Mediji o Sveučilištu
''Ani Lukež prvo mjesto na svjetskom virtualnom kongresu'', Novi list, 20. 5. 2014.
 
E-ORALNA PREZENTACIJA USPJEH RIJEČKE STUDENTICE DENTALNE MEDICINE


Ani Lukež prvo mjesto na svjetskom virtualnom kongresu



 
U istraživanje je bilo uključeno 155 ispitanika koje je studentica pete godine dentalne medicine pregledala, analizirala i intervjuirala tijekom pola godine
 
 
Proučavala utjecaj estetike osmijeha – Ana LukežRIJEKA » Riječka studentica dentalne medicine Ana Lukež osvojila je prvu nagradu na Virtualnom svjetskom kongresu studenata dentalne medicine. Prva nagrada joj je pripala za e-oralnu prezentaciju znanstveno-istraživačkog rada »Samostalni doprinos elemenata estetike osmijeha psihosocijalnom blagostanju«. Svojim istraživanjem studentica Medicinskog fakulteta dokazala je da poremećaji u položaju zubi koji narušavaju izgled osmijeha imaju tek umjereni utjecaj na emocionalno stanje pojedinca, ostvarivanje društvenih kontakata, samopouzdanje i samopoštovanje. Došla je do spoznaja i da su djeca i adolescenti manje fokusirani na detalje u svom osmijehu poput odudaranja od zlatnih proporcija, širine osmijeha, vidljivosti zubi i zubnog mesa te izgleda usnica, a više na izražene poremećaje u položaju zubi.
    Istraživanje je napravljeno na Katedri za ortodonciju Medicinskog fakulteta Rijeka pod mentorstvom doc. dr. Stjepana Špalja, a u sklopu projekta Prediktivni čimbenici uspjeha ortodonske terapije u djece i adolescenata financiranog od Sveučilišta u Rijeci. U istraživanje je bilo uključeno 155 ispitanika koje je studentica pete godine dentalne medicine pregledala, analizirala i intervjuirala uz pomoć dvoje asistenata tijekom proteklih pola godine.
    Virtualni kongres organizira se već četvrtu godinu u organizaciji Udruge studenata dentalne medicine iz Zagreba i do sada je okupio brojne studente i nastavnike dentalne medicine s pet kontinenata. Inovativnost mu je u održavanju on-line putem sustava webinara, čime daje šansu svakom studentu i u najudaljenijem dijelu svijeta da bez ikakvih troškova prisustvuje kongresu i prezentira svoj rad. Time potiče e-učenje, studentski znanstveno-istraživački rad i povećava komunikaciju i suradnju između stomatoloških fakulteta u svijetu. Ove godine putem e-oralnih prezentacija moglo se pratiti 15 najboljih radova studenata iz Kolumbije, Indije, Turske, Rusije, Slovenije, Hrvatske te Bosne i Hercegovine koji su izabrani nakon dva kruga recenzija. (I. Š. K.)
 


 

 
''Edukacijom do zaposlenja'', Novi list, 19. 5. 2014.
 
PROJEKT FILOZOFSKI FAKULTET


Edukacijom do zaposlenja
 
 
 
RIJEKA » »Edukacijom do zaposlenja« naziv je edukativnog projekta kojeg u subotu 24. svibnja s početkom u 12 sati u prostorijama riječkog Filozofskog fakulteta organizira Junior Chamber International (JCI) Rijeka s ciljem proaktivnog osposobljavanja mladih i obrazovanih osoba za pronalazak posla. Uz podršku Grada Rijeke, Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilišta u Rijeci, Grand hotela Adriatic, tvrtke Rimac Automobili te svih riječkih studentskih udruga, očekuje se odaziv više stotina mladih studenata.
    Projekt se sastoji od tri predavanja: o pisanju životopisa u EU i SAD-u pod vodstvom prof. Marine Boka Lovrić, osnivačice ustanove za obrazovanje odraslih »Spiritus Movens Rijeka«, a o uspješnoj komunikaciji na razgovoru za posao govorit će Ines Bokan, jedna od vodećih stručnjaka za regrutaciju u RH.
    Na kraju će predsjednik uprave Grand Hotel Adriatic Milan Mirjanič iz perspektive poslodavca ukazati što se očekuje od mladih ljudi na tržištu rada, odnosno kako se izdvojiti iz mase i zainteresirati poslodavca, dok će Matija Gracin, jedan od glavnih inženjera u tvrtki Rimac Automobili, upoznati nazočne kako postati dio tima Rimac te predstaviti najbrži električni automobil na svijetu »Rimac Concept One« i električne bicikle Greyp Bikes.
    Sudionici će nakon projekta moći poslati svoje životopise direktoru »Adriatica« Milanu Mirjaniču, te će najbolji kandidati imati priliku doći na razgovor za posao i zaposliti se u ovom hotelu. (S. P.)



 

 
''Doktorirala Vesna Pehar Pejčinović'', Novi list, 19. 5. 2014.
MEDICINSKI FAKULTET USPJEŠNA OBRANA


Doktorirala Vesna Pehar Pejčinović
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Stanicama posredovana imunost i uloga apoptotičke molekule granulizina u bolesnika s infarktom miokarda« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane interna medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Vesna Pehar Pejčinović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Zlatko Trobonjača, prof.dr. Davor Miličić, prof.dr. Žarko Mavrić, prof.dr. Gordana Laškarin i prof.dr. Viktor Peršić. (I.Š.K.)


 
''Nevidljiva pomoć vraća samostalnost'', Novi list, 18. 5. 2014.

RIJEČKI ZNANSTVENICI RAZVILI ELEKTRONIČKI GLASOVNI SUSTAV ZA UPRAVLJANJE DOMOM


Nevidljiva pomoć vraća samostalnost


 
Servus je napredna tehnologija, koju korisnik zapravo ne vidi. Vidi samo mikrofon i čuje Servus kako razgovara s njim. Korisnici Servus doživljavaju kao osobu, pričaju s njim, Servus im kaže izvolite, zahvali im se


Andrej PETRAK, snimio Ivica TOMIĆ
 
Miroslav VrankićGrupa znanstvenika s riječkog Tehničkog fakulteta, predvođena Miroslavom Vrankićem, odlučila je svoje doktorate usmjeriti k cilju koji mijenja svijet na bolje: razvili su Servus, elektronički sustav koji nepokretnim osobama omogućava da upravljaju svojim domom pomoću govora, bez potebe za korištenjem ruku. Tridesetak osoba s invaliditetom u svim dijelovima Hrvatske danas koriste ovog elektroničkog pomoćnika, bilo da trebaju upaliti i ugasiti svjetlo, upravljati televizorom, radiom, glazbenom linijom, grijanjem ili klima uređajem, spustiti ili podignuti rolete na prozorima, te javiti se na telefon. Jednostavno, Servus im je postao kao dobar prijatelj koji im je uvijek na usluzi. Sustav čak može davati glasovne obavijesti o raznim podsjetnicima, kao što su vrijeme omiljene televizijske emisije, ili vrijeme uzimanja lijeka, uputiti SOS poziv, ali i upozoriti na ugroženu sigurnost, u slučajevima istjecanja plina, požara, dima, poplave ili pucanja cijevi, a Servus se integrira i sa protuprovalnim sustavima.
    A da bi sve ranije nabrojano funkcioniralo, korisnik samo mora izdati jednostavne i samorazumljive glasovne naredbe: Servus, Izvolite, Upali svjetlo, Hvala, Molim.
   
Aktivacija glasom

Ovako izgleda tipična komunikacija korisnika sa sustavom Servus, u što se reporterska ekipa Novog lista i sama uvjerila prije nekoliko mjeseci, pri posjetu domu Kastavke Nediljke Lukić, kojoj je zahvaljujući humanitarnoj akciji Grada Kastva ugrađen ovaj sustav. Nediljki Lukić Servus je omogućio da joj svakodnevni život funkcionira bolje nego prije, jer dovoljan je samo glas da bi Servus upalio svjetla u kuhinji ili sobi, te otvorio ulazna i vrata od zgrade.
    – Sustav se aktivira glasom i kad dobije naredbu, izvrši je. Imam i postavljenu kameru ispred ulaznih vrata tako da mogu vidjeti tko su mi posjetitelji. Prije sam stalno morala držati vrata otključanima, jer sama ih nisam mogla otvoriti, objašnjava Lukić.
    Mnogobrojne priče slične onoj Nediljke Lukić, kojima je Servus omogućio da se liše potpune ovisnosti o drugim osobama u svemu, ispričane su u proteklih pet godina, zahvaljujući grupi riječkih znanstvenika, okupljenoj oko Miroslava Vrankića, koji ističe da je projekt nastao iz zajednice, zbog zajednice i raste zbog zajednice koja ga podržava.
    – Vrijedi li ovo raditi? Vrijedi li se baviti socijalnim poduzetništvom kada ima toliko profitabilnijih stvari koje se može raditi? Mogu vam reći da sve ovo sigurno vrijedi zbog jednog tako jednostavnog razloga: jer sam vidio radost u očima ljudi kojima je Servus vratio samostalnost, kaže Vrankić.
 
Kampanja na Indiegogo kreće 26. svibnja 
    
    Miroslav Vrankić i suradnici cijelo vrijeme nastoje pomoću različitih humanitarnih akcija i suradnji s lokalnim samoupravama osigurati da Servus dođe u ruke onih koji njegove usluge najviše trebaju. Sad su se odlučili napraviti korak dalje, pa 26. svibnja pokreću crowdfunding kampanju na web platformi Indiegogo, s ciljem prikupljanja sredstava da oni najpotrebniji u Hrvatskoj dobiju Servuse za nula kuna, putem brojnih malih donacija što će ih, nadaju se, ljudi ostavljati na web stranici kampanje na Indiegogu.
    – Servus je ipak napredan proizvod, dosta i košta pa smo smatrali da nije dovoljno samo ga prodavati. U Hrvatskoj postoji zaista puno ljudi kojima treba Servus, a to su ljudi koji žive u teškoj bijedi. Ne mogu izdvojiti niti 150 kuna, a kamoli iznos za Servus. Pokušavamo ne samo proizvoditi tehnologiju, već pronaći rješenje da korisnik dobije sustav praktički besplatno. Naš je cilj da osoba s invaliditetom koja treba Servus, dobije taj sustav, iako nema novaca da ga plati, kaže Vrankić.
    Cilj kampanje na Indiegogu jest prikupiti tri tisuće dolara, no Vrankić se nada da će višestruko premašiti taj cilj.
    – Iznos od tri tisuće dolara iznos pokriva da jedna osoba u Hrvatskoj dobije Servus besplatno, i to »full« Servus sa svim opcijama koje su u paketu, i koje su najpotrebnije, s instalacijom i garancijom od dvije godine, sve po sistemu »ključ u ruke«. Želimo kampanjom postići puno više. Jako ćemo se potruditi da se kampanja maksimalno ispromovira, jer ljudi su uvijek spremni pomoći i donirati, ali najprije moraju čuti za nas, najavljuje Vrankić.
 

    Miroslav Vrankić objašnjava kako je ovaj vrlo napredni proizvod domaće, riječke pameti, nastao od jedne skromne ideje, koja se rodila kroz volonterski rad s osobama s invaliditetom.
    – Pokušao sam spojiti svoju struku i znanost kojom se bavim, s nečime što može pomoći ljudima. Volontirao sam u Caritasu i prvi zadatak bio mi je pomaganje Miroslavu Matiću, našem paraolimpijcu, pri radu s računalom. Njemu je to tada išlo jako teško, jer može slabo raditi s rukama. Rekao sam mu: »Tebi treba govorno upravljanje«. Bio je to prvi poticaj da razvijem sustav govornog upravljanja za osobe s invaliditetom, koji će im pomoći da upravljaju ne samo računalom, već cijelim domom. Usrećilo me što sam našao način da svoja znanja i znanost koristim za dobrobit ljudima, kojima treba pomoć. Sustav Servus ljudima mijenja živote nabolje. Velika je razlika osobi s invaliditetom u svakodnevnom životu nakon što počne koristiti Servus. Pojedini naši korisnici znali su doslovno plakati od sreće nakon što su dobili Servus, objašnjava Vrankić.
   
Skuplja konkurencija

On i njegovi suradnici osnovali su tvrtku E-Glas pri Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci (STeP), gdje su dobili svu moguću podršku što se tiče razvoja i osnivanja firme.
    – Bili smo zapravo prvi stanari STePa koji su ušli u fazu inkubacije. Počeli smo nuditi Servus u Hrvatskoj, a onda je krenuo interes iz inozemstva. Prvi poziv došao je iz Slovenije, kasnije se priča širila dalje. Ljudi su htjeli da sustav prilagodimo i drugim jezicima, pa Servus trenutno »govori« šest jezika: njemački, talijanski, engleski, nizozemski, slovenski i hrvatski jezik. Imamo kontakte u Njemačkoj i Austriji, gdje se Servus promovira kao Serwantess, a pokušavamo se širiti dalje, jer vjerujem da sa Servusom možemo imati jako dobar doseg, rekao je Vrankić.
    Servus ima konkurenciju u svijetu, ali objašnjava Vrankić, Servus je i bolji i jeftiniji od konkurentnih sustava.
    – Konkurencija je znatno skuplja, a mi smo istovremeno tehnički napredniji. Korisnik ne mora imati nikakvih tehničkih predznanja kako bi koristio Servus. Sustav spojimo u jedan dan, a korisnik mora samo naučiti naredbe, koje su ionako samorazumljive. Upali svjetlo, ugasi svjetlo, ne može biti jednostavnije od toga. Servus je napredna tehnologija, koju korisnik zapravo ne vidi. Vidi samo mikrofon i čuje Servus kako razgovara s njim. Naši korisnici Servus doživljavaju kao osobu, pričaju s njim, Servus im kaže izvolite, zahvali im se, objašnjava Vrankić.
   
Podiže kvalitetu usluge

E-Glas Servus nudi i domovima i institucijama. Dok za osobu s invaliditetom koja živi sama kod kuće, Servus nudi bitno veću samostalnost, s druge strane, osoba koja je stara i nemoćna, a ne želi ići u dom, može zahvaljujući Servusu ostati kući i biti neovisnija, te odlazak u dom odgoditi za neko vrijeme.
    – Za domove i ustanove Servus je velika pomoć, jer zapravo podiže kvalitetu usluge. Dom koji ima Servus automatski daje veću uslugu. Korisnici doma ne moraju, primjerice, zvati njegovateljicu u sobu kako bi promijenila kanal na televiziji, već sami mogu glasom narediti Servusu da to učini za njih. To je velika pomoć osoblju u domu, kaže Vrankić.
    E-Glas trenutno u Hrvatskoj ima oko trideset instalacija Servusa. Vrankić kaže da je to mali broj, koji bi trebao biti i deset puta viši, ali on i njegovi suradnici dosad su se primarno bavili razvojem novih i poboljšanih verzija Servusa, a nisu se bavili prodajom, koja je uglavnom išla putem donacija.
    – Naša vizija nije nikad bila prodaja, već želimo biti dobri u razvoju novih tehnologija, a imati distributere u svijetu, koje će se baviti prodajom za nas. Postoje brojne tvrtke koje se bave prodajom pomagala za osobe s invaliditetom, imaju razvijenu mrežu i stoga ne želimo bespotrebno trošiti resurse na prodajni dio priče. Poanta je prodavati Servus preko postojećih kanala distribucije, a biti fokusirani na razvoj. Imamo jaka tehnička znanja, koje bi bilo loše zapostaviti zbog prodaje, pojašnjava Vrankić. U E-Glasu trenutno se fokusiraju na poboljšanje postojećih i uvođenje novih jezika, te općenito poboljšavanje opcija Servisa, kako bi sustav postao još napredniji.

 


 
''U Rijeci studiraju 42 osobe s invaliditetom'', Novi list, 17. 5. 2014.

ČINIMO LI DOVOLJNO? TRIBINA NA KULTUROLOGIJI


U Rijeci studiraju 42 osobe s invaliditetom


 
Unatrag tri godine, koliko postoji Ured za studente s invaliditetom, na Sveučilištu u Rijeci ostvareni su brojni pomaci u osiguranju uvjeta za studente s invaliditetom
 
 
U javnosti se premalo govorio o osobama s invaliditetom  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Činimo li dovoljno? Okrugli stol o izazovima studenata s invaliditetom« naziv je tribine koju su jučer organizirale studentice treće godine kulturologije. Pojašnjavajući kako se radi o projektu koji podupiru Flozofski fakultet, Odsjek za kulturalne studije, Ured za studente s invaliditetom, udruge »Spirit« i Udruge »Zamisli«, studentica Dorotea Golubić istaknula je da je ideja za projekt nastala u sklopu kolegija Kulturna politika.
    – Na kolegiju smo promišljale o problemima s kojima se studenti s invaliditetom svakodnevno susreću, te smo željele potaknuti na promišljanje o eventualnim rješenjima za te probleme. Ovom tribinom želi se otvoriti tema invaliditeta koja je po našem mišljenju, nedovoljno zastupljena u raznim disciplinama, medijima, ali i u svakodnevnom životu. Želimo pobuditi toleranciju i solidarnost u društvu, te ostvariti komunikaciju samih studenata s invaliditetom s ostalim studentima i na taj način potaknuti integraciju studenata s invaliditetom, kazala je Golubić.
    Biti student s inavliditetom prema iskustvu studentice četvrte godine Ekonomskog fakulteta Sanje Polić vrlo je izazovno, jer takvi se studenti svakodnevno suočavaju s problemima koje ostali ne vide.
    – Pozitivno je što nam Ured za studente s invaliditetom omogućava studenta asistenta koji nam pomaže da prevladamo razne barijere, istaknula je Polić.
    Unatrag tri godine, koliko postoji Ured za studente s invaliditetom, na Sveučilištu u Rijeci ostvareni su brojni pomaci u osiguranju uvjeta za studente s invaliditetom kojih trenutno ima 42, a najviše ih je na Filozofskom fakultetu. Pojašnjavajući kako riječko Sveučilište ima razvijen sustav podrške za takve studente, Tamara Martinac Dorčić iz Ureda istaknula je da stvaranje uvjeta za studente s invaliditetom ne znači i snižavanje kriterija, jer akademska diploma mora za svih biti ista. 

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Grad u gradu. Na Sveučilištu je 2.000 zaposlenih i 17.000 studenata'', Novi list, 17. 5. 2014.

41. OBLJETNICA SVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽEN DAN RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE


GRAD U GRADU

Na SveučilIštu je 2.000 zaposlenih i 17.000 studenata



 
Sve što smo radili pozicionira nas na svjetskim i europskim mapama. Od 22.000 sveučilišta u svijetu, riječko se nalazi na 1.140 mjestu, a u Europi na 450. mjestu od 5.500 sveučilišta, kazao je rektor Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sveučilište lokalnoj zajednici doprinosi s 35 milijuna eura prihoda – rektor Pero Lučin * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci jedan je od temelja hrvatske akademske zajednice – istaknuo je na jučerašnjoj svečanoj akademiji koja je održana povodom Dana Sveučilišta i 41. godišnjice te institucije ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Dodajući kako Ministarstvo znanosti ima četiri cilja, a riječ je o stvaranju društva jednakih šansi za sve, razvijanju kvalitetnog obrazovanja, uvođenju reda u sustav te racionalnom raspolaganju sredstvima, ministar je istaknuo da je riječ o ciljevima koji su garancija razvoja i boljeg života u Hrvatskoj. Naglašavajući da je Ministarstvo znanosti jedino ministarstvo s rastućim proračunom, Jovanović je upozorio na katastrofalne podatke vezane uz doktorske studije.
    – Posljednja je evaluacija pokazala da imamo 125 doktorskih studija koje godišnje upiše 2.500 kandidata, a školarine na tim studijima iznose od 6 do 25 tisuća kuna. Međutim, svega 10 do 20 posto upisanih završi studij. To je katastrofalan podatak koji traži hitne reforme, upozorio je Jovanović. 
   
EU fondovi

Ministarstvo znanosti, dodao je, najuspješnije je i po pitanju povlačenja europskih sredstava, a prva sredstva iz EU fondova stigla su upravo na riječko Sveučilište što dokazuje znanje i sposobnost.
    – Ministarstvo znanosti prozivaju da u njemu vlada riječki lobi. To je lobi izvrsnih, a ako u njemu ima puno Riječana, to je samo dokaz da je riječko Sveučilište izvrsno, zaključio je ministar.
    Na riječkom Sveučilištu, dodao je rektor prof. dr. Pero Lučin, radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od čega 50 posto dolazi izvan Primorsko-goranske županije čime Sveučilište lokalnoj zajednici doprinosi s 35 milijuna eura prihoda. Rezimirajući rezultate rada u protekloj godini rektor je rekao da je u godinu dana studentima isporučeno 900 tisuća ECTS bodova, te je održano više od 200 tisuća ispita, kao i 400 tisuća sati nastave. Realizirana su 142 studijska programa, 250 znanstvenih projekata, 34 doktorata, a potrošeno je 320 milijuna kuna. Tome treba dodati i 80 milijuna kuna vlastitih sredstava, kao i 50 milijuna kuna inozemnih sredstava, od čega je najveći dio pristigao iz europskih fondova.
    – Prošle smo godine imali 3.300 eura po studentu, što je tri do četiri puta manje nego što imaju kolege u Italiji, Francuskoj ili Austriji. Sve što smo radili pozicionira nas na svjetskim i europskim mapama,

Priznanja profesorima
   
    Već tradicionalno jučer su dodijeljena i brojna akademska priznanja, a počasno zvanje i titula Professor emeritus ove je godine pripala četvorici uglednih, umirovljenih profesora. Riječ je o Daliboru Martinisu s Akademije primijenjenih umjetnosti, Vladimiru Peteru Gossu s Filozofskog fakulteta, Željku Fučkaru s Medicinskog fakulteta te Berislavu Pavišiću s Pravnog fakulteta, dok su zahvalnice dobili umirovljeni profesori: Ante Vladislavić s Akademije primijenjenih umjetnosti, Vinka Cetinski s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Danijela Bačić-Karković s Filozofskog fakulteta, Mate Sršen s Građevinskog fakulteta, Vladimir Ahel, Željko Fučkar i Ante Simonić s Medicinskog fakulteta, Berislav Pavišić s Pravnog fakulteta te Mljenko Dumić s Odjela za biotehnologiju. U protekloj godini potvrđeno je i 50 redovitih profesora, od toga je 24 redovitih profesora izabrano u trajno zvanje, a ovogodišnji laureati su: Mirna Juretić, Zlatko Dembić, Maja Abram, Smiljana Ristić i Bojan Polić s Medicinskog fakulteta, Adriana Car-Mihec, Snježana Prijić-Samaržija, Ingrid Brdar i Svjetlana Kolić-Vehovec s Filozofskog fakulteta, Mira Dimitrić, Branka Crnković-Stumpf, Helena Blažić, Nada Denona Bogović i Heri Bezić s Ekonomskog fakulteta, Renata Foks s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Dragan Čišić s Pomorskog fakulteta, Boris Banovac s Pravnog fakulteta, Dubravka Siminiati, Roko Dejhalla, Loreta Pomenić i Domagoj Rubeša s Tehničkog fakulteta te Vladimir Parpura, Dražen Vikić Topić i Đuro Josić s Odjela za biotehnologiju.
a od ukupno 22.000 sveučilišta u svijetu, riječko se nalazi na 1.140 mjestu, dok se u Europi nalazi na 450. mjestu od oko 5.500 sveučilišta. U postocima, riječko se sveučilište nalazi među 5 do 10 posto najboljih sveučilišta u Europi i svijetu, što nije loše, ali smatram da svojom kvalitetom možemo zauzeti i bolje mjesto, kazao je rektor.
   
Projektna kultura

Dodajući kako je riječkim Sveučilištem zavladala visoka razina projektne kulture, što potvrđuje u proteklih godinu dana odrađenih 400 projekata, rektor je istaknuo kako riječko Sveučilište želi biti sveučilište s visokom razinom istraživačke aktivnosti, što je najteži pomak koji ga očekuje, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kazao kako je sinergijskim radom Sveučilišta i Grada pokrenuta izgradnja Sveučilišnog kampusa na Trsatu, koji predstavlja krunu proteklih 40 godina rada Sveučilišta, a sve s ciljem da se nastavnicima, znanstvenicima i studentima pruže izvrsni uvjeti rada.
    Prema mišljenju predsjednika Rektorskog zbora prof. dr. Alfia Barbiera, riječko je Sveučilište snažno i prepoznatljivo u međunarodnim okvirima, dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel najavio daljnju suradnju zahvaljujući kojoj će se nastaviti gradnja Kampusa, ali i Sveučilišne bolnice, a zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić čestitajući Sveučilištu njegov dan upozorila je pak na zabrinjavajuću činjenicu da visokoobrazovni kadar teško nalazi mjesto na tržištu rada.



 

 
''Doktorirao Luka Đudarić'', Novi list, 16. 5. 2014.
MEDICINSKI FAKULTET


Doktorirao Luka Đudarić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Izražaj osteoinduktivnih proteina i njihovih inhibitora tijekom osteogeneze« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja temeljne medicinske znanosti, znanstvene grane anatomija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Luka Đudarić. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Ivana Marić, prof. dr. Lovorka Grgurević, prof. dr. Branko Šestan i prof. dr. Sanja Zoričić Cvek. (I. Š. K.)

 


 
 
''Za znanstvene i umjetničke radove prvi put nagrade'', Novi list, 15. 5. 2014.

REKTOR PRIMIO NAJBOLJE

Za znanstvene i umjetničke radove prvi put nagrade

 
Nagrade za izvrsnost dobili su još Mia Vučemilović, Milena Blažević, Željka Anđal, Siniša Smiljanić, Mateo Čakarun, Matko Oguić, Sanja Milovanović, Marija Čargonja, Edvin Močibob, Tin Zrinski, Luka Simić, Margita Bajčić i Antonela Grgić
 
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija jučer su organizirali prijam za nagrađene studente. Riječ je o studentima koji su dobili rektorove nagrade za izvrsnost kojima se tradicionalno nagrađuju najbolji od najboljih na svim fakultetima ili odjelima. Uz rektorove nagrade posljednjih se godina dodjeljuju i nagrade za studentski aktivizam te volonterski rad, a ove su godine uvedene i nagrade kojima se nagrađuju najbolji studentski stručni znanstveni ili umjetnički radovi.
    Studentom generacije ove je godine proglašen Nikola Baćac s Tehničkog fakulteta, dok su rektorove nagrade dobili i Mia Vučemilović s Akademije primijenjenih umjetnosti, Milena Blažević s Ekonomskog fakulteta, Željka Anđal s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Siniša Smiljanić s Filozofskog fakulteta, Mateo Čakarun s Građevinskog fakulteta, Matko Oguić s Medicinskog fakulteta, Sanja Milovanović s Odjela za biotehnologiju, Marija Čargonja s Odjela za fiziku, Edvin Močibob s Odjela za informatiku, Tin Zrinski s Odjela za matematiku, Luka Simić s Pomorskog fakulteta, Margita Bajčić s Pravnog fakulteta i Antonela Grgić s Učiteljskog fakulteta.
    Rektorovu nagradu za studenta volontera dobio je Kruno Topolski s Medicinskog fakulteta, a rektorovu nagradu za studentski aktivizam Katarina Banov s Filozofskog fakulteta, dok su Jean Petrić s Tehničkog fakulteta, Ana Sabolić s Akademije primijenjenih umjetnosti i Nikolina Zrakić s Medicinskog fakulteta dobili rektorovu nagradu za studentski znanstveni ili umjetnički rad. Nagrade najboljim studentima bit će uručene na sutrašnjoj svečanoj akademiji u povodu Dana Sveučilišta. (I. Š. K.)



 

 
''Nova generacija prvostupnika, diplomanata i magistara struke'', Novi list, 14. 5. 2014.

