Mediji o Sveučilištu
''Predstavljen peti broj časopisa Unisport Mag'', Novi list, 1. 4. 2014.
 

SVEUČILIŠNI SPORT 
FEŠTA U KAMPUSU NA TRSATU


Predstavljen peti broj časopisa Unisport Mag


 
Proglašeni su i najbolji pojedinci i ekipe Unisport lige: Mia Radaković s Ekonomskog, te Miran Zaverski s Medicinskog fakulteta koji je i najuspješnija visokoškolska ustanova
 
 
Danijel Knežević, Mia Radakovič, Mirav Zaverski i Haris Pavletić  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Jubilarni, peti broj studentskog sportskog časopisa »Unisport Mag«, prvog i još uvijek jedinog takve tematike na području Republike Hrvatske, predstavio je jučer u Kampusu na Trsatu njegov izdavač Riječki športski sveučilišni savez (RŠSS). Tako su mladi novinari, istinski sportski zaljubljenici, u nikad bogatijem dvobroju »Unisport Maga« studentima donijeli sve o Europskim sveučilišnim igrama 2016. godine koje će se održati u Rijeci i Zagrebu, a koje su na osobit način, uz glavnu urednicu Ivanu Aničić, istaknuli prof. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija, prorektorica Sveučilišta u Rijeci, te Haris Pavletić, predsjednik Riječkog športskog sveučilišnog saveza. Novi broj časopisa donosi informacije i o brojnim drugim državnim i međunarodnim projektima koje je RŠSS organizirao ili sudjelovao u posljednje dvije akademske godine.
    Uz promociju novog »Unisport Maga«, koji izlazi jednom godišnje, svečano su dodjeljena odličja pobjedničkim ekipama Unisport lige, sustava od 16 natjecanja studenata Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci koje se održava tijekom akademske godine. Najuspješnija sportašica je Mia Radaković s Ekonomskog fakulteta, koja je već četvrtu godinu zaredom osvojila zlato na natjecanju Unisport lige u stolnom tenisu. Najuspješniji sportaš je Miren Zaverski s Medicinskog fakulteta, koji je prošle akademske godine osvojio brojna odličja iz tenisa, squasha i badmintona, dok je najuspješnija visokoškolska ustanova Medicinski fakultet. Pohvalu za poseban doprinos sportu dobio je Danijel Knežević, bivši predsjednik SOSS-a i bivši student Medicinskog fakulteta.

S. PUCIĆ

 

 


 
 
''Suvremene teme iz talijanistike'', Novi list, 1. 4. 2014.


CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
  NOVI CIKLUS NA SVEUČILIŠTU


Suvremene teme iz talijanistike

 
 
 
Patrizia Pitacco, Corinna Gerbaz Giuliano, Gianna Mazzieri Sanković i Norma Zani * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Suvremene teme iz talijanistike« naziv je stručnog usavršavanja koje provodi Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Talijanskom unijom u sklopu suradnje s Narodnim sveučilištem iz Trsta i uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije. Pojašnjavajući kako se radi o programu cjeloživotnog obrazovanja koji je namijenjen učiteljima humanističkih predmeta, profesorima talijanskog jezika, učiteljima razredne nastave te odgojiteljima na talijanskom jeziku, pročelnica Odsjeka prof. dr. Gianna Mazzieri Sanković na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula kako se program provodi drugu godinu zaredom, a po njegovom završetku polaznici će steći 3 ECTS boda.
    Program je za polaznike besplatan, a obuhvaća tri modula. Naime, prvi će se modul održati 11. i 12. travnja, a riječ je o modulu »Talijanski jezik danas: upotrebe, funkcija i oblik«, dok će se drugi modul »Talijansko društvo, povijest i kultura u 20. stoljeću« održati 26. lipnja, a treći modul »Čitalački put: vrijednosti i stvaralaštva u suvremenim tekstovima« 27. lipnja. Svaki modul traje šest školskih sati, a uz pročelnicu Odsjeka za talijanistiku program stručnog usavršavanja predstavile su i Norma Zani, Patrizia Pitacco te prof. dr. Corinna Gerbaz Giuliano koje su se usuglasile da program omogućuje usvajanje i razvoj širokog raspona profesionalnih vještina potrebnih za obavljanje djelatnosti podučavanja i odgajanja na talijanskom jeziku te da je lani kada se prvi put proveo izazvao velik interes polaznika. Riječ je o multidisciplinarnom programu koji obuhvaća polja jezikoslovlja, književnosti, komunikacije, povijesti, zemljopisa, razdredne nastave, predškolskog odgoja, popularne kulture, sociologije te općenito kulture.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
''Mobiteli zamijenili šalabahtere, profesori traže zaštitne mjere'', Novi list, 31. 3. 2014.
 


MASOVNO PREPISIVANJE
FAKULTETI NEMOĆNI PRED MOBILNIM APLIKACIJAMA


Mobiteli zamijenili šalabahtere, profesori traže zaštitne mjere

 
Miroslav Joler, profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci, predlaže da se uvede praksa europskih sveučilišta gdje se prepisivanje kažnjava izbacivanjem s fakulteta
 
Osobe koje prepisuju i plagiraju ne smiju imati mjesto u akademskoj zajednici * Foto: S. DRECHSLERZAGREB » Mobiteli su na ispitima zamijenili šalabahtere, a može se očekivati da će se učenici i studenti u rješavanju preteških testova uskoro služiti i pametnim satovima, narukvicama, naočalama i drugim elektronskim napravama koje omogućavaju tuđu pomoć u rješavanju testova. Na činjenicu da fakulteti ni na koji način nisu doskočili zloupotrebi »gadgeta« na ispitima, kao što nisu uspjeli ni podići studentsku kulturu, upozorio je Miroslav Joler, profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci. Poučen iskustvom da takvi uglavnom prođu »lišo«, predlaže uvođenje rigoroznih mjera poput ugradnje ometača signala mobilne mreže u predavaonice, ili izbacivanja prijestupnika s fakulteta.
    – Uhvatio sam nedavno studenta u činu varanja na pisanom ispitu. Mobitelom je fotografirao ispitni list i preko aplikacije WhatsApp slao zadatke svojim pomoćnicima koji su se nalazili na udaljenoj lokaciji, a oni su mu istim načinom vraćali bilješke za koje su vjerovali da su rješenja ispitnih problema. Uz detaljni opis prekršaja i preslike konverzacije s prekršiteljevog mobitela, prijavio sam ovo kršenje akademske čestitosti Stegovnom povjerenstvu svojega fakulteta. Zapravo, najprije sam o ovome izvijestio Fakultetsko vijeće koje se, koincidentno, održavalo dan nakon toga ispita. Na njemu se niti jednom riječju nije komentirao ovaj način varanja na ispitu, nego su se neki kao jedino našli zapitati jesam li ja zapravo imao pravo studentu privremeno oduzeti mobitel kao dokaz...– prepričao je na svom blogu posljednji slučaj prepisivanja studenata profesor Joler.
   

Blage kazne

Razočaran blagim kaznama zbog kojih hrvatski studenti uopće ne strepe da bi ih profesor mogao uhvatiti u prepisivanju, Joler predlaže da se na fakultete uvedu kazne odgovarajuće praksi europskih sveučilišta, gdje se prepisivanje na ispitu kažnjava izbacivanjem s fakulteta.
    – Smatram da je vrijeme za promjenu politike prema prepisivačima. Nažalost, uprave fakulteta ne žele poduzeti ništa, lakše im je okrenuti glavu na drugu stranu. Ova su dvojica studenata kažnjena opomenom pred isključenje i javnom opomenom, a duboko sam uvjeren da je to samo zato što sam »pritisnuo« povjerenstvo i nisam dao prostora da prijeđu preko tog slučaja – tvrdi Joler. Problem prepisivanja potegne se s vremena na vrijeme, ali se sve razvodni do idućeg slučaja, veli riječki profesor, koji smatra da benevolentan stav prema prepisivačima ruši dignitet fakulteta.
  

Uzalud nulta stopa tolerancije 

    
    Iz Sveučilišta u Zagrebu poručuju kako zastupaju »politiku nulte stope tolerancije na prepisivanje, plagiranje i varanje na ispitima, u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu«, te kako sve sastavnice u skladu sa svojim aktima trebaju sankcionirati takva ponašanja. I Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci prepisivanje na ispitima tretira kao »akademsko nepoštenje koje ugrožava kvalitetu obrazovanja i obezvređuje postignuća članova akademske zajednice«. Unatoč kodeksima, međutim, studenti i dalje nesmetano prepisuju.
  – Ako neki fakultet prepisivanje na ispitu kažnjava isključenjem studenta, to svakako podiže dignitet ustanove i odbija one koji žele doći do diplome bez pokrića – konstatira Joler, koji bi osim najteže kazne uveo i uređaje za ometanje signala da praksu slanja odgovora mobitelom sasiječe u korijenu.
    O tome su neki fakulteti već razmišljali, ali ih je zaustavio zakon. Zagrebački se Rudarsko-geološko-naftni fakultet 2010. godine našao na udaru zakona jer je probno ugradio takav uređaj u jednu predavaonicu. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) promptno mu je zaprijetila kaznom od 100.000 do milijun kuna zbog kršenja Zakona o telekomunikacijama. Zakon ne dozvoljava ometanje signala mobitela, no to ne znači da se zakon ne može mijenjati, komentira Joler. 
   


Jasna pravila

»U jednoj Norveškoj ili Finskoj ovakve metode vjerojatno ne trebaju, ali kod nas studenti odnos s nastavnikom na ispitu percipiraju kao igru policajaca i lopova, a ne kao moralni kodeks kojega se treba pridržavati čak i da vas nitko ne motri«, primjećuje ovaj profesor.
    Iz Ministarstva obrazovanja poručuju kako su pravila upotrebe mobitela u obrazovnim ustanovama jasna, a svaka ustanova odlučuje o kažnjavanju takvog ponašanja.
    – U pitanjima akademske etike, što se odnosi i na prepisivanje, visoka učilišta imaju potpunu autonomiju. No, naglašavamo da osobe koje prepisuju i plagiraju ne smiju imati mjesto u hrvatskoj akademskoj zajednici. S ciljem osnaživanja borbe protiv prepisivanja, plagiranja i drugih oblika akademske neetičnosti, donijeli smo zakonske izmjene kojima se jača uloga nacionalnog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i uloge etičkih povjerenstava na visokim učilištima – poručuju iz resornog ministarstva, gdje se o prijedlozima ometanja signala ili izbacivanja prepisivača s ustanove nisu očitovali.


Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

 

 
''Suradnja s dubrovačkim univerzitetom Libertas'', Novi list, 29. 3. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET OTVOREN DOKTORSKI STUDIJ EKONOMIJE I POSLOVNE EKONOMIJE

 
 
Polaznici poslijediplomskog doktorskog studija  * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održano svečano otvaranje poslijediplomskog doktorskog studija ekonomije i poslovne ekonomije na koji je krenula šesta generacija polaznika. Pojašnjavajući kako se radi o prvoj generaciji koja će pohađati studij koji će se ostvarivati u suradnji s Dubrovnik international university (DIU) Libertas međunarodnim Sveučilištem u Zagrebu, dekan prof. dr. Heri Bezić istaknuo je kako će kandidati dio svoje prakse odraditi na partnerskom Sveučilištu.
    – Riječ je o našem studiju koji se u cjelosti odrađuje prema programu riječkog Ekonomskog fakulteta, a partnersko Sveučilište pomaže u tehničkom dijelu realizacije pa će uz održavanje prakse njihovi profesori sudjelovati i kao mentori, a u budućnosti je moguće da će se ta suradnja proširiti, kazao je dekan.
    Dodajući kako se radi o studiju koji stimulira stvaranje strateškog partnerstva fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva dekan je istaknuo da će se uključivanjem part-time polaznika na doktorski studij omogućiti postupno ustrojavanje istraživačkih i razvojnih jedinica u gospodarstvu te da Ekonomski fakultet ima podršku i CESEENET mreže koja obuhvaća zemlje srednje i jugoistočne Europe s ciljem promicanja suradnje i razmjene znanja. Stoga doktoranti imaju mogućnost sudjelovati u razmjeni studenata, zajedničim istraživanjima, seminarima, zajedničkim predavanjima te dio svog akademskog obrazovanja steći u nekoj od susjednih zemalja. (I. Š. K.)

 


 
 
''Mogućnost studijskog boravka u inozemstvu'', Novi list, 29. 3. 2014.

 

ERASMUS SVEUČILIŠTE RASPISALO NATJEČAJE ZA MOBILNOST
 

Mogućnost studijskog boravka u inozemstvu


 
Rok za podnošenje prijava za studente je 18. travnja, a za osoblje na Sveučilištu 9. svibnja. Kroz četiri godine, koliko Sveučilište sudjeluje u Erasmusu, više od 360 studenata boravilo je u inozemstvu

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Broj financijskih potpora koje će Sveučilište u Rijeci dodijeliti za mobilnost studenata ovisi o raspoloživosti sredstava * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaje za mobilnost u okviru programa Erasmus za 2014./2015. akademsku godinu, a riječ je o natječaju za mobilnost studenata, odnosno studijski boravak na inozemnim visokoškolskim ustanovama te natječaju za mobilnost studenata, odnosno stručnu praksu i natječaju za mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja. Rok za podnošenje prijava za studente je 18. travnja, a za osoblje 9. svibnja.
    Kroz četiri akademske godine, koliko riječko Sveučilište sudjeluje u Erasmus programu, više od 360 studenata boravilo je na inozemnim visokoškolskim institucijama u nekoj od zemalja članica EU, a prošlog prosinca Sveučilištu je dodijeljena i Erasmus sveučilišna povelja za sudjelovanje u Erasmus+ programu u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Riječ je o novom programu Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2014. do 2020., a planirani budžet za sedmogodišnje trajanje Erasmus+ programa iznosi 19 milijardi eura.
    Erasmus+ okuplja sve dosadašnje europske i međunarodne projekte i inicijative u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, te zamjenjuje sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulin i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Predviđeno je da u okviru Erasmus+ programa 5 milijuna osoba dobije priliku studirati ili usavršavati se u inozemstvu.
    Broj financijskih potpora koje će Sveučilište u Rijeci dodijeliti za mobilnost studenata ovisi o raspoloživosti sredstava. Studenti koji se prijave na natječaj i zadovolje sve uvjete, a ne uđu u krug stipendiranih studenata, mogu na razmjenu otići o vlastitom trošku. Erasmus omogućava studentima da dio studijskih obaveza na bilo kojoj razini studija umjesto na matičnoj ustanovi izvrše na ustanovi u inozemstvu s kojom Sveučilište u Rijeci ima potpisan Erasmus ugovor o suradnji za akademsku godinu 2014./2015.
    Najkraće trajanje studentske mobilnosti je tri mjeseca, a najdulje 12 mjeseci, a studentima se na stranim ustanovama neće naplaćivati školarina. Studenti ostaju upisani na svojoj matičnoj ustanovi za vrijeme trajanja mobilnosti i dužni su nastaviti plaćati školarinu ako sami financiraju svoj studij.
    Nastavno i nenastavno osoblje može se pak prijaviti za mobilnost u svrhu održavanja nastave ili stručnog usavršavanja. Mobilnost osoblja u svrhu održavanja nastave i u svrhu stručnog usavršavanja može trajati najkraće 2 dana, a najdulje 2 mjeseca.

 


 

 
''Kampusu 22 milijuna eura za sofisticiranu opremu'', Novi list, 27. 3. 2014.

DOSAD NEVIĐENO
SVEUČILIŠTU U RIJECI ODOBRENO FINANCIRANJE PROJEKTA »RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE NA KAMPUSU SVEUČILIŠTA U RIJECI«


EU ODRIJEŠIO KESU

Kampusu 22 milijuna € za sofisticiranu opremu


 
Dobivenim sredstvima opremit će se Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta., Početkom travnja potpisivanje ugovora, a nakon toga slijedi raspisivanje javnih natječaja

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sveučilište u Rijeci postat će jedan od najbolje opremljenih znanstvenih centara u široj regijiRIJEKA » Sveučilištu u Rijeci odobreno je financiranje projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova koja će biti utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu. Pojašnjavajući kako će se dobivenim sredstvima opremiti četiri centra s pripadajućim laboratorijima, a riječ je o Centru za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centaru za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centru za napredno računanje i modeliranje te laboratorijima Građevinskog fakulteta prorektorica za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako će upravo zahvaljujući toj opremi Sveučilište postati jedan od najbolje opremljenih znanstvenih centara u široj regiji.
    – Kada bi se zbrojila sva sredstva koje je Sveučilište dobilo u 40 godina postojanja, ne bismo došli do iznosa koji nam je sada dodijeljen. Riječ je o projektu koji je započeo još 2009. godine i na kojem je radilo 25 ljudi, među kojima i djelatnici Centra za EU projekte Sveučilišta u Rijeci. Početkom travnja očekujemo potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH. Nakon toga krenut ćemo odmah s raspisivanjem javnih natječaja, najavljuje prof.dr. Ožanić.
   
Natječaji i implementacija

Dodajući kako će se raspisivati tri kruga natječaja na način da će se u prvom krugu raspisati natječaji za nabavku temeljne opreme, kao i za adaptaciju prostora, a tek kasnije za ostalu opremu, prorektorica ističe da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj. Po završetku realizacije projekta riječko će Sveučilište raspolagati opremom koja na ovom području još nije viđena, a na podužem popisu različite vrste sofisticiranih uređaja nalaze se i mikroskopi vrijedni 650 tisuća eura, superračunalo za koje će se utrošiti nekoliko milijuna eura, kao i preša za laboratorij Građevinskog fakulteta koja u zgradu neće moći ući kroz vrata, već će se morati ukloniti dio fasade kako bi se oprema unijela, a sve to plaća Europska unija.
    – U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter- i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime će se povećati broj radnih mjesta u srednjevisokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu – kaže prorektorica.
    Dodajući kako će oprema omogućiti istraživanje na svim znanstvenim područjima koje pokriva Sveučilište, kao i otvaranje novih studija, prof. dr. Ožanić napominje kako će oprema biti ujedno i temelj za prijavu novih projekata te da će EU idućih sedam godina pratiti realizaciju projekta što će prema njenom mišljenju biti gotovo jednako teško kao i dobivanje projekta.
   
Projekt TransMedRi

Gotovo istovremeno s odobrenjem za 180 milijuna kuna, prihvaćen je još jedan projekt Sveučilišta, a riječ je o Centru za translacijsku medicinu – TransMedRi. Također je riječ o bespovratnim sredstvima i to u iznosu od 6 milijuna i 399 tisuća kuna, a projekt je prijavljen na natječaj Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014 – 2020 koji se odnosi na pripremu dokumentacije za izgra
MEDIPOINT za visoko-tehnološke bioproizvode
   
    Među prijavljenim projektima Sveučilišta u Rijeci je i projekt MEDIPOINT za visokotehnološke bioproizvode čiji je nositelj Odjel za biotehnologiju u suradnji s partnerskim laboratorijima Instituta Ruđer Bošković. Pretpostavka za ideju projekta proizašla je iz tradicionalne regionalne prepoznatljivosti Hrvatske u području istraživanja mora, prirodnih spojeva i proizvoda dobivenih iz autohtonih organizama i izvora te vrhunske, svjetski priznate ekspertize u području organske kemije. Projekt će objediniti sve postojeće resurse iz navedenih područja i djelatnosti u jednu jedinstvenu platformu za razvoj i stvaranje novih proizvoda i tehnologija koje se temelje na znanju.
    – U sklopu projekta će se stoga odabrati i nabaviti kapitalna oprema uz pomoć koje će centar moći integrirati postojeća znanja, otkrića i ekspertizu na višu razinu s ciljem razvoja visokotehnoloških proizvoda i usluga. Ukupan iznos ulaganja koji se predlaže iznosi 15 milijuna eura i pažljivo je strukturiran na način da su troškovi održavanja osigurani iz vlastitih sredstava. Iako će projekt nužno ojačati postojeća istraživanja i inovacijske kapacitete Odjela i Instituta, njegova glavna snaga je objedinjavanje komparativnih prednosti koje ove dvije institucije sa svojim grupama čine jedinstvenim u hrvatskoj znanosti, kaže prof. dr. Ožanić. 
   
Medicini odobrena 2 projekta
   
    Za Medicinski fakultet prijavljena su čak dva projekta, a riječ je o projektu opremanja i adaptacije dijela Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u sklopu kojeg se traži 1,1 milijuna eura za podizanje obrazovnog standarda u korištenju prostora Zavoda za anatomiju kako bi se postigao zadovoljavajući standard uređenja i korištenja anatomskih prostora, a prema uvriježenim standardima u zemljama Europske unije i izvan nje. Uvjeti u kojima se sada radi su glavni razlog zašto se ne realiziraju druge aktivnosti premda za to postoje ostali uvjeti. Uređenjem i opremanjem prostora Zavoda bilo bi moguće održavati tečajeve za liječnike i potrebne edukacije što bi Fakultetu i Zavodu za anatomiju donijelo značajna financijska sredstva. Drugi projekt Unapređenje nastavne infrastrukture Medicinskog fakulteta u Rijeci (UNIMedRi) teži sustavnom poboljšanju, unapređenju i oplemenjivanju cjelokupnog nastavnog procesa, poglavito u praktičnom dijelu, koji se na njemu provodi, s ciljem stvaranja boljeg i kompetentnijeg studenta odnosno budućeg zdravstvenog stručnjaka, liječnika i znanstvenika. Za to je potrebno iskurati četiri milijuna kuna, odnosno 520 tisuća eura.
    – Infrastrukturno ulaganje u edukacijski i istraživački proces rezultirat će stvaranjem bolje obrazovanog, kreativnog i konkurentnog zdravstvenog profesionalca koji će svojim budućim radom doprinijeti unapređenju sustava zdravstva, zdravstvene zaštite i cjelokupnog gospodarstva. Unapređenje nastavne infrastrukture repozicionirat će Medicinski fakultet i Sveučilište u Rijeci na karti poželjnih destinacija za studiranje i znanstveno-istraživačko usavršavanje u regiji i širem europskom okruženju, navodi prorektorica.
dnju i opremanje Centra, odnosno studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt opremanja, komunalne i vodne naknade, reviziju projekta te promidžbene aktivnosti.
    – Nakon što je projekt dobiven i nakon što se izradi dokumentacija u roku od 24 mjeseca, tada bi se pristupilo drugom natječaju u kojem bi se dobila sredstva za izgradnju i opremanje Centra. Centar TransMedRi zamišljen je kao dio zdravstvenog kompleksa Sveučilišta u Rijeci i istraživački centar gdje bi se sprovodila translacijska medicinska istraživanja u četiri glavna područja: imunologija, tumori, regenerativna medicina i funkcionalna neuroistraživanja. Centar bi pored toga imao i zajedničke servisne laboratorije kao što su: biobanka, jedinica za klinička istraživanja lijekova faze I i II, laboratorij za genomsku analizu, bioinformatički laboratorij i slično, pojašnjava prof. dr. Ožanić.
   
Druga faza Kampusa

Uz dva dobivena projekta Sveučilište je prijavilo još cijeli niz projekta te je ušlo na indikativnu listu Europskog fonda za regionalni razvoj 2014. – 2020., a riječ je o projektima izgradnje prve i druge faze smještaja u Kampusu, izgradnji Društveno-kulturnog centra, kao i Centra za translacijska medicinska istraživanja, uređenje postojeće i izgradnja novih zgrada Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Pojašnjavajući kako su pojedini projekti poput studentskog smještaja te druge faze izgradnje Sveučilišnog kampusa prijavljeni na više programa, prorektorica ističe da je Sveučilište projekte prijavilo i na Okvir za investicije na zapadnom balkanu (WBIF) te na Jaspers program, ali za kreditiranje Europske investicijske banke (EIB), a prijava za kreditiranje alternativa je nedobivanju bespovratnih sredstava.
    – Izgradnjom II. faze Kampusa Sveučilište će znatno pridonijeti razvoju istraživanja, izvrsnosti u obrazovanju, međunarodnoj suradnji i poduzetničkim prilikama koje će, zauzvrat, dovesti do povećanja privlačnosti Sveučilišta u Rijeci u Hrvatskoj i šire. Integracija sastavnica Sveučilišta u Rijeci i optimalna kombinacija sadržaja na jedinstvenoj lokaciji – sveučilišnom kampusu na Trsatu, dovest će do suživota studenata, profesora, znanstvenika, doktoranada i drugog fakultetskog osoblja, što će dalje rezultirati slobodnim protokom ideja, iskustava i praktičnog rada. Izgradnja Kampusa predviđena je u tri faze, a druga faza izgradnje i opremanja treba biti dovršena do 2021. godine te obuhvaća objekte studentskog smještaja, Društveno-kulturnog centara, Sveučilišne knjižnice, Ekonomskog, Tehničkog i Medicinskog fakulteta te Fakulteta zdravstvenih studija, sportske dvorane, otvorenih sportskih terena te popratnih infrastruktura te prateću informatičku infrastrukturu, zaključuje prorektorica.

 



 
''Projekt koji nadilazi granice Rijeke, Novi list, 27. 3. 2014.

EPK 2020. KANDIDATURA ZA EUROPSKU PRIJESTOLNICU KULTURE


Projekt koji nadilazi granice Rijeke


 

Potpisana tri sporazuma o suradnji lokalnih partnera – Grada Rijeke s Primorsko-goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci i Gradom Opatijom

Davor MANDIĆ
 
Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. – veliki projekt i veliki izazov * Foto: M. GRACINRIJEKA » Projekt kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine jučer je ušao u novu fazu. Potpisana su, naime, tri sporazuma o suradnji lokalnih partnera; Grada Rijeke s Primorsko-goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci i Gradom Opatijom. Ovi sporazumi trebali bi pojačati izglede Rijeke za dobivanje statusa EPK-a nakon što Ministarstvo kulture RH raspiše natječaj u ovoj godini, nakon kojeg će biti odabran jedan hrvatski grad kao novi EPK. Ove godine projekt EPK-a došao je do Hrvatske i Irske, pa će 2020. Europa imati dvije prijestolnice kulture.
    Sporazume koji reguliraju suradnju u organizaciji i pripremi kandidature za EPK 2020. potpisali su u Salonu Grada Rijeke riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić i rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.
    Obersnel je istaknuo važnost projekta EPK u kontekstu Rijeke.
    – Isticanje kandidature za EPK je naš veliki projekt, ali i veliki izazov. Prošle godine unijeli smo to i u Strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke, što je bio i jedan od uvjeta za dobivanje kandidature. Ovim potpisima jasno poručujemo da taj projekt nadilazi granice Rijeke, rekao je Obersnel, napomenuvši da cilj EPK-a nije isključivo tzv. visoka kultura, nego uključivanje najšireg sloja ljudi u realizaciju, čemu će pridonijeti i ovi sporazumi.
    Komadina je istaknuo da u Županiji podržavaju kandidaturu Rijeke za EPK, jer je Rijeka središte PGŽ-a, koja ima što pokazati svijetu. Doduše, župan je spomenuo da su ovdje rođeni prvi fašizam i prvi antifašizam, što s kulturom ima malo veze, no onda je napomenuo i da je PGŽ osnivač nekoliko kulturnih ustanova.
    Kulturu je jedva spomenuo i rektor Pero Lučin, koji je uglavnom govorio o visokosofisticiranim tehnologijama i razvoju Kampusa, sveučilišnim sportskim igrama itd.
    Opatijski gradonačelnik Dujmić rekao je da između Opatije i Rijeke zapravo nema granice, a svidjela mu se i sintagma »kulturni turizam«, koju je spomenuo u kontekstu mogućnosti što ih Opatiji otvara potpisani sporazum.

 


 
''Predstavljeni radovi 150 odgojitelja'', Novi list, 22. 3. 2014.

SMOTRA
 
 
 
* Foto: S. JEŽINA            RIJEKA » Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci bio je jučer domaćin 3. regionalne smotre projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava za predškolske ustanove čiji je organizator Agencija za odgoj i obrazovanje – podružnica Rijeka u suradnji s Dječjim vrtićem Rijeka. Smotra je okupila djelatnike iz predškolskih ustanova s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Glavni cilj smotre bio je pokazati na koje se sve načine ostvaruju dječja prava u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te prezentirati mogućnosti i primjere kroz praksu, a kroz radove ukupno se predstavilo 150 odgojitelja i stručnih suradnika iz 10 dječjih vrtića. 
    Naglašavajući kako Smotra pruža priliku za susret stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja, koordinatorica Regionalne smotre NPOOLJP Jasna Liker istaknula je kako se na ovogodišnju smotru prijavilo 15 projekata koji se tematski vrlo razlikuju, što dokazuje da postoji puno različitih područja na koja treba obraćati pažnju, dok je zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić Smotru okarakterizirala vrijednim projektom kroz koji se djecu predškolske dobi uči ljudskim pravima i odgovornostima, a zamjenik riječkoga gradonačelnika Miroslav Matešić istaknuo je da su takve manifestacije prilika da se prezentiraju programi koji su se kroz proteklih godinu dana provodili s djecom. Uz riječke vrtiće, Smotra je jučer okupila i djelatnike vrtića s Raba, iz Pule, Vrsara, Buzeta, Rapca i Tinjana. (I. Š. K.)

 


 
''Razmjena iskustava renomiranih znanstvenika'', Novi list, 22. 3. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET 
CENTAR ZA PROTEOMIKU ORGANIZIRAO RADIONICU


Razmjena iskustava renomiranih znanstvenika
 
 
RIJEKA » »Mogućnosti pretkliničkih ispitivanja« naziv je četvrte radionice EU projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: Prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poduzetnički sektor« koja je jučer na Medicinskom fakultetu okupila renomirane domaće i inozemne znanstvenike u području ispitivanja bioterapeutskih pripravaka. Organizator radionice je Centar za proteomiku, a riječ je o projektu grupe prof. dr. Stipana Jonjića čiji je cilj translacija znanja iz akademskog u poslovni sektor. Jučer održanom radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje.
    Uz talijanske i hrvatske znanstvenike na radionici je sudjelovala i direktorica talijanskog Nacionalnog centra za AIDS iz Rima dr. Barbara Ensoli koja je iznjela iskustva u području razvoja preventivnih i terapijskih cjepiva za HIV koja su u naprednoj fazi kliničkih ispitivanja. Okupljeni znanstvenici raspravljali su i o pretkliničkim ispitivanjima bioloških pripravaka, razvoju novih cjepiva protiv turbekuloze te procesu razvoja cjepiva za HIV, od bazičnih znanosti pa sve do kliničkih ispitivanja, a u sklopu okrugolg stola raspravljalo se i o postojećim resursima Medicinskog fakulteta za pretklinička ispitivanja, mogućnostima udovoljavanja zahtjevima dobre proizvođačke prakse te troškovima i koristima njezine primjene u procesu razvoja cjepiva. (I.Š.K.)

 


 
''Nova generacija sestara i primalja'', Novi list, 22. 3. 2014.

PROMOCIJA
  SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU
 
 
 
* Foto: V. KARUZA            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacija studenata koji su završili stručne studije sestrinstva i primaljstva. Ukupno su promovirana 42 studenta, a stručni studij sestrinstva završili su: Romana Jakšić, Marina Gergelj, Anita Beg, Marija Brnelić, Katarina Sitar, Maja Vučković, Ivana Janžić, Ivana Šokčić, Patricija Perković, Jelena Ojurović, Kristina Kocijan, Ivana Jelenčić, Tamara Perković, Donna Golubić, Leana Frlin, Tina Antić, Anita Vugec, Marijana Rendulić, Maja Gržan, Martina Fičko, Afrodita Bajramoska, Karmen Faflja, Nina Debelić, Mateja Belan, Irena Sinovčević, Maja Hranjec, Maja Babić, Renata Mihajlović, Maja Ribar, Dragana Dragoslavić-Kolak, Jelena Kostelac, Anja Krkobabić, Valnea Vidović i Nikolina Uzelac, dok su stručni studij primaljstva završili: Marina Stanković, Mirjana Mate-Ellö, Sanja Švast, Silvija Würth, Mirvana Kalik, Karmen Cecarko Vidović, Olivera Ivezić i Diana Oštarić. (I.Š.K.)



 
''Step Ri - radionica za ljude s poduzetničkim idejama...'', Moja Rijeka.hr'', 18. 3. 2014.
JAVNI POZIV
18.03.2014

Step Ri - radionica za ljude s poduzetničkim idejama koji se žele natjecati za sredstva "Poduzetničkog impulsa" i pokrenuti vlastiti posao

I ove godine objavljen je JAVNI POZIV iz programa "PODUZETNIČKI IMPULS" koji pruža mogućnost fizičkim i pravnim osobama da se natječu za bespovratna financijska sredstva radi samozapošljavanja ili jačanja svog poslovanja.
Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci - STeP Ri besplatno educira poduzetnike o programima Europske unije
Među desetak mjera sufinanciranja kojima se želi potaknuti stvaranje konkurentnijeg gospodarstva nalazi se i mjera B2 - Inovacije u poduzetništvu koja omogućava fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima prijavu svoje inovativne ideje ili osnaživanje ponude novim proizvodima i uslugama.

Step Ri u skladu sa svojom zadaćom poticanja pokretanja i razvoja poduzeća koja svoje poslovanje temelje na inovativnim poslovnim idejama organizira radionicu dana, 20.03.2014 s početkom u 10 sati.

Na radionici će se fizičke osobe - pojedinci s poduzetničkom idejom moći informirati o kriterijima za procjenu inovativnosti poslovne ideje te o načinu i mogućnostima dobivanja pismenog mišljenja kojeg mogu priložiti u natječajnu dokumentaciju za prijavu za sredstva iz "Poduzetničkog impulsa".

Radionica je namjenjena fizičkim osobama s novim, inovativnim poslovnim idejama koje bi u slučaju odobravanja sufinanciranja bile spremne osnovati poduzeće i započeti s poslovanjem. Sve zainteresirane osobe mogu se prijaviti putem prijavnice koja se može preuzeti na http://www.step.uniri.hr/download-zona/ i slanjem na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

"Cilj organizacije ove radionice je potaknuti osobe koje imaju inovativne ideje da krenu na put njihovog pretvaranja u proizvode ili usluge za tržište. Budućim poduzetnicima će uspješna prijava na "Poduzetnički impuls" omogućiti lakše pokretanje novog poduzeća, samozapošljavanje, ali i buduće stvaranje novih radnih mjesta", izjavio je direktor Boris Golob na pitanje o koristima od ovakvih radionica.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. (SteP Ri) osnovalo je Sveučilište u Rijeci u kolovozu 2008. godine uz materijalnu podršku partnera Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Projekt je sufinanciran u Programu razvoja tehnologijske infrastrukture – TEHCRO – od strane Poslovno-inovacijske agencije Hrvatske – BICRO d.o.o. te Ministarstva poduzetništva i obrta.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. je najbolja poduzetnička potporna institucija u Republici Hrvatskoj u 2012. godini po ocjeni Ministarstva poduzetništva, partner u Europskoj poduzetničkoj mreži.
 
 
''Radionica o prijavi na Poduzetnički impuls'', Novi list, 19. 3. 2014.

PETAK ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARK


Radionica o prijavi na »Poduzetnički impuls«

 
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci u petak u 10 sati organizira radionicu o prijavi na javni poziv iz programa »Poduzetnički impuls«, koji pruža mogućnost fizičkim i pravnim osobama da se natječu za bespovratna financijska sredstva radi samozapošljavanja ili jačanja svog poslovanja. Među desetak mjera sufinanciranja kojima se želi potaknuti stvaranje konkurentnijeg gospodarstva nalazi se i mjera »B2 - Inovacije u poduzetništvu«, koja omogućava fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima prijavu svoje inovativne ideje ili osnaživanje ponude novim proizvodima i uslugama. Na radionici će se pojedinci s poduzetničkom idejom moći informirati o kriterijima za procjenu inovativnosti poslovne ideje te o načinu i mogućnostima dobivanja pismenog mišljenja kojeg mogu priložiti u natječajnu dokumentaciju za prijavu za sredstva iz »Poduzetničkog impulsa«. Radionica je namijenjena fizičkim osobama s novim, inovativnim poslovnim idejama koje bi u slučaju odobravanja sufinanciranja bile spremne osnovati poduzeće i započeti s poslovanjem. Sve zainteresirane osobe mogu se prijaviti putem prijavnice koja se može preuzeti na http://www.step.uniri.hr/download-zona/ i slanjem na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , (A. P.)

 

 
 
 
''Novi ekonomisti'', Novi list, 17. 3. 2014.

