Buković, a pohvaljeni su i radovi Nise Hrvatin, Dominika Grdića, Dorotee Smrkinić, Josipe Čeliković, Liberte Mišan i Denisa Barbića. 
    Naglašavajući kako su jučerašnja izložba i dodjela nagrada prva u nizu aktivnosti kojima će Akademija ustanova proslaviti 10. rođendan dekan prof. dr. Josip Butković prisjetio se samih početaka rada prve umjetničke sastavnice Sveučilišta koja je prije deset godina imala tek 13 profesora, među kojima nitko nije bio u trajnom zvanju. 
    – Danas imamo toliko samo izvanrednih profesora. Iako smo zadovoljni s onim što smo postigli nikad ne možemo biti do kraja zadovoljni. Pred nama je dug put u formiranju ove ustanove u smislu izučavanja likovnih i primijenjenih umjetnosti te novih medija. Kada smo započeli s radom imali smo jedan diplomski sveučilišni studij, a sada ih imamo tri. U planu je pokretanje i diplomskog studija grafičkog dizajna. To će biti respektabilan studij u ovom dijelu Europe. Za taj studij već imamo osiguran kadar i prostor, a planiramo i osnivanje diplomskih studija scenografije i kostimografije, odnosno svega onoga što se tiče kazališne umjetnosti. Nije isključeno ni pokretanje studija lutkarstva, najavio je dekan. 
    Dodajući kako je fascinantno što sve studenti Akademije mogu, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izrazio je uvjerenje da će studenti te ustanove doprinijeti da Rijeka 2020. godine bude europska prijestolnica kulture.


 
''Pola stoljeća časopisa Medicina Fluminensis'', Novi list, 8. 12. 2014.
 
TRADICIJA DANI MEDICINSKOG FAKULTETA
 
 
RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci tijekom cijelog tjedna organizirat će tradicionalne Dane Medicinskog fakulteta u sklopu čega će se održati niz aktivnosti, od predstavljanja knjiga, tribina, preko studentskih akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi na Korzu, pa do tradicionalne akcije darivanja krvi »Kapi života« te studentske zabave »Krvavica«. U sklopu Dana fakulteta obilježit će se i pola stoljeća redovitog izlaženja časopisa Medicina Fluminensis kojeg je prije pet desetljeća osnovao Zdravstveni centar Rijeka, a posljednjih šest godina časopis nastaje pod uredničkom palicom prof. dr. Saše Ostojića. Riječ je o časopisu koji je nagrađen i nagradom Grada Rijeke
Predstavljanje pet knjiga 
    
    U sklopu obilježavanja Dana Medicinskog fakulteta bit će predstavljeno i pet knjiga i to već prvog dana manifestacije. Knjigu »Dijetoterapija i klinička prehrana« predstavit će Davor Štimac, Željko Krznarić, Darija Vranešić Bender i Maja Obrovac, knjigu »Osnove prevencije karijesa i parodontnih bolesti« predstavit će Danka Bakarčić i Nataša Ivančić Jokić, dok će knjigu »Gnatologija« predstaviti Vatka Lajnert i Renata Gržić. »Ortodonski priručnik« predstavit će Stjepan Špalj a knjigu »Oralno zdravlje – uvjet za opće zdravlje« Sonja Pezelj-Ribarić. Dio manifestacije bit će posvećen i tribinama, među kojima je i tribina riječke podružnice Akademije medicinskih znanosti.
 
 , a prema riječima prof. dr. Ostojića cilj je Medicine Fluminensis informiranje i poučavanje, osiguravanjem i unapređivanjem kvalitetnih, izvornih i zanimljivih stručnih i znanstvenih informacija koje pridonose usavršavanju struke. 
    – Poticaj je to kliničarima da s nama podijele specijalističko znanje i iskustvo, liječnicima primarne zdravstvene zaštite da ukažu na posebno važnu ulogu preventivne medicine, kao i istraživačkim ustanovama i bazičnim znanstvenicima da prikažu svoja istraživanja, s naglaskom na mogućoj primjenjivosti. Glasilo je i centar edukacije studenata diplomskih i poslijediplomskih studija, časopis koji dopunjuje i proširuje nastavno gradivo i u kojem se mladi znanstveni istraživači prvi put susreću s metodologijom pisanja i objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka na materinjem jeziku, prema međunarodnim standardima, kaže Ostojić. 
    Unatrag šest godina broj otisnutih primjeraka po pojedinom broju glasila podignut je na 1.500, dok je broj stranica povećan sa 60 na prosječno 120 i više stranica velikog formata, a u isto je vrijeme časopis primljen na Portal znanstvenih časopisa Hrvatske (HRČAK). O kvaliteti časopisa svjedoče i brojčani podaci koji govore da je u proteklih šest godina zabilježeno više od 477 tisuća posjeta digitalnom izdanju glasila, s više od 311 tisuća preuzimanja članaka na korisnička računala.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Još jedna generacija inženjera'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
TEHNIČKI FAKULTET PROMOVIRANI MAGISTRI I PRVOSTUPNICI INŽENJERI
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara i prvostupnika inženjera, a čestitajući novim diplomantima dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako je Tehnički fakultet ustanova na kojoj se školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata. 
    Svečanom promocijom i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su Dalibor Zekanović, Dino Đorić, Ivan Kalogjera, Mario Pintarić, Sanjin Šimić, Karlo Matković, Valentina Mužul, Toni Sabalić, Mauricio Šestan, Alen Kolenko, Leo Vidučić, Marko Jukić, Ivo Katnić, Dino Kosić, Jelena Križanović, Paolo Lukež, Renato Međeral, Vanja Seršić, Ivan Staver, David Šemiga, Danijel Bertović, Andrej Borić, Patrik Drndić, Andrea Kitić, Lovro Kustić, Ivan Oplanić, Sara Puhalo, Tibor Šimunčić, Alen Udović, Ivana Vuković, Sven Salaić, Luka Banić, Luka Sironić i Luka Šimić. Završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli su Dario Maretić, Bruno Pećar, Natalija Vitali, Majda Zekan, Marko Babić, Ermin Bešić, Fran Bujan, Tomislav Čerina, Petra Radolović i Kristijan Valečić. 
    Završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su Manuel Belić, Stefano Škrgat, Aris Terlević, Vanja Žagar, Dalibor Mavrić, David Oštrić, Denis Valenčić, Antonio Dundović i Vjekoslav Valenčić. Zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekao je Željko Marijanović, a zvanje prvostupnik elektrotehnike stekli su Franislav Grgić, Mateo Gržetić, Nikola Gušćić, Denis Benčić, Paolo Dobran, Nino Bratović, Danijel Host, Nikola Juraić, Mario Sirotić, Mateo Prenc, Antonio Vale, Danijel Milošević i Elvis Ponjević.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Prikupljeno 70 tisuća kuna'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
AUKCIJA
 
 
RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci i Metis d.d. drugu godinu zaredom organizirali su humanitarnu aukciju slika na kojoj je prikupljeno 70 tisuća kuna, a cjelokupan će se iznos donirati Dječjem domu Ivana Brlić Mažuranić, Centru za rehabilitaciju Rijeka i Domu za psihički bolesne odrasle osobe Turnić. Humanitarna aukcija prošle je godine organizirana prvi put, a tada je za potrebe Centra za rehabilitaciju prikupljeno 80 tisuća kuna. (I.Š.K.)


 
''Novi učitelji i odgajatelji'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
PROMOCIJA UČITELJSKI FAKULTET
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je održao trinaestu promociju studenata, a to je prema ocjeni dekanice prof. dr. Jasne Krstović svjedočanstvo o postojanosti, tradiciji i uspješnosti fakulteta. Poručujući studentima kako je jučerašnji dan njihov, jer im se svečanim činom odaje priznanje velikom životnom uspjehu dekanica je istaknula i da je svečanost dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kojem žive i rade, donose rezultate kojima se svi mogu ponositi. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili su Bernarda Baković, Ana Demaria, Andrea Deželjin, Mirjana Duras Komparić, Maja Hržić Zvardon, Paula Kučan, Zdenka Lorencin Detoffi, Dubravka Lulić, Valentina Malinarić, Bogdana Marojević, Manuela Milohanić, Kristina Mlinarić, Gabrijela Močibob, Tea Nimac, Danijela Nurkić, Sara Paulišić, Suzana Peša Vučković, Silvano Petz, Sara Pičuljan, Elma Polanec, Unita Precetti, Maja Pribanić, Jasmina Puž, Helena Skender, Suzana Srića, Ivana Šekulja, Margareta Šporčić Škrobonja, Marica Tadić i Danijela Zandel Jajčević, dok su preddiplomski studij rani i predškolski odgoj i obrazovanje završili Tihana Brajdić, Matea Crnković, Maja Filipašić, Matea Grdinić, Valnea Hrvatin, Marina Imširović, Anita Ivšić, Martina Jelić, Luana Kličić, Tea Kordiš, Lucija Kosić, Sara Lacmanović, Katarina Linardić, Lucija Marijan, Mikela Matić, Martina Matovina, Tea Mikanović, Eva Nežić, Martina Patača, Antonia Pešut, Diana Pintar, Petra Prović, Dajana Punčikar, Marko Stojković, Željka Šoštarić, Natalija Štajnbah, Anica Tadijanov, Ivana Topić, Aleksandra Vukobratović i Zvjezdana Zajc. Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij završili su Martina Bajuk, Irena Briški, Martina Bugarin, Matea Dobrović, Ivana Dramac, Luna Filipović, Eni Furijan, Petra Grabar, Antonela Grgić, Maja Knežević, Željana Knežević, Anita Kršul, Martina Kučinić, Bruna Levar, Sandra Ložnik Videčak, Nikolina Marković, Ana Miletović, Ivana Pađan, Leo Pavlačić, Lara Pecman, Antonija Puljar, Marina Radošević, Nikolina Repinac, Slavica Schuster, Ivana Stijepić, Izabela Šota, Natalija Ujdenica, Andrea Vukašinović, Martina Žalac, Josipa Žgombić, Dijana Nikolić i Katarina Utvić. (I.Š.K.)


 
''Riječki studenti zapovijedaju najvećim plovilima na svijetu'', Novi list, 6. 12. 2014.
 
SJAJNA REPUTACIJA DAN POMORSKOG FAKULTETA
 
 
Gosti s raznih strana svijeta na svečanosti u Guvernerovoj palači  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Svečanom sjednicom fakultetskog vijeća u Pomorskom i povijesnom muzeju obilježen je Dan Pomorskog fakulteta u Rijeci, uoči blagdana Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca. Uz izvješća o radu i postignutim rezultatima u proteklih godinu dana dekan fakulteta Serđo Kos podsjetio je na bogatu i dugu povijest ove visokoškolske ustanove,koja je s vremenom izrasla u fakultet koji, s obzirom na međunarodnu reputaciju i postignuća njegovih diplomanata u svjetskom pomorstvu, danas zauzima posebno mjesto unutar riječkog Sveučilišta. 
    – Naši bivši studenti zapovjednici su najvećih i najskupljih plovila na svijetu, od kontejnerskih brodova najnovije generacije do tankera za prijevoz ukapljenog plina. Ova je ustanova dala snažan poticaj ukupnom razvoju i napretku Republike Hrvatske, budući da je od osnutka promovirano više od 11.500 diplomanata, a među tim brojem je i 550 studenata iz 24 zemlje svijeta, kazao je Kos, istaknuvši činjenicu da je Pomorski fakultet član vodećih svjetskih organizacija u obrazovanju pomoraca, u prvom redu Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta(IAMU), gdje ima i predstavnike u Izvršnom odboru. 
    Dekan Kos najavio je i veliki projekt proširenja kompleksa Pomorskog fakulteta, izgradnjom nove zgrade s četiri etaže, podzemnom garažom, novom sportskom dvoranom, te velikom amfiteatralnom dvoranom, za što su imovinsko-pravne i projektne pripreme već dobrano odmakle, a projekt bi trebao biti sufinanciran iz fondova Europske unije. Na sjednici su podijeljene dekanove nagrade najuspješnijim studentima, a ovogodišnji su dobitnici Luka Simić, Sandra Kordić, Patrik Klarić, Orijana Ljubojević, Karla Ribarić i Hrvoje Itković. Dekan Kos je podijelio i zahvalnice za doprinos radu Pomorskog fakulteta – Takeshiju Nakazawi, izvršnom direktoru Međunarodne asocijacije pomorskih učilišta, Christianu de Fruytu, direktoru ljudskih resursa francuskog brodarskog giganta CMA-CGM, te Hrvoju Marušiću, pomoćniku ministrice vanjskih i europskih poslova.

M. GLAVAN



 
''Doktorirala Doris Dumičić Danilović'', Novi list, 28. 11. 2014.
 
VEUČILIŠNI ODJEL ZA MATEMATIKU
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Poopćenje i profinjenje nekih algoritama za konstrukciju blokovnih dizajna i istraživanje njihovih podstruktura na Zajedničkom sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju matematike Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zagrebu znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja prirodnih znanosti, polja matematika stekla je Doris Dumičić Danilović, asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci. Disertacija je obranjena pred povjerenstvom koje su činili: prof. dr. Mario-Osvin Pavčević s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb, prof. dr. Dean Crnković, izv. prof. dr. Sanja Rukavina i doc. dr. Vedrana Mikulić Crnković s Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Vedran Krčadinac s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Zagreb. (I.Š.K.)


 
Boras: Sveučilišta više neće obrazovati višak na tržištu'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
SASTANAK REKTORA S PREMIJEROM
 
 
ZAGREB » Umjesto stručnjaka raznih profila koji su višak na tržištu rada, hrvatska će sveučilišta početi obrazovati stručnjake u području tehničkih znanosti, prirodoslovlja, inženjerstva i matematike, najavio je zagrebački rektor Damir Boras nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Rektorskog zbora s premijerom Zoranom Milanovićem. To će, kako je kazao, značiti značiti smanjenje kvota za društvene i humanističke smjerove za studente budućih generacija, ali ne odjednom, već postupno. Uz rektora Borasa sastanku s premijerom nazočili su i riječki rektor i predsjednik Rektorskog zbora Pero Lučin te Željko Turkalj, rektor osječkog sveučilišta. Dogovoreno je, među ostalim, da će se promjena upisne politike osigurati kroz sustav programskih ugovora. 
    
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin pozdravio je odluku da sveučilišta vlastite prihode neće morati uplaćivati u državnu blagajnu. Time se osigurava autonomija sveučilišta jer fakulteti i sveučilišta moraju samostalno raspolagati svojim novcem. (LJ. B. M.)


 
''Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG'', Novi list, 27. 11. 2014.
 
NOVA STRANICA PREDSTAVLJEN »NEW DEAL« ZA SPAS EUROPSKOG GOSPODARSTVA
 
Junckerove milijarde za Tehnološki park u Rijeci, e-škole i LNG

Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine
 
Rijeka želi izgraditi još jedan znanstveno-tehnološki park  * Foto: NL arhivaZAGREB » Božić je stigao ranije, Europa okreće novu stranicu, poručio je jučer predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavljajući zastupnicima Europskog parlamenta »ambiciozan, ali realističan« investicijski plan za Europu, koji bi, prema procjeni Komisije, u naredne tri godine trebao u Europskoj uniji otvoriti do 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a europski BDP povećati za dodatnih 330 do 410 milijardi eura. Hrvatska se također nada da će ugrabiti dio Junckerovog »kolača«, pa je sastavila popis potencijalnih projekata, među kojima je, prema neslužbenim informacijama, osim LNG terminala na Krku, i ulaganje u Znanstveno-tehnološki park u Rijeci te u projekt e-Škole, digitalizacije hrvatskih škola. 
    Europski investicijski plan trebao bi u sljedeće tri godine osigurati ulaganja u EU od najmanje 315 milijarda eura. No, za njegovu realizaciju nije predviđen »svježi« novac, nego postojeća sredstva iz zajedničkog proračuna EU-a te doprinos Europske investicijske banke (EIB), kako bi se na taj način privuklo što više privatnih investicija. Juncker je uvjeren da Europi i ne treba »novi novac, nego novi početak i nova ulaganja«. 
    
Fond za »udar«

U svom planu, Komisija predlaže da se do sredine sljedeće godine uspostavi Europski fond za strateške investicije (EFSI). On će na raspolaganju imati 21 milijardu eura početnog kapitala, od čega 16 milijarda eura jamstava, zahvaljujući prenamjeni sredstava unutar postojećeg proračuna EU-a, a pet milijarda će osigurati Europska investicijska banka. Zemlje članice 
EK: Pomažite malim i srednjim poduzećima 
    
    U opisu stanja u Hrvatskoj, Komisija je istaknula da je pad investicija u Hrvatskoj, u odnosu na slične ekonomije, bio znatno brži i ozbiljniji, te da situacija s investicijama i dalje izgleda teška. Hrvatskoj treba bolje poslovno okruženje, a u investicijama pomak od građevinarstva prema sektorima koji imaju veću potencijalnu produktivnost. Prioritet u idućem razdoblju treba biti ulaganje u ljudski kapital te pomaganje malim i srednjim poduzećima, kao i tvrtkama u vlasništvu države, da postanu konkurentniji, i to kroz jačanje istraživanja i tehnoloških inovacija.
moći će dati doprinos novom fondu, a ako to učine, taj novac neće im se računati u proračunski deficit. 
    Komisija računa da će svaki euro javnog novca »stvoriti« 15 eura ukupnog ulaganja. Tako bi kapital od 16 milijarda trebao privući 240 milijarda za dugoročne, strateške investicije, primjerice, u digitalne, energetske i prometne projekte. EIB-ovih pet milijarda trebalo bi privući 75 milijardi ulaganja za mala i srednja poduzeća. Ideja je da se kroz novi fond potaknu privatna ulaganja i u rizičnije projekte, na način da u slučaju gubitaka, prvi »udar« na sebe preuzme spomenuti europski fond. 
    
Predstavljanje ulagačima

Prvi popis mogućih projekata već bi tijekom prosinca trebala dostaviti zajednička radna skupina Komisije i EIB-a. Pri izboru projekata neće biti nacionalnih kvota ili, kako je kazao Juncker, »neće biti nacionalnih popisa želja, niti politizacije« jer »ovaj plan nije bankomat, a fond neće biti banka«. Projekti će biti odabrani temeljem tri kriterija – da imaju europsku dodanu vrijednost, da su ekonomski održivi te da njihova realizacija može početi u sljedeće tri godine. Prioritetna područja su infrastruktura, osobito širokopojasne i energetske mreže, prometna infrastruktura, obrazovanje, istraživanje, inovacije, obnovljivi izvori energije. 
    Od država članica očekuje se da pripreme što veći broj potencijalnih projekata, pa su ih već počele i dostavljati zajedničkoj radnoj skupini. Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić potvrdila je jučer da je to učinila i Hrvatska, no nije željela otkrivati detalje. Napomenula je tek da se ta lista »u velikoj mjeri poklapa s projektima koje smo kandidirali za strukturne fondove«. Sama Komisija je, pak, u dokumentima objavljenima uz investicijski program, za Hrvatsku istaknula da ima »niz obećavajućih sektora« za ulaganja, izdvojivši posebno modernizaciju željeznice i investicije u energetiku. 
    Predsjednik Komisije Juncker najavio je da će plan biti predstavljen u svim zemljama članicama EU-a kako bi ulagače, banke, parlamente, socijalne partnere i ostale zainteresirane upoznali s njegovim detaljima.

Irena FRLAN GAŠPAROVIĆ



 
''Doktorirao Mirko Grošić'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Time-Dependent Deformation of Flisch Rock Mass« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstvenog polja građevinarstvo, znanstvene grane geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Mirko Grošić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, prof. dr. Željko Arbanas i izv. prof. dr. Leo Matešić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Jakob Likar s Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehniška fakulteta, te prof. dr. Meho Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)


 
''Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda'', Novi list, 26. 11. 2014.
 
HAZU DANI OTVORENIH VRATA
 
Knjiga i znanstvena tribina za prvi rođendan riječkog Zavoda
 
 
Akademik Danijel Rukavina * Foto: V. KARUZARIJEKA » Predstavljanjem knjige »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« te znanstvenom tribinom pod naslovom Mitohondrijska medicina, riječki Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu HAZU-a danas će obilježiti svoju prvu godišnjicu djelovanja i uključiti se na taj način u Dane otvorenih vrata HAZU-a. Kako kaže voditelj ovog Zavoda, akademik Daniel Rukavina, to je put otvaranja svih Akademijinih zavoda prema najširoj javnosti. 
    – Zato smo željeli organizirati manifestacije kojima bismo prikazali javnosti zašto Zavod postoji. On ima cilj poticanje znanstvene i stručne medicinske javnosti Rijeci, ali i njihovo objedinjavanje kako bi se stvorili timovi za translacijska istraživanja koja bi omogućila brzi transfer spoznaja iz laboratorija prema klinikama – objašnjava Rukavina, ističući pritom kako je Zavod u svojoj prvoj godini djelovanja uspio ostvariti uvjete za formiranje takvih grupa. 
    Knjiga »Debljina – javnozdravstveni problem i medicinski izazov« prva je u ediciji izdanja koje zavod planira objavljivati kao produkt svojih znanstvenih simpozija i tribina, a u ovoj knjizi priloge temi dali su vodeći hrvatski i inozemni stručnjaci. 
    – Debljina postaje problem zdravstvenog sustava, ali i ekonomski problem. Hrvatska se sve više približava razvijenim europskim zemljama koje po pitanju debljine imaju negativan trend. No, dobra je strana da svjesnost o debljini raste u sustavima poput školstva i zdravstva, pa i u politici, koliko god se možda na tom području neke stvari nespretno komunicirale – kaže Rukavina. 
    Na današnjoj znanstvenoj tribini o mitohondrijskoj medicini, fiziologiji i patofiziologiji mitohondrija, govorit će dva talijanska emeritusa, prof. dr. Giorgio Lenaz i prof. dr. Giovanni Romeo sa Sveučilišta u Bologni te prof. dr. Marko Ljubković sa Sveučilišta u Splitu.

B. ČALUŠIĆ





 
''Alan Šustić jedini kandidat za dekana?'', Novi list, 25. 11. 2014.
 
NATJEČAJ FAKULTET ZA ZDRAVSTVENE STUDIJE
 
 
Prof. dr. Alan ŠustićRIJEKA » Fakultetsko vijeće Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci održalo je konstituirajuću sjednicu na kojoj je prihvaćen Statut te novoosnovane ustanove i donesena je odluka o raspisivanju natječaja za dekana, kao i odluka o odabiru predstavnika djelatnika i studenata u Fakultetskom vijeću. Prvu sjednicu novog fakulteta riječkog Sveučilišta vodio je vršitelj dužnosti dekana prof. dr. Alan Šustić koji je ujedno za sada i jedini kandidat za mjesto dekana Fakulteta zdravstvenih studija. Natječaj za mjesto dekana bit će otvoren do 28. studenoga, a do sredine prosinca provest će se izbor za tu funkciju. Dekan novog fakulteta koji je ujedno jedanaesta visokoškolska ustanova Sveučilišta izabrat će se na tri godine. 
    Novi fakultet prva je takva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, a odvajanjem od Medicinskoga fakulteta, Fakultet zdravstvenih studija ne raskida međusobne odnose, već otvara prostor nove suradnje i prati suvremene trendove biomedicinskog obrazovanja zdravstvenih profesija u području fizioterapije, sestrinstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstva. Naime, Fakultet je osnovan s ciljem povećanja broja studijskih programa u dijelu diplomskih sveučilišnih studija za zdravstvene djelatnike čime bi se trebao nadoknaditi manjak liječnika, kao i omogućiti bolji i kvalitetniji specijalizirani kadar. U kontekstu toga već se krenulo s razvijanjem cijelog niza novih diplomskih programa, kao što su klinička nutricija, dentalni higijeničari te spektrometičari, a u planu je i program za anesteziološke tehničare. Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti. 
    Ove akademske godine, koja je ujedno i prva godina djelovanja Fakulteta, upisano je 700 studenata, a nova se visokoškolska ustanova smjestila u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta. (I. Š. K.)
 




 
''Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom'', 15. 11. 2014.
 
ŽESTOK ODGOVOR SVEUČILIŠTA PROTIV POVLAČENJA NJIHOVIH PRIHODA

Rektori prijete Vladi ustavnom tužbom

Nezadovoljstvo odlukom da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji tvrde da se radi o ishitrenom i štetnom naumu 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Rektori hrvatskih sveučilišta tražit će sastanak s premijerom Zoranom Milanovićem kako bi se hladne glave raspravilo o prijedlogu proračuna za iduću godinu u kojem je ministar financija Boris Lalovac prvi put uključio sve prihode sveučilišta te će se na taj način vidjeti kako visokoškolske ustanove troše vlastite prihode, među kojima su i oni prihodi koje ne dobivaju iz proračuna. Naglašavajući kako nije pametno ishitreno donositi odluke koje nisu dobro pripremljene, predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. Pero Lučin takav potez Vlade ocjenjuje i kao zadiranje u autonomiju sveučilišta. 
    
EU projekti

– Što prije ćemo tražiti sastanak s premijerom po tom pitanju, jer radi se o tome da se Sveučilišta intenzivno razvijaju, pogotovo u pogledu europskih projekata i bilo kakvo usporavanje te aktivnosti je nedopustivo. Radi se o obvezama koje institucije i znanstvenici preuzimaju prema europskim projektima, a riječ je o ozbiljnim obvezama s ozbiljnim posljedicima i nikakva administracija ne smije kočiti realizaciju tih projekata, kaže predsjednik Rektorskog zbora. 
    Nezadovoljstvo odlukom Lalovca da se svi rashodi, ali i sveučilišni prihodi, među kojima su i zarade od upisnina i projekata, provuku kroz proračun dijele svi hrvatski rektori koji su se na ovotjednoj sjednici Rektorskog zbora usuglasili da se radi o ishitrenom i štetnom naumu. Po drugi put u ovoj godini rektori su zbili redove kako bi zaštitili, kako kažu, narušavanje ustavnog načela autonomije sveučilišta, jer ideju provlačenja sveučilišnih rashoda i prihoda kroz proračun u veljači je prvi iznio bivši ministar financija Slavko Linić. I onda i sada rektori se pozivaju na činjenicu da visoka učilišta vlastitim sredst
Čuđenje Svjetske banke 
    
    Članovi Rektorskog zbora podcrtali su kako su predstavnici Svjetske banke izrazili čuđenje zbog toga što Hrvatska štedi na znanosti i obrazovanju usprkos suprotnoj preporuci Europske komisije. Rektori su ustvrdili da će posljedice štednje i financijskih rezanja u području obrazovanja i znanosti donijeti nesagledive posljedice za Hrvatsku i potpuno onemogućiti razvoj ne samo u proračunskoj godini, već i u idućem desetljeću. Upozorili su kako i u Strategiji razvoja obrazovanja i znanosti, koju je usvojio Sabor prije petnaestak dana, stoji da će se u područje obrazovanja i znanosti ulagati dodatnih milijardu kuna na godišnjoj razini, a sada se događa suprotno.
 vima isključivo doprinose opstojnosti i razvoju svojih kadrova i ustanova, te visokoškolskog obrazovanja i znanosti. 
    – Lišavati visoka učilišta vlastitih sredstava ishitren je i štetan naum. Takvi bi postupci narušili i ustavno načelo autonomije sveučilišta, jer sama činjenica da država sudjeluje u sufinanciranju javnih sveučilišta pa čak ni činjenica što im je i osnivač, ne daje joj pravo raspolaganja ukupnim sredstvima sveučilišta. 
    
Strategija obrazovanja

Ukoliko se iz proračuna MZOS-a izdvoje troškovi koji nisu ulaganje u obrazovanje, ispada da Hrvatska u znanost ulaže 0,69 posto BDP-a, a u visoko obrazovanje samo 0,4 posto. Posljedice toga bit će katastrofalne i doći će u pitanje reforme u obrazovanju i znanosti koje su nam nužne, upozoravaju rektori.     
    Rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Damir Boras ističe da je provlačenje prihoda sveučilišta kroz proračun izvnaustavna kategorija, jer ukoliko su sveučilišta autonomna, onda moraju i financijski biti autonomna. 
    – To što sveučilišta osniva država i sufinancira ih ne daje joj za pravo da se svi prihodi provlače kroz proračun. Objašnjenje da se radi samo o statističkom provlačenju ne stoji, jer u proračunu za ovu godinu prihodi sveučilišta bili su izrijekom izuzeti, a sada tog izuzeća nema, kaže rektor. Dodajući kako na njegovom Sveučilištu postoji raspoloženje da se pokrene ustavna tužba ukoliko Vlada ustraje u svom naumu prof. dr. Boras ističe da vjeruje kako takvo raspoloženje postoji i na drugim sveučilištima. 
    – Radi se o načelnoj stvari, ako se to misli provoditi, onda treba mijenjati Ustav, kaže prof. dr. Boras.
 


 
''Virusi za znanstvenike još neistraženo područje'', Novi list, 15. 11. 2014.
 
CroViWo PRVA HRVATSKA VIRUS-RADIONICA
 
Virusi za znanstvenike još neistraženo područje
 
 
Sudionici radionice u Kampusu  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Virusne bolesti utječu na zdravlje svih živih bića i imaju velike socioekonomske posljedice. Iako su liječenje i prevencija dostupni u mnogim slučajevima virusnih bolesti, virusi su za znanstvenike još nedovoljno istraženo područje. Jedan od doprinosa istraživanja u virologiji je i prva hrvatska virus-radionica CroViWo koja je jučer održana u Kampusu, a okupila je pedesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Mađarske. Radionicu organizira Hrvatsko mikrobiološko društvo čiji je predsjednik prof. dr. Danko Hajsig zajedno s rektorom riječkog Sveučilišta prof. dr. Perom Lučinom pozdravio skup. Uvodno od ukupno 16 predavanja posvećenih virusima bilo je predavanje riječkog znanstvenika s inozemnom karijerom Luke Čičin-Šaina koji s grupom istraživača Helmholtz Centre for Infection Research u Braunschweigu radi na istraživanju citomegalovirusa (CMV). Radi se o virusu iz porodice herpes virusa, a pretpostavlja se da barem polovica odraslih osoba nosi virus u sebi. (B. Č.)
 


 
''Nagrada najboljem studentu s invaliditetom'', Novi list, 14. 11. 2014.
 
NATJEČAJ SVEUČILIŠTA

Nagrada najboljem studentu s invaliditetom
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu novčane nagrade najuspješnijem studentu s invaliditetom u akademskoj godini 2013./2014. Jednokratna novčana nagrada u iznosu od tisuću kuna dodjeljuje se jednom godišnje prema inicijativi Ureda za studente s invaliditetom Studentskog savjetovališnog centra Sveučilišta. Rok za podnošenje prijava je 21. studenoga, a pravo natjecanja imaju svi redoviti studenti s invaliditetom preddiplomskih, diplomskih ili integriranih studija, kao i preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija riječkog Sveučilišta. (I. Š. K.)
 


 
''Prof. dr. Ratko Zelenika donirao 630 knjiga'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
POMORSKI FAKULTET VRIJEDNA DONACIJA

Prof. dr. Ratko Zelenika darovao 630 knjiga
 
 
Prof. dr. Ratko Zelenika i dekan prof. dr. Serđo Kos  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Dugogodišnji suradnik i profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Ratko Zelenika jučer je toj visokoškolskoj ustanovi i njenim studentima donirao 630 knjiga, a riječ je o dijelu njegovog bogatog opusa kojeg je sakupljao, obrađivao i predstavljao u proteklih četrdeset godina. Iz svoje bogate knjižnice prof. dr. Zelenika je studentima namijenio ukupno 13 naslova, a ističući da Pomorski fakultet daje aktualno i kvalitetno zvanje sugerirao je studentima da ne uče iz skripti i skromnih natuknica i slajdova, već da čitaju knjige i stječu znanje. Ujedno je najbolje studente druge godine diplomskih studija nagradio znanstvenom knjigom Ekonomika prometne industrije, a izdanje od 1.200 stranica dobili su Katarina Balen, Marko Marciuš, Denis Šiša, Luka Pavlica i Valentino Doričić. (I.Š.K.)
 


 
''Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar'', Novi list, 8. 11. 2014.
 
PRAVNI FAKULTET JEDAN OD 400 S EDC-om U UNIJI
 
Svečano otvoren Europski dokumentacijski centar
 
 
EDC – slobodan pristup informacijama i izvorima o EU   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je svečano pušten u rad Europski dokumentacijski centar (ECD) čime je ta visokoškolska ustanova postala jedna od 400 ustanova s ECD-om u EU. Navodeći kako će EDC omogućiti promicanje i razvijanje istraživačkog djelovanja, studijskog istraživanja u području europskih integracija voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazao je da ECD osigurava i omogućuje stručnoj i znanstvenoj, ali i široj javnosti, slobodan pristup informacijama i izvorima o EU te njezinim politikama. 
    – Riječ je o cijeloj produkciji legislative Europske komisije koja je sada dostupna široj javnosti. Dokumentacijski centar stoji na raspolaganju s beskrajem informacija, a sve su te usluge besplatne, rekao je Baričević. 
    Riječki Pravni fakultet, podsjetio je dekan prof. dr. Eduard Kunštek, prvi je u svoje studijske programe uveo kolegije vezane uz europsko pravo, a otvaranje ECD-a značajan je korak naprijed, dok je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin istaknuo kako je ECD jedan od dokaza rasta Sveučilišta. 
    Uključivanjem u mrežu EDC-a omogućena je uloga i zadaća riječkog Pravnog fakulteta i Međusveučilišnog centra izvrsnosti u širenju znanja i rezultata istraživanja, te postignuća i znanja na hrvatskoj, regionalnoj te europskoj razini iz područja europskog prava, kao i suradnja s drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos informacija u okviru javnih informacijskih djelovanja mreže Europe Direct. (I.Š.K.)
 


 
''Bolonju smo fingirali, bez posla 50 % mladih'', Novi list, 8. 11. 2014.