PROMOCIJA SVEČANOST POMORSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI ODRŽANA U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU IVANA pl. ZAJCA

 
Nova generacija prvostupnika, diplomanata i magistara struke


 
Pomorski fakultet zauzima vrlo visok položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova ne samo u Hrvatskoj, već i europskom visokoobrazovanom prostoru pa i svjetskom, istaknuo dekan prof.dr. Serđo Kos

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
S jučerašnje svečanosti u HNK Ivana pl. Zajca * Foto: V. KARUZARIJEKA » U HNK Ivana pl. Zajca jučer je održana svečana promocija završenih studenata Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su stekli zvanja sveučilišnih prvostupnika, diplomanta te magistara struke. Napominjući kako Pomorski fakultet zauzima vrlo visok položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova ne samo u Hrvatskoj, već i europskom visokoobrazovanom prostoru pa i svjetskom dekan prof.dr. Serđo Kos istaknuo je da jučerašnjom promocijom ta ustanova daje snažan poticaj i impuls razvoju i napretku Hrvatske te joj daje impozantan broj akademski obrazovanih građana.
    – Od 1949. godine na Pomorskom fakultetu je promovirano preko 11.500 diplomanata, magistara struke i sveučilišnih prvostupnika. Današnjom promocijom mi vam svečano dodjeljujemo akademsku čast koju s ponosom nosite čitav život, poručio je dekan. 
   
Inženjeri nautike i tehnologije

Svečanim činom promocije zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Dinko Antić, Marina Belasić, Miro Bičić, Deni Božić, Giuliana Čargonja, Dino Dellavia, Frane Dević, Davor Filipović, Valentino Gašparović, Christian Grce, Zinno Hahn, Boris Hefler, Ino Kajdić, Ivan Kardum, Ali Khalaf, Sanjin Klemen, Denis Kovačević, Želimir Kovačević, Boris Kučić, Filip Larma, Andrija Lulić, Ivan Maletić, Emma Marangoni, Marko Marciuš, Matej Marohnić, Franko Matijašec, Luka Matković, Marin Matković, Matija Mirković, David Nikić, Dejan Pavkov, Marko Pavlović, Vladimir Roko Perišić, Niko Petković, Vivien Raspor, Marko Risek, Ivan Saganić, Luka Spajić, Sanjin Sušanj, Luka Šafarić, Luka Šarić, Tomislav Šimičić, Anton Šiša, Ivan Štokov, Dalibor Toić, Matija Vardijan, David Veble, Goran Vodopić, Ela Vuherer, Boško Vuletić, Martin Žagar i Mario Živković, dok su zvanje sveučilišni prvostupnik inženjeri logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli: Kristian Aleksa, Ivana Andrijanić, Paola Badurina-Tomić, Katarina Balen, Tea Bertović, Danijel Brnić, Ana Brtan, Elendita Caki, Viktor Crnković, Patricija Ćurčić, Marin Dobrović, Petar Dovolić, Ante Fatović, Marina Filipović, Patricia Gašparini, Sara Grbac, Madina Hofmann Budinić, Piero Hržić, Katarina Ivanić, Dajana Jeremić, Gordan Josić, Mateo Jukić, Margareta Karabaić, Matea Knežević, Marija Kresić, Una Kukić, Romina Lazić, Damjan Linić, Goranka Lolić, Silvija Lušić, Elizabeta Majstorović, Marijana Mandekić, Milica Maravić, Sendi Matešić, Anja Matovina, Patricija Mavrić, Nataša Miculinić, Anita Mikin, Marko Mikulić, Barbara Milas, Adrijana Mrkonjić, Milena Nadračić, Matej Padovan, Ivan Pahljina, Tanja Pantelić, Igor Pavlić, Maria Pijevac, Matej Plenča, Marin Pleše, Sarah Posavac, Marino Potočnjak, Dijana Rakinić, Edita Raspor, Ines Skoblar, Nino Slavić, Stjepan Stapar, Iva Škerjanec, Majda Šušak, Ana Toić, Patrizia Tuzlak, Kristina Uzelac, Lucija Virt, Ivan Vukosav, Marina Zec, Katarina Zorić, Ema Žauhar, Dorotea Žeželić, Luka Župarić i Sara Župić, a zvanje magistar inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Alen Biljman, Teo Božanić, Boris Brkljača, Ivan Dapčić, Krešimir Grbić, Dario Kaštelanić, Lucija Kučić, Sanjin Legović, Goran-Jakov Matulj, Marko Novaselić, Ivan Rakić, Nikola Tudor, Darija Vukman, Astrid Zekić i Hrvoje Zloković.
   
Diplomirani inženjeri

Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa nautičkog smjera stekao je Roko Lukšić, dok su zvanje magistar inženjer logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli: Ivan Babić, Sandro Badurina, Romana Ban, Marko Begonja, Dino Bertić, Aleksandra Božanić, Dijana Bušić, Maro Damijanić, Ana Marija Drobina, Marko Đukić, Ivana Erstić, Martina Felštinski, Neven Hlača, Nataša Janjić, Mladen Jardas, Marin Jelača, Draženka Jozičić, Tea Karačić, Luka Kesić, Suzana Knežević, Nina Kokorović, Mia Konjuh, Igor Košir, Marina Kovačević, Ivan Kunda, Anamarija Marenić, Ozren Maričić, Zlatko Meštrov, Barbara Milanović, Sanja Miškulin, Iva Modersić, Nebojša Nikolajev, Dario Ogrizović, Damira Omanović, Barbara Perić, Lucas Pervan, Natalija Prelec, Darija Pupovac, Sanja Rakić, Lidija Rončević, Tiziana Salamun, Jelena Samardžija, Valerija Smolić, Maja Supičić, Denis Šegulja, Barbara Toljanić, Sanja Vučurević, Mario Vukelić i Tina Žiganto, a zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer brodostrojarstva stekli su: Antonio Baričević, Ivan Bastić, Edi Bejaković, Luka Božičević, Egon Crljenica, Kristijan Donadić, Antonio Harašić, Nermin Husić, Dalibor Matijević, Stipe Medić, Marija Miletić, Marko Načinović, Luka Pavlica, Marina Petršorić, Kristijan Randić, David Rudan, Dario Šegulja, Nenad Škibola, Ante Štrljić, Karlo Tijan i Fran Vrcelj.
   
Brodostrojarski smjer

Zvanje inženjer pomorskog prometa brodostrojarskog smjera stekao je Danijel Šuša, dok su zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer elektroničke i informatičke tehnologije stekli: Adriano Albaneze, Hrvoje Balent, Damjan Ban, Matija Benković, Mauro Čargonja, Mario Černac, Marko Ćaćić, Robert Dabac, Valentino Doričić, Edvin Dubinović, Alan Dundović, Davor Giaconi, Sven Hager, Karlo Hajdin, Kristijan Jelić, Mate Jelušić, Marin Kordić, Rade Kosanović, Nino Krasnić, Stefan Lenardić, Ivan Mamić, Dragan Manojlović, Nikola Manzoni, Stipo Marković, Leon Maršanić, Mauro Matešić, Adriano Matković, Antonio Pavšić, Damir Petranović, Dario Petršorić, Slaven Pilepić, Mate Polegubić, Marin Prodan, Matija Racan, Matteo Ropac, Neven Selaković, Lovro Stanić, Ive Surić, Frane Šango, David Štimac, Kristijan Tolić, Marko Tometić, Dominik Turk Vagaja, Damjan Vidas, Tomislav Žepina, Ronald Žunić i Frane Žužić.
   
Magistri pomorskog prometa

Zvanje inženjer pomorskog prometa smjera brodske elektronike i komunikacija stekao je Branko Brnić, a zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer prometa stekli su: Ana Anić, Emanuel Barbiš, Alen Barčić, Ivan Barišić, Bernarda Bijelić, Boris Brusić, Ivan Crnjak, Željka Cvijić, Marko Čančar, Ivan Čančar, Roman Čedić, Petra Ćulibrk, Andrej Fućak, Ana Grgas-Oštro, Luana Grubiša, Iva Ivasić, Marina Jelenić, Sonja Jergović, Ivan Jeromela, Marko Kolanović, Valentina Lupetina, Luka Marinković, Dora Markov, Mila Mezić, Mario Miličević, Ela Milošević, Filip Miljak, Adrian Mor, David Novaković, Martin Njegovan, Ivana Sakić, Nina Sović-Padovan, Denis Šiša, Nemanja Šušnjar, Tanja Tesla, Sanjin Traunkar, Nikolina Vrdoljak, Boženka Vucić, Vedran Vukas i Danijel Žgaljić, dok je zvanje magistar inženjer brodostrojarstva i pomorske tehnologije stekao David Tonković. Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa brodostrojarskog smjera stekao je Mario Kurtović, a zvanje magistar inženjer elektroničke i informatičke tehnologije stekli su: Ivan Afrić, Igor Benić, Nebojša Dovođa, Dražen Duvnjak, Boris Hrvatić, Mateo Jokić, Alen Kirinčić, David Krajcar, Toni Kučić, Sebastian Linić, Danijel Margetić, Mirel Mulić, Dario Nižić, Ivan Panić, Petar Pavičić, Zoran Pavlović, Robert Perčić, Ivan Popović, Jasmina Puškarić, Goran Selimović, Paulo Stanić, Robert Sušanj, Marin Štefanac, Marko Štrlek, Igor Trdić i Nino Zorzenon, dok su zvanje magistar inženjer prometa stekli: Goran Abramov, Deni Antolos, Tamara Ašenbrener, Matea Babić, Andrea Belančić, Silvija Blažok Šušnjara, Roberto Brkarić, Daria Čop, Karla Ćurković, Kristina Dogan, Paul Došen, Danko Fičor, Gioia Gadža, Marijana Jozić, Anamaria Kanižai, Marino Klarić, Ivana Kosovac, Dragana Krajina, Marko Kučica, Tomislav Lončarić, Slobodan Mamula, Dean Marčelja, Tea Mršić, Antonija Omazić, Tatjana Petrović i Morena Slosar. Zvanje diplomirani inženjer pomorskog prometa smjera tehnologije prometa stekli su: Nikoleta Jurišić, Vladimir Maglica i Jelena Radonjić.
 



 

 
''Doktorirala Koraljka Rajković Molek'', Novi list, 14. 5. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Koraljka Rajković Molek
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost molekulskih podtipova raka dojke i eksperzije NF-kB i HIF-1a« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja kliničke medicinske znanosti, grane patologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Koraljka Rajković Molek. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Nives Jonjić, prof.dr. Jasminka Jakić Razumović, prof.dr. Marija Petković i prof.dr. Elvira Mustać. (I.Š.K.)


 

 
''Europski projekt za veću konkurentnost'', Novi list, 10. 5. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
IPA ADRIATinn INFO DAN


Europski projekt za veću konkurentnost

 
 
 
S predstavljanja projekta na Tehničkom fakultetu  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održan prvi IPA ADRIATinn INFO dan s ciljem promoviranja projekta »An Adriatic Network for Advancing Research Development and Innovation towards the Creation of new Policies for Sustainable Competiveness and Technological Capacity of SMEs – ADRIATinn«, koji se ostvaruje u okviru IPA programa Jadranske prekogranične suradnje te je odobren je u studenom prošle godine. Pojašnjavajući kako u projektu sudjeluje ukupno 21 partner iz osam zemalja, a riječ je o Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, projektni menadžer prof. dr. Zlatan Car ističe da je vodeći partner projekta Jonsko sveučilište u Krfu. Partneri iz Hrvatske su, uz Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Primorsko-goranska županija i Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka, a ukupna predračunska vrijednost projekta je 4,7 milijuna eura.
    – Predviđeno trajanje projekta je tri godine, a Tehnički fakultet u Rijeci u projektu sudjeluje s 238.282 eura od čega je 85 posto sredstava bespovratno. Glavni cilj ADRIATinn projekta je usmjeriti istraživanja prema potrebama gospodarstva, podržavajući razvoj i inovacije u suradnji s partnerima iz privrednog sektora, odnosno povećati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva na području Jadrana, proširiti područje djelovanja i prodrijeti na nova tržišta kroz međugranični ekosistem koji potiče usvajanje ICT-a, inovacije i specijalizacije, navodi prof. dr. Car.
    Željeni ishod projekta je razvoj i uspostava uspješnog i funkcionalnog modela suradnje između ključnih sudionika u projektu kako bi se ostvarila tehnološka sposobnost i održiva konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva. Strategija projekta temelji se na razvoju novih proizvoda i usluga spajajući kapacitete javnih visokoobrazovnih ustanova, gospodarskih komora, tijela lokalne i regionalne samouprave te malih i srednjih poduzeća u svrhu ostvarenja »trokuta znanja i suradnje« među njima. U tom će se cilju poticati ostvarenje dostupnosti informacija na jednom mjestu koje će omogućiti poboljšanje i povećanje inovativnosti u poslovnom procesu s povećanjem dodane vrijednosti proizvoda i usluga.
(I. Š. K.)

 
 
''Borba protiv znanstvenog nepoštenja'', Novi list, 10. 5. 2014.

16. RIJEČKI DANI BIOETIKE
OVOGODIŠNJA TEMA »ETIKA U ZNANSTVENOM ISTRAŽIVANJU«


Borba protiv znanstvenog nepoštenja


 
Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Amir Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti
 
 
Kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta – prof. dr. Amir Muzur * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Znanstveno-stručni skup »16. riječki dani bioetike« koji se ove godine bavi temom »Etika u znanstvenom istraživanju« okupio je jučer na Odjelu za biotehnologiju pedesetak sudionika i predavače iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije koji su problem etičkog ponašanja u znanosti sagledali s raznih aspekata. Organizatori skupa bili su Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istrazivački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilista u Rijeci. Pojašnjavajući kako je ove godine za tradicionalni znanstveno-stručni skup izabrana tema etičkog ponašanja iz razloga njene aktualnosti u svim europskim zemljama predsjednik organizacijskog odbora prof. dr. Amir Muzur kazao je da afere zloupotrebe znanosti potresaju mnoge europske zemlje.
    – Plagiranja visokopozicioniranih političara u znanosti otkrivena su raznim europskim zemljama, pa i u Njemačkoj. Činjenica je da kada je plagiranje u pitanju edukacije nije nikada dosta. Predavači ovogodišnjih Dana bioetike vrlo su raznolikog profila, interesa i naglaska, a sjedinjuje ih tek neumornost u ukazivanju i stalnom podsjećanju na nužnost poštenog rada kao jedine zdrave osnove znanosti i kvalitetnog življenja, kazao je prof. dr. Muzur.
    Najavljujući aktualno osnivanje Odbora za etiku znanosti i visoko obrazovanje prof. dr. Muzur je izrazio očekivanje da će takvo tijelo pridonijeti etici u znanosti. Tri su najčešća i najteža oblika znanstvenog nepoštenja: izmišljanje i prepravljanje rezultata, te plagiranje u predlaganju, provođenju, recenziranju ili izvještavanju rezultata, a na jučerašnjem skupu iznijeti su i podaci o istraživanju stava o plagiranju u biomedicini koje je pokazalo da su ispitani znanstvenici iskazali umjerenu sklonost plagiranju, što je izuzetno zabrinjavajuće, jer se od akademske zajednice očekuje znanstveno poštenje.
    Croatian Medical Journal autori skloniji su plagiranju od znanstvenih novaka, a dobiveni rezultati potkrepljuju nužnost edukacije o znanstvenoj čestitosti ne samo tijekom obrazovanja znanstvenika već i kasnije tijekom njihovog radnog vijeka sa svrhom prepoznavanja i suzbijanja znanstvenog nepoštenja.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
 
''Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu'', Novi list, 9.5. 2014.


ZNANOST JE ŽENSKOG RODA TRIBINA NA MEDICINSKOM FAKULTETU


Žene rade dvostruku smjenu, i u kući i na poslu


 
Svi su fakulteti feminizirani, ali upravljačku strukturu ipak čine muškarci
 
 
Propisi jedno, praksa drugo – sudionice okruglog stola  * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Hrvatski zakonski propisi u potpunosti su na strani žena, ali u praksi je to potpuno drugačije. Postoji niz ograničavajućih faktora, žena radi dvostruku smjenu i u kući i na poslu – istaknula je na sinoćnjoj tribini »Znanost je ženskog roda« koja se održala na Medicinskom fakultetu prof. dr. Katica Ivanišević. Tribinu su zajednički organizirali Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju te Udruga diplomiranih studenata Alumni MedRi Medicinskog fakulteta Sveučilista u Rijeci, Odjel za biotehnologiju, Ured za znanost Studentskog zbora, Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« te Zaklada Sveučilišta u Rijeci, a održana je u sklopu 16. riječkih dana bioetike koji će se okončati danas znanstveno stručnim skupom »Etika u znanstvenom istraživanju«.
    Dodajući kako su svi fakulteti feminizirani te da su muškarci manje educirani od žena prof. dr. Ivanišević istaknula je da upravljačku strukturu ipak čine muškarci te je ujedno upozorila da u znanosti ne smije biti materijalnih dobitaka.
    – Cilj ne smije biti materijalni probitak, jer to onda nije znanost. Znanost je samo rad i to veliki rad te osobnost znanstvenika i njegova hrabrost, poručila je prof. dr. Ivanišević.
    Naglašavajući pak kako je položaj svih, a ne samo žena, u znanosti težak prof. dr. Rajka Jurdana Šepić istaknula je da je položaj žena u znanosti težak kao i u svakoj drugoj profesiji, dok je prof. dr. Mladenka Tkalčić objasnila tradicionalnom podjelom uloga naglašavajući da se žena nema dovoljno snage u potpunosti posvetiti znanosti.
    Govoreći pak o ulozi žena u prirodnim i tehničkim znanostima i o svom internacionalnom iskustvu stečenom u radu u SAD-u i Njemačkoj prof. dr. Jasna Peter Katalinić usporedila je hrvatski i inozemni sustav napredovanja u znanosti napomenuvši kako inozemni sustavi ne poznaju automatska promicanja u viša zvanja.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Debljina se širi poput epidemije'', Novi list, 9. 5. 2014.

SIMPOZIJ U KAMPUSU DEBLJINA: JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM I MEDICINSKI IZAZOV


Debljina se širi poput epidemije


 
Od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom se udvostručio, rekao je akademik Dragan Dekaris. U Hrvatskoj je 30 posto građana pretilo, riječ je o problemu s kojim se treba uhvatiti u koštac, rekla je dr. Sanja Musić Milanović


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Simpozij je okupio 15 eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka – za govornicom akademik Daniel RukavinaRIJEKA » Debljina je jedan od glavnih zdravstvenih problema 21. stoljeća, a posebno zabrinjava činjenica da se od 80-ih godina prošlog stoljeća broj osoba s prekomjernom težinom udvostručio, istaknuo je na jučerašnjem simpoziju »Debljina: javnozdravstveni problem i medicinski izazov« zamjenik tajnika Razreda za medicinske znanosti u HAZU, akademik Dragan Dekaris. Riječ je o simpoziju koji je jučer okupio petnaest eminentnih inozemnih i hrvatskih stručnjaka, a organizirali su ga Zavod za kliničku i transplatacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci HAZU, Hrvatsko društvo za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora te KBC Rijeka.
    Dodajući da 65 posto svjetske populacije živi u zemljama gdje se češće umire od prekomjerne težine nego od gladi akademik Dekaris iznio je podatak da je svaki treći adolescent u Europskoj uniji teži nego je primjereno, a gledano pak u europskoj regiji 33 posto jedanaestogodišnjaka i 27 posto trinaestogodišnjaka ima prekomjernu težinu. Razlog tome, prema njegovom mišljenju, veliki je manjak fizičkih aktivnosti, ali i vladavina kulture jeftine hrane koja obiluje mastima i šećerima. Ono na što je akademik Dekaris upozorio je i promjena percepcije, jer kako je pojasnio biti debeo postaje normalno, a tako ne bi smjelo biti.
   
Velik rizik

Među 50 zemalja Hrvatska po broju pretilih i osoba s prekomjernom težinom zauzima visoko osamnaesto mjesto, a s činjenicom da Hrvati ne stoje najbolje po pitanju debljine složila se i dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo naglašavajući kako se procjenjuje da je u Hrvatskoj 30 posto građana pretilo, a točnu brojku potvrdit će istraživanje koje se upravo provodi.
    – Prije jedanaest godina provedeno je istraživanje koje je pokazalo da je više od 20 posto osoba u odrasloj dobi pretilo, a sada smo se već približili brojki od 30 posto. Isto je istraživanje pokazalo da više od 40 posto osoba ima prekomjernu težinu, što znači da dvije trećine Hrvata ima problema s težinom. Apsolutno je riječ o epidemiji i o javnozdravstvenom problemu s kojim
Svijest o problemu 
    
    Naglašavajući da je debljina problem svih država i svih zdravstvenih sustava, ali joj se u svim zemljama ne pristupa na jednak način ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller istaknuo je da dnevna praksa u kliničkoj rutini pokazuje da liječnici uvelike izbjegavaju reći pacijentima, ali i samima sebi, da su preuhranjeni, a to izbjegavanje vidljivo je i u definiranju dijagnostike.
    – Debljina je čimbenik rizika u svim granama medicine i moramo više postati svjesni problema, upozorio je prof. dr. Haller.
    Prema ocjeni prorektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Zlatana Cara debljina je iznimno bitna znanstvena, zdravstvena i društvena problematika, a skup poput jučerašnjeg, zaključio je, održava potrebu spajanja Sveučilišta s realnim sektorom i realnim problemima.
se treba uhvatiti u koštac i uložiti puno veća sredstva u prevenciju kako bismo izbjegli današnje trošenje velikih sredstva koje Hrvatska ulaže u liječenje bolesti debljine, upozorila je dr. Musić Milanović.
    Debljina je rizik za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih žila, šećerna bolest tip 2, osteoporoza i slično, a naglašavajući da je debljina danas na prvom mjestu kao preventabilni čimbenik zdravlja predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. Davor Štimac pojasnio je da se paradigma promijenila 60-ih godina prošlog stoljeća, jer sve do tada unos hrane bio je sekundaran s ciljem zadovoljenja potreba organizma i nadoknađivanja potrošenih kalorija, dok se danas bavimo načinom kako potrošiti ono što smo unijeli. 
   
Premalo kretanja

– Iako studije pokazuju da unos kalorija posljednjih godina pada, sve smo deblji. Problem je u promjeni stila života i premalom kretanju, istaknuo je prof. dr. Štimac.
    Sudionici simpozija problem debljine jučer su sagledali s različitih aspekata, od genetičkih preko patofizioloških pa do kliničkih, a predsjednik znanstvenog odbora simpozija akademik Daniel Rukavina podsjetio je da je riječ o drugom u nizu simpozija koji organizira Zavod čiji je cilj biti snažno žarište znanstvene misli i promišljanja razvoja riječke medicine zaključujući kako će Zavod kroz svoje aktivnosti doprinositi afirmaciji riječkog znanstvenog i zdravstvenog potencijala, povezivanju istraživačkih grupa iz temeljnih medicinskih i prirodnih istraživanja sa kliničkim grupama i tako stvarati uvjete za translacijska istraživanja.
 

 




 
 
''Slika naše jadne Hrvatske'', Večernji list, 3. 5. 2014.

''Slika naše jadne Hrvatske'', Večernji list, 3. 5. 2014.

 
''Jože Perić vraća se nakon pet godina na Rektorat'', Novi list, 30. 4. 2014.


SVEUČILIŠTE U RIJECI SENAT IMENOVAO NOVOG PROREKTORA ZA POSLOVANJE


Jože Perić vraća se nakon pet godina na Rektorat


 
Prof. dr. Jože Perić u dva mandata obnašao je funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji sada mora izabrati novog


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Čekaju ga veliki poslovi – prof. dr. Jože Perić preuzima posao prorektora za poslovanjeRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je prorektorom za poslovanje imenovao dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prof.dr. Jožu Perića. Pojašnjavajući da su pred Sveučilištem veliki i zahtjevni projekti, kao što je infrastruktura Kampusa, projekt translacijske medicine te program izgradnje studentskog smještaja, sportske dvorane i društveno-kulturnog centra koji će se najvjerojatnije financirati putem Europske investicijske banke, rektor prof. dr. Pero Lučin istaknuo je da istovremeno Sveučilište mora razmišljati na koji način organizirati čim više poduzetničkih aktivnosti za osiguranje vlastitih prihoda, a prof. dr. Perić prava je osoba za to.
    – Riječ je o osobi koja ima najviše iskustva u tom području na Sveučilištu, a i spreman je uhvatiti se tog posla. Potrebna nam je osoba koja će se poslovima financiranja baviti u punom radnom vremenu. Iz tog razloga prof. dr. Perić morat će dati ostavku na fu
Resorom znanosti bavit će se sam rektor Lučin
   
    Ono što je Sveučilište s uspostavljanjem nove upravljačke strukture »izbrisalo« funkcija je prorektora za znanost, a upravo je ukidanje tog radnog mjesta trn u oku dijela akademske zajednice, kojoj je neshvatljivo da je u podjeli vodećih mjesta izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. Naime, riječko je Sveučilište jedino u Hrvatskoj koje funkcionira bez prorektora za znanost, a iako dio akademske zajednice takav sustav upravljanja drži neprihvatljivim rektor smatra da strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilište te da neke od poslova ipak sam mora odraditi.
    – U području znanosti predstoje nam neke ključne stvari koje moramo odraditi i smatram da ih rektor mora odraditi, a prije svega mislim na doktorske škole i sustav financiranja. Imamo pomoćnika za znanost, a to je prof. dr. Stipan Jonjić te savjet za znanost. Mišljenja sam da snage moramo pažljivo rasprediti, a kako se dobar dio organizacije temelji na informacijskim tehnologijama imenovali smo prorektora za informatizaciju. To nije ništa neobično, jer takvu praksu već upražnjavaju europska sveučilišta koja napuštaju tradicionalnu prorektorsku strukturu, zaključuje rektor prof. dr. Pero Lučin.
nkciju dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, najavio je rektor.
    Novi prorektor za poslovanje već ima iskustva u prorektorskim poslovima, jer u dva je mandata obnašao funkciju prorektora za financije, a Rektorat je napustio prije pet godina kada je postao dekan Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji će do početak lipnja morati izabrati novog dekana. Na pitanje zbog čega je trebalo više mjeseci da se nađe obnašatelj funkcije prorektora za poslovanje, jer su sva ostala prorektorska mjesta popunjena još s početkom akademske godine prof. dr. Lučin pojašnjava da je posao prorektora financijski neatraktivan.
    – Što se tiče plaće ta je funkcija potpuno neatraktivna, a teško je bilo naći nekoga tko će se uhvatiti tog posla u punom radnom vremenu, kaže rektor.
    Navodeći kako vjeruje da će za svoju sadašnju funkciju do početka lipnja naći adekvatnu zamjenu novoizabrani prorektor prof. dr. Perić ističe da mu je veliko priznanje i zadovoljstvo uključiti se u ambiciozan i zahtjevan proces stvaranja i rasta Sveučilišta u Rijeci te njegovog pozicioniranja na razinu najboljih u svijetu.
    Izborom prof. dr. Perića Sveučilište je zaključilo popunjavanje rektorskih mjesta te uz prorektora za poslovanje ima i prorektore za investicije i razvoj, studije i studente, te informatizaciju, a istovremeno ima i pomoćnike rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Na taj je način usustavljena nova struktura upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora fleksibilnija i efikasnija.
 

 

 
''Daj nam Bože riječkoga lobija'', Novi list, 26. 4. 2014.