PROMOCIJA SVEČANOST ZA 512 DIPLOMANATA EKONOMIJE


Novi ekonomisti

 

Andrej PETRAK
 
Nova generacija diplomanata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Nova generacija od 512 diplomanata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci promovirana je u HNK Ivana pl. Zajca. Zvanje sveučilišnog prvostupnika ekonomije stekli su: Danijela Devčić, Suzana Horvat, Alen Laković, Silvija Mohorović, Tena Peričić, Ana Drača, Kristina Sentigar, Larisa Miškulin Matić, Maja Zorić, Marta Šoštarić, Eugen Milanič, Jessika Nikolić, Sandra Jurčević, Irena Žic, Mateja Mijandrušić, Daria Tkalec, Iva Šunjić, Stefan Spasić, Anja Brajković, Sanela Mašinović, Martina Jović, Duško Rodić, Ana Horenec, Petra Voljak, Damir Mucić, Matej Žic, Kristina Šikljan, Ivana Močibob, Ana Čermak, Ana Benčina, Tina Drašković, Mateja Radović, Ivana Bajac, Nataša Tur, Tina Nahmijas, Dorotea Tomašić, Nikolina Lalić, Biljana Glamočak, Mirna Majcen, Kjara Divjakinja, Ana Frol, Tomislav Mrakovčić, Martina Degoricija, Mia Kosić, Matea Babec, Ivana Jurić, Nikolina Borko, Dea Blažina, Luka Šmalcelj, Kristian Mujkić, Helena Žalik, Sanja Herak, Sandra Jezernik, Mikela Vukorepa, Matej Bunjevčević, Patricia Polonijo, Dalibor Čapek, Marko Breščić, Sanja Batelić, Iva Tovernić, Josipa Marković, Andreja Mihajić, Ivan Filipović, Lucia Skočić, Tea Terzić, Dajana Berkarić, Vilijana Škutin, Ani Titlić, Helena Sedlaček, Tomislav Podnar, Lidija Lisjak, Franjo Orlić, Kristijan Vidović, Anja Novoselec, Kristina Mican, Ana Karnik, Larisa Wagner, Ivona Živanović, Adrijan Ugrinić, Andrea Jelovica, Dubravka Mijatović Žnidarić, Anita Puškarić, Iva Mijolović, Marina Lukež, Ivana Rukavina, Andrea Belušić, Marijana Iličić, Hrvoje Hojsak, Matija Vugrinec, Tina Ban, Tomislav Živković, Doris Bodetić, Elizabeta Prenc, Ines Vidović, Aleksandra Tomić, Marina Perišić, Martina Nanić, Irena Purić, Danijela Pogorilić, Kristina Cindrić, Martina Petković, Tea Kaurloto, Maja Nanić, Helena Petermanec, Matija Ramljak, Viktorija Ljubanović, Ivona Vojak, Ivan Domić, Rafaela Marohnić, Nikolina Balen, Inja Lončarić, Marina Benčić, Sebastian Čulaja, Maja Bogović, Sandra Denona, Ante Lučić, Marko Brlek, Antonela Tomašić, Jelena Peranić, Iva Matko, Matija Lukanić, Romina Ujčić, Ana Pin, Ivana Pavelić, Violeta Preni, Danijela Sever, Martina Turkalj, Dunja Poljak, Anita Štefanac, Jasna Madhale Jadav, Mihael Sertić, Antonio Nemanić, Karolina Martan, Marina Jovanović, Zdenka Vučković-Diklić, Luka Matačić, Eneja Pliško, Iva Jović, Mirela Mavrin, Petra Orepić, Lidija Prša, Adna Bešlija, Isabella Leonarda Dintinjana, Emina Purgar, Jasmina Šajnović, Dejana Petrović, Tamara Majetić, Iva Negro, Marijana Stanić, Andrea Sudan, Andreja Kušan, Faris Brkić, vona Pavletić, Alan Ivezić, Dražena Kostić, Sandra Pajović, Vedrana Žgaljardić, Jurica Jović, Denis Horvat, Mateja Cindrić, Rade Vurdelja, Dario Mitar, Mateja Tomek, Josipa Toljanić, Đani Baldigara, Mario Protulipac, Igor Bogunović, Jasna Ficko, Martina Zec, Bernarda Bertolini, Nataša Pereša, Masimo Krizmanić, Petra Došen, Mirjam Ključarić, Petra Maričić, Ivona Krajačić, Martin Kuzmanović, Ana-Marija Pulez, Gordan Tot, Marina Kalić, Romana Ćurković, Karlo Šegota, Duška Šesto, Maja Patačko, Samir Slomić, Maja Cerovski, Silvana Sudarević, Isidora Pali, Claudia Marinčić, Ines Mlinarić, Mateja Staroveški, Boško Babić, Lidija Lapić, Mihaela Režek, Domagoj Klanjac, Tanja Turbeki, Kristina Milašinčić, Dino Tepić, Ana Pintur, Petra Kauzlarić, Valentina Špaleta, Bojana Mihajlović, Anđelka Matijević, Ivana Brajdić, Marina Cvjetičanin, Ivona Šaravanja, Valnea Škoda, Marija Matak, Viena Horvat, Ivana Pahljina, Bonita Poslončec, Ileana Brozović, Zoran Munđar, Dajana Kuzmić, Endi Rimanić, Martina Biondić, Vlatka Cerovac, Siniša Arbanas, Liridona Dečaj, Vedran Medica-Viola, Sanja Lakošeljac, Marina Bobanović Cazin, Antea Cink, Rafael Kačinari, Ivana Janković, Katarina Renić, Dina Tomašić, Katarina Brodarac, Doris Đerđa, Bojan Batinica, Đana Kontić Popov, Marko Bekić, Sandra Tišljarec, Bruno Tus, Iva Sveško, Lana Labinjan, Antonija Vine, Bojan Jurković, Marta Pupić-Bakrač, Ines Superina, Nelika Veselski, Tomislav Đordić, Antonela Kantoci, Aleksandra Lazić, Anamarija Kovačević. Goran Brodarac, Marijana Gnjilac, Mirjana Banović, Kristina Balyk, Lucijan Gustović, Ivan Karamarko, Daniel Smičiklas, Kristina Grabrović, Linda Borovac, Igor Pavlić, Simon Mikec, Saša Omeragić, Katarina Benić, Matija Stavljenić, Romina Novaković, Jasmina Špehar, Mirko Dimitrić, Anita Jurašinović, Nevenka Kos, Nikola Dujić, Marko Toth, Matija Blažević, Milanka Vuljanić, Barbara Radošević, Ivana Jurić, Jelena Komora, Mirela Dolački, Vanja Kovačević Ladić, Mario Hrešć, Sara Hrast, Pavle Cvitković, Petra Jurašinović, Ena Nekić, Josipa Čalić, Kristina Muić, Petra Adelajda Mirković, Ivan Vitulić, Sara Simić, Iva Žuža, Arijan Kolombo, Ines Vuković, Tomislav Petek, Milana Rajšić, Ivana Jelković, Lidija Malnar, Magdalena Lončarek, Ivana Posavec, Klara Rundić, Ana Golob, Dalibor Banić, Rafael Žužić, Jasmina Dizdarević, Ena Budinski, Magdalena Ukalović, Kristijan Vukobrat, Ana Šegulja, Davor Vuičić, Ivona Vrljić, Nikolina Anđelić, Siniša Malnar, Marina Križarić, Tajana Srdoč, Simona Mavrin, Marina Jakičić, Ivan Vuković, Dorotea Obrovac, Lučano Šimičić, Larisa Zohil, Daniela Žarković, Ivana Skoko, Perina Torbarina, Andreja Mihalinec, Monika Hrpalo, Toni Stojnić, Anamarija Magdić, Marin Pičuljan, Katarina Kos, Ivona Babić, Danijel Vuglač, Miroslav Janjatović, Marina Glavak, Nikola Nemarnik, Jelena Kvaternik, Marko Vuković, Robert Gomerac, Armando Mađarić, Nevena Šegrt, Marina Dlaka, Marina Jularić Vađon, Eva Hajdinjak, Željka Hasan, Jasminka Purgar, Edi Kamenar, Danijel Sokolić, Antonia Buzuk, Anamaria Brajdić, Sara Đeverlija, Dejan Klanjac, Ozren Car, Stiven Uljanić, Davor Dorić, Iva Ćurić, Danijela Bardić, Danijela Maltarić, Matea Gašparini, Ines Škunca, Ivana Renka, Antonela Hrdoman, Katarina Matulj, Jasmina Bozok, Petra Tripar, Ivan Srebrenović, Moreno Đurđević, Ena Pađen, Romina Puž, Eleonora Mihovilić, Martina Cindrić, Monika Fajdetić, Nevena Skoblar, Ena Mihaljević, Sanela Bišćan, Vedrana Vnučec, Božena Čustić, Boris Šprišić, Nikola Kos, Antonela Licitar, Željka Pleš, Ana Nemet, Sanja Šarlija, Katarina Horvat, Dragana Kožul, Filip Kukin, Vedrana Golušin, Linda Petrović, Heni Šmit, Kristina Brusić, Ivana Svilić, Marko Kartelo, Tea Trivunović, Ezana Mustafović, Mirjana Komšo, Martina Sršan, Martina Miljak, Toni Martinović, Antonia Čavlović, Nataša Petrlić, Ramiza Tirić, Zvonimir Horvatić, Adela Fran, Antonija Bišćan, Paula Matulj, Sanja Malatestinić, Ante Šarić, Alenka Kasunić, Patricija Bijažić, Karmen Ribić, Goran Brajdić, Ana Pečarić, Mirela Tomić, Miljenko Marčelja, Martina Pribanić, Damir Bižalj, Dominik Smojver, Adela Mihoković, Sandra Zelenika, Denis Stanišić, Robert Nogić, Goran Preberina, Marija Dujmović, Benjamin Mrakovčić, Draženka Kranjčević, Monika Kučić, Igor Horvat, Mate Markoč, Ozren Prpić, Mateja Valjak, Ivana Jagatić, Filip Vukmanović, Anastazia Blazinić, Barbara Štiković, Jasmina Paurić, Doris Car, Mateja Mrgan, Elizabeta Vrbančić, Mihaela Ivurin, Kristian Vukić, Valentina Validžić, Valentina Turković, Katarina Bedeniković, Dorijana Grgurić, Vjekoslav Ćalušić, Ljiljana Maksenčuk, Nika Trkulja, Ivana Kličić-Juričić, Ivana Karamazan, Josipa Vanjak, Lara Kožljan, Ana Dragičević, Igor Jurić, Dubravka Mihalić, Aleksandra Kolmanić, Vanja Podunavac, Ana-Marija Žagar, Nevena Vretenar, Sara Tatar, Gordana Štefanac, Ivana Drašković, Tina Puljar, Petar Uremović, Ana Majnarić, Vinko Matejčić, Marta Stanišić, Morena Žunić, Marijana Kordić, Renata Anić, Dominik Jurada, Goran Slaviček, Lea Perović, Andrej Antolić, Vedrana Velčić, Vedran Švajcer, Deana Javor, Petra Vukelić, Ivana Ledinski, Snježana Perčić, Iva Sučić, Antonia Klječanin, Meri Vrus Malnar, Doris Žiković, Tea Sučić, Marija Piršljin, Tomislav Biljan, Jelena Hodak, Alen Balas, Lidija Šinko, Krešimir Završki, Martina Hrebak, Luka Ćurković, Morana Martinčević, Alma Hasić, Silvija Škara, Aleksandar Trbović, Damir Kalaš, Alma Hrbatović, Damjan Šalov, Ivona Medved, Tomislav Hatlak, Goran Poljak, Vedrana Gurović, Tino Ostović, Tea Flajnik, Veronika Đuran, Mateja Šalić, Stipe Vukša, Petra Bilić, Neno Jermaniš, Marija Parašćak, Ana Tomljanović, Vedran Stefanović, Ana Borčić, Frane Šare, Vedrana Cindrić, Roberta Malenica, Marin Blažević, Lorena Dragoslavić i Korado Vujnović.
 

 


 
''Promovirana 53 doktora znanosti'', Novi list, 15. 3. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI NAPREDOVANJA U NAJVIŠI AKADEMSKI STUPANJ OBRAZOVANJA


Promovirana 53 doktora znanosti


 
Promovirane doktorandice (25) i doktorandi (28), stekavši najviši akademski stupanj obrazovanja, stekli su i potrebna znanja, vještine i istraživačke kompetencije, kojima će nastaviti doprinositi ugledu riječkog Sveučilišta, rekao je rektor prof. dr. Pero Lučin

Andrej PETRAK
 
Svečana promocija doktora znanosti održana je na Građevinskom fakultetu   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin na Građevinskom fakultetu promovirao je ukupno 53 doktoranada, 25 doktorandica i 28 doktoranada, u akademski stupanj doktora znanosti. Uključujući jučerašnju promociju, od njegova osnutka do danas, na Sveučilištu u Rijeci ukupno je doktoriralo 1.098 doktorica i doktora znanosti. Rektor Lučin ocijenio je ove brojke dokazom ubrzanog rasta i istraživačkog usmjerenja riječkog Sveučilišta.
    – Promovirane doktorandice i doktorandi, stekavši najviši akademski stupanj obrazovanja, stekli su i potrebna znanja, vještine i sposobnosti, a prije svega istraživačke kompetencije, kojima će nastaviti doprinositi ugledu riječkog Sveučilišta, poručio je rektor, čestitajući i zahvaljujući promoviranima, njihovim mentorima i obiteljima.
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu stekli su: Tatjana Čulina, Tanja Ćelić, Ines Strenja-Linić, Ivana Babić Božović, Maja Arapović, Zdravko Jotanović, Davor Kuiš, Sergej Nadalin, Viviana Avancini-Dobrović, Slađana Bursać, Vanda Juranić Lisnić, Vanja Giljača, Nina Pereza, Maja Cokarić Brdovčak i Emina Babarović.
    U akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomija, na Ekonomskom fakultetu promovirani su: Jelena Jardas Antonić, Nenad Vretenar, Vladimira Ivandić, Igor Cvecić, Ivan Uroda, Tomislav Galović i Branimir Skoko. Isti akademski stupanj na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz polja ekonomija stekli su: Ivica Benić, Damira Miroslav, Dubravka Vlašić, Iris Lončar, Vanja Vejzagić, Tonči Jerak i David Poropat.
    Dejan Bodul stekao je stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja pravo na Pravnom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja Filologija stekli su: Nebojša Zelić, Ivana Nežić, Iris Vidmar, Dubravka Ivšić, Filip Čeč i Bojana Schubert.
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu stekli su: Dario Ban, Ozren Bukovac, Igor Pešić, Marko Kršulja, Dunja Matulja i Sanjin Kršćanski, a isti akademski stupanj iz područja tehničkih znanosti na Pomorskom fakultetu stekli su: Slobodanka Jelena Cvjetković, Maja Krčum, Vlado Frančić, Edvard Tijan, Goran Bakalar, Siniša Vilke i Dražen Žgaljić, dok su na Građevinskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti stekli: Sanja Dugonjić Jovančević, Edita Papa Dukić, Vedran Jagodnik i Paulo Šćulac.




 
 
''Energu kredit EBRD-a za gradnju energane na Trsatu'', Novi list, 11. 3. 2014.

PRVI KORAK K NOVOM KBC-u  UGOVOR POTPISALI RIJEČKI GRADONAČELNIK, DIREKTORICA EBRD-a I DIREKTOR ENERGA

 
Energu kredit EBRD-a za gradnju energane na Trsatu


Na buduću kogeneracijsku energanu, čija je procijenjena vrijednost 10 milijuna eura, bit će priključeniobjekti sveučilišnog Kampusa, kupci toplinske energije iz sadašnje toplane Vojak te postojeći objekti KBC-a na Sušaku, ali i planirani novi KBC Rijeka 


Marinko GLAVAN
 
 
Vedrana Jelušić Kašić, Vojko Obersnel i Sanjin Kirigin  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Ugovore za kreditiranje izgradnje nove energane na Trsatu, u iznosu od 6,15 milijuna eura potpisali su u Rijeci gradonačelnik Vojko Obersnel, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj(EBRD) za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić i direktor Energa Sanjin Kirigin. Na buduću kogeneracijsku energanu, čija je procijenjena vrijednost 10 milijuna eura, bit će priključeni objekti sveučilišnog Kampusa, kupci toplinske energije iz sadašnje toplane Vojak te postojeći objekti KBC-a na Sušaku, ali i planirani novi KBC Rijeka. Energana će, osim toplinske energije proizvoditi i električnu struju, a osiguravat će i centralno hlađenje za sadašnje i buduće objekte KBC-a, po čemu, istaknuto je prilikom potpisivanja ugovora, predstavlja jedinstveni objekt u Hrvatskoj.
    Pokretanje projekta izgradnje energane, prema riječima gradonačelnika Obersnela, potvrđuje neupitnost izgradnje novog KBC-a. 
    
Ulaganja 23 milijuna €

– Kada bi bilo imalo sumnje u realizaciju novog KBC-a, sigurno ne bismo ulazili u ovako veliku investiciju, kazao je Obersnel, koji je s EBRD-om potpisao ugovor o jamstvu za kredit Energu. Dodao je kako će ovim ulaganjem biti osigurana kvalitetnija usluga opskrbe toplinske energije na području koje sada pokriva toplana Vojak, kao i opskrba Kampusa i KBC-a, a nije propustio priliku prozvati kritičare gradske vlasti. 
    – Ovaj projekt vrijedan je ukupno deset milijuna eura, a pred nekoliko mjeseci s EBRD-om smo potpisali ugovor od 13 milijuna eura za projekt KD Vodovod i kanalizacija. Ukupno je to 23 milijuna eura ulaganja u gradsku infrastrukturu, što je priličan iznos za grad koji, kako neki stalno govore, stagnira i nazaduje, rekao je Obersnel. 
    EBRD-u je ovo treći plasman sredstava u trgovačka društva čiji je osnivač Grad Rijeka, istaknula je direktorica banke Jelušić Kašić te najavila nove zajedničke poslove. 
    – Očekujemo da ćemo u roku od godine dana s KD Vodov
Kiriginu još jedan mandat 
    
    Odlukom skupštine TD-a Energa Sanjin Kirigin ponovo je izabran na mjesto direktora nakon nedavno provedenog javnog natječaja. Na natječaj se, prema informacijama iz Energa, prijavilo nekoliko kandidata, no mandat je, kako se i očekivalo, ponovo pripao Kiriginu koji je na čelu tog trgovačkog društva još od ožujka 2006. godine.
 od i kanalizacija sklopiti ugovor još veće vrijednosti od ovog koji danas potpisujemo s Energom, a sredstva će biti namijenjena projektu izgradnje odvodnje, rekla je Jelušić Kašić, naglasivši da je kredit Energu prvo takvo ulaganje EBRD-a na području toplinarstva. 
    
Isplativo toplinarstvo

Ulaganje će, nadovezao se direktor Energa Kirigin, omogućiti novi razvojni ciklus u sektoru toplinarstva koji je tom trgovačkom društvu zbog donedavne politike državnog određivanja cijena prouzročio višemilijunske akumulirane gubitke. 
    – Ovo je prilika da se dokaže kako toplinarstvo može biti učinkovito i isplativo, kazao je Kirigin. 
    Sredstvima od kredita EBRD-a financirat će se realizacija prve faze projekta koja obuhvaća nabavu i ugradnju novih kotlova, IT sustava, ali i zamjenu dijela postojeće toplovodne mreže, u ukupnoj duljini od oko šest kilometara čime bi gubici u prijenosu toplinske energije trebali biti znatno smanjeni. U prvoj fazi u energanu će biti ugrađena tri nova kotla, a kako se i kada bude gradila nova bolnica, bit će dodavani novi, koji će pokriti potrebe KBC-a. Prva faza trebala bi biti realizirana u roku od otprilike godine dana, s tim da bi najveći dio radova morao biti gotov prije početka iduće sezone grijanja. EBRD će, najavljeno je, rezervirati sredstva i za preostale radove druge faze – kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije, u iznosu od 3,85 milijuna eura.
 

 


 
 
''Drugačiji pristup liječenju pacijenata'', Novi list, 8. 3. 2014.

PERSONALIZIRANA MEDICINA
SIMPOZIJ U KAMPUSU


Drugačiji pristup liječenju pacijenata



 
Trebamo novu medicinu jer s današnjom koja ne može riješiti neke osnovne probleme, poput virusnih infekcija ili rezistencije, ne možemo biti zadovoljni, rekao prof. Pavelić
 
 
Na simpoziju održanom u Kampusu tražilo se mjesto više  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Pravi tretman za pravu osobu u pravo vrijeme – jedna je od definicija personalizirane medicine kojoj je bio posvećen jučerašnji simpozij održan u riječkom kampusu u organizaciji Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu HAZU-a, Jean Monnet međusveučilišnog centra izvrsnosti i Hrvatskog liječničkog zbora. O medicini budućnosti koja bi prema mišljenju većine predavača trebala promijeniti lice današnje medicine, pomaknuti težište farmaceutske medicine prema preventivnoj, uštedjeti sredstva, ali i otvoriti neka nova etička pitanja, jučer su raspravljali domaći i inozemni stručnjaci, a jedno od uvodnih predavanja održao je i aktualni ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić.
    – Individualnost je jedina zajednička osobina svih ljudi, istaknuo je Ostojić napominjući da je hrvatsko zdravstvo na visokoj svjetskoj razini dok će neke, kako je kazao, lokalne nedostatke ispraviti. Jedan od vidova modernizacije medicine, kako je naveo, jest korištenje tzv. gadgeta koji se moraju maksimalno iskoristiti, a pilot projekt m-zdravlje već je krenuo u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje gadgeti koriste u patronažnoj službi. Ideja je m-zdravlje što prije implementirati i u drugim županijama, pogotovo slabo naseljenim poput Ličko-senjske županije. 
   
Put novim lijekovima

– Trebamo novu medicinu jer s današnjom ne možemo biti zadovoljni. Ona danas ne može riješti neke osnovne probleme, poput virusnih infekcija ili rezistencije. Personalizirana medicina donosi drugačiji pristup liječenju koje nosi individualno skrojenu terapiju, ali i prevenciju. Također, ovakva medicina nudi put novim lijekovima. Profesionalcima daje povećano samopouzdanje u teškim terapijskim odlukama, a trećima pak nudi reduciranu cijenu koštanja zdravstvene usluge i racionalizaciju korištenja resursa, objasnio je prof. dr. Krešimir Pavelić, voditelj Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.
    Simpozij posvećen personaliziranoj medicini prvi je u nizu koje organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu. Voditelj Zavoda, akademik Daniel Rukavina zahvalio se jučer prisutnim predstavnicima HAZU-a, Sveučilišta u Rijeci, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke na podršci koju je dobio u pokretanju Zavoda, ali i podršci koja mu je pružana kao rektoru riječkog Sveučilišta. Cilj zavoda je promišljanje razvoja riječke medicinske zajednice koje se može postići kroz povezivanje temeljnih istraživačkih jezgri iz područja biomedicine, biotehnologije i prirodnih znanosti s kliničkim grupama.
   
Integrirano sveučilište

– Nezadovoljstvo sadašnjim stanjem i nemir medicinske zajednice kojemu smo svjedoci u zadnje vrijeme dijelom treba usmjereiti i na ostvarenje ovih potencijala. Poznato je da sam se tijekom profesionalne karijere uvijek i iznad svega zalagao za razvoj vrhunskog znanstvenog
Predsjednik HAZU-a Kusić pohvalio akademika Rukavinu
   
    Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić pohvalio je dugogodišnji rad svog kolege akademika Daniela Rukavine na području medicine i znanosti.
    – I kao dekan, i kao rektor, i kao mentor 60 znanstvenika koji su sveučilišni profesori akademik Rukavina zapravo je odgojio jednu cijelu školu izvan Zagreba, a ideju o povezivanju s kliničkim znanostima uspjesno vodi i dalje, rekao je Kusić.
i stručnog kadra pa držim da jedan od izlaza iz sadašnjih poteškoća treba tražiti na tom tragu, rekao je Rukavina.
    Na simpoziju posvećenom personaliziranoj medicini tražilo se mjesto više. Osim obrađivanja stručne tematike s govornice su mnogi odašiljali više ili manje direktne poruke o stanju riječkog zdravstva. Osim ministra zdravlja, među uzvanicima je bio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. Željko Jovanović koji je istaknuo da je tema ovog simpozija na tragu ideje o integriranom sveučilištu, a ako riječko zdravstvo želi biti konkurentno, bolnica mora biti integrirana u sveučilište.
    – Ovu temu još uvijek različito interpretirano. Za mene je ona temelj pametne specijalizacije, a koncept personalizirane medicine su ljudi. Naš se zdravstveni brod malo nagnuo na krivu stranu, no nadam se da će biti nagnut na pravu, uz trud ovdje prisutnih ministara, poručio je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin.
    Još direktniji u svom obraćanju bio je župan Zlatko Komadina.
    – Kako jedini ovdje nisam iz struke, meni ćete, nadam se, dozvoliti da promašim temu. Stanje Sveučilišta i stanje nastavne baze Medicinskog fakulteta, a to je riječki KBC, sada je u diskrepanciji. Stručnjake imamo, no za struku nije dovoljno samo znanje, već i prostor za rad. Državno zdravstvo je najslabija karika u ovom trenutku i na ovom području, u kojem imamo vitalno privatno i županijsko zdravstvo, zaključio je Komadina.

Barbara ČALUŠIĆ

 

 

 
 
''Doktorirao Paulo Šćulac'', Novi list, 8. 3. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET


Doktorirao Paulo Šćulac
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje monotono opterećenih ravninskih armiranobetonskih greda s praćenjem razvoja poprečnih pukotina ugrađenih u slojevite gredne konačne elemente« akademski stupanj doktor znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstvenoga polja građevinarstvo, znanstvene grane nosive konstrukcije na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Paulo Šćulac. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su prof. dr. Nenad Bićanić, izv. prof. dr. Adriana Bjelanović, izv. prof. dr. Sebastjan Bratina s Univerza v Ljubljani Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo te doc. dr. Davor Grandić i prof. dr. Joško Ožbolt. (I.Š.K.)

 



 
''Rijeka nikada nije uspjela riješiti problem bolnice'', Novi list, 8. 3. 2014.

RIJEČKA BOLNICA 2020. – ŠTO NAKON PRESELJENJA
IZLOŽBA I TRIBINA NA GRAĐEVINSKOM FAKSU

 
Rijeka nikada nije uspjela riješiti problem bolnice


 
Najzanimljiviji dio tribine postalo je ono što je trebalo biti tek poticaj raspravi koja je izostala: uvodna predavanja arhitektice dr. Nane Palinić te pročelnika za razvoj i urbanizam Srđana Škunce

Nela VALERJEV OGURLIĆ
 
Izložba studentskih radova privukla značajnu pažnjuRIJEKA » Dok liječnici pričaju o užasnom stanju riječke bolnice, pacijenti strahuju, a političari obećavaju izgradnju nove bolnice na Sušaku do kraja 2020. godine, arhitekti snuju što bi se moglo napraviti na prostoru riječkog lokaliteta KBC-a Rijeka i već podastiru zamisli kako osmisliti taj prostor nakon preseljenja. Tako je jučer na Građevinskom fakultetu otvorena izložba, a potom održana i tribina pod nazivom »Riječka bolnica 2020. – što nakon preseljenja?«. Izložba predstavlja radove studenata četvrte godine arhitekture sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije koji su tijekom ljetnog semestra prošle godine imali zadatak osmisliti prostor sadašnje Riječke bolnice, pod vodsvom arhitekata Ante Kuzmanića i Saše Randića. 
   
Šest proračuna Grada

Izložbu je otvorio rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin koji je pozdravio ovu vrstu suradnje i istraživačka nastojanja dvaju fakulteta, a događaju su prisustvovali i vodeći ljudi KBC-a Rijeka na čelu s ravnateljem Hermanom Hallerom, ali nisu dočekali završetak tribine na kojoj je prava diskusija na kraju izostala. Najzanimljiviji dio tribine tako je postalo ono što je trebalo biti tek poticaj raspravi: uvodna predavanja arhitektice dr. Nane Palinić s riječkog Građevinskog fakulteta, te pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce, kao i prezentacija studentskih radova.     
    Nana Palinić govorila je o povijesti arhitekture riječkih bolnica, a zaključak zanimljivog izlaganja može se svesti na jednu rečenicu: Rijeka je kroz povijest više puta pokušavala, ali nikada nije na pravi način uspjela riješiti problem gradske bolnice. Najambiciozniji povijesni pokušaj datira iz 1908. godine kada je arhitekt Francesco Ma
Rješenje za sve probleme Miće Antolovića
   
    Svoj prilog tribini dao je i riječki aktivist Mićo Antolović koji smatra da se novac potrošen za izgradnju »ružnog Sveučilišnog kampusa na Trsatu« trebalo potrošiti za izgradnju nove bolnice, a Sveučilište je nakon toga jednostavno trebalo useliti u sadašnje zgrade Riječke bolnice. Tim jednostavnim potezom, smatra Antolović, uštedjelo bi se sto milijuna eura, a svi problemi bili bi rješeni. Ovako, dogodio se je kriminal i krađa državnog proračuna. Zbog toga je prozvao Srđana Škuncu kojem je dao nekoliko kovanica uz poruku »Evo ti sića prijatelju!«.
ttiassi napravio za to doba vrlo suvremen projekt Glavne gradske bolnice, a paralelno s tim rađen je i projekt izdvojene bolnice za zarazne bolesti, jer su dotadašnji bolnički kapaciteti postali pretijesni. Vrijednost oba projekta iznosila je 30 milijuna kruna, što je bilo jednako iznosu šest gradskih proračuna, a kako se moglo čuti iz redova predstavnika KBC-a, taj odnos je isti i danas.
    Projekt je ostao nerealiziran, a nakon Prvog svjetskog rata dolazi do odluke o širenju tada već sto godina stare bolnice koja se nalazila na vrhu Ciottine ulice na današnju lokaciju oko bivše Vojno-pomorske akademije uz Krešimirovu ulicu. Preseljenje je ostvareno u razdoblju od 1919. do 1933. godine, a osim bivše Akademije, bolnički odjeli postale su i zgrade poput konjušnice Lazareta iz 1725. godine iz kojeg je izrasla današnja Infektologija i Vila Gorup iz 1876. u kojoj je smještena Onkologija. Iz predavanja Nane Palinić saznali smo zanimljiv podatak da Rijeka u izgradnji bolničkih kapaciteta u nečemu ipak prednjači – prva u Hrvatskoj je podigla umobolnicu, i to dvije – za muškarce i žene odvojeno.
   
Urbanistički planovi

Prema riječima Srđana Škunce, današnji prostor riječke bolnice ima izuzetan potencijal za budući razvoj grada, a prema urbanističkim planovima mogao bi biti prenamijenjem u prostor javne i društvene namjene. Na njemu je, na razini tla, moguće izgraditi 30.900 četvornih metara tlocrtne površine građevina, s ukupno 155.000 četvornih metara bruto razvijene površine. One bi mogle udomiti različite upravne, socijalne, kulturne, vjerske, poslovne i druge sadžaje, a jedna od sugestija gradskih planera je da se tu osnuje jaki centar primarne zdravstvene zaštite, danas raspršen na različitim lokacijama. Što se povijesnih zgrada tiče, najosjetljivije će biti pitanje prenamjene zgrade bivše Vojno-pomorske akademije, danas glavne zgrade bolnice.
    U prezentaciji studentskih radova Saša Randić je objasnio kako su predmet njihova istraživanja osim samog područja riječke bolnice bile Krešimirova i Vukovarska ulica, među kojima u budućnosti treba uspostaviti vertikalne veze, a jednako tako i lučko područje u zoni »Metropolisa« kojeg je prema studentskim vizijama mostovima moguće povezati s današnjim područjem riječke bolnice. Studenti su pokazali da se i infrastruktura može tretirati kao arhitektura te postati bitan element oblikovanja grada, a u svojim rješenjima na prostoru današnje riječke bolnice predvidjeli različite kombinacije javnih prostora i sadržaja. Mnogi su tražili i stvorili poveznicu s parkom Mlaka, neke je zanimala rekonstrukcija gradskog tkiva prema matrici blokovske izgradnje koja se na tom mjestu rasula, a neki su nadovezujući se na sadašnju funkciju cijeli prostor osmislili kao novi kompleks zdravstvenog turizma.
    Izložba je otvorena do 28. ožujka.
 

 

 
 
''Novih 27 stranih studenata'', Novi list, 7. 3. 2014.
 
PROGRAM ERASMUS  INFORMATIVNI DAN


Novih 27 stranih studenata

 
 
 
RIJEKA » Za strane studente koji su u okviru programa Erasmus došli na studijski boravak na riječko Sveučilište, održan je informativan dan u sklopu kojeg su studenti u pratnji kolega iz podružnice Erasmus Student Network Rijeka turističkim autobusom razgledali Rijeku i Opatiju, a u ljetnom semestru ove akademske godine na šest riječkih fakulteta studijski boravak ostvaruje 27 novih studentica i studenata. Njima se pridružilo i 14 od ukupno 54 studenata iz zimskog semestra koji su odlučili produžiti svoj boravak i u ljetnom semestru. Najveći broj stranih studenata ljetni semestar provode na Filozofskom te Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji je ugostio osam talijanskih, njemačkih, engleskih te finskih studenta, a isti broj poljskih, engleskih i slovenskih studenata boravi na Filozofskom fakultetu. Ekonomski je fakultet ugostio sedam slovačkih, talijanskih i poljskih studenata, dok je na Pravnom fakultetu jedan češki, na Tehničkom fakultetu jedan francuski, a na Pomorskom fakultetu jedan poljski student. (I. Š. K.)




 
''Promovirana nova generacija magistara'', Novi list, 6. 3. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET


Promovirana nova generacija magistara

 
 
 
  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana je nova generacija magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu. Svečanim činom zvanje magistra organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu stekli su: Ivana Dabo, Aldina Pajić, Gordana Maričević, Anamaria Tusić, Edita Mustedanagić, Miodrag Radoš, Sebastian Badjuk, Lejla Bikić, Marko Ćuković, Majda Hasanović, Martina Brkljača, Martina Jurlina, Kristina Kamenar, Maja Lončarić, Ivana Parić, Nataša Skelin, Marina Majoli, Andrea Marmilić, Katarina Juras, Vanna Jukica, Kristina Vukušić, Marija Karlović, Matea Matahlija i Suzana Starčević. (I. Š. K.)
 

 

 
 
''Personalizirana medicina više nije daleka budućnost'', Novi list, 6. 3. 2014.

SIMPOZIJ
  SUTRA PRVO U NIZU OKUPLJANJA VRHUNSKIH STRUČNJAKA


Personalizirana medicina više nije daleka budućnost


 
Personalizirana medicina promijenit će sliku medicine: pacijent više neće biti ovisan o liječniku, već će on biti odgovoran za svoje zdravlje, kazao je prof. dr. Pavelić
 
 
Prof. dr. Krešimir Pavelić, akademik Daniel Rukavina i prof. dr. Nada Bodiroga Vukobrat najavili simpozij * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Personalizirana medicina: novi medicinski i društveni izazov« naslov je simpozija koji će biti održan sutra u Sveučilišnom kampusu na Odjelu za biotehnologiju. Organiziraju ga Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Jean Monnet međunarodni sveučilišni centar izvrsnosti te riječka podružnica Hrvatskog liječničkog zbora. Program i ciljeve ovog simpozija na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavili su akademik Daniel Rukavina, predsjednik Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, prof. dr. Krešimir Pavelić, voditelj Odjela za biotehnologiju te prof. dr. Nada Bodiroga-Vukobrat, voditeljica Jean Monnet međunarodnog sveučilišnog centra izvrsnosti i pročelnica katedre za društveno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci.
    Prema riječima akademika Rukavine, cilj Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, koji je ujedno jedini zavod HAZU-a izvan Zagreba, okupljanje je vrhunskih medicinskih potencijala i njihovo povezivanje s vrhunskim kliničkim grupama i interdisciplinarnim granama. Na taj način bit će formirani timovi koji idu prema translacijskim istraživanjima i otvoren put prema prijavama na razne projekte.
    – Na tragu svega toga započinjemo i s održavanjem simpozija. Bit će ih čitav niz, a simpozij posvećen personaliziranoj medicini prvi je u tom nizu. Personalizirana medicina zapravo je paradigma ne tako daleke budućnosti. Riječ je o medicini okrenutoj prema osobi i pojedinicu, temeljenoj na suvremenim mogućnostima, istaknuo je akademik Rukavina.
    Prema riječima organizatora, na simpoziju će sudjelovati i ministar zdravlja, prof. dr. Rajko Ostojić, ali ne u ulozi ministra, već u ulozi medicinskog stručnjaka. Pored domaćih stručnjaka, svoja će predavanja na simpoziju održati i brojni predavači s inozemnih instituta, poput direktora Instituta Max-Planck za socijalno pravo i politiku prof. Urlicha Beckera.
    – Personalizirana medicina promijenit će sliku medicine: pacijent više neće biti ovisan o liječniku, već će on biti odgovoran za svoje zdravlje, a farmakološka era bit će zamijenjena preventivnom erom, kazao je prof. dr. Pavelić, dodavši da je preventivna medicina predmet glavnih istraživačkih projekata u medicini na koje se na razini Europske unije izdvaja osamdesetak milijardi eura. Medicinska istraživanja trebala bi transformirati postojeći zdravstveni sustav u kojem danas vladaju lijekovi »blockbusteri«, koji su u mnogim slučajevima nedjelotvorni u čak 70 posto pacijenata s obzirom da su dizajnirani na principu »jedan lijek za sve«.
    – Okupljamo tim koji neće činiti samo istraživači, već i pravnici, ekonomisti i bioetičari jer se samo sinergijom vrhunskih saznanja može postići revolucija, poručila je prof. dr. Bodiroga Vukobrat.

B. ČALUŠIĆ

 


 

 
''Stipendije od 1.000 kuna za sto najboljih studenata'', Novi list, 4. 3. 2014.
 

SVEUČILIŠTE
RASPISAN NATJEČAJ ZA IZVRSNOST


Stipendije od 1.000 kuna za sto najboljih studenata


 
Online prijavu na natječaj studenti su obvezni izvršiti najkasnije do 12. ožujka. Stipendije će se dodjeljivati na osnovu dva kriterija, uspješnosti i posebnih postignuća
 
 
Konačnu odluku od dodjeli stipendija donijet će Senat   * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je Natječaj za dodjelu 100 stipendija za izvrsnost redovitim studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija Sveučilišta za 2013/2014. akademsku godinu. Stipendije će se financirati iz javnih proračunskih sredstava, a mjesečni iznos stipendije je tisuću kuna. Taj će se iznos isplaćivati u razdoblju od 10 mjeseci, od listopada 2013. do srpnja 2014. godine, a online prijavu na natječaj za stipendije za izvrsnost studenti su obvezni izvršiti najkasnije do 12. ožujka.
    Stipendije će se dodjeljivati na osnovu dva kriterija, uspješnosti i posebnih postignuća, a kriterij uspješnosti za studente viših godina studija podrazumijeva ostvarenih najmanje 55 ECTS bodova u prethodnoj godini studija te da se po prosječnoj ocjeni svih položenih ispita tijekom studija nalaze u 10 posto najboljih studenata na svojoj godini, dok za studente prve godine kriterij uspješnosti podrazumijeva da se nalaze u 10 posto najbolje rangiranih na konačnim listama za upis studija. Pod posebnim postignućima i aktivnostima podrazumijevaju se pak osvojene nagrade i priznanja, ali i volonterski rad te sudjelovanje u programima aktivnosti.
    Za potrebe odabira najboljih kandidata rektor će imenovati evaluacijski odbor koji će izvršiti procjenu prijava, a konačnu odluku o dodjeli stipendija donijet će Senat. Kroz stipendije za izvrsnost Sveučilište će u ovoj akademskoj godini prema student
Stipendije će biti ponuđene i non-EU studentima
   
    Sustavom stipendija pokušat će se povećati i broj studenata diplomskih studija s obzirom da popunjenost upisne kvote preddiplomskih studija iznosi 96 posto, dok kod kvota diplomskih studija to nije slučaj, a osnovni je razlog mobilnost. Tim će se studentima također ponuditi 30 stipendija u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Isti broj stipendija s istim iznosom ponudit će se i stranim studentima, a riječ je o stipendijama za non-EU studente. Cilj dodjele trideset stipendija stranim studentima internacionalizacija je studija.
ima distribuirati ukupno milijun kuna, a riječ je tek o prvom u nizu natječaja za stipendije koji će biti objevljeni. Naime, od ove akademske godine uveden je novi sustav stipendiranja studenata prema kojem se stipendije više neće dodjeljivati samo na temelju izvrsnosti, već će se u obzir uzimati i drugi kriteriji kao što su deficitarnost zanimanja za koje se student obrazuje, a nudit će se i tzv. »living costs«, stipendije za pokriće troškova stanovanja i života, studentima izvan Rijeke, pa i Hrvatske. Ukupni fond stipendija je 2,2 milijuna kuna, a za razliku od natječaja za izvrsnost koji se financira sredstvima državnog proračuna, preostala četiri natječaja financirat će se sredstvima programskih ugovora.
    Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja koji u Hrvatskoj ne postoji, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Tijekom ožujka studenti mogu očekivati natječaj za dodjelu 30 stipendija po 10 tisuća kuna namijenjenih promicanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a dio stipendija odnosit će se i na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta. Radi se o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj je povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a broj stipendija ovisit će o visini participacija studenta.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Povreda prava osobnosti tema o kojoj se malo zna'', Novi list, 1. 3. 2014.

PRAVNI FAKULTET KONFERENCIJA U RIJECI OKUPILA NIZ EKSPERATA
 

Povreda prava osobnosti tema o kojoj se malo zna


 
Zakonske propise treba prilagoditi novim okolnostima. Povreda prava osobnosti na internetu poseban je problem, jer je teže identificirati onoga tko nanosi štetu
 
 
O povredi prava osobnosti u Hrvatskoj se premalo govori, rečeno je na konferenciji u Rijeci   * Foto: V. KARUZARIJEKA » »Povreda prava osobnosti u hrvatskom i europskom pravu« naziv je konferencije koju su jučer na Pravnom fakultetu organizirale Hrvatska udruga za poredbeno pravo i Zavod za europsko i usporedno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Konferencija je okupila niz eminentnih stručnjaka među kojima je bila i sutkinja Općeg suda Europske unije prof. dr. Vesna Tomljenović te suci Ustavnog suda prof. dr. Aldo Radolović i dr. Marko Babić, kao i bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić. Naglašavajući kako je povreda prava osobnosti izuzetno zanimljiva i diskutabilna tema o kojoj se malo zna, prof. dr. Tomljenović je izrazila nadu da će konferencija polučiti veću zainteresiranost pravnika i s
U korist žrtava
   
    Govoreći pak o odmjeravanju pravične sudske novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, Ivica Crnić je upozorio da se naknade danas određuju prema orijentacijskom kriteriju koje utvrđuje Vrhovni sud, a koji nisu mijenjani više od 11 godina.
    – Problem je u tome što sudovi dosuđuju manje naknade nego nekada pa je slučaj da žrtve raznih štetnih događanja kao što su prometne nesreće i slično danas dobivaju naknadu koja je za 35 do 40 posto manja nego prije dvanaest godina. Razlog tome je inflacija, istakuo je Crnić te uputio poziv sudovima da tu praksu promijene u korist žrtava.
udaca za tu temu.
    – Riječ je o temeljnom ljudskom pravu. Radi se o širokom konceptu koji je teško prepoznatljiv, a s istim pitanjem suočavaju se i druge europske zemlje. Međutim, razlika je u tome što se u tim zemljama više raspravlja o povredi prava osobnosti nego u Hrvatskoj, kazala je prof. dr. Tomljenović.
    Okupljeni stručnjaci raspravljali su o povredi prava osobnosti putem interneta, kao i u medijima, a predstavljajući primjere iz sudske prakse, prof. dr. Maja Bukovac Puvača s riječkog Pravnog fakulteta upozorila je na apsurd koji proizlazi iz Zakona o medijima koji ne omogućava pravičnu novčanu naknadu oštećenom. Proučavanjem desetogodišnje sudske prakse Zakona i pedesetak presuda koje su stigle do Vrhovnog suda, prof. dr. Bukovac Puvača došla je do saznanja da su oštećeni koji traže naknadu štete putem Zakona o medijima u nepovoljnijem položaju od slučajeva povrede prava osobnosti koji su se dogodili izvan medijskog prostora.
    – Vjerojatno postoji bojazan da se Zakonom o medijima ne suzi sloboda govora što je dovelo do apsurda. Problem je i što sudska zaštita dolazi prekasno, i do sedam godina, a svrha zaštite je da to bude odmah, naglasila je prof. dr. Bukovac Puvača. Predsjednica Organizacijskog odbora doc. dr. Ivana Kunda najavila je izdavanje Zbornika radova s izlaganjima.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
''Nova generacija specijalista i prvostupnika građevinarstva'', Novi list, 1. 3. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEČANA PROMOCIJA ZAVRŠENIH STUDENATA


Nova generacija specijalista i prvostupnika građevinarstva

 

 
 
Svečanost na riječkom Građevinskom fakultetu   * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije stručnih specijalista te stručnih i sveučilišnih prvostupnika građevinarstva.
    Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni specijalisti inženjeri građevinarstva stekli su Masimo Hrvatin, Lea Avdalović, Leo Mavrić, Kristian Fućak, Marko Komadina, Mario Zubčić, Tomislav Stanić, Berislav Jelić, Branka Zrilić, Dinko Živković, Robert Salopek, Goran Turković, Hrvoje Salopek, Mladen Mihaljević i Denis Marković, dok su isti studij s pohvalom završili Boris Mičetić, Kristijan Antunović, Davor Grbac i Davor Kraljević, s velikom pohvalom Alen Žunić te s najvećom pohvalom Igor Štimac. Završetkom stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli su: Sanja Blažina, Armando Branimir Vukelić, Marko Kratofil, Matia Benazić, Paulo Krmpotić, Ines Milotić, Ante Milat, Nino Matejčić, Filip Matika, Ivan Sablić, Petar Radnić, Adrian Kožljan, Leonid Holjar, Ivica Filipović, Miroslav Olujić, Ivan Ribić, Blaž Petrić, Esmir Mušić, Tibor Prošenski, Viktor Radetić, Dijan Hrgić, Ivan Kušt, Mane Vukelić, Albert Zahtila, Ivo Čakarić, Anto Oršolić, Luka Rigo, Denis Bolić, Denis Marković, Patrik Jerčinović Matok, Marko Vladilo, Jure Lisak i Denis Krbavčić, a isti studij s velikom pohvalom završili su Luka Milardović i Domagoj Ćurić.
    Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija građevinarstvo zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli su: Adem Šećerkadić, Anamarija Glavan, Matea Šamanić, Ernesto Rosanda, Domagoj Vincek, Vedran Vukotić, Ivica Brezetić, Dajana Žuvičić, Sindi Jurišević, Vedran Kliman, Ana-Marija Babić, Marko Dajčić, Ivan Lovrin, Adriano Blečić, Doris Kalc, Nives Ažić, Mirta Radočaj, Filip Škiljan, Damijana Krišković, Martin Maletić, Dario Marković, Klaudio Gašparini, Danijel Bele, Branimir Bertović, Marko Kontošić, Matija Zidarić, Sanja Carević, Šime Šimičević, Edita Fett, Vedran Ciglarić, Anja Grgurica, Martina Terlević, Ugo Puniš, Anamaria Maraš, Vedran Pilat, Tomislav Selar, Mate Šišeta, Bojana Krezić, Nikica Jajčević, Marko Brnelić, Sanja Kresina, Nina Marijanović, Jelena Žepina, Marin Mikelić, Ana Jerčinović, Miriam Melon, Inga Đudarić, Kristina Tomac, Vedran Gugić, Mateo Kozić, Filip Mandić, Goran Bulatović, Dino Katić, Marina Starčić, Milan Gredelji, Toni Justić i Bepo Schira, a isti studij s pohvalom su završili Aleks Ožbolt i Dino Zuljani, s velikom pohvalom Ivan Volf i Ana Stošić te s najvećom pohvalom Blaženka Jeleč.