TRIBINA UDRUGE UNIVERSITAS GOSTOVAO PROF. DR. IVO JOSIPOVIĆ

Bolonju smo fingirali, bez posla 50% mladih
 
Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama, poručio je Josipović

 
 
Ivo Josipović   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sustav visokog obrazovanja potrebno je debirokratizirati, ojačati autonomiju sveučilišta, te poticati izvrsnost i uspostaviti čvrstu vezu informacijske i financijske prirode između sveučilišta, znanosti i gospodarstva. Tek tada moći ćemo reći da pretendiramo tome da Hrvatska postane društvo znanja, poručio je predsjednik Republike Ivo Josipović na tribini Udruge za razvoj visokog školstva Universitas, održanoj na Učiteljskom fakultetu u Rijeci. Za reforme je potrebna suradnja ministarstva i sveučilišta, a kao možda i najveću zapreku reformama Josipović vidi u želji da se ne ugrozi sigurnost sveučilišta, profesora i studenata. 
    – Razumljiva mi je ta želja, ali ako čekamo, sve će nam teže biti napraviti pravi korak. Pamet i kreativnost glavni su pokretači napretka i treba ih vrednovati. Naš pristup znanosti i obrazovanju ne potiče izvrsnost, nije usmjeren prema tržištu i gospodarstvu, no za to mijenjati potreban je pomak u glavama. Nema tog zakona i pravilnika koji će promijeniti postojeće stanje, rekao je Josipović. 
    Predsjednik je rekao da se još od studentskih vremena ne sjeća ni jednog razdoblja u kojem visoko obrazovanje nije bilo reformirano. 
    – Mogu samo zaključiti da se u tom dugom traženju nismo našli. Reforme su u velikoj mjeri birokratizirale sveučilišta i sveučilišni život. Stalno se bavimo pisanjem pravilnika i statuta, što znači da je sustav uvijek bio nestabilan. U želji da se menadžerira financiranje nestala je autonomija sveučilišta, a sveučilište se profiliralo kao ekstenzija državne uprave. Rektori imaju vrlo malo ili nimalo prostora za vođenje financijske i kadrovske politike. Sveučilišta to sama najbolje znaju, ali za to moraju imati financijski prostor. No, sveučilišta znaju i bježati pod skute države, jer to jamči sigurnost, ali autonomija sveučilišta oko kadrovske i znanstvene politike jest vrijednost, zbog koje treba ući u određeni rizik, rekao ej Josipović. 
    Ocijenio je da smo fingirali Bolonju, da nismo ostvarili tu ideju. 
    – Kad je na Zagrebačkom sveučilištu promovirana prva generacija bakalara, tadašnji rektor s ponosom je uzviknuo: svi naši prvostupnici idu na magisterij! Što to znači? Potpuno smo promašili. Ljudi nakon tri godine studija nemaju posla, tržište rada ne prepoznaje prvostupnike, ali to nije problem samo sveučilišta. I suša na tržištu rada pridonosi ovoj situaciji. No, i mi profesori smo u dobroj mjeri samo prepjevali četverogodišnji studij na petogodišnji. I moj fakultet je to učinio, ocijenio je Josippović. 
    Istaknuo je žalosnu činjenicu da je gotovo 50 posto mladih u Hrvatskoj nezaposleno, dok je Hrvatska jedna od pet zemalja u EU koja nema dugoročnu prognozu tržišta rada. 
    – Mladi koji su završili studij nemaju mjesto na tržištu rada. Postoji ogroman disparitet između tržišta rada i obrazovnih programa. Istovremeno završenih stručnjaka specifičnih tehničkih i prirodnih struka nema u onom broju koje gospodarstvo traži. Nemamo prognoze kojih će struka za pet godina trebati. Mislim da svi tu snose dio odgovornosti, kaže Josipović.     
    Upozorio je na nadkapacitiranost u javnim hrvatskim visokim učilištima, gdje postoji 23 posto više raspoloživih mjesta nego potencijalnih studenata.

A. PETRAK





 
''Mons. Devčić: Očuvajte istinsku slobodu duha'', Novi list, 7. 11. 2014.
 
MISNO SLAVLJE UZ POČETAK AKADEMSKE GODINE
 
 
* Foto: R. BRMALJ
            RIJEKA » Tradicionalno svečano misno slavlje u povodu početka akademske godine u katedrali sv. Vida predvodio je riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić u zajedništvu s dr. Božidarom Mrakovčićem, predstojnikom riječke Teologije, vlč. Velimirom Martinovićem, povjerenikom za sveučilišni pastoral nadbiskupije i drugim svećenicima. U prigodnoj propovijedi nadbiskup Devčić je poručio da ne zaborave kako uspjesi i neuspjesi mogu podjednako zarobiti, podjednako sputati, podjednako oduzeti stvaralački polet i ubiti volju za traženje višeg smisla života, života dostojnijeg čovjeka. »Taj nam život«, rekao je, »Bog neprestano po Isusu Kristu nudi«. »Zbog toga neka vam ova akademska godina bude ne samo vrijeme predavanja i učenja, ponavljanja i novih eksperimentiranja nego i abrahamovske borbe za očuvanje istinske slobode duha i time ljudskog dostojanstva u svijetu koji nam sve to najvrednije svojim zamamnostima i lažnim obećanjima hoće oduzeti«, rekao je među ostalim. 
    Prigodnu riječ po završetku mise uputio je prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, zahvalivši nadbiskupu Devčiću na podršci koju Riječka nadbiskupija pruža Sveučilištu u Rijeci i izrazivši nadu da će Teologija u Rijeci u bliskoj budućnosti postati sastavnicom riječkog Sveučilišta. (M. G.)



 
''Stigla oprema za 3D skeniranje'', Novi list, 29. 10. 2014.
 
TO NEMA NITKO SVEUČILIŠTU U RIJECI OPREMA »TEŠKA« DVA MILIJUNA KUNA

Stigla oprema za 3D skeniranje

Centar za napredno računanje i modeliranje dobio je set opreme kojim nijedna hrvatska visokoškolska ustanova ili institucija ne raspolaže

 
 
Nova oprema poboljšat će istraživački kapacitet Sveučilišta i povezivanje s privredom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Centar za napredno računanje i modeliranje Sveučilišta u Rijeci opremio je Laboratorij za virtualizaciju uređajima čija vrijednost iznosi dva milijuna kuna, a riječ je o opremi za 3D skeniranje. Nabavljena oprema dio je projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 24 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Pojašnjavajući da pristigla oprema služi za mehaničku analizu proizvoda primjenom znanstvenih postulata, prorektor za informatizaciju Sveučilišta prof.dr. Zlatan Car ističe da se radi o setu opreme kojim ni jedna hrvatska visokoškolska ustanova ili pak institucija ne raspolaže. 
    – Istraživanjem tržišta ustanovili smo da na pojedinim fakultetima i institucijama postoje dijelovi opreme, ali nigdje se 
Do svibnja i super-računalo 
    
    Pristigla oprema Centra za napredno računanje i modeliranje koristit će se u kombinaciji sa super-računalom čiji je postupak nabave u tijeku. Riječ je o opremi za visoko učinkovito računanje čija vrijednost iznosi 4,2 milijuna eura. Instalacija opreme, koja će zauzimati sto kvadrata, trajat će četiri mjeseca, a najbolje hrvatsko super-računalo nabavlja se putem natjecateljskog dijaloga idućeg tjedna. – Očekujemo da će najkasnije u svibnju super-računalo biti pušteno u pogon, najavljuje prof. dr. Car.
ne može izvršiti kompleksna analiza, kaže prodekan. Nova oprema prvenstveno služi za skeniranje objekata koji imaju kompleksne geometrijske površine, koje se zahvaljujući skeneru prebacuju u računalne modele s kojima se u konačnici vrše izračuni, mjerenja i promjena funkcionalnosti proizvoda. 
    – Možemo za primjer uzeti elektrobicikl određenog dizajna. Pomoću ovih uređaja možemo raditi analizu stresa na dizajnu bicikla gdje se radi optimizacija tog dizajna. Na taj način možemo smanjiti težinu elektrobicikla, čime se povećava životni vijek baterije. Tvrtka koja radi elektrobicikle ne ulazi u tako dubinsku analizu, što mi kao znanstvenci sa znanstvenim kapacitetima na Sveučilištu možemo – pojašnjava prof. dr. Car. 
    Dodajući da Sveučilištu nije cilj zarađivati dobivenom opremom, već je tendencija povezivanje s gospodarstvom, prorektor najavljuje da se želi raditi na europskim i istraživačkim projektima zajedno s gospodarstvom kako bi se poboljšali kapaciteti privrede, ali i istraživački kapacitet Sveučilišta.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika'', Novi list, 25. 10. 2014.
 
JEDINSTVENI POTEZ AKADEMIJA OTVORILA RADNA MJESTA KOJA SAMA I FINANCIRA

Za osam mjesta prijavilo se 115 umjetnika

Cilje je nastavnički kadar popuniti mladim ljudima, ali i njima pružiti priliku da besplatno koriste radionice Akademije i materijal za svoj rad, kaže dekan Butković

 
 
Potpisivanje ugovora s novim naslovnim asistentima AkademijeRIJEKA » Dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof.dr. Josip Butković jučer je potpisao ugovore s osam novih naslovnih asistenata čija će se radna mjesta financirati iz budžeta same Akademije. Riječ je o jedinstvenom potezu na koji se Fakultetsko vijeće Akademije odlučilo ovog ljeta kako bi se nastavnički kadar popunio mladim ljudima koji će dobiti priliku narednih godinu dana za honorar od 1.700 kuna raditi na Akademiji, ali što je još važnije, kaže dekan, dobit će priliku svakodnevno besplatno koristiti radionice Akademije i materijal za svoj stvaralački opus. Otvaranjem suradničkih mjesta koja se financiraju vlastitim prihodima Akademija pokušava doskočiti problemu nedostatka kadra, a koliko je ta ponuda zvučala primamljivo ilustrira podatak da se za tih osam privremenih radnih mjesta prijavilo 115 mladih umjetnika. Najveći broj prijavio se za slikarstvo, gdje se za dva radna mjesta natjecalo 36 kandidata. 
    – Uglavnom se radi o našim bivšim studentima iz područja grafike, kiparstva, slikarstva i fotografije te povijesti umjetnosti, a ukoliko se pokažu dobri, ugovore ćemo produžiti. Zapošljavanje mladog kadra za Akademiju je jako veliki skok u unapređenju nastave. To je priča o boljitku riječke umjetničke ustanove. Svjesni smo da je visina honorara skromna, ali Akademija novim naslovnim asistentima pruža puno više od tog honorara, jer dajemo im atelje na upotrebu bez ikakvih troškova, a mladom umjetniku, ukoliko to zna iskoristiti, to jako puno znači, kaže dekan. 
    Odlukom posebno oformljenog povjerenstva čiji je zadatak bio odabrati najbolje kandidate, priliku da se u narednih godinu dana u radionicama Akademije iskažu dobili su: Tihana Gržanić, Dajana Radoš, Boris Sekulić, Domagoj Barić, Mirna Kutleša, Petra Mrša, Ivan Vranjić i Ivan Brau, a prema najavama dekana, njihovim zapošljavanjem pomlađivanju kadra na Akademiji nije kraj. 
    – Čekamo još izbor naslovnih docenata prema natječajima čije rješavanje se odvija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a u planu je raspisivanje još jednog natječaja za zapošljavanje mladih ljudi prema istom principu. Jedina je razlika ta što je ovo zapošljavanje bilo po katedrama, a sada planiramo otvoriti radna mjesta po radionicama. Poput radnih mjesta naslovnih asistenata i radna mjesta po radionicama financirat će se iz vlastitih sredstava, najavljuje dekan.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Znanost kada padne mrak'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » U sklopu europskog projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«, koji provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održat će se niz kratkih predavanja pod nazivom »Znanost kada padne mrak«. Cilj predavanja je popularizacija znanosti, a prvo u nizu događanja održat će se večeras u 19.30 sati u caffe baru »Tor«, Podpinjol 43. Na predavanju pod nazivom »Ljubavni život pivskog kvasca« njegovu ulogu u modernim medicinskim istraživanjima predstavit će prof. dr. Berislav Lisnić, znanstveni suradnik Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta, dok će prof. dr. Vanda Juranić Lisnić govoriti o protutijelima koja su u fokusu istraživačkih aktivnosti Centra za proteomiku, a prof. dr. Tihana Lenac Roviš predstavit će pak prirodu priona, njihov nastanak te utjecaj na ljudsko tijelo. »Znanost kada padne mrak« organizira se kako bi se na jednostavan i zanimljiv način javnosti približio posao znanstvenika, kao i pokazala važnost znanstvenih istraživanja za društvo. (I. Š. K.)
 
 
''Kreće pilot-projekt Startup akademija'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
STEPRI I HAMAG-BIRCRO
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEPRI) i Hrvatska Agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BIRCRO) potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot-projekta Startup akademija. Sporazum su potpisali Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BIRCRO-a i njegov zamjenik Boris Guina te Boris Golob, direktor STEPRI-a, a cilj projekta Startup akademija je pružiti poduzetnicima početnicima osnovna znanja potrebna za uspješno vođenje poduzeća i opstanak na tržištu kako bi se povećala stopa uspješnosti poduzetnika početnika u Hrvatskoj. 
    Program obrazovanja sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara kroz koje će poduzetnici učiti o razradi poslovne ideje, zakonodavnom okviru, upravljanju ljudskim resursima, financijama, prodaji i marketingu, javnom nastupu, upravljanju projektima te pripremi projektnih prijava za sufinanciranje iz nacionalnih ili EU fondova. Nakon pohađanja Startup akademije, koju financira Ministarstvo iz programa Poduzetnički impuls 2014., STEPRI će ostati na raspolaganju polaznicima za savjetovanje i mentoriranje. Time Startup akademija dobiva institucionalizirani okvir koji će poduzetnicima značajno olakšati prve poduzetničke korake i pružiti im konkretna znanja. (I. Š. K.)



 
''Izložba Alumni kluba'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
 
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci otvorena je izložba članova udruge Alumni klub, a do 12. studenog izloženi su radovi Dore Bakek, Barbare Brnelić, Tihane Gržanić, Sonje Jurman, Dajane Radoš, Snježane Rumore, Glorije Sellan, Sunčane Simichen, Svjetlane Šalić i Mihajla Uzelca. Riječ je o udruzi čiji je cilj predstaviti rad pojedinih članova Kluba i upoznati publiku s misijom, vizijom i aktivnostima Udruge, a predstavljanje individualnog likovnog i umjetničkog rada članova Kluba jedna je od ključnih programskih aktivnosti udruženja. Na otvorenju izložbe članovi Alumni kluba iskazali su interes za umrežavanje i suradnju sa stručnjacima na srodnim područjima, studentima i svima zainteresiranima te ih pozvali da se pridruže u otkrivanju i kreiranju budućih potencijala te uključe u rad Kluba. (I. Š. K.)
 


 
''Vinku Kandžiji počasni rumunjski doktorat'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
PRIZNANJE RIJEČKOM PROFESORU
 
 
Prof. dr. Vinko Kandžija   * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Bivši dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Vinko Kandžija, primio je na rumunjskom Valahia University of Targoviste počasni doktorat za svoj doprinos na području ekonomije. Profesor Kandžija je kroz godine rada poseban interes poklanjao proučavanju Europske unije kao najveće ekonomske zajednice, te je obnašao mnogo važnih i odgovornih dužnosti. Dugogodišnji je redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, u nekoliko mandata je obnašao i dužnost dekana, a na njegovu inicijativu otvorena su vrata za nove suradnje na različitim studijskim programima. Predavao je i na pariškoj Sorbonne University. (I. Š. K.)




 
''Nitko ih nije obavijestio da rade u tvrtki koja ne postoji'', Novi list, 24. 10. 2014.
 
AUTOMATIZAM SVEUČILIŠNA TVRTKA KAMPUS D.O.O. IZBRISANA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA BAŠ KAD SE »ZALAUFALA«
 

Riječ je o tvrtki osnovanoj prije četiri godine kako bi upravljala prostorima u Kampusu, no s aktivnim radom započela je tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz registra. Tvrtka je odmah pokrenula žalbeni postupak
 
Kampus d.o.o. nedavno je došao u središte pozornosti odlukom o naplati korištenja garaža u Kampusu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Iako posluje punom parom, sveučilišna tvrtka Kampus d.o.o. prošlog je tjedna izbrisana iz sudskog registra. Vijest da im tvrtka koja radi više ne postoji, iznenadila je djelatnike Sveučilišta u Rijeci, a propitivanjem o tome kako je došlo do brisanja aktivne tvrtke, utvrđeno je da se radi o automatizmu. Naime, Kampus d.o.o., pojašnjava direktor prof.¸dr. Tonči Mikac, tvrtka je koja je osnovana prije četiri godine, ali je s aktivnim radom započela tek prije godinu i pol, što je glavni razlog brisanja iz sudskog registra. 
    – Do 2013. godine tvrtka je bila u mirovanju, a tada je počela s radom i od onda uredno posluje i predaje izvješća o radu. Međutim, prema novim zakonskim propisima, tvrtke koje tri godine zaredom nisu radile i nisu podnosile izvješća o radu, automatizmom se gase i to je razlog zbog čega je Kampus d.o.o. izbrisan iz registra – pojašnjava prof. dr. Mikac. 
    S obzirom da Sveučilište nitko nije obavijestio da je tvrtka ugašena, u Kampusu d.o.o. za činjenicu da rade u tvrtki koja zapravo više ne postoji saznali su tek ovaj tjedan, a kako kaže direktor, odmah je jučer pokrenut žalbeni postupak kako bi se tvrtka vratila u sudski registar. 
    – Sada smo u fazi žalbenog postupka i moramo dokazati da uredno poslujemo, što nije problem. Očekujemo da će se to kroz nekoliko dana riješiti – kaže direktor. 
    Inače, riječ je o tvrtki koja je osnovana kako bi upravljala prostorima u Sveučilišnom kampusu, a s početkom ove akademske godine došla je u središte pozornosti odlukom da se korištenje garaža Filozofskog i Građevinskog fakulteta te restorana počne naplaćivati. Takva je odluka izazvala revolt djelatnika Filozofskog fakulteta koji su na Fakultetskom vijeću izrazili neslaganje sa zahtjevom da mjesečno za mjesto u garaži izdvajaju 50 kuna te su se odlučili na kolektivni bojkot odluke Sveučilišta i, umjesto u garažu, svoje su automobile nepropisno parkirali oko same zgrade. Njihovo mišljenje nisu dijelili zaposlenici ostalih fakulteta koji su bez pogovora sklopili ugovore s Kampusom d.o.o. i platili garažno mjesto, a prema riječima prof. dr. Mikca, i zaposlenici Filozofskog fakulteta počeli su popuštati. 
    – Od 200 parkirališnih mjesta u garaži Filozofskog fakulteta sklopili smo ugovore za 105 mjesta, a za isti broj mjesta u garaži Građevinskog fakulteta do sada su sklopljeni ugovori za 120 mjesta, dok je od 100 mjesta u garaži restorana ostalo slobodno tek 25 – navodi prof. dr. Mikac.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?'', Novi list, 24. 10. 2014.

 
NEKRETNINE U FOKUSU SVEUČILIŠTA ISKAZALI INTERES ZA JOŠ JEDAN OBJEKT HŽ INFRASTRUKTURE

U lovransku vilu Toplice useljavaju studenti?

Nakon što je HŽ-ov neboder u Prvomajskoj darovan Sveučilištu, sada je Studentski centar iskazao interes za oronulu vilu koju DUUDI prodaje ili daje u najam. SC traži da mu se vila ustupi bez naknade i ostane u državnom vlasništvu, a oni bi je zauzvrat obnovili i dobili 55 ležajeva i restoran za studente Fakulteta u Iki 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
Zadnjih desetak godina vila Toplice prepuštena je propadanju * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Nakon što je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) uz suglasnost Vlade donio odluku o darovanju nebodera HŽ Infrastrukture u Prvomajskoj ulici Sveučilištu u Rijeci, koje će bivše željezničko prenoćište pretvoriti u objekt studentskog smještaja, ta je visokoškolska ustanova bacila oko na još jedan objekt HŽ Infrastrukture, a riječ je o lovranskoj vili Toplice. Za razliku od ex prenoćišta za koje je interes iskazalo samo Sveučilište koje je pregovore o darovanju vodilo putem svoje tvrtke Strip d.o.o., u slučaju lovranske vile interes je iskazao Studentski centar Sveučilišta u Rijeci koji je DUUDI-ju dostavio svu potrebnu dokumentaciju za vilu čija je prodaja oglašena početkom ove godine po početnoj cijeni do 17,5 milijuna kuna. Raspisanim natječajem ponuđena je i mogućnost zakupa vile na vrijeme od pet godina, a početna cijena zakupnine za objekt s okolnim zemljištem iznosi 10 tisuća eura mjesečno. Međutim, ističe ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević, višemilijunski iznos za kupovinu vile ili njen najam Studentski centar nema. 
    
Nude obnovu

– Tražimo da nam se vila Toplice ustupi na korištenje za nula kuna, odnosno bez naknade, jer ostaje u državnom vlasništvu, a mi ćemo je za uzvrat obnoviti vlastitim sredstvima. Mi smo državna ustanova, a vila je u državnom vlasništvu. Obnovom vile dobili bismo studentske smještajne kapacitete za Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu čiji studenti nemaju nikakve smještajne mogućnosti, osim nekoliko ležajeva u učeničkom domu u Lovranu, ističe Jurjević. 
    Takvu ideju, kaže Jurjević, podržava i načelnik Općine Lovran, a prema njegovim procjenama, obnova vile Toplice bila bi teška najmanje dva milijuna kuna. Studentski centar bi tim sredstvima objekt doveo u prvobitno stanje, odnosno obavila bi se unutarnja rekonstrukcija vile, čime bi studenti iz Ike dobili 55 ležajeva i restoran. U ljetnim mjesecima, dodaje Jurjević, ti b
Prvotno Sanatorij dr. Karla Bettinija 
    
    Vila Toplice izgrađena je 1909. godine i izvorno se zvala Sanatorij doktora Karla Bettinija, koji je bio i naručitelj njene izgradnje. Riječ je o vili na izuzetno atraktivnoj lokaciji u Lovranu, smještenoj u parku, uz šetalište, u blizini gradske plaže, u čijem se okruženju nalazi ortopedska bolnica. Za vrijeme Jugoslavije vila je postala dio kompleksa odmarališta Jugoslavenskih željeznica, koji su još činile vila Lovor i hotel Meridional. Kasnije je vila Toplice prešla u vlasništvo Hrvatskih željeznica, a u drugoj polovici devedesetih bilo je pokušaja vraćanja objekta u turističko-ugostiteljsku funkciju. Objekt je posljednji put obnovljen 1989., a zadnjih desetak godina ta je lovranska vila prepuštena propadanju.
 i se kapaciteti koristili za potrebe hostela. Riječ je o objektu koji se sastoji od pet etaža – podruma s kotlovnicom, prizemlja s društveno-ugostiteljskim sadržajem, te tri kata sa sobama, kupaonicama i hodnicima. Neto korisna površina objekta iznosi 1.023 četvornih metara, a Studentski centar bi u prizemlju vile zadržao restoran koji bi, prema Jurjevićevim planovima, dnevno izdavao nekoliko stotina toplih obroka čime bi se riješio još jedan problem Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a riječ je o zadovoljavajućoj studentskoj prehrani. 
    
Sredstva osigurana

– Mi smo ovog ljeta preuredili kantinski prostor fakulteta koji smo u potpunosti opremili i u opremu, namještaj i radove preuređenja uloženo je 600 tisuća kuna. Međutim, riječ je o skučenom prostoru koji nam ne omogućava da udovoljimo svim studentskim zahtjevima. Za sada uspijevamo izdati dvjestotinjak toplih obroka dnevno te dvjestotinjak subvencioniranih sendviča. Posebno nam je teško kada pada kiša, jer onda zbog nemogućnosti upotrebe terase imamo još manje prostora na raspolaganju. S otvaranjem restorana u vili Toplice taj bi se problem riješio, a uspoređujući s postojećim objektima koje vodimo, procjenjujemo da bismo dnevno mogli izdavati 300 do 400 obroka – kaže ravnatelj. 
    Odluči li DUUDI da po istom ključu, po kojem je neboder u Prvomajskoj ulici prepustio Sveučilištu, Studentskom centru prepusti i lovransku vilu za potrebe unapređenja studentskog standarda, Studentski centar će, najavljuje Jurjević, preurediti sobe, postaviti nove elektroinstalacije te obnoviti restoran i opremiti ga adekvatnom ugostiteljskom opremom, a sredstvima za to već raspolaže.
 


 
''Transfer tehnologije i nove tehnologije'', Novi list, 23. 10. 2014.
 
PREGOVORI REKTOR OTPUTOVAO U SAD
 
 
RIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je otputovao u službeni posjet Rochester Institute of Technology (RIT) gdje će na Upravnom vijeću jednog od najjačih američkih sveučilišta predstaviti riječko sveučilište. RIT je jedno od vodećih sveučilišta u području poslovanja, računalstva, strojarstva, vizualne znanosti, humanističkih znanosti, održivosti te likovne i primijenjene umjetnosti koje je u svibnju ove godine postalo partner riječkog sveučilišta. 
    – Riječ je o tehnološkom sveučilištu države New York smještenom u Rochesteru koje je u Hrvatskoj imalo program u Dubrovniku. Sada žele razvijati europski kampus koji će najvjerojatnije biti smješten u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu, i žele intenzivnu suradnju s nama u smislu mentoriranja razvijanja tog kampusa i pokretanja zajedničkih programa. Ima niz programa koji su riječkom Sveučilištu zanimljivi, posebice programi koji se odnose na transfer tehnologije i nove tehnologije, kao i dolazak novih tehnologija, a očekujemo da bi to išlo preko Rijeke i o tome idemo pregovarati – kazao je rektor. 
    Dodajući kako poanta njegovog posjeta SAD-u nije samo razvijanje američkog kampusa u Hrvatskoj, nego i razvijanje zajedničkih studijskih programa te zajedničkih istraživanja, rektor ističe da je cilj dio istraživanja RIT-a prebaciti u Rijeku. (I.Š.K.)
 


 
''Studentima uskoro topli obroci'', Novi list, 22. 10. 2014.
 
PRAVNI FAKULTET STUDENTSKI CENTAR PLANIRA PREUREĐENJE KANTINE
 
 
Nova bi kantina mogla započeti s radom početkom iduće godine * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Nakon što je proteklog ljeta Studentski centar Rijeka preuredio kantine na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na Medicinskom fakultetu, prema najavama ravnatelja Dinka Jurjevića uskoro kreće i preuređenje kantine na Pravnom fakultetu. 
    – Riječ je o novoj kantini koja ulazi u naš sastav, jer do sada je bila vođena privatno. Na zahtjev studenata uvest ćemo samoposlužnu liniju i nudit ćemo tople obroke, što do sada nije bio slučaj, jer su studenti u ponudi imali samo sendviče, kaže ravnatelj. 
   
Samo u ugostiteljsku opremu nove kantine Studentski centar uložit će pola milijuna kuna, dok će se s dodatnih 200 tisuća kuna financirati ostali radovi preuređenja. Nova bi kantina, prema Jurjevićevim procjenama, mogla započeti s radom početkom iduće godine, a pripreme za raspisivanje natječaja za izvođača radova već su u tijeku. Preuzimanjem kantine Pravnog fakulteta Studentski centar će u svom sastavu imati pet fakultetskih restorana, a intencija je u budućnosti povećati taj broj. 
    – To ne znači da ćemo tjerati privatnike s fakulteta, ali ukoliko netko bude odustao od držanja kantine u planu nam je preuzeti djelatnost. Trenutačno držimo kantine na Filozofskom, Medicinskom i Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te na Sveučilišnim odjelima, kaže Jurjević. (I. Š. K.)
 


 
''Buduće političke odluke bazirane na znanju'', Novi list, 22. 10. 2014.
 
SVEUČILIŠTE ZAVRŠENA DVODNEVNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Buduće političke odluke bazirane na znanju

Centar za napredne studije jugoistočne Europe (CAAS SEE) prvi je korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija

 
 
Istaknuta važnost uvođenja europskih studija – s konferencije u Kampusu * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Interdisciplinarni pristup budućih europskih studija osobito je vrijedan jer promovira solidarnost, integraciju i razumijevanje među europskim zemljama, a to je došlo u pravo vrijeme – istaknuo je jučer u svojoj videoporuci namijenjenoj sudionicima međunarodne konferencije »(Novi) izazovi za Europu u vremenu promjena/Znanje – ključni alat za bolju Europu« predsjednik Ivo Josipović. Naime, jučer završena dvodnevna konferencija koju su zajednički organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sveučilište u Rijeci i Centar za napredne studije jugoistočne Europe (CAAS SEE), prvi je korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija kojima se od Rijeke želi napraviti centar izvrsnosti za europske studije. U raspravi o misiji i viziji budućih studija jučer su sudjelovali i potpredsjednica Vlade Vesna Pusić te ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar, a navodeći kako Centar za napredne studije predstavlja veliki iskorak ne samo za riječko Sveučilište, već i za Hrvatsku i visoko obrazovanje, Pusić je istaknula da je program konferencije prvoklasan i ima cilj okupiti timove ljudi koji se zanimaju za ovu temu. 
    – Mnoge se političke odluke danas donose bez dovoljno znanja, a ovakav Centar pomaže da se te odluke baziraju na poznavanju, razumijevanju i znanju, kazala je Pusić. 
    Upozoravajući kako je hrvatski obrazovni sustav predugo bio zatvoren sam u sebe, Mornar je istaknuo da je jedna od slabosti sustava premala mobilnost te da je cilj odlaznu mobilnost povećati za 10, a dolaznu za 5 posto te je kao nepohodnu promjenu istaknuo i internacionalizaciju sustava. 
    – Po mnogo čemu smo ispod europskog prosjeka. Naša ulaganja u znanost jako su ispod europskog prosjeka, pet puta su niža od tog prosjeka – kazao je Mornar. 
    Jučerašnji drugi dan konferencije otvorili su riječki gradonačelnik Vojko Obersnel i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je, poželjevši dobrodošlicu sudionicima, istaknuo važnost uvođenja europskih studija koji će polaznicima dati specifična znanja i vještine za bavljenje europskim procesima unutar same EU, ali i u širem okruženju, dok je Obersnel istaknuo da se ljudi na riječkom Sveučilištu ne zadovoljavaju samo tradicionalnim obrazovanjem, već organiziraju interdisciplinarne i međunarodne studije, što je preduvjet da Rijeka ima moderno europsko Sveučilište i bude grad poželjan za studiranje. Potvrđujući mišljenje gradonačelnika, rektor prof. dr. Pero Lučin najavio je da se od riječkog Sveučilišta želi napraviti centar za razvoj i difuziju znanja, koji će se popeti međunarodnim ljestvicima i zaigrati europsku, a u budućnosti i svjetsku ligu.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Zbog plaćanja parkinga jedino Filozofski zaratio sa Sveučilištem'', Novi list, 18. 10. 2014.
 
 
NEKI HOĆE, NEKI NEĆE ODLUKA O NAPLATI PARKIRALIŠTA U KAMPUSU PODIJELILA AKADEMSKU ZAJEDNICU

Zbog plaćanja parkinga jedino Filozofski zaratio sa Sveučilištem

Sveučilište nema namjeru zarađivati na svojim ljudima, već se radi isključivo o pokrivanju troškova održavanja garaža, smatra rektor prof. dr. Pero Lučin 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dkalatnici građevinskog fakulteta ne vide ništa sporno u naplati parkinga u garaži * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Odluka Sveučilišta u Rijeci da od ove akademske godine zaposlenici svih fakulteta smještenih u Sveučilišnom kampusu moraju plaćati parkirališno mjesto u garaži ukoliko ga misle koristiti, podijelila je mišljenje akademske zajednice, jer dok su djelatnici Filozofskog fakulteta »zaratili« sa Sveučilištem i na Fakultetskom vijeću donijeli odluku da neće izdvajati 50 kuna mjesečno za parkiranje automobila, djelatnici ostalih fakulteta ne dijele takvo mišljenje i odluku Sveučilišta bez pogovora su prihvatili. Tako zaposlenici Učiteljskog fakulteta, koji dijeli zgradu s Filozofskim fakultetom, svoje automobile parkiraju u garažu za što dnevno izdvajaju dvije kune, dok djelatnici Filozofskog fakulteta bojkotiraju odluku Sveučilišta i svoje automibile ostavljaju nepropisno parkirane oko same zgrade i stvaraju prometni nered, a istovremeno je garaža s 200 parkirnih mjesta poluprazna. Dekanica Učiteljskog fakulteta, prof.dr. Jasna Krstović, kaže kako je 95 posto zaposlenika koji na posao dolaze automobilima već sklopilo ugovore s tvrkom Kampus d.o.o. koja upravlja garažama. 
    – Svega su jedna ili dvije osobe odbile plaćati parkirno mjesto iz principa. Međutim, mi tu raspravu nismo stavili na Fakultetsko vijeće, a nismo ni polemizirali oko toga. Jasno nam je da su troškovi evidentni, a za one koji moraju plaćati parkirno mjesto, to je sitan novac. Dobili smo veliki standard koji se treba održavati. Naravno da bi bilo bolje da ne plaćamo ništa, ali kako je tako je, ka
Dekan Šustar bez komentara 
    
    Stav i bojkot svojih zaposlenika dekan Filozofskog fakulteta prof.dr. Predrag Šustar ne želi komentirati. Takvu svoju odluku dekan obrazlaže činjenicom da za tim nema potrebe, jer jedino što je relevantno prema njegovom mišljenju stav je Fakultetskog vijeća koji je on, kao dekan, obavezan podržati. 
    – Bez obzira kakav moj stav bio, to je moja osobna stvar i bezpredmetno je o tome polemizirati – kaže prof. dr. Šustar. 
    Iako su zaposlenici većinom glasova na Fakultetskom vijeću izglasali bojkot odluke naplate parkirnih mjesta, rat sa Sveučilištem ipak nisu svi djelatnici podržali, jer nekolicina ih se odlučila samoinicijativno potpisati ugovore s Kampusom d.o.o. i platiti parkirališno mjesto u garaži.
 že prof. dr. Krstović. 
    
Rasprava na Vijeću

Isto mišljenje dijeli i prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš, dekanica Građevinskog fakulteta koji također posjeduje garažu te navodi kako je vijest o naplati garaže na toj visokoškolskoj ustanovi prošla mirno, bez ikakvih komentara djelatnika. Međutim, na Filozofskom fakultetu čiji su djelatnici na Fakultetskom vijeću proveli raspravu o toj temi, vijest o plaćanju garaže nije dobro prihvaćena, a svoje negodovanje zaposlenici obrazlažu činjenicom da ih naplaćivanje parkiranja dovodi u nepovoljan položaj u odnosu na djelatnike fakulteta koji nisu smješteni u Kampusu i čiji djelatnici ne plaćaju parkirališna mjesta. Naplatom parkirališta, tvrde članovi Fakultetskog vijeća, narušava se i odvijanje redovnih djelatnosti fakulteta, kao što su znanstveni skupovi i dolazak gostiju, a navode i da se komercijalizacija prostora i stvaranje dodatnih prihoda ne može vršiti preko djelatnika Sveučilišta. 
    Rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin takve tvrdnje odbacuje jer kako ističe, Sveučilište nema namjeru zarađivati na svojim ljudima, već se radi isključivo o pokrivanju troškova održavanja garaža. 
    