Daj nam Bože riječkoga lobija

 
 
 
altNa djelu je novi rat Zagreba i Rijeke, samo ovoga puta riječ je, precizno rečeno, o ratu riječke enklave u Zagrebu sa centrima moći metropole, uz to još i drugačijeg ideološkog predznaka od ovog riječkog. Velika afera, naime, potresla je ovih dana Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta jer je objavljeno da je riječki ministar Željko Jovanović navodno pogodovao Sveučilištu u Rijeci i odobrio mu EU projekt vrijedan 24 milijuna eura, no na kraju se pokazalo da afere zapravo i nije bilo već je sve bio samo medijski spin. Nakon što su riječki kadrovi, ministar Jovanović, ministar financija Slavko Linić i Jovanovićev zamjenik Saša Zelenika, također Riječanin, zbili redove zajedno s rektorom Perom Lučinom, cijela stvar je i medijski naglo zamrla jer se pokazalo da ovaj pokušaj političko-osobnog napada bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Alekse Bjeliša nije uspio naići na plodno tlo. Ali dokazao je staru tezu: da suparništvo Zagreba i Rijeke, koje postoji na svim poljima, od nogometa do akademske zajednice, nikad neće biti okončano i da Rijeka nikad neće prestati biti omiljena meta svih moćnika iz centra države. A u čemu je bio krimen riječke ekipe? Prema pisanju medija, u tome što je Ministarstvo odobrilo projekt riječkom Sveučilištu – uz implicitne tvrdnje da je iza svega upravo riječki lobi, s ciljem da se opstruira i blokira zagrebačke projekte, megalomanske ideje o 800 milijuna eura koje si je bivši rektor iz metropole poželio u svom dvorištu.
    Unatoč tome što bi rivalstvo Zagreba i Rijeke vjerojatno trebalo po automatizmu značiti da kao odgovor na to postoji tzv. riječki lobi, Riječani bi sigurno bili sretni kad bi to jednom i doživjeli, pogotovo u SDP-ovoj Vladi, i naročito nakon iskustva s Račanovom vladom iz 2000. kad je Riječana bilo još više u vrhu državne vlasti, a Rijeka stagnirala i ostala čak i bez onoga što bi joj logično pripadalo (riječka obilaznica, čvor Orehovica, bolnica itd.). No, nažalost, riječki lobi ne postoji ili barem nije toliko jak da bi bilo koga drugoga sprečavao u njihovim ambicijama, posebno kad je baš sam Zagreb u pitanju. To se uostalom ponovno i dokazalo.
    Ovdje se naprosto radi o tome da je Ministarstvo znanosti odobrilo projekte Sveučilišta u Rijeci i rektora Lučina jednostavno zato jer su bili na vrijeme pripremljeni, prošli sve revizije i bez ikakvih primjedbi postali spremni za korištenje EU novca. Velika je istina, zbog koje se neki u Zagrebu samo mogu bespomoćno čupati kosu, da rektor Lučin naprosto zna što radi – razvija Kampus, kao jedan od rijetkih (ako ne i jedini) veći riječki projekt u zadnjih desetak godina koji nije neuspješan, a javnog je karaktera. Lučin je bio i glavni pregovarač RH za poglavlje obrazovanje i znanost, i to u mandatu vlade Jadranke Kosor, i očito je pritom i sam puno naučio o mehanizmima EU, te načinima kako iskoristiti europski novac. Riječko Sveučilište radilo je godinama na tom projektu i prve odluke u vezi s tim donesene su još 2009. godine, kad Jovanović, kako je i rekao, ni sam još vjerojatno nije ni sanjao da će postati ministar, a kamoli obrazovanja. Sada je sve zajedno napokon pred realizacijom.
    Zagrebačko Sveučilište morat će, dakle, prvo savladati sve proceduralno-tehničke prepreke da bi dobilo europski novac, a činjenica da je bivši rektor Bjeliš posegnuo čak i za proračunskim nadzorom Ministarstva financija kako bi zaustavio riječki projekt, srećom je sada već potpuno passe. Žalostan je uopće pokušaj da se u ratu između dva univerziteta ide čak toliko daleko da se iz Zagreba doslovce pokušava opstruirati tuđi uspjeh. Najapsurdnije je da se pritom cijeli posao pokušava pripisati tzv. riječkom lobiju koji bi, da postoji, vjerojatno već dosad nešto bio poklonio Rijeci, a i u samom vladajućem SDP-u donio puno bolje i zdravije odnose nego sada postoje. To što su Linić i Jovanović u ovom slučaju zajedno nastupili pred javnošću, uopće ne dokazuje da će se njih dvojica, ili bilo koji drugi akteri u toj riječkoj priči, na bilo kojoj sljedećoj temi uopće ikada više složiti.

 



 
''PROGON VJEŠTICA - Lučin: Projekt pripreman kad Jovanović nije bio ministar'', Novi list, 25. 4. 2014.

REAKCIJA REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI DEMANTIRA OPTUŽBE O POGODOVANJU MINISTRA

 
PROGON VJEŠTICA
Lučin: Projekt pripreman kad Jovanović nije bio ministar


 
Idemo raditi i surađivati, jer ćemo inače svi ostati gladni. Prostora ima za svih, a i novca. Ali bez rada neće biti kvalitetnih projekata kojima ćemo taj novac povući, istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Ne znam koliko ima koristi od progona vještica i vragova – Pero Lučin * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci imalo je prednost pri povlačenju sredstva iz EU fondova jer je bilo u mnogo većoj mjeri pripremljeno nego zagrebačko Sveučilište – istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin komentirajući jučerašnje optužbe da je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović pogodovao riječkom Sveučilištu te mu namjestio 24 milijuna eura. Naime, riječ je o razotkrivanju proračunskog nadzora koji je još prije dvije godine provelo Ministarstvo financija, kada je navodno ustanovljeno da je Jovanovićevo Ministarstvo bilo iznimno šlampavo prilikom pripreme projekata za financiranje iz fondova Europske unije, ali i da je pogodovalo Sveučilištu u Rijeci tako što je za 2.700 eura angažiralo konzultante tvrtke TARA iz Novog Sada, dok zagrebačkom sveučilištu, koje je također imalo ambicije povući europski novac, takva pomoć nije ponuđena. Sve je to potkrijepljeno opsežnom Jovanovićevom prepiskom s pomoćnikom Slavka Linića, Brankom Šegonom, kojemu je u nekoliko navrata ministar pokušao objasniti da je projekt sveučilišnog kampusa u Rijeci u vrijednosti od 24 milijuna eura bio daleko najspremniji za povlačenje novca i da je zato dobio podršku, a zagrebački projekt kampusa u Borongaju u vrijednosti od 800 milijuna eura nije bio ni blizu.
   
Radili pet godina

Međutim prof. dr. Lučin tvrdi kako navodno »razotkrivanje« ne razotkriva apsolutno ništa što već javnosti nije poznato.
    – Jedino što čudi je zašto se ta trakavica povlači već godinama i »izvlači« po potrebi u dnevnopolitičke svrhe. U čije ime i za čije interese nikomu dobronamjernomu nije jasno. Na projektu smo radili pet godina i Jovanović uopće nije mogao pogodovati riječkom Sveučilištu, jer u to vrijeme pripreme projekta nije ni bio ministar. Projekt nije napisan na komadiću papira, radi se o gomili dokumentacije, a ono što me neugodno iznenađuje je činjenica da ja taj navodno sporni dokument proračunskog nadzora nikada nisam vidio, već za njega saznajem iz medija ističe rektor.
    Sukobi na relaciji Rijeka – Zagreb izazvani upravo povlačenjem novca iz EU fondova traju već godinama, a unatoč cijelom nizu pokušaja opstrukcije riječko je Sveučilište prošli tjedan potpisalo Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.
    Objašnjavajući kako je Sveučilište u Rijeci, potpuno transparentno, dobilo prednost pri povlačenju sredstava, prof.dr. Lučin navodi da se radi o prvoj proceduri povlačenja europskih sredstava takve vrste uopće te da je moguće da je pri cijelome postupku došlo do određenih birokratskih komplikacija.
    – To nikako ne umanjuje činjenicu da je Sveučilište u Rijeci bilo spremno za prijavu i provedbu projekta i povlačenje europskih sredstava. Proceduralna pogreška ili neusuglašenost Ministarstva znanosti i Ministarstva financija, odnosno određenih službenika u ministarstvima, ne znači i da Sveučilište u Rijeci ne zaslužuje ta sredstva, kao i da mu je na bilo koji način pogodovano. Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci nisu rivali, nego partneri u napretku hrvatske znanosti i visokog školstva. Stoga i natjecanje za sredstva koja su im dostupna zapravo ne predstavlja međusobno natjecanje, već natjecanje u europskim razmjerima.
   
Idu novi projekti

Činjenica da će Hrvatska teško povlačiti novce iz strukturnih fondova posebice ako se bude vodila politika po načelu »bolje da susjedu krepa krava«. Eto, nismo uspjeli mi pa idemo oboriti uspjeh našeg susjeda kako bismo svi bili zadovoljni u našem zajedničkom neuspjehu. Naravno, nevjerica je tim veća jer dolaze iz kruga koji bi po prirodi stvari trebao imati širinu i sposobnost sagledavanja budućnosti Hrvatske. Jedini način da budemo uspješniji je upravo intenzivna suradnja svih sveučilišta, navodi rektor.
    Dodajući kako stvaranje atmosfere neuspjeha neće nikome dati koristi rektor navodi da se samo radom može nešto postići.
    – Idemo raditi i surađivati, jer ćemo u protivnom svi ostati gladni. Prostora ima za svih, a i novca. Ali bez rada neće biti kvalitetnih projekata kojima ćemo taj novac povući. Ne znam koliko ima koristi od progona vještica i vragova. Ljudi na riječkom Sveučilištu rade i šalje se potpuno kriva poruka, upozorava prof.dr. Lučin.
    Zaključujući kako neće dozvoliti da itko zaustavi razvoj riječkog Sveučilišta i Rijeke, Lučin navodi da je Sveučilište u Rijeci već pripremilo osam novih projekata.
 

 


 
''Sredstva EU ne smiju služiti za rat akademskih zajednica'', Novi list 25. 4. 2014.

OBRANA PROJEKTA SVEUČILIŠTE U RIJECI JOŠ 2009. GODINE DOBILO NAJVIŠE BODOVA ZA INDIKATIVNU LISTU

 
Sredstva EU ne smiju služiti za rat akademskih zajednica

 
Projekt Riječkog sveučilišta ocijenjen je spremnim i pogodnim za financiranje, što je bilo dovoljno za donošenje odluke, posvjedočio je i ministar Slavko Linić
 
 
altZAGREB » Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ni u prošlom niti u ovom sazivu nije pogodovalo Sveučilištu u Rijeci prilikom dodjele sredstava EU, poručio je jučer ministar Željko Jovanović odgovarajući na konferenciji za novinare na tekst iz Jutarnjeg lista po kojem je riječkom sveučilištu »namjestio« 24 milijuna eura vrijedan ugovor.
    – Nema nikakve afere. Ovdje se radi transparentno, nepristrano, sukladno proceduri, i tako će uvijek biti – ustvrdio je Jovanović, koji je spomenutu opremu teksta koji je po ocjeni ministra »više-manje korektan«, doživio kao zlonamjernu i ponižavajuću uvredu. Ističući kako brani i svog prethodnika Radovana Fuchsa, Jovanović je naveo kako je Sveučilište u Rijeci još 2009. godine, kad je institucijama upućen poziv za prijavu projekata, dobilo najviše bodova kao najspremnije za provedbu, a tako je ostalo do danas. Sveučilište u Zagrebu, koje je zbog toga tražilo inspekcijski nadzor, ni tada, ni danas nije ispunilo ni temeljne kriterije za uvrštenje u indikativnu listu.
    O nalazu inspekcije Ministarstva financija, koja je na zahtjev Sveučilišta u Zagrebu početkom 2012. godine u MZOS-u provela nadzor dokumentacije vezane uz prve projekte za koje je Hrvatska trebala povući sredstva iz fondova EU, posvjedočio je ministar financija, Slavko Linić, ističući kako je nadzorom utvrđeno da nepravilnosti nije bilo, te da je projekt Riječkog sveučilišta ocijenjen spremnim i pogodnim za financiranje, što je – ističe Linić – bilo dovoljno za donošenje odluke. Ministar financija zgrozio se, međutim, nad činjenicom da je čitavu priču inicirao rektor Sveučilišta u Zagrebu Alek
Vidio novine pa spakirao četkicu za zube i pidžamu
   
    Ministar Željko Jovanović jučer je ujutro na objavu teksta o njegovom pogodovanju riječkom Sveučilištu odmah regirao putem Facebooka fotografirajući se s naslovnicom Jutarnjeg lista napisao je: »Jutros kad sam ugledao ovu naslovnicu – potjernicu prvo sam otišao do prozora da vidim je li mi Andrija Jarak pod prozorom. Nije ga bilo, ali za svaki slučaj spremio sam četkicu za zube, aparat za brijanje i pidžamu. Čovjek nikad ne zna što ga čeka nakon ovakve senzacionalističke i neistinite opreme teksta! Inače, riječkom Sveučilištu ne treba ni božja pomoć, ni visak, ni rašlje, a ni ministrovo pogodovanje jer ima vrijedno i sposobno vodstvo, koje znanjem, poduzetnošću i inovativnošću povlači EU novac i ravnopravno sudjeluje u europskom obrazovnom i istraživačkom prostoru! Pametnom dosta!«
sa Bjeliš, u namjeri da otvori rat sa Sveučilištem u Rijeci.
    – Zgražam se da akademske zajednice ratuju. Sredstva EU ne bi trebala služiti za ratovanje i nadam se da tih ratova više neće biti, jer ih ovakvim postupcima sigurno nećemo povlačiti – kazao je Linić, te dodao kako se odluka da inspekcijski nalaz ne daje nikome osim Jovanoviću pokazala dobrom nakon što su pobornici rata u akademskoj zajednici »pokazali pravo lice«. Jovanovićev zamjenik Saša Zelenika ustvrdio je kako teza da ministri protežiraju svoj kraj ne drži vodu, jer su kad je o EU sredstvima riječ kriteriji jasni i za sve jednaki, a svakog se kandidata prati i pomaže.
    – Nažalost, osoba koja 15 godina vodi pola znanstvenog sustava države nije u stanju ponuditi projekt i zadovoljiti osnovne kriterije za indikativnu listu. Bjeliševe ambicije prelaze milijardu kuna, što je više od četiri Pelješka mosta, a nije dao zadovoljavajući projekt – kazao je Zelenika.



LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ

 


 

 
''EcoLogic - Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti'', Novi list, 24. 4. 2014.

KESM NA KAMPUSU PRVI HRVATSKI ZERO WASTE SIMPOZIJ


EcoLogic – Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti

 

 
 
altRIJEKA » Udruga Krizni eko stožer Marišćina 30. i 31. svibnja u Sveučilišnom kampusu na Trsatu organizira prvi hrvatski Zero Waste simpozij »EcoLogic – Otpad prošlosti je bogatstvo budućnosti«, što će biti održan uz podršku Sveučilišta u Rijeci. Simpozij je posvećen održivom gospodarenju otpadom u čijem je fokusu bezdeponijski koncept gospodarenja otpadom, a u zaključnom dijelu simpozija predviđeno je donošenje deklaracije, kao prvi korak prema uvođenju Zero Waste sustava.
    – Koncept »nula otpada« (»Zero Waste«) u Europi i svijetu afirmiran je sustav gospodarenja otpadom, temeljen na pet osnovnih načela: redizajnirati (proizvod), reducirati uporabu, rabiti ponovno, reciklirati, razgraditi kompostiranjem. Sustav teži maksimalnoj iskoristivosti otpada čiji je konačni cilj minimalna ili zanemariva količina ostatnog otpada na odlagalištima – napominju organizatori.
    Organizatori ističu da percepcija gospodarenja otpadom još uvijek podrazumijeva brda miješanog otpada koje valja »adekvatno« zbrinuti.
    – Budući da ekološki i ekonomski adekvatno zbrinjavanje jednom pomiješanog otpada zapravo ne postoji, takvu je percepciju potrebno sustavno mijenjati. Zero Waste sustav humana je, ekološki i ekonomski opravdana alternativa naprema uvriježenom konceptu gospodarenja otpadom koji se koristi skupom tehnologijom, deponiranjem ili spaljivanjem – napominju organizatori.
    Za razliku od prirode koja ne proizvodi otpad, naše gospodarstvo i društvo djeluje linearno, koristeći sustav »uzmi-napravi-baci« što je za potrebe održivog razvoja nužno sustavno mijenjati, objašnjavaju organizatori EcoLogica.
    – Poticanjem Zeleno-ekonomske koalicije (Green Economy Coalition), stvaranjem industrijske i poduzetničke simbioze u kojoj se tvrtke jedne regije međusobno opskrbljuju materijalima i dijele zajedničke sirovine, »Zero Waste« simpozij će kroz razne radionice, prezentacije i diskusije biti nezaobilazno mjesto za susret gospodarstvenika, znanstvenih i strukovnih ustanova te lokalnih, regionalnih i državnih institucija, poručuju iz Udruge KESM.
    Simpozij je namijenjen fizičkim i pravnim subjektima koji svojim uobičajenim djelovanjem generiraju otpad te jedinicama lokalne samouprave, komunalnim društvima i proizvodnim tvrtkama koje su potencijalni korisnici sekundarnih sirovina izdvojenih iz otpada.     
    Informacije o simpoziju dostupne su na službenom webu www.ecologic.kesm.hr.

A. PETRAK


 

 
''Doktorirala Perina Vukša Nahod'', 24. 4. 2014.


FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Perina Vukša Nahod

 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Fonologija i morfologija mjesnih govora slivanjskoga područja« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Perina Vukša Nahod. Povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Silvana Vranić s Filozofskog fakulteta u Rijeci te dr. Željko Jozić i dr. Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. (I.Š.K.)

 


 
''Više Europe i NATO-a na Balkanu znači demokratizaciju regije'', Novi list, 23. 4. 2014.

TURSKI POGLED PREDAVAO RAVNATELJ ODJELA ZA BALKAN


Više Europe i NATO-a na Balkanu znači demokratizaciju regije


 
Naš je interes više demokracije, mira i stabilnosti na Balkanu, a sve će se to postići ako u cijeloj regiji bude više Europe, NATO-a i regionalne suradnje, zaključio je Babur Hizlan
 
 
Balkan je Turskoj most prema zapadnoj Europi – Babur Hizlan * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Ravnatelj Odjela za Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske Babur Hizlan posjetio je riječko sveučilište, te je u Auli magni Rektorata održao predavanje »Turska vanjska politika u jugoistočnoj Europi«. Njegov posjet organizirali su Veleposlanstvo Republike Hrvatske i Hrvatsko-tursko društvo Rijeka. Dobrodošlicu kolegi diplomatu zaželio je dopredsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka Ante Simonić.
    Hizlan se zahvalio na dobrodošlici, kazavši da je za njega velika čast održati predavanje u riječkom rektoratu.
    – Balkan ima i te kako veliku važnost kao regija jer je on raskrižje civilizacija. Za razliku od ne tako davnog vremena, danas je situacija stabilnija nego što je bila. No, ekonomska kriza koja je zahvatila Europu, a samim tim i Balkan, pokazala je da je još uvijek dugačak put prema trajnoj stabilnosti i miru, što su pokazali ulični nemiri u Bosni i Hercegovini, izjavio je Hizlan. On je podsjetio da su balkanski nacionalizmi i ksenofobija veliki problem, ali je optimist jer vidi cijeli niz pozitivnih stvari koji doprinose stabilizaciji regije.
    – Svakako je veliki napredak dijalog između Beograda i Prištine te činjenica da je Srbija započela s pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Hrvatska je postala punopravna članica EU i upravo njezin ulazak daje nadu cijeloj regiji. Članstvo u Europskoj uniji i NATO-u vrlo je važno za sve zemlje i Turska pozdravlja te napore i taj put. Uloga Hrvatske u tome za cijelu je regiju vrlo poticajna, kao i kada je riječ o Bosni i Hercegovini pa vjerujem da je međusobnu suradnju moguće i te kako unaprijediti jer je odnos te dvije zemlje bitan za razvijanje suradnje i tolerancije u regiji, ocijenio je Hizlan. Ravnatelj Odjela za Balkan istaknuo je da je Balkan Turskoj most prema zapadnoj Europi, ali i Europi prema Aziji i Bliskom istoku.
    – Zbog svega toga cijela regija za nas ima izuzetno bitno geostrateško značenje. Naš je interes na Balkanu više demokracije, mira i stabilnosti, a sve će se to postići ako u cijeloj regiji bude više Europe, NATO-a i regionalne suradnje, zaključio je Hizlan.

D. CUPAĆ


 

 
''Temelji za prvi europski studij'', Novi list, 23. 4. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI JUČER POTPISAN SPORAZUM S MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA

 
Temelji za prvi europski studij

 
Između Ministarstva i Sveučilišta predviđena je suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zdravica nakon potpisa – Hrvoje Marušić, Vesna Pusić, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJ
RIJEKA » Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić jučer je potpisala sporazum o suradnji s rektorom Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Perom Lučinom. Riječ je o sporazumu kojim je između Ministarstva vanjskih i europskih poslova te riječkog Sveučilišta predviđena suradnja na projektu pripreme, organizacije i provedbe internacionalnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Europski interdisciplinarni studiji«. Uoči potpisivanja sporazuma održan je i sastanak na kojem su predstavljene aktivnosti Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa (CNS-JIE), te se raspravljalo o ulozi Hrvatske u jačanju kapaciteta državne administracije u regiji i u promicanju članstva država regije u Europskoj uniji. Pojašnjavajući razloga ulaska Ministarstva u projekt pokretanja Europskih studija pomoćnik ministrice Hrvoje Marušić istaknuo je da u Hrvatskoj još uvijek nedostaje znanja o EU.
   
Izvozni proizvod

– Ulazak u Europsku uniju je prilika, ali i izazov. Ulaskom u EU posao smo tek započeli. Članstvo, ukoliko od njega želimo imati koristi, zahtjevna je stvar za sve dijelove društva, a tu sveučilišta imaju važnu ulogu. Kako bi bili uspješniji moramo razviti kulturu dijaloga među svim društvenim dionicima, koja je sada na nezadovoljavajućoj razini. Međutim da bi taj dijalog bio plodonosan moramo razviti i odgovarajuća znanja i upravo je to povod ove ideje. Moramo poznavati okruženje u kojem djelujemo, precizno artikulirati nacionalne interese i politike i znati ugraditi te interese u europske politike i odluke te u konačnici moramo kasnije znati provoditi mjere kako bi politike i interese pretočili u rezultate. U ovom trenutku nemamo dovoljnu razinu znanja ni u jednom od ovih elemenata i upravo neposredna svrha studija je stvaranje baze znanja za nacionalne potrebe, ali isto tako od toga želimo napraviti izv
Kurikulum novog studija u listopadu 
    
    Kurikulum Europskih studija bit će izrađen na trodnevnoj konferenciji Centra za napredne studije koja će se održati u listopadu – najavila je direktorioca Centra prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Pojašnjavajući da je Centar jedinica Sveučilišta koja je namijenjena razvoju humanističkih i društvenih znanosti Prijić Samaržija je istaknula da se u ovom trenutku radi o jednoj od najbolje umreženih institucija u ovoj domeni, jer imamo partnerske institucije u cijeloj Jugoistočnoj Europi.
    – Iz suradnje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova shvatili smo da nedostaju kompetencije i znanja o tome kako funkcioniraju institucije, ne samo visokoobrazovne ustanove i fondovi, već kako funkcioniraju europske političke institucije i kako se donose politike. Kako bismo mogli funkcionirati u tom kontekstu moramo te institucije dobro poznavati. Stoga je namjera napraviti niz edukativnih programa, polazeći od radionica do certificiranih programa, programa cjeloživotnog učenja do konačno i poslijediplomskog specijalističkog studija čiji je cilj educirati zainteresirane o temama koje se brzo mijenjaju i koje se trebaju brzo otvarati, kazala je prof. dr. Prijić Samaržija.
ozni proizvod. Rijeka je u prošlosti već bila međunarodno relevantno sveučilište, a osim što ima povijesnu dimenziju i lokacijski je izuzetno interesantna, pojasnio je Marušuć.
    Dodajući kako će se u okviru potpisanog sporazuma unutar narednih godinu dana nadograditi aktivnosti Centra za napredne studije, učvrstiti uloga Hrvatske kao regionalnog lidera i te će se Sveučilište u Rijeci još snažnije pozicionirati na međunarodnoj sceni kao prvi sljedeći korak Marušić je najavio pripremu konferencije Centra koja će se održati u listopadu, dok bi novi studij prema njegovoj procjeni trebao zaživjeti naredne akademske godine.
   
Politika i znanost

Prema mišljenju prve potpredsjednice Vlade jučer potpisani sporazum rezultat je spoznaje da je u stvaranju politika važno koristiti znanost, znanstvena istraživanja i znanje.
    – S druge strane u znanstvenim istraživanjima i znanosti važan je kontakt sa stvarnim životom. Ona dimenzija koja znanost čini upotrebljivom je vrlo važna. Zbog toga potpisujemo sporazum s riječkim Sveučilištem koje je prvo u Hrvatskoj osnovalo Centar za napredne studije. Ideja ovog sporazuma i suradnje riječkog Sveučilišta i Ministarstva je upotrijebiti našu pamet za naš napredak. Mi razumijemo ulazak Hrvatske u EU kao šansu za napredak, ali i kao ozbiljnu odgovornost i jasan interes Hrvatske za napredovanje cijele regije i zbog toga internacionalizacija studija i prenošenje iskustva na druge zemlje u regije dobiva mogućnost pokretanja cijele serije znanstvenih istraživanja. To ima budućnost ne samo u akademskoj zajednici zajednici nego i u politici, poručila je Pusić.
   
Postdoktorska razina

Naglašavajući da se u Rijeci moraju pojaviti istraživači iz različitih dijelova svijeta koji će istraživati i mobilizirati kolege u drugim dijelovima Jugoistočne Europe i koji će to znanje pretočiti u studije, cjeloživotno obrazovanje, platforme i dokumente za pametnu politiku rektor prof. dr. Pero Lučin pojasnio je da se radi o ideji pokretanja studija na postdoktorskoj razini, odnosno o studiju kroz istraživanje.
    – Bit će nekoliko tema koje će biti pokrenute u prvom ciklusu, a jedna od njih je pitanje javnog zdravstva i istraživanje društvenih promjena i procesa koji su vezani uz to područje. Na ta pitanja se može odgovoriti isključivo kroz istraživanje i angažiranje istraživača, kazao je Lučin.
    Dodajući da projekt sada financira nekoliko fondacija te da je prikupljeno gotovo 200 tisuća eura stipendija, rektor je zaključio da se očekuje i da će hrvatska država olabaviti politiku stipendiranja istraživača, jer svako društvo ukoliko se želi razvijati mora ulagati u obrazovanje.

 


 

 
''Predavanje o turskoj vanjskoj politici u jugoistočnoj Europi'', Novi list, 22. 4. 2014.

SVEUČILIŠTE GOSTUJE BABUR HIZLAN

 
Predavanje o turskoj vanjskoj politici u jugoistočnoj Europi 
 
 
RIJEKA » Ravnatelj Odjela za Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske Babur Hizlan u pratnji savjetnice i zamjenice veleposlanlanika Republike Turske Selcan Lanli posjetit će danas Sveučilište u Rijeci.
    Posjet su organizirali Veleposlantvo Republike Hrvatske i Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, a Hizlan će u 14.30 u Auli magni Rektorata održati predavanje »Turkish foreign policy in South East Europe: fundaments and perspectives« na engleskom jeziku. (D. C.)
 

 

 
''Studij upravljanja poslovnim uspjehom'', Novi list, 18. 4. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Studij upravljanja poslovnim uspjehom
 
 
RIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci otvara novu generaciju poslijediplomskog specijalističkog studija »Upravljanje poslovnim uspjehom«. Riječ je o studiju koji je namijenjen menadžerima s iskustvom koji osjećaju potrebu nadograditi svoja znanja, kompetencije i vještine neophodne za napredovanje, a osmišljen je kao kombinacija ekonomije, menadžmenta i psihologije; menadžment s poznavanjem ekonomske logike i psihologije upravljanja.
    Kriteriji za upis su završen sveučilišni diplomski studij u trajanju od četiri godine, najmanje tri godine radnog iskustva i poznavanje engleskog jezika. Studij će se realizirati kroz četiri semestra, a po završetku se stječe naziv sveučilišni specijalist upravljanja poslovnim uspjehom.
(I.Š.K.)

 
 

 
''Proljetne praznike mladi provode otkrivajući fiziku'', Novi list, 17. 4. 2014.