Pet milijuna eura u opremanje laboratorija
   
    Podsjećajući da unatrag dvije godine fakultet ima osigurane prostorne uvjete dekanica je najavila nova ulaganja.
    – Tijekom ove godine bi s realizacijom trebao započeti projekt financiran iz strukturnih fondova EU »Istraživačka infrastruktura na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« kroz koji će fakultet opremiti svoje laboratorije za ukupni iznos veći od pet milijuna eura. Nadam se da će puno opremanje laboratorija biti realizirano u slijedeće dvije godine, kazala je prof. dr. Deluka Tibljaš.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 

 
 
''Završila Rijeka psihologije'', Moja Rijeka, 25. 2. 2014.


 

 

 
''Promovirani magistri i inženjeri građevinarstva'', Novi list, 28. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET  SVEČANOST U POVODU ZAVRŠETKA STUDIJA 72 STUDENATA


Promovirani magistri i inženjeri građevinarstva


 
Studij je završila četvrta generacija magistara inženjera građevinarstva, a istovremeno je promovirana i posljednja generacija predbolonjskog dodiplomskog studija građevine

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Promovirani magistri inženjeri i diplomirani inženjeri  građevinarstva  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija četvrte generacije magistara inženjera građevinarstva, njih 62 koji su studij završili tijekom prošle godine, a istovremeno je promovirana i posljednja generacija kandidata koji su sa uspjehom završili pred-bolonjski dodiplomski studij građevinarstva. Naglašavajući kako su u protekla četiri desetljeća predbolonjske, dodiplomske studije završila 1.354 diplomirana inženjera i 1.431 inženjer građevinarstva, dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš najavila je kako će se od jeseni jučerašnji kandidati moći, osim na doktorski studij, upisivati i na poslijediplomski specijalistički studij »Građevinarstvo u okvirima europske regulative« koji je nedavno akreditiran.
   
    Završetkom sveučilišnog diplomskog studija Građevinarstvo zvanje magistar inženjer građevinarstva stekli su: Matija Pintarić, Ivan Bilobrk, Zlatko Hrvatin, Marina Peruško, Ira Mureta, Andrea Brnić, Lovel Baričić, Marija Kosić, Goran Petričić, Tomislav Badurina, Franko Kučan, Marin Bajčić, Koana Macan, Vedrana Jugovac, Dino Vodopija, Petar Požarić, Sean Ramić, Tamara Debeuc, Oskar Mendica, Tomislava Golik, Dunja Tintor, Tonči Španjol, Boris Jerković, Tonka Stenek, Vanja Jelenić, Slobodan Đorđević, Domagoj Mataija, Ivan Zgrabljić, Ivana Popov, Davor Travalja, Damir Turković, Tino Bertoša, Martina Princip, Josip Brkić, Angela Šimičević, Marko Hranilović, Alen Nadarević, Anamarija Jović, Mario Vuković, Martina Klarić, Kristijan Vičević, Barbara Frlan i Iva Močibob, a s pohvalom isti su studij završili: Filip Vidović, Ante Dabo, Andrea Grbac, Lea Grgurić, Maja Eraković, Branko Kalanj, Nataša Višković, Ivanja Pranjić i Maja Radišić. S velikom pohvalom studij su završili: Ivana Matić, Iva Cindrić, Boris Štimac, Petra Butorac, Olja Barbir, Sanja Basara, Martin Zidarić i Tanja Ćelap, a s najvećom pohvalom Nina Čeh i Ivan Žigo.
    Završetkom sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva zvanje diplomirani inženjeri građevinarstva stekli su: Vid Matić, Emanuela Vraneković, Jasmina Jany, Filip Sertić, Goran Stanišić, Dražen Červar, Tomislav Vukić, Mario Vrban, Jurica Piškur i Neven Škropeta.

 


 
''Posljednji prvostupnici fizioterapije na medicini'', Novi list, 27. 2. 2014.

PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 

Posljednji prvostupnici fizioterapije na medicini

 
 
* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Nakon studenata stručnih studija radiološke tehnologije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike jučer je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana i posljednja generacija diplomiranih studenata stručnog studija fizioterapija. Naime, sljedeća generacija završenih studenata promovirat će se na novom Fakultetu za zdravstvene studije koji će prema najavama prodekanice za stručne studije prof. dr. Daniele Malnar s radom započeti 1. listopada. Podsjećajući kako je osnivanje tog fakulteta bilo cilj mnogih utrka koji je vodio Medicinski fakultet, prof. dr. Malnar najavila je da će se ove godine održati prva promocija magistara fizioterapije te je novoj generaciji prvostupnika fizioterapije poručila da im se od iduće akademske godine pruža mogućnost nastavka školovanja na sveučilišnom diplomskom studiju fizioterapije.
    Zvanje prvostupnik fizioterapije jučer su stekli: Zdenko Zorko, Sanja Simičić, Nina Broznić, Ivana Sirotić, Martina Širol, Petra Šimić, Anita Jozičić, Nikolina Arkulin, Ivana Dolušić, Andrea Maračić, Manuela Pines, Aleksandra Zjalić, Danijela Martinović, Ivana Matić, Tea Marija Šumera, Alen Žužić, Ante Žepina, Andrea Besednik, Jasna Stanić, Slava Kurjaković, Mira Kaleb, Hrvoje Pavelić, Dajana Salihović, Antonio Dražović, Nikolina Gržinić, Anja Šimić, Ivanka Brozović, Emilija Magaš, Sabina Antonac, Marina Mikelenić, Lucija Vincetić, Majda Tomašević, Dominik Matešić, Barbara Štrmelj, Mateja Ratković, Magdalena Peteh, Sven Igrec, Valentina Stanissa i Maja Peruško. (I. Š. K.)

 


 
''Stiže nova oprema, gradnja nove bolnice počinje 2015.'', Novi list, 27. 2. 2014.

STRUČNO VIJEĆE KBC-a RIJEKA JOŠ JEDNOM UKAZANO NA NEODRŽIVO STANJE OPREME I PROSTORA


OBEĆANJA IZ ZAGREBA

Stiže nova oprema, gradnja nove bolnice počinje 2015.


 
Do kraja ove godine 52 milijuna kuna bit će uloženo u opremu i prostore KBC-a Rijeka, a na jesen 2015. bit će potpisan ugovor o javno privatnom partnerstvu za gradnju bolnice koja će se 2016. početi graditi i završiti 2020. godine, obećanja su koja je zajamčila pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica Sanacijskog vijeća Ljubica Đukanović

Nađa BERBIĆ
 
Sudionici sjednice Stručnog vijeća  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Do kraja ove godine 52 milijuna kuna bit će uloženo u opremu i prostore Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a u jesen sljedeće godine bit će potpisan ugovor o javno privatnom partnerstvu za gradnju nove bolnice u Rijeci koja će godinu kasnije početi s gradnjom i završiti 2020. godine. Kraće rokove nije bilo moguće postići. To su obećanja što ih je zajamčila pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica Sanacijskog vijeća Ljubica Đukanović, u ime ministra Rajka Ostojića, na izvanrednoj i otvorenoj sjednici Stručnog vijeća ustanove.
    Na zajedničko ustrajavanje u promjeni teškog stanja KBC-a Rijeka, pozvao je prof. dr. Damir Miletić, predsjednik Stručnog vijeća ustanove čestitajući svima onima koji su u Zagrebu, Puli i drugim sredinama uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Podsjećajući na dugogodišnja obećanja o gradnji nove riječke bolnice, Miletić je istaknuo 2003. godinu kada je zagrebačko Rebro startalo s velikom investicijom.
   
Investicija na Rebru

– Te godine ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller pokazivao nam je s krova sušačke kardiologije gdje će biti nova bolnica, Sveučilišni kampus, a danas rekao je Miletić, investicija na Rebru je završena, Sveučilišni kampus vidimo, od nove bolnice ništa. Miletić je podsjetio kako su dosad svi legitimni načini traženja pomoći iskorišteni, i zamolio svaku moguću pomoć i nužnu sinergiju svih zainteresiranih da se zdravstvena politika Rijeke i šire regije postavi kao prioritet. Od prvorazrednog je značaja održanje medicinske struke, obnova jako zaostalih tehnologija i uređenja prostora, ponovo je istaknuto.
    Neodrživo stanje opreme i prostora, smjenski rad koji je dodatno drastično urušio mogućnosti liječenja bolesnika i edukaciju studenata i specijalizanata, članovi Stručnog vijeća još su jednom ukazali. Zahtjevi za obnavljanjem kapitalne opreme su bez odgovora, dok od niza natječaja proteklih godinu dvije niti jedan dijagnostički i terapijski uređaj nije dospio u Rijeku. KBC Rijeka, bez obzira tko mu je vlasnik, problem je i Rijeke, i Županije i državni problem, a bez ulaganja i nužne opreme neće se moći dočekati nova bolnica niti sačuvati kadrovi. Naime, niti unatrag 15 i 20 godina oko nove bolnice ništa se nije dogodilo istaknuli su u svojim raspravama doc. dr. Igor Antončić, prof. dr. Žarko Mavrić, prof. dr. Davor Štimac, prof. dr. Tedi Cicvarić. Stanje je alarmantno. Primjerice, dosad je na kardiologiji kroz 24 sata bolesnik u hitnoći za 15 minuta mogao dobiti stent, a sada je teško moguće održati taj obim usluge. Na Klinici za anesteziologiju trećina opreme je za otpis, ali od 7 tendera Ministarstva zdravlja nijedan jedini uređaj nije došao k nama, kazao je predstojnik prof. dr. Alan Šustić koji je kao dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci upozorio:
   
Teži bolesnici odlaze

– Ne smijemo se lagati, imamo pokazatelje da nam teži bolesnici odlaze izvan Rijeke ustvrdio je Šustić. To vodi izravno urušavanju KBC-a, Medicinskog fakulteta a time i Sveučilišta kad znate koliki je broj bolesnika, studenata, nastavnika, profesora i znanstvenika, privrednih grana, zaposlenika, usluga i proizvoda i financija vezano za to. Riječ je o ključnom sustavu u regiji.
   
    Prema obećanjima koje je iz Ministarstva zdravlja prenijela Ljubica Đukanović u Rijeku će stići 128 slojni CT, 6 respiratora za odrasle i 2 za djecu, anestezi
Protić: U vjetar bačeno 33 milijuna kuna
   
    Pedeset milijuna kuna kap je u moru, a pravi je problem u projektima kakav je 33 milijuna kuna bačenih u vjetar kada je aktualni ministar nabavio 35 ECMO aparata za oživljavanje. Koliko znamo samo su 2-3 od njih proradili, kod nas jedan i to samo jednom jer je otkazao! Možda pokoji ponegdje radi, ali 32 se nikad nisu upalila. Eto gdje su među ostalim novci, ustvrdio je dr. Alen Protić voditelj Hitne službe KBC-a, na pitanje na koje nitko nije imao suvisao odgovor.
   
    Ministar Jovanović: Odgovornost na vodstvu i sanacijskom upravitelju
   
    Ministar Željko Jovanović svoj je glas potpore pridružio i pismeno ističući kako dijeli brigu riječkih stručnjaka, pridružuje se ocjeni neprimjerenosti smjenskog rada a ostalim aktualiziranim problemima izlaz je funkcionalna integracija bolnica i sveučilišta na čijem se uvođenju radi u sva četiri hrvatska sveučilišna centra. Na pitanja nekih novinara zašto će se u sljedećoj fazi graditi prvo ginekologija i pedijatrija, tko je kriv za stanje i slična, polovično su odgovorena. Premda je struka svjesna vlastite odgovornosti, većina se složila kako je država kao vlasnik u slučaju Rijeke sa svim vladama dosad potpuno podbacila i zanemarila ustanovu. Ministar Jovanovića u svom pismu Stručnom vijeću izrijekom odgovornost pripisuje vodstvu i sanacijskom upravitelju koji je niz godina na čelu ustanove.
ološki aparati, endoskopski stup, novi operacijski stolovi, itd. Premda se slaže sa apelom struke Vojko Obersnel zamjera njenim pripadnicima što nisu te vapaje uputili 4, 6 ili 10 godina ranije, dok Župan Zlatko Komadina smatra kako je sve jasno: tamo gdje je vlasnik Županija cvatu ruže, a tamo gdje je vlasnik država stvari su devastirane i propadaju. Da bi to dokazao Komadina je prethodno pozvao dr. Đuliju Malatestinić koja je održala cijelu prezentaciju sa slajdovima o zdravstvu županije, ustanovama, zaposlenicima, njihovom obimu, o privatnome zdravstvu, razvojnim planovima itd. što je naišlo na negodovanje Stručnog vijeća. No, Komadina je pozvao članove Stručnog vijeća da s ravnateljem usuglase i pošalju popis prioriteta o tome gdje bi, isključivo u bolesnički standard najlošijih prostornih dijelova bolnice, Županija mogla pomoći. Svi su suglasni oko toga da se jedva može vjerovati u kakvim se uvjetima bolesnici riječkog KBC-a danas liječe. No, suglasnost treba postići i tako da se brzo oformi poseban tim stručnjaka koji će tjedno izvještavati, pozivati, ako treba ponaosob prozivati tko zakazuje i gdje u nastojanju da se KBC konsolidira, rekao je prof. dr. Stipan Jonjić savjetnik rektora Sveučilišta u Rijeci, Pere Lučina u čije je ime i pozdravio skup.
   
Sudbina Sveučilišta

– Za ovaj je kraj i njegov razvoj Sveučilište i njegova sudbina ključno pitanje, tvrdi Jonjić a najteže posljedice zanemarivanja biti će kadrovske, one po sudbinu bolesnika, ali su one i gospodarske. Kao struka predali smo se u borbi za novu bolnicu, ali tek nam se može dogoditi jedan ozbiljan gubitak. Moraju se hitno nuditi novi projekti, razvojni, znanstveni, i ostali. Bude li se išlo na harmonizaciju unutar EU može se dogoditi da KBC Rijeka izgubi status, da se ukine Medicinski fakultet jer mu je on glavna nastavna baza, a to nadam se nitko ne želi, upozorio je Jonjić apelirajući da se hitno ide ka stvaranju Sveučilišne bolnice jer će za 7 godina biti kasno.
    Nikad nije kasno da se snage udruže smatra čelni čovjek Stručnog vijeća Miletić koji je gorko konstatirao kako bi »da se mjere sva obećanja vlasti prema njoj Rijeka dosad bila najbogatiji grad u zemlji.«

 


 
''Grupi prof. dr. Jonjića pola milijuna eura'', Novi list, 26. 2. 2014.

POTICANJE INOVACIJA MEDICINSKI FAKULTET S PARTNERIMA U EUROPSKOM PROJEKTU


Grupi prof. dr. Jonjića pola milijuna eura


 
U partnerstvu s institucijama iz zemalja Jadranske regije sudjelovat će u strateškom projektu poticanja inovacija, što će omogućiti zapošljavanje čak osam stručnjaka iz područja ekonomije i biomedicine, ali i proizvesti brojne dugoročne koristi za gospodarstvo

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Bojan Polić,  Stipan Jonjić i   Tomislav Rukavina   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U skladu s novim ciljevima Europske unije i programom Obzor 2020, koji potiče gospodarski razvoj Europe kroz istraživanje i inovacije, grupa prof. dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u partnerstvu sa sedam institucija iz zemalja Jadranske regije te uz podršku Ministarstva poduzetništva i obrta, sudjeluje u strateškom projektu razvoja međunarodne platforme za poticanje inovacija kroz suradnju znanosti i industrije. Riječ je o projektu »Platform for trans-Academic Cooperation in Innovation – PACINNO« koji se financira sredstvima programa IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007-2013 u iznosu od 528 tisuća eura za hrvatskog partnera tijekom 29 mjeseci. Osim što omogućuje zapošljavanje čak osam stručnjaka iz područja ekonomije i biomedicine na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prema najavama prof.dr. Jonjića projekt će proizvesti brojne dugoročne koristi za regiju.
   
Veza s gospodarstvom

Primjerice, pronalaženjem investitora za uspješne projekte iz Hrvatske direktno će se pridonijeti rastu gospodarskih aktivnosti temeljenih na znanju, a ciljevi projekta u skladu su s nastojanjima Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta za ostvarivanje veće razine translacije znanja u poslovni sektor.
    Naime, projekt će povezati znanstvene institucije, nositelje inovacijskih politika, te poslovne subjekte iz visokotehnoloških i tradicionalnih industrija, kako bi se ostvarila suradnja na transferu znanja i tehnologija, uzimajući u obzir stvarne potrebe poduzeća u oslabljenim ekonomijama zemalja Jadranske regije. Svrha je projekta razvitak zajedničke platforme za rast i širenje inovacija zemalja Jadranske regije, a koordinator je Sveučilište u Trstu, uz usku suradnju slovenskog partnera COBIK – Centra za izvrsnost u biosenzorima, instrumentaciji i procesnoj kontroli te šest sveučilišta i znanstvenih instituta iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Srbije i Hrvatske.
   
Tri faze

Ciljevi projekta PACINNO ostvarivat će se u tri područja djelovanja: istraživanje najboljih praksi, edukacija ljudskih potencijala i transfer znanja u području inovacija. Prvi dio uključuje opsežno istraživanje inovativnih poduzeća i inovacijskih politika na području Jadranske regije, čiji rezultat će biti prikaz i prijenos najboljih praksi među partnerima. Druga faza projekta je provođenje MBA programa edukacije za znanstvenike u organizaciji slovenskog partnera, kako bi se potaknuo razvoj njihovih poduzetničkih ambicija i vještina, a treća faza odnosi se na praktične aktivnosti transfera znanja: provedbu pilot-projekta osnivanja start-up poduzeća baziranih na novim znanstvenim i tehnološkim otkrićima, uspostavu i jačanje ureda za transfer tehnologije te organiziranje investicijskih konferencija.
 

 


 
 
''EU ulaže u istraživanje i razvoj'', Novi list, 25. 2. 2014.
 
OBZOR 2020 INFO DAN O PROGRAMIMA JAČANJA EUROPSKE KONKURENTNOSTI


EU ulaže u istraživanje i razvoj

 
 
 
Ciljevi programa su ekonomski rast i nova radna mjesta   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Info dan o europskom programu Obzor 2020 održan je u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, u organizaciji sveučilišnog Centra za EU projekte, u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU. Obzor 2020 financijski je instrument Europske unije za provedbu »Unije inovacija«, jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020., kojom se namjerava osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu, putem ulaganja u istraživanje i razvoj. Sve u svrhu ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Za ove je ciljeve u sedmogodišnjem razdoblju osiguran proračun od gotovo 80 milijardi eura. Program potiče uključivanje inovativnih malih i srednjih poduzeća, za čije je sudjelovanje u 2014. i 2015. godini predviđeno 500 milijuna eura.
    – Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama, objasnila je Katarina Vukušić.
    Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: »Izvrsnoj znanosti«, »Industrijskom vodstvu« i »Društvenim izazovima«. (A. P.)

 


 
''RIJEČANI trebaju odlučivati o sudbini Rijeke'', Novi list, 22. 2. 2014.

Pero Lučin REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI O BUDUĆNOSTI ZDRAVSTVA I NAČINIMA IZLASKA IZ DUBOKE KRIZE


RIJEČANI trebaju odlučivati o sudbini Rijeke


 
Niti jedan ministar zdravlja nije baš previše napravio za KBC Rijeka i mogu svi tvrditi što god hoće, ali rezultati se vide. Moja je poruka svim Riječanima: staviti glave na kup, i razvojnu politiku Rijeke treba voditi u Rijeci, a onda otići u Zagreb i boriti se

Nađa BERBIĆ, snimio Silvano JEŽINA
 
altSudbina riječkog bolničkog zdravstva ili njegova perspektiva, trenutno teku kao dva rukavca iste bujice, izrečene javno: o stanju opreme i prostora ispod dopustivih civilizacijskih a ne samo medicinskih standarda. I o pokušajima da se kontrola nad sustavom stekne mjerama koje su ga zapravo dodatno i vidno poljuljale.
    Kako je KBC Rijeka druga po veličini bolnica te razine u Hrvatskoj, i nastavna baza Medicinskog fakulteta, potres seže sve do Sveučilišta. Kuda sve to vodi, pitaju se zabrinuti protagonisti i promatrači zbivanja? Tko će smoći sposobnosti i volje stvoriti iskorak ravno u budućnost u krizi u kojoj je nestašica novca izlika za sve?
    – O svemu se tome puno može naučiti baš na primjeru našeg Sveučilišta, jer je temeljna stvar imati autonomnu instituciju te autonomno i odgovorno odlučivati, kaže rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Lučin. Naravno da okruženje u kojem živimo stvara ograničenja, ali samo autonomija nudi poziciju ravnopravnog pregovarača, onoga koji razvija ideje i traži saveznike. Za razliku od Sveučilišta, KBC Rijeka takvu autonomiju nikad nije imao. Pratimo li samo razvoj ideje o Sveučilišnoj bolnici i Sveučilišta proteklih petnaestak godina vidjeti ćemo pomake koje je Sveučilište napravilo. Oni su vidljivi svakom građaninu, ali i što je jako bitno, na međunarodnim listama na kojima se nalazi Sveučilište. Jasno, to su projekti koji dugo traju, odvijaju se u fazama, ali o njima treba imati prilično jasnu i detaljnu sliku. Naravno da intenzivan razvoj tehnologija taj smjer mijenja, ali ne zaustavlja. Za svo to vrijeme KBC Rijeka, iako je dio Sveučilišta, nije išao naprijed nego unazad.
    Zašto?
    – Zbog struktura upravljanja. KBC-om upravlja Ministarstvo zdravlja, neka zdravstvena politika kao dio politike koja odlučuje o investiranju i razvoju a onda i ljudi koji budu postavljeni za rukovodstvo KBC-a. Ministarstvo zdravlja je u suštini odgovorno za osiguravanje standarda svim građanima u Hrvatskoj, a KBC je državna ustanova. A odgovorno je i za razvojne strategije. Drugim riječima, premalo se učinilo.
    Kako to da su svi ministri zdravlja, ili većina, išli u istom smjeru a bolnica je propadala?
    – Mislim da niti jedan ministar zdravlja nije baš previše napravio za KBC Rijeka i mogu svi tvrditi što god hoće, ali rezultati se vide. Stanje je loše. Pa i ovi javni razgovori proteklih dana samo potvrđuju taj rezultat. Ustvari, napravili su suprotan efekt, a je li to smišljeno ili nije, meni izgleda kao rezultat nekih nesretnih konstelacija.
    Moja je poruka svim Riječanima: Svi staviti glave na kup, i razvojnu politiku Rijeke treba voditi u Rijeci, a onda otići u Zagreb i boriti se. Naravno da u Zagreb svi dolaze boriti se jer je to veliki centar, ali nema drugog načina. Pored toga, sad se moramo boriti i u Bruxellesu.
   
Poražene politike

Je li propušteno 10 godina?
    – Izgubili smo korak, ali 'kasno' ne postoji ! Tih 10, 15 godina treba gledati samo kako bi se priznale i otklonile slabosti i pogledati sada 10 godina unaprijed. Razgovarati o Sveučilišnoj bolnici a ne pogledati nazad i naprijed, nema nikakvog smisla. Kukanje mi nije prihvatljivo. Gdje želimo ići, u kojem se smjeru razvijati sljedećih 10 godina i kako ćemo to postići, to je trenutno najvažniji posao. Boriti se naravno, znanjem i kvalitetom a ne političkim komplotima.
    Nisu li sve politike na terenu riječke bolnice već doživjele poraz? Ili smo zapravo poraženi mi?
    – Sve su poražene i uvijek će biti jer su tako postavljene, kao politika središnje državne administracije koja pokušava upravljati jednim dijelom svijeta koji ne vidi i ne poznaje. Ne mogu se slati ljudi drugorazrednih i trećerazrednih kvalifikacija i razumijevanja koji održavaju postojeće stanje ili ga smanjuju. Takav je odnos i dalje neprihvatljiv.
    Na koju točno politiku sad mislite?
    – Prvenstveno Ministarstva zdravlja, a onda je sustav tako postavljen da je bilo koji ravnatelj KBC-a uvijek u kliještima i može biti smijenjen za 5 minuta. Trebamo imati autonomiju i u skladu s njom postupati krajnje odgovorno.
    Dosta je onih koji upiru pogled ka gradonačelniku, županu, koliko je to opravdano?
    – Oni se trebaju boriti u političkoj areni za sustav zdravstva, ali njihova pozicija nije ključna. Ključna je autonomna i odgovorna institucija. U našim okolnostima, u kontekstu državne kase to više nije moguće, nego šanse treba tražiti kroz partnerstva i pametnu sp
NEMA REFORMI BEZ INVESTICIJA
   
    Svi medicinski fakulteti bili su poljuljani uvođenjem rada u smjenama, nastavni rad je ugrožen, a i dosta se kumulativni radni odnos jako različito plaćao u Hrvatskoj.
    – Prije svega, nije dobro promišljati da liječnici rade sveučilišnu nastavu u slobodno vrijeme. Smjenski rad ne smije ugroziti edukaciju, pa zar ne vidimo, liječnika nema dovoljno.Takav način podrazumijeva malo opsežniju reformu rada u bolnicama, u što treba promišljeno investirati – bez čega niti jedna promjena ne ide. Znam da je Vladi teško, ali reforme bez investicija, prije svega u ljude, neće ići. Pored toga, ne može nastavnik, student, bolesnik ili liječenje u Rijeci koštati ni manje ni više nego u Splitu ili Zagrebu. Mora se definirati standard jednak za svih. 
   
BEZ SVEUČILIŠTA NEMA PAMETNE SPECIJALIZACIJE
   
    Koliko je novca u EU fondovima za pametne specijalizacije?
    – Čak 350 milijardi eura. Strategiju pametne specijalizacije trebaju izrađivati župani, a ne ministarstva, ako želimo da uspije. U izradi i provedbi trebaju sudjelovati poduzetnici, javni sektor i centri znanja. U konkretnom slučaju zdravstvene industrije to znači ravnatelji bolnica i drugih ustanova (npr. iz kulture) poduzetnici npr. iz zdravstvenog, turističkog, prometnog ili informatičkog sektora, mediji, industrija zabave itd. I naravno Sveučilište, jer bez sveučilišta nema pametne specijalizacije. Ne znam zašto ljudi iz ministarstava koji slušaju o tome u Bruxellesu nisu informacije prenijeli na teren.
ecijalizaciju, što je ključni koncept u europskim bolnicama i sveučilištima. Tu je njihova uloga da potiču i razvijaju partnerstva na tim pitanjima, a ne da vode i politiku i zdravstvo i KBC jer tu nadležnost nisu ni dobili. Kod nadležnosti mislim na upravljanje novcima i resursima. Dakle oni trebaju osigurati okruženje da bi projekt Sveučilišne bolnice svi građani mogli razumjeti, da bi se poduzetnici mogli uključiti i da realizacija projekta ima središnju ulogu. A suvisla politika što se tiče razvoja zdravstva i uopće razvoja hrvatskoga zdravstva dosad još uopće nije napravljena ni od jednog ministra zdravstva, pa u tom kontekstu ni politika razvoja zdravstva Rijeke ne postoji.
   
Sitaucija se zaoštrava

Ne razumiju svi niti koncept Sveučilišne bolnice niti pametne specijalizacije. Ljudi misle da je to pitanje nove zgrade a ne nova vrsta odnosa bolnice i Sveučilišta.
    – To je prije svega pitanje organizacije, ljudi, i izbora u čemu će se bolnica u smislu izvrsnosti posebno specijalizirati na području pružanja zdravstvenih usluga. Ne samo za građane kojima sada služi nego i za puno šire okruženje kao osnova zdravstvene industrije, privredne aktivnosti, te kao izvrsnost koja se odvija kroz istraživanja što je osnovna funkcija Sveučilišta. Dakle, kao organizacija Sveučilišna je bolnica tijesno vezana za Sveučilište, i njeguje principe na kojima se temelji njegov razvoj, probir i poticanje izvrsnih i uključivanje istraživanja znatno brže u razvoj bolnice. No, standard koji bi trebalo jamčiti svim bolnicama u Hrvatskoj trebao bi biti jednak, a razvojni segment treba sadržavati pametnu specijalizaciju, te uključivati Sveučilište i poduzetnike. To znači da uz temeljnu razinu standarda koji treba osigurati, ne možemo biti izvrsni u svemu i europskom okruženju nuditi sve servise, ali možemo se odlučiti za nekoliko stvari. Mnogi europski centri tragaju upravo za time što će ponuditi da bi bili konkurentni u širem okruženju. U specijalizaciju treba uložiti, dovesti ili odgojiti stručnjake, razviti nove lijekove, nove zdravstvene tehnologije i servise, tražiti privatne partnere. Ako se to ne pokrene kao jedna solidna privredna aktivnost i preko tržišta neće uspjeti.
    Nemamo ni elementarni standard, kako to riješiti?
    – Situacija se zaoštrava. Pokažete li slike tih bolničkih zgrada danas, nitko ovdje neće doći u posjet a kamo li ulagati. Konačno, pa stanje je energetski neučinkovito i neodrživo, uskoro će ogroman novac odlaziti u rasipanje energije. Treba hitno pokrenuti projekt izgradnje i možda je javno privatno partnerstvo dobro za jedan segment izgradnje, ali cjelokupni projekt treba odmah segmentirati i tražiti ozbiljne partnere za druge faze. To mora biti vrlo sofisticirana menadžerska aktivnost koja bojim se jednim javno privatnim partnerstvom naprosto neće moći biti ostvarena.
   
Zdravstveni turizam

A u čemu vidite naše pametne specijalizacije?
    – Pa jednu je razvijala još Austrougarska to vam je područje zdravstvenog turizma vrlo prepoznatljivo. Potom, ako ne ponudite perspektivu dobrim liječnicima, izgubit ćete upravo one ljude koji vam najviše trebaju. Ljudi su ti koji donose razvoj, nose projekte, nema politike koja može donijeti napredak bez kvalitetnih stručnjaka. Uzmite, na primjer, kardiokirurgiju, ili područje cijeljenja rana. Na oboje se u razvijenim zemljama troši jako puno novca, a u oboje se može postati visoko specijalizirani centar. To u čemu će ponuditi ono što rade bolje od drugih ovaj čas traže u Ljubljani, Trstu, Londonu. To je politika EU, za to su odvojeni novci, i to je projekt razvoja europskih regija koji su Europljani dugo osmišljavali. Sami izabiremo gdje smo jaki, gdje su naši potencijali, i odabiremo hoćemo li je kupiti ili razvijati. Za bilo koji zdravstveni servis koji Europi ponudite kvalitetno a jeftinije od ostalih, možetedobiti značajna sredstva. Kardiokirurgiju izdvajam upravo zato jer je Rijeka tu izvrsna, ali malobrojna. No da se potrudimo oko toga izvrsni rezultati koje već imamo, bili bi jako primamljivi za mnoge građane EU. Uz dobru rehabilitaciju, turističke i ostale sadržaje, onda se dio kapaciteta medicinski visoko razvija da zadovolji i potrebe onih koji plaćaju za to. Nije jednostavno, jer svi to pokušavaju.
    Alternativa je utopiti se u medicinskoj provincijalnosti?
    – Upravo to, alternative nema. Jedna od jako dobrih pametnih specijalizacija je što su naši ljudi godinama izvrsno razvili, dentalna medicina. Ona oko sebe organizira i unaprjeđuje mnoge druge djelatnosti.
    Pa neki takvi prepoznatljivi zdravstveni brendovi kod nas su razvijeni u privatnome zdravstvu?
    – Da, ali evo vam područje medicine starenja, dijabetesa, cijeljenja rana. Cijeljenje rana je i pitanje istraživanja. To si ne mogu svi tako lako priuštiti jer su tehnologije jako skupe, a mi tu opremu dobivamo od EU upravo za pametnu specijalizaciju. Postoji potreba za razvojem lijekova, za proizvodnjom vakcina i mnogo čega drugog. Želite li da vam ljudi dođu i kao turisti moraju imati sigurnost da će biti zbrinuti na kvalitetan način kakav se danas u medicini očekuje.
   
Problem starenja

Gdje nam je u susjedstvu dobar primjer za to?
    – Meni je jako dojmljiv primjer Maribora gdje se cijela regija i Sveučilište okreću zdravom starenju. Problem starenja jedan je od strateških problema a to odmah znači i strateških razvojnih pravaca u Europi u koje će se ulagati. Milijuni njenih građana trebati će servise koji podržavaju zdravo starenje i probleme starenja. A mi već imamo izvrsne potencijale, dobru klimu, kapacitete, izvrsne doktore i treba im dati priliku da rade na način koji cijeni rad i rezultat.
    Za nekoliko mjeseci neće možda biti novca niti za minimalan zdravstveni standard, manji nego danas, kako to preživjeti?
    – O tome moraju svi razmišljati jer se to neće dogoditi samo zdravstvu. Razmišljati kako koristiti javne resurse da se poveća zapošljavanje nuđenjem proizvoda, usluga i servisa. Javno zdravstvene ustanove više neće moći samo koristiti javne novce, morat će ih i stvarati ili novca zbilja neće uopće biti.
    Kako idu operativni koraci ka integraciji KBC-a i Sveučilišta?
    – Nemam jasan odgovor od ravnatelja KBC-a Rijeka, kolege i prof. dr. Hermana Hallera kojemu sam uputio poziv na početni korak.

 


 
''Studij nutricionizma kreće za godinu dana'', Novi list, 20. 2. 2014.

SURADNJA ČETIRI OBRAZOVNE USTANOVE


Studij nutricionizma kreće za godinu dana


 
Dvogodišnji diplomski sveučilišni studij rezultat je suradnje Medincinskog, Fakulteta zdravstvenih studija, FMTU-a i Veleučilišta u Rijeci
 
 
Dogovor za studij – Jože Perić, Alan Šustić i Dušan Rudić  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Veleučilište u Rijeci jučer su potpisali sporazum o suradnji, a jedan od prvih rezultata sporazuma bit će pokretanje zajedničkog studijskog programa iz područja nutricije. Bit će to, prema najavama dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, prvi takav diplomski sveučilišni studij, ne samo u Hrvatskoj, već i šire, a prva generacija studenata upisat će se za godinu dana.
    – Riječ je o dvogodišnjem diplomskom programu nakon kojeg polaznici stječu 120 ECTS bodova i zvanje klinički nutricionist. Trenutno takav program ne postoji. Imamo samo nutricionistički program koji se nadovezuje na program prehrambene tehnologije. Ovo će pak biti interdiscipliniran program koji će u postupak akreditacije krenuti naredne godine, istaknuo je prof. dr. Šustić.
    Iako će se temeljni dio programa izvoditi na Fakultetu zdravstvenih studija, čiji je administrativni postupak osnivanja okončan i s novom akademskog godinom Fakultet će početi s radom, dio programa održavat će se i na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, kao i na Veleučilištu koje se u program, prema riječima prof. dr. Dušana Rudića, uključuje sa svojim Poljoprivrednim odjelom.
    – Provodimo stručni studij mediteranske poljoprivrede i vinarstva, a u proceduri je i specijalistički diplomski studij maslinarstva te imamo u pripremi i studij pčelarstva, a s potpisanim sporazumumom stvorit će se uvjeti podizanja kvalitete znanstvenih i stručnih studija, kao i uvjeti povezivanja s gospodarstvom, kazao je prof. dr. Rudić.
    Jučer potpisan sporazum prvi je konkretan i operativan ugovor između Veleučilišta i sveučilišnih sastavnica, a nutricionistički program tek je prvi u nizu programa koji će prema najavama prof. dr. Šustića nastati kao rezultat sporazuma. Prema mišljenju dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo prof. dr. Jože Perića, potpisani sporazum predstavlja optimalan proces vertiklanog povezivanja Sveučilišta i Veleučilišta na području pametne specijalizacije što će u budućnosti dati rezultate u podizanju razine kompetencija ne samo studenata, već i nastavnog osoblja, a sve na dobrobit gospodarstva i društva u cjelini.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Sredimo Palach zajedno'', Novi list, 20. 2. 2014.

JAVNI POZIV ZA UREĐENJE NOVI STANARI TRAŽE NOVI IZGLED KULTNOG KLUBA


Sredimo Palach zajedno


 
Prednost imaju prijedlozi koji se vode filozofijom recikliranja i prenamjenom drvne građe i namještaja te rješenja koja dopuštaju daljnje upotpunjavanje i nadograđivanje
 
 
Treba uzeti u obzir program koji je planiran u prostorima kluba PalachRIJEKA » Savez udruga Molekula i Studentski kulturni centar Rijeka jučer su objavili javni poziv za uređenje kluba Palach u Rijeci.
    – Dugogodišnju tradiciju kluba Palach konačno smo spremni obilježiti novim početkom. Više desetljeća stvarana priča o kultnom prostoru dobiva svoj epilog krajem 2013. godine kada se u njegovu programsku shemu polako uvlače »novi« stanari spremni Rijeci ponuditi sasvim novi oblik programa, ali i sasvim novi izgled kluba, poručili su iz Molekule i SKC-a dodajući kako je cilj javnog poziva aktivno uključivanje javnosti, prvenstveno samih korisnika i korisnica prostora u zajedničko stvaranje i realizaciju koncepta vizualnog uređenja prostora Palacha.
   

Vizija kluba

Prema riječima predsjednika Saveza Damira Batarela, prednost će imati prijedlozi koji se u opremanju prostora vode filozofijom recikliranja i prenamjenom drvne građe i namještaja te rješenja čiji konačni vizualni ishod dopušta daljnje upotpunjavanje i nadograđivanje u narednim godinama rada kluba. Konačna je zamisao okupiti određen broj kvalitetnih i kreativnih ljudi koji su spremni svoje zamisli pretočiti u jedinstvenu cjelinu u duhu timskog rada te aktivno sudjelovati u samoj izvedbi. Osim toga, treba uzeti u obzir program koji je planiran u prostorima kluba Palach, a koji će obuhvaćati koncerte na dvije pozornice (mala i velika), slušaonice, predavanja, tribine, radionice, kazališne izvedbe i srodna događanja.
    Svi oni koji bi svojim idejama željeli sudjelovati u kreiranju novog izgleda kluba Palach unutar sadašnjih dotrajalih zidova, dužni su poslati vlastitu viziju kluba u Kružnoj prema zadanoj kvadraturi i fotografskom zapisu koje je moguće pronaći na web-stranici Studentskog kulturnog centra.
   
I kolektivi, i pojedinci

Molekula i SKC traže prijedloge, sugestije i koncepte za uređenje dnevnog prostora Palacha koji uključuju idejna rješenja cjelokupnog prostora ili pojedinačnih prostorija što obuhvaća zidove, namještaj, prijedlog rasvjete. 
    Radove mogu prijavljivati kolektivi i pojedinci, a uz prijedloge je potrebno priložiti: kratku biografiju (ime, prezime, datum rođenja, naziv grada, kontakt), skicu ili nacrt rada te koncept razrađen u tekstualnom obliku (1 kartica teksta), foto ili videodokumentaciju (ako postoji), podatak o razdoblju potrebnom za izvedbu te okvirnim troškovima materijala. Adresa na koju se šalju prijedlozi je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .
    Rezultati javnog poziva zaprimat će se zaključno sa 7. ožujkom. Odluku o tome koje će rješenje biti odabrano zajednički će donijeti članovi i članice Saveza udruga Molekula i Studentskog kulturnog centra, a idejno će rješenje biti predstavljeno 10. ožujka na zajedničkom radnom sastanku Saveza i suradnika čiji su radovi izabrani.

Ivana KOCIJAN

  
 
 
''Senat osniva Centar za elektroničko nakladništvo'', Novi list, 19. 2. 2014.

SVEUČILIŠTE PODRŠKA IZDAVANJU e-KNJIGA

Senat osniva Centar za elektroničko nakladništvo
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o osnivanju Centra za elektroničko nakladništvo čime će se riješiti cjelokupni sustav metodologije izrade sveučilišnih udžbenika i izdanja. Prema pojašnjenju rektora prof. dr. Pere Lučina, Centar će biti logistička podrška za izdavanje e-knjiga, a trenutno se radi i na vizualnom identitetu sveučilišnih izdanja.
    – Krajnji je cilj projekt zaokružiti sveučilišnom nakladom, bilo da sami tiskamo knjige ili da tražimo partnera. Iz toga smo razloga pokrenuli i interdisciplinarni doktorski studij Izdavaštvo i mediji, a u planu je i osnivanje e-knjižnice. Ideja je da udžbenici budu interaktivni te da u sve većem broju budu dostupni u e-izdanju, istaknuo je rektor. (I. Š. K.)

 


 
''Tjedan psihologije za nepsihologe'', Novi list, 18. 2. 2014.