Dodatni standard

– Činjenica je da se parkiranje svugdje naplaćuje, a osobno i sam plaćam parkiranje u Kampusu. Odluka o naplaćivanju garažnih mjesta odavno je donesena, ali nam je trebalo dosta vremena da je provedemo. Iz tog smo razloga osnovali trgovačko društvo Kampus d.o.o. koje je neprofitno i čiji je zadatak upravljati prostorom Kampusa. Održavanje garaža financijski je prilično zahtjevno i želimo da ti troškovi ne idu na teret studenata i istraživanja. U drugim se kampusima takve stvari daju u koncesiju, a mi smo rekli da ćemo sami upravljati njima te da će se sav prihod utrošiti na održavanje Kampusa. Upotreba garaže dodatni je standard koji imaju djelatnici u Kampusu, a od Kampusa d.o.o. tražili smo da tu uslugu naplaćuje samo onoliko koliko je potrebno da se pokriju troškovi održavanja – ističe rektor. 
    Dodajući kako na Sveučilištu postoji puno samoodrživih projekata, među koje se ubrajuju i prostori Kampusa, rektor najavljuje kako tvrtka Kampus d.o.o. ima zadaću pokretanje i drugih aktivnosti kojima će preuzeti i održavanje okoliša u Sveučilišnom kampusu.
 


 
''Menadžerice na staklenoj litici'', Novi list, 18. 10. 2014.
 
ISTRAŽIVANJE IAKO IMA POMAKA, ŽENE U HRVATSKOJ TEŠKO OPSTAJU U TOP MENADŽMENTU

MENADŽERICE na staklenoj litici

Za razliku od prijašnjih vremena kada se govorilo o »staklenom stropu« i »staklenom zidu« danas govorimo o labirintu. To je konceptualna metafora kojom se pokazuje da žene uspijevaju doći do najviših pozicija, ali se na njima teško održe 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
* Foto: Arhiv NLKada se pomisli na menadžera pomisli se na muškarca, a ako se u tom društvu i nađe pokoja žena onda je ona najčešće tek simbol. Da bi postala taj simbol prošla je trnovit put, a to nije stereotip koji vlada unutar hrvatskih granica, već je karakteristika svih društava, jer kako kaže prof. dr. Sofija Vrcelj s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, top menadžerstvo muško je okruženje svugdje u svijetu. Međutim, tvrdi prof. dr. Vrcelj, posljednjih godina pomaka ima, a do takvih je saznanja došla provodeći istraživanje čije je rezultate objavila u knjizi »Je li (obrazovni) menadžment muški posao?«. Štoviše, saznanja do kojih je došla govore da u hrvatskom menadžerskom svijetu unatoč vladavini kluba muškaraca pristup ženama nije onemogućen, dok je u nekim drugim zemljama situacija puno gora pa u top menadžmentu nema traga nježnijem spolu. U Hrvatskoj, kaže, ipak vlada »soft« varijanta stereotipa. 
    – Činjenica da postoje dva modela organizacije društava, dominatorski i kooperacijski. Za dominatorska društva karakteristična je dominacija muškaraca što znači da su ona i hijerahizirana, odnosno bolje plaćeni posao imaju najčešće muškarci. Kako su muškarci sebi kreirali institucije moći postoji nešto što se naziva institucionalno nasilje, a to je da žene ne mogu napredovati do pozicija gdje se donose odluke. U recentnim istraživanjima o menadžmentu se govori kao o jednom neutralnom poslu, feminističke teorije govore kako je uspješno menadžerstvo više odlika osobe i nije vezano za spol te se u teorijskom diskursu pokušava menadžerstvo prikazati kao neutralan posao. Međutim brojčani podaci govore drugačije, jer žene čine 52 posto stanovništva, a u nekim zemljama u upravnim odborima nema niti jedne žene. Takav su slučaj Slovenija, Češka, Njemačka, Grčka i Italija. Ako kompariramo Hrvatsku onda možemo reći da su kod nas značajni pomaci zato što imamo žene u upravnim odborima, no u top menadžmentu u Hrvatskoj ima svega šest posto žena, navodi prof. dr. Vrcelj. 
    
Vidljivi pomaci

Dodajući kako su u posljednje vrijeme vidljivi određeni pomaci, jer novijim je generacijama u neoliberalnoj politici važan samo uspjeh, a ne i spol, prof. dr. Vrcelj ističe da njeno istraživanje govori o tome da se žene pomalo penju prema većim pozicijama, ali uz različite prepreke. 
    – Za razliku od prijašnjih vremena kada se govorilo o »staklenom stropu« i »staklenom zidu« danas govorimo o labirintu. To je konceptualna metafora kojom se pokazuje da žene uspijevaju doći do najviših pozicija, ali teže nego muškarci. Uz taj labirint postoji nešto što se naziva »staklena litica«, što znači da se teško održati na visokoj poziciji jer muški klub djeluje protiv žena ili ih drži u poziciji da žena postoji tek toliko da postoji, odnosno njihov se glas zanemaruje. U tim se odnosima ugurao i obiteljski život. Naime, očekuje se da se o obiteljskom životu brinu žene zbog čega žene imaju veliku teškoću balansiranja obiteljskim obavezama i obavezama na poslu. Iako neki teoretičari u tome vide prednost i tvrde da su žene uspješnije, jer svoje majčinska iskustva prenose u menadžerske pozicije i na taj način oplemenjuju i obogaćuju svoje radne obaveze, ističe prof. dr. Vrcelj. 
    U istraživanju koje je provela za potrebe svoje knjige sudjeloval
LUČIN: ŽENE DOLAZE 
    
    Sveučilište u Rijeci u svojoj je 40 godina dugoj povijesti imalo tek jednu rektoricu, što ide u prilog tezi prof. dr. Vrcelj da su u feminiziranom obrazovnom svijetu top menadžeri muškarci. S činjenicom da u obrazovanju prevladavaju žene slaže se i rektor prof. dr. Pero Lučin, no prema njegovim predviđanjima u budućnosti u tom području muškarci bi mogli postati ugrožena manjina i ostati bez svojih funkcija u obrazovnom menadžmentu. 
    – Među profesorima je odnos muškaraca nekako podjednak, međutim kada gledamo prema »dolje«, među docentima i asistentima onda prevladavaju žene. Neupitno je da žene dolaze. Nekada su na sveučilištima dominirali muškarci, međutim broj žena koje napreduju povećava se, kaže rektor. 
    Dodajući kako se na određena mjesta, kao što su rektorsko i dekansko, ljudi ne postavljaju nego biraju bez spolnih preferncija te ih biraju ih fakultetska vijeća i senati prof. dr. Lučin kaže kako onda spolna diskriminacija u svakom pogledu isključena. 
    
KRSTOVIĆ: REZERVATI MUŠKIH POZICIJA 
    
    Doći do pozicije dekanice Učiteljskog fakulteta, kaže prof. dr. Jasna Krstović, bilo je teško, a teško je još uvijek. 
    – Nisam sigurna i ne mogu razlučiti koliko je razlog tome spol, a koliko generalno teška situacija. Međutim, sigurno je da propocionalno što se više penjete po ljestvici to postaje teže. Spora je evolucija od spola do roda, a na snazi je etablirani »old man school«. Osobno nisam imala konkretnih problema u smislu uvreda na račun toga što sam žena, ali muškarci su gospodari moći i postoje rezervati muških pozicija u koje se žena teško probija. Generalno ova je tema u 21. stoljeću već odavno trebala otići u ropotarnicu prošlosti, navodi prof. dr. Krstović te zaključuje kako žene imaju šesto čulo i vrlo ga dobro znaju iskoristiti u svom poslu. 
    
PERUČIĆ: ŽENE SU HRABRIJE I SISTEMATIČNIJE 
    
    Iako smo svjedoci da je tako, poslove ne bi trebalo dijeliti na spolove – kaže direktorica ACI-a Doris Peručić dodajući kako se kao žena mora puno više dokazivati nego njeni muški kolege. 
    – Žene se puno više promatra i traže im se greške. Naša najmanja greška ili kriva procjena rastumači se kao naša nesposobnost. Međutim, smatram da su žene puno pedantnije i sistematičnije u donošenju odluka. Žene su i hrabrije. To potvrđuje i moje osobno iskustvo, jer nakon analiza i savjetovanja s kolegama donijela sam neke odluke koje su trebali odavno donijeti moji muški prethodnici. Na žalost, često sam puta osjetila da muški kolege zauzimaju stav »lako ćemo s njom, ona je žena i mlada«. Ima jako puno kolega koji su mlađi od mene, ali njih se smatra mladim lavovima. Za njih se misli da su sposobni i ambiciozni, kaže Peručić. 
    Dodajući kako u društvu još uvijek ima dosta kolega koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da su im žene ravnopravne Peručić kaže da je prošla trnovit put do svoje današnje pozicije. 
    – Kada je žena na nekoj poziciji uvijek se traži opravdanje zašto je ona tu i to se najčešće pripisuje sreći. Smatram da ženama treba dati priliku. Ja sam je dobila i pokušavam se dokazati. Vjerujem da će se mišljenje u društvu promijeniti kada budemo imali više uspješnih žena, ističe Peručić. 
    No, dodaje omalovažavanje žena nije samo karakteristično u gospodarskom sektoru, jer i za vrijeme dok je radila u akademskoj zajednici doživljavala je omalovažanje njene doktorske titule upravo iz razloga što je žena. 
    
BRNADIĆ : PLIVANJE MEĐU MORSKIM PSIMA 
    
    Direktorica ZTC-a Ivana Brnadić već je osam godina u menadžerskim vodama, a rad u muškom svijetu naziva »plivanjem među morskim psima«, no, kaže, nije svugdje tako. 
    – Dvije sam godine radila u Austriji i tamo je sasvim drugačija priča. Nije bitno je li netko muško ili žensko, koliko ima godina i koliko dugo radi za neku tvrtku, već su bitne sposobnosti i znanja. U Hrvatskoj je sasvim drugačije. Kod nas ste u startu podcijenjeni jer ste žena. Osobno sam to shvatila kao prednost. Puštala sam da me podcjenjuju i izvlačila informacije i to sam na kraju strateški upotrijebila protiv njih, kaže Brnadić. 
    U šest godina rada u Hrvatskoj, kaže, isključivo susreće menadžere 50 +, a iako danas u menadžerskim vodama daleko lakše pliva i dalje se susreće s predrasudama. 
    – Danas je toga daleko manje nego u početku, međutim prilikom prvog susreta ipak osjetim podcjenjivanje, ali nakon razgovora, kada shvate da razumijem što radim to nestane, zaključuje Brnadić.
 o je 25 hrvatskih top menadžerica iz gospodarskog i obrazovnog svijeta, a prof. dr. Vrcelj ističe da joj je bilo cilj dokazati da u Hrvatskoj žene mogu napredovati i da se pomalo ruše mitovi o muškoj menadžerskoj kulturi. 
    – Hrvatska je dominatorsko društvo u kojem dominiraju muškarci, a kada žena i uđe u top menadžment onda je samo simbol. Sjećamo se prilično seksističkih izjava naših političara poput one da nije žena za mudraca nego za madraca. Iako se pokušava umanjiti značaj žene i onoga što radi, novija generacija daje priliku ženama. Međutim one ipak i dalje nisu članice »old boys networka« jer su muškarci ti koji imaju moć, obrazovali su se u institucijama koje perpetuiraju moć, a žene nisu. Kada nisi član toga onda nema onoga »ja tebi ti meni«. Iz toga razloga žene najčešće stižu do razine srednjeg menadžmenta, a ako i uđu u top menadžment onda to više nisu žene onako kako ih inače percipiramo. Nisu slabiji spol, već postaju jake, buntovne i agresivne. Poprimaju sve odlike muškarca menadžera. Takav pristup traži repozicioniranje ne samo muškaraca nego i žena, ali i redizajniranje obrazovanja, jer upravo je obrazovanje isključivo feminizirano područje i jako je upitno kako to da feminizirano područje jako generira spolne stereotipe, kaže prof. dr. Vrcelj. 
    
Žene poučavaju, muškarci vode

Iako je obrazovanje feminizirano tu vrijedi, navodi prof. dr. Vrcelj jedan drugi društveni paradoks, a to je da su i u tom području top menadžeri muškarci. 
    – Imamo rektore, dekane, dok su prorektori i prodekani najčešće žene. U obrazovanju vrijedi: žene poučavaju, a muškarci vode. Istraživanje u Hrvatskoj i vani govore o tome da žene jako teško mogu biti na rukovodećim mjestima na sveučilištu jer žive i rade u dvije vrlo sebične institucije, kao što su obitelj i sveučilište. Žene na fakultetima moraju napredovati, pisati radove i sudjelovati na konferencijama, a to im je teško jer imaju jednu zadaću koja se može svrstati u treću smjenu. Naime, rade na poslu puno radno vrijeme i dolaze kući gdje ih čeka treća smjena koja nije plaćena i ne percipira se adekvatno. U tom kontekstu kada govorimo o ženama one su najčešće na srednjim i nižim pozicijama. Kod obrazovnog menadžmenta vrijedi pravilo da su do srednjoškolske razine najčešće žene ravnateljice, međutim što je viša razina obrazovanja u pitanju to je manji postotak žena. Takav odnos šalje krivu sliku mladim ljudima i takva pozicija traži redizajniranje ne samo kurikuluma nego i tih sredina. Postoji još jedan fenomen, a to je da je primjerice ravnateljicama škola teže odijeliti poslovni i privatni odnos, jer žene koje rade u školama očekuju da ravnateljica razumije sve njihove obiteljske poteškoće, pojašnjava prof. dr. Vrcelj. 
    Proučavajući napredovanje u obrazovnom menadžmentu i top funkcije tog područja prof.dr. Vrcelj je došla do saznanja da upravo u takvim feminiziranim sredinama muškarci napreduju vrtoglavom brzinom, a to naziva »stakleno dizalo«. Dodajući kako su obrazovanje i odgoj važan čimbenik promjena prof. dr. Vrcelj ističe da podjela poslova po spolu nije uvijek adekvatna. Određeni bi posao trebao biti spolno neutralan i trebao bi se vezati uz osobu koja ga obavlja, što u Hrvatskoj nije slučaj. 
    – Kada žena izađe za govornicu onda svi najprije gledaju kako izgleda, a tek onda slušaju što govori, a kada izađe muškarac fokusiramo se na to što će govoriti, a ne kako izgleda. Također kada je žena uspješna onda se to nerijetko ne pripisuje njenim sposobnostima nego vezi s utjecajnim muškarcem, kaže prof. dr. Vrcelj. 
    Dodajući kako su dosadašnje promjene kapilarne i pužući sporo ipak su otvorile vrata dominatno muškog svijeta upravljanja prof. dr. Vrcelj zaključuje kako su moć i vlast maskulinizirane tvorevine koje su nastale još u atenskoj kulturi, a iako su tijekom godina mnoge institucionalne prepreke nestale ipak nisu nestale u
potpunosti.


 
''Francuska vrlo poželjno odredište za studiranje'', Novi list, 17. 10. 2014.
 
 
REKORDAN BROJ IZLAGAČA JUBILARNI DESETI SAJAM STIPENDIJA I VISOKOG OBRAZOVANJA

Francuska vrlo poželjno odredište za studiranje

Francuska godišnje izdvaja 1,4 posto BDP-a za visoko obrazovanje, što omogućuje niske troškove studiranja, među kojima i troškove upisnine koji su među najnižima u Europi. Francuska po broju stranih studenata i poželjnosti studiranja zauzima treće mjesto u svijetu, istaknula je savjetnica francuskog veleposlanika Clélia Chevrier 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Ivica TOMIĆ
 
Sajam stipendija – 76 izlagača iz 15 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Srednjeg Istoka i Azije * Foto:RIJEKA » Sveučilište u Rijeci u partnerstvu s Institutom za razvoj obrazovanja (IRO) jučer je na Filozofskom fakultetu organiziralo Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji je okupio više od 76 izlagača iz 15 zemalja Europe, Sjeverne Amerike, Srednjeg Istoka i Azije. Riječ je o jubilarnom, desetom, izdanju Sajma stipendija koji je treću godinu za redom uz Zagreb održan i u Rijeci, a ovogodišnja zemlja partner je Francuska. Naglašavajući kako se radi o najvećem sajmu takvog tipa u ovom dijelu Europe, direktor IRO-a Ninoslav Šćukanec istaknuo je da je ovogodišnji Sajam rekorder po broju izlagača.
    – U proteklih 10 godina kroz Sajam se predstavilo više od 400 visokih učilišta koja su ponudila više od 10 tisuća stipendija. U deset godina Sajam je posjetilo 70 tisuća studenata, a ove godine njih 10 tisuća. Ti podaci dovoljno govore o uspješnosti Sajma i opravdanosti njegovog postojanja. Ove godine Sajam u prvom redu predstavlja mogućnosti studiranja, stipendiranja i usavršavanja u Francuskoj, a riječ je o jednoj od najpopularnijih destinacija za studiranje koja godišnje privlači 280 tisuća međunarodnih studenata, istaknuo je Šćukanec. 
    
Interes za društvene znanosti

Dodajući kako su na Sajmu dostupne stipendije iz svih znanstvenih područja Šćukanec navodi da studenti ipak najviše interesa pokazuju za stipendije iz društvenih znanosti, a ove je godine u ponudi 5.500 stipendija, od čega je njih dvije tisuće za studiranje u Hrvatskoj. Uz informiranje, cilj Sajma je i otvoriti stručnu i javnu raspravu o aktualnim temama obrazovne politike u Hrvatskoj, a u tom kontekstu jučer je održan i okrugli stol »Povećanje dostupnosti visokog obrazovanja kroz studentske potpore – ostvarivanje ciljeva iz nove Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH« s ciljem stavljanja naglaska za potrebom uređenja studentskog standarda, uvođenja izravnih studentskih potpora, kao i restrukturiranja neizravnih potpora i uvođenja državnog kreditiranja studenata. 
    Među izlagačima jučer se našla i 21 hrvatska ustanova, a visoko obrazovanje zemlje partnera ovogodišnjeg Sajma predstavilo je jedanaest francuskih institucija, među kojima i prestižno sveučilište L'Institut d' Etudes Politiques de Paris. Sa sustavom visokog obrazova
Privlačna francuska umjetnost 
    
    O interesu za Sajam koji za mnoge studente predstavlja vizu za odlazak u inozemstvo jučer je najbolje govorila rijeka studenata koji su se cijeli dan slijevali prema Filozofskom fakultetu, a među prvima već rano ujutro na Sajam su stigli studenti Akademije primijenjenih umjetnosti. Neki, poput Josipa Torića, studenta 4. godine na Sajam su došli tek »turistički«, bez određenog cilja. 
    – Imam pauzu pa sam došao vidjeti što se nudi. No, da mi se pruži prilika, otišao bih u Francusku, jer me privlači njihova kultura, kaže Josip. 
    I njegova kolegica Maja Birkić na Sajam je došla samo informativno, a kao svoje favorite istaknula je studije u Njemačkoj i Engleskoj, dok je za razliku od njih put Filozofskog fakulteta s jasnim ciljem jučer krenula Josipa Maček, jer njena je želja nastavak obrazovanja u inozemstvu. 
    – Došla sam jer me zanima mogu li dobiti stipendiju za daljnje studiranje vani ili pak za odlazak nakon diplome. Najviše me zanima Francuska, jer poznato je da je tamo područje umjetnosti jače nego u Hrvatskoj. Lani sam isto bila na Sajmu i bilo je nekih ponuda, ali htjela sam sačekati još jednu akademsku godinu prije odluke, navodi Josipa. 
    
On-line verzija sajma 
    
    Iako je jednodnevni Sajam jučer završen, 1. studenoga počinje njegova on-line verzija koja će sve do 30. travnja omogućavati interaktivno virtualno predstavljanje studijskih programa, stipendija, studentskih kredita, tečajeva stranih jezika, programa cjeloživotnog učenja i usavršavanja te popratnih usluga za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu.
 nja i istraživanja u Francuskoj, kao i stipendijama francuske vlade riječke je studente jučer upoznala prof. Christiane Keriel, savjetnica generalnog direktora za visoko školstvo francuskog Ministarstva obrazovanja i istraživanja, koja je kao jednu od prednosti studiranja u Francuskoj istaknula jednak tretman stranih i francuskih studenata te relativno niske troškove školarina. Činjenicu da Francuska nudi niske troškove studiranja potvrdila je i prva savjetnica francuskog veleposlanika Clélia Chevrier ističući kako Francuska godišnje izdvaja 1,4 posto BDP-a za visko obrazovanje. 
    
Mogućnost za mobilnost

– To nam omogućuje niske troškove studiranja, među kojima su i troškovi upisnine koji su među najnižima u Europi. Francuska po broju stranih studenata i poželjnosti studiranja zauzima treće mjesto u svijetu, a mnogi studenti dolaze kako bi naučili francuski jezik ili upoznali našu kulturu. Za studij u Francuskoj nije nužno poznavanje jezika, jer sve ustanove nude visoko obrazovanje i na engleskom jeziku, istaknula je Chevrier. 
    Činjenicu da je Francuska poželjno odredište studentske mobilnosti potvrdila je i prorektorica riječkog Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija naglašavajući kako Sveučilište u Rijeci ima sklopljene ugovore o suradnji s četiri francuska visoka učilišta, a otvarajući Sajam riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da se upravo takvim manifestacijama mladim ljudima pruža mogućnost za mobilnost. Podsjećajući kako u Rijeci sustav stipendiranja odavno postoji, Obersnel je istaknuo kako su ove godine osigurane i stipendije za socijalno ugrožene učenike i studente, dok je pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Edita Stilin podsjetila da Primorsko-goranska županija ove godine izdvaja 460 tisuća kuna za studentske stipendije i to one koji se školuju za deficitarna zanimanja.
 


 
''Natječaj za stipendije'', Novi list, 15. 10. 2014
 
 
FOND ALEKSANDAR ABRAMOV

Natječaj za stipendije
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za dodjelu stipendija iz programa »Solidarnost« Fonda »Aleksandar Abramov«. Namijenjene su studenticama i studentima slabijeg imovinskog stanja za pokriće participacije u troškovima studija u 2013./2014. akademskoj godini i kao potpora studenticama i studentima koji su posebno socijalno i financijski ugroženi. Prijave za natječaj podnose se do 10. studenoga, a pravo na stipendije mogu ostvariti redovni studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 18 ECTS bodova te udovoljavaju socijalnim kriterijima. (I. Š. K.)
 



 
''Gotovo stotinu stranih studenata na studijskom boravku u Rijeci'', Novi list, 9. 10. 2014.
 
ERASMUS INFO DAN NA SVEUČILIŠTE U RIJECI STIGLA ČETVRTA GENERACIJA STUDENATA IZ RAZLIČITIH ZEMALJA EUROPE

 
Gotovo stotinu stranih studenata na studijskom boravku u Rijeci

Na Ekonomskom fakultetu boravi 26 stranaca, na Filozofskom i FMTU-u po 21, a prvi put strane će studente ugostiti i Učiteljski te Građevinski fakultet

 
 
Strani studenti na info danu organiziranom na Sveučilištu  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Sveučilište u Rijeci organiziralo je Informativni dan za Erasmus studente, a riječ je o četvrtoj generaciji dolaznih inozemnih studenata koji će zimski semestar provesti u Rijeci. Ukupno 92 studenata iz Latvije, Španjolske, Velike Britanije, Malte, Litve, Poljske, Njemačke, Grčke, Slovenije, Slovačke, Rumunjske, Turske, Mađarske, Makedonije, Italije, Češke, Austrije i Kazahstana odlučilo je ovu akademsku godinu započeti na jednom od fakulteta riječkog Sveučilišta, a najviše ih se opredijelilo za studij ekonomije. Naime, na Ekonomskom fakultetu zimski će semestar provesti 26 stranih studenata, a po broju inozemnih polaznika slijede Filozofski te Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji su ugostili po 21 studenta. 
    Prvi put ove godine Erasmus studenti borave i na Učiteljskom te Građevinskom fakultetu, a među gostujućim studentima nalaze se i dva stipendista Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te četiri CEEPUS studenta. 
    U okviru Info dana strani su se studenti upoznali s aktivnostima Erasmus Student Network Rijeka, kao i mogučnoću upisa tečaja hrvatskog jezika Riječke kroatističke škole te su dio dana proveli i u turističkom razgledavanju Rijeke i Opatije. Iako je velik broj njih već boravio u Hrvatskoj, Shokhsanam Rassulmetova otkrila je da, ne samo da nikada nije bila u Hrvatskoj, već se prvi put nalazi u ovom dijelu Europe, a na odluku da jedan semestar svog studija u Kazahstanu zamijeni za boravak u Rijeci potaknula ju je želja za upoznavanjem nove kulture. 
    – Oduševljena sam! Nisam znala da je Hrvatska tako lijepa. Studiram internacionalni turizam i provest ću jedan semestar na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment. Ovdje sam tek tjedan dana i nisam imala baš previše vremena za sve razgledati, ali šokirana sam koliko je lijepo. Sretna sam što mi se pružila ovakva prilika. Ljudi su jako dragi, ispričala je Shokhsanam. 
    Za razliku od nje Giovanni Antonio Moio zna jako puno o Hrvatskoj, što i ne čudi jer dolazi iz susjedne Italije, međutim i on se prvi put našao u Rijeci, a semestar će provesti na Odjelu za politehniku Filozofskog fakulteta. 
    – Do sada sam bio u Splitu i Dubrovniku, a u sklopu jednog projekta obišao sam i Bosnu i Hercegovinu te Republiku Srpsku. Studiram u Torinu ekonomiju kulture, a ovdje ću slušati politehniku. Ovo mi nije prva studentska razmjena u kojoj sudjelujem, jer već sam boravio jedan semestar u Španjolskoj, otkrio je Giovanni. 
    Dodajući kako se ovaj semestar odlučio za studij u Hrvatskoj iz razloga što mu je to komotnije zbog blizine, a i radi se o sličnim kulturama, Giovanni kaže kako mu se za sada unatoč kratkom boravku Rijeka čini zanimljiva.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
 
''Sveučilište mjesto zbog kojeg će se dolaziti u Rijeku'', Novi list, 9. 10. 2014.
 
STRATEGIJA RAZVOJA AMBICIOZAN SEDMOGODIŠNJI PLAN RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

 

Želimo pretvoriti Sveučilište u ustanovu visoke istraživačke razine koja će omogućiti transfer tehnologije na način da znanja koja stvaramo slijevamo u Rijeku i omogućimo gospodarski razvoj. Za sada stvaramo puno više znanja nego što ih koristimo, kazao je rektor Lučin

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


 
Zoran Sušanj, Elvira Marinković Škomrlj, Pero Lučin, Nevenka  Ožanić i Zlatan Car  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Naglašena javna odgovornost, očuvanje akademskog integriteta, transparentnost, strateško planiranje i samoodrživi projekti samo su dio onoga na čemu će se temeljiti naredni sedmogodišnji rad Sveučilišta u Rijeci zacrtan u novoj Strategiji 2014.-2020. godine. Sve bi to, kako je najavio rektor prof. dr. Pero Lučin, trebalo podići poziciju riječkog Sveučilišta na međunarodnoj ljestvici izvrsnosti, a cilj je na kraju sedmogodišnjeg razdoblja imati potpuno autonomnu instituciju koja maksimalno koristi razvojne i druge resurse. 
    – Od Sveučilišta želimo stvoriti mjesto na koje i zbog kojeg će ljudi dolaziti u Rijeku. Na taj način želimo odgovoriti na odljev mozgova. Naime, želimo stvoriti sustav koji će osigurati koncept kruženja mozgova te u konačnici pretvoriti Sveučilište u ustanovu visoke istraživačke razine koja će omogućiti transfer tehnologije na način da znanja koja stvaramo slijevamo u Rijeku i tako omogućimo gospodarski razvoj. Za sada stvaramo puno više znanja nego što ih koristimo, kazao je rektor. 
    Nova je Strategija integralna, što znači da će je koristiti sve sveučilišne sastavnice kao svoj dokument, a cilj je stvoriti Sveučilište kao cjelinu. Dodajući kako trenutno na Sveučilištu radi 130 ljudi čije se plaće financiraju kroz v
Druga faza izgradnje kampusa početkom 2015. 
    
    Jedan od najznačajnijih dijelova nove Strategije svakako je razvoj Sveučilišnog kampusa i druga faza njegove izgradnje koja će započeti već početkom iduće godine izgradnjom tri objekta studentskog smještaja. Riječ je o investiciji »teškoj« sto milijuna kuna koja se financira iz EU fondova, a prema najvama prorektorice prof. dr. Nevenke Ožanić druga će faza izgradnje obuhvatiti i sportsku dvoranu, otvorene sportske terene, Duštveno-kulturni centar, Sveučilišnu knjižnicu kao i izgradnju tri fakultetske zgrade u kojima će biti smješteni Ekonomski, Tehnički i Medicinski fakultet te Fakultet za zdravstvene studije. Druga faza izgradenje podrazumijeva i izgradnju još osam objekata studentskog smještaja do čijeg bi početka izgradnje moglo doći već iduće godine, kao i objekta Transmed Ri.
 lastite aktivnosti, rektor je istaknuo da 30 posto proračuna Sveučilišta ne čine državna proračunska sredstva. Ono na čemu će se u narednom periodu intezivno raditi je i internacionalizacija studija kako bi se značajno povećao broj stranih studenata, a ono kako Sveučilište vidi svoje studente je da su oni partneri. Kao i do sada Sveučilište će i u budućnosti po pitanju studenata biti socijalno osjetljivo, radit će se na podizanju studentskog standarda, a intezivno će se raditi i na razvijanju programa cjeloživotnog obrazovanja te je u planu osnivanje Centra za cjeloživotno obrazovanje. 
    Dio strategije posvećen je i realizaciji koncepta Sveučilišne bolnice, kao i osnivanju doktorskih škola te informatizaciji Sveučilišta, što će se kako je najavio prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car ogledati u super-računalnom centru, potpuno integriranom knjižničnom sustavu te antiplagijat softweru čija se implementacija upravo završava. 
    Nova je Strategija opsežan dokument čiji način izrade, kako je zaključio prof. dr. Zoran Sušanj, predstavlja iskorak na hrvatskim sveučilištima. Na dokumentu se radilo više od godinu dana, a prije javne rasprave provedena je i rasprava na svim riječkim fakultetima.
 

 
''3.915 PODSTANARA U Rijeci iz godine u godinu sve je više prijavljenih'', Novi list, 7. 10. 2014.
 
SIVA ZONA TOČAN BROJ NEREGISTRIRANIH NAJMOPRIMACA NA RIJEČKOM PODRUČJU TEŠKO UTVRDIV

3.915 PODSTANARA 
U Rijeci iz godine u godinu sve je više prijavljenih

Ove je godine u Rijeci, prema podacima Porezne uprave, izdano 3.915 rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine, a lani 3.521; na području PGŽ-a prošle je godine izdano 7.766 rješenja, a ove godine 8.753 rješenja 

Ljiljana HLAČA

 
Izamljivači došli do zaključka da će bolje iznajmiti stan koji je bolje uređen od onoga koji to nije * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Točan broj neprijavljenih podstanara na riječkom području (pa tako i u državi) teško da je utvrdiv, ali sustavnije češljanje tog sektora posljednje dvije godine ipak daje neke rezultate. Naime, polazeći od informacija dobivenih od Porezne uprave, a temeljem broja izdanih rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine -– stambeni prostor – povećava se broj prijavljenih podstanara. No, to je još uvijek daleko od stvarne brojke, budući da se procjenjuje da je u Hrvatskoj čak 120.000 iznajmljivača na crno.     
    Prošle godine izdano je za područje Republike Hrvatske 60.154 rješenja s utvrđenim porezom na dohodak od iznajmljene imovine – stambeni prostor, a ove godine (podatak do 25. rujna) 68.858. Riječ je o povećanju od nekih 13,5 posto. Za područje Primorsko-goranske županije prošle je godine izdano 7.766 rješenja, a ove godine 8.753 rješenja. U Rijeci je lani izdano 3.521, a ove godine 3.915 rješenja. Iako još uvijek ima onih koje vole loviti u mutnom, neki su ipak odlučili ispoštovati zakone, prijaviti podstanare odnosno platiti porez koji iznosi 12 posto plus prirez. To u konačnici iznosi par stotina kuna (ovisno o iznosu ugovorene najamnine i prirezu koji varira), dok su kazne puno veće te dosežu iznos i do 30.000 kuna. 
    – Za razdoblje od prosinca 2013. godine do 19. rujna 2014. godine, temeljem prikupljenih podataka od Porezne uprave i drugih izvora, a na osnovu odredbi Zakona o carinskoj službi, Zakona o porezu na dohodak, Općeg poreznog zakona i drugih relevantnih propisa proveden je nadzor na ukupno 952 nekretnine na p
Grad ove godine pomaže 729 korisnika
    
    Grad Rijeka već godinama podmiruje dio troškova najamnine za stan u vlasništvu fizičke osobe (podstanarina), a riječ je o socijalnom programu koji se sastoji od 18 različitih oblika pomoći. Prema informacijama Odjela gradske uprave za socijalnu skrb, iznos pomoći za najamninu ovisi o broju članova kućanstva, a nadoknađuje se mjesečnom isplatom putem pošte ili banke na tekući račun. Za samačko kućanstvo pomoć iznosi 500 kuna, a za višečlano kućanstvo 750. 
    Pomoć je namijenjena isključivo građanima Rijeke koji ispunjavaju dva uvjeta; da je riječ o korisnicima prava koji imaju zajamčenu minimalnu naknadu pri Centru za socijalnu skrb Rijeka ili da je riječ o korisnicima koji imaju niska primanja. Podstanar nema pravo na pomoć za podmirenje troškova najamnine ako ugovorom o najmu stana ne dokaže postojanje najma i iznosa najamnine (ugovor o najmu mora biti ovjeren kod javnog bilježnika te dostavljen nadležnoj poreznoj upravi), a dodatni je uvjet da ugovor o najmu stana nije sklopljen među srodnicima u pravoj liniji (sin/kći, unuk/unuka, roditelj, djed/baka). U 2012. godini bilo je 913 korisnika takve pomoći, 2013. godini 805 korisnika, a 2014. godine (do lipnja) evidentirano je 729 korisnika, navode u Odjelu.
 odručju cijele države, dalje navodi Porezna uprava. U 40 slučajeva utvrđena je nepravilnost, u 781 slučaju nisu utvrđene nepravilnosti, a u 131 slučaju postupci su još uvijek u tijeku (prikupljanje podataka), dalje navodi Uprava. Na području Rijeke u navedenom periodu obavljen je 151 nadzor od čega su u 14 nadzora utvrđene nepravilnosti, a u tri slučaja postupci su još u tijeku, a ostali su u redu.     
    U Rijeci najviše stanova za najam traže studenti, ukazuju neke riječke agencije specijalizirane za promet nekretninama. Potražnja je najviše izražena s početkom studentske godine, a traže se mali stanovi, jednosobni, dvosobni, a takvih je najmanje u ponudi. Potražnja je puno veća od ponude, osobito s ulaskom Hrvatske u EU i dolaskom stranih studenata na studiranje na riječko Sveučilište, saznajemo od Branka Papeša iz agencije Dogma. To je dobra vijest za iznajmljivački sektor. Procjenjuje se da će samo ove godine, prema našem sugovorniku, na riječkom Sveučilištu studirati oko 200 stranih studenata. Svi stanovi koji se oglašavaju putem agencija evidentiraju se u Poreznoj upravi. 
    – Nismo zabilježili porast potražnje za najam stanova kod drugih skupina ljudi, ni zbog krize. Kod nas je još uvijek uvriježeno da ako si podstanar da si siromašan, da imaš neki problem, da nemaš novaca da si kupiš stan. Dok je na Zapadu sasvim normalno biti podstanar, mijenjati sredinu, posao, grad. Nadalje, u posljednje vrijeme mijenja se i kvaliteta ponuđenih nekretnina u Rijeci, jer su i iznamljivači došli do zaključka da će bolje iznajmiti stan koji je bolje uređen od onoga koji to nije, naglasio je dalje Branko Papeš.
 