3. RIJEČKA ŠKOLA FIZIKE
NA ODJELU ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI SREDNJOŠKOLCI IZ ČITAVE HRVATSKE

 
Proljetne praznike mladi provode otkrivajući fiziku

 
Rekordan broj – 50 srednjoškolaca i 60 nastavnika tijekom dva dana polazi radionice u kojima mogu izravno sudjelovati u njima prilagođenim, znanstvenim aktivnostima, izvoditi pokuse te se upoznati s aktualnim i zanimljivim temama iz fizike kroz predavanja


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Prof. dr. Rajka Jurdana Šepić vodila je jednu od radionica * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Treća riječka škola fizike, koja je jučer započela na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, okupila je rekordan broj sudionika, jer na interaktivnom dvodnevnom događanju sudjeluje 110 polaznika iz svih hrvatskih krajeva, a riječ je o učenicima i nastavnicima srednjih škola. Ukupno 50 srednjoškolaca i 60 nastavnika tijekom dva dana sudjeluje u programu koji se temelji na načelu izvođenja radionica u kojima sudionici imaju priliku izravno sudjelovati u njima prilagođenim, znanstvenim aktivnostima istraživača Odjela za fiziku, izvoditi pokuse te se upoznati s aktualnim i zanimljivim temama iz fizike kroz predavanja. Navodeći kako su upravo radionice jedna od prednosti Riječke škole fizike, voditelj organizacijskog odbora prof. dr. Tomislav Jurkić ističe kako program svake godine okuplja nadarene učenike koji traže više.
    – Interesa za fiziku uvijek ima, samo je potrebno učenike animirati. Ove godine imamo rekordan broj sudionika, a za sedmero najboljih organizirali smo i besplatan smještaj. Činjenica da učenici žele dio svojih školskih praznika provesti u Školi fizike dovoljno govori o njihovoj zainteresiranosti. Koncept Škole ostao je isti kao ranijih godina, odnosno svodi se na predavanja i radionice s naglaskom na sudjelovanje učenika u eksperimentima. Novost je što su se u program uključili i vanjski predavači, jer tema Škole je »Fizika bez granica« pa smo želji prikazati fiziku kao svjetsku znanost koja je multidisciplinarna. Tako su se po prvi put u program uključili i fizičari iz KBC-a Rijeka koji će polaznike provesti kroz virtualnu šetnju KBC-om i pokazati im gdje se sve koristi fizika u medicini, pojašnjava prof. dr. Jurkić.
   
Predavači volonteri

Dodajući kako nastavnici koji sudjeluju u Školi imaju priliku pratiti strategije poučavanja i učenja fizike, prof. dr. Jurkić ističe da kroz dvodnevni program imaju mogućnost vidjeti ideje i primjere dobre prakse koje kasnije mogu k
Danas javna tribina o usavršavanju fizičara 
    
    Ovogodišnja Škola fizike okončat će se danas javnom tribinom »Fizika bez granica« na kojoj će sudjelovati suotkrivač Higgsova bozona u CERN-u Ivica Puljak, voditelj Instituta za sinergiju znanosti i društva Dejan Vinković, suosnivač Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Saša Zelenika, Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja te voditelj Ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta u Rijeci Darko Štefan. Na tribini, koja će započeti u 16.30 sati, bit će riječi o usavršavanju fizičara, studiranju u inozemstvu, studentskim razmjenama, kruženju mozgova, te Hrvatskoj kao dijelu zajedničkog europskog prostora u znanosti i tehnologiji. Uz tribinu jedna od popratnih manifestacija Škole fizike koja je otvorena za javnost je i izložba »Smiješna strana fizike« koja sadrži karikature, duhovite fotografije, fotomontaže, kratke viceve i izreke čiji je sadržaj vezan uz različita područja, pojmove i koncepte iz fizike, osobnosti fizičara, učenje i poučavanje fizike.
oristiti u svom radu s učenicima. Škola je za učenike i nastavnike besplatna te se za nastavnike fizike vrednuje kao stručno usavršavanje jer u organizaciji sudjeluje i Agencija za odgoj i obrazovanje.
    Za razliku od prijašnjih godina kada su se organizatori susretali s financijskim problemima, ove se godine, kaže prof. dr. Jurkić, u program uključio veći broj donatora, a financijsku potporu pružili su i Sveučilište te Grad Rijeka. Međutim, svi predavači, bilo da su djelatnici Odjela za fiziku ili dolaze s drugih ustanova, u programu sudjeluju volonterski.
    Tijekom dva dana polaznici će sudjelovati na više od dvadeset događanja, a među njima ima i onih koji svake godine dolaze na Riječku školu fizike poput nastavnika Prve sušačke hrvatske gimnazije Ivana Datkovića koji je sa sobom ove godine doveo i četvero svojih učenika.
   
Odlično iskustvo

– Sudjelovanje u Školi odlično je iskustvo jer je program dobro osmišljen. Ima puno radionica i praktičnog rada koji zaintegrira učenike, kaže Datković.
    Njegov učenik Neven Marković jučer se prvi put susreo s Riječkom školom fizike, a iako je zaključio da je program zanimljiv, priznao je i da je malo naporan.
    – Ima malo dužih predavanja pa je malo naporno, ali je zanimljivo. Zanimaju me prirodne znanosti i vrlo je vjerojatno da ću školovanje nastaviti upravo na Odjelu za fiziku, kazao je Neven.
    Prema riječima prof. dr. Jurkića, to neće biti prvi primjer da polaznici Riječke škole fizike upišu upravo studij fizike, a dio proljetnih praznika provesti u dvodnevnom intezivnom svladavanju tajni fizike nešto je što bi Anna Svilar iz Pazina svim srednjoškolcima preporučila. Navodeći kako se jučer prvi put susrela sa Školom fizike te joj se sviđa, Anna je kazala kako je fizika i inače zanima, a na Odjel za fiziku stigla je na preporuku nastavnice.


 

 
''Doktorirala Bojana Marković'', Novi list, 17. 4. 2014.

FILOZOFSKI FAKULTET

Doktorirala Bojana Marković
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Jezik Ivana Krizmanića (povijesno-sociolingvistička analiza)« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja humanističke znanosti, znanstvenog polja filologija, grane kroatistika na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju »Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika« na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Bojana Marković, znanstvena novakinja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Povjerenstvo za obranu rada činili su: dr. Amir Kapetanović i dr. Barbara Štebih Golub s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te prof. dr. Dijana Stolac s Filozofskog fakulteta.
(I. Š. K.)

 


 
''Predavanja za poduzetnike'', Novi list, 17. 4. 2014.

TJEDAN INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Predavanja za poduzetnike
 
 
RIJEKA » Povodom obilježavanja Svjetskog dana intelektualnog vlasništva Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (Step Ri) u suradnji s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci organizira niz kratkih predavanja na temu intelektualnog vlasništva. Tjedan intelektualnog vlasništva održat će se od 23. do 25. travnja, a predavanja su za polaznike besplatna. Namijenjena su predstavnicima malih i srednjih poduzeća te fizičkim osobama. U Stepu ističu da su od lipnja 2010. do siječnja ove godine oganizirali ukupno 87 edukacija s 1.850 polaznika, a polaznici su njihove edukacije ocijenili prosječnom ocjenom 4,7.
(I. Š. K.)

 


 
 
''Cilj - barem šezdeset doktorata godišnje'', Novi list, 16. 4. 2014.

SENAT STRATEGIJA SVEUČILIŠTA DO 2020.
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci usvojio je novu Strategiju razvoja za naredno šestogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine čiji su glavni ciljevi jačanje istraživačkog sveučilišta, jačanje uloge Sveučilišta u zajednici i inzistiranje na cjeloživotnom obrazovanju. Za šest godina riječko bi Sveučilište trebalo biti ustanova s visokom razinom znanstveno-istraživačkih aktivnosti, jer Strategija je fokusirana na znanstvene, umjetničke i inovacijske aktivnosti, a iako je Sveučilište po svim definicijama već istraživačko, razina koja se želi postići nije dovoljno visoka. U tom kontekstu cilj je imati barem šezdesetak doktorata godišnje iz svih područja, dvostruko više nego sada studenata doktorskih studija, kao i veći broj aktivnih mentora i komentora i veći broj objavljenih radova.
    Povećanje sportskih i kulturnih aktivnosti studenata također je dobilo strateško mjesto, a jedna od novosti je i aktivno uključivanje Sveučilišta u povećanje zapošljivosti studenata. U narednom periodu Sveučilište će posebnu pažnju usmjeriti na razvoj cjeloživotnog obrazovanja i osnivanje Centra za cjeloživotno učenje, kao i na ugrožene skupine studenata pod čime se podrazumijevaju studenti sa slabijim imovinskim statusom te invaliditetom, a posebno mjesto je dobila i promocija zdravlja kroz razvoj sveučilišnog sporta. (I. Š. K.)

 


 
 
''Budući studenti ušli u tajne tehničkih znanosti'', Novi list, 16. 4. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
  DAN OTVORENIH VRATA


Budući studenti ušli u tajne tehničkih znanosti
 
 
Laboratorijima fakulteta prošlo stotinjak učenika  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Laboratoriji Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer su prvi put otvorili svoja vrata za buduće studente iz Primorsko-goranske i Istarske županije. Pojašnjavajući kako je Dan otvorenih vrata Tehničkog fakulteta organiziran za učenike trećih razreda srednjih škola koji će naredne godine birati ustanovu na kojoj će nastaviti svoje školovanje, pomoćnik dekana prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je cilj manifestacije koja je okupila stotinjak učenika iz tehničkih škola i gimnazija dviju županija upoznati buduće studente s nastavom na fakultetu.
    – Do sada smo obilazili škole i predstavljali fakultet, a ove godine odlučili smo učenike dovesti na fakultet i upoznati ih s našim laboratorijima, nastavom te im pružiti mogućnost da istraže vlastite interese za tehničke znanosti, kazao je prof. dr. Kranjčević.
    Uz razgledavanje fakulteta srednjoškolci su jučer imali mogućnost i aktivnog sudjelovanja na nastavi.
(I. Š. K.)

 


 
''Pobuna umjetnica i ostale služinčadi'', Novi list, 15. 4. 2014.


»SLUŠKINJE« UZ ZAGREBAČKO GOSTOVANJE PREDSTAVE STUDENTICA RIJEČKOG POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA »GLUMA, MEDIJI, KULTURA«, KLASA RADE ŠERBEDŽIJE


Pobuna umjetnica i ostale služinčadi


 
Ono što ovu predstavu razlikuje od mnogih srodnih ispitnih produkcija domaćih prostora svakako je drskost njezina četverostrukog »umnažanja« likova sluškinja, kao i ristićevska montaža prizora
 
 
Energetska silovitost – završno okupljanje svih glumica * Foto: M. CZERNY URBAN
Nakon zapaženih izvedbi u opatijskom hotelu »Imperial«, studentice riječkog poslijediplomskog studija »Gluma, mediji, kultura« u klasi Radeta Šerbedžije svoju su završnu ispitnu predstavu Genetovih »Sluškinja« izvele i u konkurentskoj instituciji: secesijskom zdanju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
    Točno u dvadeset sati zazvonilo je zvono za početak izvedbe (što je samo po sebi kuriozitet za zagrebačka kazališta, rutinski navikla kasniti s izvedbom između petnaest i trideset minuta), a publika je raspoređena u četiri odijeljene prostorije. U svakoj od njih su nas kroz okršaje Genetovih protagonistica, Claire i Solange, u parovima dvije po dvije glumice, naizmjence vodile Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger.
    Kostime crnih haljina i bijelih pregača sluškinja (s povremeno poderanim čarapama ili nasumce raskopčanim bluzama) te scenografiju bazične, pomalo istrošene opreme i umjetnog cvijeća improviziranih salonskih prostorija, izradili su studenti kostimografije i scenografije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom Tončija Vladislavića, Barbare Bourek i Lare Badurine. No ono što ovu predstavu razlikuje od mnogih srodnih ispitnih produkcija domaćih prostora svakako je drskost njezina četverostrukog »umnažanja« likova sluškinja, kao i ristićevska montaža prizora.
   
Gorka pitanja

Premda režiju potpisuje četrdesetogodišnji Staša Zurovac (uz suradnju Lenke Udovički), kompozicijski jezik predstave podsjeća na ono najbolje od osamdesetih godina prošlog stoljeća: prepoznatljivo ristićevsko prisvajanje višestrukih, paralelnih i neočekivano sučeljenih prizorišta izvedbe, uz energetsku silovitost glumica te percepcijski »prljavu« ili namjerno nestandardiziranu kontrolu gledateljskog pogleda. Svakih deset minuta, ponovno na zvuk zvona koji povezuje sva prizorišta, u funkcije likova Claire i Solange uskače novi par glumica, nastavljajući na mjestu gdje su se prethodne zaustavile. Pojavljivanje i nestajanje glumačkih glasova postiže pomalo hipnotički, snoviti dojam, u kojem se scena stalno iznova integrira i dezintegrira, cjelovitost mnogo više zadržavajući u akustičkom, negoli u vizulanom polju događaja.
    Iznova i iznova, Zurovčeve »Sluškinje« postavljaju pitanje zašto se krug očajničke pobune ne može zatvoriti i omeđiti na samo dvije protagonistice, već neprestano obuhvaća nove gladijatorske parove. I tko su točno te »Sluškinje«?! Sve suvremene građanke, supruge i »kućne pomoćnice« velikog zatvora državne uprave? Ili su pred nama parovi profesionalno degradiranih umjetnica, glumica, toliko često javno tretiranih kao da je u pitanju neka vrsta profesionalnih gejši? I kome će točno ove junakinje služiti nakon što ponosno ponesu svoju novostečenu glumačku diplomu? Isplativoj estradi ili neisplativoj umjetnosti? Ima li za njih mjesta u ionako gusto naseljenom prostoru diplomiranih tragača za kazališnim specijalizacijama?
    Nesumnjivo, relevantna i nadasve gorka pitanja. Hrabro je što ih Šerbedžijina klasa postavlja bez ikakva uljepšavanja, gotovo surovom izravnošću.
    Jer glumac se zbilja mora baviti svojom milenijskom krizom identiteta, svojom zatvorenom kutijom Shakespeareovih, Diderotovih i Genetovih zrcala. Samomržnja junakinja koje prema sebi samoj sijevaju užarenim pogledom (dok se s ogledala cijedi njihova vlastita pljuvačka) ne ostavlja mjesta prevratničkom entuzijazmu. Rekla bih da su politička pitanja ovdje jasnije artikulirana od intimnih. Upitno je postoji li uopće intimnost ovih serijski proizvedenih očajnica.
   
Oklijevanje oko zločina

Recimo, stoga, nešto i o nedostacima izvedbe: riječke glumice prelako ulaze u jaku egzaltaciju i predugo istrajavaju na gotovo identičnoj emocionalnoj intonaciji olujne ogorčenosti. Stječe se dojam da bi svaka od njih zbilja bez problema mogla postati »čuvena zlotvorka«, protestna performerica ili teroristkinja – toliko je snažna njihova potreba da projure preko praga društvenih konvencija, kroz čisto crveno svjetlo očekivane samokontrole.
    U Genetovom tekstu, međutim, ni Claire ni Solange nisu u stanju preuzeti na sebe efikasnost jednog Macbetha. Drama se sastoji upravo u oklijevaju oko umorstva, a ne u odlučnosti da ga sprovedu. Sestrice se »samo igraju« revolucije, posve svjesne kamo vodi brutalni čin ubojstva gazdarice. Zbog toga je najveća kvaliteta Zurovčeve predstave završno okupljanje svih glumica, njihov izlazak iz odijeljenih i zatvorenih prostora u širom raskriljene prozore i vrata velike dvorane Akademije dramske umjetnosti, gdje se tijela svih sluškinja vješto spajaju najprije u zajednički tableau vivant ili živu sliku (s tek jednom iskrenutom nogom koja prijeteći viri ispod stolnjaka), a zatim polako prelaze u veliku korsku pjesmu kolektivnog samoubojstva, okončanu Bellinijevom arijom »Casta diva« iz opere »Norma«.
    Zbilja, umjesto da se okrene prema gospodarima, nasilje se još jednom, sada razornom jačinom, vraća prema najslabijima. Što je nesumnjivo porazna, ali i točna slika današnje radničke, baš kao i današnje stvaralačke klase. Zvono zaglušujuće snažno zvoni na uzbunu, no nitko ga od uprave i dalje nije u stanju čuti. Kako stvari stoje, uskoro će političke funkcije upravljati praznim prostorima, u kojima više neće biti nikakvog »ansambla«, nikakvog naroda i nikakvih službenika. I vlast će čekati i čekati na svoj čaj, kako bi rekao Genet, ali ni čaja neće biti. Samo praznina i tišina kao rezultat dugotrajne, dobro uvježbane hrvatske nagluhosti, u kojoj čovjek na vlasti uporno odbija saslušati i uvažiti stradanje potplaćenih i gladnih »Sluškinja«.

Nataša GOVEDIĆ


 


 
''Dobri projekti mogu nastati malim ili nikakvim novcem'', Novi list, 14. 4. 2014.
 

OSKAROVKA
LINDA VAN TULDEN, ODRŽALA PREDAVANJE RIJEČKIM STUDENTIMA


Dobri projekti mogu nastati malim ili nikakvim novcem


 
Zapravo, sad je vrijeme za osnivanje produkcijskih odsjeka na umjetničkim fakultetima – treba misliti unaprijed i educirati nove generacije producenata koji neće samo čekati sredstva iz državnih fondova, već će biti spremni uhvatiti se u koštac s problemom financiranja na drugačiji način
 
 
Govorim o novcu,ali i kako biti nezavisan bez novaca – Linda Van Tulden * Foto: S. JEŽINAKako danas, u teškim vremenima, raditi kulturne projekte izvan institucija koje financira javni ili privatni kapital? Zašto u Europi iza svakog velikog kulturnog projekta stoji država? Kako raditi umjetničke filmove ili kazališne predstave s niskim ili nikakvim budžetom? Je li Oscar rezerviran samo za velika filmska studija s golemom novčanom podrškom?
    Na ova i mnoga druga pitanja, pokušala je u svom predavanju na riječkom Sveučilištu odgovoriti belgijska producentica Linda Van Tulden, koja za sobom ima gotovo četrdesetogodišnje iskustvo u produkciji najrazličitijih kulturnih projekata – od filma, preko kazališta do izložaba. Trenutno, njen projekt »European Citizen Campus« koji već dvije godine razvija u suradnji sa šest sveučilišta i visokih škola (iz Belgije, Italije, Luxemburga, Francuske, Njemačke i Portugala) ulazi u fazu finalne realizacije. Ovog ljeta će polaznici radionica, koji su (uz potporu EACEA) dvije godine radili s vrhunskim umjetnicima, realizirati vlastite umjetničke projekte, što je ciljani rezultat. Što očekuje od »Europskog građanskog kampusa« i odakle ideja za projekt – pitamo Lindu Van Tulden, s kojom razgovaramo prigodom njena boravka u Rijeci:
   
Novi načini komunikacije

– Unutar projekata pod zajedničkim nazivom »Kretaivna Europa«, ima prostora za različite akcije, pogotovo udruživanjem snaga iz različitih zemalja. Sveučilišta su uključena jer imaju sredstva (iz Erazmusa ili Bolonjskog procesa edukacije), a imaju i kulturne obaveze, što znači da traže umjetnike koje će uključiti u projekte s područja kulture. Izabrali smo dva umjetnika s velikim biografijama, koji su dvije godine radili sa studentima i polaznicima škola (ne samo umjetničkih, nego svih usmjerenja) – polaznici su putovali na njihove radionice, boravili u različitim zemljama, upoznavali i surađivali s pripadnicima istih interesnih grupa, a sada se nalaze pred realizacijom vlastitih radova.
    Što očekujem?
    Teško je reći, ali nadam se visokim rezultatima na mnogim poljima koja su uključena u radionice. U najmanju ruku, očekujem da će slijediti nove načine komunikacije i da će to biti platforma za dobru suradnju među studentima na novim projektima u budućnosti.
    Koja je dobrobit za sveučilišta iz ulaganja u kulturne projekte?
    – Postoji važan razlog zbog kojeg se sveučilišta priključuju ovim projektima a to je njihova sloboda, koja se iz godine u godinu ograničava od strane privrede i industrije. Zahtjevi za edukacijom specijaliziranih kadrova, koji u potpunosti odgovaraju potrebama tržišta rada, sužavaju platformu učenja i sputavaju sveučilišta, oduzimaju im mogućnosti kreacije u obrazovnom procesu, a studentima mogućnost izbora unutar studija koji su inicijalno odabrali. Ulaganjem u kulturne projekte sveučilišta pružaju svojim studentima uvid u drugu stranu sfere rada, istovremeno se nadajući da će s tim spoznajama očvrsnuti ne samo edukacijski proces, već da će i sami biti otporniji na škove koji ih čekaju na tržištu rada nakon diplome.
   
Entuzijastični mladi umjetnici

Imali Vaš dolazak u Rijeku veze i s kulturnim projektima kojima ste na čelu a tiču se europskih sveučilišta?
    – Dakako. Ovdje sam s ciljem da taj proces prenesem na ovdašnje studente, prvenstveno polaznike studija »Gluma i mediji« Rade Šerbedžije i da ih uključim u buduće europske projekte.
    Na »zapadu« smo mi stariji, ali i mladi ljudi – zabrinuti za budućnost, koja izgleda vrlo neizvjesno. Ovdje, uvjetno rečeno »na istoku«, mladi su ljudi u sferi umjetnosti mnogo entuzijastičniji, pokretljiviji i mnogo više željni udruživanja snaga na projektima – spremni su više riskirati nego zapadnjačka mladež, a tu vidim smisao uključivanja takvih snaga u projekte kojima se bavim.
    Zapravo, sad je vrijeme za osnivanje produkcijskih odsjeka na umjetničkim fakultetima, treba misliti unaprijed i educirati nove generacije producenata koji neće samo čekati sredstva iz državnih fondova, već će biti spremni uhvatiti se u koštac s problemom financiranja na drugačiji način.
    Otkuda takav interes za ovo podneblje s Vaše strane?
    – S ocem, koji je bio farmaceut po profesiji, svakog sam ljeta putovala diljem bivše Jugoslavije. Našim smo automobilom obišli sve bivše republike, vozili se danima lošim cestama, ali upoznali divne ljude. Od tada se stalno vraćam u ove krajeve, volim sve narode bivše Jugoslavije, jer su to dobri ljudi, a među njima je mnogo umjetnika koji sjajno pričaju svoje priče. Zato su i vaši filmovi drugačiji od europskih! Bila sam sretna kad kad sam se našla na jednom snimanju filma, 1998.godine, u Makedoniji. Bilo je glumaca i filmskih suradnika iz čitave bivše Jugoslavije i sve je izvrsno funkcioniralo – svatko je dao svoj doprinos projektu, na najbolji mogući način. Tako udružena kreativnost ljudi različita podrijetla i kultura – daje najbolje rezultate na umjetničkom polju.
   
Grčka tragedija

Bili ste producent ili ko-producent na mnogim filmskim niskobudžetnim projektima, a dobitnica ste Oscara (1986.godine) za produkciju kratkog animiranog filma »Grčka tragedija«.
    – To je jedno od iskustava koja su ušla u priču. Moj konkurent za Oscara bio je John Lassiter i »LuxoJr.« – on je razvio Pixar Movies, danas integrirane u Walt Disney Company, zajedno sa studijom »Marvel« i uskoro »Lucasfilm«. Dakle, radi se o kompaniji koja je prošle godine prijavila više od 6 milijardi prihoda. Ali Oscar je pripao meni!
    Od 1978.godine producirala sam najčešće filmove, ali i kazališne projekte te izložbe. Sve s malim, niskim ili nikakvim budžetom. No, ti su filmovi u konačnici došli na velike festivale – u Cannes, Berlin, Veneciju... A ja sam jedan od eksperata Europske komisije/EACEA, za razvoj animiranih filmova i serija. Dakle, više od deset godina procjenjujem produkciju i distribuciju europskih animiranih projekata. Dakle, krenula sam drugim putem – nisam osnivala veliki studio, kao Lessiter; bavim se i dalje produkcijom niskobudžetnih projekata, ali imam zadovoljstvo uspjeha na tom polju i to me drži da istrajem, idem dalje.
    Kakve su bile reakcije riječkih studenata na Vaše predavanje? Ima li izgleda da krenu Vašim stopama?
    – Izgledali su vrlo zainteresirani za predavanje, iako je to za njih bila neka vrsta reality-šoka: ja pričam o novcu,ali i kako biti nezavisan bez novaca, otvaram im poglede na nove prostore gdje će sami naći novac i financirati svoje projekte. Moja je misija povezati hrvatske studente s kolegama iz različitih zemalja, potaknuti ih na razmišljanje i traženje novih suradnika. To ne samo što je moguće, već u konačnici može dovesti projekt dalje nego se uopće mislilo.

Svjetlana HRIBAR

 



 

 
''Lučin: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda'', Novi list, 12. 4. 2014.

TRIBINA ULOGA SVEUČILIŠTA U STRATEGIJI RAZVOJA JADRANSKE I JONSKE REGIJE


LUČIN: Igrat ćemo pametno, kao što bi i Rijeka protiv Uniteda


 
Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, može igrati protiv najboljih

Andrej PETRAK
 
Sudionici okruglog stola u Gradskoj vijećnici  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Europska komisija do kraja ove godine izradit će Strategiju za jadransku i jonsku regiju, koja obuhvaća četiri države članice: Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju, te četiri države Jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, a osnovni ciljevi strategije su poticanje gospodarskog rasta, smanjenje nezaposlenosti te veća gospodarska i socijalna kohezija. Odgovor na pitanje kakva bi trebala biti uloga hrvatskih sveučilišta u poticanju atraktivnosti regije pokušao je dati okrugli stol održan u Gradskoj vijećnici. Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić razjasnio je da osnovni smisao europske Strategije za jadransku i jonsku regiju leži u tome da se koordiniraju razvojne politike, postigne dogovor oko razvojnih smjerova, sve kako bi projekti imali veće šanse dobiti europska sredstva.
    Kakvu bi poziciju trebalo zauzimati riječko Sveučilište u ovoj velikoj regiji i što sve treba poduzeti da tu poziciju i zauzme slikovito je objasnio rektor Pero Lučin, koristeći standardne oznake za veličinu odjeće i obuće od XS do XXL. Sveučilište Cambridge označio je oznakom XXL, kao sveučilište koje može jako puno znanja prebaciti svake godine u zajednicu i industriju. Sveučilište u Rijeci na ovoj ljestvici, prema Lučinovim riječima, zauzima poziciju negdje između S i M, uz namjeru da se ubrzo podigne prema M. 
   
Pametna specijalizacija

– Deset do petnaest posto svjetskih sveučilišta u stanju je raditi masovan transfer tehnologije u zajednicu i industriju. Naše Sveučilište trenutno zauzima 1.100
Ideju prvi prepoznali gradovi 
    
    Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da su ideju za širenje suradnje po pitanju razvoja u ovoj regiji prvi prepoznali gradovi, koji su se još 1999. godine udružili u Udrugu jadransko-jonskih gradova.
    – O važnosti jadransko-jonske regije najbolje govore brojke. Riječ je o području od 450.000 četvornih kilometara, na kojem živi 60 milijuna ljudi. Ulogu sveučilišta u strateškom dokumentu jadranske i jonske regije smatram izuzetno bitnom, jer teško je razmišljati o razvoju, a da se u to ne uključe i sveučilišta, gdje su akumulirana sva znanja, rekao je Obersnel.
mjesto u svijetu po znanstvenoj produkciji. Budući da je u svijetu trenutno oko 20.000 sveučilišta, to ujedno znači da se nalazi u top pet do šest posto. Sasvim dovoljno da možemo razmišljati o pametnoj specijalizaciji, što je uz transformaciju u istraživačko sveučilište glavna postavka nove Strategije Sveučilišta u Rijeci, rekao je Lučin.
    Da bi se to postiglo potrebno je, kaže rektor, investirati u ljude, ojačati infrastrukturu, pozvati istraživače... A sve to, rekao je Lučin, riječko Sveučilište u proteklih deset godina i radi.
    – Došlo nam je 60 istraživača iz inozemstva, prvi smo u Hrvatskoj povukli 24 milijuna eura za razvoj znanstvene infrastrukture u Kampusu, gdje smo se opredijelili za razvoj biotehnologije, proizvodnje lijekova, mikro i nano tehnologije, te napredne informatike. Zajedno s Institutom Ruđer Bošković prijavili smo projekt za nabavu napredne opreme, fokusirane na biotehnologiju, konkretnije proizvodnju hrane. Interno smo ovaj projekt popularno nazvali »Uzgoj lososa u Sjevernom Jadranu«. Odmičemo i s projektom Centra za translacijsku medicinu, koji bi služio kao potpora razvoju zdravstvene industrije i sveučilišne bolnice. Dobili smo milijun eura za projektnu dokumentaciju i pripremamo se za izgradnju zgrade, nabrojio je rektor.
   