JEDINSTVENA MANIFESTACIJA
U HKD-u SINOĆ OTVORENA TREĆA »RIJEKA PSIHOLOGIJE«


Tjedan psihologije za nepsihologe


 
Održat će se 60 aktivnosti na 36 lokacija u gradu, poput predavanja, radionica, debata, znanstvenih kafića i tribina u sklopu kojih će 50-ak psihologa prikazati mogućnosti psihologije da doprinese kvaliteti života pojedinca i zajednice
 
 
Sa sinoćnjeg otvorenja u HKD-u na Sušaku * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U HKD-u na Sušaku sinoć je svečano treću godinu za redom otvorena manifestacija Rijeka psihologije koja se, s ciljem popularizacije psihologije i promicanja njenog značaja u društvu, do 23. veljače održava u okviru 7. tjedna psihologije u Hrvatskoj. Otvarajući manifestaciju, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je i ovogodišnji program izuzetno zanimljiv te pokazuje koliko je psihologija utkana u sve pore života, dok je predsjednica Organizacijskog odbora Ines Jakovčić istaknula kako je Rijeka psihologije u protekle dvije godine dobila nekoliko nagrada struke, a ono što je razlikuje od Tjedna psihologije, pojačano je medijsko praćenje te humanitarna akcija čija će se sredstva ove godine namijeniti Dječjem vrtiću Rijeka. Prema ocjeni pročelnika Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta prof. dr. Zorana Sušnja, riječ je o jedinstvenoj manifestaciji po organiziranosti i broju uključenih sudionika, koja je prvenstveno namijenjena nepsiholozima i različitim skupinama građana.
    Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar sinoćnje je otvorenje manifestacije iskoristio za upozorenje na silno potrebnu znanstvenu opremu što nedostaje Odsjeku psihologije, kao i na nužno ulaganje u mlade znanstvenike kojima treba omogućiti vertikalno napredovanje, dok je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin, čestitajući Odsjeku na uvedenom doktorskom studiju, istaknuo kako je došlo vrijeme za korak dalje i osnutak doktorske škole.
    Do kraja tjedna Rijeka psihologije obuhvatit će 60 različitih aktivnosti koje će se održati na 36 lokacija u Rijeci, a radi se o predavanjima, radionicama, danima otvorenih vrata, debatama, znanstvenim kafićima i tribinama u sklopu kojih će pedesetak psihologa prikazati mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice. Ovogodišnja novost uključivanje je Gradske knjižnice Rijeka koja će promovirati poznate naslove iz psihologije, a sve se aktivnosti provode na volonterskoj bazi te uz pedesetak psihologa u realizaciji manifestacije sudjeluje i 40 studenata volontera.
    Cjelokupan program za građane je besplatan, a svakodnevno će se prikupljati sredstva za opremu za djecu s motoričkim oštećenjima prodajom promotivnih materijala koje se može kupiti na Korzu ispred Hrvatske pošte od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. U humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom na žiro račun 2360000-1101536455 s pozivom na broj 70505505759-06, uz svrhu uplate »humanitarna akcija«.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 

 
''Luka Dobrović završio specijalistički studij'', Novi list, 17. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Luka Dobrović završio specijalistički studij

 
 
 
RIJEKA » Obranom završnog rada »Uloga marketinga u razvoju sportskog turizma u Primorsko-goranskoj županiji« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski specijalistički studij završio je Luka Dobrović. Mentor pri izradi rada bio je prof. dr. Marcel Meler, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Ivan Frančišković te prof. dr. Bruno Grbac. (I. Š. K.)


 
''Fizika bez granica'', 15. 2. 2014.

ŠKOLA FIZIKE
PRIJAVE JOŠ DO SUTRA

Fizika bez granica

 
 
 
RIJEKA » »Fizika bez granica« naziv je treće Riječke škole fizike koja će se 16. i 17. travnja održati u sveučilišnom kampusu, a prijave za dvodnevnu manifestaciju traju do 16. veljače. Organizitor Škole fizike je Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a Škola obuhvaća radionice i predavanja te razgledavanje laboratorija i izložbe. Namijenjena je srednjoškolcima sa zanimanjem za prirodne znanosti i nastavnicima kao stručni skup za usavršavanje. Škola će srednjoškolcima i nastavnicima pružiti bogat program s predavanjima i radionicama iz svijeta fizike, a prvi put će uz riječke fizičare dio predavanja održati i gosti s drugih institucija, poznati fizičari prof. dr. Ivica Puljak i prof. dr. Dejan Vinković. Kroz prigodno predavanje i izložbu sudionici će se uvjeriti da fizika može biti i humoristična, a sudionici će imati priliku razgledati i upoznati laboratorije Odjela, posjetiti izložbu, sudjelovati u virtualnoj šetnji kroz Centar za medicinsku fiziku, razgovarati sa znanstvenicima te posjetiti Astronomski centar Rijeka. (I. Š. K.)



 
 
''Idući tjedan ispunjen psihološkim temama'', Novi list, 15. 2. 2014.

RIJEKA PSIHOLOGIJE
  TRADICIONALNA MANIFESTACIJA


Idući tjedan ispunjen psihološkim temama


 
Predavanjima, radionicama, debatama i tribinama pedesetak psihologa prikazat će mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice
 
 
Rijeka psihologije počinje u ponedjeljak, u 18 sati, u HKD-u na Sušaku  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U okviru 7. Tjedna psihologije u Hrvatskoj od 17. do 23 veljače treću će se godinu zaredom provesti manifestacija Rijeka psihologije koja će obuhvatiti 60 različitih aktivnosti koje će se održati na 36 lokacija u Rijeci – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Zoran Sušanj. Brojnim aktivnostima, kao što su predavanja, radionice, dani otvorenih vrata, debate, znanstveni kafići i tribine pedesetak psihologa prikazat će mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice.
    Manifestaciju organiziraju Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra u Rijeci, Udruga studenata psihologije »Psirius«, Grad Rijeka i Ri-psi alumni klub, a najavljujući kako će se svečano otvorenje održati u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku, nakon čega će uslijediti predavanje dr. Dražena Domijana, prof. dr. Sušanj je kao novost ovogodišnje manifestacije istaknuo uključivanje Gradske knjižnice Rijeka koja će promovirati poznate naslove iz psihologije.
    – Sve se aktivnosti provode na volonterskoj bazi i uz pedesetak psihologa u realizaciji manifestacije sudjeluje i 40 studenata volontera. Cilj je
Humani karakter
   
    Rijeka psihologije ima i humanitarni karakter, jer u sklopu ovogodišnje akcije prikupljat će se sredstva za Dječji vrtić Rijeka, za nabavu specijalizirane opreme za djecu s motoričkim oštećenjima. Sredstva će se prikupljati prodajom promotivnih materijala, ručno izrađenih bedževa sa zanimljivostima iz psihologije, antisress loptica, ekoloških torbi i šalica s logom Rijeke. Promotivni materijali moći će se kupiti svakog dana tijekom trajanja manifestacije na štandu na Korzu ispred Hrvatske pošte od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. U humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom na žiro račun 2360000-1101536455 s pozivom na broj 70505505759-06, uz svrhu uplate »humanitarna akcija«.
projekta popularizacija psihologije i promicanje njenog značaja u društvu kroz organizaciju raznih aktivnosti. U sklopu programa održat će se i treća konferencija Psihologija za gospodarstvenike. Sve aktivnosti su besplatne i namijenjene su svim građanima, kazao je pročelnik.
    Program uključuje širok raspon tema i područja psihologije, kao što su psihologija rada i organizacijska psihologija, klinička psihologija, zdravstvena, razvojna psihologija, osjeti i percepcija, kognitivna, socijalna, edukacijska i eksperimetalna psihologija. Posjetitelji će moći poslušati predavanja o sreći, motivaciji, strahu i tjeskobi, snovima, provođenju kvalitetnog vremena s djecom ili pak psihologiji i psihopatologiji u Ratovima zvijezda, te sudjelovati u radu neke od brojnih radionica, na kojima će moći naučiti kako reći »ne« i zauzeti se za sebe ili pak pronaći odgovor na pitanje zašto imamo problema s                                                                                  onima koje volimo.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 



 
 
''Petra Herceg završila specijalistički studij'', Novi list, 14. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Herceg završila specijalistički studij
 
 
RIJEKA » Obranom završnog rada »Primjena internog marketinga u hotelijerstvu« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski specijalistički studij završila je Petra Herceg. Mentor pri izradi rada bio je prof. dr. Marcel Meler, a povjerenstvo za izradu rada činili su i prof. dr. Bruno Grbac te prof. dr. Ivan Frančišković. (I. Š. K.)

 



 
''Promocija magistara sanitarnog inženjerstva'', Novi list, 12. 2. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Promocija magistara sanitarnog inženjerstva

 
 
* Foto: S. JEŽINARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara sanitarnog inženjerstva, a čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju prodekanica prof. dr. Čedomila Milin istaknula je da se radi o događaju koji je od životnog značenja i predstavlja krunu njihove postignute vrijednosti. 
    Svečanim činom promocije zvanje magistar sanitarnog inženjerstva jučer su stekli: Drago Vincek, Iva Potočnjak, Ivana Grabovac, Iva Kruljac, Matija Široka, Dražen Pavasović, Marta Išić, Majda Modrić, Marina Okun, Nikolina Tomić, Jasmina Šerifović, Barbara Turković, Marta Žic, Ivana Čendak, Bojana Gržinčić, Mia Potočnjak, Josip Škara i Marta Telebar. (I. Š. K.)
 

 


 
 
''Doktorirala Emina Babarović'', Novi list, 12. 2. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Emina Babarović

 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost izraženosti osteopontina i vaskularnog endotelnog čimbenika rasta s angiogenim parametrima i njihova prognostička vrijednost u monoklonalnoj gamapatiji neodređenog značenja i multiplom mijelomu« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Emina Babarović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Toni Valković, prof. dr. Damir Nemet, prof. dr. Ksenija Lučin i prof. dr. Nives Jonjić. (I. Š. K.)



 
''DRINKADRIA za bolju vodoopskrbu'', Novi list, 11. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET PARTNER U EUROPSKOM PROJEKTU »TEŠKOM« 6,6 MILIJUNA EURA

 
 
RIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je započeo prvi trodnevni sastanak partnera u strateškom projektu »Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region« (DRINKADRIA) koji se sufinancira sredstvima iz Europske unije kroz program IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013. Projekt je započeo u studenom prošle godine i trajat će 29 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 6,6 milijuna eura. Uz Hrvatsku, u projekt su uključene partnerske institucije iz zemalja Jadranske regije: Italije, Slovenije, BIH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Grčke, a cilj je razviti strategije i procedure za sigurnu prekograničnu vodoopskrbu, imajući istovremeno u vidu upravljanje vodnim resursima u prekograničnom kontekstu, uzimajući u obzir klimatske promjene i specifični socio-ekonomski kontekst regije. Vodeći partner u projektu je »Consulta d’Ambito per il Servizio Idrico Integrato Orientale Triestino – CATO« / »Area Council for Eastern Integrated Water Service« iz Trsta.
    Građevinski fakultet jedan je od projektnih partnera s područja Hrvatske i ujedno voditelj jednog radnog paketa, za što će mu se dodijeliti 159 tisuća eura. Iako je riječki fakultet uključen u sve dijelove projekta DRINKADRIA, poseban doprinos dat će u dijelu koji se odnosi na gospodarenje prekograničnim vodnim resursima i vodoopskrbnim sustavima u kontekstu klimatskih promjena, kao i analizama potrošnje i gubitaka vode.
    Implementacijom projekta DRINKADRIA očekuje se razvijanje regionalne platforme koja će povezati stručnjake u području vodoopskrbe s naglaskom na razvoj sigurnosti i stabilnosti vodoopskrbe. U sklopu projekta razvit će se interna mrežna stranica za razmjenu podataka projektnih partnera i javna mrežna stranica na kojoj će se objavljivati značajne informacije o projektu, rezultati aktivnosti i provoditi diseminacija tih informacija. Očekuje se da implementacija projekta DRINKADRIA doprinese poboljšanju kvalitete vodoopskrbe i života na području čitave regije. Krajnja ciljna skupina je stanovništvo zemalja u regiji obuhvaćenoj projektom, a koja će biti opskrbljena pitkom vodom sigurnijim sustavima vodoopskrbe. Popratni rezultati su informiranje javnosti o važnosti očuvanja pitke vode i vodnih resursa za sadašnje i buduće generacije te će se u projektu generirati niz popratnih materijala edukativnog karaktera poput brošura i letaka, a bit će organizirani i znanstveno-stručni skupovi i radionice za stručnjake i znanstvenike te prezentacije za širu javnost. (I. Š. K.)

 


 
 
''Mjesta za 3.478 brucoša'', Novi list, 11. 2. 2014.

SVEUČILIŠTE PLAN UPISA NA PREDDIPLOMSJE STUDIJE ZA NAREDNU AKADEMSKU GODINU


Mjesta za 3.478 brucoša


 
Riječ je o upisnoj kvoti na razini prošlogodišnje, prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a sa 475 mjesta slijedi Tehnički fakultet
 
 
Najveći broj upisnih mjesta za redovne studente  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na preddiplomske studije upisati 3.478 brucoša, a najveći broj upisnih mjesta, njih 2.512, bit će osigurano za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 820, a stranim studentima 146 mjesta. Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, a po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a s 475 upisnih mjesta slijedi ga Tehnički fakultet. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 456 mjesta, a odmah nakon njega i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji planira upisati 443 brucoša. Plan Medicinskog fakulteta upis je pak 403 studenata, a Ekonomskog 370, dok Pravni fakultet računa na 350 studenata.
    S daleko manjom upisnom kvotom raspolaže Građevinski fakultet koji će osigurati 145 upisnih mjesta, dok s 90 upisnih mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a Akademija primijenjenih umjetnosti svega dvoje studenata manje, odnosno njih 46. Kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku, a najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata.
    Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku, broj je osiguranih mjesta za izvanredne studente, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim kvotama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata, poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog i Učiteljskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, kojima se nudi 290 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 150 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 160 mjesta za izvanredne studente, a jednak je broj osigurao i za redovne studente, dok u upisnoj kvoti Pravnog fakulteta izvanredni studenti zauzimaju 100 mjesta.
    Prijave za upis na fakultete vrše se sve do 17. srpnja, a svaki kandidat može se prijaviti na najviše deset studijskih programa, a od početka veljače budući studenti mogu pratiti bodovno stanje za svaki prijavljeni studijski program i trenutačni položaj na oglednoj rang-listi na temelju do sada ostvarenih bodova.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak'', Novi list, 10. 2. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET


Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Mehanizmi putem kojih supresor tumora p53 uzrokuje patološki fenotip Rpl24-heterozigotnih miševa« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja temeljne medicinske znanosti, grane fiziologija čovjeka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Cokarić Brdovčak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Biserka Mulac Jeričević, prof. dr. Ivana Weygand Đurašević, prof. dr. Bojan Polić i prof. dr. Siniša Volarević. (I. Š. K.)



 
''Doktorirao Vedran Jagodnik'', Novi list, 10. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET


Doktorirao Vedran Jagodnik
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Behavior of laterally loaded piles in natural sandy gravels« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Jagodnik. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Leo Matešić, prof. dr. Željko Arbanas i prof. dr. Meho-Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)



 
''Novi magistri i prvostupnici'', Novi list, 7. 2. 2014.

PROMOCIJA 
SVEČANOST NA TEHNIČKOM FAKULTETU


Novi magistri i prvostupnici

 
 
Četvrta ovotjedna promocija na Tehničkom fakultetu  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili diplomski i stručni studij strojarstva te diplomski i preddiplomski studij brodogradnje. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako se nada da će im razdoblje provedeno na fakultetu, unatoč svim problemima na koje su tijekom studija nailazili, ostati ipak u lijepoj uspomeni.
    – Smatram da smo vam pružili mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina te, stoga, vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u svojoj profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim studijima, kazao je dekan.
    Svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Ivan Šamanić, Lovro Štic, Tina Babić, Oleg Celić, Goran Jerbić, Anton Kocijel, Igor Mrak, Dean Pavlović, Miran Jurković, Anja Mujkanović i Lovro Tokić, dok je završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekao Ivan Petrović. Završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekli su: Goran Tomić, Ivana Bakavić, Margarita Hiržin, Marijan Jelenčić, Radovan Brkić, Vedran Buljat, Matej Gljušćić, Bojan Kocijan, Ana Milardović, Jasmin Rojnić, Dino Santaleza, Sanja Slavić, Davor Slijepčević, Goran Šuper, Danijel Teković i Grgo Jerat, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Košćak i Luka Peroš. (I. Š. K.)


 
Doktorirao Borna Debelić, Novi list, 6. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET


Doktorirao Borna Debelić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Racionalizacija mehanizma alokacije pomorskog dobra Republike Hrvatske« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane ekonomika poduzetništva na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Borna Debelić. Doktorand je svoj rad izradio pod mentorstvom prof. dr. Marije Kaštelan Mrak i komentorstvom prof. dr. Nenada Smokrovića, a uz njih povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te prof. dr. Blanka Kesić s Pomorskog fakulteta u Rijeci. (I. Š. K.)

 


 
''Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike'', Novi list, 6. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET  TREĆI DAN ZAREDOM ODRŽANA PROMOCIJA ZAVRŠENIH STUIDENATA

Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera elektrotehnike i magistara inženjera elektrotehnike. Podsjećajući da je Tehnički fakultet osnovan prije 54 godine, dekan prof.dr. Goran Turkalj istaknuo je da ta ustanova provodi studijske programe iz strojarstva, brodogradnje, građevinarstva, elektrotehnike i računarstva, a fakultet je danas ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija, Računalni centar, Knjižnicu, te 5 administrativno-stručnih službi i zapošljava 176 djelatnika.
    Jučerašnjim svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elelektrotehnike stekli su: Andrej Radaković, Ivan Crnković, Toni Verbanac, Dino Ferenčić, David Blažević, Katica Matušan i Haris Kajtazović, dok su završetkom preddiplomskog studija elektrotehnike zavnje prvostupnik inženjer elektrotehnike stekli: Ivan Alandžak, Tihan Peruško, Kristian Mevželj, Gordan Šegon, Eugen Kvaternik, Dražen Cvija, Moreno Gržinić, Antun Jurešić, Šime Devčić, Sanjin Vozila, Nikolina Katalinić, Said Didović, Deni Čop, Robert Šverko, Alen Vlačić, Antonio Vučić, Dorijan Rupčić, Zvonimir Radišić, Filip Blagojević, Matko Perković, Sanjin Deželjin, Ana Popović, Ivan Sinčić, Domagoj Zubac i Marko Mataija. (I. Š. K.)

 

 
''Menadžment hodočašća i vjerskih događaja'', Novi list, 6. 2. 2014.

REKTORAT SVEUČILIŠTA
PREDSTAVLJENA KNJIGA


Menadžment hodočašća i vjerskih događaja

 
 
 
Autori  knjige prof. dr. Patricija Zanketić i prof. dr. Zdenko Cerović  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Vjerski turizam promovira na najvišoj razini ljudske i vjerske vrline gostoprimstva i gostoljubivosti. Istaknuto je to na predstavljanju knjige »Menadžment hodočašća i vjerskih događaja« autora prof. dr. Zdenka Cerovića s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU), Opatija te dr. Patricije Zanketić, direktorice Turističke zajednice Kršan, koje je jučer održano u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.
    – Ova knjiga neka bude poticaj mladima, ali i nama iskusnijima da s mladim kolegama zajednički pišemo knjige. Isto tako, neka knjiga bude poticaj i svima drugima koji žele pisati o hodočašćima i vjerskim događanjima s drugih aspekata. Ideju o pisanju djela s ovom tematikom nosio sam u sebi već duže vrijeme. Naime, vjerski turizam i hodočašća jedan su od zanimljivijih područja selektivnih oblika turističkog prometa, no o toj temi nema dovoljno pisane građe, rekao je prof. dr. Cerović. Dr. Zanketić je pojasnila kako se u djelu obrađuju, uz ostalo, teme poput obilježja vjerskih putovanja i vjerskog turizma, hodočašća i turizma, definira koje su to turističko-vjerske destinacije, ali i ukazuje na menadžerske aktivnosti vezane za fenomen hodočašća i vjerskih događanja. Izdavač knjige je FMTU čiji je dekan prof. dr. Jože Perić istaknuo kako je ovo dvadeset i prva knjiga koju je Fakultet izdao u posljednje dvije godine.
    Prorektorica Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istakla je kako ova knjiga spaja koncept inovativnosti i interdisciplinarnosti. O knjizi su govorili i recenzenti doc. dr. Božidar Mrakovčić, predstojnik riječke Teologije, prof. dr. Franjo Radišić, profesor emeritus FMTU-a, prof. dr.Mato Bartoluci sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te doc. dr. Jerko Valković s riječke Teologije.
    Tom je prilikom prof. dr. Radišić istaknuo kako su autori u istraživanje vjerskog turizma krenuli iz saznanja da su vjerska putovanja doboko ukorijenjena među ljudima te da ne zaobilaze ni jedan narod ili naciju. Tekstovi koji su do sada bili objavljivani na istu ili sličnu temu, polazili su s drugih pogleda na hodočašća i vjerska događanja, u pravilu socioloških ili teoloških, pritom zapostavljajući ekonomski pogled.
    – I kod vjerskog turizma bitan je destinacijski menadžment koji povezuje i usklađuje elemente ponude i potražnje, uključujući i vjerske organizacije, ukazao je prof. dr. Radišić.

A. JURIČIĆ

 


 
''Novi prvostupnici inženjeri strojarstva'', Novi list, 5. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET U RIJECI
ODRŽANA SVEČANA PROMOCIJA


Novi prvostupnici inženjeri strojarstva

 
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera strojarstva. Čestitajući studentima na uspješno okončanom preddiplomskom studiju, dekan prof. dr. Goran Turkalj izrazio je uvjerenje da je fakultet studentima pružio mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina.
    – Vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim diplomskim sveučilišnim studijima, kazao je dekan.
    Završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Pizent, Siniša Rakinić, Marko Frankola, Luka Novak, Luka Lach, Dino Brnčić, Vanja Ubović, Milan Parenta, Robert Ljubek, Denis Falaš, Neven Bakač, Andrej Kožuharov, Maik Tolić, Mateo Slavić, Zoran Nikolić, Marko Topalović, Jasmin Smajić, Ivan Ćepić, Zoran Bilandžija, Ivica Batinić, Igor Knežević, Katarina Ivić, Vanja Gudek, Marko Petrić, Dino Turčić, Dean Delač, Jure Torić Jadrin, Matko Štokov, Josip Malinarić, Jure Galović, Mihael Kolčić, Dean Jurcan, Luka Grbčić, Stipe Vuletić, Marko Cvijović, Bože Lučin, Ana Tomasović, Vedran Buila, Ivan Šoić, Sandra Kvaternik, Tibor Pejić, Ivana Hreljac, Mateo Kirinčić, Fabian Bubanj, Tihomir Kramar, Neven Ždralić, Maja Borić, Ljubica Pavlović, Bojan Mrvoš, Dominik Burić, Ružica Anđelović, Domagoj Sedlar, Snježana Jevtić, Ivan Veljović, Katarina Kapš, Marko Karlovčan, Lovro Liverić, Renato Šare, Vanja Žigolić, Toni Juran, Ana Đuran i Davor Margan. (I. Š. K.)

 



 
 
''Promovirano 37 prvostupnika računalstva'', Novi list, 4. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZAVRŠILA JOŠ JEDNA GENERACIJA


Promovirano 37 prvostupnika računalstva

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera računalstva. Preddiplomski studij računalstva završilo je 37 studenata, a čestitajući novoj generaciji prvostupnika, dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je da se od osnutka te ustanove na Tehničkom fakultetu školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata Rijeke, Primorsko-goranske i susjednih županija.
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik inženjer računalstva stekli su: Teo Manojlović, Dea Marin, Diego Sušanj, Mario Blažević, Danijel Bošković, Marko Kujundžić, Juraj Zorić, Valentina Svržnjak, Igor Opačak, Vedran Abramović, Željka Dorčić, Denis Grahovac, Jelena Herceg, Vedran Petrović, Ivor Vučković, Dejan Mišljenović, Maja Volf, Nino Miškić Pletenac, Nikola Pećarina, Dino Bikić, Ivan Šurlina, Marin Anđelini, Jovana Brestovac, Luka Brumnić, Luka Filipan, Maja Jurcan, Matej Raguzin, Filip Stojanac, Bojan Sulovsky, Ivan Todorović, Nikola Domazet, Mario Dubrovac, Ozren Šejić, Nataša Prodić, Emil Rubinić, Tomislav Fabeta i Sandi Vuković. (I. Š. K.)

 


 
 
''Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada'', Novi list, 3. 2. 2014.

ŠTO STUDIRATI
PREPORUKA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE RIJEČKOM SVEUČILIŠTU OKO UPISNE POLITIKE

 
Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada


 
Defcitarna zanimanja u PGŽ-u koja studentima jamče posoa još su rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija, dok su »out« likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, menadžment i logistika u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik te filozofija

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Više nije svejedno diplomu kojeg fakulteta imateRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija jedina su područja koja prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje budućim studentima po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Ono što treba napomenuti je da se od traženih zanimanja na Sveučilištu u Rijeci provode samo programi strojarstva, elektrotehnike i računalstva, a u Zavodu pojašnjavaju da se analiza provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini.
   
Regionalno tržište rada

Ravnateljica riječke podružnice Zavoda Jadranka Tomašić ističe da preporuka ima kvalitativni karakter, a preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano.
    Preporuka je izrađena na razini regionalnog tržišta rada s ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima Zavod za zapošljavanje preporuča smanjenje studenata samo na upravnom studiju i poduzetništvu.
    Navodeći kako se ovogodišnja preporuka Zavoda za zapošljavanje ne razlikuje bitno od prošlogodišnje, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se upisna politika i politika stipendiranja studenata riječkog Sveučilišta usklađuje s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
    – Za većinu studijskih programa za koje se preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih razvijaju se mehanizmi potpore i stipendiranja. Senat je upravo donio odluku o dodjeljivanju 30 stipendija po
Traže se i CNC operateri, monteri suhe gradnje te krovopokrivači
   
    Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, uz visokoškolske programe obuhvaćaju se i oni srednjoškolski, a prema procjenama Zavoda za zapošljavanje kada su u pitanju trogodišnji srednjoškolski programi tražena zanimanja su CNC operater, monter suhe gradnje i krovopokrivač, dok je ekološki tehničar jedino četverogodišnje srednjoškolsko zanimanje koje je traženo. Popis srednjoškolskih programa za kojima ne postoji potražnja na tržištu rada malo je veći, a sadrži zanimanja: prodavač, autolimar, fotograf i frizer, ekonomist, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, dizajner odjeće, grafički urednik-dizajner te tehničar za logistiku i špediciju.
10 tisuća kuna za područje tehničkih, biomedicinskih programa i računarstva koja su deficitarna u Primorsko-goranskoj županiji, a istovremeno studenti ovih područja imaju povoljnije uvjete u prijavama za kreditiranje, ističe prorektorica. 
   
Susjedne županije

Napominjući da nije važno samo povećati broj upisanih studenata već povećati i broj završenih studenta, odnosno osigurati im uvjete da uspješno završe te studije, prorektorica pojašnjava da se iz tog razloga posebno financiraju projekti nadoknada kompetencija pojačana demonstrature te sustavi vršnjačke i mentorske potpore upravo za studente iz tih deficitarnih područja.
    – Što se tiče preporuke o smanjivanju broja upisanih i stipendiranih studenta također se usklađujemo s preporukama, tako da su posebice smanjene kvote u području ekonomije i drugih studijskih programa koji obrazuju kadrove u suficitarnom domenama. Primjerice 2011. godine na Ekonomskom je fakultetu kvota iznosila 710 mjesta, a na upisima za narednu akademsku godinu taj je fakultet osigurao 370 upisnih mjesta. Slično je i s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. . Također smjer logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu Pomorskog fakulteta u odnosu na prošlu godinu smanjio je kvotu za desetak upisnih mjesta. Treba napomenuti da na tim fakultetima dolazi do prilagodbe na način akreditiranja novih studijskih programa prema specifičnim potrebama tržišta rada i mogućnostima zapošljivosti, kaže prof. dr. Prijić Samaržija.
    Dodajući kako je potrebno istaknuti da Sveučilište u Rijeci obrazuje studente koji dolaze iz drugih županija i koji se imaju namjeru vratiti kući ili prihvatiti posao gdje bude moguće prorektorica ističe da s obzirom na to referentni okvir za Sveučilište nije samo Primorsko-goranska županija.
    – Napominjem to stoga jer vodimo računa i o potrebama i interesima drugih područja u Hrvatskoj i podupiremo i studijske programe koji su potrebni za Istarsku i Ličko-senjsku županiju, ali i druge gdje su, primjerice, deficitarni kadrovi iz prirodnih znanosti, medicine tehničkih znanosti, ali i drugih koji nisu deficitarni u Primorsko-goranskoj županiji, zaključuje prorektorica.

 



 
 
''Počinju radionice za glazbene kreativce'', Novi list, 29. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE
  PRODUKCIJA ZVUKA I GLAZBE


Počinju radionice za glazbene kreativce

 
 
 
RIJEKA » U Kampusu Sveučilišta u Rijeci započinju radionice cjeloživotnog programa Produkcija zvuka i glazbe. Riječ je o jedinstvenom programu u Hrvatskoj koji će polaznike pripremiti za poslove kreativne produkcije na zahtjevnom tržištu. Razlog pokretanja programa potražnja je na tržištu rada. Program obuhvaća opća znanja iz glazbene teorije i napredna znanja o akustici i aranžiranju zvuka i glazbe na računalu, a organiziran je u 173 sata, tijekom kojih se intenzivno izvode tri kolegija. Tečaj je namijenjen onima koji žele steći nova znanja iz područja produkcije zvuka i glazbe, a uvjet za prijavu je završena najmanje srednja škola. Pohađanje tečaja je moguće uz stalni posao. Nastava se izvodi na engleskom i hrvatskom jeziku, a predavači dolaze s tri Sveučilišta: njemačkog Institut für Musik: Carl von Ossietzky Universität, Fakulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu te riječkog Sveučilišta. Sveučilišnom timu pridružit će se i hrvatski producenti i glazbenici, Ante Gelo i Aleksandar Valenčić. Program je namijenjen onima koji žele steći nove vještine i znanja iz produkcije digitaliziranog zvuka i za pojedince koji se žele baviti kreiranjem glazbe. Po završetku tečaja polaznici stječu sveučilišnu potvrdu i 10 ECTS bodova, koja im omogućuje veću konkurentnost na tržištu rada. (I. Š. K.)

 

 
 
''Za studentske stipendije 2,2 milijuna kuna'', Novi list, 29. 1. 2014.

SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI
USVOJEN NOVI SUSTAV STIPENDIRANJA STUDENATA


Za studentske stipendije 2,2 milijuna kn

 
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je prihvatio novi sustav stipendiranja studenata prema kojem se stipendije više neće dodjeljivati samo na temelju izvrsnosti, već će se u obzir uzimati i drugi kriteriji kao što su deficitarnost zanimanja za koje se student obrazuje, a nudit će se i tzv. »living costs«, stipendije za pokriće troškova stanovanja i života, studentima izvan Rijeke, pa i Hrvatske. Najavljujući kako će prvi on-line natječaj biti raspisan u naredna dva tjedna, prorektorica za nastavu prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da je ukupni fond stipendija 2,2 milijuna kuna. Taj iznos u cijelosti će se distribuirati prema studentima, a prvi će natječaj biti namijenjen stipendijama za izvrsnost redovitim studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija.
    – Kroz taj će se natječaj distribuirati milijun kuna na način da će sto studenata dobiti stipendije u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Taj se natječaj financira sredstvima državnog proračuna, dok će se preostala četiri natječaja u veljači i ožujku financirati sredstvima programskih ugovora, najavljuje prorek
Novi mandat Jurjeviću
   
    Senat Sveučilišta jučer je potvrdio i odluku o izboru i imenovanju Dinka Jurjevića na mjesto ravnatelja Studentskog centra Rijeka na mandatno razdoblje od četiri godine. Riječ je o novom mandatu dosadašnjeg ravnatelja te ustanove.
torica.
    Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja koji u Hrvatskoj ne postoji, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Tijekom veljače i ožujka studenti mogu očekivati natječaj za dodjelu 30 stipendija po 10 tisuća kuna namijenjenih promicanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a dio stipendija odnosit će se i na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta. Riječ je o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj je povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a broj stipendija ovisit će o visini participacija studenta.
    Sustavom stipendija pokušat će se povećati i broj studenata diplomskih studija s obzirom da popunjenost upisne kvote preddiplomskih studija iznosi 96 posto, dok kod kvota diplomskih studija to nije slučaj, a osnovni je razlog mobilnost. Tim će se studentima također ponuditi 30 stipendija u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Isti broj stipendija s istim iznosom ponudit će se i stranim studentima, a riječ je o stipendijama za non-EU studente. Cilj dodjele trideset stipendija stranim studentima internacionalizacija je studija.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
''Vi slušate Radio Sovu'', Novi list, 26. 1. 2014.

PRIJE ČETIRI GODINE IZLEGAO SE STUDENTSKI OGRANAK RADIO RIJEKE ZA POSEBNE, NOĆNE NAMJENE
 
VI SLUŠATE RADIO SOVU

Želite Rozgu? E, pa ne može: evo vam Boubacar Traore


 
Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara: direktno u eter pa tko ispliva.Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par

Edi PRODAN, snimio Vedran KARUZA
 
Ekipa Radija Sove s mentorima,  Antonelom Galić-Pruša i  Alenom ČemeljićemUnekom dijelovima Hrvatske naziv joj je huhutavica. Naizgled pomalo neobično, no zapravo logično – upravo se tako noću glasa: huhu, huhu. U Rijeci ona je sova, a kada se krene u srce grada, tamo do najpoznatijeg balkona na Korzu, naziv joj je u potpunosti zaokružen: Radio Sova. Kad već spominjemo znameniti balkon, Sova se na njemu i izlegla, u noći kako tim pametnim pticama i priliči, s 29. na 30. siječnja 2010. godine.
    Riječ je, dakle, o studentskom ogranku Radio Rijeke za posebne, noćne namjene. Onda kad profesionalni novinari, urednici i voditelji najslušanije radijske postaje u Hrvatskoj krenu na odmor, jer riječ je o iskusnim ljudima u redakciji čiji je prosjek godina vrlo blizu 50 tako da je jasno kako sve teže ostaju budni u sitne sate, e tad na scenu dolaze – sove. Dolaze studenti s riječkog sveučilišta koji su sebi pronašli još jednu strast, strast za novinarskim, radijskim poslanjem.
   
Škola novinarstva

Radio Sova je nastala na inicijativu agilnih djelatnika Sveučilišta, ponajprije Elvire Marinković Škomrlj koja je nakon dugogodišnje uspješne novinarske karijere novi profesionalni izazov pronašla u ulozi rukovoditeljice Službe za odnose s javnošću Sveučilišta u Rijeci, kao i ljudi s Radio Rijeke koji su u pokretanju Sove vidjeli šansu za osvježenje svog programa, stvaranje mosta prema studentskoj i općenito mlađoj slušateljskoj populaciji te odličnoj školi novinarstva nakon koje će najbolji svoj posao nastaviti kao profesionalci, zaposlenici Radio Rijeke. Mentori prve generacije, a i svih kasnijih su Antonela Galić Pruša, koordinatorice MMS-a HRT Centra Rijeka i Alen Čemeljić, glavni urednik Radio Rijeke, iskusni novinari i jedni od onih za koje se kaže kako – vječno ostaju mladi.
    – Sada već davne noći s 29. na 30. siječnja 2010. godine, radijskim eterom poletjela je Radio Sova – zajednički program Hrvatskog radija – Radio Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. Od tada studenti riječkih fakulteta svakodnevno proizvode svoj program. U početku su to bila samo dva, a kasnije tri sata govornog i tri sata glazbenog programa, dakle ukupno šest sati. Emitira se na frekvencijama Radio Rijeke, svake noći, točnije od ponoći do šest sati ujutro. Subota je jedini dan u tjednu kada Radio Rijeka studentima i studenticama prepušta 12 sati programa, dakle Radio Sovu se može slušati od 18 pa sve do šest sati ujutro. Upravo zbog činjenice što u Rijeci ne postoji studij novinarstva, ovo je odlična prilika da studentice i studenti zainteresirani za rad u medijima, prvenstveno na radiju, dobiju uvid u funkcioniranje radijske stanice, kao novinari, voditelji, glazbeni urednici, tonski realizatori, reporteri ili urednici, istaknuo je glavni urednik Radio Rijeke Alen Čemeljić.
   
Entuzijazam

Redakciju Radio Sove čini dvadesetak studenata i studentica s gotovo svih riječkih fakulteta. Raspodijeljeni su u nekoliko redakcija – informativnu, kulturnu, sportsku i glazbenu. Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par. S obzirom da Radio Sova ovih dana slavi četvrti rođendan, statistike kazuju kako je kroz njezinu redakciju prošlo bezmalo sedamdeset studenata. Na žalost, zbog općeg lošeg gospodarskog stanja što se posebno negativno zrcali u medijima, jedna od stavki definiranih na početku rada Radio Sove nije se nikad realizirala: stalni posao na Radio Rijeci još uvijek nije dobila ni jedna jedina »sova«. Ipak, entuzijazam ih ne napušta.
    Boris Kanazir, student 2. godine diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i filozofije glavni je urednik Radio Sove, a u projektu je od prvog dana.
    – Kako je raditi na Radio Sovi? Odgovor je više-manje isti kao i prije četiri godine, kada smo počinjali, samo s malo manje euforije i puno više iskustva: odlično! Jedinstvena je to prilika za sve koji se žele kasnije u životu baviti nečim vezanim za medije, ali i za one koji radio doživljavaju kao usputno iskustvo. Jako je važan timski rad, sve što se događa plod je suradnje, a posebno je lijepo vidjeti, odnosno čuti konačan proizvod – naš program svake večeri, tim više što smo jedini studentski medij u gradu. Dobro se zabavljamo radeći, radimo stvari koje volimo, ali ima i napornih, teških dana. Mogao bih reći da doživljavamo pravi novinarski život u malom – česta nervoza, priprema emisija ili vijesti u zadnji tren, cjelodnevna zvonjava mobitela, ali to je izvrsna škola u kojoj, osim o novinarskom poslu, puno učimo i sami o sebi. S druge strane, velik je problem što u Rijeci ne postoji studij novinarstva pa znamo osjetiti nedostatak teorijske osnove. Mada, rad u programu Radio Rijeke daje nam kvalitetna praktična znanja i otvara mnoge mogućnosti. Sretan sam što sam, nakon više od tri godine na Radio Sovi, postao i prvi honorarni zaposlenik Radio Rijeke, ali istovremeno sam žalostan što se u ovoj teškoj financijskoj situaciji zadnjih godina ne otvara više takvih prilika jer ima još kolega sa Sove koji su ih zaslužili. Ipak sam optimističan, čini mi se da stvari idu nabolje i nadam se da će se u budućnosti u eteru čuti sve više novih, mladih glasova, optimističan je Kanazir.
   
Mijenjati svijet

Radio Sova nije jedini hrvatski studentski program jer slični postoje i u Dubrovniku, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Studenti koji realiziraju ove programe surađuju i
Rođendanska fešta
   
    Radio Sova je pripremila bogat rođendanski program. U četvrtak, na sam rođendan, ide prilagođeni slavljenički program, u subotu 1. veljače program od 18 do 20 sati ide uobičajeno, iz studija. U emisiji Pun kufer pitat će se slušatelje je li im pun kufer Radio Sove, što misle o studentskim medijima i zastupljenosti studenata u medijima i slično. Od 20 do 1 sat program će se emitirati iz Beertije i Klub.a na Trsatu, također prilagođen, rođendanski. Bit će tu i razgovora s mentorima, gostima, suradnicima, bendovima, a od 22 sata prenosi se i atmosferu s koncerta na kojem nastupaju bendovi Muhe bez glave, Buco i Kalašnjikovi, Officer Down – od kojih u svakom svira i po jedan član s Radio Sove – kao i Shaionesi, predvođeni Draženom Turinom Šajetom, autorom emisije Šajetiva u programu Radio Rijeke. Slušajte Radio Sovu jer – u programu će se dijeliti i ponešto ulaznica za rođendansku feštu.
okupljaju se dvaput godišnje na seminaru studentskih radija Hear me. U rujnu 2011. godine, kada se okupilo tridesetak studenata iz Hrvatske i Slovenije, organizirala ga je i Radio Sova.
    Aleksandra Ignatoski, studentica 2. godine preddiplomskog studija ekonomije, zamjenica je glavnog urednika, nedavno je bila predstavnica Sove na 9. HearMe seminaru kojem je domaćin bio ljubljanski Radio Študent.
    – Uvijek me zanimalo novinarstvo pa sam se prijavila na Radio Sovu čim sam upisala fakultet. Najprije je to bilo iz znatiželje, no s vremenom sam se zaljubila u radio i sve što dolazi s njime. Osim prilike da dane provodim sa super ljudima, stekla sam i obavezu znati što se događa u društvu oko mene što, na žalost, mnogo studenata danas ne zna. Radeći na Sovi upoznala sam mlade putnike, zanimljive profesore, aktiviste raznih skupina i studente koji imaju želju promijeniti svijet. I što je najbolje od svega, još uvijek jedva čekam trenutak kad ću sjesti u studio i izgovoriti: »Vi slušate Radio Sovu...«. Osim događaja u Rijeci, suradnja s ostalim studentskim postajama i programima pomaže nam da saznamo kako oni rade iste ove stvari. To može biti posebno korisno jer oni imaju i formalnu edukaciju, a dvaput godišnje nalazimo se na HearMe seminaru gdje, istina uz niz neprospavanih noći, dogovaramo i međusobnu suradnju, razmjenu priloga – zadovoljna je Ignatoski.     
    Radio Sova je zanimljiva i po tome da su njezinom redakcijom prošli i brojni riječki glazbenici koje istodobno zanima i rad na radiju. Uostalom – pa to i jest logična veza. Jedan od njih je i Tomislav Milićević, student 2. godine diplomskog studija strojarstva: glazbeni urednik i tonski realizator, uređuje i vodi emisije »Dreadloksi na mjesečini« o reggae, ska i dub glazbi te World Music.
    – Na Sovu sam došao iz znatiželje. Volim glazbu pa se Sova pokazala kao izuzetna prilika za nova iskustva. Također, radio je »stara škola«, što jako cijenim. Moja je deviza: što će ti Youtube, daj večeras okreni na 104,7 MHz i uživaj uz odličnu selekciju mojih kolega i mene, naravno. Najveći gušt na radiju je, naravno, »iživljavati« se nad ušima slušatelja glazbom koju ti želiš sluzšati. Želite Rozgu? E, pa ne može. Evo vam Boubacar Traore. Tu je i prilika za rad s ljudima kojima se divite već dugi niz godina, kao što su primjerice bila gostovanja Dubblea, Vedrana Menige, Hornsmana Coyotea i mnogih drugih regionanih reggae, ska i dub glazbenika u mojim »Dreadloksima na mjesečini«.
   