 
''Centar izvrsnosti za europske studije'', Novi list, 4. 10. 2014.
 
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
 
 
Hrvoje Marušić, prof. dr. Pero Lučin i prof. dr. Snježane Prijić Samaržija * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Sveučilište u Rijeci i Centar za napredne studije jugoistočne Europe 20. i 21. listopada organiziraju međunarodnu konferenciju »(New) Challenges for Europe in a Changing World/ Knowledge – a Key Tool for a Better Europe« koja će okupiti stručnjake renomiranih domaćih i inozemnih institucija, a kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare najavio pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić konferencija je prvi korak prema uspostavi programa međunarodnih europskih interdisciplinarnih studija kojima se od Rijeke želi napraviti centar izvrsnosti za europske studije. Riječ je o programu specijalističkih poslijediplomskih studija koji u regiji ne postoje te bi Rijeku trebali vidljivije pozicionirati na međunarodnoj znanstvenoj karti, a prema Marušićevom mišljenju opravdanost za pokretanje takvog programa činjenica je da Hrvatska ne posjeduje dovoljno znanja kako bi svoje članstvo u EU iskoristila u maksimalnoj mjeri. 
    Prema ocjeni direktorice Centra prof. dr. Snježane Prijić Samaržija riječ je o prvoj konferenciji takvog tipa u regiji koja će okupiti četrdesetak aktivnih sudionika iz destak zemalja Europe, SAD-a i Japana. Radi se o teoretičarima i praktičarima koji će razmijeniti ideje o aktualnim temama i izazovima za Europu, kao i o mogućim scenarijima daljnjeg razvoja europskog projekta. Njima će se pridružiti i predstavnici najuglednijih svjetskih fondacija, veleposlanici Europske komisije, Francuske, Engleske, Norveške, Turske i Japana, kao i prva podpredsjednica Vlade Vesna Pusić te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i predsjednik Instituta europskih studija u Firenci prof.dr. Joseph H.H. Weiler. Konferencija ima podršku hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, Europske komisije i Europskog parlamenta, a tijekom dva dana brojni predstavnici svjetske akademske zajednice, diplomatskog zbora, gospodarstva i civilnog društva dotaknut će se i tema vezanih uz europski prostor visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja. Najavljena konferencija, prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina ujedno predstavlja i operativni početak djelovanja Centra u okviru kojeg će uskoro na Sveučilište stići i prvi postdoktoranti s ciljem provođenja specijaliziranih istraživanja upravo iz područja kojima će se baviti konferencija.

I. ŠESTAN KUČIĆ




 
''Riječka prevoditeljska enciklopedija'', Novi list, 3. 10. 2014
 
FILOZOFSKI FAKULTET PRIRUČNIK ZA PREVODITELJE
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljen je »Priručnik za prevoditelje« urednica Anete Stojić, Marije Brala-Vukanović i Mihaele Matešić. Riječ je o prvom priručniku takve vrste u Hrvatskoj koji su predstavili recenzenti prof. dr. Ivo Pranjković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prevoditeljica prof. Ljiljana Avirović s Fakulteta za prevoditelje i tumače Sveučilišta u Trstu. Važnost priručnika prepoznalo je i Sveučilište u Rijeci koje je dodijelilo potporu na natječaju u okviru projekta programskih ugovora Sveučilišta i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a prof. dr. Pranjković jučer predstavljenu knjigu ocijenio je kao vrlo vrijedan i potreban prilog translatološkoj teoriji i praksi, dok je Avirović priručnik nazvala »riječkom prevoditeljskom enciklopedijom«. Priručnik je objavljen u sklopu poslijediplomskog specijalističkog studija prevođenja koji se već dvije godine izvodi na Filozofskom fakultetu. Dobri rezultati potaknuli su Filozofski fakultet da raspiše novi natječaj za upis poslijediplomskog studija prevođenja koji je otvoren do 7. listopada. (I.Š.K.)



 
''Centar kreativne energije i alternativne kulture'', Novi list, 23. 9. 2014.

KULTNO OKUPLJALIŠTE POZNATI KLUB U KRUŽNOJ VRATA KONAČNO OTVARA 3. LISTOPADA S NOVOM KONCEPCIJOM



 
Osim što od jučer ima novi logo i novo ime, Palach posjetitelje očekuje i s novim uređenjem te novom organizacijom prostora. Crvenih vrata u Kružnoj 8 više nema, a vrata koja su ih zamijenila sada će voditi u back stage, glavni ulaz je samo jedan, kroz bivša crna vrata 


Ivana KOCIJAN, snimio Vedran KARUZA
 
Za dobru uslugu pobrinut će se momci iz zagrebačke tvrtke Kristofer d.o.oRIJEKA » Omladinski kulturni centar Palach, mjesto razvoja kreativne energije i alternativne kulture, klub je u programskom upravljanju Saveza udruga Molekula i Studentskoga kulturnog Centra, osnovan s jednostavnom misijom razvoja kulturne scene grada Rijeke i osnaživanja prostorne dostupnosti za provedbu žanrovski neograničenih glazbenih programa, studentskih radova suvremene umjetnosti, filmskih ciklusa, političkog aktivizma te afirmacije nužnosti drugačijega pristupa organizaciji koja se temelji na dostupnosti, ravnopravnosti, jednakim mogućnostima kako za udruge koje čine Savez, tako i za ostale korisnike Palacha koji žele ostvariti zamišljeno unutar klupskih prostorija. 
    Opis je to novog Palacha koji od jučer ima svoju Facebook stranicu, novi logo i novo ime pod koje spada Galerija Studentskog kulturnog cenntra, koncertni prostor i ugostiteljski dio. 
    
Mnogo promjena

Puno se toga promijenilo u Palachu otkako je odlaskom bivšeg zakupca službeno prestao s radom u svibnju prošle godine. Osim što od jučer ima novi logo i novo ime, posjetitelje očekuje i s novim uređenjem te novom organizacijom prostora. Crvenih vrata u Kružnoj 8 više nema, a vrata koja su ih zamijenila sada će voditi u back stage što znači da se taj ulaz više neće koristiti za posjetitelje. Glavni ulaz je samo jedan, kroz bivša crna vrata. Šankovi se nalaze u prvoj i drugoj prostoriji. Garderoba se nalazi pored drugog šanka te u trećoj, koncertnoj prostoriji, dok je nasuprot ulazu smješten DJ-pult i prostor za distribuciju glazbenih materijala i sličnog. U prvoj prostoriji sada se nalazi i mala pozornica, dok je prostor bivše pušionice postao backstage. U trećoj prostoriji nema šanka te će u njoj biti zabranjeno pušenje, dok će se u ugostiteljskom dijelu moći pušiti. Prostor ima nove podove i novouređen wc, dok zidove ugostiteljskog dijela krase radovi koje potpisuju riječke umjetnice i umjetnici: ojoMAGico, Šumski, Tifani Rubi, Pekmezmed i Džedaj te kolumbijska umjetnica s berlinskom adresom Xuehka. 
    – Palach se otvara 3. i 4. listopada, izložbom u prostoru Galerije Studentskog kulturnog centra koja postaje mjesto za studente, od studenata. Sezonu otvaramo izložbom B.A.K.A. kolektiva koji čine mladi kreativci. Unutar kolektiva djeluje i bend ### koji svira dan kasnije, otkrio je Damir Batarelo, predsjednik Saveza udruga Molekula.     
    Za Galeriju je primarno zadužen Studentski kulturni centar čiji je voditelj Zoran Baljak otkrio kako će se u sljedećim tjednima i mjesecima tamo održati i studentske radionice te izložba radova studenata Akademije primijenjenih umjetnosti. Važna je i multifunkcionalna dvorana u kojoj će biti moguće naučiti nešto novo kroz cikluse diskusija i konferencija usmjerenih prema razvoju novih prostornih politika, aktivne uloge mladih, razrade ustajalih koncepata. 
    
Pristupačne ulaznice

– Kad spominjemo izložbu otvorenja, moramo spomenuti da unutar B.A.K.A. kolektiva djeluje This Town Needs Posters, dizajnerski tandem koji je ove godine dobio prvu nagradu na značajnom dizajnerskom festivalu Dan D, dodao je Baljak. 
    N
Javite se 
    
    Za sve upite o programu te informacije o tome na koji način organizirati događaj i provjeriti je li prostor dostupan zainteresirani se mogu javiti na mail
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
    
Klub postao omladinski kulturni centar 
    
    Na Facebook stranici Palacha koja je već u prvom danu skupila više od 1000 »lajkova«, može se pronaći i objašnjenje o novom nazivu prostora. 
    – Odlučili smo naziv prostora vratiti korak unatrag, prema vremenu kada u Rijeci nije postojao niti jedan kulturni centar usmjeren prema razvoju kvalitetnijeg programa za mlade, studentsku populaciju i razne supkulture koje upravo Palach prepoznaju kao mjesto izlaska. Sada ćemo u koordinaciji udruga Saveza i S.K.C-a pokušati spojiti nezavisnu i studentsku kulturu, uzajamno se pomažući pri izgradnji snažnijega prostora u kojem je bez zadrške moguće ostvariti zamišljeno, uz minimalnu naknadu i profesionalnu koordinaciju stasalu radeći na svim relevantnim kulturnim zbivanjima Rijeke u zadnjih desetak godina, poručuju iz Saveza udruga Molekula.
 a otvorenju 3. listopada nastupit će DJ-kolektiv iz Zagreba pod nazivom Yem kolektiv koji čine DJ-i BabilonSka i Poma, a pridružit će im se i DJ Luka, rezident kluba Beertija na Trsatu. 
    – Program u petak je besplatan i trajat će do 4 ujutro. U subotu započinjemo s koncertima, a za ulaznicu će trebati izdvojiti 20 kuna. Gostovat će četiri benda – ### iz Siska, bend koji svira noise rock, a pridružit će se im se i grupa Human Host Body iz Kopra koja je već nekoliko puta bila u Rijeci, ali nikad u nekom većem prostoru poput Palacha. Iz Zagreba i Čakovca dolazi Bad Blood, grupa koja je taman izdala novi EP. Zadnji put su bili u Rijeci 2002. godine. Za kraj ostaju Riječani, grupa Krematorium, perjanice thrash metala koje svi znaju, otkrio je Batarelo. 
    
Prvi koncerti

Tjedan dana kasnije, 10. i 11. listopada prve će koncerte u Palachu te prve nastupe pred riječkom publikom održati riječka grupa Jonathan koja će tom prigodom predstaviti debitantski album »Bliss«. 
    – Kad započne s radom punom snagom, Palach će imati dva stagea. U prvoj prostoriji nalazi se manji stage i tu će se prvih mjesec dana odvijati koncertni dio. Kad se uredi velika, glavna koncertna prostorija, veći koncerti održavat će se tamo, a na manjoj pozornici manji koncerti, objasnio je Baljak. 
    Okosnicu rada čine koncertni prostori na čijim će se pozornicima izmjenjivati šaroliko društvo izvođača u organizaciji udruga koje čine Molekulu. Time, Distune pronalazi svoje stalno radno mjesto nakon organizacije glazbenih događanja unutar svih prostora grada, Ri Rock nastavlja afirmirati riječke bendove na lokalnom i regionalnom planu, K.LJ.B. pokreće seriju gostovanja svih važnijih rock i alter sastava šire okolice, a Škatula istražuje glazbeno podzemlje do krajnjih ekstrema. 
    Ugostiteljski dio s radom će započeti nešto prije službenog početka rada OKC-a. Za dobru uslugu pobrinut će se momci iz zagrebačke tvrtke Kristofer d.o.o čiji rezime broji mnoge uspješnice poput prostora Tvornice kulture i Beertije itd. 
    – Početak rada ovisit će o dozvolama. Imat ćemo period tihog rada da se uštimamo. Trebali bismo početi tijekom sljedećeg tjedna, no to ovisi o višim instancama. Mi ćemo voditi dvije prostorije s dva šanka. Imat ćemo opširniju ponudu piva u odnosu na ostale kafiće, a imat ćemo i dvije svoje pive, Rock and roll red beer i uvozno pivo iz Amerike Route 66 koje će se nuditi i u Beertiji. Osim toga, planiramo poseban viski pod imenom Palach, otkrio je voditelj ugostiteljskog dijela Andrea Benzan. 
    
Programska shema

Radno vrijeme Palacha od ponedjeljka do srijede bit će od 8 ujutro do ponoći, četvrtkom do 1, a petkom i subotom do 4 ujutro. Nedjeljom će vrata OKC-a biti otvorena od 8 do ponoći. 
    S detaljima programske sheme upoznao nas je Željko Pendić iz Distona. 
    – Nakon promocije albuma grupe Jonathan, nastavljamo koncertom Granta Harta, suosnivača i bubnjara kultnog benda Hüsker Dü koji prvi put dolazi u Rijeku. Moramo istaknuti da svi do sada najavljeni koncerti imaju različite organizatore. Na taj način otvaramo klub i ostalim ljudima. Glazba je primarna, u svim prostorima. Ne smijemo zanemariti ni galeriju, odnosno sve popratne stvari koje idu uz nju, rekao je Pendić. 
    Nakon što je ljetos konačno postalo poznato ime zakupca ugostiteljske djelatnosti u Palachu, započela je i nova riječko-zagrebačka suradnja. 
    – Tvornica kulture zaslužna je za prvi dio po pitanju tehničke opremljenosti. Nakon krucijalnog dogovora između članica Saveza udruga Molekula, uputit će se poziv na programsku nadopunu prvenstveno Tvornici kao legitimnom partneru u cijeloj priči, a onda i javnosti, zaključio je Pendić.
 



 
''Deset tisuća kuna za nasljednika Zagija'', Novi list, 23. 9. 2014.
 
NATJEČAJ TRAŽI SE MASKOTA EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA ZAGREB-RIJEKA

 
 
Zagija se mnogi još sjećaju, tko je nasljednik?RIJEKA » Organizacijski odbori Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. otvorio je natječaj za odabir maskote Igara, koji je otvoren do 1. studenog. Novoizabrana će maskota biti nasljednik Zagija – napoznatije vjeverice sa zagrebačke Univerzijade održane 1987. godine. Europske sveučilišne igre bit će održane pod motom »Srce vjeruje, um ostvaruje!«, a po zatvaranju natječaja stručni će žiri izabrati tri najbolja rada, koji će biti financijski nagrađeni. Potom će građani glasovanjem na mrežnim stranicama Igara odabrati pobjednika. Osim ostavljanja osobnog traga u povijesti, autor nove maskote bit će nagrađen i novčanim iznosom od deset tisuća kuna. 
    Europske sveučilišne igre (EUG) bit će održane 2016. godine u Zagrebu i Rijeci, a okupit će više od pet tisuća studenta s 350 sveučilišta koji će se natjecati u 21 sportu. Pravila i proces prijave na natječaj, kao i specifikacija svih elemenata koji trebaju biti priloženi uz prijavu dostupni su na adresama: www. eug2016.com i www.studentskisport.com. (I.Š.K.)
 


 
''Početkom iduće godine Kampus iznova gradilište'', Novi list, 23. 9. 2014.

STUDENTSKI DOM
 NA NATJEČAJ SVEUČILIŠTA U RIJECI ZA 650 STUDENTSKIH KREVETA PRISTIGLO OSAM PONUDA


 
Paviljoni ukupno imaju 650 ležajeva, a izgradnja se financira iz europskih strukturnih fondova. Istodobno s gradnjom priprema se dokumentacija za realizaciju druge faze koja podrazumijeva sedam do osam objekata s više od dvije tisuće ležajeva, najavljuje rektor prof. dr. Pero Lučin 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U prvoj fazi tri zgrade s ukupno 650 kreveta u neposrednoj blizini studentskog restoranaRIJEKA » Na natječaj Sveučilišta u Rijeci za izgradnju tri objekta smještaja sa Studentskim centrom u Sveučilišnom kampusu pristiglo je osam ponuda, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina gradnja bi mogla započeti početkom iduće godine. 
    – Rok izgradnje je 500 kalendarskih dana, a radovi moraju biti gotovi najkasnije do 15. svibnja 2016. godine. Gradnja sva tri paviljona koji ukupno imaju 650 ležajeva financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva, najavljuje rektor. 
    
Pet etaža i suteren

Očekuje se da bi do kraja iduće godine mogla započeti i gradnja objekata druge faze koji će se također financirati iz strukturnih fondova, a prema procjenama u gradnju prva tri objekta uložit će se 110 milijuna kuna. Smještajni objekti moraju biti gotovi do početka Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016., a prema projektu zajedničkog projektantskog ureda Mirko Buvinić i Maja Furlan Zimmerman paviljoni će biti smješteni uz Studentsku ulicu, te će dva paviljona biti dijelom na stupovima. Sva tri objekta imat će pet etaža i suteren, a na posljednjem katu svakog objekta bit će smješten zajednički dnevni boravak s malom čajnom kuhinjom i natkrivenom terasom, dok će se u suterenu objekata nalaziti prostori za bicikle. 
    U prvom paviljonu na površini od 6.791 četvornih metara smjestit će se 65 četverokrevetnih soba, pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti te 32 jednokrevetne sobe. Ukupno se radi o 297 ležajeva, a na sjevernom kraju objekta nalazit će se trim kabinet s dvije dvorane za vježbanje, dvije odvojene garderobne jed
Odluka o izvođaču o kraja tjedna 
    
    Javno otvaranje pristiglih ponuda za izvođača radova smještajnih kapaciteta u kampusu održano je prošlog ponedjeljka, a žalbeni rok traje deset dana. Za nekoliko dana, dakle, pristupit će se pregledu i ocjeni ponuda te će se donijeti odluka o odabiru. Nakon roka mirovanja od 15 dana, ukoliko ne dođe do žalbe, odluka o odabiru postat će izvršna te će se potpisati ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem.
 inice sa sanitarijama te gardarobom i sanitarijama trenera, kao i blok ureda i ambulanti sa sanitarijama. 
    U drugom će se pak paviljonu na 6.782 četvornih metara ukupno smjestiti 289 ležajeva koji će biti raspoređeni u 65 četverokrevetnih soba te pet jednokrevetnih soba za osobe s invaliditetom i 24 jednokrevetna apartmana za nastavnike, dok će posljednji paviljon imati površinu od 5.097 četvornih metara i ukupno 42 četverokrevetne sobe, odnosno 168 ležajeva.
    
Studentski centar

Na prvom katu tog objekta smjestit će se Studentski centar koji će raspolagati velikom šalter salom Studentskog servisa s prostorom za čekanje i informiranje studenata te uredskim prostorima Studentskog centra koji podrazumijevaju kancelarije uprave i računovodstva, sobu za sastanke, sanitarije te čajnu kuhinju. U tom će se objektu smjestiti i studentska praonica s pultovima za vraćanje i preuzimanje posteljine te strojevi na žetone za pranje i sušenje osobnog rublja studenata. Na prostor studentske praonice nadovezat će se i prostor centralne praonice Sveučilišnog kampusa. Uz praonice i Studentski centar u taj će se paviljon smjestiti i tehnički pogon, ured domaćice studentskog doma i spremište, toplinska podstanica za pripremu tople vode i medija za grijanje i hlađenje te radionica kućnog majstora s uredom voditelja. Predviđena je i transformatorska stanica kojom će se riješiti napajanje električnom energijom za objekte prve i druge faze studentskog smještaja.

 



 
''Automatski lovac na plagijate skenirat će sve diplomske radove'', Jutarni list, 22. 9. 2014.





 
''Nagrađene dvije znanstvenice i troje znanstvenih novaka'', Novi list, 18. 9. 2014.

ZAKLADA SVEUČILIŠTA
 GODIŠNJE NAGRADE


 
 
* Foto: V. KARUZA
            RIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je održala svečanu dodjelu godišnjih nagrada za akademsku godinu 2012./2013., a nagrađene su dvije znanstvenice te troje znanstvenih novaka i asistenata. Nagrade laureatima uručili su predsjednik Upravnog odbora Zaklade prof. dr. Ivan Vanja Frančišković i ravnateljica Zaklade doc. dr. Iva Rinčić, a nagrađeni znanstvenici su prof. dr. Jelena Roganović s Medicinskog fakulteta u Rijeci za područje biomedicinske i biotehničke znanosti te doc. dr. Dijana Dominis Prester s Odjela za fiziku za područje tehničkih i prirodnih znanosti, dok za društvene i humanističke znanosti te interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena. 
    U kategoriji znanstvenih novaka i asistenata za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađen je Marko Turk s Filozofskog fakulteta, dok je za područje biomedicinske i biotehničke znanosti nagrađena dr. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta te za područje tehničkih i prirodnih znanosti David Blažević s Tehničkog fakulteta. (I.Š.K.)

 



 
''Prof. dr. sc. Pero Lučin preuzima predsjedanje'', Novi list, 18. 9. 2014.
 
REKTORSKI ZBOR PROMJENA NA ČELU

 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci s novom akademskom godinom preuzima predsjedanje Rektorskim zborom, a posljednja sjednica pod predsjedanjem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održana je jučer. Rektori svih hrvatskih sveučilišta bavili su se temama vezanim uz financijsko poslovanje sveučilišta, platnim razredima i kolektivnim ugovorom, kao i sporazumom s Hrvatskim olimpijskim odborom, a sljedeća sjednica bit će održana u listopadu kada će na godinu dana riječki rektor prof. dr. Pero Lučin preuzeti ulogu predsjednika Rektorskog zbora. (I.Š.K.)
 

 
''Počinje primjena novog antiplagijat softvera, studentima skuplji smještaj'', Novi list, 17. 9. 2014.

PRVA NAKON LJETNE STANKE 
ODRŽANA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA U RIJECI


 
S novom akademskom godinom studenti će ležaj u dvokrevetnoj sobi plaćati 360 kuna, dok su do sada plaćali 345
 
 
Riječko sveučilište prvo u Hrvatskoj uvodi takav softver   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Nakon ljetne stanke jučer je održana sjednica Senata Sveučilišta u Rijeci, a jedna od odluka koju su donijeli članovi Senata je poskupljenje cijene studentskog smještaja. Riječ je o simboličnom poskupljenju od 4,3 posto, odnosno 15 kuna po ležaju u dvokrevetnoj sobi, koje je uzrokovano povećanjem cijene energenata, a prema pojašnjenju ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, cijena riječkog studentskog smještaja među najnižima je u Hrvatskoj. 
    – S novom akademskom godinom studenti će ležaj u dvokrevetnoj sobi plaćati 360 kuna, dok su do sada plaćali 345. To je i dalje manje od porasta cijene energenata. Nova je cijena usuglašena i s predstavnicima Studentskog zbora te je i dalje među najnižima u Hrvatskoj. Naime, cijene studentskog smještaja ovise o starosti objekata pa ukoliko je riječ o novijim objektima, dosežu i 600 pa čak i 700 kuna po ležaju, kaže ravnatelj. 
    Nova cijena studentskog smještaja nije jedina promjena za studente riječkog Sveučilišta jer s početkom nove akademske godine dočekat će ih i antiplagijat softver. Naime, članovi Senata jučer su izglasali obveznu primjenu novog softvera koji će onemogućiti da se seminarski, završni, diplomski i doktorski radovi od ove jeseni na Sveučilištu u Rijeci plagiraju. Riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj uvodi takav softver koji koriste svjetski poznata sveučilišta, a radovi će se provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi kroz koji će softver automatski raditi provjeru rada. Antiplagijat softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica, a s obzirom da riječko Sveučilište istovremeno radi i na izradi sveučilišnog repozitorija, u budućnosti će i repozitorij biti integriran u sustav. Prema pojašnjenju prorektora za informatizaciju prof. dr. Zlatana Cara, MudRi je samo jedan od načina provjere radova. 
    – Ukoliko studenti budu željeli, moći će sami provjeravati radove. Od nove akademske godine za profesore će biti obavezno provjeravati završne, diplomske i doktorske radove, dok provjera seminarskih radova nije obavezna, ali će se moći provoditi – kaže prof.dr. Car. 
    Godišnje će se prema procjenama provjeravati pet do sedam tisuća završnih i diplomskih radova, a sustav koji uvodi riječko Sveučilište daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu. Za tu će se uslugu godišnje izdvajati 12 tisuća dolara, a prema pojašnjenju prof. dr. Cara, riječ je o daleko isplativijem sustavu u odnosu na to kada bi se išlo na opciju da svaki fakultet ima vlastiti sustav. U tom bi slučaju svaki fakultet godišnje morao izdvajati četiri i pol tisuće dolara i imao bi pravo samo jedno do dva korištenja po studentu, a svaka daljnja provjera rada dodatno bi se naplaćivala. Nakon studenata, na red bi mogli doći i nastavnici, jer u planu je kupovina dodatne licence za provjeru plagijatstva znanstvenih radova.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Najboljim projektima predstavljanje u Grčkoj'', Novi list, 16. 9. 2014

MEDICINSKI FAKULTET
 JAVNI POZIV

 
 
RIJEKA » Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci u sklopu IPA Adriatic CBC projekta PACINNO (Platform for trans-Academic Cooperation in Innovation) objavio je javni poziv namijenjen start-up poduzećima i inovativnim projektima. 
    Odabrani projekti ostvarit će pravo na besplatnu intenzivnu edukaciju u području stvaranja i razvoja poslovnog modela i pitchinga te će predstaviti svoje ideje na nacionalnom demo-danu u studenome ove godine, dok će najbolji projekti dobiti priliku predstaviti se na Regionalnoj investicijskoj konferenciji koja će biti održana u rujnu sljedeće godine na Krfu u Grčkoj. Rok za podnošenje prijava je 30. rujna. (I. Š. K.)


 
''Partnerstvo s jednim od najprestižnijih američkih sveučilišta'', Novi list, 16. 9. 2014.

SURADNJA
 UNIVERSITY OF MASSACHUSETTS


 
Sporazum će rezultirati razmjenom nastavnika i studenata, ali i razvijanjem programa u različitim znanstvenim područjima
 
 
Otvorena vrata suradnje – prof. Korban i rektor Lućin * Foto: M. GRACINRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s prorektorom University of Massachusetts Boston, USA prof. Schuylerom S. Korbanom. Potpisanim sporazumom znanstvenici i studenti riječkog Sveučilišta kao partnera dobili su jedno od najprestižnijih američkih sveučilišta, a naglašvajući kako je Sveučilište u Rijeci ove godine intenziviralo suradnju upravo s američkim sveučilištima, prof. dr. Lučin je podsjetio na uspostavljenu suradnju s University of Georgia te Rochester Institute of Technology te je najavio kako će predstavnici Sveučilišta u listopadu posjetiti Rochester Institute. 
    – Sve te inicijative idu s ciljem pokretanja i poticanja združenih aktivnosti koje su trenutno fokusirane na istraživanje i razmjenu istraživača, a s vremenom očekujemo da će rezultirati i združenim studijima. Inicijativa za uspostavljanje najnovije suradnje krenula je od Ekonomskog fakulteta, a neposredni učinak te inicijative razmjena je studenata i nastavnika. Međutim ovo nije potpisivanje ugovora o suradnji koja se odnosi samo na Ekonomski fakultet, već se otvaraju vrata svim fakultetima, kazao je rektor.
    Navodeći kako mu je ovo prvi dolazak u Hrvatsku prof. Korban je istaknuo da je University of Massachusetts javna ustanova koja sklapa partnerske odnose po cijelom svijetu te je najavio kako će jučer potpisani sporazum rezultirati razmjenom nastavnika i studenata, ali i razvijanjem programa u različitim znanstvenim područjima, od ekonomije i poslovanja, preko biotehnologije, medicine i tehničkih znanosti. U sklopu svog višednevnog gostovanja na riječkom Sveučilištu prof. Korban je jučer posjetio i Odjel za biotehnologiju gdje je svoja iskustva izmijenio s pročelnikom prof. dr. Krešimirom Pavelićem i njegovim timom. (I.Š.K.)


 
''Na Građevinski fakultet stigla prva oprema'', Novi list, 11. 9. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
 POČELA REALIZACIJA EUROPSKOG PROJEKTA »RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE« TEŠKOG 180 MILIJUNA KUNA


 
Jučer je isporučena računalna i video oprema u vrijednosti od 572 tisuće kuna
 
 
Prvi dio opreme isporučen je jučerRIJEKA » Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je isporučena računalna i video oprema namijenjena laboratorijima fakulteta čija vrijednost premašuje pola milijuna kuna. Riječ je o prvoj opremi koja je na riječko Sveučilište stigla u okviru projekta Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci čija vrijednost iznosi 180 milijuna kuna, od čega je doprinos Europskog fonda za regionalni razvoj 153 milijuna kuna, a nacionalni doprinos iznosi 27 milijuna kuna. Jučer isporučena oprema u vrijednosti od 572 tisuće kuna tek je dio opreme za laboratorije Građevinskog fakulteta, jer prema najavi prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić projekt će se okončati u travnju iduće godine, a do tada uz nabavku opreme mora se izvršiti i njeno umjeravanje, kao i edukacija djelatnika, prilagodba prostora i plaćanje revizije Projekta. 
    – U tijeku je javna nabava znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima. To su Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta. Nositelj projekta je Sveučilište u Rijeci, koje kao središnja obrazovna i istraživačka ustanova u Primorsko-goranskoj županiji, ovim projektom želi unaprijediti istraživačku infrastrukturu centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu. U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Navedene aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture, ističe prorektorica. 
    Dodajući da će oprema omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju prof. dr. Ožanić navodi da će se postignuti rezultati implementirati u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime se povećati broj radnih mjesta u srednje visokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te će se povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Takve aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 

 
 
 
''Stručnjaci o organizaciji, financiranju, ulaganjima...'', Novi list, 9. 9. 2014.
 
EKONOMSKI FAKULTET CENTAR ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
 
 
RIJEKA » Jučer započeta konferencija »Contemporary Local Economic Development Issues« okupila je na riječkom Ekonomskom fakultetu brojne predavače iz Hrvatske i inozemstva na teme vezane uz lokalni razvoj. Na trodnevnom skupu, koji organizira Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta, govorit će se ponajviše o organizaciji lokalne zajednice, izvorima financiranja, ulaganjima institucija, neiskorištenim potencijalima. 
    Saša Drezgić, prodekan za suradnju s gospodarstvom s Ekonomskog fakulteta u Rijeci kaže da se s ovom konferencijom Centar za lokalni ekonomski razvoj želi nametnuti kao vodeće institucija u široj regiji u području lokalnog ekonomskog razvoja. 
    – Konferencija okuplja vodeće ljude u svijetu koji se bave lokalnom ekonomijom. Anwar Shah bio je direktor Svjetske banke u području decentralizacije, danas je on direktor instituta za javne financije u Kini, a upravo je on vodeći panelist po pitanju decentralizacije države i brojnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Tu je još profesor Robert Huggins kao jedan od vodećih ljudi u području konkurentnosti sveučilišta i lokalne zajednice, a Dao-Zhi Zeng u segmentu regionalne nejednakosti. Puno je još tu znanstvenika iz baltičkih zemalja, Rusije, Srbije Mađarske, Hrvatske... Svi oni ovu konferenciju dižu na vrhunsku znanstvenu razinu, navodi Saša Drezgić. 
    Suština ovakvih skupova svodi se na to da se znanstvene teze realiziraju odnosno provedu u život lokalne zajednice, a putem programa i aplikacija Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Saša Drezgić napominje da tako lokalna zajednica postaje efikasnija. 
    – Brojne jedinice lokalne zajednice sve više prihvaćaju naše programe, a posebno se to odnosi na privatni sektor. Surađujemo s nekoliko doista velikih kompanija, recimo Ericsson Nikola Tesla ili Končar. Tu su još institucije Fina, Gospodarska komora, Državni zavod za statistiku... Svi oni sada bilježe dramatično povećanje svoje ekonomske efikasnosti, ističe Saša Drezgić. 
    Konferencija »Contemporary Local Economic Development Issues« završava sutra. (S. B.)
 


 
''Doktorirao David Blažević'', Novi list, 4. 9. 2014.
 
TEHNIČKI FAKULTET
 
 
David Blažević  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Obranom doktorske dizertacije pod nazivom »Analiza mehaničkih čimbenika pri konstrukciji uređaja za prikupljanje niskorazinske energije vibracija iz okoliša« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti iz znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je David Blažević. Doktorand je disertaciju obranio pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. Dubravka Siminiati, prof. dr. Saša Zelenika i prod. dr. Nenad D. Pavlović s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Nišu. (A. P.)
 


 
''Umlati me nježno'', Novi list, 14. 8. 2014.
 