Trčati sve brže i brže

Sve to, zaključuje rektor, ipak nije dovoljno.
    – Potrebno je trčati sve brže i brže, i postići, ako je moguće, da svi trčimo u istom smjeru. Jedini je to način da preživimo i zauzmemo svoju poziciju, poručio je rektor.
    Kako bi riječko Sveučilište dostiglo Lučinovu »veličinu« L, trebalo bi biti duplo veće po broju ljudi i još puno puta veće po znanstvenoj produkciji. Kao ilustraciju, rektor je spomenuo Sveučilište u Manchesteru, nazvavši ga »Manchester Unitedom«, jer je nastalo ujedinjavanjem više manjih sveučilišta s gradskog područja.
    – Mi imamo tisuću istraživača, a mančestersko sveučilište ima ih deset tisuća. S njima se možemo natjecati jednako kao što bi »Rijeka« mogla igrati protiv Manchester Uniteda. Od deset utakmica možda bi dobili jednu. Ali HNK »Rijeka« dokazala je da, uz pametnu organizaciju, može igrati protiv najboljih. Smatramo da to možemo i mi na riječkom Sveučilištu. Naše Sveučilište ubrzano se mijenja, ali još nedovoljno da odgovori na izazove pametne specijalizacije. Na Sveučilištu je puno onih koji misle da se treba mijenjati i koji su se spremni mijenjati. Zato mislim da imamo šanse, zaključio je rektor.


 


 
''Doktorirala Nives Radošević Quadranti'', Novi list, 10. 4. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Nives Radošević Quadranti
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Utjecaj edukacijskih mjera na izvanbolničku i bolničku potrošnju antimikrobnih lijekova« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane klinička farmakologija s toksikologijom na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Nives Radošević Quadranti. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Jasenka Mršić Pelčić, prof. dr. Igor Francetić, prof. dr. Maja Abram i prof. dr. Vera Vlahović Palčevski. (I. Š. K.)

 



 
''Tomislav Rukavina od 1. listopada dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci'', Novi list, 9. 4. 2014.


FAKULTETSKO VIJEĆE  IZABRAN NOVI ČELNIK NAJSTARIJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE U RIJECI

 
Tomislav Rukavina od 1. listopada
dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci


 
Dosadašnji pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju izabran je u drugom krugu izbora u kojem je dobio 64, a njegova protukandidatkinja Dragica Bobinac 41 glas. U prvom krugu ispao je Dinko Vitezić. Rukavina će na funkciji dekana zamijeniti Alana Šustića

Barbara ČALUŠIĆ
 
Nastavni proces, istraživanja i suradnja  u središtu programa novog dekana  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Dosadašnji pročelnik Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Tomislav Rukavina novi je dekan ovog fakulteta koji će tu dužnost obnašati u predstojeće tri godine počevši od 1. listopada. O njegovom izboru jučer je nakon drugog kruga glasovanja odlučilo Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta s većinom od 64 glasova. Rukavina će na funkciji dekana zamijeniti još uvijek aktualnog dekana prof. dr. Alana Šustića koji se nalazi pri kraju svog drugog mandata.
    Osim Rukavine kandidati za mjesto dekana riječkog Medicinskog fakulteta bili su još prof. dr. Dragica Bobinac, pročelnica Zavoda za anatomiju i prof. dr. Dinko Vitezić sa Zavoda za farmakologiju. U prvom krugu Rukavina je dobio 49 glasova od ukupno 106 članova Fakultetskog vijeća dok je Bobinac dobila 29 glasova, a Vitezić 28. U drugom krugu novoizabranom dekanu pripala su 64 glasa, a njegovoj protukanidatkinji 41 glas dok je jedan listić bio nevažeći. 
   

Unaprijediti nastavu

U desetak stranica njegovog programa rada dotaknuo se nastavnog procesa, istraživanja, suradnje i poslovanja fakulteta. Tako, nastavu koja predstavlja temeljnu djelatnost Medicinskog fakulteta, prema njegovom mišljenju, treba značajno promijeniti.
    »Svojim višegodišnjim iskustvom u nastavnom procesu, držim da postojeći nastavni proces, unatoč velikim naporima svih koji u njemu sudjeluju, nije na zadovoljavajućoj razini. Smatram da o tome treba provesti široku raspravu i na Fakultetskom vijeću i na svim ustrojbenim jedinicama, te među studentima kako bismo definirali koji su nedostaci postojećeg modela nastave i kako bismo u što kraće vrijeme došli do zajedničkih, konstruktivnih zaključaka koji bi vodili unapređenju nastave u cjelini.«, ističe Rukavina u svom programu.
    Kad je riječ o znanstveno-istraživačkom segmentu fakulteta, Rukavina smatra da se Medicinski fakultet u domaćem i međunarodnom okruženju treba nastaviti profilirati kao sastavnica koja se želi razvijati u okviru istraživačkog Sveučilišta. Prva aktivnost na koju želi potaknuti je kreiranje baze postojećih i prošlih istraživanja koja bi trebala predstaviti aktualne znanstvene interese. Uvid u bazu bio bi omogućen svima koji žele surađivati u skladu s mogućnosti koje na Fakultetu postoje, a to bi trebao biti poticaj da sličnu baza kreira i Sveučilište što bi omogućilo suradnju i s ostalim postojećim istraživačkim grupama. Time će se olakšati međusobna komunikacija osobito među istraživačima s klinike i pretklinike dok će intenziviranje suradnje između kliničara i pretkliničara predstavljati jedan od prioritetnih zadataka narednog mandatnog razdoblja. 
   

Stručne usluge

»Kroz ovakvo umrežavanje znanstvenika, zasigurno će doći i do povećanja znanstvene produkcije, povećanja broja relevantnih istraživačkih grupa i istraživanja, što će rezultirati većom prepoznatljivošću Fakulteta u široj znanstvenoj zajednici. Na osnovu povećanja prepoznatljivosti zasigurno ćemo postati zanimljivi kao partnerska instituc
Diplomirao 1987. godine     
    
    Tomislav Rukavina riječki je Medicinski fakultet završio 1987. godine, a na njemu je zaposlen od 1988. godine. Od 2000. do rujna 2003. godine obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a od 2003. dužnost pomoćnika ravnatelja za opće poslove Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Izvanredni profesor na riječkom Medicinskom fakultetu postaje 2003. godine. U njegovom životopisu stoji da mu je 2007. godine odobrena specijalizacija iz epidemiologije, a specijalistički ispit položio je 2010. godine. Od 2007. godine obnaša dužnost pročelnika Katedre za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Redoviti profesor postaje 2010. godine, a godinu kasnije ponovo postaje prodekan za poslovne odnose Medicinskog fakulteta u Rijeci. 

Projekt nove bolnice 
    
    Rukavina se u svom programu dotaknuo i nove bolnice te obećaje da će njegova uprava ustrajno nastojati na svim relevantnim mjestima upozoravati i ukazivati na neodrživo stanje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
    – Ni kao dekan Fakulteta, ni kao stanovnik Rijeke neću se pomiriti s činjenicom da naši studenti neće imati primjerene standarde edukacije, da će naši pacijenti tražiti bolju uslugu u drugim sredinama, te da će naši najbolji stručnjaci i znanstvenici biti prisiljeni napuštati Rijeku. U tom ću smislu nastojati iskoristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi se projekt izgradnje nove bolnice pomaknuo s mrtve točke, kaže Rukavina.
ija i drugim srodnim institucijama u međunarodnom okruženju što će pozitivno djelovati i na intenziviranje znanstvene djelatnosti, ali i na povećanje budžeta Fakulteta koji će biti usmjeren na istraživanja, te povećanje udjela vlastitih prihoda u financiranju djelatnosti Fakulteta.«, piše Rukavina u svom programu.
    U njegovom mandatu Medicinski fakultet trebao bi nuditi i stručne usluge za koje je registriran na Trgovačkom sudu. Radi se o novim zdravstvenim usluga koje su potrebne lokalnom zdravstvenom sustavu, a koje su trenutno nedostajuće. Ovo širenje područja rada fakulteta Rukavina vidi kao poželjan izvor prihoda neophodan za unaprjeđenje fakulteta. Medicinski fakultet u Rijeci trebao bi uspostaviti suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ne bi li postao ugovorna ustanova.
    »Međutim, paletu zdravstvenih stručnih usluga Fakulteta ponudit ćemo i drugim osiguravajućim kućama, ali i širem tržištu zdravstva u regiji.«, dodaje Rukavina.
    U njegovom mandatu predstoji širenje mreže novih partnerskih institucija u jugoistočno-europskoj regiji poput Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije kroz razmjenu studenata, nastavnika, službi i iskustava, dogovaranje zajedničkih projekata, kao i predstavljanje programa Medicinskog fakulteta na sveučilištima-partnerima.
    Ipak jedan od najznačajnijih zadataka nove uprave, kako najavljuje Rukavina, bit će sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s najmlađim fakultetom riječkog Sveučilišta, Fakultetom zdravstvenih studija čime bi se regulirali međusobni odnosi dvaju fakulteta, a odnosili bi se na kadrovska, materijalna, prostorna i nastavna pitanja.

 


 
''Tjedan zbližavanja sa znanošću'', Novi list, 8. 4. 2014.
 

12. FESTIVAL ZNANOSTI
SVEČANO OTVORENJE


Tjedan zbližavanja sa znanošću


 
U realizaciji cjelotjedne manifestacije koja je ove godine posvećena temi valova sudjeluje gotovo 40 institucija i udruga
 
 
S otvorenja Festivala znanosti u Gradskoj vijećnici  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Ukupno 107 događanja na 28 lokacija, od čega 43 događanja u Sveučilišnom kampusu gdje će se održati 11 predavanja – samo je dio bogate ponude ovogodišnjeg dvanaestog po redu Festivala znanosti koji je jučer svečano otvoren u Gradskoj vijećnici. Naglašavajući kako u realizaciji cjelotjedne manifestacije koja je ove godine posvećena temi valova sudjeluje gotovo 40 institucija i udruga, predsjednica organizacijskog odbora Festivala prof. dr. Vedrana Mikulić Crnković u nizu događanja posebno je istaknula dvije izložbe, a riječ je o izložbi »Očima znanstvenika« koja je postavljena uz podršku Akademije znanosti Republike Češke u restoranu Kampus Studentskoga centra te će je danas u 10 sati otvoriti češki veleposlanik Martin Košatka. Druga izložba, dodala je prof. dr. Mikulić Crnković, izložba je »Wildlife Photographer of the Year« Prirodoslovnog muzeja iz Londona u organizaciji British Councila i Prirodoslovnog muzeja Rijeka, a bit će otvorena također danas u 16 sati na Građevinskom fakultetu.
    Nova kvaliteta ovogodišnjeg Festivala, prema ocjeni prorektorice za studije i studente prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, uključivanje je cjelokupne odgojno-obrazovne vertikale u Festival, jer prvi put u događanja uključeni su i dječji vrtići.
    – Mislila sam da su s godinama sve bitne i ključne teme kroz Festival znanosti iscrpljene, a onda sam se ponovo iznenadila s ovogodišnjom temom. S godinama Festival znanosti dobio je i dozu aktivizma, jer u ovo doba krize promocija prirodnih znanosti bitnija je nego ikada. Na Zavodu za zapošljavanje gotovo nema nezaposlenih prirodne struke, kazala je prorektorica.
    S činjenicom da je promocija znanosti na popularan i razumljiv način među najmlađim sugrađanima izuzetno važna složio se i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel koji je otvarajući Festival također posebno apostrofirao ovogodišnju novost uključivanja predškolaca u događanja.
    – Ovakav način prezentiranja znanosti poticajan je za mlade ljude koji se nalaze pred izborom zanimanja, a podaci pokazuju da upravo prirodne znanosti garantiraju brzo zapošljavanje, istaknuo je Obersnel.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 


 
''Riječki fakulteti upisat će 85 studenata više'', Novi list, 5. 4. 2014.


SVEUČILIŠTE NA DIPLOMSKE STUDIJE NAJESEN ĆE KRENUTI 2.541 STUDENT


Riječki fakulteti upisat će 85 studenata više


 
Odlukom Senata za sljedeću akademsku godinu povećane su upisne kvote na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom, Medicinskom i Ekonomskom fakultetu
 
 
Sveučilište u Rijeci za sljedeću akademsku godinu povećalo upisnu kvotu – KampusRIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na diplomske studije upisati 2.541 studenta, što je 85 studenata više nego lani. Pojašnjavajući kako je upisna kvota povećana na nekolicini sastavnica gdje su to kapaciteti omogućavali prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da je strateški stav Sveučilišta da postepeno povećava kvote na diplomskim studijima, ali posebice na onim studijskim programima koji bi bili zanimljiviji studentima i prilagođeniji potrebama društva i tržišta rada. Tako su odlukom Senata ove godine povećane upisne kvote na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Filozofskom fakultetu, Medicinskom te Ekonomskom fakultetu.
    Od ukupnog broja upisnih mjesta na diplomskim studijima najviše se mjesta planira ustupiti redovnim studentima (1.757), dok izvanredni studenti mogu računati na 715, a strani studenti na 69 mjesta. U ukupnoj upisnoj kvoti s najvećim brojem upisnih mjesta participira Filozofski fakultet koji planira upisati
Iznimke
   
    Akademija primijenjenih umjetnosti gotovo cijelu svoju upisnu kvotu od 68 mjesta ustupit će redovnim studentima. Osim četiri mjesta za strane studente, sva ostala popunit će redovni studenti, za razliku od Učiteljskog fakulteta koji će cijelu svoju upisnu kvotu od 40 mjesta ustupiti izvanrednim studentima.
572 studenta, od čega njih 488 u statusu redovnog studenta, 70 izvanrednih te 14 stranaca. S planiranih 435 upisnih mjesta slijedi Ekonomski fakultet koji je za razliku od Filozofskog daleko veći dio upisne kvote odlučio ustupiti izvanrednim studentima. Naime, 250 upisnih mjesta namijenjeno je izvanrednim studentima, dok redovni studenti mogu računati na 180, a strani studenti na osam mjesta. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu svoju je upisnu kvotu od 355 mjesta odlučio ravnomjerno raspodijeliti između redovnih i izvanrednih studenata pa će tako obje kategorije dobiti po 175 upisnih mjesta, dok je pet mjesta namijenjeno strancima. Sa svega nekoliko upisnih mjesta manje slijedi Tehnički fakultet čija upisna kvota iznosi 343 mjesta, od čega su gotovo sva namijenjena redovnim studentima, osim osam mjesta koja su rezervirana za strane studente. Pomorski je fakultet u svojoj upisnoj kvoti od 295 mjesta veći dio također namijenio redovnim studentima, koje čeka 210 mjesta, dok izvanredni studenti mogu računati na 70, a strani na 15 mjesta.
    Medicinski fakultet primit će 113 studenata, od čega njih 80 na izvanrednom, a 30 na redovnom studiju, dok su stranim studentima namijenjena tri mjesta. Građevinski je fakultet svojih 105 upisnih odlučio rasporediti na način da će 70 mjesta ustupiti redovnim, 30 izvanrednim, a pet stranim studentima.
    Ono što je zajedničko Sveučilišnim odjelima kada je u pitanju upisna kvota jest da svi odjeli svoja mjesta ustupaju isključivo redovnim studentima, osim Odjela za informatiku koji je u svoju upisnu kvotu od 65 mjesta uvrstio i pet mjesta za strane studente. Odjel za biotehnologiju i Odjel za matematiku raspolagat će s po 45 upisnih mjesta za redovne studente, a Odjel za fiziku s 60.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 


 
 
''Ovogodišnji festival posvećen valovima'', Novi list, 4. 4. 2014.


FESTIVAL ZNANOSTI  VIŠE OD 100 DOGAĐANJA NA 28 LOKACIJA


Ovogodišnji festival posvećen valovima

 
Svečano otvaranje bit će se 7. travnja u Gradskoj vijećnici, uoči kojeg će se na Korzu napraviti veliki val. Predavanja većinom na Građevinskom fakultetu u Kampusu
 
 
Cilj manifestacije je promocija znanosti među mladim ljudima * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti, koji će se u organizaciji Udruge Zlatni rez održati od 7. do 11. travnja, organizirat će se više od sto događanja na 28 lokacija, od čega 27 javnih predavanja. Naglašavajući da je ulaz na sva događanja besplatan predsjednica Organizacijskog odbora Vedrana Mikulić Crnković na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula kako je glavna tema manifestacije »Valovi«.
    – Festival znanosti ove se godine, osim u Rijeci, održava u još 14 hrvatskih gradova, program uključuje izložbe, radionice i razna predstavljanja. Svečano otvaranje Festivala održat će se 7. travnja u 11 sati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, a uoči otvaranja, u 10.30 sati na Korzu napravit će se veliki val. Od ove godine prvi put predavanja će se većinom održavati na Građevinskom fakultetu u Kampusu Trsat, najavila je Mikulić Crnković.
    Posebno izdvajajući predavanja stranih predavača, kao što je predavanje Petera Suhadolca »Potresni valovi u zemlji i moru« te Claudia Batellija o prilagodbi organizama morske obale na utjecaj valova Mikulić Crnković najavila je da će se nakon predavanja u kafe baru Akvarij na Kampusu na rasporedu je ZnaK – znanstveni kafić. U Kampusu će se održati i Otvoreni dan sveučilišnih odjela, a posjetitelji Festivala imat će priliku razgledati i dvije izložbe. Riječ je o izložbi »Očima znanstvenika« koja će biti postavljena uz podršku Akademije znanosti Republike Češke te izložbu »Wildlife Photographer of the Year« Prirodoslovnog muzeja iz L
Više programa za najmlađe
   
    Nakon što je proteklih godina vrlo uspješno organiziran program »Škola za škole«, koji se nastavlja i dalje, ove godine pripremljeno je i niz programa pod zajedničkim nazivom »Vrtići za vrtiće«. Program će se uglavnom odvijati u samim vrtićima, dok će završna prezentacija otvorena za javnost biti održana u Dječjem odjelu Stribor Gradske knjižnice Rijeka. Istovremeno će se u osnovnim i srednjim školama održavati radionice, a na jučeršnjoj su konferenciji za novinare posebno istaknuti programi u Astronomskom centru Rijeka, Prirodoslovnom muzeju Rijeka, Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja Rijeka te Muzeju djetinjstva. Svakog dana tijekom trajanja Festivala u sklopu programa »Znanost na Korzu« građani će moći pogledati zanimljive pokuse iz fizike i kemije te matematičke trikove s kartama, a do 11. travnja na Korzu je postavljen i infoštand Festivala na kojem se može dobiti program događanja, koji je dostupan i na web-stranicama Festivala znanosti.
ondona u organizaciji British Councila i Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
    Generalni pokrovitelj manifestacije je Sveučilište u Rijeci, a pokrovitelji su i Grad Rijeka te Primorsko-goranska županija. Sveučilište, prema riječima prorektorice za investicije i razvoj prof. dr. Nevenke Ožanić sufinancira Festival s 80 tisuća kuna. Naglašavajući da je cilj manifestacije promocija znanosti među mladim ljudima i u široj javnosti te popularizacija i prezentiranje znanstvene i istraživačke tradicije riječkog Sveučilišta prorektorica je kazala da se ciljevi Festivala poklapaju s ciljevima Sveučilišta, poput poboljšanja dijaloga između znanstvenika i javnosti radi boljeg razumijevanja, predstavljanja znanstvenika i znanstvenog rada na Sveučilištu ili pak međusobnog povezivanja različitih sastavnica Sveučilišta kroz zajedničke aktivnosti u okviru Festivala. Dodajući da Grad Rijeka od početka postojanja manifestacije financijski i organizacijski podržava Festival savjetnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Marina Peranić Ševeljević kazala je da je ove godine za tu namjenu izdvojeno 15 tisuća kuna iz gradskog proračuna, Grad posebno podržava program u koji se mogu uključiti i osnovnoškolci.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Posao za desetak kadeta i asistenata'', Novi list, 3. 4. 2014.


PRVI UKRCAJ  SPORAZUM POMORSKOG FAKULTETA I SEAFLAG SHIPMANAGEMENTA


Posao za desetak kadeta i asistenata
 

 
 
Predstavnik Seflaga Goran Živković na Pomorskom fakultetu u Rijeci * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Seaflag shipmanagement zaposlit će desetero kadeta i asistenata, diplomanata Pomorskog fakulteta u Rijeci, prema ugovoru o suradnji što su ga potpisali dekan fakulteta prof. Serđo Kos i direktor Seaflagova ureda u Rijeci Goran Živković. Seaflag se, uz zapošljavanje pomoraca, bavi i vođenjem brodova te nizom drugih djelatnosti u pomorstvu, a trenutno, prema Živkovićevim riječima, uz jedanaestero zaposlenih u riječkom uredu, zapošljava i pedesetak pomoraca iz Hrvatske. Ugovorom s Pomorskim fakultetom kompanija je preuzela obavezu zapošljavanja kadeta i asistenata, što je velik korak u rješavanju gorućeg problema diplomanata Pomorskog fakulteta – prvog ukrcaja na brod.
    – Svjesni smo tog problema, o kojemu smo čitali na stranicama Novog lista, te nam je bila želja pomoći u njegovu rješavanju. Kao Riječanin koji je najveći dio svog radnog vijeka proveo u inozemstvu osjećao sam se dužnim učiniti nešto po tom pitanju. Predložio sam ovaj oblik suradnje našem odboru direktora, čiji sam član, prijedlog je prihvaćen, te mi je izuzetno zadovoljstvo što smo u mogućnosti potpisati ovaj ugovor, te zaposliti mlade pomorce od kojih će, vjerujem, dio činiti okosnicu našeg budućeg časničkog kadra. Ovo je prvi korak, vejrujem da ćemo suradnju ubuduće dodatno proširiti, kazao je Živković, najavivši kako će Seaflag, uz zapošljavanje diplomanata, najuspješnije od njih nagraditi i prigodnim poklonom po stjecanju diplome.
    Ugovor sa Seaflagom dodatna je motivacija studentima za postizanje što boljih rezultata u školovanju, smatra dekan Kos, jer osigurava ukrcaj za najuspješnije od osamdesetak diplomanata nautičkog i brodostrojarskog smjera.
    – Slične ugovore već imamo s nekima od najpoznatijih svjetskih brodarskih kompanija, poput Maerska ili CMA CGM-a. Osim mogućnosti ukrcaja na kontejnerske brodove ili LNG carriere, ovime pokrivamo i brodove za prijevoz rasutih tereta. Pritom je važno naglasiti da Pomorski fakultet ne ukrcava pomorce niti se time bavi, ali daje kompanijama preporuke za ukrcaj studenata, na temelju njihova uspjeha u fakultetskom obrazovanju, kazao je Kos.
    Nakon potpisivanja ugovora za studente Pomorskog fakulteta održana je prezentacija Seaflag shipmanagementa i mogućnosti zapošljavanja, kako na brodovima kojima komopanija upravlja, tako i u riječkom uredu tvrtke.

M.GLAVAN

 

 


 
''Ponavljačima na prvoj godini puna školarina'', Novi list, 2. 4. 2014.


SENAT  USKLAĐIVANJE MODELA FINANCIRANJA NA SVEUČILIŠTU

 
Ponavljačima na prvoj godini puna školarina

 
Time se ispravlja nelogičnost da studenti koji ostvare 30 ECTS-a plaćaju punu participaciju za drugu godinu studiranja, a oni koji su ostvarivali daleko manje bodova, ali su promijenili fakultet plaćaju samo pola

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Što se tiče visine participacije, Sveučilište u Rijeci i dalje je socijalno osjetljivo  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Od naredne akademske godine svi studenti koji ponovo budu upisivali prvu godinu studija plaćat će punu participaciju školarine, a ne polovinu kao do sada. Odluka je to Senata Sveučilišta u Rijeci, a razlog uvođenja promjene za ponavljače, pojašnjava prorektorica za studije i studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, nelogičnost je prema kojoj su studenti koji ostvare 30 ECTS-a ili manje plaćali punu participaciju za drugu godinu studiranja, a oni koji su ostvarivali u pravilu daleko manje ECTS bodova, ali su promijenili fakultet plaćali su samo polovinu. Novom odlukom, dodaje, riječko je Sveučilište uskladilo model financiranja s drugim hrvatskim sveučilištima.
    – Model participacija je ostao u potpunosti identičan prošlogodišnjem, osim u dijelu koji se tiče studenta koji ponovo upisuju prvu godinu studija i koji će od naredne akademske godine plaćati punu participaciju, a ne polovinu kao do sada. Što se tiče visine participacije, napominjem da je Sveučilište u Rijeci i dalje jedno od sveučilišta u Hrvatskoj koje je socijalno osjetljivo i pokušava se prilagoditi društvenoj i ekonomskoj situaciji u kojoj živimo i cijena participacije i ECTS boda je i dalje jedna od najnižih na sveučilištima u Hrvatskoj. Kako se često niža cijena povezuje s nižom kvalitetom, želim posebno istaknuti da niže participacije za studente na Sveučilištu u Rijeci nipošto ne idu na štetu kvalitete obrazovnog procesa. Naprotiv, dodatna se sredstva programskih ugovora za Sveučilište ulažu u razvoj kvalitete poučavanja i standarda studiranja, pojašnjava prorektorica.
    Ta najniža cijena ECTS boda u Hrvatskoj za studije u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti te studiju matematike iznosi 91,67 kuna, dok puni iznos participacije u troškovima studija iznosi 5.500 kuna. Za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti te studij fizike cijena ECTS boda iznosi 122,83 kune, a puna školarina 7.370 kuna. Među najskuplje studije spadaju oni studiji koji se izvode u području biomedicine te zdravstvenih i prirodnih znanosti, osim matematike i fizike za koje cijena ECTS boda iznosi 154 kune. U tu skupinu spadaju i umjetnički studiji, a puni iznos participacije u troškovima studija iznosi 9.240 kuna.

 



 
''Predstavljen peti broj časopisa Unisport Mag'', Novi list, 1. 4. 2014.
 

SVEUČILIŠNI SPORT 
FEŠTA U KAMPUSU NA TRSATU


Predstavljen peti broj časopisa Unisport Mag


 
Proglašeni su i najbolji pojedinci i ekipe Unisport lige: Mia Radaković s Ekonomskog, te Miran Zaverski s Medicinskog fakulteta koji je i najuspješnija visokoškolska ustanova
 
 
Danijel Knežević, Mia Radakovič, Mirav Zaverski i Haris Pavletić  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Jubilarni, peti broj studentskog sportskog časopisa »Unisport Mag«, prvog i još uvijek jedinog takve tematike na području Republike Hrvatske, predstavio je jučer u Kampusu na Trsatu njegov izdavač Riječki športski sveučilišni savez (RŠSS). Tako su mladi novinari, istinski sportski zaljubljenici, u nikad bogatijem dvobroju »Unisport Maga« studentima donijeli sve o Europskim sveučilišnim igrama 2016. godine koje će se održati u Rijeci i Zagrebu, a koje su na osobit način, uz glavnu urednicu Ivanu Aničić, istaknuli prof. dr. sc. Snježana Prijić – Samaržija, prorektorica Sveučilišta u Rijeci, te Haris Pavletić, predsjednik Riječkog športskog sveučilišnog saveza. Novi broj časopisa donosi informacije i o brojnim drugim državnim i međunarodnim projektima koje je RŠSS organizirao ili sudjelovao u posljednje dvije akademske godine.
    Uz promociju novog »Unisport Maga«, koji izlazi jednom godišnje, svečano su dodjeljena odličja pobjedničkim ekipama Unisport lige, sustava od 16 natjecanja studenata Sveučilišta i Veleučilišta u Rijeci koje se održava tijekom akademske godine. Najuspješnija sportašica je Mia Radaković s Ekonomskog fakulteta, koja je već četvrtu godinu zaredom osvojila zlato na natjecanju Unisport lige u stolnom tenisu. Najuspješniji sportaš je Miren Zaverski s Medicinskog fakulteta, koji je prošle akademske godine osvojio brojna odličja iz tenisa, squasha i badmintona, dok je najuspješnija visokoškolska ustanova Medicinski fakultet. Pohvalu za poseban doprinos sportu dobio je Danijel Knežević, bivši predsjednik SOSS-a i bivši student Medicinskog fakulteta.

S. PUCIĆ

 

 


 
 
''Suvremene teme iz talijanistike'', Novi list, 1. 4. 2014.


CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
  NOVI CIKLUS NA SVEUČILIŠTU


Suvremene teme iz talijanistike

 
 
 
Patrizia Pitacco, Corinna Gerbaz Giuliano, Gianna Mazzieri Sanković i Norma Zani * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Suvremene teme iz talijanistike« naziv je stručnog usavršavanja koje provodi Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Talijanskom unijom u sklopu suradnje s Narodnim sveučilištem iz Trsta i uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Republike Italije. Pojašnjavajući kako se radi o programu cjeloživotnog obrazovanja koji je namijenjen učiteljima humanističkih predmeta, profesorima talijanskog jezika, učiteljima razredne nastave te odgojiteljima na talijanskom jeziku, pročelnica Odsjeka prof. dr. Gianna Mazzieri Sanković na jučerašnjoj je konferenciji za novinare istaknula kako se program provodi drugu godinu zaredom, a po njegovom završetku polaznici će steći 3 ECTS boda.
    Program je za polaznike besplatan, a obuhvaća tri modula. Naime, prvi će se modul održati 11. i 12. travnja, a riječ je o modulu »Talijanski jezik danas: upotrebe, funkcija i oblik«, dok će se drugi modul »Talijansko društvo, povijest i kultura u 20. stoljeću« održati 26. lipnja, a treći modul »Čitalački put: vrijednosti i stvaralaštva u suvremenim tekstovima« 27. lipnja. Svaki modul traje šest školskih sati, a uz pročelnicu Odsjeka za talijanistiku program stručnog usavršavanja predstavile su i Norma Zani, Patrizia Pitacco te prof. dr. Corinna Gerbaz Giuliano koje su se usuglasile da program omogućuje usvajanje i razvoj širokog raspona profesionalnih vještina potrebnih za obavljanje djelatnosti podučavanja i odgajanja na talijanskom jeziku te da je lani kada se prvi put proveo izazvao velik interes polaznika. Riječ je o multidisciplinarnom programu koji obuhvaća polja jezikoslovlja, književnosti, komunikacije, povijesti, zemljopisa, razdredne nastave, predškolskog odgoja, popularne kulture, sociologije te općenito kulture.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
''Mobiteli zamijenili šalabahtere, profesori traže zaštitne mjere'', Novi list, 31. 3. 2014.
 


MASOVNO PREPISIVANJE
FAKULTETI NEMOĆNI PRED MOBILNIM APLIKACIJAMA


Mobiteli zamijenili šalabahtere, profesori traže zaštitne mjere

 
Miroslav Joler, profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci, predlaže da se uvede praksa europskih sveučilišta gdje se prepisivanje kažnjava izbacivanjem s fakulteta
 
Osobe koje prepisuju i plagiraju ne smiju imati mjesto u akademskoj zajednici * Foto: S. DRECHSLERZAGREB » Mobiteli su na ispitima zamijenili šalabahtere, a može se očekivati da će se učenici i studenti u rješavanju preteških testova uskoro služiti i pametnim satovima, narukvicama, naočalama i drugim elektronskim napravama koje omogućavaju tuđu pomoć u rješavanju testova. Na činjenicu da fakulteti ni na koji način nisu doskočili zloupotrebi »gadgeta« na ispitima, kao što nisu uspjeli ni podići studentsku kulturu, upozorio je Miroslav Joler, profesor Tehničkog fakulteta u Rijeci. Poučen iskustvom da takvi uglavnom prođu »lišo«, predlaže uvođenje rigoroznih mjera poput ugradnje ometača signala mobilne mreže u predavaonice, ili izbacivanja prijestupnika s fakulteta.
    – Uhvatio sam nedavno studenta u činu varanja na pisanom ispitu. Mobitelom je fotografirao ispitni list i preko aplikacije WhatsApp slao zadatke svojim pomoćnicima koji su se nalazili na udaljenoj lokaciji, a oni su mu istim načinom vraćali bilješke za koje su vjerovali da su rješenja ispitnih problema. Uz detaljni opis prekršaja i preslike konverzacije s prekršiteljevog mobitela, prijavio sam ovo kršenje akademske čestitosti Stegovnom povjerenstvu svojega fakulteta. Zapravo, najprije sam o ovome izvijestio Fakultetsko vijeće koje se, koincidentno, održavalo dan nakon toga ispita. Na njemu se niti jednom riječju nije komentirao ovaj način varanja na ispitu, nego su se neki kao jedino našli zapitati jesam li ja zapravo imao pravo studentu privremeno oduzeti mobitel kao dokaz...– prepričao je na svom blogu posljednji slučaj prepisivanja studenata profesor Joler.
   

Blage kazne

Razočaran blagim kaznama zbog kojih hrvatski studenti uopće ne strepe da bi ih profesor mogao uhvatiti u prepisivanju, Joler predlaže da se na fakultete uvedu kazne odgovarajuće praksi europskih sveučilišta, gdje se prepisivanje na ispitu kažnjava izbacivanjem s fakulteta.
    – Smatram da je vrijeme za promjenu politike prema prepisivačima. Nažalost, uprave fakulteta ne žele poduzeti ništa, lakše im je okrenuti glavu na drugu stranu. Ova su dvojica studenata kažnjena opomenom pred isključenje i javnom opomenom, a duboko sam uvjeren da je to samo zato što sam »pritisnuo« povjerenstvo i nisam dao prostora da prijeđu preko tog slučaja – tvrdi Joler. Problem prepisivanja potegne se s vremena na vrijeme, ali se sve razvodni do idućeg slučaja, veli riječki profesor, koji smatra da benevolentan stav prema prepisivačima ruši dignitet fakulteta.
  

Uzalud nulta stopa tolerancije 

    
    Iz Sveučilišta u Zagrebu poručuju kako zastupaju »politiku nulte stope tolerancije na prepisivanje, plagiranje i varanje na ispitima, u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu«, te kako sve sastavnice u skladu sa svojim aktima trebaju sankcionirati takva ponašanja. I Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci prepisivanje na ispitima tretira kao »akademsko nepoštenje koje ugrožava kvalitetu obrazovanja i obezvređuje postignuća članova akademske zajednice«. Unatoč kodeksima, međutim, studenti i dalje nesmetano prepisuju.
  – Ako neki fakultet prepisivanje na ispitu kažnjava isključenjem studenta, to svakako podiže dignitet ustanove i odbija one koji žele doći do diplome bez pokrića – konstatira Joler, koji bi osim najteže kazne uveo i uređaje za ometanje signala da praksu slanja odgovora mobitelom sasiječe u korijenu.
    O tome su neki fakulteti već razmišljali, ali ih je zaustavio zakon. Zagrebački se Rudarsko-geološko-naftni fakultet 2010. godine našao na udaru zakona jer je probno ugradio takav uređaj u jednu predavaonicu. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) promptno mu je zaprijetila kaznom od 100.000 do milijun kuna zbog kršenja Zakona o telekomunikacijama. Zakon ne dozvoljava ometanje signala mobitela, no to ne znači da se zakon ne može mijenjati, komentira Joler. 
   


Jasna pravila

»U jednoj Norveškoj ili Finskoj ovakve metode vjerojatno ne trebaju, ali kod nas studenti odnos s nastavnikom na ispitu percipiraju kao igru policajaca i lopova, a ne kao moralni kodeks kojega se treba pridržavati čak i da vas nitko ne motri«, primjećuje ovaj profesor.
    Iz Ministarstva obrazovanja poručuju kako su pravila upotrebe mobitela u obrazovnim ustanovama jasna, a svaka ustanova odlučuje o kažnjavanju takvog ponašanja.
    – U pitanjima akademske etike, što se odnosi i na prepisivanje, visoka učilišta imaju potpunu autonomiju. No, naglašavamo da osobe koje prepisuju i plagiraju ne smiju imati mjesto u hrvatskoj akademskoj zajednici. S ciljem osnaživanja borbe protiv prepisivanja, plagiranja i drugih oblika akademske neetičnosti, donijeli smo zakonske izmjene kojima se jača uloga nacionalnog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju i uloge etičkih povjerenstava na visokim učilištima – poručuju iz resornog ministarstva, gdje se o prijedlozima ometanja signala ili izbacivanja prepisivača s ustanove nisu očitovali.


Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

 

 
''Suradnja s dubrovačkim univerzitetom Libertas'', Novi list, 29. 3. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET OTVOREN DOKTORSKI STUDIJ EKONOMIJE I POSLOVNE EKONOMIJE

 
 
Polaznici poslijediplomskog doktorskog studija  * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održano svečano otvaranje poslijediplomskog doktorskog studija ekonomije i poslovne ekonomije na koji je krenula šesta generacija polaznika. Pojašnjavajući kako se radi o prvoj generaciji koja će pohađati studij koji će se ostvarivati u suradnji s Dubrovnik international university (DIU) Libertas međunarodnim Sveučilištem u Zagrebu, dekan prof. dr. Heri Bezić istaknuo je kako će kandidati dio svoje prakse odraditi na partnerskom Sveučilištu.
    – Riječ je o našem studiju koji se u cjelosti odrađuje prema programu riječkog Ekonomskog fakulteta, a partnersko Sveučilište pomaže u tehničkom dijelu realizacije pa će uz održavanje prakse njihovi profesori sudjelovati i kao mentori, a u budućnosti je moguće da će se ta suradnja proširiti, kazao je dekan.
    Dodajući kako se radi o studiju koji stimulira stvaranje strateškog partnerstva fakulteta, Sveučilišta i gospodarstva dekan je istaknuo da će se uključivanjem part-time polaznika na doktorski studij omogućiti postupno ustrojavanje istraživačkih i razvojnih jedinica u gospodarstvu te da Ekonomski fakultet ima podršku i CESEENET mreže koja obuhvaća zemlje srednje i jugoistočne Europe s ciljem promicanja suradnje i razmjene znanja. Stoga doktoranti imaju mogućnost sudjelovati u razmjeni studenata, zajedničim istraživanjima, seminarima, zajedničkim predavanjima te dio svog akademskog obrazovanja steći u nekoj od susjednih zemalja. (I. Š. K.)

 


 
 
''Mogućnost studijskog boravka u inozemstvu'', Novi list, 29. 3. 2014.

 

ERASMUS SVEUČILIŠTE RASPISALO NATJEČAJE ZA MOBILNOST
 

Mogućnost studijskog boravka u inozemstvu


 
Rok za podnošenje prijava za studente je 18. travnja, a za osoblje na Sveučilištu 9. svibnja. Kroz četiri godine, koliko Sveučilište sudjeluje u Erasmusu, više od 360 studenata boravilo je u inozemstvu

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Broj financijskih potpora koje će Sveučilište u Rijeci dodijeliti za mobilnost studenata ovisi o raspoloživosti sredstava * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaje za mobilnost u okviru programa Erasmus za 2014./2015. akademsku godinu, a riječ je o natječaju za mobilnost studenata, odnosno studijski boravak na inozemnim visokoškolskim ustanovama te natječaju za mobilnost studenata, odnosno stručnu praksu i natječaju za mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja. Rok za podnošenje prijava za studente je 18. travnja, a za osoblje 9. svibnja.
    Kroz četiri akademske godine, koliko riječko Sveučilište sudjeluje u Erasmus programu, više od 360 studenata boravilo je na inozemnim visokoškolskim institucijama u nekoj od zemalja članica EU, a prošlog prosinca Sveučilištu je dodijeljena i Erasmus sveučilišna povelja za sudjelovanje u Erasmus+ programu u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Riječ je o novom programu Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje od 2014. do 2020., a planirani budžet za sedmogodišnje trajanje Erasmus+ programa iznosi 19 milijardi eura.
    Erasmus+ okuplja sve dosadašnje europske i međunarodne projekte i inicijative u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, te zamjenjuje sedam postojećih programa: Program za cjeloživotno učenje (Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig), Mladi na djelu te pet programa međunarodne suradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulin i program suradnje s industrijaliziranim državama i teritorijima). Predviđeno je da u okviru Erasmus+ programa 5 milijuna osoba dobije priliku studirati ili usavršavati se u inozemstvu.
    Broj financijskih potpora koje će Sveučilište u Rijeci dodijeliti za mobilnost studenata ovisi o raspoloživosti sredstava. Studenti koji se prijave na natječaj i zadovolje sve uvjete, a ne uđu u krug stipendiranih studenata, mogu na razmjenu otići o vlastitom trošku. Erasmus omogućava studentima da dio studijskih obaveza na bilo kojoj razini studija umjesto na matičnoj ustanovi izvrše na ustanovi u inozemstvu s kojom Sveučilište u Rijeci ima potpisan Erasmus ugovor o suradnji za akademsku godinu 2014./2015.
    Najkraće trajanje studentske mobilnosti je tri mjeseca, a najdulje 12 mjeseci, a studentima se na stranim ustanovama neće naplaćivati školarina. Studenti ostaju upisani na svojoj matičnoj ustanovi za vrijeme trajanja mobilnosti i dužni su nastaviti plaćati školarinu ako sami financiraju svoj studij.
    Nastavno i nenastavno osoblje može se pak prijaviti za mobilnost u svrhu održavanja nastave ili stručnog usavršavanja. Mobilnost osoblja u svrhu održavanja nastave i u svrhu stručnog usavršavanja može trajati najkraće 2 dana, a najdulje 2 mjeseca.

 


 

 
''Kampusu 22 milijuna eura za sofisticiranu opremu'', Novi list, 27. 3. 2014.

DOSAD NEVIĐENO
SVEUČILIŠTU U RIJECI ODOBRENO FINANCIRANJE PROJEKTA »RAZVOJ ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE NA KAMPUSU SVEUČILIŠTA U RIJECI«


EU ODRIJEŠIO KESU

Kampusu 22 milijuna € za sofisticiranu opremu


 
Dobivenim sredstvima opremit će se Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta., Početkom travnja potpisivanje ugovora, a nakon toga slijedi raspisivanje javnih natječaja

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sveučilište u Rijeci postat će jedan od najbolje opremljenih znanstvenih centara u široj regijiRIJEKA » Sveučilištu u Rijeci odobreno je financiranje projekta »Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« u ukupnom iznosu od 180 milijuna kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima europskih fondova koja će biti utrošena za unapređenje istraživačke infrastrukture centara i laboratorija koji djeluju na Sveučilišnom kampusu. Pojašnjavajući kako će se dobivenim sredstvima opremiti četiri centra s pripadajućim laboratorijima, a riječ je o Centru za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centaru za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centru za napredno računanje i modeliranje te laboratorijima Građevinskog fakulteta prorektorica za investicije i razvoj riječkog Sveučilišta prof. dr. Nevenka Ožanić ističe kako će upravo zahvaljujući toj opremi Sveučilište postati jedan od najbolje opremljenih znanstvenih centara u široj regiji.
    – Kada bi se zbrojila sva sredstva koje je Sveučilište dobilo u 40 godina postojanja, ne bismo došli do iznosa koji nam je sada dodijeljen. Riječ je o projektu koji je započeo još 2009. godine i na kojem je radilo 25 ljudi, među kojima i djelatnici Centra za EU projekte Sveučilišta u Rijeci. Početkom travnja očekujemo potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH. Nakon toga krenut ćemo odmah s raspisivanjem javnih natječaja, najavljuje prof.dr. Ožanić.
   
Natječaji i implementacija

Dodajući kako će se raspisivati tri kruga natječaja na način da će se u prvom krugu raspisati natječaji za nabavku temeljne opreme, kao i za adaptaciju prostora, a tek kasnije za ostalu opremu, prorektorica ističe da je riječ o prvom takvom projektu u Hrvatskoj. Po završetku realizacije projekta riječko će Sveučilište raspolagati opremom koja na ovom području još nije viđena, a na podužem popisu različite vrste sofisticiranih uređaja nalaze se i mikroskopi vrijedni 650 tisuća eura, superračunalo za koje će se utrošiti nekoliko milijuna eura, kao i preša za laboratorij Građevinskog fakulteta koja u zgradu neće moći ući kroz vrata, već će se morati ukloniti dio fasade kako bi se oprema unijela, a sve to plaća Europska unija.
    – U svim centrima nabavka opreme osigurat će implementaciju novih metodologija i tehnologija u inter- i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja s ciljem povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta. Te aktivnosti omogućit će postizanje izvrsnosti u razvoju, inovacijama i istraživanju u Hrvatskoj te smanjiti regionalne nejednakosti u razini znanstvene, istraživačke i obrazovne infrastrukture. Oprema će omogućiti povećanje broja sveučilišnih projekata temeljenih na znanju. Postignuti rezultati implementirat će se u suradnji s malim i srednjim poduzećima na tržištu čime će se povećati broj radnih mjesta u srednjevisokoj i visokotehnološkoj proizvodnji te povećati broj transfera tehnologije s privatnim sektorom namijenjenih daljnjoj komercijalizaciji. Poduzete aktivnosti osigurat će prisutnost na tržištu čime će projekt dobiti održivu komponentu – kaže prorektorica.
    Dodajući kako će oprema omogućiti istraživanje na svim znanstvenim područjima koje pokriva Sveučilište, kao i otvaranje novih studija, prof. dr. Ožanić napominje kako će oprema biti ujedno i temelj za prijavu novih projekata te da će EU idućih sedam godina pratiti realizaciju projekta što će prema njenom mišljenju biti gotovo jednako teško kao i dobivanje projekta.
   
Projekt TransMedRi

Gotovo istovremeno s odobrenjem za 180 milijuna kuna, prihvaćen je još jedan projekt Sveučilišta, a riječ je o Centru za translacijsku medicinu – TransMedRi. Također je riječ o bespovratnim sredstvima i to u iznosu od 6 milijuna i 399 tisuća kuna, a projekt je prijavljen na natječaj Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014 – 2020 koji se odnosi na pripremu dokumentacije za izgra
MEDIPOINT za visoko-tehnološke bioproizvode
   
    Među prijavljenim projektima Sveučilišta u Rijeci je i projekt MEDIPOINT za visokotehnološke bioproizvode čiji je nositelj Odjel za biotehnologiju u suradnji s partnerskim laboratorijima Instituta Ruđer Bošković. Pretpostavka za ideju projekta proizašla je iz tradicionalne regionalne prepoznatljivosti Hrvatske u području istraživanja mora, prirodnih spojeva i proizvoda dobivenih iz autohtonih organizama i izvora te vrhunske, svjetski priznate ekspertize u području organske kemije. Projekt će objediniti sve postojeće resurse iz navedenih područja i djelatnosti u jednu jedinstvenu platformu za razvoj i stvaranje novih proizvoda i tehnologija koje se temelje na znanju.
    – U sklopu projekta će se stoga odabrati i nabaviti kapitalna oprema uz pomoć koje će centar moći integrirati postojeća znanja, otkrića i ekspertizu na višu razinu s ciljem razvoja visokotehnoloških proizvoda i usluga. Ukupan iznos ulaganja koji se predlaže iznosi 15 milijuna eura i pažljivo je strukturiran na način da su troškovi održavanja osigurani iz vlastitih sredstava. Iako će projekt nužno ojačati postojeća istraživanja i inovacijske kapacitete Odjela i Instituta, njegova glavna snaga je objedinjavanje komparativnih prednosti koje ove dvije institucije sa svojim grupama čine jedinstvenim u hrvatskoj znanosti, kaže prof. dr. Ožanić. 
   
Medicini odobrena 2 projekta
   
    Za Medicinski fakultet prijavljena su čak dva projekta, a riječ je o projektu opremanja i adaptacije dijela Zavoda za anatomiju Medicinskog fakulteta u sklopu kojeg se traži 1,1 milijuna eura za podizanje obrazovnog standarda u korištenju prostora Zavoda za anatomiju kako bi se postigao zadovoljavajući standard uređenja i korištenja anatomskih prostora, a prema uvriježenim standardima u zemljama Europske unije i izvan nje. Uvjeti u kojima se sada radi su glavni razlog zašto se ne realiziraju druge aktivnosti premda za to postoje ostali uvjeti. Uređenjem i opremanjem prostora Zavoda bilo bi moguće održavati tečajeve za liječnike i potrebne edukacije što bi Fakultetu i Zavodu za anatomiju donijelo značajna financijska sredstva. Drugi projekt Unapređenje nastavne infrastrukture Medicinskog fakulteta u Rijeci (UNIMedRi) teži sustavnom poboljšanju, unapređenju i oplemenjivanju cjelokupnog nastavnog procesa, poglavito u praktičnom dijelu, koji se na njemu provodi, s ciljem stvaranja boljeg i kompetentnijeg studenta odnosno budućeg zdravstvenog stručnjaka, liječnika i znanstvenika. Za to je potrebno iskurati četiri milijuna kuna, odnosno 520 tisuća eura.
    – Infrastrukturno ulaganje u edukacijski i istraživački proces rezultirat će stvaranjem bolje obrazovanog, kreativnog i konkurentnog zdravstvenog profesionalca koji će svojim budućim radom doprinijeti unapređenju sustava zdravstva, zdravstvene zaštite i cjelokupnog gospodarstva. Unapređenje nastavne infrastrukture repozicionirat će Medicinski fakultet i Sveučilište u Rijeci na karti poželjnih destinacija za studiranje i znanstveno-istraživačko usavršavanje u regiji i širem europskom okruženju, navodi prorektorica.
dnju i opremanje Centra, odnosno studije izvodljivosti s analizom troškova i koristi, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt opremanja, komunalne i vodne naknade, reviziju projekta te promidžbene aktivnosti.
    – Nakon što je projekt dobiven i nakon što se izradi dokumentacija u roku od 24 mjeseca, tada bi se pristupilo drugom natječaju u kojem bi se dobila sredstva za izgradnju i opremanje Centra. Centar TransMedRi zamišljen je kao dio zdravstvenog kompleksa Sveučilišta u Rijeci i istraživački centar gdje bi se sprovodila translacijska medicinska istraživanja u četiri glavna područja: imunologija, tumori, regenerativna medicina i funkcionalna neuroistraživanja. Centar bi pored toga imao i zajedničke servisne laboratorije kao što su: biobanka, jedinica za klinička istraživanja lijekova faze I i II, laboratorij za genomsku analizu, bioinformatički laboratorij i slično, pojašnjava prof. dr. Ožanić.
   
Druga faza Kampusa

Uz dva dobivena projekta Sveučilište je prijavilo još cijeli niz projekta te je ušlo na indikativnu listu Europskog fonda za regionalni razvoj 2014. – 2020., a riječ je o projektima izgradnje prve i druge faze smještaja u Kampusu, izgradnji Društveno-kulturnog centra, kao i Centra za translacijska medicinska istraživanja, uređenje postojeće i izgradnja novih zgrada Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Pojašnjavajući kako su pojedini projekti poput studentskog smještaja te druge faze izgradnje Sveučilišnog kampusa prijavljeni na više programa, prorektorica ističe da je Sveučilište projekte prijavilo i na Okvir za investicije na zapadnom balkanu (WBIF) te na Jaspers program, ali za kreditiranje Europske investicijske banke (EIB), a prijava za kreditiranje alternativa je nedobivanju bespovratnih sredstava.
    – Izgradnjom II. faze Kampusa Sveučilište će znatno pridonijeti razvoju istraživanja, izvrsnosti u obrazovanju, međunarodnoj suradnji i poduzetničkim prilikama koje će, zauzvrat, dovesti do povećanja privlačnosti Sveučilišta u Rijeci u Hrvatskoj i šire. Integracija sastavnica Sveučilišta u Rijeci i optimalna kombinacija sadržaja na jedinstvenoj lokaciji – sveučilišnom kampusu na Trsatu, dovest će do suživota studenata, profesora, znanstvenika, doktoranada i drugog fakultetskog osoblja, što će dalje rezultirati slobodnim protokom ideja, iskustava i praktičnog rada. Izgradnja Kampusa predviđena je u tri faze, a druga faza izgradnje i opremanja treba biti dovršena do 2021. godine te obuhvaća objekte studentskog smještaja, Društveno-kulturnog centara, Sveučilišne knjižnice, Ekonomskog, Tehničkog i Medicinskog fakulteta te Fakulteta zdravstvenih studija, sportske dvorane, otvorenih sportskih terena te popratnih infrastruktura te prateću informatičku infrastrukturu, zaključuje prorektorica.

 



 
''Projekt koji nadilazi granice Rijeke, Novi list, 27. 3. 2014.

EPK 2020. KANDIDATURA ZA EUROPSKU PRIJESTOLNICU KULTURE


Projekt koji nadilazi granice Rijeke


 

Potpisana tri sporazuma o suradnji lokalnih partnera – Grada Rijeke s Primorsko-goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci i Gradom Opatijom

Davor MANDIĆ
 
Rijeka kao Europska prijestolnica kulture 2020. – veliki projekt i veliki izazov * Foto: M. GRACINRIJEKA » Projekt kandidature Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine jučer je ušao u novu fazu. Potpisana su, naime, tri sporazuma o suradnji lokalnih partnera; Grada Rijeke s Primorsko-goranskom županijom, Sveučilištem u Rijeci i Gradom Opatijom. Ovi sporazumi trebali bi pojačati izglede Rijeke za dobivanje statusa EPK-a nakon što Ministarstvo kulture RH raspiše natječaj u ovoj godini, nakon kojeg će biti odabran jedan hrvatski grad kao novi EPK. Ove godine projekt EPK-a došao je do Hrvatske i Irske, pa će 2020. Europa imati dvije prijestolnice kulture.
    Sporazume koji reguliraju suradnju u organizaciji i pripremi kandidature za EPK 2020. potpisali su u Salonu Grada Rijeke riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić i rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin.
    Obersnel je istaknuo važnost projekta EPK u kontekstu Rijeke.
    – Isticanje kandidature za EPK je naš veliki projekt, ali i veliki izazov. Prošle godine unijeli smo to i u Strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke, što je bio i jedan od uvjeta za dobivanje kandidature. Ovim potpisima jasno poručujemo da taj projekt nadilazi granice Rijeke, rekao je Obersnel, napomenuvši da cilj EPK-a nije isključivo tzv. visoka kultura, nego uključivanje najšireg sloja ljudi u realizaciju, čemu će pridonijeti i ovi sporazumi.
    Komadina je istaknuo da u Županiji podržavaju kandidaturu Rijeke za EPK, jer je Rijeka središte PGŽ-a, koja ima što pokazati svijetu. Doduše, župan je spomenuo da su ovdje rođeni prvi fašizam i prvi antifašizam, što s kulturom ima malo veze, no onda je napomenuo i da je PGŽ osnivač nekoliko kulturnih ustanova.
    Kulturu je jedva spomenuo i rektor Pero Lučin, koji je uglavnom govorio o visokosofisticiranim tehnologijama i razvoju Kampusa, sveučilišnim sportskim igrama itd.
    Opatijski gradonačelnik Dujmić rekao je da između Opatije i Rijeke zapravo nema granice, a svidjela mu se i sintagma »kulturni turizam«, koju je spomenuo u kontekstu mogućnosti što ih Opatiji otvara potpisani sporazum.

 


 
''Predstavljeni radovi 150 odgojitelja'', Novi list, 22. 3. 2014.

SMOTRA
 
 
 
* Foto: S. JEŽINA            RIJEKA » Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci bio je jučer domaćin 3. regionalne smotre projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava za predškolske ustanove čiji je organizator Agencija za odgoj i obrazovanje – podružnica Rijeka u suradnji s Dječjim vrtićem Rijeka. Smotra je okupila djelatnike iz predškolskih ustanova s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije. Glavni cilj smotre bio je pokazati na koje se sve načine ostvaruju dječja prava u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te prezentirati mogućnosti i primjere kroz praksu, a kroz radove ukupno se predstavilo 150 odgojitelja i stručnih suradnika iz 10 dječjih vrtića. 
    Naglašavajući kako Smotra pruža priliku za susret stručnjaka iz područja odgoja i obrazovanja, koordinatorica Regionalne smotre NPOOLJP Jasna Liker istaknula je kako se na ovogodišnju smotru prijavilo 15 projekata koji se tematski vrlo razlikuju, što dokazuje da postoji puno različitih područja na koja treba obraćati pažnju, dok je zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić Smotru okarakterizirala vrijednim projektom kroz koji se djecu predškolske dobi uči ljudskim pravima i odgovornostima, a zamjenik riječkoga gradonačelnika Miroslav Matešić istaknuo je da su takve manifestacije prilika da se prezentiraju programi koji su se kroz proteklih godinu dana provodili s djecom. Uz riječke vrtiće, Smotra je jučer okupila i djelatnike vrtića s Raba, iz Pule, Vrsara, Buzeta, Rapca i Tinjana. (I. Š. K.)