Svježa krv

Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara, vjerojatno najboljom metologijom: direktno u eter pa tko ispliva. Dakako, prije toga stručno formirani od strane »stare škole« Galić-Pruša – Čemeljić. Sova je k tome i jako dobar recept za ostale medije, pa tako i ovaj što pomalo nervozno gužvate u ruci: i redakcija Novog lista je vremešna, po prilici kao i ona Radio Rijeke, i ona vapi za »svježom krvi«, za obnovom. Na žalost, još je uvijek odgovor isti: trenutno nam materijalne prilike ne dozvoljavaju obnovu kadra. Nadamo se samo da će »gazde« medija ipak na vrijeme shvatiti kako je put neobnove kadra – put na dubrovačko Boninovo, »najromantičnije« mjesto za samoubojstva u Hrvatskoj.

 

 
 
''KBC-ove vode komesari po naputku ministarstva'', Novi list, 27. 1. 2014.

URUŠAVANJE KBC-a I FAKULTETA
UGLEDNI ZNANSTVENIK, SVEUČILIŠNI PROFESOR I ČLAN NJEMAČKE AKADEMIJE ZNANOSTI LEOPOLDINE UPOZORAVA



 

Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Stanje u riječkom KBC-u je neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska, imala i ima u Hrvatskoj

Nađa BERBIĆ
 
 
Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako EU krene s harmonizacijom standarda  medicinskih učilišta – prof. dr. Stipan JonjićRIJEKA » Je li u okolnostima kakve imaju Hrvatska, ili Rijeka, moguće imati dobru medicinu, dobru znanost, dobru bolnicu? Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci apsolutni je dokaz da bolnice, znanost, i sveučilišta stvaraju ljudi i da rezultati imaju veze i sa umijećima. Hrvatski znanstvenik koji je nesporno u društvu međunarodno najizvrsnijih, a osim fundamentalnih znanosti iznimno je upućen u stanje kliničke medicine, ne spada u ljude koji troše vrijeme uzalud: njegova međunarodna prepoznatljivost i istraživanja s područja imunosti na virusne infekcije dovela ga je u rang najboljih. Spomenimo samo nedavne najprestižnije znanstvene projekte poput projekata Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a i projekta Europskog istraživačkog vijeća. Da ne spominjemo brojne nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja, spomenimo samo da je prošle godine izabran za člana Leopoldine, Njemačke nacionalne akademije znanosti.
   
Tim menadžera

KBC Rijeka od posebnog je značaja za Sveučilište. Kako kao profesor Medicinskog fakulteta vidite aktualna zbivanja u ustanovi?
    – Zdravstvu su nužne strukturne reforme, nema spora, ali stječe se dojam da se stalno improvizira ili eksperimentira i da se većina tih, često pompozno najavljenih promjena pokaže neprovediva ili pogrešna. U svakom slučaju izostao je sustavan pristup problemu. To se odnosi i na aktualnu situaciju o smjenskom radu. Klinički bolnički centri poput riječkog su, funkcionalno gledano, sveučilišne bolnice u kojima se pored vrhunske struke odvija i izobrazba medicinara, i naravno znanstvni rad.
    Uzmite primjerice, postavljanje tzv. sanacijskih upravitelja. Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Taj posao zahtjeva maksimalni angažman i nitko ga ne može raditi poluprofesionalno ili volonterski. Na tim mjestima mora biti tim snažnih menadžera specijaliziranih za pojedina pitanja od interesa za rad tih institucija. Ovo što mi imamo su zapravo komesari koji rade po naputku resornog ministarstva i oni ne mogu imati nikakve kreativnosti čak i ako to znaju i žele. Moram priznati da ne razumijem zašto ravnatelji bolnica uopće moraju biti medicinari, bitno je da postoji tim upravitelja koji su specijalizirani za pojedina pitanja. Naravno, to ne znači da središnju vlast treba izolirati od planiranja razvoja i nadzora rada tih institucija od nacionalnog interesa koje »gutaju« veliki dio državnog proračuna. Ali kako površno ta ista vlast gleda na položaj KBC-a u Rijeci zorno ilustrira nedavna izjava gospođe Đukanović o broju operacija koje napravi riječka kirurgija. Nedopustivo je da predsjednica sanacijskog vijeća kao izravni predstavnik resornog ministarstva na nacionalnoj televiziji izosi notorne netočnosti o KBC-u, nanoseći tako štetu ugledu ustanove koju bi trebala zastupati i o kojoj bi trebala skrbiti.
   
   
I sami smo krivi

Kritični ste prema stanju KBC-a Rijeka?
    –Da, stanje u riječkom KBC-u neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska imala i ima u Hrvatskoj. Nastavak ove agonije značio bi i ugrožavanje temeljnih prava i kvalitete života svih žitelja ove regije. Na žalost, ne radi se samo o potpunom slomu infrastrukture već, polako ali sigurno, nama se ruši i kadro
Mrvicama kupovali našu lojalnost
   
    – Osobno sam svjedočio spremnosti bivše ministrice zdravlja prof. dr. Ane Stavljenić Rukavina da podrži izgradnju KBC-a ali nakon njenog odlaska više niti iz Rijeke nije bilo snažnijih aktivnosti po tom pitanju. Doduše, pojedini ministri su stalno nešto obećavali i »mrvicama« kupovali našu lojalnost.
   
    Treba izgraditi novu bolnicu i istodobno podizati kadrove
   
    A gdje vidite ulogu lokalne i nacionalne politike?
    – Ne može ih se amnestirati. Ne sporim ja njihove dobre namjere već im zamjeram »mlohav« ili nikakav angažman. Kao da ne shvaćaju važnost KBC-a za grad i županiju! Apsurdno je da i danas pojedinci u lokalnoj političkoj eliti relativiziraju to pitanje. No što je tu je! Treba okupiti sve snage u regiji, konačno kompletirati projekt nove bolnice i paralelno raditi na podizanju kadrova koji će vratiti povjerenje u sustav i stvoriti ozračje za razvoj onoga što sveučilišna bolnica ili KBC treba biti. Bez kvalitetne sveučilišne bolnice neće biti niti kvalitetnog Medicinskog fakultata. Onima koji na te stvari gledaju s podozrenjem nije mjesto niti na sveučilištu niti u sveučilišnoj bolnici.
vski potencijal a to znači i kvaliteta rada i usluga. Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako Europska unija krene sa harmonizacijom standarda medicinskih učilišta. Neovisno kako mi to zvali, sveučilišne bolnice ili klinički bolnički centri, to nisu samo zgrade već ljudi i njihovo djelovanje, a nama se i to urušava. To je posljedica izostanka sustavne brige o razvoju i, ili, slabosti vodstva ustanove. No, ništa manju krivicu za stanje u KBC-u ne snosimo mi u Rijeci. Mi smo morali koristiti sve legitimne mehanizme da uvjerimo one koji donose političke odluke za izgradnju nove bolnice, jer je većina postojećih objekata praktički nepopravljiva. Ma koliko god nam to bilo teško priznati, mi nismo radili dovoljno i dovoljno dobro na razvoju riječke akademske medicine i dopustili smo da KBC postane bolnica od marginalnog interesa. Oni koji za sve krive Zagreb odnosno središnju vlast jednostavno nemaju pravo i na taj način pokušavaju prikriti svoje propuste i nesposobnost. S projektima i gradnjom KBC-a agresivno je trebalo ići prije deset godina u suglasju svih odgovornih.
   
   
Nejasan model JPP-a

Vjerujete li da će projekt po modelu javno privatnog partnerstva uspjeti ?
    – Nije mi baš jasno što to znači u konkretnom slučaju, a napose me brinu nejasni rokovi. Nadam se da to neće biti način da se Rijeka izuzme iz kapitalnih investicija u zdravstvu u narednim godinama dok se i ako se realizira taj JPP model. Sjetimo se samo kako je godinama propadala klinika na Kantridi jer se stalno govorilo da nema smisla ulagati jer slijedi preseljenje u novoizgrađenu bolnicu. Doc. dr. Igor Antončić je u pravu kad govori o hitnim »vatrogasnim« mjerama, samo nekoliko klinika su u stanju čekati bolja vremena, ali većina su u kritičnom stanju i to traži brzu reakciju. Teška gospodarska situacija neće trajati vječno, a onima koji time opravdavaju svoje nedjelovanje treba poručiti da su i drugi prolazili slične krize i da su veliki kapitalni projekti jedan od načina da se iz krize iziđe. Pritom ne smijemo izgubiti mlade jer su oni glavni motor znanstvenog rada i budućnosti.
    Koja je vaša formula za uspjeh?
    – Nije jednostavna, ali među ostalim, znate, medicina kao i znanost su univerzalno dobro pa treba uvažavati univerzalne kriterije i standarde. Ne smijete ih kršiti. Da to nismo poštovali mi nikad ne bismo uspjeli. Uz rad i motivaciju treba nam podrška okoline, kakvu imamo na Medicinskom fakultetu. A hoće li KBC Rijeka tražiti i dobiti takvu podršku, o tome ovisi njegova sudbina.


 
 
''Riječko sveučilište i energetski div Saipem na zajedničkim projektima'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI KORAK KA IZVRSNOSTI POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI SVEUČILIŠTA I POZNATE MULTINACIONALNKE

 
Riječko sveučilište i energetski div Saipem
na zajedničkim projektima


 
Veliki broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao je zaposlenje upravo u Saipemu, a Sveučilište se u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju
 
 
Zdravica nakon potpisa – Bruno Marino i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin i direktor hrvatske podružnice Saipema Bruno Marino potpisali su sporazum o suradnji. To je logičan slijed događaja i zbog činjenice što je velik broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao zaposlenje upravo u Saipemu, a prema riječima rektora Sveučilište se i u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju. Obostrani interesi Saipema i Sveučilišta su zajedničko ulaganje u znanstvenoistraživačke djelatnosti kroz zajedničke projekte u domeni energetskih tehnologija, ali i zajedničke obrazovne aktivnosti kroz pozvana i regularna predavanja te suradnja u definiranju tehnoloških smjernica i potencijalnih transfera tehnologija. »
    Naglašavajući kako je Saipem najveća svjetska kompanija u području naftne industrije, a po pitanju projektiranja i realizacije postrojenja Marino je istaknuo da se Saipem ističe jedinstvenom strategijom dugoročno održivog razvoja koja se gradi stvaranjem brojnih centara izvrsnosti. Jedan od takvih centara je i riječka podružnica, čija je povijest dulja od deset godina. Saipem zapošljava dvjesto inženjera i tehničara u Rijeci te njih stotinjak koji rade izvan hrvatskih granica. Prema ocjeni višeg potpredsjednika za poslovanje i razvoj Saipema dr. Daslava Brkića sporazum je početak nove, šire i ambicioznije suradnje.
    – Saipem u svijetu zapošljava 48 tisuća ljudi u čak 63 zemlje, a stvaranjem brojnih centara izvrsnosti, kojih ima 29, ostvaruje se dvosmjerna korist. Saipem prenosi specifična znanja i vještine, kao i iskustvo te zapošljava ljude na lokalnoj i globalnoj razini, a tvrtka dobiva visoku razinu profesionalnosti osoblja, njihovo znanje i profesionalne kompetencije, ali i različita iskustva skupljena diljem svijeta. Jedno od Saipemovih bogatstava je zapošljavanje međunarodnog osoblja, točnije 127 nacionalnosti. Više od 70 posto zaposlenika ne dolazi iz zemalja osnivača Saipema, odnosno iz Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD-e, zaključio je dr. Brkić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Promovirano 30 doktora medicine'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI LIJEČNICI
SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU

 
Promovirano 30 doktora medicine
 
 
 
Promovirana nova generacija doktora medicine   * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora medicine koju čini 30 završenih studenata. Svečanom promocijom zvanje doktor medicine stekli su Mateja Jelača, Mijo Mravičić, Anja Muftić, Tin Nadarević, Mira Pavlović, Zrinko Pešut, Marina Petrović, Ana Pičuljan, Petra Pongrac, Sara Sabolić, Tanja Sakač, Petar Stojić, Silvija Svrtan, Luka Šatalić, Maja Šimonović, Marko Škoda, Matko Šperanda, Erika Šuper – Kučina, Jelena Tomac, Milana Topić, Danijel Trčak, Dina Vladić, Marija Vlašić, Marina Vrbančić, Tea Vrdoljak, Sara Vukasović, Veronika Gorjan, Ivana Sedonja, Maruša Špes i Lidija Janžeković. (I.Š.K.)

 

 
''Promovirana 53 diplomirana pravnika'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVA GENERACIJA DIPLOMANATA
SVEČANOST NA RIJEČKOM PRAVNOM FAKULTETU


Promovirana 53 diplomirana pravnika

 
 
Promocija diplomiranih pravnika – svečanost za cijeli život   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih pravnika, a novu generaciju diplomanata čini 53 završenih studenata. Zvanje diplomirani pravnik stekli su Ana Bartoniček, Vanja Doboviček, Senita Hopovac, Mirsada Dilji, Igor Verbanac, Kristina Šporčić, Barbara Prelec, Nina Predović, Tomislav Njegovan, Dijana Kapović, Marijana Grgurević, Ana Berić Pavičić, Sanja Herljević, Tena Velimirović, Marina Butorac, Larisa Juretić, Anja Pipan, Mirjana Jurišić, Tedi Besedić, Saša Medaković, Tihana Bačev, Lea Džodan, Wanda Svrakić, Dajana Banko, Đurđica Vujnović, Tea Maljković, Marija Sarić, Maja Paver, Maja Samsa, Marko Biljan Žic, Ante Sjauš, Martina Radolović Martinčić, Marina Žunić Grbčić, Mia Medjedović, Marijana Sjauš, Nina Ceccolini, Sandra Šimunić, Dalibor Šikić, Ivan Janeš, Martina Čulig, Sandra Pajković, Tomislav Vrkić, Jasminka Blažičko, Dan Lovrović, Jelena Dobrojević, Mirela Marot, Ivana Pintar, Ana Businello Vučak, Petra Radović, Snježana Katušić, Maja Grabrović, Tanja Kruneš i Žarko Katalinić. (I.Š.K.)

 

 
''Tematsko izlaganje o ljudskim emocijama'', Novi list, 23. 1. 2014.

NOVA IZDANJA PSIHOLOGIJSKIH TEMA


Tematsko izdanje o ljudskim emocijama

 
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljena su posljednja tri izdanja znanstvenoga časopisa Psihologijske teme, kojega već 12 godina izdaje Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o dva opća broja na hrvatskom jeziku i tematskome broju na engleskom jeziku pod naslovom: Emotions: Evolution, Physiology and Expression (Emocije: Evolucija, fiziologija i izražavanje) koji su objavljeni prošle godine. U općim je brojevima objavljeno ukupno trinaest radova, u kojima su u najvećoj mjeri zastupljeni sadržaji iz organizacijske psihologije, ali i iz područja psihologije obrazovanja, razvojne i zdravstvene psihologije te drugih grana psihologije. Obrađuju se teme kao što su stilovi rukovođenja, radne vrijednosti, odrednice školskog uspjeha i samoregulacije, privrženost u vezi i prijateljskim odnosima, odrednice zdravstvenih ishoda, prepoznavanje izraza lica, dosjećanje informacija, orijentacija prema sreći. U fokusu tematskoga izdanja Psihologijskih tema za 2013. godinu su ljudske emocije, a uz hrvatske autore objavljeni su radovi i vodećih svjetskih stručnjaka iz SAD-a, Japana, Švedske, Belgije, Nizozemske i Slovenije.
    Uredništvo Psihologijskih tema čine djelatnici Odsjeka za psihologiju u Rijeci, ali i međunarodno priznati znanstvenici iz Japana, SAD-a, Nizozemske, Švedske, Srbije i Slovenije. (I.Š.K.)

 


 
''Rješenje problema kumulativnog rada u sveučilišnim bolnicama'', Novi list, 23. 1. 2014.

GAŠENJE VATRE
MINISTAR JOVANOVIĆ SA SVIM DEKANIMA MEDICINSKIH FAKULTETA


Rješenje problema kumulativnog rada u sveučilišnim bolnicama

 
 
 
Ministar Željko Jovanović i dekan Alan ŠustićRIJEKA » Na inicijativu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića jučer je održan sastanak sa svim dekanima medicinskih fakulteta na kojem su raspravljana aktualna pitanja vezana uz status visokoškolskih ustanova medicinskog usmjerenja, a posebice pitanja vezana uz istodobni rad u sustavu zdravstva i visokoga školstva, smjenski rad, ulazak u Centralni obračun plaća te nedostatak liječničkoga kadra. U Ministarstvu ističu da su više puta javno isticali kako je rješenje problema takozvanog kumulativnoga rada u modelu sveučilišnih bolnica kakav postoji u većini zemalja članica Europske unije.
    – Svi sudionici sastanka složili su se da će aktivno raditi na uvođenju sveučilišnih bolnica u sva četiri hrvatska sveučilišna središta i to po modelu funkcionalne integracije kliničkih bolničkih centara ili pojedinih bolničkih odjela u sveučilišta. Time bi se riješio i problem tretmana plaća i radnopravnoga statusa radnika koji istodobno rade u klinikama i na fakultetima. Postignuta je i suglasnost oko toga da model smjenskoga rada nije primjeren za »kumulativce« i njihov posao. (I.Š.K.)

 


 
''Besplatna edukacija poduzetnika'', Novi list, 22. 1. 2014.

STEP RI
CIKLUS PREDAVANJA TIJEKOM IDUĆA TRI MJESECA


Besplatna edukacija poduzetnika


Prvi seminar bit će održan 29. i 30. siječnja na temu »Kako osmisliti i napisati EU projekt«, a slijede: »Sam svoj dizajner«, »Strategija na A4«, »eMarketing« te u ožujku dvodnevna radionica »Inovacija poslovnih modela«
 
 
Jana Blažević Marčelja i Boris Golob držat će radionice u ožujku * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri, će u sklopu projekta »Poduzetnički impuls 2013« besplatno educirati poduzetnike, i to ciklusom predavanja tijekom iduća tri mjeseca. Prvi seminar bit će održan 29. i 30. siječnja na temu »Kako osmisliti i napisati EU projekt«, a poziv za prijavu na seminar bit će objavljen sutra, 22. siječnja na stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka www.step.uniri.hr. Spomenutu dvodnevnu edukaciju vodit će Nataša Jakominić Marot, voditeljica Centra za EU projekte Sveučilišta u Rijeci, i Ivana Klarin, stručna savjetnica u Centru za EU projekte.
    Step Ri će nastaviti s edukacijskim ciklusom u veljači sa seminarima: »Sam svoj dizajner«, »Strategija na A4« i »eMarketing«.
    U ožujku je predviđena dvodnevna radionica »Inovacija poslovnih modela«, koju će držati Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka i certificirani trener za poslovne modele, a potom će uslijediti seminar »Određivanje cijena novih proizvoda«, koji će održati Jana Blažević Marčelja, certificirani stručnjak za cijene.
    Besplatna predavanja financirana su od strane Ministarstva poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013.
    Step Ri je kroz rad edukacijskog centra, organizaciju raznih informativnih događanja i potpornih programa te savjetovanjem malih i srednjih poduzeća prepoznao specifične kompetencije koje su potrebne poduzetnicima i onima koji to žele postati te je na temelju toga definiran program rada edukacijskog centra za prvo tromjesečje 2014. godine. (B. S.)

 

 


 
''Nesagledive posljedice za Medicinski fakultet'', Novi list, 21. 1. 2014.

ŠUSTIĆ VS. HALLER
DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA RAVNATELJU KBC-a
Prof. dr. Alan Šustić traži ukidanje smjenskog rada, jer je kvalitetan nastavni proces praktički onemogućen, a znanstveno-istraživački rad izrazito otežan
 
 
Prof. dr. Alan ŠustićRIJEKA » Nesagledive posljedice za Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i sam KBC Rijeka imat će uvođenje smjenskog rada za što je dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Alan Šustić prozvao sanacijskog ravnatelja prof. dr. Hermana Hallera. Tim postupkom uprave KBC-a bez ikakve konzultacije s upravom Medicinskog fakulteta, Šustić je izrazio nezadovoljstvo, jer su dvije ustanove međuovisne i KBC je nastavna baza fakultetu. No, kvalitetan nastavni proces na većini studijskih programa (medicina, dentalna medicina, sestrinstvo, fizioterapija, primaljstvo) praktički je onemogućen, a znanstveno-istraživački rad izrazito otežan. Uvođenjem smjenskog rada nastavnici i suradnici u nastavi dovedeni su u poziciju da dio nastavnih obaveza obavljaju u slobodno vrijeme.
    – Vaša odluka vodi tome da će se dio kliničke nastave na jednom javnom i uglednom medicinskom visokom učilištu obavljati na volonterskoj bazi što je potpuno neprihvatljivo i zasigurno predstavlja europski presedan par excellence! Obzirom da ste nastavnik i predstojnik važne i velike katedre našeg fakulteta, poručuje Šustić Halleru, znate da se dio nastave koji je usmjeren stjecanju specifičnih kliničkih vještina i kompetencija isključivo uči u radu s bolesnicima i naprosto ga nije moguće ostvariti izvan radnog vremena. Gubitkom određenog broja nastavnika iz svakodnevnog edukacijskog procesa, implementacija Bolonjskog procesa kao temeljnog obrazovnog modela europskih sveučilišta postaje doslovno nemoguća misija. To je izravna posljedica uvođenja smjenskog rada kao što je izrazito otežan danas strukturirani mentorski sustav specijalističkog usavršavanja u RH. Neki će mentori, naime, svoje specijalizante moći osobno nadgledati svega 5-6 dana mjesečno.
    Reduciranje znanstveno nastavne djelatnosti na ionako skroman broj kliničkih istraživanja lijekova ili terapijskih i dijagnostičkih postupaka u KBC-u imat će direktne stručne i ekonomske implikacije na pad kvalitete liječenja naših bolesnika, poručuje Šustić navodeći kako putem dostupnih internetskih pretraživača nije našao niti jedan primjer akademske medicinske ustanove u kojoj nastavnici i suradnici rade u smjenama. Naposljetku, rad u smjenama prema Šustiću je u suprotnosti s deklaracijom iz Vilinusa (preporuke o modernoj organizaciji zdravstvenih sustava orjentiranih prema stanovništvu, održivih i inkluzivnih), dobroj praksi i logici funkcioniranja akademskih medicinskih ustanova u razvijenim zemljama.
    S molbom Halleru da u interesu sprječavanja ozbiljnog pada kvalitete stručnog, nastavnog i znanstvenog-istraživačkog rada u obje ustanove promijeni odluku o uvođenju smjenskog rada, dekan Šustić o svojem je pismu obavijestio i predsjednicu Sanacijskog vijeća KBC-a Rijeka Ljubica Đukanović, predsjednika Stručnog vijeća KBC-a Rijeka prof. dr. Damira Miletića, rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Peru Lučina, i ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH doc. dr. sc. Željka Jovanovića.

N. BERBIĆ

 

 

 
''Stigla nova generacija magistara ekonomije'', Novi list, 18. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
PROMOCIJA NA EKONOMSKOM FAKULTETU



 
 
Promocija nove generacija diplomanata   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je promocija nove generacije diplomanata. Zvanje magistra ekonomije stekli su: Valentina Jugo, Gordana Blagojević Zagorac, Gorana Stumpf, Ivan Marković, Dina Svete, Violeta Vukobratović, Marinela Brčić, Sanja Horvat, Robert Matić, Nataša Melon, Antonija Petrlić, Dorijan Kamenarović, Damir Mijatović, Nikolina Vindiš, Sandro Božanić, Mateja Gajski, Tijana Horvat, Helena Pičuljan, Stella Mrak, Massimo Milevoj, Aleksandar Popadić, Iva Stošić, Nadia Tresoglavić, Martina Petak, Rajko Momčilović, Aldijana Bajrić, Miloš Dronjak, Amalija Augustinović, Jasmina Čišija, Sonja Kasipović, Dajana Vretenar, Marina Tomišić, Vesna Purković, Daria Maravić, Boris Barac, Josip Cuković, Ana Kos, Tea Tomljanović, Amela Hodžić, Iva Zdrilić, Maja Genc, Ivan Gržeta, Aleksandra Lukajić, Tamara Stanišić, Ivan Liović, Ivan Rubinić, Nikolina Klobučar, Tamara Kečan, Nikolina Jurić, Mateja Kontek, Ana Mihalić, Amalija Jurin, Mateja Požega, Natalija Mamula, Nataša Vujnović, Nikolina Justić, Jelena Đukić, Maja Rukavina, Deni Lončar, Kristina Trakoštanec, Mateja Lilek, Antonio Vimer, Enisa Marinac, Mihajla Dubaić, Kristina Janković, Diona Perković, Katarina Juravić, Anđela Milanović, Silvana Linić, Antonija Vukelić, Patrik Hrvatin, Maja Radiković, Matea Ferenčić, Martina Petrović, Silva Katalinić, Ivana Seretinek, Anita Skender, Sanja Jakelić, Maja Kolak, Neven Lilić, Branimir Tomljenović, Ana-Marija Knežević, Luka Cvjetković, Martina Mikulčić, Mateja Jakšić, Paolo Opašić, Martin Opašić, Katarina Vrbos, Matko Jakelić, Mandino Vujnović, Sanja Perić, Ivana Priselac, Nataša Kosanović, Lea Krištofić, Ivana Benčić, Dejan Kovač, Lucija Katić, Danijela Štefanac, Nataša Babić Predavec, Marija Pleše, Endi Topić, Andrea Gerechtshammer, Anamarija Kuterovac, Martina Imbrišić, Grozdana Nekić, Marina Kolić, Sonja Fridrih, Toni Martić, Sanja Puškarić, Helena Vretenar, Koraljka Miočić, Helena Antonac, Renato Žužić, Tea Medlobi, Rasem Naseredin, Aleksandra Lazarević, Antonio Tolja, Marinela Sučevac, Filip Kardum, Tina Borić, Ivona Mustać, Marina Salopek, Tomislav Gerić, Kristina Cvitković, Vesna Pavlović, Sanja Milković, Anita Štimac, Ivana Golec, Maja Šerbečić, Martina Vukašina, Bruno Fabo, Vanja Monas, Robert Mohorović, Teo Veličan, Leo Seferagić, Josip Čičak, Marko Berić, Valentina Kovačević, David Jergić, Lana Štefulinac, Marko Bubola, Ronald Jurinčić, Dubravka Dragašević, Marina Zec, Kristina Badžoka, Matija Petran, Suzana Korenić, Nikita Malnar, Ivana Irsak, Anita Budiselić, Marinela Ivković, Marina Šverko, Marina Lišnjić, Matej Gržeta, Martina Juretić, Miro Kolanović, Daniel Gubić, Ana Sakač, Ivan Zurak, Petra Bosiljevac, Katarina Perković, Žana Spahić, Božica Matković, Dunja Milihram, Helena Dosegović, Jelena Dvekar, Bojan Barna, Marko Lipić, Anđela Gogić, Marko Kremenjaš, Nikolina Kirinčić, Goran Petranović, Sandra Bačić, Danijela Mender, Ana Đurić, Stipan Šimunović, Marina Ivandić, Magdalena Butina, Neva Rukonić, Ana Tavić, Ingrid Poleti, Maja Grozdanić, Tina Ninčević, Klara Vlaić, Valentina Palajsa, Mara Karamarko, Nena Ćuk, Igor Trbović, Silvia Dekleva, Meri Bogović, Ivan Beg, Darija Kovač, Ivana Milinović, Andrea Minigo, Eda Čabrijan, Anamarija Babić, Tamara Vočanec, Božena Bubonja, Filip Životić, Goran Lučin, Mateja Lekavski, Ivana Ćuk, Tonja Tomulić, Danijela Petrović, Patricia Pavletić, Marko Filipović, Ana Šoštarić, Marina Vukelić, Matija Trupković, Ivana Rebić, Sanja Capan, Antonia Dušman, Sandra Marinović, Sandra Ilić, Tanja Turkalj, Kristina Ivetić, Dunja Potkrajac, Ivona Karašov, Marko Lacković, Samanta Sirotić, Zrinka Benčić, Dajana Strišković, Monika Hron, Jelena Gazda, Irena Jakovljević, Tanja Andrić, Mateja Maglić, Ivana Kostelac, Izabela Benjak, Ivana Bukovac i Ivica Medved.

A. PETRAK

 

 
 
 

 

 
''Vodič za upis na američka sveučilišta'', Novi list, 18. 1. 2014.

KAKO STUDIRATI U AMERICI
PET KORAKA DO STUDIRANJA U SJEDINJENIM DRŽAVAMA



 
 
Koliko će ih u SAD? – predavanje u Sveučilišnoj knjižnici   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Kako studirati u Americi? Zvuči primamljivo, upravo stoga je Institut za razvoj obrazovanja IRO u suradnji s Američkim veleposlanstvom u Zagrebu i Američkim kutcima u Rijeci, Zadru i Vukovaru tijekom siječnja organizirao informativna predavanja o mogućnostima studiranja u SAD-u. Jedno takvo održano je jučer u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. Predstavnici Odjela za vize Američkog veleposlanstva, obrazovni savjetnici EducationUSA mreže u IRO-u i studenti američkih sveučilišta predstavili su sustav visokog obrazovanja u SAD-u koji broji više od 4.600 visokih učilišta i najviše međunarodnih studenata u svijetu – 819.644, dok američka sveučilišta čine više od polovice sto najboljih svjetskih sveučilišta prema prestižnoj rang listi Academic Ranking of World Universities. Na predavanju je, zapravo, predstavljen svojevrsni vodič kroz upis na američka sveučilišta, odnosno pet koraka do studija u SAD-u, a sve informacije mogu se dobiti u Institutu IRO (www.iro.hr ili putem telefona 014817195).
    U akademskoj godini 2012./2013. u SAD-u je studiralo 581 hrvatskih državljana, a među američka sveučilišta s najvećim brojem hrvatskih studenata i profesora ubrajaju se prestižni Cornell University, Columbia University i George Washington University. (B. S.)

 

 

 
Najavljena predstava ''I... divan dan'', Moja Rijeka, 15. 1. 2014.


 

po motivima drame Samuela Becketta „Happy days“

15.01.2014.

Najavljena predstava "I… divan dan"

Na danas održanoj konferenciji za medije u prostoru Filodrammatice najavljena je kazališna predstava
 „I… divan dan“. Predstavu su najavili red. prof. art. Rade Šerbedžija, mentor i autor koncepta predstave,
redateljice i glumice Nina Sabo i Valentina Lončarić te voditelj SKC-a Zoran Baljak.

skc

PRETPREMIJERA: 17. 1. (POPUNJENO!) i  18. 1.

PREMIJERA: 19. 1. (POPUNJENO!)

IZVEDBE: 24. 1. i 25. 1.

Početak predstave je u 20:00 h u Filodrammatici (mala dvorana).

Cijena ulaznice je 30 kn (20 kn za studente). Zbog ograničenog broja mjesta, ulaznice je potrebno
rezervirati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili tel. 051/406-584.

Ulaznice je moguće kupiti sat vremena prije početka predstave u Filodrammatici.

 

O predstavi:

Kazališna predstava „I… divan dan“ nastala je po motivima drame Samuela Becketta „Happy days“.
Spajajući prakse na kolegijima Laboratorij režije i Gluma, po osnovnoj ideji, konceptu i mentorstvu
red. prof. art. Rade Šerbedžije i doc. art. Lenke Udovički, Nina Sabo i Valentina Lončarić upustile su
se u eksperimentalni projekt. Služeći se tehnikom improvizacije i istraživanjem dramskog teksta,
Beckettov tekst premještaju u posve drugi kontekst koji odstupa od teatra apsurda, a kojim predstava
dobiva novu dimenziju socijalne tematike.

Zatvorene u sobu a opet svaka u svoj svijet Winnie i Glorija otkrivaju nam svakodnevicu prisilnog
odnosa i načina na koji se taj odnos odvija iza zatvorenih vrata. Nemoćna Winnie pokušava uspostaviti
komunikaciju sa svojom njegovateljicom Glorijom, koja putuje u zamišljeni bolji život koji je negdje čeka.
U njihovoj sobi cijeli život satkan je od jednog divnog dana.

Predstava je nastala u sklopu SKC-ovog  projekta „Produkcija izvedbeno – kazališnih predstava”, a sam
je projekt SKC-a pokrenut s ciljem obogaćivanja kazališne ponude studentskoj populaciji te pružanja
mogućnosti  za stvaranje mladim redateljima i glumcima.

 

Osnovna ideja i koncept: red. prof. Rade Šerbedžija. Dramaturgija i režija: Nina Sabo i Valentina Lončarić.
Glume: Nina Sabo i Valentina Lončarić. Dodatni tekstovi: Nina Sabo. Scenografija i kostimografija: Ivana
Butković. Tehnička podrška: Marin Lukanović. Dizajn plakata: Dragan Kordić. Mentori: doc. art. Lenka
Udovički i red. prof. art. Rade Šerbedžija.

Partneri u projektu su Sveučilište u Rijeci, Poslijediplomski studij “Gluma, mediji, kultura”,  Kazalište
Ulysses i Grad Rijeka.


 

 
''Interdisciplinarni pristup Beckettovom svijetu'', Novi list, 16. 1. 2014.

SKC RIJEKA
PREDSTAVA »I... DIVAN DAN« PREMJERNO U NEDJELJU
Prostor u kojem se igra predstava Valentine Lončarić i Nine Sabo, nekadašnji prostor šanka kafea »Gal«, idealan je jer daje mogućnost za klaustrofobičnu beckettovsku atmosferu
 
 
Ivana Butković, Zoran Baljak, Rade Šerbedžija, Valentina Lončarić i Nina Sabo  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » U Maloj dvorani Filodrammatica, u nedjelju 19. siječnja, s početkom u 20 sati, premijerno se igra naslov »I... divan dan« u produkciji Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci, a u režiji, dramatizaciji i izvedbi glumica Valentine Lončarić i Nine Sabo. Radi se o prvoj produkciji u sklopu SKC-ovog projekta »Produkcija izvedbeno-kazališnih predstava«, a sam je projekt SKC-a pokrenut s ciljem obogaćivanja kazališne ponude studentskoj populaciji te pružanja mogućnosti za stvaranje mladim redateljima i glumcima – objasnio je Zoran Baljak, voditelj SKC-a, napominjući da je u tijeku i natječaj za studentske projekte s područja kulture.
    O predstavi koja je nastala na dva kolegija drugog stupnja sveučilišnog studija »Gluma, mediji i kultura«, koji su nedavno završile dvije protagonistice predstave, govorio je njihov mentor, prof. Rade Šerbedžija:
    – Predstava je počela nastajati dok smo na drugoj studijskoj godini radili temu »teatar apsurda« na klasi Gluma i laboratorij režije. Krenuli smo dakako od Becketta i njegovih »Sretnih dana/Happy Days«, kojeg smo temeljito istražili, a onda krenuli u varijacije. Nismo željeli Vinnie u pijesku, već u nekim okolnostima u kojima bi mlada glumica kao što je Valentina Lončarić mogla naći svoj glumački izraz, uz Ninu Sabo u ulozi Glorije. Odlučili smo se za priču nakon prometne nesreće i posljedica moždanog udara, okolnosti koje su glumice podrobno istražile u realnim uvjetima, gradeći postepeno svoju predstavu koja ostaje vjerna Beckettovom svijetu.
 
Valentina i Nina
   
    Valentina Lončarić rođena je 1981. u Zagrebu gdje je diplomirala komparativnu književnost i filozofiju, a zatim na poslijediplomskom studiju »Gluma, mediji i kultura« u Rijeci. Glumom se počinje baviti u glumačkom studiju Teatra »Exit«, a zatim u glumačkom studiju »Kubus« u Zagrebu. Polazila je kazališne i glumačke radionice, posuđivala glas u animiranim filmovima, glumila u lutkarskim predstavama i predstavama za djecu i za odrasle.
    Nina Sabo rođena u 1983. u Osijeku, u Zagrebu završava studij filozofije i religijske kulture, uz koji pohađa glumački studio Teatra »Exit«, kasnije »Kubus« te glumačke radionice. U Rijeci završava studij »Gluma, mediji i kultura«. Glumila je u predstavama »Točka i Šiš« (Toma Zidić), riječkim studentskim predstavama »Sluškinje«, »Rosenkrantz i Guildenstern su... Hamlet je...« i »Ptice«, »Crvenkapica, ali da ne bude vuka« (Đuro Rojić), »Neandertalix« (Marina Petković), »Dugonja, Trbonja, Vidonja« (Franka Perković) te u televizijskim i filmskim produkcijama »Otok ljubavi« (Jasmila Žbanić), »Oktolog« (Karpo Godina) te »Sonja i bik«, »Imaš signal?« i »Sin noći, brat sna« (Vlatka Vorkapić).
   Valentina Lončarić i Nina Sabo, rekle su da je predstava nastajala u razdoblju od skoro godinu dana:
    – Bio je to izazov vrijedan svakog uloženog trenutka – ujedinile smo znanje stečeno na studiju, referirajući se na realni život oko nas, rekla je Valentina Lončarić, dok je Nina Sabo istaknula dragocjenost kreativnog rada, uz mentorstvo profesora: – Ovakav interdisciplinarani pristup je put k novom kazalištu, čemu se jako radujemo i nadamo se – pod okriljem SKC-a – novim, dobrim predstavama.
    Scenografiju i kostime predstave »I... divan dan« potpisuje Ivana Butković, studentica poslije diplomskog studija na Fakultetu za primijenjenu umjetnost, koja je stalna suradnica studija Glume, kulture i medija. Rekla je da je vizualni dojam predstave – zajednički rad, a prostor u kojem se igra, nekadašnji prostor šanka kafea »Gal«, idealan je za ovu predstavu, jer daje mogućnost za klaustrofobičnu beckettovsku atmosferu.












S. HRIBAR

 



 
''Otvorili sve laboratorije i praktikume'', Novi list, 16. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
JUČER ODRŽAN PRVI SAMOSTALNI DAN OTVORENIH VRATA ODJELA ZA FIZIKU

 
Otvorili sve laboratorije i praktikume
 
 
Upriličena je i izložba Smiješna strana fizike   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci organiziralo je jučer Dan otvorenih vrata Odjela za fiziku. U zgradi sveučilišnih odjela u Kampusu sveučilišta u Rijeci za posjetitelje je organizirano razgledavanje svih laboratorija i praktikuma. U sklopu Dana otvorenih vrata Odjela za Fiziku ljubitelji ove nauke, a bilo je tu organiziranih posjeta učenika osnovnih i srednjih škola, pa i individualnih, mogli su izbliza gledati pokuse u laboratorijima, vježbe u praktikumima, sudjelovati u »znanstvenoj pričaonici« i pogledati izložbu pod nazivom »Smiješne strane fizike«.
    U »znanstvenoj pričaonici« sudjelovali su i teorijski, i astrofizičari, i, dakako, studenti koji su uvelike pridonijeli realizaciji ovoga projekta, koji je ove godine prvi put održan samostalno za Odjel fizike, jer su ranijih godina »vrata bila otvorena« za sve odjele.
    – Zainteresirane provodimo kroz sve laboratorije – za elementarnu mikroanalizu, za fiziku površina i materijala, kroz laboratorij za optičku spektrometriju i laboratorij za kemijsku pripremu uzoraka. Ove godine ujedno obilježavamo i 50. obljetnicu nastavničkog smjera fizike u Rijeci i 1.650 diplomiranih fizičara, a sada imamo i inženjerski smjer, kaže predsjednica organizacijskog odbora Dana otvorenih vrata Odjela za fiziku dr. Magda Mandić.

B. SAVIĆ




 
 
''Pomorski fakultet kreće u nadogradnju zgrade iz 1900.'', Novi list, 15. 1. 2014.

NEĆE U KAMPUS
RIJEČKA NAUTIKA PLANIRA TEMELJITU REKONSTRUKCIJU POSTOJEĆE ZGRADE, VRIJEDNU IZMEĐU OSAM I DESET MILIJUNA EURA


PO ŠVEDSKOM RECEPTU

Pomorski fakultet kreće u nadogradnju zgrade iz 1900.



Prema projektu arhitekta Vladija Bralića, nadogradnjom će fakultet dobiti amfiteatralnu dvoranu s 250 sjedećih mjesta, 16 novih predavaonica, dvorane za navigacijsku simulaciju, ali i novu biblioteku, sportsku dvoranu sa stotinu sjedećih mjesta, kao i podzemnu garažu s 82 parkirna mjesta na dvije razine

Andrej PETRAK
 
Novoizgrađeni dio trebao bi se uklopiti među okolne zgrade s početka prošlog stoljećaRIJEKA » Pomorski fakultet u Rijeci po uzoru na svoj švedski pandan World Maritime University u Stockholmu, kreće u projekt rekonstrukcije i nadogradnje postojeće zgrade, izgrađene još 1900. godine, kojim će dobiti dvostruko veće prostorne kapacitete, a cijela investicija procjenjuje se na osam do deset milijuna eura. Proširenjem i nadogradnjom postojećeg objekta, Pomorski fakultet dobit će amfiteatralnu dvoranu s galerijom površine 540 četvornih metara, s 250 sjedećih mjesta, koja će moći poslužiti i za održavanje kongresa, ali i 16 novih predavaonica površine od 70 do 140 četvornih metara, čime će broj predavaonica biti povećan na njih trideset, te dvorane za navigacijsku simulaciju. Projektom riječkog Arhitektonsko-građevinskog ateljea Vladija Bralića predviđena je i nova biblioteka površine 250 četvornih metara, te izgradnja sportske dvorane kapaciteta stotinu sjedećih mjesta, sa zatvorenim igralištem dimenzija 20x30 metara, koja će služiti studentima, ali i lokalnoj zajednici, točnije sportskim udrugama i klubovima. Podzemna garaža površine od 2.080 kvadrata raspolagat će s 82 parkirna mjesta na dvije razine.
    – Svi najpoznatiji svjetski pomorski fakulteti u New Yorku, Istanbulu, Gdyniji, Terschellingu i Stockholmu smješteni su u centru grada u neposrednoj blizini mora. World Maritime University u Stockholmu nadogradio je moderni dio svojih prostora na povijesnu zgradu Lučke uprave. Naše Fakultetsko vijeće prošle je godine odlučilo da ćemo jednako tako krenuti u rekonstrukciju i nadogradnju postojeće zgrade, izgrađene još 1900. godine. Novi dio zgrade bit će ultramoderno izgrađen, a ujedno lijepo uklopljen sa starim objektom, koji je pod konzervatorskom zaštitom, najavljuje dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Serđo Kos.
    Dodaje da je fakultet obavio razgovore s Gradom Rijekom i Mjesnim odborom Brajda-Dolac i dobio sve potrebne suglasnosti.
    – Gradonačelnik se suglasio s našim projektom i trenutno smo u fazi pred izdavanje lokacijske dozvole, što je preduvjet za uspješnu aplikaciju projekta na Europski fond za regionalni razvoj, u čemu imamo punu podršku Sveučilišta, kaže prof. dr. Kos.
   