LANTERNA PRVO STUDENTSKO PODUZEĆE EKONOMSKOG FAKULTETA

U sklopu hotela Tamaris studenti Julijan Marin i Luka Dopuđ postavili su ring sa skliskim podom u kojem se organiziraju borbe s mekanim rukavicama i palicama

 
 
Prvi korisnici ringa bili su sestra i brat iz Genove Valerija i Gabriele Gnecco  * Foto: S. JEŽINA
            LANTERNA » Studenti treće godine Ekonomskog fakulteta u Rijeci Julijan Marin i Luka Dopuđ jučer su u sklopu hotela Valamar club Tamaris smještenom u Lanterni nedaleko Poreča, došli na korak do ostvarenja svog poslovnog sna. S obzirom da su odnedavno vlasnici Funcorea, prvog studentskog poduzeća u kojem s 19 posto participira i sam riječki Ekonomski fakultet, ideja za moguće buduće poslovanje bila im je osmišljavanje sustava pomoću kojeg će se ljudi rješavati napetosti i stresa. U Tamarisu su tako postavili ring sa skliskim podom u kojem se organiziraju dvoboji, ili četverobojevi, s mekanim rukavicama i palicama od pjenaste gume. Prema mišljenju Marina i Dopuđa ljudi se mlaćenjem, nježnim i bez opasnosti od ozljeđivanja, rješavaju napetosti te se nakon dvoboja osjećaju zadovoljni i sretni. 
    S obzirom na viđeno – prvi su u ring i tako na simbolički način pokrenuli njihovo poslovanje ušli brat i sestra Valerija i Gabriele Gnecco iz Genove – ideja bi im mogla biti itekako dohodovna. Par je iz ringa izašao nasmijan, razdragan te pomalo iznenađen jer takav vid antistres ponude, ali i pomalo neobuzdane zabave, nisu nikad nigdje susreli. 
    – Ideju razvijamo već neko vrijeme, a na neki smo način upravo mi pokrenuli i sam fakultet da se uključi i financijski participira u osnivanju studentskih poduzeća, istaknuli su nam Marin i Dopuđ. 
    S njima se složio i dr. Saša Drezgić prodekan za suradnju s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta koji je istaknuo da se na taj način kod studenata potiče prokativni pristup studiju kao i zasnivanju mogućih poslova nakon završetka studija. 
    – Nije nam toliko bitna sama moguća dohodovnost projekta koliko činjenica da kod studenata potaknemo želju za aktivnim sudjelovanjem u poslovnom promišljanju svoje budućnosti, istaknuo je Drezgić. 
    Iako prema priči samih studenata Marina i Dopuđa nije bilo ni malo lako doći do sklapanja ugovora s nekim od turističkih centara koji bi prihvatio njihovu ideju, ringa za oslobađanje od stresa, na vrlo su pozitivan odgovor naišli u Valamarovom hotelu Tamaris u Lanterni. Dio priče je svakako i Dario Kinkela, direktor Tamarisa, ugledni turistički djelatnik, jako dobro poznat i s opatijsko-riječke hotelske scene, koji je i sam svojedobno diplomirao na riječkom Ekonomskom fakultetu. 
    – Kao kompanija, a posebno u sklopu Tamarisovog hotelskog kompleksa u kojem je gostima u ponudi bavljenje s dvadesetak sportova, potičemo i podržavamo sve kreativne, nove ideje što svakako mogu pomoći podizanju kvalitete turističke ponude, istaknuo je Kinkela. 
    Marin i Dopuđ, nakon završetka turističke sezone, svoj projekt sele u Rijeku, a uz »soft tučnjavu« stresa će se zainteresirani moći oslobađati i razbijanjem dotrajalih električnih i elektroničkih uređaja. S obzirom na stanje u gospodarstvu i ekstreman broj poduzeća što djelatnicima ne isplaćuju plaće, ne bi bilo loše da se u ring smjeste i njihovi vlasnici koje bi radnici »izmlatili« te tako barem malo smanjili frustracije koje skupljaju na svojim svakodnevnim poslovima. Kako se čini, izgleda da su Marin i Dopuđ s idejom naišli na plodno tlo ili kako se to u slengu kaže – uboli iz prve.

E. PRODAN

 




 
''Rumunjska studentica Georgina Mihut najbolja debitantica'', Novi list, 13. 8. 2014.
 
RIJEKA OPEN 2014 FINALOM NA GRADINI OKONČAN DEBATNI TURNIR NA KOJEM SU STUDENTI IZ EUROPE DEBATIRALI O KONZUMERIZMU



Najboljim debatnim timom proglašen je tim beogradskih studenata kojeg čine Nikola Sugaris i Miloš Rafailović

 
 
Finale četverodnevnog debatnog turnira održano je na Trsatskoj gradini * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Rumunjska studentica Georgina Mihut proglašena je najboljom govornicom međunarodnog debatnog turnira Rijeka Open 2014 koji se u organizaciji studentske udruge Riječka debatna unija protekla četiri dana održavao u Sveučilišnom kampusu, a na jučerašnjoj finalnoj debati uz najbolju govornicu najboljim debatnim timom proglašen je tim beogradskih studenata kojeg čine Nikola Sugaris i Miloš Rafailović. Mladi debatanti iz cijele Europe u finalnom su natjecanju raspravljali o konzumerizmu. Afirmacijska grupa debatanata zastupala je tezu kako je u današnjem društvu nemoguće izbjeći konzumerizam, dok se negacijska grupa zalagala za tezu kako je konzumerizam najbolji pokretač razvoja nekog društva. 
    Najbolji debatanti nastupit će na Europskom debatnom sveučilišnom prvenstvu čiji je domaćin narednog tjedna Zagreb, a jučerašnje sudionike finalne debate podržala je i predsjednica Gradskog vijeća Rijeke Dorotea Pešić-Bukovac naglasivši kako je Grad Rijeka dao potporu održavanju studentskog natjecanja smatrajući iznimno važnim poduprijeti razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih. 
    Riječka debatna unija za organizaciju prvog studentskog međunarodnog tima ove je godine uz Grad Rijeku dobila potporu i Primorsko-goranske županije, Sveučilišta u Rijeci te Studentskog zbora, a debatni je turnir okupio stotinjak studenata iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Rumunjske, Švedske i Finske. Tijekom četiri dana studenti su debatirali o raznim aktualnim temama, kao što su događanja u Izraelu i Rusiji, ali su iznosili i svoje mišljenje o naslovnici najnovijeg albuma Niki Minaj koji im je bio povod za raspravu o položaju žena u društvu. 
    Uz debatiranje za sudionike je organizirano i razgledavanje Rijeke i Opatije, a ocjenjujući prvi riječki debatni turnir uspješnim, organizatorice turnira Nana Spadoni i Dora Karmelić izrazile su uvjerenje da će organizacija Rijeka Opena postati tradicija Riječke debatne unije.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Riječko sveučilište podijelilo 2,3 milijuna kuna za stipendije'', Novi list, 13. 8. 2014.
 
AKADEMSKI STIMULANS ZAKLJUČEN PRVI KRUG RASPODJELE FINANCIJSKIH POTPORA RIJEČKIM STUDENTIMA


STIPENDISTA VIŠE NO IKAD 
Riječko sveučilište podijelilo 2,3 milijuna kn za stipendije


Taj je iznos raspodijeljen za različite vrste stipendija i potpora, od stipendiranja izvrsnih studenata preko studenata koji pripadaju nekoj od ranjivih skupina pa do stipendiranja studenata u strukama koje traži tržište rada. Na popisu potpora našli su se i studenti koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU.... 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Studentima Sveučilišta u Rijeci nude se razne mogućnosti stipendiranja i potpora u školovanju * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci u ovoj je akademskoj godini kroz nekoliko različitih natječaja osiguralo najveću sumu za stipendije i potpore ikad, a radi se o više od 2,3 milijuna kuna. Taj je iznos raspodijeljen za različite vrste stipendija i potpora, od stipendiranja izvrsnih studenata te studenata koji pripadaju nekoj od ranjivih skupina – studenti s invaliditetom, studenti u lošijoj socijalno-ekonomskoj situaciji, studenti roditelji ili studenti koji su prva generacija u obitelji koja studira – pa do stipendiranja studenata u strukama u kojima nedostaje stručnjaka na tržištu rada. Na popisu potpora našli su se i stipendiranje studenata diplomskih studija, stipendiranje studenata koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU te potpore studentima koji pohađaju dodatna usvršavanja kroz ljetne škole. 
    
Fond Solidarnost

Najavljujući kako je u planu i raspisivanje natječaja za projekte doktoranada, prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da će se time zaključiti ova akademska godina, a sljedeći krug stipendija bit će raspisan tijekom studenog, što je ranije nego ove godine. 
    Najviše interesa ove su godine izazvale stipendije za izvrsnost za koje se prijavio gotovo dvostruki broj studenata od broja stipendija koji se dodjeljivao. Ukupno je dodijeljeno sto stipendija po 10 tisuća kuna, a najveći broj izvrsnih studenata dolazi s Filozofskog fakulteta, njih 14. Poveći broj stipendista, njih 12, je s Medicinskog, dok s Tehničkog fakulteta dolazi 11, a s Odjela za biotehnologiju 10 studenata. 
    – Između šezdesetak studenata izabrano je 29 kojima su dodijeljene sti
Dugoročni cilj razviti sustav stipendiranja kao u Švedskoj 
    
    Cilj novog sustava stipendiranja, kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, poboljšati je pristup studijima, kao i studenstki standard te olakšati studiranje u vremenima krize u kojima je studiranje značajna stavka mnogih obitelji. 
    – Međutim, dugoročni je cilj razviti sustav stipendiranja studija na način kao što je to slučaj u nekim zemljama, primjerice Švedskoj, u kojima je svakom zajamčen ulazak i napredovanje u sustavu visokog obrazovanja koje ne ovisi o socijalnom i ekonomskom status obitelji. Činjenica je da je ove godine učinjeno mnogo i na nacionalnoj razini na način da je stipendiranje naboljih studenta preneseno na sveučilišta koja su sama definirala kriterije i provela postupak odabira studenta, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osiguralo je značajnija sredstva za stipendiranje studenta koji su u lošijoj socijalnoj ili ekonomskoj situaciji. Sveučilište u Rijeci osiguralo je pak dodatna sredstva u visini od 1,3 milijuna kuna i uveli smo dodatne stipendije i potpore, navodi prorektorica.
 pendije za troškove života također u visini od 10 tisuća kuna za studiranje na diplomskim studijima. Nešto manji interes je bio među studentima ranjivih skupina gdje je, od mogućih 30, dodijeljeno 19 stipendija za troškove života u visini od 10 tisuća kuna, a bilo je prijavljeno 28 studenata. Međutim, treba napomenuti da je za 43 studenata slabijeg socijalno-ekonomskog statusa dodjeljena potpora za pokrivanje pariticipacije u troškovima studiranja u okviru programa Solidarnost Aleksandra Abramova. Nešto je manje interesa bilo za potpore za participacije studentima tehničkog područja, informacijskih tehnlogija, prirodnih znanosti, biomedicinskih znanosti pa je bilo prijavljeno 11 studenata, a dodijeljene su samo tri stipendije, kaže prorektorica. 
    Najmanje je pak interesa bilo za stipendiranje troškova života studenata iz zemalja koje nisu članice EU. Pojašnjavajući kako studenti iz EU mogu aplicirati na sve stipendije i potpore kao i studenti iz Hrvatske, prof. dr. Prijić Samaržija ističe da se za te stipendije prijavilo svega troje studenata, a samo je jedna studentica dobila stipendiju u visini od 10 tisuća kuna. 
    
Ljetne škole

– Treba spomenuti da je i osam ljetnih škola dobilo 150 tisuća kuna za pokriće kotizacija studenata ili za povećanje pristupa studenata usavršavanju kroz ovaj oblik učenja što uključuje više od 150 studenata. Svi ovi natječaji bit će ponovljeni i naredne akademske godine. Držimo da uzrok malog broja pijavljenih na neke natječaje, kao primjerice za strane studente što je oblik natječaj kojeg ima većina sveučilišta u svijetu koji žele promicati intenacionalnost, nije izostanak potrebe već nedovoljna informiranost. Namjera nam je da ovi natječaji postanu stalni kako bi se potencijalni korisnici navikli na stabilno okruženje stipendiranja i potpora u kojemu mogu planirati i donositi dugoročne odluke u vezi vlastitog studiranja. Stava smo da je stipendiranje studenata pitanje kojem konačno treba pristupiti sustavno na nacionalnoj i sveučilišnoj razini. Za sada to još nije tako, ali se ipak kroz mehanizme stipendiranja pokušavaju poduprijeti ciljane skupine najboljih studenta, zatim onih koji ne bi mogli studirati bez dodatne poptpore, onih koji nedostaju tržištu rada ili onih koje bismo željeli motivirati da studiraju u Rijeci, zaključuje prorektorica.
 

 

 
 
''Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima'', Novi list, 6. 8. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI USKORO PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA


Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima

Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala na riječkim će se fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo za koje je moguć i otkaz 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam – rektor prof. dr. Pero LučinRIJEKA » Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala ubuduće će se na riječkim fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo, a posljedica takvog ponašanja zaposlenika Sveučilišta u Rijeci bit će novčana kazna, umanjenja plaće ili pak otkaz ugovora o radu. Propisi su to koje će svim zaposlenicima riječkog Sveučilišta nametnuti Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se reguliraju kazne za blaža i teža neprimjerena ponašanja zaposlenika. Riječ je o dokumentu koji se prvi put uvodi u povijesti riječkog Sveučilišta, a rektor prof. dr. Pero Lučin kaže da se prvenstveno radi o preventivnom mehanizmu te da ne vjeruje da će se Pravilnik često primjenjivati. Iako, dodaje, u praksi je do sada bilo nejasnih situacija koje su se najčešće odnosile na pojavu plagiranja. 
    – Mislim da i studenti i nastavnici imaju visoku razinu odgovornosti. Odavno sam zacrtali da ćemo napraviti Pravilnik jer smatramo da određena stegovna odgovornost mora postojati. Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam, jer Etički kodeks nema kvalitetne provedbene mehanizme, pojašnjava r
Prepisivanje na ispitima 
    
    Sveučilište je nedavno uvelo i Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata, a kao i kod zaposlenika njihova su djela kategorizirana kao lakša i teža. U lakša koja se kažnjavaju pisanom opomenom ubrajaja se nedolično ponašanje, neovlašteno raspolaganje imovinom Sveučilišta, opetovano neopravdano kašnjenje na nastavu ili njeno nedopušteno napuštanje, ometanje izvođenja nastave, upotreba nedopuštenih pomagala na nastavi i ispitima, nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitima, lažno predstavljanje na nastavi i ispitima, angažiranje drugih osoba za pohađanje nastave i polaganje ispita, neovlašteno instaliranje programa na računalu, brisanje podataka s računala bitnih za njegov rad, skidanje softwera s interneta te stavljanje na računala nedoličnih ili štetnih materijala. Za teška stegovna djela studenata kazna je zabrana polaganja ispita ili privremeno te trajno iskuljučenje sa studija, a takva je kazna posljedica nepoštivanja općih akata i odluka Sveučilišta, neovlaštenog korištenja tuđe studentske isprave i elektroničkog identiteta, unošenja i izmjena podataka u ispravama, teškog narušavanja izvođenja nastave, predaje radova čiji je sadržaj djelo druge osobe, nasilničkog ponašanja, svake vrste diskriminacije, fizičkog otvaranja računala, pokušaja provale u sigurnosni sustav, ali i uporabe alkohola i opojnih droga.
 ektor. 
    Uz uvjetovanje izlaska na ispit kupovinom literature u teško stegovno djelo ubraja se i neovlašteno korištenje nastavne i znanstvene opreme, zlouporaba ovlaštenja, neizvršavanje poslova, istupi u javnosti kojima se grubo narušava ugled Sveučilišta, svaka vrsta diskriminacije od rasne, vjerske, nacionalne pa do spolne ili seksualne, kao i ponavljanje lakših povreda obveza iz radnog odnosa više od dva puta u vremenu u dvije godine. 
    U laka stegovna djela ubraju se pak nedolazak na posao, propuštanje vođenja brige o povjerenim sredstvima rada, odbijanje suradnje s ostalim zaposlenicima te nepristojno i neprimjereno ponašanje prema studentima, a takva će ponašanja završiti pisanim opomenama ili novčanim kaznama umanjenja plaće od najviše deset posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju najduže od tri mjeseca. 
    Stegovna mjera za teže djelo također je novčana kazna umanjenja plaće do najviše 20 posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju do najduže šest mjeseci, a krajnja je mjera otkaz ugovora o radu. 
    Svako neprimjereno ponašanje ubuduće će se moći prijaviti stegovnom povjerenstvu koje će se osnovati na razini Sveučilišta, ali i za svaku znanstveno-nastavnu i umjetničku sastavnicu riječkog Sveučilišta.




 
''Satnica od 17 do 50 kuna za studentski džeparac'', Novi list, 11. 8. 2014.
 
EZONSKI POSLOVI VIŠE OD OSAM TISUĆA STUDENATA LJETI RADI I ZARAĐUJE PUTEM STUDENT SERVISA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA

 

Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Rad u kuhinji u ljetnim mjesecima jedan od onih koji se najviše nudi studentima * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Servirke, sobarice, čistačice, pomoćnice u kuhinji, prodavačice, hostese i turističke animatorice samo su dio zanimanja koje riječke studentice obavljaju ovog ljeta i to preko student servisa Studentskog centra Rijeka. Ukupno 8.125 učlanjenih studenata tijekom godine sklopi više od 37 tisuća ugovora o djelu, a upravo u ljetnim mjesecima ponuda i potražnja poslova putem student servisa doživljava pravi procvat. 
    Navodeći kako ta djelatnost Studentskog centra tijekom ljeta bilježi u pravilu rast od 20 posto, ravnatelj Dinko Jurjević ističe da su u ljetnom periodu najaktualniji poslovi vezani uz ugostiteljstvo, a za pomoćne ugostiteljske poslove najtraženije su upravo studentice. Za većinu tih poslova plaćene su od 17 do 20 kuna po satu, a najbolju zaradu sa satnicom od 25 kuna bilježe hostese i djevojke koje uspiju »ubrati« posao dijeljenja letaka. 
    
Dodatna nagrada

Za razliku od djevojaka muški dio studentske populacije najtraženiji je za fizičke poslove kao što je prijenos namještaja ili rad u građevinarstvu za što najčešće dobivaju 25 kuna po satu, dok za poslove u skladištu cijena sata iznosi 20 kuna. 
    – Najbolje plaćeni poslovi su oni za programere i crtanje u Autocadu. Satnica za te poslove iznosi od 30 do 50 kuna. Već prilikom učlanjenja studenti ispunjavaju upitnik o tome koji ih poslovi zanimaju i koje vještine
Zaposleno i 1.500 srednjoškolaca 
    
    Poput student servisa i srednjoškolski servis Doma mladih upravo tijekom ljetnih mjeseci radi punom parom. Sezona zapošljavanja srednjoškolaca, kažu u servisu, počinje sa završetkom nastave za maturante, odnosno sredinom svibnja i traje do kraja kolovoza, a tijekom ovog ljeta 1.500 učenika zatražilo je uslugu posredovanja u zapošljavanju. 
    Do sada je srednjoškolski servis izdao 3.200 ugovora putem kojih srednjoškolci zarađuju od 18 do 20 kuna na sat, a kao i studenti najviše ih radi u turizmu. Uglavnom je riječ o pomoćnim ugostiteljskim poslovima, konobarenju, prodaji sladoleda, radu na pumpama, ali i u trgovačkim centrima gdje im se prepušta slaganje polica.
posjeduju pa se odmah radi selekcija. Studentice su najviše zainteresirane za konobarske poslove jer se tu može više zaraditi, dok studenti kao prioritet najčešće navode fizičke poslove. Iako trenutno najviše ponuda za posao ima upravo u turističkom sektoru, tijekom cijele godine među traženije poslove spadaju oni koje nude mobilni operateri. Najniža satnica za sve poslove je 17 kuna, a student servis iako daje preporuku poslodavcu na cijenu sata ne može utjecati, kaže Jurjević. 
    Iako za pojedine poslove cijena sata rada baš i nije zavidna studenti nerijetko, pogotovo kada su u pitanju poslovi u turizmu, na kraju sezone dobiju i posebnu nagradu poslodavca te na taj način imaju dodatnu stimulaciju za obavljanje pomoćnih poslova u ugostiteljstvu. Međutim, dodaje Jurjević, moraju voditi računa o svojoj godišnjoj zaradi, jer ukoliko kroz godinu zarade više od 11 tisuća kuna njihovi roditelji gube povlastice na primanja, a premaši li studentska zarada 50 tisuća kuna zaračunava im se porez od 25 posto na ono što su zaradili. 
    
Facebook stranica

– Vodimo računa o tome i obaviještavamo studente kada prijeđu taj limit. Međutim, rijetko se dogodi da netko kroz godinu dana zaradi 50 tisuća kuna, navodi ravnatelj. 
    Facebook stranica Studentskog centra koja služi kao oglasna ploča za poslodavce ima 9.500 prijatelja, a prema ocjeni Jurjevića to je najbrži način obavještavanja studenata o ponudi poslova što je studentima iznimno bitno. Osim toga, studenti svoje ugovore mogu isprintati preko interneta čime im se također olakšava put dolaska do zarade. Iako su problemi s naplatom odrađenog posla sve manji, Jurjević ističe da krajnjih situacija kao što je naplata putem ovrhe još uvijek ima. 
    – Zna se dogoditi da studenti ne budu plaćeni ukoliko poslodavac upadne u probleme, ali to je sve rijeđe. U takvim slučajevima student može potpisati izjavu da će pričekati s plaćanjem, a krajnji je rok 30 dana. Nakon toga poslodvacu se najprije šalje opomena te se pokušava razgovorom postići izvršavanje obaveza. Imamo zaposlenicu čiji je posao upravo briga o izvršavanju isplate studentim. Krajnja je mjera naplata putem ovrhe, a to je rijetko, zaključuje Jurjević.
 

 

 
 
''U Kampus stiže prvi dio opreme financirane iz EU'', Novi list, 7. 8. 2014.
 
RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE SVEUČILIŠTE RASPISALO NATJEČAJE U VRIJEDNOSTI 130 MILIJUNA KUNA


U Kampus stiže prvi dio opreme financirane iz EU

Radi se o nabavci znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima: Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Bespovrtanim sredstvima EU fondova Građevinski fakultet opremit će laboratorije * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci do sada je objavilo 34 od planiranih 78 javnih natječaja za nabavku opreme u sklopu projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 180 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Dobivena sredstva bit će utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu, a najavljujući kako se dolazak prve opreme očekuje ovih dana prorektorica za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta prof. dr. Nevenka Ožanić ističe da je ukupna vrijednost do sada objavljenih radova 130 milijuna kuna. 
    – Što se iznosa tiče do sada smo obavili dvije trećine poslova, odnosno 71 posto projektnog proračuna. Radi se o nabavci znanstvene opreme za četiri centra s pripadajućim laboratorijima i to: Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta, kaže prorektorica. 
    Dodajući kako do travnja naredne godine sva oprema mora biti u sveučilišnom Kampusu, prorektorica navodi da je to ujedno i rok do kojeg trebaju biti okončane i edukacije osoblja te sva oprema mora biti u funkciji. 
 
Centar za translacijsku medicinu TransMedRi 
    
    Istovremeno je započela i realizacija projekta Centar za translacijsku medicinu (TransMedRi) čija vrijednost iznosi 6,4 milijuna kuna. 
    – Zaprimili smo prvi predujam u iznosu od 1,9 milijuna kuna te smo objavili prve javne nabave prema planu nabave, a riječ je o natječaju za konzultanta. Trajanje projekta je 24 mjeseca što uključuje izradu studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, projektnu dokumentaciju, troškove komunalne naknade te reviziju kaže prof. dr. Ožanić. 
    Također je riječ o bespovratnim sredstvima dobivenim putem natječaja Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014 – 2020. U planu je nakon isteka 24 mjeseca i izrade dokumentacije pristupanje drugom natječaju u kojem bi se dobila sredstva za izgradnju i opremanje Centra. Centar TransMedRi zamišljen je kao dio zdravstvenog kompleksa Sveučilišta u Rijeci i istraživački centar gdje bi se sprovodila translacijska medicinska istraživanja u četiri glavna područja: imunologija, tumori, regenerativna medicina i funkcionalna neuroistraživanja. 
    Centar bi pored toga imao i zajedničke servisne laboratorije kao što su: biobanka, jedinica za klinička istraživanja lijekova faze I i II, laboratorij za genomsku analizu te bioinformatički laboratorij i slično.
    U travnju naredne godine riječko će Sveučilište raspolagati jedinstvenom opremom na ovim prostorima koja će u svim centrima osigurati implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter- i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju, a postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime će se povećati broj radnih mjesta u srednjevisokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu.
 




 
''Stotinjak studenata na četverodnevnoj debati'', Novi list, 7. 8. 2014.
 
RiOPEN 2014 RIJEČKA DEBATNA UNIJA


Stotinjak studenata na četverodnevnoj debati

 
 
Nana Spadoni i Dora Karmelić  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Studentska udruga Riječka debatna unija od 9. do 12. kolovoza organizira međunarodni debatni turnir RiOpen 2014. koji će okupiti stotinjak europskih studenata. Naglašavajući kako će se time Rijeka, uz Zagreb i Split, svrstati među tri hrvatska grada koji će ovo ljeto ugostiti debatante, predsjednica Riječke debatne unije Dora Karmelić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula da će se natjecatelji nadmetati u britanskoj parlamentarnoj debati. 
    – U jednoj debati sudjeluju četiri dvočlana tima od kojih svatko drži sedam minuta govora. Tezu debate saznaju tek 15 minuta prije početka, a tada saznaju i poziciju u debati. Tjedan dana nakon riječke debate, u Zagrebu će se održati Europsko sveučilišno prvenstvo, kazala je Karmelić. 
    Debatanti će se natjecati u pet rundi turnira, a finalna će se debata održati 12. kolovoza u 10 sati na Trsatskoj gradini. Prema najavama Nade Spadoni ukupno će se natjecati 24 ekipe, a osim debate za sudionike će biti organizirano razgledavanje Rijeke te izlet u Opatiju. 
    – Sve će debate biti otvorene za javnost, a održavat će se u zgradi Sveučilišnih odjela u Kampusu. Istovremeno će se moći pratiti i putem interneta, a najbolji debatanti bit će nagrađeni monografijama Riječkog karnevala te kipićima zmajeva Zvonka Kamenara. Sudionici će debatirati na aktualne teme, a organizacijom RiOpen debatnog turnira Rijeka je dospjela na europsku debatnu kartu, istaknula je Spadoni. (I. Š. K.)



 


 
''Sankcije profesorima koji ucjenjuju svojim udžbenicima'', Novi list, 6. 8. 2014.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI USKORO PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIKA



Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature 
i ostalih nastavnih pomagala na riječkim će se fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo za koje je moguć i otkaz 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam – rektor prof. dr. Pero LučinRIJEKA » Uvjetovanje izlaska na ispit ili druge provjere znanja kupovinom literature i ostalih nastavnih pomagala ubuduće će se na riječkim fakultetima kategorizirati kao teško stegovno djelo, a posljedica takvog ponašanja zaposlenika Sveučilišta u Rijeci bit će novčana kazna, umanjenja plaće ili pak otkaz ugovora o radu. Propisi su to koje će svim zaposlenicima riječkog Sveučilišta nametnuti Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se reguliraju kazne za blaža i teža neprimjerena ponašanja zaposlenika. Riječ je o dokumentu koji se prvi put uvodi u povijesti riječkog Sveučilišta, a rektor prof. dr. Pero Lučin kaže da se prvenstveno radi o preventivnom mehanizmu te da ne vjeruje da će se Pravilnik često primjenjivati. Iako, dodaje, u praksi je do sada bilo nejasnih situacija koje su se najčešće odnosile na pojavu plagiranja. 
    – Mislim da i studenti i nastavnici imaju visoku razinu odgovornosti. Odavno sam zacrtali da ćemo napraviti Pravilnik jer smatramo da određena stegovna odgovornost mora postojati. Zajedno s Etičkim kodeksom Pravilnik će predstavljati preventivni mehanizam, jer Etički kodeks nema kvalitetne provedbene mehanizme, pojašnjava rektor. 
 
Prepisivanje na ispitima 
    
    Sveučilište je nedavno uvelo i Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata, a kao i kod zaposlenika njihova su djela kategorizirana kao lakša i teža. U lakša koja se kažnjavaju pisanom opomenom ubrajaja se nedolično ponašanje, neovlašteno raspolaganje imovinom Sveučilišta, opetovano neopravdano kašnjenje na nastavu ili njeno nedopušteno napuštanje, ometanje izvođenja nastave, upotreba nedopuštenih pomagala na nastavi i ispitima, nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitima, lažno predstavljanje na nastavi i ispitima, angažiranje drugih osoba za pohađanje nastave i polaganje ispita, neovlašteno instaliranje programa na računalu, brisanje podataka s računala bitnih za njegov rad, skidanje softwera s interneta te stavljanje na računala nedoličnih ili štetnih materijala. Za teška stegovna djela studenata kazna je zabrana polaganja ispita ili privremeno te trajno iskuljučenje sa studija, a takva je kazna posljedica nepoštivanja općih akata i odluka Sveučilišta, neovlaštenog korištenja tuđe studentske isprave i elektroničkog identiteta, unošenja i izmjena podataka u ispravama, teškog narušavanja izvođenja nastave, predaje radova čiji je sadržaj djelo druge osobe, nasilničkog ponašanja, svake vrste diskriminacije, fizičkog otvaranja računala, pokušaja provale u sigurnosni sustav, ali i uporabe alkohola i opojnih droga.
    Uz uvjetovanje izlaska na ispit kupovinom literature u teško stegovno djelo ubraja se i neovlašteno korištenje nastavne i znanstvene opreme, zlouporaba ovlaštenja, neizvršavanje poslova, istupi u javnosti kojima se grubo narušava ugled Sveučilišta, svaka vrsta diskriminacije od rasne, vjerske, nacionalne pa do spolne ili seksualne, kao i ponavljanje lakših povreda obveza iz radnog odnosa više od dva puta u vremenu u dvije godine. 
    U laka stegovna djela ubraju se pak nedolazak na posao, propuštanje vođenja brige o povjerenim sredstvima rada, odbijanje suradnje s ostalim zaposlenicima te nepristojno i neprimjereno ponašanje prema studentima, a takva će ponašanja završiti pisanim opomenama ili novčanim kaznama umanjenja plaće od najviše deset posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju najduže od tri mjeseca. 
    Stegovna mjera za teže djelo također je novčana kazna umanjenja plaće do najviše 20 posto plaće isplaćene u mjesecu u kojem je stegovna mjera izrečena u trajanju do najduže šest mjeseci, a krajnja je mjera otkaz ugovora o radu. 
    Svako neprimjereno ponašanje ubuduće će se moći prijaviti stegovnom povjerenstvu koje će se osnovati na razini Sveučilišta, ali i za svaku znanstveno-nastavnu i umjetničku sastavnicu riječkog Sveučilišta.



 

 
''Studentski dom nudi najjeftinije noćenje u Rijeci'', 1. 8. 2014.
 
TURISTI NA PODMURVICAMA SMJEŠTAJNI KAPACITETI SVEUČILIŠTA U RIJECI ZA VRIJEME FERIJA U TURISTIČKOJ FUNKCIJI


Studentski dom nudi najjeftinije noćenje u Rijeci


Za 150 kuna u jednokrevetnoj ili 115 kuna u dvokrevetnoj sobi smještaj u Studentskom naselju uglavnom se koristi kao stanica za predah na putu prema nekoj drugoj destinaciji 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Studentsko naselje Ivan Goran Kovačić odnedavno na Booking.com * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci prvi put ovog ljeta okušao se u turističkoj djelatnosti, a za tu je svrhu jedan od objekata Studentskog naselja Ivana Gorana Kovačića tijekom akademske godine preuređen i kategoriziran. Ukupno 116 studentskih ležajeva pretvoreno je u turističke postelje do kojih se dolazi putem Booking.coma, a ono što ih čini iznimnima najniža je cijena smještaja na riječkom području. Za 150 kuna kuna u jednokrevetnoj ili 115 kuna u dvokrevetnoj sobi smještaj u Studentskom naselju, kaže rukovoditelj objekata smještaja Ivica Lencović, uglavnom se koristi kao stanica za predah na putu prema nekoj drugoj destinaciji. 
    – Uglavnom se radi o jednom ili dva noćenja, a s obzirom na to da smo s turističkom djelatnošću započeli tek prije desetak dana, zadovoljni smo odazivom. Do sada smo imali pedesetak gostiju. Stalno stižu rezervacije, ali i otkazi rezervacija što je najvjerojatnije uvjetovano lošim vremenom, kaže Lencović. 
    
Mlađa populacija

Dodajući kako su kroz sobe Studentskog naselja do sada prošli gosti sa svih strana svijeta, od Kine, Australije, Turske pa do Izraela, pomoćnica ravnatelja Božena Mišković ističe da je bilo i domaćih gostiju, a uglavnom se radi o mlađoj populaciji. Ono što Studentsko naselje vidi kao svoju prednost nije samo najniža cijena riječke turističke ponude već i najveći kapacitet, jer stotinjak kreveta istovremeno rijetko tko može ponuditi. 
    – Mi nismo hostel, iako u budućnosti planiramo razvijati djelatnost u tom smjeru. Nudimo sa
Zadovoljna smještajem 
    
    Činjenicu da se u Studentsko naselje dolazi tek na jednu noć potvrđuje i njemačka studentica Laura Richter koja je za svoj prvi posjet Rijeci odabrala upravo studentski smještaj. 
    – Prvi sam put u Rijeci i jako je lijepo. Sa smještajem sam zadovoljna, ali došla sam samo na jedan dan pa i nisam uspjela vidjeti puno toga. Bila sam na večeri i hrana me se dojmila, kao i Korzo, kaže Laura. 
    Na njenoj ovogodišnjoj turističkoj ruti prije Rijeke našli su se Beograd, Budimpešta, Bratislava i Zagreb, a svaki od tih gradova, kaže, dojmio je se na svoj način.
 mo noćenje, bez doručka, a prednost je veliki smještajni kapacitet, jer upravo smo primili upit iz Poljske za smještaj 50 osoba, a toliko gostiju ni jedan hostel ne može primiti. S obzirom na to da je na riječkom području prosjek noćenja jedna i pol noć, zadovoljni smo dosadašnjim odazivom. Bolje nego da nam sobe stoje prazne, ističe Mišković. 
    
Samo do rujna

Turistička bi djelatnost, slažu se Lencović i Mišković, u budućnosti nakon izgradnje novih smještajnih kapaciteta u Sveučilišnom kampusu trebala postati sastavna djelatnost Studentskog centra koja bi se odvijala tijekom cijele godine. 
    – Poznato je da imamo mali broj studentskih smještajnih kapaciteta i zbog toga se turizmom možemo baviti samo do početka rujna, jer studenti imaju prednost i moramo im omogućiti useljenje u naselje, navodi Lencović. 
    Iako je ulazak na turističko tržište za Studentsko naselje novost, Lencović dodaje kako popunjenost studentskih smještajnih kapaciteta tijekom ljetnih mjeseci predstavlja već ustaljenu praksu, jer svakog ljeta s odlaskom studenata riječkog Sveučilišta u naselje useljavaju studenti koji u Rijeku dolaze na praksu ili pak različite ljetne škole. 
    – To je praksa koja već godinama traje, no tu se radi isključivo o studentima koje smo ove godine smjestili u druge objekte, dok smo najkomforniji objekt ustupili turistima. Riječ je o zgradi koja je izgrađena 1968. godine kao dom za samce tvornice Torpedo, a 1997. pripala je Sveučilištu i to je bilo prvi put u povijesti Sveučilišta da su se uspjeli proširiti studentski kapaciteti. Inače, objekt je vrlo popularan među studentima jer ima najveće sobe, zaključuje Lencović.

 




 
''Sveučilište u Rijeci uvodi program za otkrivanje plagijata seminarskih, diplomskih i doktorskih radova'', studentski.hr, 26. 7. 2014.
 studentski.hr

SVEUČILIŠTE U RIJECI UVODI PROGRAM ZA OTKRIVANJE PLAGIJATA SEMINARSKIH, DIPLOMSKIH I DOKTORSKIH RADOVA



 
''Rijeka dobiva računalo kakvo nema nitko u Hrvatskoj'', Danas.hr, 27. 7. 2014.
 Danas.hr, 27. 7. 2014.