 


 
''Razmjena iskustava renomiranih znanstvenika'', Novi list, 22. 3. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET 
CENTAR ZA PROTEOMIKU ORGANIZIRAO RADIONICU


Razmjena iskustava renomiranih znanstvenika
 
 
RIJEKA » »Mogućnosti pretkliničkih ispitivanja« naziv je četvrte radionice EU projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: Prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poduzetnički sektor« koja je jučer na Medicinskom fakultetu okupila renomirane domaće i inozemne znanstvenike u području ispitivanja bioterapeutskih pripravaka. Organizator radionice je Centar za proteomiku, a riječ je o projektu grupe prof. dr. Stipana Jonjića čiji je cilj translacija znanja iz akademskog u poslovni sektor. Jučer održanom radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje.
    Uz talijanske i hrvatske znanstvenike na radionici je sudjelovala i direktorica talijanskog Nacionalnog centra za AIDS iz Rima dr. Barbara Ensoli koja je iznjela iskustva u području razvoja preventivnih i terapijskih cjepiva za HIV koja su u naprednoj fazi kliničkih ispitivanja. Okupljeni znanstvenici raspravljali su i o pretkliničkim ispitivanjima bioloških pripravaka, razvoju novih cjepiva protiv turbekuloze te procesu razvoja cjepiva za HIV, od bazičnih znanosti pa sve do kliničkih ispitivanja, a u sklopu okrugolg stola raspravljalo se i o postojećim resursima Medicinskog fakulteta za pretklinička ispitivanja, mogućnostima udovoljavanja zahtjevima dobre proizvođačke prakse te troškovima i koristima njezine primjene u procesu razvoja cjepiva. (I.Š.K.)

 


 
''Nova generacija sestara i primalja'', Novi list, 22. 3. 2014.

PROMOCIJA
  SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU
 
 
 
* Foto: V. KARUZA            RIJEKA » Na Medicinskom fakultetu u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacija studenata koji su završili stručne studije sestrinstva i primaljstva. Ukupno su promovirana 42 studenta, a stručni studij sestrinstva završili su: Romana Jakšić, Marina Gergelj, Anita Beg, Marija Brnelić, Katarina Sitar, Maja Vučković, Ivana Janžić, Ivana Šokčić, Patricija Perković, Jelena Ojurović, Kristina Kocijan, Ivana Jelenčić, Tamara Perković, Donna Golubić, Leana Frlin, Tina Antić, Anita Vugec, Marijana Rendulić, Maja Gržan, Martina Fičko, Afrodita Bajramoska, Karmen Faflja, Nina Debelić, Mateja Belan, Irena Sinovčević, Maja Hranjec, Maja Babić, Renata Mihajlović, Maja Ribar, Dragana Dragoslavić-Kolak, Jelena Kostelac, Anja Krkobabić, Valnea Vidović i Nikolina Uzelac, dok su stručni studij primaljstva završili: Marina Stanković, Mirjana Mate-Ellö, Sanja Švast, Silvija Würth, Mirvana Kalik, Karmen Cecarko Vidović, Olivera Ivezić i Diana Oštarić. (I.Š.K.)



 
''Step Ri - radionica za ljude s poduzetničkim idejama...'', Moja Rijeka.hr'', 18. 3. 2014.
JAVNI POZIV
18.03.2014

Step Ri - radionica za ljude s poduzetničkim idejama koji se žele natjecati za sredstva "Poduzetničkog impulsa" i pokrenuti vlastiti posao

I ove godine objavljen je JAVNI POZIV iz programa "PODUZETNIČKI IMPULS" koji pruža mogućnost fizičkim i pravnim osobama da se natječu za bespovratna financijska sredstva radi samozapošljavanja ili jačanja svog poslovanja.
Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci - STeP Ri besplatno educira poduzetnike o programima Europske unije
Među desetak mjera sufinanciranja kojima se želi potaknuti stvaranje konkurentnijeg gospodarstva nalazi se i mjera B2 - Inovacije u poduzetništvu koja omogućava fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima prijavu svoje inovativne ideje ili osnaživanje ponude novim proizvodima i uslugama.

Step Ri u skladu sa svojom zadaćom poticanja pokretanja i razvoja poduzeća koja svoje poslovanje temelje na inovativnim poslovnim idejama organizira radionicu dana, 20.03.2014 s početkom u 10 sati.

Na radionici će se fizičke osobe - pojedinci s poduzetničkom idejom moći informirati o kriterijima za procjenu inovativnosti poslovne ideje te o načinu i mogućnostima dobivanja pismenog mišljenja kojeg mogu priložiti u natječajnu dokumentaciju za prijavu za sredstva iz "Poduzetničkog impulsa".

Radionica je namjenjena fizičkim osobama s novim, inovativnim poslovnim idejama koje bi u slučaju odobravanja sufinanciranja bile spremne osnovati poduzeće i započeti s poslovanjem. Sve zainteresirane osobe mogu se prijaviti putem prijavnice koja se može preuzeti na http://www.step.uniri.hr/download-zona/ i slanjem na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

"Cilj organizacije ove radionice je potaknuti osobe koje imaju inovativne ideje da krenu na put njihovog pretvaranja u proizvode ili usluge za tržište. Budućim poduzetnicima će uspješna prijava na "Poduzetnički impuls" omogućiti lakše pokretanje novog poduzeća, samozapošljavanje, ali i buduće stvaranje novih radnih mjesta", izjavio je direktor Boris Golob na pitanje o koristima od ovakvih radionica.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. (SteP Ri) osnovalo je Sveučilište u Rijeci u kolovozu 2008. godine uz materijalnu podršku partnera Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Projekt je sufinanciran u Programu razvoja tehnologijske infrastrukture – TEHCRO – od strane Poslovno-inovacijske agencije Hrvatske – BICRO d.o.o. te Ministarstva poduzetništva i obrta.

Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci d.o.o. je najbolja poduzetnička potporna institucija u Republici Hrvatskoj u 2012. godini po ocjeni Ministarstva poduzetništva, partner u Europskoj poduzetničkoj mreži.
 
 
''Radionica o prijavi na Poduzetnički impuls'', Novi list, 19. 3. 2014.

PETAK ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARK


Radionica o prijavi na »Poduzetnički impuls«

 
 
 
RIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci u petak u 10 sati organizira radionicu o prijavi na javni poziv iz programa »Poduzetnički impuls«, koji pruža mogućnost fizičkim i pravnim osobama da se natječu za bespovratna financijska sredstva radi samozapošljavanja ili jačanja svog poslovanja. Među desetak mjera sufinanciranja kojima se želi potaknuti stvaranje konkurentnijeg gospodarstva nalazi se i mjera »B2 - Inovacije u poduzetništvu«, koja omogućava fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima prijavu svoje inovativne ideje ili osnaživanje ponude novim proizvodima i uslugama. Na radionici će se pojedinci s poduzetničkom idejom moći informirati o kriterijima za procjenu inovativnosti poslovne ideje te o načinu i mogućnostima dobivanja pismenog mišljenja kojeg mogu priložiti u natječajnu dokumentaciju za prijavu za sredstva iz »Poduzetničkog impulsa«. Radionica je namijenjena fizičkim osobama s novim, inovativnim poslovnim idejama koje bi u slučaju odobravanja sufinanciranja bile spremne osnovati poduzeće i započeti s poslovanjem. Sve zainteresirane osobe mogu se prijaviti putem prijavnice koja se može preuzeti na http://www.step.uniri.hr/download-zona/ i slanjem na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , (A. P.)

 

 
 
 
''Novi ekonomisti'', Novi list, 17. 3. 2014.

PROMOCIJA SVEČANOST ZA 512 DIPLOMANATA EKONOMIJE


Novi ekonomisti

 

Andrej PETRAK
 
Nova generacija diplomanata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Nova generacija od 512 diplomanata Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci promovirana je u HNK Ivana pl. Zajca. Zvanje sveučilišnog prvostupnika ekonomije stekli su: Danijela Devčić, Suzana Horvat, Alen Laković, Silvija Mohorović, Tena Peričić, Ana Drača, Kristina Sentigar, Larisa Miškulin Matić, Maja Zorić, Marta Šoštarić, Eugen Milanič, Jessika Nikolić, Sandra Jurčević, Irena Žic, Mateja Mijandrušić, Daria Tkalec, Iva Šunjić, Stefan Spasić, Anja Brajković, Sanela Mašinović, Martina Jović, Duško Rodić, Ana Horenec, Petra Voljak, Damir Mucić, Matej Žic, Kristina Šikljan, Ivana Močibob, Ana Čermak, Ana Benčina, Tina Drašković, Mateja Radović, Ivana Bajac, Nataša Tur, Tina Nahmijas, Dorotea Tomašić, Nikolina Lalić, Biljana Glamočak, Mirna Majcen, Kjara Divjakinja, Ana Frol, Tomislav Mrakovčić, Martina Degoricija, Mia Kosić, Matea Babec, Ivana Jurić, Nikolina Borko, Dea Blažina, Luka Šmalcelj, Kristian Mujkić, Helena Žalik, Sanja Herak, Sandra Jezernik, Mikela Vukorepa, Matej Bunjevčević, Patricia Polonijo, Dalibor Čapek, Marko Breščić, Sanja Batelić, Iva Tovernić, Josipa Marković, Andreja Mihajić, Ivan Filipović, Lucia Skočić, Tea Terzić, Dajana Berkarić, Vilijana Škutin, Ani Titlić, Helena Sedlaček, Tomislav Podnar, Lidija Lisjak, Franjo Orlić, Kristijan Vidović, Anja Novoselec, Kristina Mican, Ana Karnik, Larisa Wagner, Ivona Živanović, Adrijan Ugrinić, Andrea Jelovica, Dubravka Mijatović Žnidarić, Anita Puškarić, Iva Mijolović, Marina Lukež, Ivana Rukavina, Andrea Belušić, Marijana Iličić, Hrvoje Hojsak, Matija Vugrinec, Tina Ban, Tomislav Živković, Doris Bodetić, Elizabeta Prenc, Ines Vidović, Aleksandra Tomić, Marina Perišić, Martina Nanić, Irena Purić, Danijela Pogorilić, Kristina Cindrić, Martina Petković, Tea Kaurloto, Maja Nanić, Helena Petermanec, Matija Ramljak, Viktorija Ljubanović, Ivona Vojak, Ivan Domić, Rafaela Marohnić, Nikolina Balen, Inja Lončarić, Marina Benčić, Sebastian Čulaja, Maja Bogović, Sandra Denona, Ante Lučić, Marko Brlek, Antonela Tomašić, Jelena Peranić, Iva Matko, Matija Lukanić, Romina Ujčić, Ana Pin, Ivana Pavelić, Violeta Preni, Danijela Sever, Martina Turkalj, Dunja Poljak, Anita Štefanac, Jasna Madhale Jadav, Mihael Sertić, Antonio Nemanić, Karolina Martan, Marina Jovanović, Zdenka Vučković-Diklić, Luka Matačić, Eneja Pliško, Iva Jović, Mirela Mavrin, Petra Orepić, Lidija Prša, Adna Bešlija, Isabella Leonarda Dintinjana, Emina Purgar, Jasmina Šajnović, Dejana Petrović, Tamara Majetić, Iva Negro, Marijana Stanić, Andrea Sudan, Andreja Kušan, Faris Brkić, vona Pavletić, Alan Ivezić, Dražena Kostić, Sandra Pajović, Vedrana Žgaljardić, Jurica Jović, Denis Horvat, Mateja Cindrić, Rade Vurdelja, Dario Mitar, Mateja Tomek, Josipa Toljanić, Đani Baldigara, Mario Protulipac, Igor Bogunović, Jasna Ficko, Martina Zec, Bernarda Bertolini, Nataša Pereša, Masimo Krizmanić, Petra Došen, Mirjam Ključarić, Petra Maričić, Ivona Krajačić, Martin Kuzmanović, Ana-Marija Pulez, Gordan Tot, Marina Kalić, Romana Ćurković, Karlo Šegota, Duška Šesto, Maja Patačko, Samir Slomić, Maja Cerovski, Silvana Sudarević, Isidora Pali, Claudia Marinčić, Ines Mlinarić, Mateja Staroveški, Boško Babić, Lidija Lapić, Mihaela Režek, Domagoj Klanjac, Tanja Turbeki, Kristina Milašinčić, Dino Tepić, Ana Pintur, Petra Kauzlarić, Valentina Špaleta, Bojana Mihajlović, Anđelka Matijević, Ivana Brajdić, Marina Cvjetičanin, Ivona Šaravanja, Valnea Škoda, Marija Matak, Viena Horvat, Ivana Pahljina, Bonita Poslončec, Ileana Brozović, Zoran Munđar, Dajana Kuzmić, Endi Rimanić, Martina Biondić, Vlatka Cerovac, Siniša Arbanas, Liridona Dečaj, Vedran Medica-Viola, Sanja Lakošeljac, Marina Bobanović Cazin, Antea Cink, Rafael Kačinari, Ivana Janković, Katarina Renić, Dina Tomašić, Katarina Brodarac, Doris Đerđa, Bojan Batinica, Đana Kontić Popov, Marko Bekić, Sandra Tišljarec, Bruno Tus, Iva Sveško, Lana Labinjan, Antonija Vine, Bojan Jurković, Marta Pupić-Bakrač, Ines Superina, Nelika Veselski, Tomislav Đordić, Antonela Kantoci, Aleksandra Lazić, Anamarija Kovačević. Goran Brodarac, Marijana Gnjilac, Mirjana Banović, Kristina Balyk, Lucijan Gustović, Ivan Karamarko, Daniel Smičiklas, Kristina Grabrović, Linda Borovac, Igor Pavlić, Simon Mikec, Saša Omeragić, Katarina Benić, Matija Stavljenić, Romina Novaković, Jasmina Špehar, Mirko Dimitrić, Anita Jurašinović, Nevenka Kos, Nikola Dujić, Marko Toth, Matija Blažević, Milanka Vuljanić, Barbara Radošević, Ivana Jurić, Jelena Komora, Mirela Dolački, Vanja Kovačević Ladić, Mario Hrešć, Sara Hrast, Pavle Cvitković, Petra Jurašinović, Ena Nekić, Josipa Čalić, Kristina Muić, Petra Adelajda Mirković, Ivan Vitulić, Sara Simić, Iva Žuža, Arijan Kolombo, Ines Vuković, Tomislav Petek, Milana Rajšić, Ivana Jelković, Lidija Malnar, Magdalena Lončarek, Ivana Posavec, Klara Rundić, Ana Golob, Dalibor Banić, Rafael Žužić, Jasmina Dizdarević, Ena Budinski, Magdalena Ukalović, Kristijan Vukobrat, Ana Šegulja, Davor Vuičić, Ivona Vrljić, Nikolina Anđelić, Siniša Malnar, Marina Križarić, Tajana Srdoč, Simona Mavrin, Marina Jakičić, Ivan Vuković, Dorotea Obrovac, Lučano Šimičić, Larisa Zohil, Daniela Žarković, Ivana Skoko, Perina Torbarina, Andreja Mihalinec, Monika Hrpalo, Toni Stojnić, Anamarija Magdić, Marin Pičuljan, Katarina Kos, Ivona Babić, Danijel Vuglač, Miroslav Janjatović, Marina Glavak, Nikola Nemarnik, Jelena Kvaternik, Marko Vuković, Robert Gomerac, Armando Mađarić, Nevena Šegrt, Marina Dlaka, Marina Jularić Vađon, Eva Hajdinjak, Željka Hasan, Jasminka Purgar, Edi Kamenar, Danijel Sokolić, Antonia Buzuk, Anamaria Brajdić, Sara Đeverlija, Dejan Klanjac, Ozren Car, Stiven Uljanić, Davor Dorić, Iva Ćurić, Danijela Bardić, Danijela Maltarić, Matea Gašparini, Ines Škunca, Ivana Renka, Antonela Hrdoman, Katarina Matulj, Jasmina Bozok, Petra Tripar, Ivan Srebrenović, Moreno Đurđević, Ena Pađen, Romina Puž, Eleonora Mihovilić, Martina Cindrić, Monika Fajdetić, Nevena Skoblar, Ena Mihaljević, Sanela Bišćan, Vedrana Vnučec, Božena Čustić, Boris Šprišić, Nikola Kos, Antonela Licitar, Željka Pleš, Ana Nemet, Sanja Šarlija, Katarina Horvat, Dragana Kožul, Filip Kukin, Vedrana Golušin, Linda Petrović, Heni Šmit, Kristina Brusić, Ivana Svilić, Marko Kartelo, Tea Trivunović, Ezana Mustafović, Mirjana Komšo, Martina Sršan, Martina Miljak, Toni Martinović, Antonia Čavlović, Nataša Petrlić, Ramiza Tirić, Zvonimir Horvatić, Adela Fran, Antonija Bišćan, Paula Matulj, Sanja Malatestinić, Ante Šarić, Alenka Kasunić, Patricija Bijažić, Karmen Ribić, Goran Brajdić, Ana Pečarić, Mirela Tomić, Miljenko Marčelja, Martina Pribanić, Damir Bižalj, Dominik Smojver, Adela Mihoković, Sandra Zelenika, Denis Stanišić, Robert Nogić, Goran Preberina, Marija Dujmović, Benjamin Mrakovčić, Draženka Kranjčević, Monika Kučić, Igor Horvat, Mate Markoč, Ozren Prpić, Mateja Valjak, Ivana Jagatić, Filip Vukmanović, Anastazia Blazinić, Barbara Štiković, Jasmina Paurić, Doris Car, Mateja Mrgan, Elizabeta Vrbančić, Mihaela Ivurin, Kristian Vukić, Valentina Validžić, Valentina Turković, Katarina Bedeniković, Dorijana Grgurić, Vjekoslav Ćalušić, Ljiljana Maksenčuk, Nika Trkulja, Ivana Kličić-Juričić, Ivana Karamazan, Josipa Vanjak, Lara Kožljan, Ana Dragičević, Igor Jurić, Dubravka Mihalić, Aleksandra Kolmanić, Vanja Podunavac, Ana-Marija Žagar, Nevena Vretenar, Sara Tatar, Gordana Štefanac, Ivana Drašković, Tina Puljar, Petar Uremović, Ana Majnarić, Vinko Matejčić, Marta Stanišić, Morena Žunić, Marijana Kordić, Renata Anić, Dominik Jurada, Goran Slaviček, Lea Perović, Andrej Antolić, Vedrana Velčić, Vedran Švajcer, Deana Javor, Petra Vukelić, Ivana Ledinski, Snježana Perčić, Iva Sučić, Antonia Klječanin, Meri Vrus Malnar, Doris Žiković, Tea Sučić, Marija Piršljin, Tomislav Biljan, Jelena Hodak, Alen Balas, Lidija Šinko, Krešimir Završki, Martina Hrebak, Luka Ćurković, Morana Martinčević, Alma Hasić, Silvija Škara, Aleksandar Trbović, Damir Kalaš, Alma Hrbatović, Damjan Šalov, Ivona Medved, Tomislav Hatlak, Goran Poljak, Vedrana Gurović, Tino Ostović, Tea Flajnik, Veronika Đuran, Mateja Šalić, Stipe Vukša, Petra Bilić, Neno Jermaniš, Marija Parašćak, Ana Tomljanović, Vedran Stefanović, Ana Borčić, Frane Šare, Vedrana Cindrić, Roberta Malenica, Marin Blažević, Lorena Dragoslavić i Korado Vujnović.
 

 


 
''Promovirana 53 doktora znanosti'', Novi list, 15. 3. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI NAPREDOVANJA U NAJVIŠI AKADEMSKI STUPANJ OBRAZOVANJA


Promovirana 53 doktora znanosti


 
Promovirane doktorandice (25) i doktorandi (28), stekavši najviši akademski stupanj obrazovanja, stekli su i potrebna znanja, vještine i istraživačke kompetencije, kojima će nastaviti doprinositi ugledu riječkog Sveučilišta, rekao je rektor prof. dr. Pero Lučin

Andrej PETRAK
 
Svečana promocija doktora znanosti održana je na Građevinskom fakultetu   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin na Građevinskom fakultetu promovirao je ukupno 53 doktoranada, 25 doktorandica i 28 doktoranada, u akademski stupanj doktora znanosti. Uključujući jučerašnju promociju, od njegova osnutka do danas, na Sveučilištu u Rijeci ukupno je doktoriralo 1.098 doktorica i doktora znanosti. Rektor Lučin ocijenio je ove brojke dokazom ubrzanog rasta i istraživačkog usmjerenja riječkog Sveučilišta.
    – Promovirane doktorandice i doktorandi, stekavši najviši akademski stupanj obrazovanja, stekli su i potrebna znanja, vještine i sposobnosti, a prije svega istraživačke kompetencije, kojima će nastaviti doprinositi ugledu riječkog Sveučilišta, poručio je rektor, čestitajući i zahvaljujući promoviranima, njihovim mentorima i obiteljima.
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu stekli su: Tatjana Čulina, Tanja Ćelić, Ines Strenja-Linić, Ivana Babić Božović, Maja Arapović, Zdravko Jotanović, Davor Kuiš, Sergej Nadalin, Viviana Avancini-Dobrović, Slađana Bursać, Vanda Juranić Lisnić, Vanja Giljača, Nina Pereza, Maja Cokarić Brdovčak i Emina Babarović.
    U akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomija, na Ekonomskom fakultetu promovirani su: Jelena Jardas Antonić, Nenad Vretenar, Vladimira Ivandić, Igor Cvecić, Ivan Uroda, Tomislav Galović i Branimir Skoko. Isti akademski stupanj na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz polja ekonomija stekli su: Ivica Benić, Damira Miroslav, Dubravka Vlašić, Iris Lončar, Vanja Vejzagić, Tonči Jerak i David Poropat.
    Dejan Bodul stekao je stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja pravo na Pravnom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti, znanstvenog polja Filologija stekli su: Nebojša Zelić, Ivana Nežić, Iris Vidmar, Dubravka Ivšić, Filip Čeč i Bojana Schubert.
    Akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu stekli su: Dario Ban, Ozren Bukovac, Igor Pešić, Marko Kršulja, Dunja Matulja i Sanjin Kršćanski, a isti akademski stupanj iz područja tehničkih znanosti na Pomorskom fakultetu stekli su: Slobodanka Jelena Cvjetković, Maja Krčum, Vlado Frančić, Edvard Tijan, Goran Bakalar, Siniša Vilke i Dražen Žgaljić, dok su na Građevinskom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti stekli: Sanja Dugonjić Jovančević, Edita Papa Dukić, Vedran Jagodnik i Paulo Šćulac.




 
 
''Energu kredit EBRD-a za gradnju energane na Trsatu'', Novi list, 11. 3. 2014.

PRVI KORAK K NOVOM KBC-u  UGOVOR POTPISALI RIJEČKI GRADONAČELNIK, DIREKTORICA EBRD-a I DIREKTOR ENERGA

 
Energu kredit EBRD-a za gradnju energane na Trsatu


Na buduću kogeneracijsku energanu, čija je procijenjena vrijednost 10 milijuna eura, bit će priključeniobjekti sveučilišnog Kampusa, kupci toplinske energije iz sadašnje toplane Vojak te postojeći objekti KBC-a na Sušaku, ali i planirani novi KBC Rijeka 


Marinko GLAVAN
 
 
Vedrana Jelušić Kašić, Vojko Obersnel i Sanjin Kirigin  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Ugovore za kreditiranje izgradnje nove energane na Trsatu, u iznosu od 6,15 milijuna eura potpisali su u Rijeci gradonačelnik Vojko Obersnel, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj(EBRD) za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić i direktor Energa Sanjin Kirigin. Na buduću kogeneracijsku energanu, čija je procijenjena vrijednost 10 milijuna eura, bit će priključeni objekti sveučilišnog Kampusa, kupci toplinske energije iz sadašnje toplane Vojak te postojeći objekti KBC-a na Sušaku, ali i planirani novi KBC Rijeka. Energana će, osim toplinske energije proizvoditi i električnu struju, a osiguravat će i centralno hlađenje za sadašnje i buduće objekte KBC-a, po čemu, istaknuto je prilikom potpisivanja ugovora, predstavlja jedinstveni objekt u Hrvatskoj.
    Pokretanje projekta izgradnje energane, prema riječima gradonačelnika Obersnela, potvrđuje neupitnost izgradnje novog KBC-a. 
    
Ulaganja 23 milijuna €

– Kada bi bilo imalo sumnje u realizaciju novog KBC-a, sigurno ne bismo ulazili u ovako veliku investiciju, kazao je Obersnel, koji je s EBRD-om potpisao ugovor o jamstvu za kredit Energu. Dodao je kako će ovim ulaganjem biti osigurana kvalitetnija usluga opskrbe toplinske energije na području koje sada pokriva toplana Vojak, kao i opskrba Kampusa i KBC-a, a nije propustio priliku prozvati kritičare gradske vlasti. 
    – Ovaj projekt vrijedan je ukupno deset milijuna eura, a pred nekoliko mjeseci s EBRD-om smo potpisali ugovor od 13 milijuna eura za projekt KD Vodovod i kanalizacija. Ukupno je to 23 milijuna eura ulaganja u gradsku infrastrukturu, što je priličan iznos za grad koji, kako neki stalno govore, stagnira i nazaduje, rekao je Obersnel. 
    EBRD-u je ovo treći plasman sredstava u trgovačka društva čiji je osnivač Grad Rijeka, istaknula je direktorica banke Jelušić Kašić te najavila nove zajedničke poslove. 
    – Očekujemo da ćemo u roku od godine dana s KD Vodov
Kiriginu još jedan mandat 
    
    Odlukom skupštine TD-a Energa Sanjin Kirigin ponovo je izabran na mjesto direktora nakon nedavno provedenog javnog natječaja. Na natječaj se, prema informacijama iz Energa, prijavilo nekoliko kandidata, no mandat je, kako se i očekivalo, ponovo pripao Kiriginu koji je na čelu tog trgovačkog društva još od ožujka 2006. godine.
 od i kanalizacija sklopiti ugovor još veće vrijednosti od ovog koji danas potpisujemo s Energom, a sredstva će biti namijenjena projektu izgradnje odvodnje, rekla je Jelušić Kašić, naglasivši da je kredit Energu prvo takvo ulaganje EBRD-a na području toplinarstva. 
    
Isplativo toplinarstvo

Ulaganje će, nadovezao se direktor Energa Kirigin, omogućiti novi razvojni ciklus u sektoru toplinarstva koji je tom trgovačkom društvu zbog donedavne politike državnog određivanja cijena prouzročio višemilijunske akumulirane gubitke. 
    – Ovo je prilika da se dokaže kako toplinarstvo može biti učinkovito i isplativo, kazao je Kirigin. 
    Sredstvima od kredita EBRD-a financirat će se realizacija prve faze projekta koja obuhvaća nabavu i ugradnju novih kotlova, IT sustava, ali i zamjenu dijela postojeće toplovodne mreže, u ukupnoj duljini od oko šest kilometara čime bi gubici u prijenosu toplinske energije trebali biti znatno smanjeni. U prvoj fazi u energanu će biti ugrađena tri nova kotla, a kako se i kada bude gradila nova bolnica, bit će dodavani novi, koji će pokriti potrebe KBC-a. Prva faza trebala bi biti realizirana u roku od otprilike godine dana, s tim da bi najveći dio radova morao biti gotov prije početka iduće sezone grijanja. EBRD će, najavljeno je, rezervirati sredstva i za preostale radove druge faze – kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije, u iznosu od 3,85 milijuna eura.
 

 


 
 
''Drugačiji pristup liječenju pacijenata'', Novi list, 8. 3. 2014.

PERSONALIZIRANA MEDICINA
SIMPOZIJ U KAMPUSU


Drugačiji pristup liječenju pacijenata



 
Trebamo novu medicinu jer s današnjom koja ne može riješiti neke osnovne probleme, poput virusnih infekcija ili rezistencije, ne možemo biti zadovoljni, rekao prof. Pavelić
 
 
Na simpoziju održanom u Kampusu tražilo se mjesto više  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Pravi tretman za pravu osobu u pravo vrijeme – jedna je od definicija personalizirane medicine kojoj je bio posvećen jučerašnji simpozij održan u riječkom kampusu u organizaciji Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu HAZU-a, Jean Monnet međusveučilišnog centra izvrsnosti i Hrvatskog liječničkog zbora. O medicini budućnosti koja bi prema mišljenju većine predavača trebala promijeniti lice današnje medicine, pomaknuti težište farmaceutske medicine prema preventivnoj, uštedjeti sredstva, ali i otvoriti neka nova etička pitanja, jučer su raspravljali domaći i inozemni stručnjaci, a jedno od uvodnih predavanja održao je i aktualni ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić.
    – Individualnost je jedina zajednička osobina svih ljudi, istaknuo je Ostojić napominjući da je hrvatsko zdravstvo na visokoj svjetskoj razini dok će neke, kako je kazao, lokalne nedostatke ispraviti. Jedan od vidova modernizacije medicine, kako je naveo, jest korištenje tzv. gadgeta koji se moraju maksimalno iskoristiti, a pilot projekt m-zdravlje već je krenuo u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje gadgeti koriste u patronažnoj službi. Ideja je m-zdravlje što prije implementirati i u drugim županijama, pogotovo slabo naseljenim poput Ličko-senjske županije. 
   