Sportska dvorana

Pročelnik gradskog Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca ističe da Grad želi da projekt Pomorskog fakulteta dođe do realizacije.
    – Grad je u tom smislu napravio veliku gestu, jer dio budućeg kompleksa razvija se u dijelu gradskog parka, odnosno igrališta poznatog kao »Nafta«, prekrivenog »balonom«. Složili smo se s namjerama fakulteta uz uvjet očuvanja sportskih sadržaja na toj lokaciji, a adekvatno rješenje pronađeno je u izgradnji sportske dvorane koja će, osim studentima, služiti i građanima ovog grada, odnosno sportskim udrugama i klubovima. Nakon što fakultet ishoduje lokacijsku dozvolu, krenut će procedura za dobivanje prava građenja na tom području, objašnjava Škunca.
    Vladi Bralić iz riječkog Arhitektonsko-građevinskog ateljea kaže da se temeljna koncepcija oblikovanja restaurirane zgrade baz
Pomireni razni interesi
   
    Srđan Škunca ocijenio je da su svi uključeni, fakultet, projektanti i Grad, u godinu dana obavili velik posao. – Pomirili smo javni interes koji Grad ima, zahtjeve konzervatora, interes Mjesnog odbora i njihove potrebe, te interese i potrebe samog fakulteta. Projektanti su dobili složen i težak zadatak, a uspješno su pomirili i ujednačili stari i novi objekt, kaže Škunca. 
   
Tri minute od Korza, četiri od mora
   
    Dr. Axel Luttenberger s Pomorskog fakulteta ističe da će ovim zahvatom fakultet dobiti dvostruku korisnu površinu, ali i da će grad dobiti vrijedan objekt u neposrednom centru, na tri minute hoda od Korza, a četiri minute hoda od mora. – Mislim da će sam centar grada živnuti, jer će studentska populacija koristiti sve sadržaje gradskog centra, ne samo Pomorskog fakulteta, kaže Luttenberger.
ira na urbanističkoj zamisli dovršetka izgradnje urbane cjeline riječkog gradskog bloka iz 19. stoljeća.
    – Najstariji dio Pomorskog fakulteta sagrađen je 1900. godine prema mađarskom programu o razvoju školstva u Rijeci i projektu mađarskog arhitekta Alpara Ignaza za potrebe ondašnje Trgovačke akademije. Zgrada je izgrađena u stilu visokorenesansnog eklekticizma, a naknadno je građevini pridodana novija zgrada prema prilaznom putu i obližnjem parku. Jedina preostala neizgrađena parcela je u gradskom vlasništvu i pruža se na sjeveroistočnoj strani prema Ulici Slaviše Vajnera Čiče. Riječ je o starom igralištu »Nafta«. Nikada urbanistički taj dio grada nije bio dovršen. Na toj površini zamišljena je arhitektonska interpolacija suvremene zgrade proširenog fakulteta, koju je ipak potrebno prilagoditi određenim ograničenjima koje proizlaze iz postojećeg urbanog konteksta, objašnjava Bralić i dodaje da arhitektonsko rješenje slijedi jedan od temeljnih teorijskih postulata suvremene arhitekture, koji zastupa stajalište kako je unutar povijesno izgrađene gradske strukture moguće projektirati i graditi na način svog vremena.
   
Krovne terase

– Zaključeno je kako interpolirana zgrada proširenog fakulteta ne bi smjela biti ni prevelika, niti gola ili stereogeometrijski primitivna. Stoga, zgrada je oblikovana sa stupnjevanjem volumena kako bi se interpolirani korpus u što većoj mjeri približio važećim prostornim odnosima gradskog bloka i šireg područja. Pročelja su ostakljena s većim elementima i posebnom zaštitom od sunca primjenom kliznih lamela/sjenila. Linija pročelja prema gradskim ulicama prati liniju građevinskog pravca bloka, a prema fakultetskom dvorištu položena je u određenim ritmičkim pomacima te predstavlja trodimenzionalnu strukturu. Istočno pročelje sadrži element prolaza, odnosno prodora, kroz zgradu kako bi se javna gradska površina na svojevrsni način proširila unutar bloka prema fakultetskom trgu. Značajan element oblikovanja zgrade predstavljaju krovne terase u funkciji izlaska nastavnika i studenata na otvoreni prostor, kaže Bralić.
    Dekan Serđo Kos oduševljen je što su projektanti uspjeli očuvati duh prostora i ostvariti simbiozu »starog «i »novog«.
    – Ostvarit ćemo svoj iskorak u budućnost. Naš posao je stvarati kadrove ne za danas, već za dvadeset godina unaprijed. Imamo ugled u svijetu baš zahvaljujući našoj velikoj tradiciji, koju vučemo još iz 1866. godine, kaže prof. dr. Kos.


 
''Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi'', Novi list, 13. 1. 2014.

SAMOSTALNI ZDRAVSTVENI STUDIJI ODLAZE S MEDICINSKOG FAKULTETA


Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi



Od iduće akademske godine u nekadašnjoj zgradi Građevinskog fakulteta uvode se novi diplomski studiji, poput menadžmenta u sestrinstvu, kliničke nutricije i anestezioloških tehničara, koji bi trebali riješiti deficit kadrova u medicini
 
 
* Foto: M. GRACINRIJEKA » Fakultet za zdravstvene studije s početkom naredne akademske godine trebao bi biti u potpunosti spreman za startanje kao nova samostalna sastavnica Sveučilišta u Rijeci, a prema riječima dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, trenutno se provodi upisnik u sustav visokoškolskih ustanova. Ono na što studenti naredne akademske godine mogu računati veće su upisne kvote, ali i novi studijski programi. Međutim samo oni koji se tiču diplomskih studija, jer prema najavama prof. dr. Šustića, kvote i programi preddiplomskih studija neće se mijenjati.
   
Prvostupnički program

– Nećemo razvijati postojeće prvostupničke programe. Imat ćemo iste programe kakve imamo sada na Medicinskom fakultetu, ali ćemo razvijati niz diplomskih programa. Imamo sada dva diplomska programa, jedan za fizioterapeute i jedan za medicinske sestre. Sada će startati drugi diplomski program za medicinske sestre, a riječ je o menadžmentu u sestrinstvu. Nakon toga mislimo razviti program iz kliničke nutricije koji radimo zajedno s još nekim sastavnicima Sveučilišta. U budućnosti računamo na još nekoliko programa za medicinske sestre, posebice u onim područjima gdje nalazimo da je sustav deficitaran. Naša je filozofija da razvijanjem diplomskih studijskih programa pokušamo riješiti deficit kadrova u medicini uključujući i liječnike. Jedan od programa koji bi sigurno u budućnosti trebali razvijati je diplomski studijski program za anesteziolo
Za kvalitetu najbitniji odnos broja sestara i liječnika
   
    Hrvatska ima manjak sestara i manjak liječnika, ali manjak liječnika je puno manje izražen, kaže prof. dr. Šustić. No, kvaliteta zdravstvenog sustava se ne očituje po broju liječnika na broj stanovnika.
    – Najviše liječnika po broju stanovnika ima Grčka, a to sigurno nije zemlja s najboljim zdravstvenim sustavom. Kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri se odnosom broja sestara po broju liječnika. Norveška je na prvom mjestu s osam sestara na jednog liječnika, druga je Finska, zatim Švedska, Danska, Nizizemska. To su zemlje s najboljim zdravstvenim sustavom u svijetu. Direktni pokazatelj nekvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava je da na jednog liječnika imamo dvije sestre. Što opet govori u prilog činjenici da moramo razvijati diplomske studije, a na taj način smanjujemo i potrebu za liječnicima kao jednim vrlo skupim kadrom, navodi dekan.
ške tehničare. Naime, ako znate da nedostaje anesteziologa i želite nadoknaditi njihov manjak, onda je to pravi način, jer ako povećavamo upisne kvote liječnika na medicinske fakultete to znači dug edukacijski proces. Edukacija anesteziologa traje šest godina medicine, pola godine staža i na kraju pet i pol godina specijalizacije. Ako bi sada htjeli povećati broj anesteziologa, to bi se u sustavu osjetilo tek 2026. godine, kaže prof. dr. Šustić.
    Dodajući kako bi školovanje anestezioloških tehničara smanjilo potrebu za anesteziolozima i to upola već za dvije godine, dekan po istom sistemu vidi rješenje i za deficit kadra u kliničkoj nutriciji, optometriji i cijelom nizu srodnih struka.
   
Strategija zdravstva

– Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti, a to je napisano i u Nacionalnoj strategiji zdravstva. To ujedno predviđa i strategija Sveučilišta u Rijeci, ali i Primorsko-goranske županije koja se opredijelila za razvoj zdravstvene industrije, a to se bez kadra ne može, ističe prof. dr. Šustić.
    Preseljenjem u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta uspostavili su se prostorni uvjeti za razvoj diplomskih studija, dok kadrovski uvjeti, kaže dekan, odavno postoje. Postavljanje diplomskih studija, zaključuje, otvorit će put i za ulazak u treću fazu Bolonje, a riječ je o doktorskim studijima.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Riječki studenti dobit će virtualnu knjižnicu'', Novi list, 10. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
UZ NOVI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZDAVAŠTVO I MEDIJI NA SVEUČILIŠTU U RIJECI OSNIVA SE I CENTAR ZA ELEKTRONIČKO NAKLADNIŠTVO

PRVI U HRVATSKOJ

Riječki studenti dobit će virtualnu knjižnicu



 
Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Marina Biti

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Novi doktorski studij Filozofski fakultet pokreće u suradnji sa sveučilištem Oxford Brookes i Medijskim sveučilištem Koprivnica-VaraždinRIJEKA » Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci u suradnji s The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes te Medijskim sveučilištem Koprivnica-Varaždin pokreće novi interdisciplinarni doktorski studij »Izdavaštvo i mediji« čiju će prvu generaciju doktoranada činiti 25 polaznika. Navodeći da se radi o trogodišnjem studiju, njegova voditeljica prof. dr. Marina Biti ističe da se upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku. Riječ je o prvom takvom studiju na području Hrvatske koji, kaže voditeljica, ima potpun društveno-humanistički okvir, ali uz čvrsto definiranu informacijsko-komunikacijsku komponentu s posebnim fokusom na elektroničkom nakladništvu. U kontekstu toga na riječkom Sveučilištu pokreće se nekoliko paralelnih inicijativa, od kojih je jedna i osnivanje Centra za elektroničko nakladništvo.
   
Specijalizirana publika

– Sveučilište je već i samo sebi tržište, jer ima studente kojima je knjiga u elektroničkom obliku daleko dostupnija nego u tiskanom obliku. Riječ je o nakladama koje inače nemaju veliku čitalačku publiku, već specijaliziranu publiku, a upravo takva publika se okuplja na sveučilištima. Zbog toga u svijetu sada prevladava trend tiskanja specijaliziranih izdanja na zahtjev »print on demand«, prema potrebi, i u manjem broju primjeraka. Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Biti.
    Dodajući kako će to podrazumijevati i osnivanje virtualne knjižnice, a u kontekstu toga i suradnju koja je već u tijeku sa Sveučilišnom knjižnicom, prof. dr. Marina Biti naglašava da se takav Centar mora oslanjati na znanstveno-istraživačku djelatnost koja trajno osigurava inovacijski pristup, a sve to vodi budućem nakladništvu riječkog Sveučilišta koje će biti drugačije od postojećeg i moderno. Na Sveučilištu djeluje i Povjerenstvo za izdavačku djelatnost koje je donijelo i poseban sustav pravila za e-udžbenike, a u praksi će to za riječke studente značiti da će kao članovi Sveučilišne knjižnice imati pravo na kor
Semestar devet tisuća kuna
   
    Puni naziv novog doktorskog studija je »Izdavaštvo i mediji: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta«. Studij traje šest semestara, a svaki semestar košta devet tisuća kuna. Riječ je o programu koji s jedne strane razvija znanja i kompetencije potrebne za provođenje temeljnih znanstvenih istraživanja u polaznim humanističkim disciplinama koje čine platformu predložena doktorskoga studija, dok se s druge strane orijentira profiliranju interdisciplinarnoga presjeka polaznih disciplina, a time i znanstvenome osmišljavanju primjene ostvarenih znanstvenih uvida na izdavačke i medijske studije. Insistira se na provođenju temeljnih znanstvenih istraživanja, te na zahtjevnoj zadaći znanstvene razrade aspekata primjene temeljnih znanstvenih spoznaja na unapređivanje procesa i modela suvremenoga izdavaštva u jezičnom, književno-kulturnom i globalnom medijskom kontekstu. Krajnji je cilj stvoriti znanstveni kadar za unapređivanje dinamičkih područja nakladništva, novinarstva i novomedijskoga izdavaštva. 
   
Početak u ožujku
   
    »Izdavaštvo i mediji« je prvi takav doktorski studij u Hrvatskoj, prvu generaciju doktoranada činit će 25 polaznika. Upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku.
ištenje usluga virtualne knjižnice.
   
Praćenje čitanosti

– Studenti će posuđivati e-udžbenike pod određenim pravilima, kao što je vremensko ograničenje posudbe, ali bez plaćanja zakasnine, jer kada istekne vremenski rok posudbe udžbenik za korisnika više neće biti vidljiv. U tom slučaju, student će ga moći ponovno posuditi, a zahvaljujući mogućnostima softvera bit će moguće i praćenje stvarne čitanosti nekog djela. Uvođenje e-udžbenika će riješiti i pitanje sadašnjih ograničenja vezanih uz dostupnost limitiranoga broja tiskanih primjeraka, pojašnjava prof. dr. Biti.
    Budući Centar za elektroničko nakladništvo bit će prvi takav Centar u Hrvatskoj, osmišljeno povezan sa svim podupirućim djelatnostima, no prof. dr. Biti naglašava kako vjerojatno i na ostalim sveučilištima postoje slične inicijative, ali riječko je Sveučilište prvo koje se elektroničkim nakladništvom počinje sustavno baviti – znanstveno, edukacijski, produkcijski i diseminacijski. Prema njenim najavama riječ je o dugoročnom procesu od kojeg se već unutar narednih godinu dana mogu očekivati prvi konkretni rezultati Centra, a u naredne tri godine virtualna bi knjižnica trebala u potpunosti zaživjeti. Centar će, dodaje, biti i radilište za polaznike poslijediplomskog studija Izdavaštvo i mediji, koji će istovremeno tijekom studija kao radilišta moći koristiti i druge izdavačke i medijske kuće.
   
Nadzor nad kvalitetom

– Centar će se baviti edukacijom za elektroničko nakladništvo i na nižim razinama od doktorske, ali i produkcijom koja će biti diseminirana kroz virtualnu knjižnicu. Tu se ne radi samo o ekonomskoj održivosti, već i o održivosti kvalitete, jer danas se sve može objaviti u elektroničkom obliku. No mi ćemo svakako nuditi sadržaje koji će biti recenzirani, i jezično i sadržajno propitani. Potreban je nadzor nad kvalitetom kako demokratizacija na strani elektroničke produkcije ne bi rezultirala inflacijom kvalitete, kaže prof. dr. Biti.
    U osnivanju i radu Centra, kaže, Sveučilište će imati i suport Oxford Brookesa, koji je isto tako pratio i sve faze razvoja poslijediplomskog doktorskog studija, a to, zaključuje prof. dr. Marina Biti, znači ekspertizu i nadzor najveće moguće kvalitete.



 
''Promovirni diplomirani ekonomisti i prvostupnici'', Novi list, 21. 12. 2013.

SVEUČILIŠTE
SVEČANO NA EKONOMSKOM FAKULTETU

 
Prodekan prof. dr. Alen Host zaželio je dojučerašnjim studentima puno uspjeha u profesionalnom radu
 
 
Zadovoljstvo na kraju studija – dio jučer promoviranih ekonomista  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih ekonomista i sveučilišnih prvostupnika ekonomije. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju, prodekan prof. dr. Alen Host zaželio im je puno uspjeha u profesionalnom i privatnom životu te im ukazao na potrebu stalnog usavršavanja u cilju osiguravanja dugoročne konkurentnosti na tržištu rada.
    Svečanim činom promocije studij su uspješno okončali: Irena Lović, Marina Černeka, Neven Tešić, Sanja Katunar, Ivana Zohil, Petra Delač, Tatjana Rempešić, Valentina Jandroković, Marija Dušek, Adriana Grubišić, Kristina Žuljević, Jerolim Dušević, Ivana Maras Trbojević, Dragan Aladžić, Matej Kalanj, Anja Zron, Marijana Plješa, Nenad Fućak, Sanja Melada, Aljoša Jelčić, Vanja Jurcan, Željka Vidmar, Goran Lazić, Lorena Paladin, Dijana Fućak, Vlatka Bruketa, Martina Močibob, Tina Karabaić, Alenka Rogić, Rade Malobabić, Alica Kušen, Saša Vrbanec, Jelena Dragičević, Damir Muslić, Ana-Marija Rodin-Šumonja, Dženan Pečenković, Ela Pavičić Sapor, Matej Marković, Monika Prodan, Alenka Radović Pevec, Maristela Rajkovača, Adriano Fućak, Martina Matijević, Ivana Maras, Nikolina Rubčić, Zoran Klapan, Daria Perković, Davor Sjauš, Joško Jurković, Ivana Erhatić, Vjekoslav Vrljić, Majda Paoli, Renato Puškarić, Antoni Mičić, Lorena Barković, Dijana Popović, Ana Matić, Andrea Vodopija, Melita Pušić, Klara Žagar, Kristina Gušćić, Klara Mandić, Senada Kaltić, Jasna Šaina, Monika Šćerba, Maja Šuran, Ivan Lovreković, Danijela Stanić, Kristijan Katić, Petra Juričić, Krešimir Krajina, Sabrina Pašić, Emina Mihoci, Nenad Buha, Ilenia Kučić, Andrej Miškulin, Nikola Škoda, Martina Majerle, Dizi Selan, Damir Burić, Samanta Barbaro, Nikolina Štokić i Marina Rozgaj.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Lučin: Čekamo 19 milijuna eura'', Novi list, 19. 12. 2013.

BLAGDANSKI PRIJEM
SVEUČILIŠTE U RIJECI

 
 
* Foto: S. JEŽINA            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci ove je godine na listi od 500 sveučilišta po znanstvenoj produktivnosti u Europi zauzelo 448. mjesto, a u godinama koje predstoje očekuje nas borba za pozicioniranje između 200. i 300. mjesta – istaknuo je na tradicionalnom blagdanskom primanju za nagrađene znanstvenike, umjetnike i studente rektor prof. dr. Pero Lučin.
    – Nalazimo se pred realizacijom europskog projekta čija je vrijednost 19 milijuna eura. Ta će se sredstva utrošiti za nabavku opreme, a kada bi zbrojili sve ono što smo do sada na Sveučilištu kupili ne bismo došli do tog iznosa, kazao je rektor.
    Rektor je u sklopu svečanosti podijelio i spomenice u povodu 40 godina Sveučilišta koje su dobili: Krešimir Pavelić, D
Zahvale i studentima
   
    Dodijeljene su i zahvalnice studentima, a dobili su ih: Ivan Pribanić, Ivan Žigo, Nina Čeh, Adi Franković, Toni Žufić, Vedran Rosandić, Petra Svetić, Dejan Aleksić, Željana Knežević, Luka Matacin i Borka Frančišković. Za timska studentska ostvarenja zahvalnice su dobili članovi ženskog tima u mornarskom veslanju Pomorskog fakulteta: Patricia Dragičević, Damira Omanović, Nina Kokorović, Lejla Ajanović, Darija Uremović, Ana-Marija Pocedić, Silvana Buneta, Marijana Užarević, Kristina Juričić, Patrizia Tuzlak, Ilena Papić, Valerija Hudeček, Barbara Glažar i Aldo Mavrović s voditeljicom Sanjom Vučurević te članovi muškog tima: Stefan Lenardić, Marko Durut, Igor Ferenčina, Sanjin Sušanj, Sven Hager, Aldo Mavrović, Ivan Bošković, Karlo Bukša, Tihomir Rubil, Ivan Balać, Vjekoslav Magazin, Benjamin Mihaljec, Mirel Mujić, Ennio Babić i voditelj Andrej Danyi.
ubravka Kotnik Karuza, Marija Marinović i Dean Crnković, dok su zahvalnice za ovogodišnja postignuća dobili: Stipan Jonjić, Vladimir Đuro Degan, Boran Berčić, Nevenka Ožanić, Iva Lukežić, Jonatan Lerga, Milivoj Čop, Nikola Petković, Vera Vlahović Palčevski, Roberto Žigulić, Vladimir Parpura, Vasil Tocinovski, Igor Kardum, Domagoj Švegar, Miljenko Uravić, Domagoj Lanc, Emilija Duparova, Dijana Detel, Adrijana Martinović, Vedran Kirinčić, Melinda Kostelac, Vidoje Vujić, Juraj Šimunić, Ivan Marović, Jasminka Ledić, Zoran Sušanj, Marina Vicelja Matijašić, Nina Kudiš, Hrvoje Urumović, Albino Redžić, Viktor Moretti i Ivana Godnič. (I. Š. K.)

 

 
 
''Rijeka dobiva novu bolnicu krajem 2020. godine?!'', Novi list, 19. 12. 2013
NAJVEĆI JAVNO-PRIVATNI PROJEKT U HRVATSKOJ POTPISAN UGOVOR O REALIZACIJI PROJEKTA »KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA«
Papirnata priča trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi trebala biti dovršena u roku od pet godina

Barbara ČALUŠIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
altRIJEKA » Uz pjenušac i obećanje da će nakon osamdeset godina maćehinskog odnosa prema riječkoj bolnici država ubuduće biti majka riječkom zdravstvu, jučer je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka potpisan ugovor o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva »Klinički bolnički centar Rijeka«. Ugovorom koji su potpisali ministar zdravlja Rajko Ostojić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak, Ministarstvo zdravlja dobilo je ovlasti javnog partnera u izgradnji bolnice koju će pak koordinirati Centar za praćenje energetskog sektora i investicija. Iznesena dinamika samog projekta predviđa rok od mjesec dana za osnivanja stručnih timova koji će sudjelovati u projektu, rok od pola godine u kojem će resorno ministarstvo definirati razinu usluga nove bolnice nakon čega bi Centar za praćenje energetskog sektora i investicija trebao učiniti komparator koji će dati odgovor na pitanje je li za projekt nove bolnice, odnosno za investiciju od 3,2 milijarde kuna isplativije financiranje kroz javno-privatno partnerstvo od klasičnog načina kreditiranja. Papirnata priča prema ovakvom scenariju trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi, kako je jučer rečeno, trebala biti dovršena u roku od pet godina. Ukratko, prema najnovijim obećanjima, Rijeka bi novu bolnicu trebala dobiti za sedam godina, konkretno koncem 2020. godine.
   
Odluka i procedura

– Zahvaljujem svim Riječanima na strpljenju. Desetljećima su čekali novu bolnicu i unatoč činjenici što žive u 21. stoljeću, liječili su se u prostorima koji pripadaju početku 20. stoljeća – rekao je Ostojić koji je jučer u Rijeku došao u pratnji još dva ministra, ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Romane Jerković te pomoćnice ministra zdravlja Ljubice Đukanović. To je, prema njegovim riječima, dokaz da je ovo potpisivanje ugovora drugačije od ugovora bez vidljivih rezultata koje su u Rijeci za izgradnju riječke bolnice potpisivale prethodne vlade.
    – To je odluka o kojoj nema dvojbe, ali moramo poštovati proceduru – odgovorio je Ostojić na pitanje novinara hoće li Vlada napokon donijeti odluku o izgradnji nove riječke bolnice. Jamstvo izgradnje nove bolnice je, kako je rekao, iskustvo, a činjenica je da se bolnica ne može graditi sredstvima iz državnog proračuna što je već prepoznalo europsko zdravstvo koje u ovom trenutku ima pet milijardi eura vrijednih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu potpisanih u segmentu zdravstva. Novi riječki KBC ujedno bi trebao biti najveći takav projekt javno-privatnog partnerstva koji se provodi u Hrvatskoj. Ostojić pritom poziva i same liječnike i medicinske stručnjake da se maksimalno uključe u izradu projekta nove bolnice.
    – Pokušajte pored svog velikog angaž
Spajanje bolnica
   
    – Vidjet ćemo što je od onih teza koje su se pojavile u medijima točno – komentirao je Ostojić pitanje o masterplanu bolnica i njihovom spajanju kojim bi trebale zauvijek nestati i neke uspješne male bolnice.
    – Spajanje bolnica u organskom, ali i funkcionalnom smislu je dobro. Neke će se spojiti i prije primjene masterplana – dodao je ministar zdravlja.
   
    Nova angiosala
   
    Posjet ministra zdravlja ujedno je bila i prilika za službeno otvaranje angiosale na Odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti. U novoj angiosali već se neko vrijeme obavljaju zahvati, a za razliku od angiosale koja je nakon deset godina neprekidnog rada bila na rubu funkcioniranja, nova ima dodatne dijagnostičke mogućnosti poput integriranog intravaskularnog ultrazvuka, mjerenje rezerve frakcijskog protoka i mogućnost trodimenzionalnog prikaza. Prema riječima pročelnika Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju dr. Vjekoslava Tomulića, u planu je uposliti obje angiosale, ako to financijska sredstva to dozvole.
    Na ovom odjelu se godišnje učini oko 2.000 invazivnih zahvata od čega oko 800 perkutanih koronarnih intervencija. Nova angiosala trebala bi omogućiti liječenje većeg broja pacijenata s vaskularnim bolestima, a kako je jučer istaknuo sanacijski upravitelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller, formiran je multidisciplinarni tim koji čine intervencijski radiolozi i kardiolozi, vaskularni i kardijalni kirurzi te pedijatrijski kardiolozi. U taj tim planira se uključiti i neurologe koji bi uz pomoć endovaskularne medicine liječili moždane udare.
    – Naš cilj je centralizacija endovaskularne medicine – objasnio je Haller.
    Nova angiosala omogućit će promptno zbrinjavanje svih hitnih slučajeva, a najavljeno je i skraćivanje liste čekanja na invazivni zahvat koje bi sa sadašnjih sedam mjeseci za pola godine trebalo biti svedeno na manje od mjesec dana.
   
    Bio je to »dan zdravlja PGŽ-a«
   
    Ministar zdravlja Rajko Ostojić prije potpisivanja ugovora o izgradnji nove bolnice održao je sastanak sa 13 ravnatelja zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Sastanak koji je bio uvertira u potpisivanje ugovora o izgradnji nove bolnice ili kako ga je župan Zlatko Komadina simbolično nazvao »danom zdravlja PGŽ-a« poslužio za rekapitulaciju županijskih ulaganja u zdravstvo. Tako je prema Komadininim riječima, PGŽ uložio 300 milijuna kuna u ustanove čiji je osnivač, ali i 100 milijuna kuna u KBC Rijeka. Istaknuo je velike investicijske cikluse u specijalnim bolnicama poput objke Thalassotherapije.
    – Naš sustav zdravstva nije pao na teret države jer niti jedna zdravstvena ustanova kojoj je osnivač županija nije poslana u sanaciju – istaknuo je Komadina.
    PGŽ spada u županiju s iznadprosječnom dostupnošću zdravstvene skrbi, ako se uzme u obzir broj zdravstvenog osoblja na 100 tisuća stanovnika koji iznosi 363, dok je hrvatski prosjek 299. Sustav se financira najvećim dijelom iz sredstava HZZO-a dok petinu financiranja čine županijska sredstva, a čak 18 posto vlastita sredstva pojedinih ustanova.
    – Kad bi druge županije išle vašim planom, ne bi bilo dubioza kakve imamo. Jedino u čemu ste dosad bili ispod prosjeka je arhitektonski dio zdravstva – rekao je Ostojić, ističući da će održati svoje obećanje iz Plana 21, a to je izgradnja dviju bolnica – pulske i riječke.
mana sudjelovati i u izradi dokumentacije i svega što nas čeka – poručio je Ostojić.
    Novinare je jučer ponajprije zanimalo koliko je ovaj ugovor drugačiji od niza prethodnih sporazuma i obećanja o izgradnji nove riječke bolnice koje su KBC Rijeka, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija dobivali od ranijih vlada. S ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, nova riječka bolnica, prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka neće ovisiti o kapacitetima državnog proračuna, niti o nečijoj političkoj volji.
    – Onaj tko dođe neće više moći reći da nema novca s ovakvim ugovorom jer se on ne oslanja proračun – istaknuo je Vrdoljak, dok se pak Vojko Obersnel osvrnuo na sporazum o izgradnji nove bolnice iz 2004. godine čiji je i sam bio potpisnik.
    – Do ovog ugovora niti jednom nismo potpisali ugovor koji je definirao financijske parametre, a još manje rokove. Ugovor koji smo potpisali s tadašnjim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom o izgradnji nove riječke bolnice nije sadržavao ništa osim dobre volje – ustvrdio je Obersnel, dodavši da je Grad Rijeka i dosad bio aktivni partner u izgradnji nove bolnice koji je s ustupljenim zemljištem i komunalnim doprinosom u bolnicu već uložio 45 milijuna kuna.
   
Nova ulaganja u stare objekte

Nova bolnica trebala bi se prostirati na zemljištu površine osam hektara na području njezinog današnjeg sušačkog lokaliteta. Bruto površina svih građevina nove bolnice prema postojećem projektu iznosi 240 tisuća četvornih metara, a u to je uključena i površina podzemnih garaža koja će imati kapacitet od 1.800 parkirnih mjesta. Kad su u pitanju bolesničke postelje, kapacitet bolnice ne bi se bitno mijenjao od današnjeg i kreće se oko 1.000 postelja. Plan i dalje podrazumijeva izgradnju ginekologije i pedijatrije u sljedećoj fazi, a potom i svih ostalih klinika.
    Ostojić je obećao i novi ciklus ulaganja u stare bolničke objekte kojima bi riječki KBC trebao premostiti vrijeme do izgradnje nove bolnice. Ulaganja se u prvom redu odnose na novu opremu pa bi tako Rijeka trebala dobiti novi CT-uređaj, uređaje za brahiterapiju, operacijske stolove i anesteziološke uređaje. Objavu tendera za novu opremu, Ostojić je najavio kroz period od šest tjedana, a oprema će se financirati iz državnog proračuna.
    – Ovo je velik dan za tri županije koje se ovdje liječe. Nije potrebno naglašavati u kakvim uvjetima radimo i nadam se da će ovaj projekt zaživjeti. Liječnike i medicinske sestre imamo, ali nam trebaju zgrade u kojima bismo mogli pružati naše usluge, ne samo ovoj i susjednim županijama, već i pacijentima izvan granica – zaključio je sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller.

 

 
 
 

 

 
''Stipendije za 23 buduća pomorca'', Novi list, 19. 12. 2013.
POMORSKI FAKULTET POTICAJI STUDENTIMA POMORSKOG FAKULTETA I UČENICIMA POMORSKIH ŠKOLA IZ BAKRA I MALOG LOŠINJA

Diplomanti ovog fakulteta danas su zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je dekan Serđo Kos, ističući izvrsnost kao najtraženiju karakteristiku na svjetskom tržištu
 
 
Ugovore o stipendiranju potpisala 23 studenta i učenikaRIJEKA » Nove 23 stipendije dodijelilo je Ministarstvo prometa, pomorstva, prometa i infrastrukture učenicima i studentima pomorskih učilišta na području Primorsko-goranske županije. Ugovore za dodjelu stipendija za šestero studenata Pomorskog fakulteta u Rijeci, te sedamnaestero učenika Pomorske škole Bakar i Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja na svečanosti održanoj u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta potpisao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. On je istaknuo kako je Vlada Republike Hrvatske još 2006. godine pokrenula projekt stipendiranja studenata i učenika nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera, kako bi popularizirala pomorska zvanja, te zaustavila tadašnji trend pada upisa u pomorske škole i na fakultete.
    – U razdoblju od 2006. godine do danas, Ministarstvo je dodijelilo stipendije za oko 800 učenika i 260 studenata, kojima je isplaćeno više od 27 milijuna kuna, kazao je Antešić.
    U ovoj je školskoj i akademskoj godini dodijeljeno ukupno 60 stipendija, 48 za učenike i 12 za redovne studente pomorskih fakulteta.
    – Uz stipendiranje učenika i studenata provodimo cijeli niz aktivnosti i mjera koje za cilj imaju jačanje položaja hrvatskog pomorca na zahtjevnom svjetskom tržištu, kao što su zadržavanje najviših standarda u obrazovanju i certificiranju pomoraca, te primjena najviših standarda zaštite na radu, te životnih i radnih uvje
Vjetar u studentska jedra
   
    Stipendija od 1.200 kuna mjesečno itekako će popraviti uvijek napregnuti studentski budžet, potvrdio je Adrian Wolf, student druge godine brodostrojarstva iz Rijeke.
    – Troškovi studentskog života nisu mali. Dakako da će mi ovo biti velika pomoć, jer živim samo s majkom, a ako nešto ostane, pospremit ću to za budućnost, rekao je. Slično razmišlja i Matej Martinović, brucoš na nautičkom smjeru.
    – Olakšat će mi studiranje, ali i pristup stvarima potrebnim za edukaciju i hobi kojim se bavim. Bi li stipendija trebala biti veća? Mislim da je i ovaj iznos zadovoljavajući, ocjenjuje Martinović.
ta na brodu, uz kontinuirano unapređenje procesa zapošljavanja pomoraca. Od iduće godine kroz tonnage tax poticat ćemo ukrcaj mladih pomoraca, kadeta i asistenata na brodove pod hrvatskom zastavom, a Zakonom o trošarinama od srpnja su brodari u nacionalnoj plovidbi oslobođeni trošarina za gorivo, čime se potiče razvoj linijskog obalnog prijevoza, kazao je Antešić, posebno istaknuvši kako su ovogodišnji stipendisti postigli izuzetno visok prosjek ocjena – među učenicima kojima je dodijeljena stipendija najniži je prosjek ocjena 4,1, a među studentima 4,3.
    Uspješnost studenata i učenika koji su primili stipendije u prvi je plan stavio i domaćin, dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos.
    – Izvrsnost je na svjetskom tržištu najznačajnija i najtraženija karakteristika. To su pokazali i diplomanti ovog fakulteta koji su danas zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je Kos.
    Koliko su pomorska zanimanja posljednjih godina postala popularna među mladima govori i podatak što ga je iznio ravnatelj Srednje pomorske škole Bakar Gordan Papeš – od svih strukovnih srednjih škola u PGŽ jedino je ona u Bakru upisala čak pet prvih razreda. Razlog tolikoj navali na školu sigurno dijelom leži u projektu stipendiranja, ali ponajviše u dubokoj krizi domaćeg gospodarstva zbog koje je pomorački kruh, sa svih sedam kora, jedina perspektiva za sve veći broj mladih.

M. GLAVAN



 
''Suradnja u stručnom i znanstvenom području'', Novi list, 17. 12. 2013.
 
SPORAZUM EKONOMSKI FAKULTET I HROTE
Suradnja u stručnom i znanstvenom području
 
 
Sporazum potpisali Ivor Županić i Heri Bezić  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Her Bezić jučer je potpisao sporazum o znanstveno-razvojnoj suradnji s di-rektorom HROTE-a Ivorom Županićem. Pojašnjavajući kako HROTE djeluje već osam godina i kao glavnu djelatnost obavlja organiziranje tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, pod nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije, prof. dr. Bezić je istaknuo da je sporazum sklopljen iz dva razloga. 
    – Riječ je o tome da Ekonomski fakultet provodi poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora koji je HROTE-u zanimljiv te će u sklopu sporazuma nekoliko svojih djelatnika uputiti na školovanje. Drugi je razlog sklapanja ugovora prijava zajedničkih projekata. Naime, Ekonomski fakultet putem Centra za lokalni ekonomski razvoj ima podatke koji mogu poslužiti jedinicama lokalne samouprave kod planiranja strategija i sličnih projekata, istaknuo je prof. dr. Bezić. (I. Š. K.)



 
''Riječka studentica promotor Danske'', Novi list, 16. 12. 2013.
 
TEA MUŽIĆ MLADA DANSKA AMBASADORICA DOBRE VOLJE
Riječka studentica promotor Danske
Titulu ambasadora 22-godišnja Cresanka stekla je odlukom danskog ministra obrazovanja Mortena Ostergaarda, a zadatak joj je prenositi mogućnosti koje Danska nudi u pogledu razmjene studenata i karijere 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jako sam sretna što su me izabrali – Tea MužićRIJEKA » Danski ministar obrazovanja Morten Ostergaard izabrao je hrvatsku studenticu Teu Mužić za Youth Goodwill Ambassador of Denmark. Tea je 22-godišnja studentica fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu koja je na riječkom Sveučilištu završila preddiplomski studij fizike, a ove je jeseni krenula na dvogodišnji diplomski studij fizike na Niels Bohr Institute, Faculty of Science, University of Copenhagen. Titula koja joj je dodijeljena podrazumijeva zalaganje za studentsku razmjenu, interkulturalno znanje i mogućnosti karijera. 
    – Kad sam stigla u Dansku, prijavila sam se za Youth Goodwill Ambassador of Denmark i jako sam sretna što su me izabrali. Zadatak ambasadora je promicanje Danske mojim kolegama u Hrvatskoj, s ciljem dijeljenja moje osobne priče o međunarodnoj mobilnosti studenata, njegovanja interkulturalne razmjene i globalne mogućnosti za karijeru, kaže Tea. 
    Novopečena danska studentica i ambasadorica podrijetlom je iz Cresa gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a u tom je periodu, kaže, na državnom natjecanju iz matematike osvojila dvanaesto mjesto te je sudjelovala na ljetnim školama znanosti u Višnjanu i Petnici. Tea je predstavljala Hrvatsku na Forumu znanosti u Londonu i CERN-u u Genevi, a za vrijeme studiranja na riječkom Sveučilištu dobila je i Rektorovo priznanje za izvrsnost te novčanu nagradu Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Kao glavni razlog za odabir Danske za mjesto studiranja Tea ističe visoku kvalitetu života, nastavne metode i akademske standarde sveučilišta, kao i mogućnosti zapošljavanja. 
    – U ovih nekoliko mjeseci boravka u Danskoj, primijetila sam kako ambijent u zemlji i obrazovni sustavi stimuliraj
Ukupno 350 amabasadora 
    
    Danska je prepoznata kao Zemlja najsretnijeg naroda na svijetu, visoke razine obrazovanja njenih građana, jedinstvenog sustava socijalne skrbi i globalnih »zelenih« lidera s visokim BDP-om, a dobro poznate tvrtke uključuju brodarskog diva Maersk i proizvođača igračaka LEGO. Prema danskom Ecomic Council of Labour Movement (ECLM), danske tvrtke će do 2020. g. imati manjak od 21 tisuće zaposlenika s višim obrazovanjem. Stoga je bitno privući i zadržati strani talent te je to razlog što su Copenhagen Capacity, Wonderful Copenhagen i Danish Agency for Universities and Internationalisation udružili snage kako bi osnovali Youth Goodwill Ambassador Corps, koji sada čini blizu 350 sadašnjih i bivših međunarodnih studenata na višim obrazovnim ustanovama.
 u kreativnost općenito, toleranciju i adekvatno potiču novi i drugačiji način razmišljanja. Odabrala sam Dansku jer sam htjela nastaviti s obrazovanjem u krugu ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta sa zajedničkom željom za napretkom. Dolazeći iz različitih sredina oni donose različite ideje, različite načine razmišljanja, ali i više kreativnosti u rješavanju zadataka i problema. Biti dio Youth Goodwill Ambassadors Corps dozvoljava meni i drugim mladim ljudima da iskoristimo prilike koje nam se ovdje nude što će nam omogućiti da u konačnici postanemo konkurenti stručnjaci iz svojih područja. U poslovima koje obavljam kao ambasadorica inspirirana sam raznolikošću kultura, ideja i stavova iz prve ruke. Dana mi je mogućnost biti na izvoru informacija vladinih i industrijskih planova i strategija u razvoju znanosti, kao i kako da se akademsko znanje primijeni u komercijalnom poslovanju, kaže Tea. 
    Dodajući kako trenutno slobodno vrijeme koristi za učenje danskog jezika Tea ističe da je među njenim planovima za budućnost nakon završetka diplomskog studija nastavak školovanja na doktorskom studiju.



 
''Studentski zbor donirao Klub Srce'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
Studentski zbor donirao Klub Srce
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » U predblagdanskom ozračju Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Rijeci organizirao je i prikupio, a jučer i donirao novac i potrepštine klubu Srce, riječkoj udruzi za pomoć osobama s metalnom retardacijom. Studenti Ivan Šegulja i Vanja Burić s Filozofskog fakulteta uručili su 1.570 kuna prikupljenih od svojih kolega, te didaktički materijal i darove za Sv. Nikolu. Akciju je organizirao Ivan Šegulja, a donaciju je primila Ana Pribanić, predsjednica udruge Srce. Pribanić napominje da je svaka pomoć u današnje vrijeme hvalevrijedna. Međutim, naglašava da je transparentnost primanja donacija danas nužnost, jer je rad svih udruga u Hrvatskoj, zbog poznatih slučajeva sumnjivog raspolaganja novcem prikupljenim putem humanitarnih akcija, pod posebnim povećalom javnosti. (S. B.)