RIJEKA DOBIVA RAČUNALO KAKVO NEMA NITKO U HRVATSKOJ




 
''Prezentacija budućih sveučilišnih igara'', Novi list, 29. 7. 2014.

POSJET 
SVEUČILIŠTARCI U ROTTERDAMU


Prezentacija budućih sveučilišnih igara


 
Rotterdam je domaćin Europskih sveučilišnih igara koje će se 2016. održati u Rijeci i Zagrebu
 
 
RIJEKA » Predstavnici Sveučilišta u Rijeci predvođeni rektorom prof. dr. Perom Lučinom sudjelovali su na otvaranju 2. Europskih sveučilišnih igara u Rotterdamu na kojima sudjeluje 35 država s više od tri tisuće sportaša koji dolaze sa 180 sveučilišta i veleučilišta. Na igrama sudjeluju i 122 studenta sportaša iz Hrvatske koji se natječu u osam sportova, dok se natjecanja organiziraju ukupno u 12 sportova. Uz predstavnike riječkog Sveučilišta na otvaranju igara sudjelovali su i predstavnici gradova Rijeke i Zagreba, domaćina idućih Europskih sveučilišnih igara koje će se održati u srpnju 2016. godine te novoizabrani rektori zagrebačkog i splitskog sveučilišta, Damir Boras i Šime Anđelinović, kao i drugi visoki predstavnici akademske i sportske zajednice. Hrvatsko izaslanstvo je primila i veleposlanica Republike Hrvatske u Nizozemskoj Vesela Mrđen Korać. U sklopu boravka u Rotterdamu, prema riječima prof. dr. Lučina, hrvatska je delegacija održala i prezentacijsku večer na kojoj je Gordan Kožulj predstavio iduće igre koje će se održati u Hrvatskoj.
    – Za razliku od igara u Nizozemskoj, igre u Hrvatskoj organizirat će se u 20 sportova, a to će značiti i daleko veći broj sudionika. Hrvatske bi Europske sveučilišne igre trebale okupiti pet tisuća studenata.
    U sklopu boravka u Rotterdamu posjetili smo i njihovo sveučilište koje je ovogodišnji domaćin igara, a s kojim imamo razvijenu suradnju u okviru Erasmus programa, istaknuo je rektor. (I. Š. K.)

 



 
''U kampus stiže super-računalo vrijedno 4,2 milijuna eura'', Novi list, 26. 7. 2014.

NAJVEĆA INVESTICIJA U REGIJI
SVEUČILIŠTE U RIJECI NABAVLJA OPREMU ZA VISOKO UČINKOVITO RAČUNANJE


U kampus stiže super-računalo vrijedno 4,2 milijuna eura

 
Nova oprema postavit će riječko sveučilište na zemljopisnu mapu na kojoj se trenutno ne nalazi ni jedno hrvatsko visoko učilište te povećati znanstveni kapacitet i »vidljivost«, ističe prorektor Zlatan Car

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zgrada Sveučilišnih odjela u kojoj će biti smješteno super-računalo  * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Sveučilište u Rijeci u ožujku naredne godine imat će računalnu opremu kakvu nema nitko u Hrvatskoj, a riječ je o opremi za visoko učinkovito računanje čija vrijednost iznosi 4,2 milijuna eura. Navodeći kako se radi o opremi koja trenutno predstavlja najveću investiciju, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe, prorektor za informatizaciju prof. dr. Zlatan Car ističe da će nova oprema riječko Sveučilište postaviti na zemljopisnu mapu na kojoj se trenutno ni jedno hrvatsko visoko učilište ne nalazi te će povećati znanstveni kapacitet i samu vidljivost riječkog Sveučilišta. Istovremeno, naglašava prorektor, korist od super-računala imat će i drugi znanstvenici iz Hrvatske i regije.
    – Trenutno se nalazimo u postupku nabave opreme koja je sastavni dio projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« čija vrijednost iznosi 24 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova. Nabavka super-računala najveća je pojedinačna nabava unutar tog projekta, ističe prorektor.
    Sama instalacije opreme, dodaje, trajat će četiri mjeseca, a najbolje hrvatsko superračunalo bit će smješteno u Centru za napredno računanje i modeliranje u zgradi Sveučilišnih odjela. Za instalaciju super-računala osigurat će se sto četvornih metara prostora, a prije same instalacije, najavljuje prof. dr. Car, bit će potrebno izvršiti prilagodbu prostora. Po okončanju instalacije uslijedit će edukacija za korištenje sustava, a najveća instalacija u regiji riječkim će istraživačima dati dodatnu vrijednost i prilikom daljnjih prijava EU projekata.
    Uz činjenicu da se radi o pozamašnoj investiciji, ono što nabavku super-računala čini jedinstvenom u hrvatskim okvirima je i sama njena procedura, jer po prvi put u Hrvatskoj nabava se obavlja korištenjem natjecateljskog dijaloga.
    – Riječ je o postupku nabave koji se u Hrvatskoj još nije koristio, a omogućuje nam da kupimo sustav baš kakav nam treba, odnosno da možemo nabavku opreme prilagoditi našim zahtjevima, kaže prorektor.
    Takav obliki nabave ne podrazumijeva definiranje tehničkih specifikacija prilikom same objave natječaja, već se one naknadno definiraju, a jedino što je do sada od potencijalnih dobljavača Sveučilište tražilo jest da super-računalo ima direktno hlađenje vodom. Razlog tome, zaključuje prof. dr. Car, energetska je učinkovitost sustava i ekološka osviještenost.

 


 
''Odzvonilo studentskom plagiranju'', Novi list, 25. 7. 2014.

PROVJERA RADA
SVEUČILIŠTE U RIJECI PRVO U HRVATSKOJ PO UZORU NA SVJETSKA VISOKA UČILIŠTA UVODI KONTROLU


ANTIPLAGIJAT SOFTVER

Odzvonilo studentskom plagiranju



 
Sustav koji riječko Sveučilište trenutno testira daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu, a za to će Sveučilište godišnje izdvajati 12 tisuća dolara


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
* Foto: NL arhivaRIJEKA » Seminarski, završni, diplomski i doktorski radovi od ove jeseni na Sveučilištu u Rijeci više se neće moći plagirati, jer će riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj uvesti antiplagijat softver kojim će se kontrolirati studentski radovi. Pojašnjavajući kako problem plagiranja nije problem samo riječkih studenata, već se radi o praksi kojoj su skloni i njihovi europski kolege, prorektor za informatizaciju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatan Car navodi da iskustva svjetskih sveučilišta koja se služe antiplagijat softverom pokazuju kako se uvođenjem takvog sustava kvaliteta studentskih radova povećava za 40 posto, što je impresivan podatak.
    – Velik broj studentskih radova se plagira ili pak sliči plagijatstvu. Po tom pitanju imamo dosta primjedbi, a trenutno provjeravamo jedan od sustava. U provjeri sudjeluju sve sastavnice Sveučilišta i ukoliko sustav bude zadovoljio, s implementacijom ćemo krenuti u rujnu, najavljuje prorektor.
    Pojašnjavajući kako će studenti svoje radove provjeravati preko sustava za e-učenje Sveučilišta u Rijeci MudRi kroz koji će softver automatski raditi provjeru rada prorektor navodi da ta provjera može trajati desetak minuta, ali i dva do tri sata, a duljina provjere ovisi o raznim parametrima. Po završetku provjere student dobiva podatak koliko njegov rad nalikuje na već postojeći rad. Antiplagijat softver pretražuje nekoliko baza, među kojima su baza za znanstveni rad, kao i 30 milijuna internetskih stranica, a s obzirom da riječko Sveučilište istovremeno radi i na izradi sveučilišnog repozitorija, u budućnosti će i repozitorij biti integriran u sustav.
    – To znači da će svi radovi Sveučilišta ući u provjeru i više se neće moći dogoditi da student kopira rad nekog profesora. Pored toga što student preko MudRi-ja može sam provjeriti svoj rad, postoji i mogućnost da ga u elektroničkom obliku pošalje profesoru te da ga on sam provjeri – navodi prof. dr. Car.
    Godišnje bi se prema procjenama provjeravalo pet do sedam tisuća završnih i diplomskih radova, a ukoliko u sustav provjere uđu i seminarski radovi, onda se radi o puno većoj brojci. Sustav koji riječko Sveučilište trenutno testira daje neograničenu mogućnost provjera broja radova po studentu, a za to će Sveučilište godišnje izdvajati 12 tisuća dolara.
    – Riječ je o daleko isplativijem sustavu u odnosu na to da smo išli na opciju da svaki fakultet ima vlastiti sustav. U tom bi slučaju svaki fakultet godišnje morao izdvajati četiri i pol tisuće dolara i imao bi pravo samo jedno do dva korištenja po studentu. Svaka daljnja provjera rada dodatno bi se naplaćivala. Intencija nam je sve alate koji daju dodatnu vrijednost integrirati na razini Sveučilišta – kaže prorektor.
    Nakon studenata, na red bi mogli doći i nastavnici, jer u planu je kupovina dodatne licence za provjeru plagijatstva znanstvenih radova, što bi prema mišljenju prof. dr. Cara pridonijelo kvaliteti znanstvenih časopisa riječkog Sveučilišta.

 



 
''Studentima s poplavljenih područja besplatno studiranje'', Novi list, 23. 7. 2014.

SENAT SVEUČILIŠTA
POSLJEDNJA SJEDNICA PRED LJETNU STANKU


Studentima s poplavljenih područja besplatno studiranje


 
Donesena je odluka o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus prof. dr. Miljenku Uraviću, te potvrđeni izbori u trajno zvanje redovitih profesora
 
 
Riječki  su se studenti angažirali u prikupljanju pomoći za poplavljena područja  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao odluku o oslobađanju plaćanja participacije u troškovima studija u akademskoj godini 2014./2015. redovitim studentima Sveučilišta u Rijeci koji dolaze iz poplavljenih područja. O kojem je točno broju studenata riječ, znat će se tek na jesen, a tada će se, prema riječima rektora prof. dr. Pere Lučina znati i o kojim se iznosima radi.
    – Riječ je o oslobađanju od troškova upisnina koji iznose 300 kuna te o troškovima participacija koje mogu iznositi i do osam tisuća kuna. Teško je sada procijeniti o kojim će se iznosima raditi, istaknuo je rektor.
    Na posljednjoj sjednici pred ljetnu stanku potvrđeni su i novi članovi Senata, a riječ je o novoj dekanici Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija prof. dr. Dori Smolčić Jurdana te predstavnicima studenata: novoizabranom predsjedniku Studentskog zbora Sveučilišta Aleksandru Šušnjari, predstavniku studenata poslijediplomskih studija Danku Žitiniću te Slobodanu Šolaji s Pravnog i Igoru Salopeku s Medicinskog fakulteta.
    Donesena je i odluka o dodjeli počasnog zvanja professor emeritus prof. dr. Miljenku Uraviću, redovitome profesoru u trajnom zvanju u mirovini te su potvrđeni izbori u trajno nastavno-znanstveno zvanje redovitoga profesora prof. dr. Željki Crnčević Orlić i prof. dr. Dinku Viteziću s Medicinskog fakulteta. Također su potvrđeni izbori u nastavno-znanstveno zvanje redovitoga profesora na razdoblje od pet godina: prof. dr. Albertu Zamarinu i prof. dr. Milanu Ikoniću s Tehničkog fakulteta te prof. dr. Marini Vicelji Matijašić s Filozofskog fakulteta.
    Članovi Senata usvojili su i prijedlog novog programa cjeloživotnog učenja iz područja novinarstva »Škola novinarstva: EtikaKulturaOblikovanje – NOVINA.RI« čiji su izvoditelji Sveučilište i Novi list, a navodeći kako je riječ o programu koji se dugo priprema rektor je istaknuo da je jedan od ciljeva programa pružiti studentima priliku da dio ECTS bodova steknu u praksi pod mentorstvom voditelja. Novi program ujedno predstavlja otvaranje Sveučilišta prema privredi i praktičnom radu, a proizlazi iz potrebe praktičnog usavršavanja novinarske struke na temeljima razvoja etičkih, kulturnih i oblikovanih pretpostavki u procesu stjecanja znanja i vještina za stručno informiranje javnosti.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
''Upis na doktorski studij'', Novi list, 23.7. 2014.

ODJEL ZA INFORMATIKU
SVEUČILIŠTE U RIJECI
 
 
RIJEKA » Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za upis na poslijediplomski doktorski studij Informatika u 2014./2015. akademskoj godini. Upisna kvota iznosi 12 mjesta u punom radnom vremenu i 8 mjesta na pola radnog vremena, uz istu cijenu. Školarina za prva četiri semestra iznosi 7 tisuća kuna po semestru, a za peti i šesti semestar 6 tisuća kuna po semestru. Rok za podnošenje prijava je 10. listopada. (I.Š.K.)

 


 
 
''Laureati Nevenka Ožanić, Rajka Jurdana Šepić i tim profesora'', Novi list, 22. 7. 2014.

PROMIDŽBA ZNANOSTI
DODIJELJENE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2013. GODINU


Laureati Nevenka Ožanić, Rajka Jurdana Šepić i tim profesora

 
 
 
Prof. dr. Rajka Jurdana ŠepićRIJEKA » Od ukupno dodijeljenih 30 državnih nagrada za znanost, tri su otišle na Sveučilište u Rijeci, a ovogodišnji laureati su prof. dr. Nevenka Ožanić, prof. dr. Rajka Jurdana Šepić te tim profesora koji je angažiran na projektu Rijeka Psihologije. Riječ je o nagradama koje su dodijeljene za prošlu godinu, a sve tri riječke nagrade nalaze se u kategoriji nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti koja je prorektorici riječkog Sveučilišta, prof. dr. Ožanić, pripala za područje tehničkih znanosti i to za aktivnosti i vođenje hrvatsko-japanskog projekta »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj«, kao i za organizaciju znanstvenih kolokvija Sveučilišta u Rijeci, rad na vrednovanju doktorskih studija, predsjedavanje Hrvatskim hidrometeorološkim društvom u okviru čega je prof. dr. Ožanić napisala monografiju te organizirala desetak stručno-znanstvenih ekskurzija te za mentorstvo na završnim, diplomskim i doktorskim radovima.
    Prof. dr. Jurdana Šepić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci nagrađena je za područje prirodnih znanosti i to za dugogodišnju organizaciju Festivala znanosti u Rijeci te pokretanje i uredništvo znanstvenopopularne radioemisije Baltazar HR Radio Rijeke, dok su u u području društvenih znanosti za organizaciju manifestacije Rijeka psihologije nagrađeni profesori Filozofskog fakulteta: dr. Petra Anić, dr. Asmir Gračanin, prof. dr. Jasna Hudek-Knežević, Ines Jakovčić univ. spec., dr. Jasminka Juretić, prof. dr. Nada Krapić, Irena Miletić, dr. Rosanda Pahljina-Reinić, prof. dr. Alessandra Pokrajac-Bulian, dr. Barbara Rončević-Zubković, prof. dr. Sanja Smojver-Ažić, prof. dr. Zoran Sušanj, prof. dr. Vladimir Takšić, prof. dr. Mladenka Tkalčić, Nena Vukelić mag. psi. i prof. dr. Ivanka Živčić-Bećirević,
    Državne nagrade za znanost dodjeljuju se za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost, a riječ je o nagradi za životno djelo, godišnjoj nagradi za znanost, godišnjoj nagradi za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnjoj nagradi za znanstvene novake.
    Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ukupno je za 30 nagrada izdvojilo milijun i 150 tisuća kuna, a najveći iznos, 80 tisuća kuna, dodjeljuje se dobitnicima nagrade za životno djelo, dok se po 30 tisuća kuna dodjeluje dobitnicima godišnjih nagrada za znanost i za popularizaciju i promidžbu znanosti te 20 tisuća kuna za godišnje nagrade za znanstvene novake.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
 
''Šansa za mlade umjetnike'', Novi list, 22. 7. 2014.

POMLAĐIVANJE AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI RASPISUJE NATJEČAJ ZA PETNAESTAK SURADNIČKIH MJESTA


Šansa za mlade umjetnike



 
Riječ je o ugovorima na godinu dana za vanjske suradnike za područja animiranog filma i novih medija, grafiku, kiparstvo, slikarstvo, fotografiju te kostimografiju


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Vjerujemo da će Sveučilište u Rijeci uskoro imati i vlastitu doktorsku školu – prof. dr. Josip Butković * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Fakultetsko vijeće Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci donijelo je odluku o otvaranju čak petnaestak novih radnih mjesta namijenjenih prvenstveno mladim stručnjacima različitih umjetničkih područja. Pojašnjavajući kako se radi o složenoj i pomalo neobičnoj odluci o raspisivanju natječaja za naslovna radna mjesta, pod čime se podrazumijeva angažiranje vanjskih suradnika, dekan prof. dr. Josip Butković ističe da je pomlađivanje i popunjavanje kadra Akademije nužno za njen opstanak.
    – Ukoliko ova Akademija sebi želi dobro te želi razvijati umjetnost i biti centar razvoja Sveučilišta u području umjetnosti, to može odraditi samo s mladim kadrovima. Natječaj koji će biti raspisan do kraja srpnja nije klasičan natječaj zapošljavanja kadra i zasnivanja radnog odnosa, već se radi o sklapanju ugovora na godinu dana, a ono što će budući asistenti dobiti su honorari, mentori, prostor za vlastito bavljenje strukom i umjetnošću, podršku Akademije, kao i mogućnost stjecanja znanja na drugim akademijama s kojima surađujemo. Naša Akademija je jedina institucija ovog tipa u Europi koja nema ni jednog asistenta u stalnom radnom odnosu, navodi dekan.
    Pojašnjavajući kako ni sustav znanstvenih novaka ne prepoznaje umjetnike, što predstavlja još jedan od problema prof. dr. Butković ističe da ipak vjeruje kako će i umjetnici uskoro ući u sustav, a kada se to dogodi zahvaljujući novom kadru Akademija će već imati ljude s iskustvom.
    – Vjerujemo da će Sveučilište u Rijeci uskoro imati i vlastitu doktorsku školu, a tada ćemo svim onima koje ove jeseni primimo moći ponuditi i doktorat iz umjet
Ostvareno niz suradnji
   
    Akademija, kaže dekan, ima sklopljene ugovore o suradnji s cijelim nizom ustanova, a ove je godine jedan takav ugovor potpisan i s Katedrom Čakavskoga sabora Grobnišćine u sklopu čega su održane likovne radionice, što je prema ocjeni prof. dr. Butkovića bilo prilično inspirativno i uspješno. Dodajući da se kraju bliži i trogodišnji IPA projekt Art TV Vision čiji je glavni cilj promovirati suvremenu umjetnost kroz emisije o poznatim umjetnicima i suvremenoj praksi, prodekanica za umjetničko-znanstvenu djelatnost izv. prof. art. Lara Badurina najavljuje da će Akademija u sklopu projekta organizirati radionice na temu »Umjetnilčki jezici i instalacije« koje će voditi Goran Petrcol.
    – Riječ je o projektu u kojem uz našu akademiju sudjeluju i akademije iz Tirane, Venecije, Cetinja i Barija, a zajedno s akademijama uključene su i županije, kao i televizijske kuće. U našem slučaju riječ je o Primorsko-goranskoj županiji te Kanalu Ri, kaže Badurina.
nosti, jer samo će s doktoratom moći biti konkurentni na europskom prostoru, ističe dekan.
    Područja za koja će se tražiti umjetnici kao vanjski suradnici su animirani film i novi mediji, grafika, kiparstvo, slikarstvo, fotografija te kostimografija, jer kako navodi dekan Akademija svoje djelovanje želi proširiti i prema kazališnoj izvedbenoj umjetnosti. Otvaranje novih suradničkih mjesta šansa je za sve bivše studente Akademije koji žele i dalje ulagati u sebe, a istovremeno s ojačavanjem kadra studenti će dobiti novu radionicu za staklo u koju je fakultet uložio više od 50 tisuća kuna.
    – Želimo radionice u kojima će studenti raditi rukama. I sami studenti stalno postavljaju pitanje konkretnog rada. Ukoliko želimo razvijati primijenjenu umjetnost, moramo imati prostor, skupu opremu i stručnjake. Od iduće akademske godine studentima ćemo ponuditi staklo kao izborni kolegij, najavljuje dekan.
 

 

 
 
''Doktorirao Rajko Miškulin'', Novi list, 21. 7. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirao Rajko Miškulin
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Cirkulirajuće toplinske stresne bjelančevine u bolesnika s akutnim infarktom miokarda« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Rajko Miškulin. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Žarko Mavrić, prof. dr. Karmela Barišić, prof. dr. Sanjin Rački i prof. dr. Viktor Peršić. (I. Š. K.)

 



 
''Doktorirala Snježana Štemberger Papić'', Novi list, 19. 7. 2014.
 

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirala Snježana Štemberger Papić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Ekspresija molekula CD44, CD117 i CD133 u uznapredovalom seroznom raku jajnika« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Snježana Štemberger Papić. Povjerenstvo za obarnu doktorskog rada činili su: prof. dr. Maja Krašević, prof. dr. Damir Babić, doc. dr. Ozren Mamula i prof. dr. Senija Eminović. (I. Š. K.)



 
''Doktorirao Vanja Licul'', Novi list, 18. 7. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET
OBRANA DISERTACIJE


Doktorirao Vanja Licul
 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Utjecaj polimorfizama gena autoimunosnoga odgovora na predispoziciju i kliničku ekspresiju celijakije» akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vanja Licul. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Blaženka Grahovac, doc. dr. Silvija Čuković Čavka, prof. dr. Mladen Perišić, prof. dr. Brankica Mijandrušić Sinčić i doc. dr. Nada Starčević Čizmarević. (I. Š. K.)



 
''Aleksandar Šušnjar novi predsjednik'', Novi list, 18. 7. 2014.

SVEUČILIŠTE
FORMIRAN STUDENTSKI ZBOR


Aleksandar Šušnjar novi predsjednik

 
 
 
Novi saziv Studentskog zbora ispred RektorataRIJEKA » Na konstituirajućoj sjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci za novog predsjednika izabran je student Filozofskog fakulteta Aleksandar Šušnjar, a za njegovu zamjenicu studentica Učiteljskog fakulteta Hana Grubišić. Novi saziv Studentskog zbora izabran je za naredno dvogodišnje mandatno razdoblje, a na ovogodišnjim izborima svaka je sastavnica Sveučilišta dobila svoje predstavnike koji ulaze u Skupštinu Studentskog zbora. Ove godine ona broji 22 člana, a u listopadu pridružit će im se i predstavnik novog Fakulteta za zdravstvene studije. Cilj studentskih predstavnika je zastupati interese gotovo 17 tisuća studenata u tijelima Sveučilišta u Rijeci i osmišljavati te provoditi projekte koji se tiču studenata. Jedna od sljedećih aktivnosti ponovno je organiziranje Kampa za brucoše koji će od 3. do 5. listopada okupiti buduće studente Sveučilišta u Rijeci. Kamp će se održati u Lanterni u Poreču. (I. Š. K.)


 
''Diplome i ECTS bodovi za 21 studenta iz 6 zemalja'', Novi list, 15. 7. 2014.

SVEČANOST
MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA


Diplome i ECTS bodovi za 21 studenta iz 6 zemalja

 
 
 
RIJEKA » Podjelom diploma okončana je Ljetna škola Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Katedre Jean Monnet europskih ekonomskih integracija. Riječ je o desetoj po redu međunarodnoj školi koju je pod nazivom »International Environment and European Integration« završio 21 student iz 6 zemalja, odnosno iz Belgije, Makedonije, Nizozemske, Slovačke, Slovenije te Hrvatske, a nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa svi su polaznici dobili certifikat Ljetne škole i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u svom daljnjem školovanju. Cilj međunarodne Ljetne škole poticanje je međunarodne suradnje, koja će omogućiti akademski razvoj fakulteta i Sveučilišta te jačanje međunarodne reputacije, studentske mobilnosti i mobilnosti sveučilišnih profesora, kao i razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog podrijetla. (I. Š. K.)

 



 
''Nove kantine na FTMU-u i Medicinskom fakultetu'', Novi list, 14. 7. 2014.

STUDENTSKI CENTAR UNATOČ DUGU MINISTARSTVA ZNANOSTI ULAŽU U STUDENTSKI STANDARD

 
Nove kantine na FMTU-u i Medicinskom fakultetu

 
Studenti Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prvi put mogu konzumirati topli obrok koji im priprema Studentski centar, a isti sadržaj Studentski centar priprema i na Medicinskom fakultetu


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
U uređenje bistroa na Hotelijerskom fakultetu Studentski centar je investirao 600 tisuća kuna * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Desetogodišnje neredovito isplaćivanje sredstava na račun Studentskog centra Sveučilišta u Rijeci rezultiralo je dugom od 28,5 milijuna kuna, a riječ je o iznosu koji toj ustanovi duguje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Pronalaženje načina kako sanirati ogroman dug započelo je još prije godinu dana, ali do sada rješenje nije nađeno. Međutim, ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević ističe da su dogovori s Ministarstvom u tijeku te kako vjeruje da će Ministarstvo uskoro namiriti barem dio duga, ako ne cijeli. Uz veliko dugovanje s početkom akademske godine negativnu refleksiju na poslovanje Studentskog centra imao je i novi Pravilnik o studenstkoj prehrani, čije je uvođenje dovelo do promjene subvencija i pada prihoda za 20 posto.
    – To je problem s kojim su se suočili svi hrvatski studentski centri i nitko nije očekivao da će se novi Pravilnik tako negativno odraziti na prihode. Međutim, od jeseni do sada smo taj gubitak uspjeli riješiti i sada već bolje poslujemo, kaže ravnatelj.
    Dokaz dobrog poslovanja je i ulaganje od 600 tisuća kuna u novi bistro koji će biti smješten
Godišnje pedesetak tisuća ugovora o zapošljavanju
   
    Studentski centar najveći dio svojih prihoda ostvaruje putem Student servisa čija je djelatnost, kaže ravnatelj, u punom zamahu upravo tijekom ljetnih mjeseci kada je ponuda poslova zbog turističke sezone povećana, a i potražnja studenata aktivnija.
    – Imamo 7.500 članova, a godišnje posredujemo u sklapanju pedestak tisuća ugovora o zapošljavanju. Većina poslodavaca uredno podmiruje svoje obaveze, međutim tu i tamo dogodi se neka ovrha, jer moramo štiti interese studenata i omogućiti im dolazak do zarade koju su zaslužili. Student servis je lani ostvario povećanje prihoda za 5 posto, a i ove godine postoje naznake o povećanju prihoda. Uveli smo oglašavanje ponude poslova preko Facebooka i to se pokazalo efikasnim, kao i mogućnost podizanja ugovora o zapošljavanju putem interneta, pojašnjava Jurjević.
u sklopu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a koji će po prvi puta omogućiti studentima tog fakulteta dobivanje toplih obroka koje priprema Studentski centar.
    – Do sada na tom fakultetu nismo imali svoju ponudu. Uredili smo prostor koji će imati dvadesetak sjedećih mjesta te terasu koja se upravo završava. Istovremeno pripremamo i preuređenje ugostiteljskog objekta u sklopu Medicinskog fakulteta. Naime, novi Pravilnik o prehrani propisuje obvezu da svaki objekt mora imati u ponuditi tople obroke. Zbog tog razloga moramo urediti kuhinju u tom objektu, pojašnjava Jurjević.
    Dodajući kako je Studentski centar neprofitna organizacija koja je dužna svu dobit uložiti u povećanje studentskog standarda, Jurjević ističe da će se u slučaju vraćanja duga Ministarstva cjelokupan dug uložiti upravo u studentski standard i proširenje djelatnosti Studentskog centra.
    – Nama taj dug trenutno ne ugrožava poslovanje. Međutim, ukoliko se nađe način da nam se dugovanje vrati otvorit ćemo ugostiteljske objekte i na drugim fakultetima, tamo gdje to bude bilo moguće, zaključuje ravnatelj.
 


 

 
''Nova generacija inženjera'', Novi list, 12. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
ODRŽANA SVEČANA PROMOCIJA


Nova generacija inženjera


 
Promovirana je nova generacija magistara i prvostupnika iz područja strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računalstva
 
 
Nova generacija riječkih inženjera na svečanoj promociji  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije magistara i prvostupnika iz područja strojarstva, brodogradnje, elektrotehnike i računalstva. Čestitajući završenim studentima, dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je uvjerenje da je fakultet svim kandidatima pružio mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina te kako vjeruje da će novi prvostupnici i magistri uspješno rješavati probleme na koje će nailaziti u svojoj profesionalnoj karijeri ili pak tijekom nastavka školovanja na diplomskim sveučilišnim studijima Tehničkog fakulteta.
    Završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Dinko Didović, Vlatko Horvat, David Strunje, Nela Butorac, Joško Šimon, Iva Živković, Josip Barbarić, Franko Hrvatin, Luka Miškulin, Jasminka Tončić, Žana Fumić, Geri Smokvina, Dražen Žužić, Robert Pezić i Mate Torlak, dok su završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekli Paolo Brezac i Bepo Schira, a završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elektrotehnike stekli su: Andrija Pavić, Edi Ivančić, Stjepan Šijan, Domagoj Starčević, Marko Dujmović, Luka Lenac, Kristian Gašparini, Anton Penko, Luka Zahtila, Andrej Cvijanović, Ivan Liović, Damir Podobnik, Kristian Popović, Anamaria Kolonić, Robert Mladenić i Krešimir Šarić.
    Završetkom diplomskog studija računarstva zvanje magistar inženjer računarstva stekli su: Vjeran Tuhtan, Davor Kegalj, Aleksandar Vidović, Rene Barak, Damjan Frantal i Edi Grbac, a završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Ivan Dogan, Saša Žbulj, Ivan Korlević, Mateo Belušić i Dario Fabijanić, dok je završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekao Armin Bećirević.
    Završetkom preddiplomskog studija računalstva zvanje prvostupnik inženjer računalstva stekli su: Valter Bilić, Andrea Dijanić i Andrea Lučić, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sanja Zrinšćak, Kristijan Marić, Vjeran Višnjić, Amra Botonjić, Krešimir Lanc, Toni Mršić i Dominik Spajić, dok su završetkom stručnog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekli Zoran Benčinić i Toni Sepić. Završetkom stručnog studija elektrotehnike zvanje prvostupnik inženjer elektrotehnike stekli su: Marin Polonijo, Damir Jonjić, Marko Maračić, Edwin Papišta i Ivan Vrbanek.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Doktorirao Ivica Glavan'', Novi list, 12. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET U RIJECI


Doktorirao Ivica Glavan
 
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje, simulacija i optimizacija trigeneracijskih energetskih sustava« na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo stekao je Ivica Glavan. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su prof. dr. Bernard Franković, prof. dr. Zmagoslav Prelec i prof. dr. Vladimir Medica s riječkog Tehničkog fakulteta, te prof. dr. Željko Bogdan s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. Enco Tireli s riječkog Pomorskog fakulteta. (I.Š.K.)



 
''Vjetar u leđa za 14 studenata'', Novi list, 10. 7. 2014.

ZAKLADA SVEUČILIŠTA U RIJECI
  POTPISANI UGOVORI S NOVIM STIPENDISTIMA


Vjetar u leđa za 14 studenata

 
 
 
Stipendisti i članovi Zaklade Sveučilišta u Rijeci  * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Predstavnici Zaklade Sveučilišta u Rijeci jučer su potpisali ugovore s dobitnicima stipendija iz kampanje »Vjetar u leđa znanja« – fond Maestral. Riječ je o natječaju ukupnog iznosa 140 tsiuća kuna prikupljenih na Akademskoj donatorskoj večeri 2012. godine u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu te Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a stipendije je dobilo 14 studenata: Valerija Bajić, Anamarija Fištrović, Deni Kalem, Nikola Kučar, Ivan Lerga, Karmen Mamula, Danijel Mavralja, Kristina Panjkiv, Ana Pavlović, Natalija Perković, Matej Plenča, Katarina Pletikosa, Željanja Popović i Irena Superina Gudelj.
    Čestitajući dobitnicima ravnateljica Zaklade dr. Iva Rinčić istaknula je da je Upravni odbor Zaklade temeljem socijalnih kriterija zaprimljenih prijava donio odluku o 14 studenata s kojima će potpisati ugovore o stipendiranju, a koji su odabrani među 45 prijavljenih kandidata.
    – Kada sam došla u Zakladu 1. listopada prošle godine, dočekala su me sredstva koja mi je velikodušno »prepustila« moja prethodnica prof. dr. Sanja Barić. Riječ je bilo o 137 tisuća kuna prikupljenih u okviru kampanje »Vjetar u leđa znanja«. Zaklada je odlukom Upravnog odbora dodala 3 tisuće kuna te je konačni iznos Fonda bio 140 tisuća kuna dostupnih studentima Sveučilišta u Rijeci. Ostalo je povijest – natječaj je raspisan u veljači i bio je otvoren dva mjeseca. Glavni kriterij ove stipendije su socioekonomski kriteriji, pri čemu nismo zanemarili kriteriji uspješnog studiranja, zaključila je dr. Rinčić. (I. Š. K.)

 


 
 
''Osnovana tvrtka za turističku zabavu i oslobađanje od stresa'', Novi list, 10. 7. 2014.
JEDINSTVEN PROJEKT EKONOMSKI FAKULTET POKRENUO SAMOZAPOŠLJAVANJE STUDENATA

 
STUDENTSKA PODUZEĆA

Osnovana tvrtka za turističku zabavu i oslobađanje od stresa



 
Financiranje temeljnog kapitala studentskih tvrtki u potpunosti je o trošku fakulteta što znači da su se profesori odrekli dijela honorara koje ostvaruju provedbom projekata, pojasnio je dekan Heri Bezić


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Do vlastite tvrtke i prije stjecanja diplome * Foto: M. GRACINRIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je jedinstven projekt samozapošljavanja studenata kroz osnivanje vlastitog poduzeća, a pojašnjavajući kako je financiranje temeljnog kapitala studentskih tvrtki u potpunosti o trošku fakulteta, dekan prof. dr. Heri Bezić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare naglasio da se ne radi samo o jedinstvenoj hrvatskoj, već i europskoj praksi.
    – Nedavno smo imali sastanak s predsjednikom udruženja novinara EU koji je ostao iznenađen našom idejom da izvor financiranja za osnivanje studentskih poduzeća budu vlastita sredstva fakulteta. To znači da su se naši profesori odrekli dijela honorara koje ostvaruju provedbom projekata i kroz suradnju s gospodarstvom, pojasnio je dekan.
    Dodajući kako kroz projekt Ekonomski fakultet i studenti postaju partneri u poduzetničkom pothvatu, dekan je pojasnio da fakultet u svakoj studentskoj tvrtki ima vlasnički udio od 19 posto, a dobit od udjela koristit će se za sufinanciranje novih ideja. Trenutni fond vlastitih sredstava za pokretanje studentskih tvrtki iznosi 200 tisuća kuna, a studenti su do sada pokrenuli tri projekta, od kojih je jedan u potpunosti završen i rezultirao je osnivanjem tvrtke Funcore d.o.o. koja je registrirana kao trgovačko društvo koje pruža usluge oslobađanja od stresa u vidu uništavanja starih i nepotrebnih stvari u točno definiranom prostoru. Vlasnici tvrtke su studenti treće godine Julijan Marin, Luka Dopuđ i Hrvoje Habune
Aplikacija na EU fondove
   
    Osim uloge obrazovne ustanove, Ekonomski fakultet smatra da je dužan svojim studentima pomoći i nakon dobivene diplome i to je jedan od razloga posvećivanja pažnje razvoju studentskog poduzetništva, a prema riječima prodekanice za preddiplomski studij i voditeljice Ureda za ravoj karijera doc.dr. Danijele Sokolić, fakultet je s dva velika projekta aplicirao i na EU fonodove. Dobije li Ekonomski fakultet sredstva, 150 do 200 studenata dobit će priliku sudjelovati u projektima te se očekuje da bi 60 posto njih moglo doći do svog radnog mjesta.
k, a kako je pojasnio Dopuđ tijekom ljetnih mjeseci tvrtka će biti fokusirana na turističku zabavu, dok će se zimi nuditi mogućnost smanjivanja stresa uništavanjem stvari. U tom kontekstu studenti su sklopili suradnju s porečkim hotelom Tamaris gdje će ovog ljeta turistima nuditi zabavne aktivnosti u skliskom ringu, poput nogometa i boksa.
    Samo osnivanje poduzeća koje će nuditi dosad nepoznat način zabave, prema riječima Marina, nije bio lagan zadatak, jer su studenti nailazili na niz zapreka, a najčešće se radilo o raznim pravnim problemima.
    – U samom startu naišli smo na probem prouzročen time što smo redovni studenti. Poduzeće treba direktora, a mi to ne možemo biti jer ćemo izgubiti status redovnog studenta, no uspjeli smo sve riješiti, kazao je Marin.
    Dodajući kako je pred realizacijom još jedna studentska tvrtka koja će se baviti digitalizacijom materijala za e-učenje, dekan je kazao kako je treća tvrtka u fazi izrade poslovnog plana, a osnivanje svih studentskih poduzeća realizira se u sklopu Ureda za karijere Ekonomskog fakulteta. Projekt je dobio i potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a uz financijsku podršku Ekonomski će fakultet studentima i njihovim tvrtkama pružati i savjetodavne usluge te će osiguravati poslovni prostor. Djelatnosti studentskih tvrtki nisu ograničene, a osnovni i jedini uvjet za osnivanje tvrtke je kvalitetna i dobro obrazložena ideja u razrađenom poslovnom planu.
 

 


 
 
''Energenti poskupljuju studentski smještaj?'', Novi list, 9. 7. 2014.

INTERES OGROMAN, KAPACITET MALI
DO 21. SRPNJA TRAJE NATJEČAJ ZA 600 KREVETA STUDENTSKOG NASELJA


Energenti poskupljuju studentski smještaj?


 
Mi smo jedini Studentski centar u Hrvatskoj koji godinama nije mijenjao cijenu, a istovremeno su cijene energenata rasle. Naš je prijedlog poskupljenje od svega nekoliko posto, odnosno 15-ak kuna, a jedino bi nešto više mogle poskupjeti jednokrevetne sobe, no odluka je na Upravnom vijeću, kaže ravnatelj Jurjević


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Interes uveliko nadilazi kapacitete Studenstkog naselja u Čandekovoj uliciRIJEKA » Studentski centar Rijeka raspisao je natječaj za raspodjelu mjesta redovitim studentima u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, a ono što će studente s početkom nove akademske godine najvjerojatnije dočekati, povećanje je cijene smještaja. Pojašnjavajući kako se radi o neznatnom povećanju uzrokovanom povećanjem cijene energenata, ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević ističe kako će konačnu odluku donijeti Upravno vijeće, i to krajem srpnja.
    – Mi smo jedini Studentski centar u Hrvatskoj koji godinama nije mijenjao cijenu smještaja, a istovremeno su cijene energenata rasle. Preuranjeno je govoriti o tome koliko će smještaj poskupjeti, jer odluka je na Upravnom vijeću. Naš je prijedlog poskupljenje od svega nekoliko posto, odnosno petnaestak kuna, a jedino bi nešto više mogle poskupjeti takozvane samice, odnosno jednokrevetne sobe, pojašnjava ravnatelj.
    Dodajući da studenti trenutno po ležaju mjesečno izdvajaju 345 kuna, Jurjević kaže kako će, kao i prijašnjih godina, od šestotinjak ležajeva Studentskog naselja najveći broj pripasti starijim studentima, dok će se brucošima ponuditi svega 20 posto kapaciteta, odnosno 120 ležajeva. To će u praksi značiti da će manje od pet posto brucoša ući u Studentsko naselje, a prema očekivanjima ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, i ove će se godine voditi žestoka borba za dobivanje kreveta.
   
Izmijenjeni kriteriji

– Kao i do sada, očekujemo da će se najmanje tri studenta prijaviti za jedan krevet. Naime, stvarna potreba za smještajem je gotovo tri tisuće mjesta, jer svake godine imamo oko 2.500 studenata koji se javljaju na natjačaj za subvencije za privatni smještaj i za smještaj u Studentskom naselju, ističe ravnatelj.
    Dodajući kako će se natječaj za subvencije za privatni smještaj uobičajeno raspisati na jesen, Jurjević ističe da su ove godine neznatno izmijenjeni kriteriji natječaja za smještaj u Studentskom naselju, no i dalje glavni kriteriji za dolazak do kreveta ostaju prosjek ocjena, socijalni kriterij te status branitelja. Oni studenti koji imaju prosjek ocjena 4,449 i najmanje 55 ECTS bodova, stječu pravo izravnog ulaza u naselje, a za brucoše izravnu ulaznicu predstavlja prosjek ocjena 5,00, i to svih godina srednjoškolskog obrazovanja. 
 
Sveučilišna smještajna agencija poziva brucoše i stanodavce 
    
    U kooridnaciji sa Studentskim zborom pripremamo novu sezonu, pri čemu su u prvom planu brucoši i stariji studenti koji žele promijeniti smještaj. Prvi smo u Hrvatskoj koji se smještajem studenata bavimo na ovaj način i nakon prve godine djelovanja možemo reći da smo zadovoljni, s obzirom da smo tek počeli. Zaposlili samo i jednog djelatnika, naravno studenta, tako da ćemo sada imati i bolju uslugu, istaknuo je Luka Panjković iz Studentske smještajne agencije, čija se ponuda može pronaći na adresi ssa.uniri.hr.
    Aleksandar Šušnjar, zamjenik predsjednika Studentskog zbora, dodaje da je Rijeka specifična po tome što ima mnogo studenata, a malo mjesta u domovima, pa većina onih koji nisu iz Rijeke i okolice moraju pronaći smještaj kod privatnih iznajmljivača. – S obzirom da nismo radili istraživanje, ne možemo reći koliko su studenti zadovoljni ovim servisom, ali ako nismo imali nikakvih pritužbi, vjerujemo da su zadovoljni. Naime, kad god nešto ne valja, studenti se prvo obraćaju nama, istaknuo je Šušnjar.
    Prema iskustvima iz agencije, studenti najviše traže jeftine stanove (200 do 300 eura), jednosobne ili eventualno dvosobne, smještene u užem gradskom središtu, odnosno u blizini fakulteta. S obzirom na kampus, posebno su popularni stanovi na Sušaku. (I. B.)
 


Deficitarcima prednost

Uz ocjene i socijalni status, dodatne bodove studentima donosi cijeli niz okolnosti, poput brata ili sestre na školovanju, rastavljenih roditelja, jednog ili oba roditelja nezaposlena, ali i osvojene rektorove i dekanove nagrade, kao i uspjesi na državnim i međunarodnim natjecanjima. Prednost pri ulasku u Studentsko naselje imaju i studenti koji studiraju na studentskim programima u znanstvenim područjima koja se vode kao deficitarna na nacionalnoj razini pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Riječ je o znanstvenim područjima biomedicine i zdravstva, tehničkih, humanističkih i prirodnih znanosti, odnosno o studijima doktor medicine, sestrinstvo, farmacija, strojarstvo, elektrotehnika, računalstvo, matematika, anglistika i germanistika.
    Natječaj Studentskog centra otvoren je do 21. srpnja, a rezultati za sadašnje redovite studente bit će objavljeni do 30. srpnja, dok će se rezultati za one koji prvi put postaju studenti objaviti do 29. kolovoza.


 
''Zlato odbojkašima i bronca košarkašima'', Novi list, 8. 7. 2014.

PRIJEM
USPJEŠNI RIJEČKI STUDENATI SPORTAŠI


Zlato odbojkašima i bronca košarkašima

 
 
 
Prijem studenata sportaža kod rektora LučinaRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin primio je riječke studente sportaše, povodom okončanog Državnog prvenstva Unisport Finals te Regionalne sveučilišne lige u košarci u 2013./2014. akademskoj godini. Naime, Sveučilište u Rijeci i Riječki športski sveučilišni savez začetnici su Regionalne sveučilišne lige u košarci koja je pokrenuta na Ministarskoj konferenciji održanoj u Rijeci, kada je i potpisana Povelja o međudržavnoj suradnji na području akademskog sporta u regiji s ciljem promocije ideje amaterskog, studentskog natjecanja te međudržavne suradnje i pomirenja. Regionalna liga u košarci prvi je projekt koji okuplja šest sveučilišta iz četiri države regije: Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Mostaru, Univerzitet u Novom Sadu i Univerzitet u Beogradu, a natjecanja su se održavala od veljače do svibnja ove godine. Grad domaćin završnog turnira bila je Podgorica, a treće mjesto i brončano odličje pod vodstvom trenera Teddya Delača osvojili su studenti: Miran Lipovšćak, Erik Gluščić, Ivan Abramović, Nikola Kruljac, Marino Govorčin, Filip Vorkapić, Šime Olivari, Marino Kučan, Danko Ažić, Filip Rumora, Ivan Saftić, Robert Maljevac, Damjan Jelenić, Luka Vertel, Sanjin Legović, Nino Tumpić, Tomislav Troskot, Mario Perić, Dino Palčić i Goran Selimović.
    Istovremeno na ovogodišnjem Unisport Finals riječko je Sveučilište predstavljalo 96 studentica i studenta koji su se natjecali u rukometu, odbojci, košarci, odbojci na pijesku te šahu, a najveći su uspjeh postigli studenti odbojkaši koji su pod vodstvom trenera Marka Vujnovića, voditelja Dragutina Šukera te pomoćnice voditelja Roberte Dragičević osvojili prvo mjesto i zlatnu medalju. Pobjedničku su ekipu činili studenti: Luka Babić, Karlo Čule, Filip Hrabrov, Karlo Komosar, Sandro Dukić, Luka Lasić, Marin Sušanj, Jakša Dorić, Branko Žuža, Krsto Kaštelan i Mladen Jurčević.
    Osim zlatne medalje u muškoj odbojci, studentice su osvojile srebro u košarci te broncu u futsalu, dok su studenti osvojili broncu u odbojci na pijesku. Odbojkaši riječkog Sveučilišta osvajanjem prvog mjesta osigurali su izravan plasman na Europsko sveučilišno prvenstvo koje će se naredne godine održavati u talijanskom Camerinu. (I.Š.K.)

 




 
''Dnevno tristotinjak studenata - turista'', Novi list, 8. 7. 2014.

LJETO
STUDENTSKO NASELJE POSTAJE TURISTIČKA DESTINACIJA


Dnevno tristotinjak studenata-turista

 
Cijene boravka po osobi kreću se od 87,50 do 112,50 kuna, korištenje apartmana 150 kuna dnevno po osobi, odnosno 200 kuna ako ga koristi samo jedna osoba
 
 
Turistička djelatnost Studentskog centra započet će 16. srpnjaRIJEKA » Studentski centar Sveučilišta u Rijeci i ovog će ljeta u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić« organizirati ljetni smještaj za studente koji inače nisu korisnici Studentskog naselja. Riječ je o praksi koja se provodi unatrag nekoliko godina kako bi se u što većoj mjeri iskoristili studentski smještajni kapaciteti tijekom ljetnih mjeseci te da bi se ujedno riječkim posjetiteljima ponudila što prihvatljivija cijena smještaja. Međutim, za razliku od prijašnjih godina zbog novih pravila Studentski je centar, prema pojašnjenju ravnatelja Dinka Jurjevića, morao provesti kategorizaciju objekata zbog čega će se turistička djelatnost ovog ljeta odvijati samo u jednom objektu.
    – Riječ je o našem najvećem objektu s 310 ležajeva u koji smo tijekom godine investirali kako bi zadovoljio potrebne uvjete. Ostali objekti nisu zadovoljili, no i kapaciteti tog jednog objekta bit će dostatni s obzirom da u prosjeku istovremeno tijekom ljeta imamo najviše tristotinjak gostiju, pojašnjava ravnatelj.
    Turistička djelatnost Studentskog centra započet će 16. srpnja, a gosti imaju na raspolaganju internet, te nogometno, košarkaško i odbojkaško igralište. Na svakom katu korisnici mogu koristiti čajnu kuhinju i sanitarni čvor, a nudi im se boravak i u sali restorana s nekoliko televizora, kao i upotreba parkirališta pod video n
Popusti
   
    Svi ljetni korisnici moraju plaćati i boravišnu pristojbu u iznosu od sedam kuna dnevno, a studentima koji se odluče za dulji boravak u Studentskom naselju nude se popusti od deset posto za boravak od šest do deset dana, do čak 40 posto popusta za boravak od 30 i više dana.
adzorom. Istovremeno im se nudi i omogućnost organizacije zabave u prostorima studentskog kluba. Najčešći gosti, kaže Jurjević, polaznici su različitih ljetnih škola koje se tijekom srpnja i kolovoza organiziraju na riječkom području, kao i studenti na rzmjeni ili pak oni koje dolaze odraditi praksu u Rijeku poput studenata medicine koji dolaze na praksu u KBC Rijeka. Istovremeno postoji i određeni broj studenata koji i inače tijekom akademske godine borave u Studentskom naselju i zbog sezonskog rada ostaju u domu. Cijene ljetovanja, kaže Jurjević, ostaju na razini prošlogodišnjih, a po osobi se kreću od 87,50 do 112,50 kuna, dok korištenje apartmana po danu po osobi iznosi 150 kuna te ukoliko ga koristi samo jedna osoba 200 kuna.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 



 
''Doktorirao Jakov Karmelić'', Novi list, 8. 7. 2014.

POMORSKI FAKULTET


Doktorirao Jakov Karmelić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Određivanje konkurentskih sposobnosti linijskog kontejnerskog servisa«, zvanje doktora znanosti iz znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologija prometa i transport, na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Jakov Karmelić. Povjerenstvo za obranu rada činili su: izv.prof.dr. Elen Twrdy s Fakulteta za pomorstvo in promet iz Portoroža, te prof.dr. Serđo Kos i doc.dr. Alen Jugović s Pomorskog fakulteta u Rijeci. (I. Š. K.)


 
''Priznanja za petero znanstvenika'', Novi list, 8. 7. 2014.

NAGRADE
ZAKLADA SVEUČILIŠTA U RIJECI


Priznanja za petero znanstvenika
 
 
RIJEKA » Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci donio je odluku o dodjeli nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci za akademsku godinu 2012./2013., a u kategoriji znanstvenika dodijeljene su dvije nagrade, dok su u kategoriji znanstveni novaci i asistenti dodijeljenje tri nagrade. Nagrađeni znanstvenici su prof.dr. Jelena Roganović s Medicinskog fakulteta u Rijeci za područje biomedicinske i biotehničke znanosti te doc. dr. Dijana Dominis Prester s Odjela za fiziku za područje tehničkih i prirodnih znanosti, dok za društvene i humanističke znanosti te interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena. U kategoriji znanstvenih novaka i asistenata za područje društvenih i humanističkih znanosti nagrađen je Marko Turk s Filozofskog fakulteta, dok je za područje biomedicinske i biotehničke znanosti nagrađena dr. Vanda Juranić Lisnić s Medicinskog fakulteta te za područje tehničkih i prirodnih znanosti David Blažević s Tehničkog fakulteta, dok za interdisciplinarno područje znanosti nagrada nije dodijeljena, kao ni za kategorije umjetnik u umjetničko-nastavnom zvanju, suradnička zvanja u umjetničkom području i interdisciplinarnim područjima umjetnosti i životno djelo. (I.Š.K.)



 
''Prevođenje jučer, danas i sutra'', Novi list, 8. 7. 2014.

LJETNA ŠKOLA
ODSJEK ZA GERMANISTIKU


Prevođenje jučer, danas i sutra


 
Po završetku ljetne škole studenti dobivaju certifikat o sudjelovanju te stječu 3 ECTS boda
 
 
S jučerašnjeg otvorenja Ljetne škole  »TRANS 2014«  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » »Transkulturelle Kommunikation und Translation« (Transkulturalna komunikacija i prevođenje) naziv je druge međunarodne ljetne škole »TRANS 2014« koja je jučer u organizaciji Odsjeka za germanistiku započela na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Tema desetodnevne škole koja će se okončati 17. srpnja je »Translation von gestern, heute und morgen« (Prevođenje jučer, danas i sutra), a škola je organizirana u suradnji s Institutom za translatologiju Sveučilišta u Mariboru, a u okviru Ceepus TRANS mreže.
    Riječ je o ljetnoj školi koja je prvi put održana lani na mariborskom Sveučilištu, a ove je godine okupila ukupuno 36 studenata, od čega 16 inozemnih te 18 inozemnih predavača i 9 predavača s riječkog, zagrebačkog te zadarskog sveučilišta. Cilj je ljetne škole prikazati problematiku prevođenja u kontekstu Europe i EU te u što većoj mjeri umrežiti hrvatska sveučilišta i potaknuti suradnju s europskim sveučilištima. Jedan od ciljeva je i prikazati te promovirati ne samo hrvatsku znanstvenu zajednicu već i ukazati na značaj i problematiku prevođenja unutar EU u teoriji i praksi. Tijekom idućih deset dana sudionici ljetne škole sudjelovat će na predavanjima i radionicama te okruglim stolovima na kojima će se problematizirati prevođenje unutar Europske unije te predstavljanje Innsbruškog višejezičnog modula »EuroComTranslat« i problematika prevođenja uporabnih tekstova u europskom kontekstu, kao i prevođenje književnih tekstova i transfer kulture u europskom kontekstu. Po završetku ljetne škole studenti dobivaju certifikat o sudjelovanju te stječu 3 ECTS boda, a uz stručno-znanstveni dio u okviru škole predviđeni su i popratni kulturno-umjetnički sadržaji, kao što su izleti i posjeti kulturnim događanjima. (I. Š. K.)




 
''Suvremeni pogled na neuroznanost'', Novi list, 8. 7. 2014.

SIMPOZIJ
SVEUČILIŠTE U RIJECI


Suvremeni pogled na neuroznanost

 
 
 
Simpozij okupio domaće i inozemne stručnjake  * Foto: D. ŠKOMRLJ
            RIJEKA » Simpozij »Temeljna i translacijska neurokemija: glia i neuroni u zdravlju i bolesti« okupio je jučer na riječkom Kampusu domaće i inozemne stručnjake koji se bave neuroznanošću. Simpozij je održan u organizaciji Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci u suradnji s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Suvremeni pogled na neuroznanost u svojim su predavanjima izložili prof. dr. Ivan Milenković sa Sveučilišta u Leipzigu, prof. dr. Vladimir Parpura sa Sveučilišta u Alabami i Sveučilišta u Rijeci, prof. dr Alexei Verkhratsky sa Sveučilišta u Manchesteru, prof. dr. Jean Pierre Julien i prof. dr. Jasna Križ sa Sveučilišta u Lavalu, prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Miranda Mladinić Pejatović sa Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Laura Ballerini sa Sveučilišta u Trstu. (B. Č.)



 
''Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti'', Novi list, 7. 7. 2014.
SVEUČILIŠTE DANAS U RIJECI SIMPOZIJ O TEMELJNOJ I TRANSLACIJSKOJ NEUROKEMIJI


NE ODLAZE BAŠ SVI

Povratnici uzdižu Rijeku na svjetsku kartu neuroznanosti


 

Čak 70 posto cjelokupnog kadra Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci dolazi iz inozemstva
, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, naglašava pročelnik Odjela prof. dr. Krešimir Pavelić


Barbara ČALUŠIĆ
 
Program simpozija osmišljen kao poveznica s kliničkim  istraživanjima – prof. dr. Krešimir Pavelić, prof. dr. Vedrana Montana  i akademik Daniel Rukavina   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Simpozij »Temeljna i translacijska neurokemija: glia i neuroni u zdravlju i bolesti« četvrti skup koji organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci u suradnji s Odjelom za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Simpozij se održava danas i okuplja osam znanstvenika-predavača iz Hrvatske i inozemstva, od kojih su čak četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su i prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoja dosadašnja bavljenja neuroznanošću. Njihovo polje znanstvenog interesa su glia stanice odnosno astrociti, ne-neuronske stanice koje pored neurona čine više od pedeset posto stanica u ljudskom mozgu. Među njima su najbrojnije stanice astrociti koji imaju važnu ulogu u regulaciji ravnoteže u mozgu, homeostaze. Iako se još prije dvadesetak godina mislilo da je to njihova jedina uloga, dokazano je da međusobna komunikacija ne postoji samo između neurona, već i astrociti šalju signale neuronima modulirajući na taj način informacije i njihov protok.
   
Nove istraživačke grupe

Na svjetskoj razini, jedan od glavnih istraživača na području novog znastvenog pogleda na astrocite je prof. dr. Vladimir Parpura dok prof. dr. Vedrana Montana svoja istraživanja na tom području usmjerava prema kliničkoj primjeni.
    – Područje komunikacije između astrocita odnosno glia stanica i neurona jako je važno i sve je više vidljiva važnost te komunikacije. Moj interes usmjeren je prema klinici i pritom istražujem mehanizme invazija tumora u mozgu, i to prvenstveno tumora koji su se razvili, ili iz samih astrocita, ili iz stanica koji su im prethodnici. Uz tumore gušterače, tumori mozga su najinvazivniji tumori koji kao takvi imaju jednu od najlošijih prognoza. Njihova agresivnost otežava liječenje i moj znanstveni interes jest proučavati na koji način stanice invadiraju kroz mozak, kako komuniciraju i mijenjaju normalne stanice u mozgu, objašnjava prof. dr. Vedrana Montana.
    Cilj organizacije ovog simpozija, kako kaže, osim promocije Sveučilišta u Rijeci i pozivanja inozemnih znanstvenika, predstavljanje je i novih istraživačkih grupa koje se na Odjelu biotehnologije bave neuroznanošću. Cijeli je program osmišljen kao poveznica s kliničkim istraživanjima, a za sudjelovanje na simpoziju nije potrebno plaćati kotizaciju. To je, kako ističe prof. dr. Montana, način da se u simpozij uključe i studenti diplomskih i poslijediplomskih studija.
   
Vrhunski stručnjaci

– Ovaj simpozij se ne bi mogao organizirati bez podrške Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, rektora Sveučilišta u Rijeci i pročelnika Odjela za bioteh
Pomoć bivšim studentima u pokretanju privatnog biznisa
   
    Odjel za biotehnologiju ujesen će startati sa zanimljivim projektom svojevrsnih inkubatora namijenjenih bivšim studentima koja nakon završetka studija biotehnologije žele pokrenuti privatni biznis. Svoje male kompanije moći će otvoriti na Odjelu biotehnologije, a sam će odjel u tom projektu sudjelovati s opremom i ekspertizom. Projekt biotehnoloških inkubatora radio bi se u suradnji s Gradom Rijekom, a prof. dr. Pavelić vjeruje da će na taj način stvoriti nove male jezgre razvoja biotehnologije u regiji. 
    
    Jačanje istraživačke komponente Sveučilišta 
    
    Voditelj Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, akademik Daniel Rukavina, suradnje poput organizacije najnovijeg simpozija ocjenjuje kao idealno ozračje za razvijanje istraživačke kvalitete riječkog Sveučilišta, pri čemu značajno pomažu i istraživači koji u Rijeku dolaze iz drugih centara.
    – Koncept svih simpozija je da u njima sudjeluje što više naših ljudi, dakle onaj kadar što je u zadnjih dvadeset godina stvarao snažne istraživačke jezgre u temeljnim znanostima. Izgradnjom Kampusa i sveučilišnih odjela, a posebno formiranjem Odjela za biotehnologiju, one dodatno jačaju i surađuju s više grupa koje imaju veliku međunarodnu prepoznatljivost, ističe akademik Rukavina.
    Formiranje novih istraživačkih grupa, poput grupe koja se bavi neuroznanošću u okviru riječkog Sveučilišta, za Rijeku je, prema njegovom mišljenju, izuzetno važno iz dva razloga: dokazuje da se ljudi s inozemenim karijerama vraćaju Sveučilištu u Rijeci i djeluju na jednom znanstvenom području koje je izuzetno značajno, a dosad je u svom istraživačkom dijelu u Rijeci bilo nedovoljno razvijeno. 
    
    Inozemne karijere 
    
    Od osam znanstvenika-predavača na današnjem simpoziju čak su četiri hrvatska znanstvenika s inozemnim karijerama. Među njima su prof. dr. Vedrana Montana i prof. dr. Vladimir Parpura, oboje povratnici iz znanstvene dijaspore koji na Sveučilištu u Rijeci i Odjelu za biotehnologiju nastavljaju svoje dosadašnje bavljenje neuroznanošću.
nologiju te dekana Medicinskog fakulteta i predstojnika Klinike za neurologiju u Rijeci, dodaje prof. dr. Montana.
    Kako pak ističe pročelnik Odjela za biotehnologiju i jedan od organizatora skupa prof. dr. Krešimir Pavelić, odjel ima velike ambicije preuzimanja primata na području neuroznanosti, posebno nakon povratka znastvenika koji su na tom području već postali vrhunski stručnjaci u svjetskim razmjerima.
    – Poglavito se to odnosi na primjenu nanotehnologije i nanomedicine u istraživanjima. S druge strane radi se na razvoju metode primjene matičnih stanica za oštećenja kičmene moždine. Pritom će se formirati tri grupe iz područja neuroznanosti. Trenutačno za te svrhe nabavljamo opremu koja će biti izuzetno sofisticirana: mikroskopi vrhunske kvalitete od atomic force mikroskopa koji vizualizira molekule i atome pa do elektronskih i optičkih mikroskopa, govori prof. dr. Pavelić.
   
Razvoj lijekova

Osim neuroistraživanja, Odjelu za biotehnologiju radi na razvoju lijekova, točnije na razvoju medicinskih proizvoda. Područje je to nano i mikro znanosti, a uspjesi su, kako naglašava prof. dr. Pavelić, prilično veliki za naše prilike.
    – Koordiniramo jedan veliki FP7 projekt za cijelu Europu, a također imamo još jedan FP projekt koji je poseban te šest ugovora s industrijom koja je uglavnom inozemna. Upravo radimo na proizvodnji novih preparata i dva se naša proizvoda već prodaju po cijeloj Europi. Radi se o proizvodima za detoksikaciju odnosno uklanjanje teških metala i pesticida iz hrane, vode i organizma, a drugi je preprat namijenjen regenaraciji jetre. Treći proizvod namijenjen liječenju osteoporoze je u kliničkim istraživanjima i za njega ide dvostruko slijepi klinički pokus. Zadovoljan sam postignutim, ali i našim specifičnostima. Ono po čemu smo specifični jest činjenica da veći postotak našeg kadra dolazi iz inozemstva. To je oko 70 posto cjelokupnog kadra, što je u naš rad uveo jednu novu dimenziju, smatra prof. dr. Pavelić.


 

 
''Prva elektrana koja prati kretanje Sunca'', Novi list, 5. 7. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
PUŠTENA U RAD FOTONAPONSKA ELEKTRANA


Prva elektrana koja prati kretanje Sunca



 
Riteh-1 prva je riječka fotonaponska elektrana s pomičnim sustavom koji omogućava praćenje kretanja Sunca i optimalnu iskoristivost


Marinko GLAVAN
 
Fotonaponska elektrana instalirane snage 3,5 kilovata (kW) vrijedna je više od sto tisuća kuna * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Prva riječka fotonaponska elektrana s pomičnim sustavom koji omogućava praćenje kretanja sunca i optimalnu iskoristivost sunčeva zračenja puštena je u rad na Tehničkom fakultetu. Fotonaponsku elektranu naziva Riteh-1 instalirane snage 3,5 kilovata (kW) u pogon su pustili dekan Tehničkog fakulteta Goran Turkalj i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
    Predstavljajujući elektranu vrijednu više od sto tisuća kuna, dekan Turkalj je istaknuo usklađenost ovog projekta s europskim direktivama i trendovima korištenja energije iz obnovljivih izvora, a više od same proizvodnje električne energije iz sunčeva zračenja elektrana će pridonijeti radu i reputaciji fakulteta.
    – Našim istraživačima i studentima ovim se otvaraju nove mogućnosti u znanstveno-istraživačkom radu i edukaciji. Značenje ovog projekta za nas je izuzetno veliko, rekao je dekan.
    Fotonaponska elektrana također će mnogo značiti i za Grad Rijeku, koja se time za korak približila cilju zacrtanom u Povelji gradonačelnika čiji je potpisnik, a predviđa smanjenje emisije stakleničkih plinova, povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora te povećanje energetske učinkovitosti za dvadeset posto do 2020. godine.
    – Rano smo prepoznali europsku orijentaciju i strategiju usmjerenu ka energetskoj učinkovitosti i dobivanju energije iz alternativnih izvora, te smo od 2008. članica Međunarodne edruge energetskih gradova. Samo godinu kasnije postavili smo fotonaponsku elektranu na zgradu gradske uprave, a do danas su postavljen
Nastavak slijedi
   
    Naziv fotonaponske elektrane Riteh-1 sugerira da bi Tehnički fakultet u skoroj budućnosti mogao pokrenuti još sličnih projekata, što je potvrdio i voditelj projekta Franković, kazavši da će se vjerojatno koristiti druge dostupne tehnologije korištenja sunčeve energije.
e na još desetak objekata u gradskom vlasništvu. Vjerujem da će i ovaj projekt pridonijeti popularizaciji ovog još uvijek nedovoljno eksploatiranog izvora energije, a pored znanstveno istraživačkog rada sigurno ima i svoju vrijednost u proizvodnji električne energije, kazao je Obersnel.
    Tehničke detalje, kao i korake u realizaciji, od projektne dokumenatcije, ishođenja dozvola, potpisivanja ugovora o isporuci struje s HEP-om pa do same instalacije opreme i probnog rada predstavio je voditelj projekta na fakultetu Dubravko Franković.
    – Ova je elektrana jedinstvena na našem području po tome što je opremljena sustavom koji fotonaponske ploče zakreće prema kretanju sunca, čime je učinkovitost u odnosu na uobičajene, fiksne sustave, povećana za oko trideset posto, kazao je Franković.
    Projekt je pripreman gotovo dvije godine, a u njegovoj je realizaciji, osim stručnjaka Fakulteta sudjelovao i Grad Rijeka ustupivši zemljište za postavljanje elektrane na korištenje, kao i niz tvrtki koje su svojim donacijama omogućile postavljanje za sad jedinstvene fotonaponske elektrane na riječkom području.

 



 
''Od jeseni talijanistika i na diplomskoj razini'', Novi list, 2. 7. 2014.

INTERNACIONALIZACIJA SVEUČILIŠTA
FILOZOFSKI FAKULTET NAJAVIO POKRETANJE NOVOG DIPLOMSKOG STUDIJA


Od jeseni talijanistika i na diplomskoj razini

 
 
Predstavnici Sveučilišta u Rijeci najavili novi diplomski studij  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci prije tri godine pokrenut je preddiplomski studij talijanskog jezika i književnosti, a završetkom prve generacije preddiplomaca najesen će započeti i diplomski program koji će se izvoditi u dva modula – najavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pročelnica Odsjeka za talijanistiku doc. dr. Gianna Mazzieri Sanković. Pojašnjavajući kako će studenti moći birati između nastavničkog modula koji je vezan uz pedagogiju i općeg modula koji je pak vezan uz kulturnu baštinu, pročelnica je napomenula da će se pokretanjem diplomskog studija dosadašnjim studentima omogućiti nastavak školovanja te je istaknula da je do sada za preddiplomsku razinu studija talijanskog jezika i kulture vladao veliki interes.
    Diplomski studij talijanskog jezika i književnosti jedan je u nizu diplomskih studija koji pokreće riječko Sveučilište, a posebnost ovog programa, prema mišljenju rektora prof. dr. Pere Lučina, je doprinos internacionalizaciji Sveučilišta. Dodajući kako je studij pokrenut uz potporu Sveučilišta u Padovi te sveučilišta u Trstu i u Udinama, rektor je istaknuo i veliku potporu talijanske Vlade koja je pokretanje studija podržala ne samo financijski već i kadrovski. Upravo ta jaka suradnja s međunarodnim partnerima, prema ocjeni dekana Filozofskog fakulteta prof. dr. Predraga Šustara, novi studij čini konkurentnim.
    – Studij će doprinijeti većoj atraktivnosti programa te pruža veću mogućnost kombinatorike, a ujedno predstavlja i platformu za gospodarsku suradnju koja je već počela. Riječ je o studiju koji je i odgovor na zahtjeve autohtone nacionalne manjine koja je dugo sanjala mogućnost studiranja talijanskog jezika u Rijeci, poručio je prof. dr. Šustar.
    U budućnosti, dodao je, bilo bi logično da Rijeka postane centar izvrsnosti za talijanski jezik, kulturu i književnost, a s činjenicom da je i o studiju koji otvara vrata istraživačkoj i znanstvenoj suradnji s gospodarstvom, složio se i generalni konzul Republike Italije u Rijeci Renato Cianfarani.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
 
''Dora Smolčić Jurdana nova dekanica'', Novi list, 2. 7. 2014.