 
''Priznanje velikom životnom uspjehu'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
UČITELJSKI FAKULTET NOVA GENERACIJA PROSVJETARA
Priznanje velikom životnom uspjehu
Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, uz ujedinjene snage na sveučilištu i adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponositi

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova generacija odgajatelja i učitelja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je promovirao novu generaciju odgajatelja i učitelja, a kako je istaknula njihova dekanica prof. dr. Jasna Krstović, jučerašnjim danom i svečanim činom promocije odaje se priznanje njihovom velikom životnom uspjehu. 
    
Osobni ponos

– Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage nas na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponostiti. Može li biti više razloga za osobni ponos svakog od vas, za naše veće profesionalno zadovoljstvo, od ove svečanosti? Svakako da ne može, kazala je dekanica. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili su: Akvilina Čamber Tambolaš, Ingrid Čavić, Marina Dojder, Josipa Dolibašić, Barbara Drezga, Ana Dundović, Mirela Jančić Komljen, Jelena Jelić, Vanja Jergović, Snežana Karadža, Kristina Kordić, Martina Košeto, Ana Košković, Adriana Kučić, Barbara Letić Mujačić, Klaudia Maras, Kristina Martić, Danica Miočić Zoričić, Anna Novak, Karmen Pavlic, Melita Pergar, Katarina Pleše, Lorena Pliško-Seferagić, Sandra Polić Živković, Marija Preka, Olivera Stojanović, Adriana Tibljaš, Sanja Unković, Eleni Vujović, Karla Zorović i Bonita Žagar Kavran, dok su preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili: Gabriela Baumgartner, Agata Begić, Maja Bosanac, Ana Bošnjak, Martina Bošnjaković, Erika Brkanac, Ana Crnić, Mia Čuljak, Ana Horvat, Tanja Hrvatin, Renata Josipović, Martina Klarić, Mirela Knežević, Marija Krsnik, Kristina Laginja, Marija Lončar, Iva Lujić, Ivona Margetić, Jelena Milošević, Marcella Miljanović, Irena Peloza, Martina Pribanić, Lara Resman, Andrea Romanić, Natali Ružić, Romina Srok, Sindi Starešina, Dajana Stjepanović, Kristina Štefanek, Nikolina Tadić, Vedrana Trnka, Sandra Vuković, Tina Zoretić i Tijana Zoričić, a stručni studij Predškolskog odgoja završili su: Maja Baričević, Kristina Erceg, Sandra Mataija Sumić, Ema Matković i Ozana Pavlović. 
    
Integrirani studij

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij završili su: Leonarda Ban, Ana Belavić, Ana Bobić, Kristina Božić, Sanja Branišelj, Dajana Ćukušić, Antonia Ćurić, Iva Flajsig, Maja Furlan, Matea Galić, Ivana Geček, Dragica Glad Dožaić, Aldena Halilović, Matea Han Radan, Ana Japundžić, Adriana Jelovčić, Helena Karabaić, Marta Kolombo, Kristina Konjić, Tea Kraljić, Ivana Majer, Matija Malatestinić, Ana Matušan, Ana Milković, Milena Nastić, Merima Osmanović, Vlatka Oštarić, Tea Pavlović, Sandra Pecorari, Ana Pećar, Ana Peranić, Sandra Perger, Slavica Perković, Lara Pleše, Maja Sanković, Romana Sladić, Dragana Spasevska, Helena Šipušić, Doris Škapul, Marija Tomić, Ena Trgovčić, Sandra Vagaja, Petra Valenčić, Maja Vrtodušić, Kristina Zbašnik, Ana Znaor, Edita Zukić, Ivana Žeželj, Kasandra Živković i Kristina Bičanić.



 
''Povijest medicine neraskidivo povezana s povješću grada'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET NOVA KNJIGA PROF. DR. AMIRA MUZURA
Povijest medicine neraskidivo povezana s poviješću grada
 
 
S predstavljanja knjige prof. dr. Amira Muzura * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Nezavršena povijest medicine u Rijeci – priča o gradu, ljudima i povijesti« nova je knjiga prof. dr. Amira Muzura predstavljena jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Prema riječima predstavljača ova knjiga kroz povijest medicine zapravo priča i povijest Rijeke, a kako je kazao prof. dr. Ante Škrobonja radi se po mnogočemu intrigantnom uratku koji će iznenaditi mnoge, no oni koji prate situaciju shvatit će knjigu kao logičan nastavak priče koja se periodično pojavljuje u riječkoj medicinskoj povijesti. Naime, prvu knjigu ovog tipa prije 40-ak godina objavio je dr. Nikola Korin i zahvaljujući toj knjizi osnovano je društvo povjesničara medicine koje marljivo obrađuje ovakve teme. Muzur je, kako je dodao Škrobonja, vjerodostajn povjesničar, ali i literat. 
    – To je jedna ljubavna priča nadahnuta poviješću i svatko tko se bude bavio poviješću našeg kraja, trebat će ovu knjigu – istaknuo je Škrobonja. 
    Doc. dr. Vjekoslav Bakašun podsjetio je da je povijest Rijeke ujedno i priča o dva grada koja dijeli Rječina. 
    – Vjerujem da je ovo prilično pošten naslov jer nema te povijesti koja zavrsena – kazao je autor knjige podsjećajući da je Rijeka po mnogočemu u svojoj povijesti bila u samom europskom pa čak i svjetskom vrhu. Izuzev prve transplantacije, Muzur je podsjetio i na prve koronarografije, ugradnju umjetnog zaliska i bajpasa. Zaključio je da danas, kad se u medicini priča o nekim drugim temama poput sveučilišne bolnice, ovakav podsjetnik može dobro doći.

B. ČALUŠIĆ




 
''Butković promovirao prvostupnike i magistre'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
SVEČANOST AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
Butković promovirao prvostupnike i magistre
 
 
Sudionici jučerašnje svečanosti na Akademiji primijenjenih umjetnostiRIJEKA » Mladi ste, obrazovani ljudi i sve mogućnosti stoje otvorene pred vama. Uz volju, upornost, rad i talent koji posjedujete, te uz znanja koja ste stekli tijekom studija sigurno ćete doći do dobrih rezultata. Kao umjetnici, dizajneri, akademski građani, sa svim vašim sposobnostima i stečenim znanjima, vi ćete sudjelovati u kreiranju suvremene kulture i naše zajedničke budućnosti. Budite svjesni činjenice da svaki pojedinac daje svoj doprinos za bolje sutra – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove genaracije magistara i prvostupnika dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof. Josip Butković. 
    Izražavajući nadu da će neki od jučer promoviranih završenih studenata ubrzo pronaći odgovarajuće zaposlenje u struci i u ovim ekonomski teškim vremenima dekan je studentima poručio da bez obzira u kojim se radnim sredinama našli, bilo da je riječ o obrazovnim ustanovama, radu u kulturi, turizmu, industriji ili malom poduzeništvu, svima želi da ostvare svoje snove i realiziraju vlastite potencijale. 
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik likovne pedagogije stekli su: Doris Cerovac, Vedrana Dragičević, Filip Gašpar, Sara Ivančan, Emina Kefelja, Tomislav Mirković, Ivan Paulić, Majda Petrović, Monika Rajkovača, Ana Sabolić, Iva Sabolić, Dorotea Smrkinić, Mislava Šarić, Ivana Šepac, Daria Valenčić, Andrea Vlaisavljević, Tonko Vukonić i Dina Zebec, dok su zvanje prvostupnik primijenjene umjetnosti stekli: Ivan Babić, Nela Bralić, Isabella Bubola, Ivana Butković, Iva Dukić, Filip Eškinja, Nika Gvozden, Kristina Habunek, Nisa Hrvatin, Eva Margan, Liberta Mišan, Nino Moharić, Silvester Ninić, Lucija Polonijo, Margerita Rakić, Vedran Rosandić, Ana Ružić, Sara Salamon, Eni Šuperina, Kristina Šutić, Ivan Švabić, Marijana Vargić i Mia Vučemilović. 
    Zvanje magistar likovne pedagogije stekli su: Dora Bakek, Andrea Brajnović, Aleksandra-Ana Buković, Marko Burić, Jožica Butko, Mirela Duktaj, Ena Đelmo, Edi Gustin, Nikola Hrastinski, Antonija Iskra Corallini, Ina Ivandić, Martina Kalčić, Kristina Kinkela, Ivan Klarić, Natalija Ložnjak, Goran Nježić, Bojan Starčević, Ivana Stepan, Ines Šarić, Matija Tomić, Jelena Tuliak, Jelena Zec i Breza Žižović, dok su zvanje magistar primijenjene umjetnosti stekli: Sara Anušić, Nikolina Car Jergović, Jana Franušić, Sabina Gužvinec, Dona Katulić, Marija Kolmanić, Ivana Koren, Damjan Kovač, Petra Kožar, Nina Lekić, Katarina Maltar, Romina Mejak, Iris Radivoj, Dina Rain, Iva Santini, Sabina Solarević, Goranka Tomić, Martina Vlahinja i Marta Vučković, dok su zvanje profesor likovne kulture stekli: Bojana Butković, Vedrana Škalamera i Marija Grdinić Cvitan. (I. Š. K.)
 



 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
Nova generacija doktora medicine
 
 
* Foto: I. TOMI            RIJEKA » Medicinska profesija kao rijetko koja zahtjeva cjeloživotno obrazovanje, bez obzira na to radi li se o specijalizaciji ili edukaciji na poslijediplomskoj razini. Čak i onaj tko misli raditi u običnoj ambulanti mora proći specijalizaciju iz obiteljske medicine – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove generacije doktora medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Miljenko Kapović. Upozoravajući studente da posao tek počinje jer se sada moraju usmjeriti na određena područja i nadograđivati svoje znanje u tim područjima, prof.dr. Kapović nove je doktore medicine pozvao i da se učlane u Alumni MEDRI, ali i da se vraćaju Medicinskom fakultetu. 
    Jučerašnjim činom promocije zvanje doktora medicine stekli su: Zdravko Jurilj, Lorena Kalčina, Ivanka Karamatić, Danijel Knežević, Monika Kocman, Ivan Kolega, Andrea Kresić, Dorian Kršul, Sanja Kulundžić, Mate Lerga, Andreja Levak, Josip Lučev, Dajana Lukić, Sanja Mamula, Luka Marcelić, Petar Marčinković, Mateja Marelja, Ivana Marić, Suzana Maričić, Magda Martedić, Nuša Matijašić, Andrej Matej, Petar Mijić, Mateja Mikić, Marin Mikin, Romina Milanič, Ivan Miletić, Antonija Mišak i Marija Stanić. (I. Š. K.)
 



 
''Strasbourški acquis prof. dr. Jasne Omejec, Novi list, 12. 12. 2013.
 
PRAVNI FAKULTET PREDSTAVLJENA KNJIGA
»Strasbourški acquis« prof. dr. Jasne Omejec
 
 
RIJEKA » »Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava Strasbourški acquis« naziv je knjige predsjednice Ustavnog suda RH prof. dr. Jasne Omejec koja je jučer predstavljena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz autoricu knjigu su predstavili i prof. dr. Eduard Kunštek, prof. dr. Miomir Matulović te dr. Maša Marochini, a knjiga je pokušaj da se čitatelju pruži cjelovit uvid u pravni život Konvencije te omogući upoznavanje s institucionalnim ustrojem konvencijskog nadzornog sustava i s temeljnim doktrinarnim postulatima konvencijskog prava, a da istodobno podrobnim objašnjenjima sudske prakse i pravnih stajališta Europskog suda bude osnova za njezinu djelotvornu primjenu u praksi. Izdanje je namijeno pravnicima, osobito sucima, državnim odvjetnicima i odvjetnicima te državnim i javnim službenicima koji se svakodnevno bave pravima i obvezama stranaka, ali i studentima prava svih stupnjeva te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih pravnih studija. Međutim, knjiga je namijenjena i svim osobama kojima pravo nije struka, a koje se žele upoznati sa stvarnim značenjem i praktičnom primjenom Konvencije, tumačene kroz praksu Europskog suda. (I.Š.K.)


 
''Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje'', Novi list, 11. 12. 2013.
 
SVEČANA SJEDNICA MEDICINSKOG FAKULTETA STVARANJE SVEUČILIŠNE BOLNICE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH STRATEŠKIH CILJEVA
Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje
Iako sam u izradi Strategije zdravstva Hrvatske do 2020. puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti, kaže dekan prof. dr. Alan Šustić 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Glavni cilj treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa, poručio je jučer dekan Šustić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Medicinski fakultet i projekt sveučilišne bolnice najvažniji su projekti za cijelu zapadnu Hrvatsku, a ne samo Rijeku, poručio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Medicinskog fakulteta u Rijeci dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. U svom posljednjem govoru na svečanoj sjednici s mjesta dekana, Šustić kojem iduće godine ističe drugi mandat, istaknuo je da Medicinski fakultet i riječka bolnica predstavljaju projekt koji zapošljava 15.000 ljudi i generira miljarde kuna, a rezimirajući proteklih pet godina na čelu ove ustanove kao jedan od najvažnijih strateških ciljeva istaknuo je upravo stvaranje sveučilišne bolnice. 
    – Sveučilišne bolnice odnosno klinički bolnički centri koji poznajemo u Hrvatskoj nisu ni približno nalik sveučilišnim bolnicama kakve poznaju svijet i Europa gdje takve ustanove liječe i istražuju, bolje obrazuju kadar, a naposljetku, i jeftinije su. Nažalost, ovdje se moramo osvrnuti na činjenicu da u Strategiji zdravstva Hrvatske do 2020. godine sveučilišna bolnica se nigdje ne spominje, iako sam u njezinoj izradi puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti – dodao je Šustić. 
    Prema njegov
Umirovljenici 
    
    Jučerašnja sjednica bila je prilika i za opraštanje od kolega koji su cjelokupni svoj radni vijek i znanje ugradili u riječki Medicinski fakultet. Novi umirovljenici su prof. dr. Željko Fučkar, prof. dr. Vladimir Ahel, prof. dr. Darko Manestar, prof. dr. Đulijano Ljubičić, dr. Jagoda Dabo, dr. Jasna Gobić, dr. Ivan Saftić i mr. sc. Fred Zeidler. 
    – U znanstvenom smislu dostigao sam razinu negdje između kišne gliste i portira u drvnoj industriji, ali po ovom vašem aplauzu vidim da sam ostavio nekog traga, poručio je Zeidler koji je uz dugogodišnju djelatnicu studentske službe Vlastu Böhm dobio najveći pljesak okupljenih kolega i studenata. 
    
Najbolji 
    
    Najboljom novodiplomiranom doktoricom medicine proglašena je Krisitina Ilić koja je ujedno i najbolja nova liječnica prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta. Najbolji novi doktor dentalne medicine je Milan Pečnik, najbolje magistrice sanitarnog inženjerstva su Iva Kruljac i Barbara Turković, najbolja magistrica organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu je Maja Lončarić, najbolja prvostupnica sestrinstva je Anita Vugec, najbolji prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike je Aleksandar Sebastijanović, najbolja prvostupnica fizioterapije je Nikolina Gržinić dok je najbolja prvostupnica radiološke tehnologije Sara Devečerski. 
    Nagrade za najbolje studente dobili su Juraj Obradović, Matea Tomasić, Klara Pulić, Domagoj Vučić, Vera Tomas, Nives Žauhar, Goran Milohanić, Ema Saltović, Ana-Marija Pavletić, Nikolina Rumac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Josipa Cvetko, Ivana Jelinek, Dora Mavra, Dina Ramić, Ira Mazul, Valentina Čalić i Ana Mohorić.
 
 im riječima, hemodijaliza koja je jedini vidljivi dio nove riječke bolnice i projekti od kojih je najveći projekt druge faze izgradnje bolnice odnosno ginekologija i pedijatrija, značajno su premali. Šustić je kašnjenje objasnio objektivnim i subjektivnim razlozima. 
    – Činjenica je da se na zagrebačko Rebro uvijek obraćalo puno više pažnje nego na nas. Kad je o subjektivnim razlozima riječ, nismo se adekvatno fokusirali i često smo bili na dva ili tri kolosijeka, rekao je Šustić podsjećajući okupljene da u ovom trenutku glavni cilj Medicinskog fakulteta treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa. Pritom, nakon ulaska u EU, konkurencija više nije Zagreb ili Split, već Trst, Udine, Maribor i Graz. 
    Dekan Medicinskog fakulteta zahvalio se jučer ministru znanosti Željku Jovanoviću i rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu na velikoj pomoći kod osnivanja novog fakulteta zdravstvenih studija koji će startati iduće godine. S druge strane, u njegovom mandatu samo u infrastrukturu Medicinskog fakulteta u Rijeci uloženo je 23 milijuna kuna vlastitih sredstava. 
    Na svečanoj sjednici dodijeljena su brojna priznanja studenima i profesorima pa je tako pročelnik Katedre za zarazne bolesti prof. dr. Ivica Pavić proglašen najboljim profesorom po mišljenju studenata. Najboljim znanstvenicima proglašeni su dr. Nina Pereza za područje temeljnih medicinskih znanosti i dr. Hrvoje Šimić na području kliničkih medicinskih znanosti.




 
''Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna'', Novi List, 11. 12. 2013.
 
HUMANITARNA AUKCIJA SLIKA
Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna
 
 
RIJEKA » Sinergijom Zaklade Sveučilišta u Rijeci i tvrtke Metis, na humanitarnoj aukciji slika u klubu Pepe Rosso za pomoć Centru za rehabilitaciju Rijeka prikupljeno je čak 77.800 kuna, što će ovaj ustanovi za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama pomoći u uređenju soba korisnika, popravcima tamo gdje je najnužnije, te za izlete i druge aktivnosti. Iznimna radost zbog ove neočekivano velike donacije najbolje se osjetila na druženju svih aktera ove akcije, uz nastup domaćeg zbora »Prijatelji«. 
    – Žene su super odradile posao oko zajedničkog cilja, bez obzira koliko se međusobno razlikujemo, i takav primjer bi voljeli da potakne i ostale u činjenju dobra. Kombinacija privatnog i javno-poduzetničkog sektora polučila je u ovom slučaju izniman uspjeh, do te mjere da je primjerice jedna od 28 ponuđenih slika renomiranih hrvatskih umjetnika kupljena za deset tisuća kuna. Ovo nam je vjetar u leđa da ponovno zajedno nešto takvo organiziramo, kazale su organizatorice ove uspješne akcije. 
    Centar za rehabilitaciju Rijeka pruža osobama s invaliditetom usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanje u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena. Cjelodnevno brine za 60 korisnika u stacionarnom smještaju na Brašćinama, te za dio njih u poludnevnom boravku na Pulcu i Krku. Osim toga, pružaju se usluge u okviru poludnevnog i cjelodnevnog boravka te stalnog, tjednog i povremenog smještaja. Svi zainteresirani za doniranje knjiga i slikovnica o bajkama u idućoj humanitarnoj akciji Zaklade na opremanju čitaonice u čekaonici Dječje bolnice Kantrida, pozvani su javiti se na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , dok Centar u prijepodnevnim satima traži volontere za rad s korisnicima. (S. P.)
 



 
''Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi'', portal Moja Rijeka, 11. 12. 2013.
 VAŽAN DOPRINOS RAZVITKU MEDICINSKOG FAKULTETA, SVEUČILIŠTA I RIJEČKE REGIJE

11.12.2013.

Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi

U utorak, 10. prosinca, s početkom u podne, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je godišnja skupština Udruge Alumni MedRi koja okuplja diplomirane studente ovog fakulteta. Skupština je održana u okviru Dana Medicinskog fakulteta, a obratili su joj se prof. dr. sc. Anđelka Radojčić-Badovinac, prva predsjednica Udruge, dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Alan Šustić, rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Pero Lučin i ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, doc. dr. sc. Željko Jovanović - svi članovi Udruge.

altMinistar Jovanović je održao kratko predavanje o dvogodišnjim postignućima svog ministarstva, a dekan i rektor su izložili svoje viđenje misije Udruge koja okuplja brojne članove - bivše studente riječkog Medicinskog fakulteta, od kojih su neki postigli vrlo zanimljive karijere u SAD-u, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i drugdje, gdje vode institute, odjele, bolnice i istraživačke skupine.

Ovi ljudi, kao i svi drugi željni pomoći, mogu mogu dati važan doprinos razvitku Medicinskog fakulteta, Sveučilišta i riječke regije.

Na skupštini je razmatrano i izvješće o dosadašnjem radu Upravnog odbora i prijedlog izmjena Statuta, a predsjednik Udruge Amir Muzur iznio je i program rada za sljedeću godinu koji je jednoglasno usvojen.

 
''Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo'', Novi list, 10.12. 2013.
 
APEL ZA IZGRADNJU SVEUČILIŠNE BOLNICETRIBINA O KATASTROFALNOM STANJU BOLNIČKOG ZDRAVSTVA
Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo
Tribina na Medicinskom fakultetu, na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Tribina na Medicinskom fakultetu okupila je brojne riječke liječnike i profesore * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Riječka medicina, ali i cijeli grad i regija, zauvijek će izgubiti svoj status bez nove bolnice, bio bi kratak odgovor na pitanje postavljeno u naslovu jučerašnje tribine održane na Medicinskom fakultetu koja je okupila brojne medicinske stručnjake i članove sveučilišne zajednice koji su pokušali odaslati vrlo jasan apel postavljen iza retoričkog pitanja »Može li riječka bolnica opstati bez sveučilišne bolnice?«. Tribina na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice. Sama izlaganja polarizirala su se uglavnom oko još uvijek apstraktnog načina na koji bi se financirala izgradnja nove bolnice i što se integracijom Sveučilišta i KBC-a Rijeka planira dobiti te vrlo konkretnih problema u kojima se nalazi sustav riječkog zdravstva. 
    
Lučinov koncept

Na koncept pametnih specijalizacija koji je jedan od načina financiranja izgradnje nove bolnice ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin. Jednostavnim rječnikom, pametne specijalizacije su one koje između ostalog pokreću i biznis, a ostvaruju se preko povezivanja poduzeća, javnih funkcija i centara znanja. Bez pametnih specijalizacija, prema Lučinovim riječima, nemoguće je doći do 1.000 milijardi eura koje nudi europski proračun za poboljašanje kvalitete života građana. 
    – Pametna specijalizacija ne podrazumijeva jesmo li kao bolnica bolji od pulske ili gospićke, već možemo li mi napraviti nešto što ne mogu u Pragu – istaknuo je Lučin poručujući da su temelji pametnih specijalizacija bazična istraživanja, translacijska medicina i napredni servis. 
    Na njegovom je tragu i razmišljanje prof. dr. Stipana Jonjića koji smatra da je bolnica jako važan gospodarski segment nekog grada. Ona podrazumijeva zapošljavanja, poreze i prihode. 
    – Što nas je do ovog dovelo? Kriviti državu bilo bi pogrešno jer dio krivnje je na nama što smo propustili priliku u ovih deset godina da ukazujemo na stanje. Nije to samo pitanje kontakata već i konkretnih projekata i u tome vidim krivnju cijele akademske zajednice pa i svoju – rekao je prof. dr. Stipan Jonjić dodajući da sredstva Europske unije mogu dobiti samo kvalitetni projekti, a njih pak sastavljaju kvalitetni kadrovi. 
    
Put do bankrota

Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller skrenuo je diskusiju s planova na konkretne probleme čije je pokušaje rješavanja, u slučaju riječkog KBC-a, nazvao Sizifovim poslom. 
    – Pripala mi je čast da vam priopćim realnost koja je malo drugačija. Prije 13 godina kad mi je prof. dr. Jonjić bio šef, stanje u bolnici je također bilo katastrofalno. U Rijeci se nije ništa promijenilo po tom pitanju gotovo 90 godina kad je posljednji put građena zgrada koja je namjenski bila predviđena za bolnicu. Nesuvislo je o
Lučin i Haller trebaju češće biti na naslovnici Novog lista 
    
    U diskusiju koja je uslijedila nakon izlaganja uključio se prof. dr. Davor Štimac, predstojnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju s tezom, da unatoč tome što živimo u vremenu raznih inicijativa, od inicijative »U ime obitelji« do inicijativa za golf igrališta, prave javne inicijative za izgradnju riječke bolnice nema. S druge strane, riječke se inicijative protežu od Porto Baroša do odlagališta otpada. 
    – Na naslovnici Novog lista trebaju se češće pojavljivati naš rektor Lučin i ravnatelj Haller i govoriti o ovom problemu. Nismo ništa napravili ako ova tribina sutra ne bude na naslovnici barem u jednom malom okviru – smatra Štimac. 
    
Haller najbolji ravnatelj 
    
    Na tribini u sklopu koje se raspravaljlo o spašavanju riječkog zdravstva, ravnatelju riječke bolnice prof. dr. Hermanu Halleru s govornice je upućena javna pohvala. Pohvalio ga je nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Miljenko Kapović koji ga je nazavao najboljim ravnateljem bolnice. 
    – Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Haller – a to nećete nigdje pročitati – proglašen je najboljim ravnateljem naših bolnica u ovom trenutku. Radi se o čovjeku koji cijelu stvar uspješno izvlači u stručnom i operativnom smislu – kazao je Kapović.
 tome govoriti tko je sada kriv, ravnatelj ili svi pomalo – rekao je Haller podsjetivši da riječki KBC djeluje na tri lokaliteta, što nema veze sa suvremenom medicinom koja se dostiže isključivo uz velike napore kadra koji radi u bolnici. 
    – Nisam siguran da su oni koji s nama posluju sretni. Mi smo mnoge firme doveli do bankrota. Iznimno realno gledam situaciju, a ona je u najmanju ruku siva – izravan je bio Haller koji predviđa da će 2014. godina biti izuzetno teška. Poručio je da je uprava riječke bolnice za formiranje sveučilišne bolnice, ali ni da niti jedan prijedlog naveden na tribini ne nudi spasonosno rješenje i čarobni štapić za njezinu izgradnju. 
    – No, ako sve ideje stavimo na kup možda možemo nešto napraviti – zaključio je Haller. 
    Bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, podsjetio je da loše stanje riječke bolnice nije nikakva novost. Prema njegovim riječima, prije 35 godina on je zajedno sa svojim kolegama slao apele da je stanje u riječkoj bolnici neodrživo jer se radi u neadekvatnim zgradama poput bivših kasarni i konjušnica. Pritom je u tom trenutku Rijeka bila pionir u transplantacijskoj medicini i u samom vrhu brojnih kriruških grana. 
    
Generacije prolaze...

– Fali mi više snage, želje i čvrstine u vašim pomalo depresivnim nastupima. Moram vam reći da nikad nitko nije napravio iskorak kad je bilo dobro pa su tako i nas 2000. godine smatrali ludima kad smo se borili za sveučilišni kampus – komentirao je Rukavina. 
    Da se kronična zapuštenost riječke bolnice sada proteže na dva stoljeća i čitave generacije upozorio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. 
    – Moj djed Ante Medanić 1953. godine pisao je dopise o lošem stanju riječke bolnice, a 70-ih godina to je radio moj otac pa kao što možete vidjeti, moja se obitelj već malo duže vrijeme bavi s lošim stanjem riječke bolnice – rekao je Šustić. Ipak, kako je kazao, o stanju riječke bolnice dosad je akademska zajednica šutjela i sad je konačno nastupilo vrijeme da se sve strane integriraju na jednom projektu jer drugačije više nitko neće moći funkcionirati. 
    – Udružimo se i napokon recimo da nam padaju komadi stropova po pacijentima. Ovakvo je stanje jednostavno neodrživo – zaključio je Šustić.



Stanovnici Rijeke i zapadne Hrvatske – građani drugog reda 
    
    Nedopustivo loše stanje materijalne infrastrukture prostora i opreme Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje degradira i ugrožava funkcioniranje pojedinih odjela i koje će neminovno rezultirati daljnjim urušavanjem kadrova, navodi nas da, svjesni povjerenja koje su nam dosad ukazivali naše kolegice i kolege i odgovornosti koju naš položaj traži kao i očekivanja koja od nas imaju naši sugrađani, istaknemo sljedeće: 
    Sadašnje neodrživo stanje KBC-a Rijeka dovodi građane Rijeke i zapadne Hrvatske u frustrirajući položaj građana drugog reda u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj i susjednim zemljama: sveučilišna bolnica u okviru sveučilišnog kampusa na Trsatu kao i nova bolnica funkcionalno integrirana u Sveučilište apsolutni je prioritet razvitka medicinske struke, znanosti i obrazovanja koji nema alternative. Sveučilišna bolnica podrazumijeva izgradnju materijalne infrastrukture kao i funkcionalnu integraciju KBC-a Rijeka s Medicinskim fakultetom te daljnji razvoj kadrova pri čemu ni jedan od ova tri aspekta ne smije biti zanemaren ili predmetom odustajanja. Pozivamo sve nadležne institucije da podupiru izgradnju riječke sveučilišne bolnice i pridonesu decentralizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Ne prozivamo krivce već prizivamo prijatelje Rijeke da svojim utjecajem pomognu realizaciji projekta sveučilišne bolnice. Hrvatska mora za projekt i njegovu realizaciju osigurati najveći dio sredstava. Financiranje izgradnje sveučilišne bolnice morat će potpomognuti i jedinice lokalne i regionalne samouprave dok će se od Europske unije tražiti financiranje tragom koncepta pametnih specijalizacija. Paralelno s rješavanjem pitanja financiranja i izgradnje materijalne infrastrukture treba stvoriti pravni okvir statusa i djelovanja sveučilišnih bolnica Hrvatskoj, što podrazumijeva osobito tijesnu suradnju Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sveučilišna bolnica je istovremno uvjet za razvoj i opstanak riječke akademske medicine i cijele akademske zajednice. Bez sveučilišne bolnice europski standardi edukacije bit će ugorženi, što može rezultirati i ugrožavanjem ugled a i statusa visokog učilišta u Rijeci. Generacije budućih liječnika i drugih biomedicinskih stručnjaka neće nikad biti ravnopravne školovanima u drugim centrima, pacijenti će tražiti bolju uslugu drugdje, a stručnjaci i znastvenici napuštatiti i zaobilaziti Rijeku. 
    Svojim potpisom jamčimo da ćemo uložiti sav svoj utjecaj da navedene stavove predstavimo javnosti, struci i politici te ćemo od donositelja odluka na svim razinama tražiti hitnu i bezuvjetnu realizaciju projekta sveučilišne bolnice na Trsatu. Donositeljima odluka pak poručujemo da smo njihovi saveznici i da apeliramo na njihov razum i savjest, ali i da moraju znati da će se njihove riječi i djela odsad pa nadalje mjeriti njihovim odnosom prema projektu sveučilišne bolnice i da se nećemo ustručavati javno ih prozivati ukoliko odstupe od njega, ponašaju se prema njemu nedovoljno proaktivno i na taj način pokažu da nisu zavrijedili zadržati povjerenje medicinskih stručnjaka i građana.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. prosinca 2013.


 
''Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine'', portal Moja Rijeka, 6. 12. 2013.
 NAJAVLJEN 1. MEĐUNARODNI KONGRES STUDENATA DENTALNE MEDICINE U RIJECI

06.12.2013.

Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine

altAutor:Ivica Nikolac

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je Simpozij povodom 40. godina Studija dentalne medicine. U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Riječ je o Studiju koji se kvalitetom predavača, objavljenim znanstvenim radovima, pomoći koju je pružao drugim Studijima dentalne medicine te raznim programima preventive, nametnuo kao centar izvrsnosti, rečeno je na Simpoziju.

40. godina Studija dentalne medicine

Prodekanica Studija, prof. dr. s. Renata Gržinić naglasila je da o tome svjedoči 29 doktora znanosti, 29 specijalista, 183 studenta i 1850 diplomiranih doktora stomatologije, odnosno četvrtina svih stomatologa u Hrvatskoj.

Emotivnim govorom učesnike Simpozija pozdravio je i predstavnik prve generacije diplomiranih doktora stomatologije Tiberio Zaverski naglasivši da su većinom zaboravili imena kolega i profesora, ali nisu zaboravili entuzijazam koji ih je čitavih pet godina vukao naprijed. „Neki od kolega završili su karijeru u inozemstvu, a mnogi od nas prenijeli su svoje znanje i iskustvo na svoju djecu koja su preuzela obiteljske ordinacije i time potvrdili da ulaganje u naše obrazovanje nije bilo uzaludno“ kazao je Zaverski.

40. godina Studija dentalne medicineUz riječi pohvale za sve što je u Rijeci učinjeno tijekom 40. godina djelovanja Studija dentalne medicine, prof.dr.sc. Dolores Biočina Lukenda, prodekanica Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu kazala je kako je Rijeka bila svima uzor te posebno naglasila pomoć riječkih profesora ustroju takva Studija u Splitu, pohvalivši se pritom prvom generacijom diplomiranih doktora stomatologije.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo da je kao nekadašnji djelatnik Medicinskog fakulteta ponosan na činjenicu da je Medicinski fakultet nositelj kvalitete, kako u radu sa studentima, tako i u unaprjeđivanju znanstveno-istraživačkog rada. Obersnel je posebno istaknuo  projekte na kojima je Grad Rijeka surađivao sa Studijem, naglasivši da mu je posebno drag posljednji projekt – jednogodišnji preventivni program natjecateljskog tipa „Tko će na kraju školske godine imati više zdravih ili saniranih zuba“, u kojem je sudjelovalo 27 prvih razreda iz 22 osnovne škole Grada Rijeke, odnosno 479 djece, a promatrao se broj djece koja su nakon prvog ciklusa pregleda posjetila stomatologa te broj djece s najviše zdravih zuba. 
Pozdravne riječi uputio je i rektor Pero Lučin.

U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Najavljena su zanimljiva plenarna predavanja profesora riječkog Medicinskog fakulteta koji će predstaviti najnovije teme iz svijeta dentalne medicine, a bit će održano i predstavljanje znanstvenih radova, uz dodjelu nagrada studentskim radovima. Kongres završava zabavom stomatologa u Sky baru i  izletom u Istru.

 
''Najavljena manifestacija Nulti dani galerije'', portal Moja Rijeka, 5. 12. 2013.
 6. DO 13. 12. 2013

05.12.2013.

Najavljena manifestacija Nulti dani Galerije

Na danas održanoj konferenciji za medije u prostorima Palacha, najavljena je manifestacija pod krovnim imenom - Nulti dani Galerije - 6. do 13. 12. 2013. - koja će se održavati u nedovršenom prostoru Palacha povodom otvaranja Studentskog kulturnog centra u Rijeci.

alt

Nulte dane Galerije SKC najavili su Marina Toto, predsjednica kreativnog kolektiva KOMBINAT, Zoran Baljak, voditelj SKC-a, Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC. 
Nulti dani Galerije nastaju povodom skorog otvaranja Galerije SKC, a započet će izložbom fotografija finalista 5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida s ovogodišnjom temom 'Prostori'. Tijekom izložbe prostor Galerije SKC ispunjavat će i tri radionice te dva predavanja, koja će istraživati (fotografiju i) prostor, svaka na svoj osebujan način.

Marina Toto, predsjednica KOMBINAT, predstavila je kreativni kolektiv kao grupu različitih multidisciplinarnih umjetnika, dizajnera i radnika u kulturi, koji shvaćaju važnost intenzivnijeg povezivanja umjetničkih, dizajnerskih i kulturnih djelatnika s djelatnicima u tehnološkim, informatičkim, znanstvenim i arhitektonskim disciplinama. Pri naglašavanju suradnje u kulturnim domenama objasnila je i prirodnost odabira suradnje s SKC-om.

Zoran Baljak, voditelj SKC-a, ukratko je predstavio program SKC-a te naveo Galeriju SKC kao jedan od važnih projekata Studentskog kulturnog centra pri Sveučilištu u Rijeci , osnovanog u lipnju 2013. godine.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC navela je glavne ciljeve Galerije SKC. Neki od njih su: ponuda kulturnoga programa u kojem će korisnici sudjelovati aktivno pri stvaranju programa, kritičkoga dijaloga i kulturne platforme; edukacija i estetska  senzibilizacija javnosti za suvremenu umjetnost. Naglasila je želju Galerije da ostvari suradnje s ostalim akterima u kulturi iz grada Rijeke i sire, te interdisciplinarne korelacije s aktualnim temama iz društvenih, prirodnih znanosti i tehnologije.

Također, jedna od glavnih ideja Galerije SKC je da se unutar studentske populacije omogući neformalno obrazovanje i praksu kroz koje će studenti steći kompetencije potrebne za buduće zapošljavanje.

Marina Toto, predsjednica Kombinata,  najavila je brojna događanja Nultih dana Galerije SKC; radionice, izložbu, predavanja. Najavljene su i tri radionice od kojih će se sve tri odvijati u prostoru Palacha u razdoblju od 7. do 13.12. 2013.  To su radionice: “Fotografija koja zauzima malo prostora” (voditelj Luka Kedžo); radionica studijske rasvjete (voditeljski duo Stephany Stefan i Ivan Vranjić); te treću radionicu koja  nije radionica, već je dinamičan razgovor o fotografiji kojega moderira Karlo Čargonja. Više o samim radionicama i tematici koja se na njima uči/istražuje može se pročitati na web straniciKombinata.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC, je istaknula impresivnu izložbu fotografija finalista  5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Tema gostujuće izložbe  su ‘Prostori’ , interpretirani  na različite načine. Na izložbi svoje projekte predstavljaju fotografi iz Danske, Njemačke, Bangladeša, Engleske, Indije, Španjolske, Belgije i Italije, a među njima je jedan  hrvatski predstavnik, i to naš Riječanin, Mario Pućić . Osim izložbe najavila je i predavanja koja kroz različita područja; matematiku i psihologiju propituju (fotografiju i) prostor. Predavači će, u ležernom stilu, govoriti o procesu “Od fotografskog aparata do organa vida” (doc dr. sc. Dražen Domijan) te o “(Ne)stvarnom prostoru vektora” (Doris Puž). Osim izložbe najavila je i prvo tematsko tromjesečje Galerije SKC (izložbene forme kojom će Galerija biti organizirana) pod nazivom: Prostor

Isto tako najavljena su dva koncerta koja se održavaju na otvaranju i zatvaranju Nultih dana Galerije.

6. 12. 2013. u 22.30 h Nastupaju Pick A Piper (Kanada) & Sven Nalis (Hrvatska, Rijeka) u sklopu Distuneovog Plesnog petka vol.1.

13.12. 2013. najavljen je kraj manifestacije Nulti dani Galerije. Bit će popraćen otvorenjem izložbe radova polaznika  te početkom  35. po redu Ri Rocka Festivala.

 
''Studentska poduzeća za novo zapošljavanje'', Novi list, 20. 11. 2013.
 

EKONOMSKI FAKULTET  PIONIRSKI POTHVAT U SURADNJI SA STUDENTIMA


STUDENTSKA PODUZEĆA ZA NOVO ZAPOŠLJAVANJE


Ekonomski fakultet otvorit će studentska poduzeća u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i planova
 

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
Zajedno u poslu – predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »Studentska poduzeća« zajednički su projekt Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Hrvatske banke za obnovu i razvitak koji su jučer na Ekonomskom fakultetu predstavili dekan Fakulteta prof. dr. Heri Bezić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Kako je pojasnio Bezić, studentska poduzeća su poduzeća koja će Ekonomski fakultet otvoriti u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i kvalitetnih poslovnih planova.
    – Model se bazira na tome da sa studentima i bivšim studentima razvijemo i osnujemo novo poduzeće gdje bismo mi u potpunosti isfinancirali osnivanje poduzeća, a zadržali bismo 19 posto vlasničkog udjela. Sredstva su vlastita sredstva Fakulteta, nisu od Ministarstva, ni države, već su to sredstva koja je Fakultet ostvario na tržištu. Već smo napravili sve pripreme i formirali prosudbeno povjerenstvo koje će ocjenjivati kvalitetu poslovnih planova, a u kojem su profesori Fakulteta koji imaju iskustva u gospodarstvu, te predstavnik HBOR-a. Studenti su upoznati s projektom, nadam se da ćemo dobiti čim više kvalitetnih poslovnih planova, a već postoji nekoliko vrlo interesantnih ideja, istaknuo je Bezić. 
    Kovačev je kazao da se HBOR rado pridružio ovom projektu jer je posvećen novom zapošljavanju. 


Prvi u Hrvatskoj

– Mi smo ovdje u ulozi sponzora, a isto tako pozivamo i naše korisnike kredita, tvrtke iz Primorsko-goranske županije, da se priključe projektu, rekao je Kovačev te podsjetio na programe HBOR-a s kamatnim stopama od dva posto.
    Na pitanje što Fakultet očekuje od takvog ulaganja, Bezić je odgovorio da smatra da je dužnost Fakulteta poticati zapošljavanje i poduzetništvo, dugoročno očekuje i da se studentska praksa obavlja kroz ta poduzeća, što opet, kaže, omogućuje selekciju najboljih studenata, a u konačnici, obzirom na vlasnički udjel, očekujemo i nekakvu dobit koja će se reinvestirati u slične projekte, napomenuo je Bezić. Kaže da je to prvi takav pothvat u Hrvatskoj, da neki fakultet na ovaj način ulazi u partnerski odnos sa studentima, uz potporu HBOR-a, no u svijetu, veli, takvi modeli postoje, i kada su u pitanju privatna, ali i javna sveučilišta, obzirom da je javno financiranje općenito sve oskudnije. 


Suglasnost Senata

Otvoreni su, napominje, i za druge fakultete, da se uključe u projekt, pogotovo tehničke znanosti, koje s ekonomijom sada mogu biti ključne za pokretanje gospodarstva. 
    Na pitanje ima li podršku Sveučilišta, Bezić je potvrdio da za projekt imaju suglasnost Senata, bez koje, kaže, Fakultet ne bi ni mogao osnivati poduzeća, a imaju, veli, i podršku Ministarstva. Kovačev i Bezić su potvrdili da u ocjenjivački sud, odnosno u povjerenstvo koje će odlučivati koje ideje vrijedi financijski poduprijeti, u ime HBOR-a ulazi Vesna Bartolović, a u ime Fakulteta profesori dr. Zdravko Zekić i dr. Davor Vašiček. Bezić je kazao i da Fakultet zasad u prvoj godini planira uložiti oko sto tisuća kuna u ovaj projekt.
 



 
 
''Među odabranim projektima i dva riječka'', Novi list, 20. 11. 2013.
 