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU


Dora Smolčić Jurdana nova dekanica

 
Prof. dr. Smolčić Jurdana dekansko je mjesto preuzela od prof. dr. Jože Perića, novog prorektora za poslovanje Sveučilišta
 
 
Prof. dr. Dora Smolčić JurdanaRIJEKA » Odlukom Fakultetskog vijeća, koju je potvrdio i Senat Sveučilišta u Rijeci, nova dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu je prof. dr. Dora Smolčić Jurdana. Naime, dosadašnji je dekan prof. dr. Jože Perić s jučerašnjim danom preuzeo funkciju prorektora za poslovanje Sveučilišta te je nakon pet godina napustio dekansko mjesto Fakulteta u Iki, koje je jučer zauzela nova dekanica, inače zaposlenica te visokoškolske ustanove posljednjih 19 godina, a prije pet godina izabrana je za prodekanicu za znanstvenu i stručnu djelatnost. Nova je dekanica do sada bila nositeljica kolegija »Ekonomika turizma«, »Turističko planiranje«, »Ekoturizam« te »Turizam i razvoj«, a uz doktorat na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu završila je i niz usavršavanja u inozemstvu na različitim ustanovama, kao što su Ekonomski univerzitet u Beču, Odjel ekonomskih znanosti Sveučilišta u Padovi, University of Kentucky te Carol Martin Gatton College of Business & Economics, Lexington, SAD. Bila je i suradnik-istraživač na znanstveno-istraživačkim projektima koje je odobrilo i financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te je sudjelovala u radu međunarodnih projekata i bila je izvršni voditelj Tempus projekta CROMEU za Sveučilište u Rijeci.
    Novi prorektor Sveučilišta koji je jučer preuzeo svoju funkciju već ima iskustva u prorektorskim poslovima, jer u dva je mandata obnašao funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio prije pet godina kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Jučerašnjim dolaskom prof. dr. Perića na Rektorat Sveučilište je dobilo četvrtog prorektora. (I. Š. K.)

 



 
''Kreće MAP in MOTION'', Novi list, 1. 7. 2014.

AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI


Kreće MAP in MOTION

 
 
 
Najavljen višednevni program na više lokacija   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U okviru diplomskog studijskog programa Medijskih umjetnosti i praksi, Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci u suradnji s partnerskim institucijama u projektu ADRIART – Visokom školom za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Tehničkim sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Udinama organizira MAP in MOTION. Kako su jučer najavili organizatori voditelji i koordinatori ovoga projekta, riječ je o događaju koji će biti održavan u različitim terminima na više lokacija – u Rijeci, Ljubljani, Zagrebu, Novoj Gorici i Grazu.
    Program u Rijeci sastoji se od tribine, izložbe i projekcije studentskih radova gdje će se predstaviti studentski radovi nastali tijekom trogodišnjeg razdoblja i razgovarati o temama koje su relevantne za budućnost novog studija. MAP in MOTION u Rijeci počinje tribinom danas od 10 do 15 sati u atriju Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku i izložbom studenstkih radova u Galeriji Kortil večeras u 20 sati. Sutra, 2. srpnja u 19 sati u Art kinu Croatia bit će održana projekcija studentskih radova, a propratni program sastoji se od javne prezentacije radionice mobilnosti »Under the Flag of Displacement« u sklopu studijskog programa MAP, koji će biti održan 4. srpnja u 19 sati na brodu Galeb i projekcije filmova i razgovora sa studentima 8. srpnja u 19 sati u Art kinu Croatia. (B. S.)

 



 
''Počela deseta Ljetna međunarodna škola'', 1. 7. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET


Počela deseta Ljetna međunarodna škola

 

 
 
Polaznici ljetne škole su studenti iz šest europskih zemalja  * Foto: S. JEŽINA
            RIJEKA » Ekonomski fakultet Rijeka u suradnji s Katedrom Jean Monnet europskih integracija organizira desetu međunarodnu ljetnu školu pod nazivom »International Environment and European Integration«, koja je jučer otvorena na Fakultetu i traje do 12. srpnja. Polaznici ljetne škole su studenti, njih 21, iz šest europskih zemalja: Belgije, Slovenije, Makedonije, Slovačke, Nizozemske i Hrvatske, a tijekom iduća dva tjedna imat će priliku slušati zanimljiva predavanja i seminare te sudjelovati u drugim događajima, poput posjeta relevantnim institucijama, tvrtkama i slično. Međunarodna ljetna škola u potpunosti je, navodi se, usklađena s Bolonjskim procesom. Polaznici, nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa, dobivaju certifikat Ljetne škole (Cerificate of Attendance) i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u svom daljnjem školovanju. Nastava se odvija na engleskom jeziku, a predavači su eminentni inozemni i domaći znanstvenici, gospodarstvenici i stručnjaci iz raznih područja. Ciljevi održavanja međunarodne ljetne škole su, ističe se, poticanje međunarodne suradnje koja će omogućiti akademski razvoj Fakulteta i Sveučilišta, jačanje međunarodne reputacije Fakulteta i suradnje s visokoškolskim institucijama zemalja u tranziciji te zemalja EU, poticanje studentske mobilnosti i mobilnosti sveučilišnih profesora, edukacija domaćih i inozemnih studenata o EU i procesu europske integracije, posebno s aspekta Republike Hrvatske i šireg područja jugoistočne Europe, razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog porijekla, upoznavanje polaznika sa znamenitostima i potencijalima grada Rijeke, Opatije, okolnih općina te šire regije, navodi se. U ime Fakulteta okupljene su jučer pozdravili prof. dr. Vinko Kandžija te doc. dr. Saša Drezgić, ispred riječkog Sveučilišta prorektorica prof. dr. Nevenka Ožanić i zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula. (A. D. M.)

 



 
''Stručnjaci iz filozofije politike o pitanjima demokracije'', Novi list, 1. 7. 2014

FILOZOFSKI FAKULTET
LJETNA ŠKOLA »EQUALITY AND CITIZENSHIP«


Stručnjaci iz filozofije politike o pitanjima demokracije
 

 
 
Jučerašnjem otvoranju prisustvovao i riječki gradonačelnik   * Foto: I, TOMIĆ
            RIJEKA » Ljetna škola »Equality and Citizenship« jučer je započela na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ljetnu školu organiziraju Centar za napredne studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilište Pompeu Fabra u Barceloni i Sveučilište u Leedsu, a program koji okuplja stručnjaka i studenata filozofije i političke teorije traje do subote. Jedan od ciljeva ljetne škole je pokretanje rasprave o demokraciji, njezinim prednostima i nedostacima.
    Ljetna škola »Equality and Citizenship« ovaj će tjedan okupiti i trenutačno vodeće stručnjake iz filozofije politike kao što su Thomas Christiano sa Sveučilišta u Arizoni, David Miller sa Sveučilišta u Oxfordu i Andrew Williams sa Sveučilišta »Pompeu Fabra« u Barceloni koji se trenutno bave pitanjima demokracije, multikulturalnosti, jednakosti, pravednosti, ekspertizmom u demokraciji, legitimnosti, te donošenjem javnih političkih odluka.
    Teme o kojima će biti riječi najrelevantnije su političke teme današnjice, poput pitanja realiteta globalne demokracije, pitanja jednakosti i pravedne distribucije ekonomskih resursa, imigracije, građanske participacije i procesa donošenja kvalitetnih odluka i politika. (B. Č.)

 



 
''Od 1. srpnja ljetno radno vrijeme'', Novi list, 30. 6. 2014.

SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA


Od 1. srpnja ljetno radno vrijeme

 
 
 

            * Foto:RIJEKA » Od 1. srpnja Sveučilišna knjižnica Rijeka počinje s ljetnim radnim vremenom prema uobičajenom rasporedu – ponedjeljkom i četvrtkom poslijepodne, a utorkom, srijedom i petkom ujutro. Studijska čitaonica će zbog pojačanog zanimanja korisnika i ispitnih rokova do 13. srpnja raditi po ustaljenom rasporedu, uz produljeni rad noću i vikendom. Knjižnica će raditi od 9 sati, dok puno radno vrijeme čitaonice, redovno i produženo, počinje od 25. kolovoza. (S. P.)



 
''Optimalan omjer studenata i profesora'', Novi list, 30. 6. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET
ISPUNJENI SVE ZAHTJEVI AGENCIJE ZA ZNANOST


Optimalan omjer studenata i profesora

 
 
 
RIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci uspio je ispuniti zahtjeve Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja je prije dvije godine izdala akreditacijsku preporuku u kojoj je istaknuto da su uočeni nedostaci koji se odnose na obavljanje djelatnosti fakulteta vezano uz izvođenje preddiplomskih sveučilišnih i stručnih studija. Ono što je Agencija utvrdila kao nepravilnost bio je nedostatan broj nastavnika s punim radnim vremenom izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i neproporcionalan omjer između ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i broja studenata. Smanjenjem upisne kvote, ali i zatvaranjem studijskih centara u Karlovcu i Bjelovaru Ekonomski je fakultet, kaže dekan prof.dr. Heri Bezić, uspio postići zakonom propisan omjer od 30 studenata na jednog profesora.
    – Zapravo smo postigli omjer 29:1, a broj studenata i dalje se smanjuje, jer generacije studenata kada je upisna kvota bila daleko veća završavaju studij. Ove smo godine upisnu kvotu zadržali na prošlogodišnjem nivou i za sada se ona neće povećavati. Manja upisna kvota omogućila nam je bolju selekciju na upisima pa dobivamo najbolje studente, a to su prepznali i poslodavci koji sve češće traže naše studente i prije nego završe studij, pojašnjava dekan.
    Zadržavanje upisne kvote na prošlogodišnjoj razini znači da će Ekonomski fakultet na preddiplomske studije ove godine upisati 370 studenata, dok će se na diplomskim studijima otvoriti 435 upisnih mjesta. Ono što čini specifičnost upisne kvote Ekonomskog fakulteta u odnosu na ostale sastavnice riječkog Sveučilišta poveći je broj upisnih mjesta namijenjen stranim studentima, a riječ je o studentima iz zemalja izvan EU kojima se nudi 60 upisnih mjesta. Međutim, unatoč internacionalizaciji studija i uvođenjem kolegija na engleskom jeziku upis stranih studenata, kaže prof.dr. Bezić, ne ide planiranom dinamikom, a razlog je administrativne prirode.
    – Problem su dozvole boravka koje strani studenti jako teško dobivaju. Tretira ih se jednako kao i radnike i kada im isteknu turističke vize nastanu problemi. Iz tog razloga nismo sigurni hoćemo li popunuti kvotu naimjenjenu strancima. Ukoliko ju ne popunimo postoji mogućnost da ju prenamijenimo za redovne ili izvanredne studente, ali moguće je i da ju jednostavno zanemarimo, zaključuje prof.dr. Bezić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
''Svaki jezik ima skrivene mogućnosti'', Novi list, 29. 6. 2014.

Prof. dr. sc. Marija Turk, u povodu dodjele nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


SVAKI JEZIK IMA SKRIVENE MOGUĆNOSTI

 
Preuzeti stranu riječ je pasivno, a stvoriti vlastitu po uzoru na stranu uključuje kreativnost. Svaki jezik ima svoje skrivene mogućnosti i treba ih jednostavno aktivirati. To je smisao kalkiranja. Nisam od onih koji misle da strani jezik nužno ugrožava drugi jezik kad se radi o preuzimanju riječi. Riječi su same po sebi nedužne i one ne ugrožavaju jezik
 
Mali jezici su podložniji kalkiranju – Marija Turk * Foto: M.GRACINProf. dr. sc. Mariji Turk, riječkoj sveučilišnoj profesorici, dodijeljena je nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za knjigu »Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira«. Riječ je o najvišoj nagradi za znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj, a Turk je nagrađena u području filoloških znanosti. Knjiga je objavljena 2013. godine u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade u Zagrebu i Filozofskog fakulteta u Rijeci.
    Kako piše u obrazloženju nagrade, knjiga Marije Turk daje složenu i cjelovitu sintezu rezultata dodira hrvatskoga jezika s drugim jezicima, s posebnim obzirom na kalkove kao suptilnije oblike jezičnog posuđivanja. Osim sustavnog proučavanja kalka u hrvatskom jeziku, čime je hrvatski uključen u procese europske jezične konvergencije, ali i čuva samosvojnost, argumentiranom istraživačkom distancom i razumijevanjem biti standardnoga jezika Marija Turk propituje i revalorizira među ostalim i pojam purizma. Usporedbom s drugim jezicima, autorica dolazi do zaključka da se purizam u hrvatskome jeziku ne izdvaja od sličnih tendencija u drugim europskim jezicima - poglavito u leksiku i stručnom nazivlju - a to je dokaz osviještene uključenosti hrvatskoga jezika u suvremeni umreženi globalni kontekst.
    Što Vam znači nagrada HAZU-a?
    – Nisam očekivala da ću dobiti nagradu. Naravno da sam počašćena što mi nagradu daje naša najviša znanstvena institucija. Drago mi je da je prepoznat moj znanstveni doprinos. Toga ne bi bilo da to prije svega nije prepoznala moja Katedra za hrvatski jezik pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Katedra je pokrenula proceduru oko prijavljivanja na natječaj, a Odsjek za kroatistiku i Fakultetsko vijeće su to podržali.
    Nagrađena knjiga je rezultat Vašeg dugogodišnjeg bavljenja temom kalkova. Zašto vas je ova tema toliko zaokupila?
    – Moj interes za ovu problematiku traje oko petnaest godina. U početku je to bilo lagano otkrivanje te u hrvatskom jezikoslovlju slabo poznate problematike, a posljednih se sedam godina intenzivno bavim ovom temom.
   
Stvaralački čin

Možete li našim čitateljima objasniti što znače riječi kalk i kalkiranje?
    – Naziv kalk potječe iz francuskoga jezika i izvorno znači kopija. Kalkovi su riječi koje su na neki način kopija neke strane riječi. Postoji i naziv prevedenica, ali nije potpuno istoznačan. Prevedenica bi bila više na leksičkoj razini, a kalk znači preslikavanje i na sintaktičkoj, frazeološkoj i semantičkoj razini. Kalk ima mnogo šire značenje od same prevedenice. Prevedenica kod neupućenih može izazvati nedoumicu da je to prevođenje iz jednog jezika u drugi. Međutim, riječ je o funkcionalnom prevođenju, u smislu stvaranja nove riječi. Za razliku od običnog posuđivanja, u kalkiranju postoji stvaralački čin. Preuzeti stranu riječ je pasivno, a stvoriti vlastitu po uzoru na stranu uključuje kreativnost. Svaki jezik ima svoje skrivene mogućnosti i treba ih jednostavno aktivirati. To je smisao kalkiranja. 
    Koji su tipovi kalkova i možete li za svaki navesti primjer?
    – Najviše je kalkova na leksičkoj razini. U leksičkim kalkovima način prijenosa stranog obrasca može biti potpun, djelomičan ili slobodan. Prema načinu prijenosa razlikuju se doslovne i djelomične prevedenice, poluprevedenice, formalno nezavisni neologizmi i frazeološki kalkovi. U doslovnim se prevedenicama vjerno preslikava strani obrazac na strukturnoj i semantičkoj razini, član po član. Evo nekoliko primjera nastalih prema uzorima iz više jezika: maloprodaja (njem. Kleinhandel), pristojba (mađ. illeték), posrednik (tal. mediatore), legija stranaca (franc. légion étrangere), održivi razvoj (engl. sustainable development).
    Djelomične su prevedenice leksičke jedinice djelomična prijenosa: jedan se član prenosi vjerno, a drugi slobodno. Primjeri su: štednjak (njem. Sparherd), nogomet (engl. football), pravna stečevina (franc. acquis communautaire)... Poluprevedenice su vrsta hibrida koji nastaje transferom jednog i reprodukcijom drugog elementa nekog stranog izraza. To je granični oblik između posuđenice i doslovne prevedenice jer se složeni strani izraz odražava tako da se jedan dio prevodi, a drugi zadržava u neprevedenom obliku: žiro-račun (tal. giroconto), čarter-let (engl. charter flight), klima-uređaj (njem. Klimaanlage), remek-djelo (mađ. remekmunka), art déco-namještaj (franc. mobilier art déco).
    Formalno nezavisni neologizmi izrazom ne preslikavaju strani obrazac, ali im je strani jezik dao poticaj za realizaciju. Primjeri su: brzojav (njem. Telegramm), sam svoj majstor (engl. do-it-yourself), glasnogovornik (franc. porte-parole). U procesu jezičnoga posuđivanja dosta često se preuzimaju i frazemi iz jednog jezika u drugi u izravnom (neprevedenom) obliku ili u prevedenom obliku. Kad je riječ o prevedenim, tj. kalkiranim frazemima, obično je teško utvrditi u kojem je jeziku frazem nastao i kako se širio. Primjeri: baciti u vjetar (tal. buttare al vento), djevojka za sve ili kroatizirano Katica za sve (njem. ein Mädchen für alles), niski udarac (franc. coup bas), uzmi li ostavi (engl. take it or leave it).
    Za semantički je kalk karakteristično da se postojećim riječima u jeziku primaocu pod utjecajem drugog jezika pridružuju nova značenja, npr. jutro (njem. Morgen) kao mjera za zemljište, miš (engl. mouse) dio računalne opreme, radionica (engl. workshop) u značenju 'organizirani tečaj pod vodstvom stručnjaka', suh (franc. sec) u značenju trpak, opor kad se radi o vinima. Većina se autora slaže da je utjecaj jednog jezika na drugi na sintaktičkoj razini neznatan u usporedbi s utjecajem na leksičkoj razini i da je znatno teže utvrditi što je u kojem jeziku posljedica sintaktičkoga kalkiranja.
    Sintaktički kalk prijenos je organizacije unutar sintagme ili unutar rečenice. Ugledanje na strane obrasce vjerojatno je rezultiralo bezličnim rečenicama tipa: čudi me (umjesto čudim se) prema njem. es wundert mich ili franc. cela m'étonne, raduje me (umjesto radujem se) prema njem. es freut mich, franc. cela me réjouit. Dakle, zadiranje u sintaksu nije normativno prihvatljivo. Vidljivo je to i iz mnoštva primjera, konkretno u upotrebi nekih prijedložnih konstrukcija. U početku vjerojatno pod utjecajem njemačkoga: hvala za pomoć (Danke für Ihre Hilfe), ispričati se za propust (sich für ein Versehen entschuldigen) umjesto ispričati se zbog propusta itd. Takve neprihvatljive konstrukcije danas dodatno 'učvršćuje' engleski, npr. hvala ti za nešto (to thank for something) umjesto hvala ti na nečemu, oprosti za nešto (sorry for something) umjesto oprosti zbog nečega.
   
Outsourcing i spin off

Kako se odvija proces kalkiranja?
    – Kad se radi o kalkiranju riječi, uvijek sve započinje od riječi stranog podrijetla. S novim pojmom dolazi i nova riječ, obično stranog podrijetla. Može se dogoditi da ta strana riječ opstane, a postoji i druga mogućnost da se pokuša naći zamjena za tu riječ, dakle da se napravi kalk. Često bude i više pokušaja, a onda govorna zajednica to prihvati ili ne prihvati. Ako prihvati, onda se izvan uže struke više ne prepoznaje da je ono što je nastalo imalo uzor u nekom stranom jeziku. Ono što nije prihvaćeno, jednostavno pada u zaborav. Kalkovi su u načelu odraz potrebe za vlastitom riječju i u krajnjoj liniji su rezultat purističkih tendencija, ali ne purizma u onom negativnom smislu koji mu se obično pridaje, nego jednog aktivnog odnosa prema osvještavanju strane kulturne baštine u vlastitoj kulturi. Takve su riječi razumljivije, nego riječi stranog podrijetla. Mnogi pitaju što ćemo s trenutačno aktualnim outsourcingom . Ne znam što ćemo? Kad bi pojava zaživjela, onda bi se možda i dalje tako zvala ili bi se iznašlo neko rješenje, dakle kalk, pa bi se engleski izraz potisnuo. Čini se da su pojam i naziv sada dezaktualizirani, ali pitanje ostaje otvoreno pojavom koja se zasad zove spin off .
    Kako se kalkovi identificiraju?
    – U identifikaciji pretpostavljenih kalkova i njihova podrijetla, osim jezikoslovnih spoznaja, nužno je prepoznavanje i poznavanje kulturno-povijesnih i civilizacijskih čimbenika koji su motivirali njihov nastanak. Postoje jezični kriteriji za utvrđivanje je li neka jezična činjenica kalk ili nije. Dva su osnovna: podudarnost u tvorbenom obrascu i
Rječnici su nesavršeni
   
    Na čemu novom radite?
    – S kolegicom iz germanistike prof. dr. sc. Anetom Stojić počela sam raditi na zajedničkoj knjizi. Kolegica se dosta bavila izravnim posuđenicama iz njemačkoga, pa smo odlučile objediniti snage da objavimo knjigu o njemačkom utjecaju na hrvatski jezik. Knjiga će biti pisana na njemačkom jeziku i objavit ćemo je u Njemačkoj. Želja mi je i izraditi rječnik kalkova.
    Je li takvim rječnikom moguće obuhvatiti sve nove kalkove, koji se gotovo svakodnevno stvaraju?
    – Svi koji se bave riječima znaju da su rječnici nužno nesavršeni. Stalno nastaju nove riječi i ne stignu se popisati, pa su rječnici po prirodi stvari neažurni. Isto tako rječnici imaju tu boljku da imaju mnogo riječi koje se više ne upotrebljavaju i nisu u funkciji. Ako računamo s time, onda prihvaćamo njihovo ograničenje kao neizbježnu slabost. Osim toga, ni čovjek nije savršen.
značenju pretpostavljenog kalka i stranojezičnog obrasca. Ti kriteriji uključuju niz podkriterija koji se uzimaju u obzir. Kao primjer navest ću riječ neboder koja je kalkirana prema engleskome skyscraper .
    Hrvatska riječ ima jednaku strukturu kao i engleska riječ, obje su složenice, imaju specifično značenje koje ne proizlazi iz značenja njihovih sastavnica: ne znače ono što dere nebo, nego visoka zgrada s mnogo katova. U prilog početnoj pretpostavci da se radi o kalku govore i kulturno-povijesni podaci. Naime, prvi je neboder sagrađen 1883. godine u Chicagu.
   
Različiti tipovi purizma

Dio Vaše knjige posvećen je jezičnom purizmu? Do kakvih ste spoznaja došli?
    – Vrlo često se govori da u hrvatskom jeziku postoji purizam i da su govornici, a osobito jezikoslovci puristi. U hrvatskom jeziku je kroz povijest bilo purizma, u različitim razdobljima različitog intenziteta i različitih zahtjeva. On se obično javljao kad se hrvatski našao u nepovoljnom položaju, dakle kad je postojala dominacija jezika nekog naroda koji je ekonomski i politički jači. Češki autor Bohuslav Havranek kaže da je čuvanje vlastitog jezika kao otpor vanjskim posizanjima karakteristika malih naroda. Međutim, purizam postoji i kod tzv. velikih naroda, kao što je primjerice francuski. Valja naglasiti da purizam ima više lica i nije uvijek samo otpor prema onome što dolazi izvana, nego i nastojanje da se u vlastitoj kulturi osvijesti strana kultura. Jer recimo kalkira se i prema latinskom i grčkom gdje nikada nije bilo posezanja prema Hrvatskoj.
    Hrvatski ima još jednu posebnost: zanimljivo je da su krajem 19. i početkom 20. stoljeća pod puristički udar došli i dijalektizmi. Zagovarajući samo rješenja potvrđena u novoštokavskim govorima, puristi su zabranjivali uporabu kajkavizama i čakavizama. Dakle, isključivalo se čak i ono što pripada hrvatskom jeziku, a to su čakavizmi i kajkavizmi. I to je purizam, samo drugoga tipa.
    Da bi se neku pojavu moglo objektivno sagledati, potrebno ju je smjestiti u širi kontekst i promatrati je sa sličnim pojavama u drugim sredinama. Zato sam istraživala pitanja purizma u drugim europskim zemljama. Ustanovila sam da postoji raspon od vrlo strogog purizma kakav je u recimo u francuskom, mađarskom ili turskom jeziku, do jednog potpuno liberalnog stava kakav je u portugalskom. Između tih dviju krajnosti postoji u europskim jezicima purizam različitog oblika i intenziteta. Purizam se očituje ponajprije u odnosu na riječi stranog podrijetla, a uza nj se vezuju i različiti institucionalni oblici jezične skrbi. To su primjerice jezični zakoni i posebna tijela koja se bave nadzorom nad jezikom. Gotovo sve države u Europi imaju jezične zakone, odbore, povjerenstva ili vijeća za nacionalni jezik. Poznato je da u Hrvatskoj ne postoji jezični zakon i neuspješno je završilo nekoliko pokušaja da se on usvoji. Nadalje, 2005. godine osnovano je pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika i ono je djelovalo do svibnja 2011. godine kad je odlukom tog Ministarstva ukinuto. Prema tome, za razliku od gotovo cijele Europe u Hrvatskoj ne postoji institucionalni oblik jezične politike.
    Istražujući nadalje situaciju u Europi, ustanovila sam da se hrvatski apsolutno uklapa u slične tendencije koje vrijede za Srednju Europu, za češki, poljski, slovački, slovenski, za nizozemski jezik, za skandinavske i druge jezike. Ima iste metode, iste zahtjeve i rezultati su isti. Rezultat se vidi u tome da hrvatski ne odbacuje svaku stranu riječ, nego zadržava onu koja mu je potrebna. To je funkcionalni pristup i po tome se umjerenom stavu hrvatski ne izdvaja od sličnih tendencija u nekim jezicima. Kad je riječ o purizmu, treba spomenuti i ono o čemu se često ne govori. Postoje različiti tipovi purizma, o čemu najbolje govori kanadski teoretičar George Thomas koji razlikuje i nešto što zove antipurizam. Antipurizam je također purizam, samo drugog predznaka. Vrlo je agresivan i za njega je sve što je vanjsko dobro, u čemu ima dosta snobizma. Zagovornici takovoga stava zalažu se za bezuvjetno prihvaćanje svih posuđenica, neovisno o tome jesu li potrebne ili nisu. Takav purizam obično iz pomodnih razloga bez ograda i prosudbe prihvaća posuđenice iz nekoga prestižnog jezika, bez obzira na to jesu li tom jeziku potrebne ili nisu. Taj tip purizma obično prati odbojnost prema neologizmima i kalkovima, a vlastitu isključivost opravdava jezičnim internacionalizmom.
   
Jezično pomodarstvo

Neki kalkovi su prihvatljivi, ali ima i onih neprihvatljivih. Možete li navesti nekoliko primjera?
    – Primjer je recimo Pula film festival. To je sintaktički kalk, koji razara rečenicu i neprihvatljiv je. Od sintaktičkih kalkova neki su opstali, ali većina nije jer oni razaraju jezik iznutra, a i teško se uklapaju u kontekst. Kad Pula film festival morate uklopiti u rečenicu, onda to postaje Pulski filmski festival. Konstrukcija Pula film festival i imena drugih manifestacija, organizacija i proizvoda s takvim konstrukcijama odraz su pomodarstva. Oponašaju se slični nazivi iz engleskog jezika i takvi kalkovi nisu prihvatljivi. Spomenut ću i riječ kolodvor, koja je također kalk i dugo je bila osporavana. Međutim, unatoč osporavanjima ona je opstala jer ju je praksa prihvatila.
    Iz kojih jezika hrvatski uzima najviše kalkova?
    – Stari kalkovi najviše su preuzeti iz latinskoga, grčkoga, njemačkog i mađarskog jezika. Uzmemo li u obzir povijesne okolnosti, jasno je zašto je to tako. Najviše kalkova nastalo je u 19. stoljeću u vrijeme terminološke obnove i izgradnje. Hrvatska je onda bila pod Austro-Ugarskom, dakle pod utjecajem njemačkog i mađarskog jezika. Međutim, nije sve iz njemačkog i mađarskog prihvaćano bezrezervno. Dapače, to se činilo vrlo oprezno. Pritom se pravio i jedan kompromis. Preuzeo bi se strani pojam, a izraz napravio vlastitim sredstvima. To je vrlo promišljeni postupak. Kalkiralo se i iz talijanskoga, osobito u sferi likovnih umjetnosti, bankarstva i kulinarstva. Ima i kalkova iz francuskog jezika, ali ne tako mnogo jer ni geografski ni kulturni dodiri nisu bili toliko intenzivni. Jezikoslovac Branko Franolić je istraživao utjecaj francuskog na hrvatski jezik. Utjecaja ima, ali su neizravni i išli su preko njemačkog jezika kao posrednika. Danas se dosta kalkira iz engleskog, što je razumljivo. 
    Postoji li opasnost od jezičnog posuđivanja, odnosno od kalkiranja?
    – Mislim da ne postoji, jer je danas svijest o jeziku i znanje hrvatskog jezika na takvoj razini da nema opasnosti. Nisam od onih koji misle da strani jezik nužno ugrožava drugi jezik kad se radi o preuzimanju riječi. Riječi su same po sebi nedužne i one ne ugrožavaju jezik. Za jezik je opasnije zadiranje u njegov gramatički ustroj. A kalkiranje je zapravo dobar postupak, kompromisno rješenje kojim se jezik bogati ugledajući se na strane uzore, zadržavajući ptitom izraznu samosvojnost. Problem vidim u tome da se umjesto hrvatskoga u nekim domenama koristi isključivo strani, točnije: engleski jezik. To osobito vrijedi u znanosti. Uz engleski nužno je koristiti se i hrvatskim jezikom i razvijati njegovu terminologiju. Ako se terminologija ne bi razvijala, atrofira znanstveni stil, inače najvitalniji i najproduktivniji stil. A onda jezik ne ispunjava sve svoje funkcije. U uvjetima globalne povezanosti i prepoznatljivosti engeleski je jezik lingua franca današnjice. Međutim, često smo svjedoci pretjerivanja i tragikomičnih ‘opravdanja’ za uporabu isključivo engleskoga u uvjetima kad to doista nije potrebno i kad se kaže da se hrvatskim ne može sve izraziti što je potrebno. Nikad nije problem u jeziku jer on ima što mu je potrebno ili može stvoriti što mu je potrebno, problem je u čovjeku koji se ne zna jezikom služiti.
   
Kalkovi na internetu

Danas su dosta prisutne engleske riječi. Mogu li one ugroziti hrvatski jezik?
    – Uporaba stranih riječi nerijetko je odraz pomodarstva. U vremenu u kojem živimo to doživljavamo s engleskim, dok su prethodne generacije vidjele problem u njemačkom jeziku. S tom razlikom što je nekad sve bilo sporije, a danas informacije do nas stižu vrlo brzo. Sve je mnogo brže. Danas se stvori pojam, a već ga sutra imamo ovdje.
    U istraživanju Vam je jedan od izvora kalkova bio i internet.
    – Terminološka uspostava i nadgradnja karakteristična je za 19. stoljeće, pa sam se u tom dijelu poslužila rječnicima toga vremena. Uglavnom su to bili dvojezični ili višejezični hrvatski rječnici s njemačkim i talijanskim ekvivalentima. Na temelju te građe napravila sam korpus i onda ga analizirala prema kriterijima koji se inače primjenjuju u otkrivanju kalkova. Koristila sam se i spoznajama stranih i domaćih autora. Budući da je engleski danas glavni jezik prema kojem se kopira, onda se kao izvor podataka logično nametnuo internet. Tražila sam potvrde na mrežnim stranicama.
    Jesu li takozvani mali jezici podložniji kalkiranju?
    – Mali jezici su podložniji kalkiranju jer je to način očuvanja identiteta. Naravno da i među njima postoje razlike. Ako pogledamo nama srodne slavenske jezike, ustanovit ćemo dosta sličnosti, ali i razlika. U slovenskom jeziku se recimo dosta kalkira. Slovenci, primjerice, za skinheada imaju kalk obritoglavec, što mi nismo kalkirali. Češki i slovački uvijek su bili otvoreni prema kalkiranju, možda u jednakoj mjeri kao i hrvatski, dok su istočnoslavenski jezici, uključujući i južne koji pripadaju istoj povijesnojezičnoj i civilizacijskoj grupaciji, općenito u procesu normiranja bili otvoreniji prema posuđenicama, nego prema kalkiranju.
    Još predajete na riječkom Odsjeku za kroatistiku. Uživate li u tome?
    – Vesele me predavanja. U predavaonici sam u svom elementu.

Kim CUCULIĆ



 
 
''Predstavljanje rezultata projekta IRIKS'', Hrvatsko knjižničarsko društvo, 18. 7. 2014.
Hrvatsko knjižničarsko društvo

PREDSTAVLJANJE REZULTATA PROJEKTA IRIKS


 
''Obilježano 45 godina studija građevinarstva'', Novi list, 28. 6. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEČANA SJEDNICA FAKULTETSKOG VIJEĆA


Obilježeno 45 godina studija građevinarstva



 
Kad je o znanstvenoj suradnji riječ, naši su planovi intenzivirati sve vrste lokalne i međunarodne suradnje, rekla je dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš


Barbara ČALUŠIĆ
 
Sa svečane sjednice fakultetskog vijeća Građevinskog fakulteta            RIJEKA » Sjednicom fakultetskog vijeća jučer je na Građevinskom fakultetu u Rijeci svečano obilježen dan ove visokoškolske ustanove, ali i 45 godina od početka izvođenja studija građevinarstva u Rijeci. Svečanoj sjednici jučer su prisustvovali i dekani ostalih građevinskih fakulteta u Hrvatskoj, a okupljene je pozdravila prof. dr. Nevenka Ožanić, prorektorica za investicije i razvoj Sveučilišta u Rijeci koja je osim čestitki upućenih od Sveučilišta, studenitima i zaposlenicima ovog fakulteta najavila vrijednu investiciju u istraživačku opremu čija se ukupna vrijednost penje na šest milijuna eura.
    Rezimirajući dosadašnji rad Građevinskog fakulteta, dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš podsjetila je da je s ovog fakulteta dosad izašlo 1.345 diplomiranih inženjera i 1.431 inženjera, a u posljednje vrijeme tome valja pribrojiti 377 prvostupnika i 220 magistara. U sklopu ovog fakulteta djeluje i poslijediplomski studij kojeg je dosad završilo sedam doktora znanosti. Deluka Tibljaš najavila je i planiranu suradnju s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu n
Zbornik radova
   
    Jučer je na Građevinskom fakultetu predstavljen i 16. Zbornik radova Građevinskog fakulteta u Rijeci. U zborniku je objavljeno ukupno 37 radova studenata, suradnika i profesora od čega je 12 radova nastalo kao suradnja mentora i studenata, dok su na pet radova sudjelovali polaznici poslijediplomskog studija.
a studijskom programu građevinske baštine.
    – Kad je o znanstvenoj suradnji riječ, naši su planovi, između ostalog, intenzivirati sve vrste lokalne i međunarodne suradnje, rekla je Deluka Tibljaš.
    Na jučerašnjoj svečanoj sjednici proglašeni su i najbolji studenti Građevinskog fakulteta u Rijeci. Najuspješnijim studentima sveučilišnog diplomskog studija proglašeni su Ivan Žigo i Nina Čeh te Sanja Basara, Petra Butorac i Iva Cindrić. Najuspješnijim studentom specijalističkog diplomskog stručnog studija proglašen je Igor Štimac, dok je Domagoj Ćurić najuspješniji student stručnog studija. Blaženka Jeleč najuspješnija je studentica sveučilišnog preddiplomskog studija.
    Fakultetsko vijeće nagradilo je studente i nastavnike, volontere koji su sudjelovali u prikupljanju pomoći za poplavljena područja. Nagrađena je dr. Edita Papa Dukić te Nina Samodajev, Dino Stanić i Lukša Urlović.

 



 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 8 od 20