ZNANSTVENO-TEHNIČKA SURADNJA  ŠESTI CIKLUS HRVATSKO-AUSTRIJSKIH PROJEKATA


MEĐU ODABRANIM PROJEKTIMA I DVA RIJEČKA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA
» U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana je 6. sjednica Zajedničkog povjerenstva za znanstveno-tehničku suradnju o provedbi Ugovora o znanstveno-tehničkoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Republike Austrije te je odobren šesti ciklus hrvatsko-austrijskih znanstvenoistraživačkih projekata.
    Među ukupno 22 odobrena projekta dva su iz Rijeke, a riječ je o projektu »Kohomologija aritmetičkih grupa i automorfne forme« Odjela za matematiku kojeg vodi Neven Grbac te o projektu »Utjecaj toplinske zone uzrokovane elektronskim snopom zavarenog martenzitnog čelika GX4CrNi13-4 na čvrstoću materijala pri zamoru« Tehničkog fakulteta kojeg vodi Josip Brnić.
    Sufinanciranje sa svake strane iznosi najviše do 2.800 eura godišnje po projektu. Od 22 odabrana projekata osam ih je iz područja prirodnih znanosti, i to tri iz fizike, dva iz matematike jedan iz kemije i dva iz geologije; osam ih je iz područja tehničkih znanosti, i to tri iz materijala, po jedan iz strojarstva, rudarstva, računarstva, arhitekture i tekstilne tehnologije; tri su iz društveno-humanističkog područja, i to po jedan iz sociologije, antropologije i filozofije, te po jedan iz biomedicine, stočarstva i interdisciplinarnog područja – geografije.
 

 

 
 
''Aktivna uloga intelektualaca'', novi list, 20. 11. 2013.
 
 
HAZU  DAN OTVORENIH VRATA


AKTIVNA ULOGA INTELEKTUALACA


Glas vrhunskih intelektualaca u ovom turbulentnom vremenu treba se čuti mnogo snažnije


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-aRIJEKA » S ciljem promocije znanstvenoistraživačkog i sveučilišnog rada Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a organizirao je jučer »Otvorena vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«. Otvarajući manifestaciju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je kako se glas vrhunskih intelektualaca u ovom po mnogočemu turbulentnom vremenu treba čuti mnogo snažnije, a u tome je posebno važna uloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od koje se očekuje aktivna uloga u rješavanju svih nacionalno važnih pitanja.
    – Sada kada smo postali punopravna članica Europske unije, promocija i afirmacija umjetnosti, kulture te visokih dostignuća nacionalne znanosti osobito su važni za čuvanje hrvatskog kulturnog identiteta, ali i jačanja nacionalne samosvijesti, vjere u vlastitu sposobnost za izgradnju boljeg, bogatijeg i obrazovanijeg društva. Takva vjera i optimizam itekako su potrebni u svim sferama društva i za svakog hrvatskog građanina, rekao je Komadina.
    Ističući važnost sposobnosti prilagođavanja promjenama cijeloga društva, posebice onim promjenama koje nam donosi suvremena tehnologija, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin manifestaciju HAZU-a iskoristio je za predstavljanje Strategije razvoja Sveučilišta do 2020. godine, dok se akademik Petar Strčić osvrnuo na povijest znanosti u ovome kraju ističući važnost postojanja kontinuiteta ulaganja u znanost i obrazovanje kao i povezanost akademske zajednice s lokalnom i regionalnom samoupravom.
    U sklopu »Otvorenih vrata HAZU-a« održano je i predavanje na temu »Hrvatsko 19.stoljeće pogledom studenata i profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci«, a danas će se ista manifestacija preseliti na Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.


 
''KBC postaje dio Sveučilišta'', Novi list, 20. 11. 2013.

SENAT  PODRŽANA INICIJATIVA O ULASKU NOVE SASTAVNICE U SVEUČILIŠNE REDOVE


KBC POSTAJE DIO SVEUČILIŠTA


Riječ je o ideji koja postoji već dugo, a jučerašnjom odlukom Senata učinjen je prvi formalan korak u njenoj realizaciji. Kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje, rekao je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Koncept podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC, koji je i sada, povezan sa SveučilištemRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao inicijativu da se KBC Rijeka pripoji Sveučilištu i postane njegova sastavnica. Pojašnjavajući kako je riječ o ideji koja već dugo postoji rektor prof. dr. Pero Lučin ističe da je jučerašnjom odlukom Senata učinjen prvi formalan korak u njenoj realizaciji, a kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje.
    – Ukoliko bude postojala politička volje spajanje Sveučilišta i KBC-a vrlo brzo će se realizirati. Međutim, tu se ne radi samo o priključenju KBC-a Sveučilištu, već i o stvaranju novog programa rada. To je jedan dugi proces, koji se jučer otvorio, a ojačat će snagu i Sveučilišta i KBC-a, ističe rektor.
    Dodajući kako je riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj pokrenulo takvu inicijativu rektor ističe kako se već dugo gubi vrijeme na održavanje sustava koji ne može opstati, a kao jedan od razloga spajanja tih ustanova ističe stvaranje Sveučilišne bolnice.
    – To je koncept koji podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC. Indirektno, KBC je i sada priključen Sveučilištu preko Medicinskog fakulteta, međutim Sveučilišna će bolnica imati nekoliko »udarnih« pravaca usmjerenih na razvoj istraživanja i zdravstveni turizam. Ono što treba naglasiti jest da to neće dovesti u pitanje liječenje građana. Drugi razloga za spajanje je što je KBC nastavna baza Sveučilišta. Imamo Medicinski fakultet, Fakultet za zdravstveni turizam
Šest vrsta stipendija
   
    Senat Sveučilišta jučer je prihvatio i program za stipendiranje studenata, kao i nove mjere za poboljšanje sustava stipendiranja na Sveučilištu u Rijeci i prijedlog projekta financiranja stipendija u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Novi sustav stipendiranja podrazumijevat će šest vrsta stipendija, kao i smanjenje broja stipendija koje se dodijeluju za izvrsnost, na uštrb stipendija od strateškog značaja za Sveučilište, koje uključuju školavanje za deficitarna zanimanja.
, Odjel za biotehnologiju, studij psihologije, a planiramo i pokretanje studija farmacije, pojašnjava prof. dr. Lučin.
    Spajanjem KBC-a i Sveučilišta stvorit će se cjelina s pet tisuća zaposlenih i 1.500 stručnjaka, a na pitanje ima li jučer pokrenuta inicijativa veze s uvođenjem centraliziranog sustava obračuna plaća čije bi uvođenje dovelo u problem profesore i predavače na Medicinskom fakultetu koji rade i u KBC-u, jer više neće biti moguće primanja cijele plaće za rad u bolnici i još do 50 posto plaće za posao na fakultetu, rektor ističe kako je centraliziran obračun plaća obavijen valom misterije. Odgovor na mogućnost da Medicinski fakultet zbog tog sustava ostane bez dijela kadra, zaključuje prof. dr. Lučin, upravo je u stvaranju Sveučilišne bolnice i spajanju Sveučilišta i KBC-a.


 
''Pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima'', Novi list, 17. 11. 2013.
 
Rade Šerbedžija, kazališni i filmski glumac, profesor na riječkom Sveučilištu na studiju Glume, madija i kulture


PRAVI UMJETNICI NE TRAŽE
ISPRIKU U TEŠKIM VREMENIMA



Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti

Svjetlana HRIBAR
Jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda – Rade Šerbedžija * Foto: V. KARUZAPrva klasa riječkog sveučilišnog poslijediplomskog studija Glume medija i kulture ovih je dana položila svoj završni ispit, što je svojevrsni razlog za svečanost i povod za razgovor s osnivačem studija i vodećim profesorom, Radom Šerbedžijom. Nakon dvije godine rada na Sveučilištu u Rijeci i života u gradu koji je izabrao kao destinaciju svoje obitelji, poznati glumac govori o umjetnosti, stvaranju novog društva, svojim nadama u bolje sutra i strahovima pred budućnošću.
    Dvije godine radili ste sa ženskom klasom. Je li to sa stanovišta glumačkog rada bilo na neki način problematično?
    – Prije svega trebam reći da sam beskrajno sretan što su moje studentice tako sjajno diplomirale s Genetovom čuvenom dramom »Sluškinje«, u briljantnoj režiji Staše Zurovca i na tako nekonvencionalnom mjestu za teatar kao što je to prelijepi stari opatijski hotel »Imperijal«. Zahvalan sam gospodinu Igoru Šehanoviću, predsjedniku uprave Liburnia riviera hotela i svim njegovim suradnicima koji su nam omogućili da u ovome prekrasnom ambijentu izvedemo našu diplomsku predstavu. Već smo odigrali nekoliko predstava u hotelu »Imperial« i planiramo igrati još 17. i 23. studenoga.     
    Što se vašeg pitanja o ženskoj klasi tiče, raditi s osam djevojaka činilo se u početku teško, ali sam na neki način i uživao u toj činjenici – bio je to moj prilog ravnopravnosti u svijetu! Odnosu muške i ženske energije. Ukratko – one su na sceni preuzele i muške i ženske uloge, što je zanimljivo u teatru, također.
    Po čemu je ova klasa još bila posebna?
    – To su sve djevojke koje su prethodno završile neke fakultete, a pritom je većina imala i veze s teatrom – amaterskim, studentskim – tako da je njihovo opće znanje u trenutku upisivanja drugog stupnja studija bilo prilično visoko, a to znači da su već imale formirano mišljenje i ukus, što je vrlo važno na specifičnom studiju kao što je ovaj naš. Osim glume, one su slušale pripadajuće predmete na Filozofskom fakultetu što im je omogućilo temeljit uvid u teoriju znanosti s područja literature, filozofije, psihologije, etike i estetike. Smatram da je za njih to širenje horizoranata bilo značajno, jer im – osim općeg znanja i kulture – omogućava bavljenje širim društvenim aktivnostima, što osobno smatram budućnošću studija glume uopće. 


Jedinstveni Lessac

Kako društvo reagira na postojanje stručnjaka osposobljenih za sveobuhvatno bavljenje kulturnim programima?
    – Vrijeme koje će otvoriti prostor za njih – tek dolazi, a i same će morati mijenjati stvari, što će im sigurno biti lakše s diplomom i obrazovanjem. Smatram da je velika stvar i scenski govor na engleskom jeziku po metodi Arthura Lessaca, koji je specificum našeg studija. Jedinstveni Lessac je posljednja predavanja u životu održao upravo polaznicima našeg studija, a rad su nastavile nakon njegove smrti asistenstice i sljedbenice, profesorica Deborah Kinghorn (izvanredni profesor i šef odsjeka za kazalište na sveučilištu u New Hampshiru u SAD) i profesorica Robin Carr. Uz njihovu pomoć naši studenti svladavaju engleski govor tako da na njemu mogu glumiti. To je budućnost naše akademije.
    Ove ste godine upisali klasu dodiplomaca. Znači li to da ne otvarate novu klasu poslijediplomskog studija?
    – Za sada smo zamrznuli taj stupanj obrazovanja. Otvorit ćemo ga ponovo kada se za to ukaže dovoljno interesa i kada naš studij postane zanimljiv studentima iz susjednih zemalja – Italije, Austrije i zemalja s područja bivše Jugoslavije.
    Nova klasa dodiplomaca je velika – četrnaest polaznika – što je maksimum, ali svi koje smo primili bili su nam zanimljivi. Također smo odlučili da sljedeće godine neće biti prijemnog ispita – za naredne dvije godine i selekcija, i konkurencija bit će jače. A osim toga, treba paziti da ne dođe do hiperprodukcije mladih glumaca, s obzirom na postojanje kazališnih akademija u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
    Želim da polaznici našeg studija što više rade na sebi. I oni će imati scenski govor na engleskom jeziku, s tim što će imati više vremena za njegovo usavršavanje, jer studij traje tri godine, s mogućnošću još dvije. U takvim okolnostima, mnogi od njih imaju mogućnost da potpuno izgube strani akcent i da progovore perfektnim engleskim jezikom te da onda mogu konkurirati bilo gdje u svijetu za kazališne i filmske projekte za koje se traži izvanredno znanje engleskog jezika.
    Koji profesori predaju na novom studiju ?
    – Što se struke tiče, uglavnom ostajemo u istom sastavu – s dugogodišnjim iskustvom predavača na više akademija ja sam nositelj programa, Lenka Udovički je docentica s iskustvom predavanja studentima akademija u Los Angelosu (CalArts i UCLA). Lenka je radila »Medeju« s Annette Bening kao projekt renomiranog UCLA – LIVE kazališnog festivala – to je jedini profesionalni teatar u Los Angelosu, a na Campusu univerziteta CalArts postoje tri kazališne scene! 


Budućnost akademije

Na našem novom studiju predavači gosti bit će Staša Zurovac, Aleksandar Cvjetković (inače predavač iz Italije i moj nekadašnji student), pa Bora Stepanović iznimno predan glumačkom i pedagoškom poslu, zatim Edvin Liverić, a od ove godine sam angažirao i Andreju Blagojević, koja je dva puta bila na obuci u institutu Arthura Lessaca kod Deborah Kinghorn, te dvije mlade glumice iz Rijeke – Jelenu Lopatić i Tanju Smoje. Želja mi je da uspostavim suradnju i s dvoje istaknutih mladih glumaca koji predaju na zagrebačkoj Akademiji – Katarinom Bistrović Darvaš i Ozrenom Grabarićem, koji će u Rijeci održati glumačke radionice.     
    Moja je ideja i želja surađivati s kreativnim ljudima koji su u naponu svoje kreativnosti – to je po mom poimanju nastave jako važno. Kad sam davnih godina predavao na zagrebačkoj Akademiji i doveo Fabijana Šovagovića da održi predavanje studentima, napali su me da Šova nema pojma o nastavi, da on nije u stanju osvijestiti način kako treba govoriti. Ali mene je zanimalo da glumci to čuju i sami uhvate i shvate odakle dolazi taj nesvjesni dio njegove briljantnosti, da proniknu u njegovu intuiciju, jer tome se kao glumac najviše divim! Na pozornici je Šova, poput Iona, imao »božansko nadahnuće« koje je govorilo iz njega. Takve bih ljude želio dovesti mojoj glumačkoj klasi, ljude koji su u stanju da osim znanih metoda, govore i iz nesvjesnog, koji komuniciraju s kozmičkom energijom... A s druge strane, želim neke umjetnike iz Rijeke, koji do sad nisu imali pedagoških iskustava, pozvati na suradnju da kao gosti predavači rade s mojim studentima i da se i sami uče tome poslu, kako bi jednoga dana bili riječki umjetnički kadar, koji će voditi ovu akademiju...
    Imate li podršku uprave Sveučilišta ?
    – Pero Lučin nije stereotipan rektor, predan je svom poslu i razmišlja na suvremen način. Razumije moj plan da oko Kampusa nastane prostor kulturnog okupljanja svake vrste. Takav prostor je već i arhitektonski predviđen – kutija s najsuvremenijom tehnikom: svjetlo, ton, multimedija – a služio bi za javne potrebe sveučilišta, konferecije, ali i kao teatar. I to najuzbudljiviji!
    Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Mladi filozofi, pisci, režiseri, slikari, glumci (iz teatra i oni izvan njega) – mora doći do interakcije među svima njima, treba osmisliti i ljupke restorane, i klubove koji će dati mjestu smisao i razlog okupljanja, gdje će se događati koncerti od rocka do opere... Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti. 


Duh ne smije spavati

U kontaktima sam s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i županom Zlatkom Komadinom – obećali su pomoći koliko mogu, jer treba raditi. Duh ne smije spavati! Samo duh može spasiti ovaj narod.
    I nije istina da je kriza uzrok mrtvila – najljepše stvari su se događale u Pragu upravo šezdesetih godina, za vrijeme najveće represije. Nastajale su underground kulturne točke, kultna mjesta koja su spasila češki teatar. Trajali su godinama i održavali duh grada i zemlje u teškim vremenima. Tako je bilo i s beogradskom Kinotekom, gdje su se okupljali Makavejev, Žika Pavlović, Saša Petrović, Žilnik tvorci »crnog vala« Yu filma...
    Odakle scrpite svoje ideje ?
    – Sva moja iskustva i razmišljanja o teatru i umjetnosti bazirana su na vlastitom iskustvu. Profesor mi je bio veliki Kosta Spaić od koga sam kao mlad
Zadovoljstvo
   
    Vjerujete li zaista da je na riječkom Sveučilištu moguće ostvariti umjetničko-intelektualni punkt?
    – Lakše mi je živjeti misleći da je to moguće. Nova klasa, 14 mladih ljudi željnih glume, akcije, ljubavi i uzbuđenja – osjećam se u nekom posebnom svijetu, zaštićen tako okružen mladima koji nemaju primisli, koji bi se htjeli igrati i otkrivati umjetnost. To zadovoljstvo ne može mi donijeti ni jedan film na svijetu!
    S druge strane, tu u Rijeci, hodam ulicama i lijepo mi je! Unatoč teškim vremenima. Osjećam se dobro među Riječanima, stekao sam i nove prijatelje. S prof. Nikicom Petkovićem držim književne večeri u jedinstvenom i prelijepom Bakru, a povremeno vodimo njegovog sina Tina na treninge pomlatka Rijeke... Žarko Radić mi je otišao, ali ostavio mi je Icu i neke svoje drugare da izmjenjujemo runde pića u »Pepe Rossu«.
    Među njima pravo otkriće za mene je Damir Urban – čovjek goleme energije, pjevač fascinantno predan svojoj umjetnosti, studiozna osoba koja stalno čita... I njega sam pozvao da bude gost umjetnik na našem studiju i prenese studentima dio od svoje snage, nauči ih nečemu u muzici, ali u prvom redu kako ostvariti vlastitu energiju koja u svakom čovjeku postoji, a koju treba otkriti i osvjestiti... naučiti ih tehnici govora i pjevanja na mikrofon, uvesti ih u prave ritmove različitih muzičkih žanrova. On ima briljatnu govornu tehniku i čini mi se važnim dovesti ga u izravnu interakciju sa studentima, iz čega će oni izvući nešto za sebe. Upravo zajedno pripremamo rad na Brechtovim songovima – na ovom studiju želim nekonvencionalne i nepredvidive stvari... Nedavni tekst u »Novom listu«, koji je komentirao sudjelovanje Damira Urbana na našem studiju pod naslovom »Roker na sveučilištu«,  doživljavam kao jedan od najvećih komplimenata do sada.
    A Rijeka za mene ima još jednu prednost: blizu je Istre, Barbarige, gdje s prijateljem Adijem, kad god mogu, skoknem na ribe. Evo, prije nekoliko dana smo nas dvojica »digli« 60 kilograma orada!
   
    »Oslobođenje Skoplja« na filmu
   
    Znači li Vaš angažman na Sveučilištu da ćete se manje baviti snimanjem filmova?
    – Nisam prestao snimati strane filmove i uvijek nešto iskrsne. Izgleda da sam postao dovoljno poznat u svijetu filma, tako da više ne moram živjeti u Los Angelesu. Jednostavno, nazovu me moji agenti i ako mi se film sviđa, letim za Ameriku ili već gdje treba... Eh , kada bi ova Rijeka još dobila pravi aerodrom...
    Snimat ću i neke filmove na ovim prostorima. Pripremam mali umjetnički film s Ahmedom Imamovićem s kojim sam radio naslov »Go West«, a koji ćemo snimati u Rijeci sljedeće godine, a već nekoliko godina radim na scenariju »Oslobođenje Skoplja«. Scenarij sam napisao s Dušanom Jovanovićem koji je i pisac istoimene kazališne drame, a koja je kod nas i u svijetu imala golem uspjeh. Sam ću i režirati taj film sljedećeg ljeta u Makedoniji, a pomoći će mi sin Danilo.
glumac mnogo toga naučio. Zatim sam radio s velikanima hrvatskog kazališta – Boškom Violićem, Dinom Radojevićem, Tomom Durbešićem, Georgijem Parom, Joškom Juvančićem... Najviše sam radio i drugovao s Ljubišom Ristićem u KPGT teatru. Glupo su nas optuživali za jugoslavenstvo, a mi smo samo imali potrebu da se družimo i stvaramo energiju iz različitosti jezika, mentaliteta... To je bio živi teatar koji je imao fantastičan odjek kod publike.
    Osobno mislim da je zatvaranje unutar vlastite sredine pogubno za svaki napredak. I u najmračnijim vremenima treba putovati, pokušati doći do najudaljenijih gradova, dovoditi umjetnike, pisce, znanstvenike k nama. Graditi mostove s različitim kulturama, ljudima i tradicijama. Za sve to – kod kreativnih ljudi koji vode politiku, a time i kulturu jednog grada – naći će se način. Jer, podsjećam, najblistaviji su dosezi nastajali u najvećim, pa i egzistencijalnim krizama. Shakespeare i Molliere, čas u milosti, čas u nemilosti vlasti, na rubu preživljavanja o čemu svjedoče pisma – dakle, uvijek je bilo teško, ali su njihova djela ipak briljantna... Želim reći, pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima. Baš u tim vremenima treba više i žešće raditi.
   
Puls vremena

– Tako pokušavam i u Teatru Ulysses pratiti puls vremena. Postavljati na repertoar predstave koje su temama relevantne i aktualne, a onda i zanimljive današnjem gledatelju. Krenuli smo s Learom – arhetipskom tragedijom svih vremena, preko Medeje koja je stavljena na repertoar s razlogom, zatim Traktatom o vlasti – Marat Sade, pa Becketovim Godotom na Brijunu i Golom otoku, Cabaretom Brecht ili »Zadrživim usponom Arthura Uia«, sve do Štivičićevih intervencija u predstavama »Pijana noć«, i najnovijem »Shakespeareu u Kremlju«, koji govori o vlasti u Rusiji ali i o nama... Sve teme koje je Štivičić dodirnuo na ocrtavanju sustava koji je počivao na autokratskoj vladavini – prepoznajemo i u našem društvu. Intrigira me i provocira takav pristup teatru.
    U našem teatru su režirali i Tomaž Pandur i Paolo Magelli. Igrali su najatraktivniji glumci iz čitave regije. Ali sve to teško da bismo postigli i trajali, eto, već 13 godina, bez velike pomoći sjajnog producenta i kazališnog maga, mog prijatelja Duška Ljuštine...
    Kako stojite s osobnom političnošću ?
    – Nisam član ni jedne partije – nisam ni bio, osim u srednjoj školi, kada sam kao mladi sportaš – rukomet, nogomet, atletika i dobar učenik – bio izabran u komunističku partiju. No, brzo sam iz nje izašao, shvativši koliko je to na neki način krivo i nespojivo s umjetnošću kojom se želim baviti. Ne mislim govoriti ništa loše o jugoslavenskom samoupravljanju – namjere su bile dobre. Gledajući kako su sve zemlje oko nas loše završile s eksperimentom socijalizma, treba priznati da smo mi – zahvaljujući Brozu i njegovoj karizmi – živjeli miran život. Danas se treba prisjetiti da je u toj zemlji bilo besplatno školovanje, besplatno socijalno osiguranje, da su ljudi primali redovito mirovine i nije bilo nezaposlenih, bijednih, gladnih, prosjaka na svakom uglu... Društvo je bilo daleko od savršenog, ali je mnogima pružalo zadovoljstvo življenja.
   
Društvo ravnopravnosti

– Moje poimanje svijeta ide u tom pravcu, prema takvom pa još boljem društvu, baziranom na ravnopravnosti. Uvijek mi je bilo teško živjeti u inozemstvu i biti okružen golemim klasnim razlikama – ljudima koji imaju sve i onima koji nemaju ništa! Siguran sam da u budućnosti mora doći do ravnopravnosti među ljudima, to će se dogoditi onda kad oni na dnu budu mogli artikulirati razloge svog lošeg stanja. Ta vrsta revolucije ne bi trebala počivati samo na sili koja će srušiti kapitalizam, već bi trebala na smisleniji, humaniji način doći do spoznaje o gradnji humanijeg svijeta, a time i do revolucije koja ne bi bila krvava, već pobjeda nove svijesti. Takvu bi revoluciju trebali voditi intelektualci koji bi znali kreirati novi program svjetskog proleterijata.
    – U Hrvatskoj je sve to jedna tužna priča. Imamo ljude, imamo činjenicu koju treba s ponosom istaknuti, a ta je da je zemlja od 2000-te godine dva puta izglasala na demokratskim izborima lijevu opciju – znači put ka nekom humanijem društvu. Međutim, uza sve to, u Hrvatskoj u prvom redu u oči upada kriminal ljudi koji su na neki način bili, ili jesu, na visokim položajima. Naravno da ima dosta časnih izuzetaka...
    Ali treba reći da je i puno onih profesionalnih političara ili biznismena na ovim prostorima, koji su upleteni u malverzacije oko stjecanja vlastitog bogatstva. Smiješno je gledati te ljude s milijunima eura koje nisu ni zaradili, ni naslijedili, niti ih ikako mogu opravdati. Štoviše, donedavno su bili anonimni, siromašni, a preko noći su postali bogataši.
    O tome se ne govori dovoljno, a kad se i govori – to je na nivou trača ili žaoka neke novinarske kolumne, što ukazuje na duboku korumpiranost čitavog društva.
    Ali, nije samo problem što su se ljudi na vlasti obogatili na kriminalan način, nego što je i veliki dio stanovnika – svjesno ili ne – uvučeno u kriminal. To znači da je njihovo ponašanje u najobičnijim životnim prilikama – amoralno. Ljudi za koje nikada ne bih očekivao – zbog bijede i pomodne društvene igre – izdaju osnovne moralne principe.
   
Kolektivno biće naroda


    U divnoj knjizi Svetlane Lukić čitao sam priču o čovjeku koji je zaustavio promet na Brankovom mostu u Beogradu, s namjerom da skokom izvrši samoubojstvo. Bilo je ljudi u masi koja se okupila oko njega koji su ga uvjeravali da to ne čini, ali većina je – bez imalo suosjećanja za očajnika – željela da se stvar što prije okonča i da kolona vozila krene. To su pokazatelji kuda je otišlo društvo.
    I što tu onda umjetnost može ?
    – U tom ukaljanom društvu treba ostati moralno čist, a onda naći ljude koji imaju slične poglede na svijet i tragediju koju živimo. A što kad se sve to dogodi i kad u takvim okolnostima uspiješ raditi umjetnost? Hoće li ona uopće biti prepoznata?
    Nema sumnje, mnogi razmišljaju na ovaj način sa željom da spase sebe i svijet oko sebe. No temeljno je pitanje koliko se tako može izdržati.
    Ne kaže se uzalud: U zdravom tijelu zdrav duh!
    Velika je odgovornost na kolektivnom biću naroda, do koje će se mjere taj narod uspjeti osoviti na noge, primiti odgovornost za sve što se dogodilo i braniti kolektivni duh naroda koji žive u Hrvatskoj. Pritom tu odgovornost nemaju samo Hrvati, nego i svi drugi manjinski narodi koji ovdje žive – svi se moraju žrtvovati za stvaranje novog duha.
    To je optimistična varijanta, a kakve su one pesimistične? 
    – Možda prisustvujemo novom svjetskom poretku, možda su godine s kraja 20. stoljeća – sudbina malih naroda – gubitak identiteta i svake moći... Jer, pesimistički gledano, za 20-30 godina, kad se sve zakuha u Europi, na koji način možemo braniti svoj identitet u jeziku kojim govori jedva četiri milijuna ljudi, spram jezika kojim govore milijuni?
    Od svih varijanti »kulture i umjetnosti« preživjet će najjednostavnija i najjeftinija – televizija. Nju će, od jutra do sutra, gledati siromasi, živeći tako paralelnu stvarnost...
    A uloga mladih ?
    – Pa oni su već otišli, i to visoko kvalificirani mladi ljudi, školovani u Hrvatskoj, koji negdje grade neki drugi svijet. Naša se priča ponavlja... A meni se na kraju nameće jedno pitanje: Hoće li nam biti bolje u Europi, nego nam je bilo u Austrougarskoj?
    Da bi nam bilo bolje, morat ćemo promijeniti mnoge svoje navike... Morat ćemo više raditi. Čuvati svoj jezik i svoju kulturu i ne dopustiti teškim vremenima da umjetnost stave u zapećak pod izgovorom da nema novaca ni za život. Jer jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda.

 

 

 

 
 
''Pedagozi nezadovoljni obrazovanjem'', Novi list, 9. 11. 2013.

STIGLI IZ TRI ŽUPANIJE  SKUP PEDAGOGA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU


PEDAGOZI NEZADOVOLJNI OBRAZOVANJEM


Istraživanje ja pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Stotinjak pedagoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Stručni skup pedagoga Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije okupio je jučer stotinjak pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su raspravljali o temi »Kompetencije školskih pedagoga«. U okviru skupa predstavljeno je i istraživanje prof. dr. Jasminke Ledić te znanstvenog novaka Marka Turka koje je obuhvatilo 508 školskih pedagoga, što čini oko 50 posto populacije školskih pedagoga u Hrvatskoj.
    – Ispitanicima je u istraživanju bio ponuđen popis kompetencija. Rezultati su pokazali da pedagozi vrlo visoko procjenjuju važnost svih ponuđenih kompetencija, ali najniže procjenjuju kompetencije koje se odnose na europsku dimenziju u obrazovanju, što upućuje na izazove pred kojima će se sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj vrlo skoro naći. Za razliku od visokih procjena važnosti kompetencija potrebnih za rad, procjene doprinosa visokog obrazovanja stjecanju kompetencija znatno su niže i upućuju na potrebu pokretanja ozbiljne rasprave oko sadržaja programa inicijalnog obrazovanja školskog pedagoga. I u svojim komentarima pedagozi razmjerno oštro kritiziraju fakultetsko obrazovanje zamjerajući mu, u prvom redu, slabu povezanost s praksom, odnosno nedostatak praktičnih znanja, ili nedostatak poznavanja nekih područja važnih za rad školskog pedagoga. Prosječne procjene doprinosa stručnog usavršavanja niže su od procjene važnosti pojedine kompetencije, ali više od procjene doprinosa visokoškolskog obrazovanja ovladavanju pojedinom kompetencijom, pojasnila je prof. dr. Ledić.
    Istraživanje je također pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika.



 

 
''Preseljenje u Kampus do 2020. godine'', Novi list, 9. 11. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET  53. OBLJETNICA OVE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE


PRESELJENJE U KAMPUS DO 2020. GODINE


Na Tehničkom fakultetu sada studira 1.877 studenata
što je gornja granica njegovih kapaciteta, rekao je dekan prof. dr. Goran Turkalj

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Dekan Goran Turkalj pred Fakultetskim vijećem Tehničkog fakulteta * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci trenutno studira 1.877 studenta što je 111 studenata više nego prošle godine, a u odnosu na akademsku godinu 2010./11. imamo povećanje od 405 studenata ili 27,5 posto. Smatram da smo ovime dosegli gornju granicu svojih kapaciteta, kako ljudskih tako i prostornih, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća kojom je obilježen 53. rođendan fakulteta dekan prof. dr. Goran Turkalj. Dodajući da je od osnutka do danas ta visokoškolska ustanova izdala 6.037 diploma dekan je istaknuo kako fakultet uz stručne i sveučilišne studijske programe provodi i devet programa cjeloživotnog učenja, a s ciljem unapređenja nastave u ovoj godini fakultet je u nabavku nastavno-laboratorijske opreme uložio više od milijun kuna vlastitih sredstava, dok je tijekom prošle akademske godine kupljeno opreme u vrijednosti većoj od dva milijuna kuna.
    U okviru tih ulaganja stari studomati zamijenjeni su novim zidnim višenamjenskim touch-screen studomatima, nekadašnja Vijećnica preuređena je u novu učionicu s 48 mjesta i od ove akademske godine puštena u uporabu, uređen je i opremljen te stavljen u funkciju novi informatički kabinet, dok je za postojeći kabinet kupljena računalna oprema i u tijeku je njena instalacija, obnovljena je knjižnična građa, organiziran je i pripremni seminar iz matematike za ovogodišnje brucoše, a u suorganizaciji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla održana je Ljetna radionica Ericsson Nikola Tesla Summer Camp 2013., namijenjena studentima.
    – Tijekom prošle akademske godine istraživački se proces na fakultetu realizirao u okviru 20 znanstvenih projekata financiranih od strane MZOS-a, 2 bilateralna projekta te 8 istraživačkih projekata financiranih iz drugih izvora. Zadovoljstvo mi je naglasiti da fakultet participira u izvođenju i 4 europska projekata, a također se nadam da će se financiranje istraživanja uspjeti realizirati i kroz nove projekte Hrvatske zaklade za znanost. S našeg je fakulteta otišlo 7 prijava, i to 5 za istraživačke projekte i 2 za uspostavne istraživačke projekte, kazao je prof. dr. Turkalj.
    Najavljujući pak nove kapitalne projekte dekan je istaknuo da je u završnoj fazi realizacija zajedničkog projekta fotonaponske mini-elektrane s firmom Uljanik Tesu Elektronika iz Pule, a čije se instaliranje odvija na prostoru ispred fakulteta. Istovremeno je u završnoj fazi i implementacija novog softvera za vođenje poslovanja fakulteta, a u izradi je i nova, modernija i funkcionalnija web-stranica. U pripremi je i prijava projekta kojima će se pokušati iz strukturnih fondova EU povući sredstva za opremanje laboratorija istraživačkom opremom, a zajedno sa Sveučilištem priprema se projekt prijave za Europski fond za regionalni razvoj u razdoblju 2014. - 2020., kojim je predviđeno preseljenje fakulteta na lokaciju Kampusa, u prostor veličine 25 tisuća četvornih metara.


Nagrađeni studenti 
    
    U sklopu jučerašnje svečane sjednice Fakultetskog vijeća nagrađeni su i studenti koji su tijekom prošle akademske godine postigli zavidan uspjeh, a nagrade su dobili: Lorena Jakovac, Stjepan Piličić, Lucija Bujan, Nikola Lopac, Ivan Jurković, Franko Hržić, Antonio Mileta, Sandra Kvaternik, Matej Gljušćić, Dražen Cvija, Diego Sušanj, Barbara Jurki, Dario Maretić, Nikola Baćac, Jean Petrić, Valter Uravić, Alen Pavlinić, Alan Martinović, Denis Valenčić, Toni Brenčić, Ivan Pavat, Saša Ostojić i Daniel Šimičić.

 


 
''Ljudskost je obilježila njegovo djelovanje'', Novi list, 8. 11. 2013.
 
KOMEMORACIJA  AKADEMIK BORIS MAGAŠ
 
 
 
LJUDSKOST JE OBILJEŽILA NJEGOVO DJELOVANJE


Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje

N. VALERJEV OGURLIĆ
Na Građevinskom fakultetu komemoracija za uglednog arhitekta i profesora * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U povodu smrti akademika Borisa Magaša jučer je na Građevinskom fakultetu održana komemoracija na kojoj su se od uglednog arhitekta i profesora oprostili njegovi kolege i suradnici, te prijatelji. S dubokim poštovanjem prema čovjeku koji je cijeli život samo radio svoj posao, a iza sebe ostavio niz važnih i zapaženih djela, na život i rad akademika Magaša podsjetili su ne samo prisjećanjem na njegova profesionalna ostvarenja, već i dirljivim, osobnim uspomenama što ih čuvaju na njega. 


Bio sam mali Splićanin

Imao sam i previše profesora, a samo nekoliko Učitelja. Vi ste bili jedan od njih, primus inter pares, napisao je arhitekt Blaž Maričić, bivši student Borisa Magaša u pismu što ga je sastavio na dan kad je saznao da je preminuo. Pismo je zataknuo za vrata akademiku Dinku Kovačiću kojega je zajedno s Borisom Magašem svojedobno vozio s Poljuda na kolodvor. Njima je to bila vožnja od a do be, a meni put oko svijeta u 80 dana, splet sretnih okolnosti kakav se samo život usudi izrežirati. Vozio sam ih onako kako bi netko vozio Stonese ili Beatlese, napisao je.
    Posebno dirljiv bio je nastup akademika Kovačića koji je na komemoraciju stigao iz Splita, da bio govorio o svome učitelju i suradniku, a najviše prijatelju. Prije 50 godina bio sam mali Splićanin na studiju arhitekture u Zagrebu, rekao je. Beskrajno sam volio ptice i nogomet, a na fakultet sam odlazio jer sam se tamo upisao, sve dok nisam došao u grupu Borisa Magaša koji mi je to osvijestio čime ću se u životu baviti. Puno ga volim i on nije umro, jer ljudi ne umiru, ne nestaju. Tijelo ide zemlji, duša nebu, a on ostaje u svima nama, u svojim najbližima. Svi mi vrijedimo onoliko koliko nas ima u drugim ljudima, a Boris Magaš je na mnoge ostavio ozbiljan trag, zaključio je Kovačić.
    U ime Građevinskog fakulteta na kojem je bio dugogodišnji profesor o Borisu Magašu govorila je dekanica Aleksandra Deluka -Tibljaš, podsjetivši na njegova brojna ostvarenja i karijeru. U ime Grada Rijeke nazočnima se obratio se dogradonačelnik Marko Filipović, naglasivši da je riječ o autoru antologijskih djela nacionalne arhitekture i zaljubljenika u struku od kojeg su imale priliku učiti brojne generacije riječkih studenata. Izvrsno je surađivao s Gradom Rijekom, a arhitekt Leo Modrčin koji se obratio u ime Društva arhitekata Rijeke upravo je Rijeku istaknuo kao oazu njegova djelovanja. Tu su bili njegovi suradnici s kojima je ostvario poistovjećenje osobnog, obiteljskog i profesionalnog života i odavde je uspio izgraditi neke od najvažnijih projekata u hrvatskom arhitektonskom portfelju. U Rijeku je došao raditi kao potpuno afirmirani arhitekt, nastavnik i bliski suradnik velikih arhitekata Vladimira Turine i Andrije Mohorovičića a ova mu je sredina dala veliki poticaj za velike stvari koje su uslijedile, naglasio je. 


Humanistička uloga

Muzej oslobođenja u Sarajevu, hotelski kompleksi »Solaris« kod Šibenika i »Haludovo« na Krku , urbana vila Sušački Bulevard, dječja ustanova »Mihaljevac« u Zagrebu, nogometni stadion Poljud u Splitu, crkva sv. Nikole i zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci kojeg je radio zajedno sa suprugom Olgom Magaš - samo je dio projekata Borisa Magaša.
    Svoje uspomene na njega iznijeli su i arhitekt Nenad Fabijanić, te profesorice Diana Car Pušić i Nana Palinić s Građevinskog fakulteta, obje njegove bivše studentice. Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje, kako je naglasila Palinić. Posebno je isticao humanističku ulogu arhitekture, a ljudskost je ono što obilježava cijelo njegovo djelovanje.
 

 

 
 
 

 

 
''U Hrvatskoj u probaciji tri tisuće osuđenika'', Novi list, 8. 11. 2013.

PROBACIJSKA PRAKSA  PREDSTAVLJENA KNJIGA
PROF. DR. SLOBODANA UZELCA


U HRVATSKOJ U PROBACIJI TRI TISUĆE OSUĐENIKA


Postoji puno radova o toj temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić rekavši da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca

 Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jana Špero, Velinka Grozdanić, Slobodan Uzelac, Elvira Marinković Škomrlj i Ilija Ranić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »MJERA ZA ŽIVOT iz probacijske prakse« naziv je knjige prof. dr. Slobodana Uzelca koja je jučer predstavljena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Naglašavajući da nije riječ o znanstvenoj knjizi, već o književnom djelu znanstvenika koji je to djelo pretočio svoje znanje i iskustvo prof. dr. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta kazala je da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca.
    – Riječ je o dvije osobe koje se nikada ne bi srele da ih nije povezao institut probacije. U Hrvatskoj je probacija imala težak i dug put, a tek unatrag nekoliko godina zaživjela je u praksi. Postoji puno radova o toje temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić.
    Ocjenjujući knjigu velikim doprinosom za probaciju u Hrvatskoj prof. dr. Grozdanić je napomenula kako zatvor nikada od nikoga nije napravio boljeg čovjeka ističući da se ne kaže uzalud kako su zatvori škole kriminalakoje vrlo lako od sitnog kriminalca naprave velikog.
    Iznoseći pak motive za pisanje knjige prof.dr. Uzelac ih je svrstao u dvije skupine, one nastale kako posljedica njegovog političkog djelovanja te one vezane uz nastavnički rad na fakultetu.
    – U vrijeme kada sam bio potpredsjednik Vlade pokazala se potreba za gradnjom 1.400 novih zatvorskih kreveta ili pak za uspostavljanjem probacijske službe. Istovremeno sam kroz nastavnički rad na fakultetu više od deset godina radio probaciju s maloljetnim osobama i osjećao sam svojom dužnošću da iskustva prenesem na one koji dolaze. Obično se misli da je uvjetni otpust milostinja, ali to je samo djelomično točno, jer kada je čovjek u zatvoru sva je odgovornost prebačena na instituciju, ali kada ne ide u zatvor sav je teret na njemu samome, zaključio je prof. dr. Uzelac.
  
 

Dobivali i pisma s adresom »Ured za prohibiciju«
 

    
    S činjenicom da je koncept probacije u Hrvatskoj nov složila se i načelnica sektora probacije Ministarstva pravosuđa Jana Špero pojašnjavajući kako je ta služba ustrojena prije dvije godine te Hrvatska danas ima 12 lokalnih probacijskih ureda, a o tri tisuće osuđenika u nadzoru brine 70 probacijskih službenika.
    – Uzme li se u obzir da istovremeno imamo pet tisuća zatvorenika jasno koliko je ova služba preuzela velik dio tereta. Pojam probacije još uvijek je nedovoljno poznat u javnosti, a to najbolje ilustrira činjenica da smo u početku rada često dobivali pisma adresirana na »Ured za prohibiciju«, kazala je Špero.




 
''Sluškinje Šerbedžijinih studentica'', Radio Sova, 4. 11. 2013.

Članak


Slijedite poveznicu:


''SLUŠKINJE'' ŠERBEDŽIJINIH STUDENTICA



 
''Sluškinje licem u lice s publikom'', Radio Rijeka, 3. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


SLUŠKINJE LICEM U LICE S PUBLIKOM


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 9 od 20