Put novim lijekovima

– Trebamo novu medicinu jer s današnjom ne možemo biti zadovoljni. Ona danas ne može riješti neke osnovne probleme, poput virusnih infekcija ili rezistencije. Personalizirana medicina donosi drugačiji pristup liječenju koje nosi individualno skrojenu terapiju, ali i prevenciju. Također, ovakva medicina nudi put novim lijekovima. Profesionalcima daje povećano samopouzdanje u teškim terapijskim odlukama, a trećima pak nudi reduciranu cijenu koštanja zdravstvene usluge i racionalizaciju korištenja resursa, objasnio je prof. dr. Krešimir Pavelić, voditelj Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.
    Simpozij posvećen personaliziranoj medicini prvi je u nizu koje organizira Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu. Voditelj Zavoda, akademik Daniel Rukavina zahvalio se jučer prisutnim predstavnicima HAZU-a, Sveučilišta u Rijeci, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke na podršci koju je dobio u pokretanju Zavoda, ali i podršci koja mu je pružana kao rektoru riječkog Sveučilišta. Cilj zavoda je promišljanje razvoja riječke medicinske zajednice koje se može postići kroz povezivanje temeljnih istraživačkih jezgri iz područja biomedicine, biotehnologije i prirodnih znanosti s kliničkim grupama.
   
Integrirano sveučilište

– Nezadovoljstvo sadašnjim stanjem i nemir medicinske zajednice kojemu smo svjedoci u zadnje vrijeme dijelom treba usmjereiti i na ostvarenje ovih potencijala. Poznato je da sam se tijekom profesionalne karijere uvijek i iznad svega zalagao za razvoj vrhunskog znanstvenog
Predsjednik HAZU-a Kusić pohvalio akademika Rukavinu
   
    Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić pohvalio je dugogodišnji rad svog kolege akademika Daniela Rukavine na području medicine i znanosti.
    – I kao dekan, i kao rektor, i kao mentor 60 znanstvenika koji su sveučilišni profesori akademik Rukavina zapravo je odgojio jednu cijelu školu izvan Zagreba, a ideju o povezivanju s kliničkim znanostima uspjesno vodi i dalje, rekao je Kusić.
i stručnog kadra pa držim da jedan od izlaza iz sadašnjih poteškoća treba tražiti na tom tragu, rekao je Rukavina.
    Na simpoziju posvećenom personaliziranoj medicini tražilo se mjesto više. Osim obrađivanja stručne tematike s govornice su mnogi odašiljali više ili manje direktne poruke o stanju riječkog zdravstva. Osim ministra zdravlja, među uzvanicima je bio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. Željko Jovanović koji je istaknuo da je tema ovog simpozija na tragu ideje o integriranom sveučilištu, a ako riječko zdravstvo želi biti konkurentno, bolnica mora biti integrirana u sveučilište.
    – Ovu temu još uvijek različito interpretirano. Za mene je ona temelj pametne specijalizacije, a koncept personalizirane medicine su ljudi. Naš se zdravstveni brod malo nagnuo na krivu stranu, no nadam se da će biti nagnut na pravu, uz trud ovdje prisutnih ministara, poručio je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin.
    Još direktniji u svom obraćanju bio je župan Zlatko Komadina.
    – Kako jedini ovdje nisam iz struke, meni ćete, nadam se, dozvoliti da promašim temu. Stanje Sveučilišta i stanje nastavne baze Medicinskog fakulteta, a to je riječki KBC, sada je u diskrepanciji. Stručnjake imamo, no za struku nije dovoljno samo znanje, već i prostor za rad. Državno zdravstvo je najslabija karika u ovom trenutku i na ovom području, u kojem imamo vitalno privatno i županijsko zdravstvo, zaključio je Komadina.

Barbara ČALUŠIĆ

 

 

 
 
''Doktorirao Paulo Šćulac'', Novi list, 8. 3. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET


Doktorirao Paulo Šćulac
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Modeliranje monotono opterećenih ravninskih armiranobetonskih greda s praćenjem razvoja poprečnih pukotina ugrađenih u slojevite gredne konačne elemente« akademski stupanj doktor znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstvenoga polja građevinarstvo, znanstvene grane nosive konstrukcije na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Paulo Šćulac. Povjerenstvo za obranu disertacije činili su prof. dr. Nenad Bićanić, izv. prof. dr. Adriana Bjelanović, izv. prof. dr. Sebastjan Bratina s Univerza v Ljubljani Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo te doc. dr. Davor Grandić i prof. dr. Joško Ožbolt. (I.Š.K.)

 



 
''Rijeka nikada nije uspjela riješiti problem bolnice'', Novi list, 8. 3. 2014.

RIJEČKA BOLNICA 2020. – ŠTO NAKON PRESELJENJA
IZLOŽBA I TRIBINA NA GRAĐEVINSKOM FAKSU

 
Rijeka nikada nije uspjela riješiti problem bolnice


 
Najzanimljiviji dio tribine postalo je ono što je trebalo biti tek poticaj raspravi koja je izostala: uvodna predavanja arhitektice dr. Nane Palinić te pročelnika za razvoj i urbanizam Srđana Škunce

Nela VALERJEV OGURLIĆ
 
Izložba studentskih radova privukla značajnu pažnjuRIJEKA » Dok liječnici pričaju o užasnom stanju riječke bolnice, pacijenti strahuju, a političari obećavaju izgradnju nove bolnice na Sušaku do kraja 2020. godine, arhitekti snuju što bi se moglo napraviti na prostoru riječkog lokaliteta KBC-a Rijeka i već podastiru zamisli kako osmisliti taj prostor nakon preseljenja. Tako je jučer na Građevinskom fakultetu otvorena izložba, a potom održana i tribina pod nazivom »Riječka bolnica 2020. – što nakon preseljenja?«. Izložba predstavlja radove studenata četvrte godine arhitekture sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije koji su tijekom ljetnog semestra prošle godine imali zadatak osmisliti prostor sadašnje Riječke bolnice, pod vodsvom arhitekata Ante Kuzmanića i Saše Randića. 
   
Šest proračuna Grada

Izložbu je otvorio rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin koji je pozdravio ovu vrstu suradnje i istraživačka nastojanja dvaju fakulteta, a događaju su prisustvovali i vodeći ljudi KBC-a Rijeka na čelu s ravnateljem Hermanom Hallerom, ali nisu dočekali završetak tribine na kojoj je prava diskusija na kraju izostala. Najzanimljiviji dio tribine tako je postalo ono što je trebalo biti tek poticaj raspravi: uvodna predavanja arhitektice dr. Nane Palinić s riječkog Građevinskog fakulteta, te pročelnika Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce, kao i prezentacija studentskih radova.     
    Nana Palinić govorila je o povijesti arhitekture riječkih bolnica, a zaključak zanimljivog izlaganja može se svesti na jednu rečenicu: Rijeka je kroz povijest više puta pokušavala, ali nikada nije na pravi način uspjela riješiti problem gradske bolnice. Najambiciozniji povijesni pokušaj datira iz 1908. godine kada je arhitekt Francesco Ma
Rješenje za sve probleme Miće Antolovića
   
    Svoj prilog tribini dao je i riječki aktivist Mićo Antolović koji smatra da se novac potrošen za izgradnju »ružnog Sveučilišnog kampusa na Trsatu« trebalo potrošiti za izgradnju nove bolnice, a Sveučilište je nakon toga jednostavno trebalo useliti u sadašnje zgrade Riječke bolnice. Tim jednostavnim potezom, smatra Antolović, uštedjelo bi se sto milijuna eura, a svi problemi bili bi rješeni. Ovako, dogodio se je kriminal i krađa državnog proračuna. Zbog toga je prozvao Srđana Škuncu kojem je dao nekoliko kovanica uz poruku »Evo ti sića prijatelju!«.
ttiassi napravio za to doba vrlo suvremen projekt Glavne gradske bolnice, a paralelno s tim rađen je i projekt izdvojene bolnice za zarazne bolesti, jer su dotadašnji bolnički kapaciteti postali pretijesni. Vrijednost oba projekta iznosila je 30 milijuna kruna, što je bilo jednako iznosu šest gradskih proračuna, a kako se moglo čuti iz redova predstavnika KBC-a, taj odnos je isti i danas.
    Projekt je ostao nerealiziran, a nakon Prvog svjetskog rata dolazi do odluke o širenju tada već sto godina stare bolnice koja se nalazila na vrhu Ciottine ulice na današnju lokaciju oko bivše Vojno-pomorske akademije uz Krešimirovu ulicu. Preseljenje je ostvareno u razdoblju od 1919. do 1933. godine, a osim bivše Akademije, bolnički odjeli postale su i zgrade poput konjušnice Lazareta iz 1725. godine iz kojeg je izrasla današnja Infektologija i Vila Gorup iz 1876. u kojoj je smještena Onkologija. Iz predavanja Nane Palinić saznali smo zanimljiv podatak da Rijeka u izgradnji bolničkih kapaciteta u nečemu ipak prednjači – prva u Hrvatskoj je podigla umobolnicu, i to dvije – za muškarce i žene odvojeno.
   
Urbanistički planovi

Prema riječima Srđana Škunce, današnji prostor riječke bolnice ima izuzetan potencijal za budući razvoj grada, a prema urbanističkim planovima mogao bi biti prenamijenjem u prostor javne i društvene namjene. Na njemu je, na razini tla, moguće izgraditi 30.900 četvornih metara tlocrtne površine građevina, s ukupno 155.000 četvornih metara bruto razvijene površine. One bi mogle udomiti različite upravne, socijalne, kulturne, vjerske, poslovne i druge sadžaje, a jedna od sugestija gradskih planera je da se tu osnuje jaki centar primarne zdravstvene zaštite, danas raspršen na različitim lokacijama. Što se povijesnih zgrada tiče, najosjetljivije će biti pitanje prenamjene zgrade bivše Vojno-pomorske akademije, danas glavne zgrade bolnice.
    U prezentaciji studentskih radova Saša Randić je objasnio kako su predmet njihova istraživanja osim samog područja riječke bolnice bile Krešimirova i Vukovarska ulica, među kojima u budućnosti treba uspostaviti vertikalne veze, a jednako tako i lučko područje u zoni »Metropolisa« kojeg je prema studentskim vizijama mostovima moguće povezati s današnjim područjem riječke bolnice. Studenti su pokazali da se i infrastruktura može tretirati kao arhitektura te postati bitan element oblikovanja grada, a u svojim rješenjima na prostoru današnje riječke bolnice predvidjeli različite kombinacije javnih prostora i sadržaja. Mnogi su tražili i stvorili poveznicu s parkom Mlaka, neke je zanimala rekonstrukcija gradskog tkiva prema matrici blokovske izgradnje koja se na tom mjestu rasula, a neki su nadovezujući se na sadašnju funkciju cijeli prostor osmislili kao novi kompleks zdravstvenog turizma.
    Izložba je otvorena do 28. ožujka.
 

 

 
 
''Novih 27 stranih studenata'', Novi list, 7. 3. 2014.
 
PROGRAM ERASMUS  INFORMATIVNI DAN


Novih 27 stranih studenata

 
 
 
RIJEKA » Za strane studente koji su u okviru programa Erasmus došli na studijski boravak na riječko Sveučilište, održan je informativan dan u sklopu kojeg su studenti u pratnji kolega iz podružnice Erasmus Student Network Rijeka turističkim autobusom razgledali Rijeku i Opatiju, a u ljetnom semestru ove akademske godine na šest riječkih fakulteta studijski boravak ostvaruje 27 novih studentica i studenata. Njima se pridružilo i 14 od ukupno 54 studenata iz zimskog semestra koji su odlučili produžiti svoj boravak i u ljetnom semestru. Najveći broj stranih studenata ljetni semestar provode na Filozofskom te Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koji je ugostio osam talijanskih, njemačkih, engleskih te finskih studenta, a isti broj poljskih, engleskih i slovenskih studenata boravi na Filozofskom fakultetu. Ekonomski je fakultet ugostio sedam slovačkih, talijanskih i poljskih studenata, dok je na Pravnom fakultetu jedan češki, na Tehničkom fakultetu jedan francuski, a na Pomorskom fakultetu jedan poljski student. (I. Š. K.)




 
''Promovirana nova generacija magistara'', Novi list, 6. 3. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET


Promovirana nova generacija magistara

 
 
 
  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana je nova generacija magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu. Svečanim činom zvanje magistra organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu stekli su: Ivana Dabo, Aldina Pajić, Gordana Maričević, Anamaria Tusić, Edita Mustedanagić, Miodrag Radoš, Sebastian Badjuk, Lejla Bikić, Marko Ćuković, Majda Hasanović, Martina Brkljača, Martina Jurlina, Kristina Kamenar, Maja Lončarić, Ivana Parić, Nataša Skelin, Marina Majoli, Andrea Marmilić, Katarina Juras, Vanna Jukica, Kristina Vukušić, Marija Karlović, Matea Matahlija i Suzana Starčević. (I. Š. K.)
 

 

 
 
''Personalizirana medicina više nije daleka budućnost'', Novi list, 6. 3. 2014.

SIMPOZIJ
  SUTRA PRVO U NIZU OKUPLJANJA VRHUNSKIH STRUČNJAKA


Personalizirana medicina više nije daleka budućnost


 
Personalizirana medicina promijenit će sliku medicine: pacijent više neće biti ovisan o liječniku, već će on biti odgovoran za svoje zdravlje, kazao je prof. dr. Pavelić
 
 
Prof. dr. Krešimir Pavelić, akademik Daniel Rukavina i prof. dr. Nada Bodiroga Vukobrat najavili simpozij * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Personalizirana medicina: novi medicinski i društveni izazov« naslov je simpozija koji će biti održan sutra u Sveučilišnom kampusu na Odjelu za biotehnologiju. Organiziraju ga Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Jean Monnet međunarodni sveučilišni centar izvrsnosti te riječka podružnica Hrvatskog liječničkog zbora. Program i ciljeve ovog simpozija na jučerašnjoj konferenciji za novinare predstavili su akademik Daniel Rukavina, predsjednik Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, prof. dr. Krešimir Pavelić, voditelj Odjela za biotehnologiju te prof. dr. Nada Bodiroga-Vukobrat, voditeljica Jean Monnet međunarodnog sveučilišnog centra izvrsnosti i pročelnica katedre za društveno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci.
    Prema riječima akademika Rukavine, cilj Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu, koji je ujedno jedini zavod HAZU-a izvan Zagreba, okupljanje je vrhunskih medicinskih potencijala i njihovo povezivanje s vrhunskim kliničkim grupama i interdisciplinarnim granama. Na taj način bit će formirani timovi koji idu prema translacijskim istraživanjima i otvoren put prema prijavama na razne projekte.
    – Na tragu svega toga započinjemo i s održavanjem simpozija. Bit će ih čitav niz, a simpozij posvećen personaliziranoj medicini prvi je u tom nizu. Personalizirana medicina zapravo je paradigma ne tako daleke budućnosti. Riječ je o medicini okrenutoj prema osobi i pojedinicu, temeljenoj na suvremenim mogućnostima, istaknuo je akademik Rukavina.
    Prema riječima organizatora, na simpoziju će sudjelovati i ministar zdravlja, prof. dr. Rajko Ostojić, ali ne u ulozi ministra, već u ulozi medicinskog stručnjaka. Pored domaćih stručnjaka, svoja će predavanja na simpoziju održati i brojni predavači s inozemnih instituta, poput direktora Instituta Max-Planck za socijalno pravo i politiku prof. Urlicha Beckera.
    – Personalizirana medicina promijenit će sliku medicine: pacijent više neće biti ovisan o liječniku, već će on biti odgovoran za svoje zdravlje, a farmakološka era bit će zamijenjena preventivnom erom, kazao je prof. dr. Pavelić, dodavši da je preventivna medicina predmet glavnih istraživačkih projekata u medicini na koje se na razini Europske unije izdvaja osamdesetak milijardi eura. Medicinska istraživanja trebala bi transformirati postojeći zdravstveni sustav u kojem danas vladaju lijekovi »blockbusteri«, koji su u mnogim slučajevima nedjelotvorni u čak 70 posto pacijenata s obzirom da su dizajnirani na principu »jedan lijek za sve«.
    – Okupljamo tim koji neće činiti samo istraživači, već i pravnici, ekonomisti i bioetičari jer se samo sinergijom vrhunskih saznanja može postići revolucija, poručila je prof. dr. Bodiroga Vukobrat.

B. ČALUŠIĆ

 


 

 
''Stipendije od 1.000 kuna za sto najboljih studenata'', Novi list, 4. 3. 2014.
 

SVEUČILIŠTE
RASPISAN NATJEČAJ ZA IZVRSNOST


Stipendije od 1.000 kuna za sto najboljih studenata


 
Online prijavu na natječaj studenti su obvezni izvršiti najkasnije do 12. ožujka. Stipendije će se dodjeljivati na osnovu dva kriterija, uspješnosti i posebnih postignuća
 
 
Konačnu odluku od dodjeli stipendija donijet će Senat   * Foto: FOTO ARHIVRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je Natječaj za dodjelu 100 stipendija za izvrsnost redovitim studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija Sveučilišta za 2013/2014. akademsku godinu. Stipendije će se financirati iz javnih proračunskih sredstava, a mjesečni iznos stipendije je tisuću kuna. Taj će se iznos isplaćivati u razdoblju od 10 mjeseci, od listopada 2013. do srpnja 2014. godine, a online prijavu na natječaj za stipendije za izvrsnost studenti su obvezni izvršiti najkasnije do 12. ožujka.
    Stipendije će se dodjeljivati na osnovu dva kriterija, uspješnosti i posebnih postignuća, a kriterij uspješnosti za studente viših godina studija podrazumijeva ostvarenih najmanje 55 ECTS bodova u prethodnoj godini studija te da se po prosječnoj ocjeni svih položenih ispita tijekom studija nalaze u 10 posto najboljih studenata na svojoj godini, dok za studente prve godine kriterij uspješnosti podrazumijeva da se nalaze u 10 posto najbolje rangiranih na konačnim listama za upis studija. Pod posebnim postignućima i aktivnostima podrazumijevaju se pak osvojene nagrade i priznanja, ali i volonterski rad te sudjelovanje u programima aktivnosti.
    Za potrebe odabira najboljih kandidata rektor će imenovati evaluacijski odbor koji će izvršiti procjenu prijava, a konačnu odluku o dodjeli stipendija donijet će Senat. Kroz stipendije za izvrsnost Sveučilište će u ovoj akademskoj godini prema student
Stipendije će biti ponuđene i non-EU studentima
   
    Sustavom stipendija pokušat će se povećati i broj studenata diplomskih studija s obzirom da popunjenost upisne kvote preddiplomskih studija iznosi 96 posto, dok kod kvota diplomskih studija to nije slučaj, a osnovni je razlog mobilnost. Tim će se studentima također ponuditi 30 stipendija u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Isti broj stipendija s istim iznosom ponudit će se i stranim studentima, a riječ je o stipendijama za non-EU studente. Cilj dodjele trideset stipendija stranim studentima internacionalizacija je studija.
ima distribuirati ukupno milijun kuna, a riječ je tek o prvom u nizu natječaja za stipendije koji će biti objevljeni. Naime, od ove akademske godine uveden je novi sustav stipendiranja studenata prema kojem se stipendije više neće dodjeljivati samo na temelju izvrsnosti, već će se u obzir uzimati i drugi kriteriji kao što su deficitarnost zanimanja za koje se student obrazuje, a nudit će se i tzv. »living costs«, stipendije za pokriće troškova stanovanja i života, studentima izvan Rijeke, pa i Hrvatske. Ukupni fond stipendija je 2,2 milijuna kuna, a za razliku od natječaja za izvrsnost koji se financira sredstvima državnog proračuna, preostala četiri natječaja financirat će se sredstvima programskih ugovora.
    Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja koji u Hrvatskoj ne postoji, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Tijekom ožujka studenti mogu očekivati natječaj za dodjelu 30 stipendija po 10 tisuća kuna namijenjenih promicanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a dio stipendija odnosit će se i na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta. Radi se o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj je povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a broj stipendija ovisit će o visini participacija studenta.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Povreda prava osobnosti tema o kojoj se malo zna'', Novi list, 1. 3. 2014.

PRAVNI FAKULTET KONFERENCIJA U RIJECI OKUPILA NIZ EKSPERATA
 

Povreda prava osobnosti tema o kojoj se malo zna


 
Zakonske propise treba prilagoditi novim okolnostima. Povreda prava osobnosti na internetu poseban je problem, jer je teže identificirati onoga tko nanosi štetu
 
 
O povredi prava osobnosti u Hrvatskoj se premalo govori, rečeno je na konferenciji u Rijeci   * Foto: V. KARUZARIJEKA » »Povreda prava osobnosti u hrvatskom i europskom pravu« naziv je konferencije koju su jučer na Pravnom fakultetu organizirale Hrvatska udruga za poredbeno pravo i Zavod za europsko i usporedno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Konferencija je okupila niz eminentnih stručnjaka među kojima je bila i sutkinja Općeg suda Europske unije prof. dr. Vesna Tomljenović te suci Ustavnog suda prof. dr. Aldo Radolović i dr. Marko Babić, kao i bivši predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić. Naglašavajući kako je povreda prava osobnosti izuzetno zanimljiva i diskutabilna tema o kojoj se malo zna, prof. dr. Tomljenović je izrazila nadu da će konferencija polučiti veću zainteresiranost pravnika i s
U korist žrtava
   
    Govoreći pak o odmjeravanju pravične sudske novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, Ivica Crnić je upozorio da se naknade danas određuju prema orijentacijskom kriteriju koje utvrđuje Vrhovni sud, a koji nisu mijenjani više od 11 godina.
    – Problem je u tome što sudovi dosuđuju manje naknade nego nekada pa je slučaj da žrtve raznih štetnih događanja kao što su prometne nesreće i slično danas dobivaju naknadu koja je za 35 do 40 posto manja nego prije dvanaest godina. Razlog tome je inflacija, istakuo je Crnić te uputio poziv sudovima da tu praksu promijene u korist žrtava.
udaca za tu temu.
    – Riječ je o temeljnom ljudskom pravu. Radi se o širokom konceptu koji je teško prepoznatljiv, a s istim pitanjem suočavaju se i druge europske zemlje. Međutim, razlika je u tome što se u tim zemljama više raspravlja o povredi prava osobnosti nego u Hrvatskoj, kazala je prof. dr. Tomljenović.
    Okupljeni stručnjaci raspravljali su o povredi prava osobnosti putem interneta, kao i u medijima, a predstavljajući primjere iz sudske prakse, prof. dr. Maja Bukovac Puvača s riječkog Pravnog fakulteta upozorila je na apsurd koji proizlazi iz Zakona o medijima koji ne omogućava pravičnu novčanu naknadu oštećenom. Proučavanjem desetogodišnje sudske prakse Zakona i pedesetak presuda koje su stigle do Vrhovnog suda, prof. dr. Bukovac Puvača došla je do saznanja da su oštećeni koji traže naknadu štete putem Zakona o medijima u nepovoljnijem položaju od slučajeva povrede prava osobnosti koji su se dogodili izvan medijskog prostora.
    – Vjerojatno postoji bojazan da se Zakonom o medijima ne suzi sloboda govora što je dovelo do apsurda. Problem je i što sudska zaštita dolazi prekasno, i do sedam godina, a svrha zaštite je da to bude odmah, naglasila je prof. dr. Bukovac Puvača. Predsjednica Organizacijskog odbora doc. dr. Ivana Kunda najavila je izdavanje Zbornika radova s izlaganjima.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
''Nova generacija specijalista i prvostupnika građevinarstva'', Novi list, 1. 3. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET
SVEČANA PROMOCIJA ZAVRŠENIH STUDENATA


Nova generacija specijalista i prvostupnika građevinarstva

 

 
 
Svečanost na riječkom Građevinskom fakultetu   * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije stručnih specijalista te stručnih i sveučilišnih prvostupnika građevinarstva.
    Završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni specijalisti inženjeri građevinarstva stekli su Masimo Hrvatin, Lea Avdalović, Leo Mavrić, Kristian Fućak, Marko Komadina, Mario Zubčić, Tomislav Stanić, Berislav Jelić, Branka Zrilić, Dinko Živković, Robert Salopek, Goran Turković, Hrvoje Salopek, Mladen Mihaljević i Denis Marković, dok su isti studij s pohvalom završili Boris Mičetić, Kristijan Antunović, Davor Grbac i Davor Kraljević, s velikom pohvalom Alen Žunić te s najvećom pohvalom Igor Štimac. Završetkom stručnog studija građevinarstvo zvanje stručni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli su: Sanja Blažina, Armando Branimir Vukelić, Marko Kratofil, Matia Benazić, Paulo Krmpotić, Ines Milotić, Ante Milat, Nino Matejčić, Filip Matika, Ivan Sablić, Petar Radnić, Adrian Kožljan, Leonid Holjar, Ivica Filipović, Miroslav Olujić, Ivan Ribić, Blaž Petrić, Esmir Mušić, Tibor Prošenski, Viktor Radetić, Dijan Hrgić, Ivan Kušt, Mane Vukelić, Albert Zahtila, Ivo Čakarić, Anto Oršolić, Luka Rigo, Denis Bolić, Denis Marković, Patrik Jerčinović Matok, Marko Vladilo, Jure Lisak i Denis Krbavčić, a isti studij s velikom pohvalom završili su Luka Milardović i Domagoj Ćurić.
    Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija građevinarstvo zvanje sveučilišni prvostupnik inženjer građevinarstva stekli su: Adem Šećerkadić, Anamarija Glavan, Matea Šamanić, Ernesto Rosanda, Domagoj Vincek, Vedran Vukotić, Ivica Brezetić, Dajana Žuvičić, Sindi Jurišević, Vedran Kliman, Ana-Marija Babić, Marko Dajčić, Ivan Lovrin, Adriano Blečić, Doris Kalc, Nives Ažić, Mirta Radočaj, Filip Škiljan, Damijana Krišković, Martin Maletić, Dario Marković, Klaudio Gašparini, Danijel Bele, Branimir Bertović, Marko Kontošić, Matija Zidarić, Sanja Carević, Šime Šimičević, Edita Fett, Vedran Ciglarić, Anja Grgurica, Martina Terlević, Ugo Puniš, Anamaria Maraš, Vedran Pilat, Tomislav Selar, Mate Šišeta, Bojana Krezić, Nikica Jajčević, Marko Brnelić, Sanja Kresina, Nina Marijanović, Jelena Žepina, Marin Mikelić, Ana Jerčinović, Miriam Melon, Inga Đudarić, Kristina Tomac, Vedran Gugić, Mateo Kozić, Filip Mandić, Goran Bulatović, Dino Katić, Marina Starčić, Milan Gredelji, Toni Justić i Bepo Schira, a isti studij s pohvalom su završili Aleks Ožbolt i Dino Zuljani, s velikom pohvalom Ivan Volf i Ana Stošić te s najvećom pohvalom Blaženka Jeleč.


Pet milijuna eura u opremanje laboratorija
   
    Podsjećajući da unatrag dvije godine fakultet ima osigurane prostorne uvjete dekanica je najavila nova ulaganja.
    – Tijekom ove godine bi s realizacijom trebao započeti projekt financiran iz strukturnih fondova EU »Istraživačka infrastruktura na Kampusu Sveučilišta u Rijeci« kroz koji će fakultet opremiti svoje laboratorije za ukupni iznos veći od pet milijuna eura. Nadam se da će puno opremanje laboratorija biti realizirano u slijedeće dvije godine, kazala je prof. dr. Deluka Tibljaš.


I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 

 
 
''Završila Rijeka psihologije'', Moja Rijeka, 25. 2. 2014.


 

 

 
''Promovirani magistri i inženjeri građevinarstva'', Novi list, 28. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET  SVEČANOST U POVODU ZAVRŠETKA STUDIJA 72 STUDENATA


Promovirani magistri i inženjeri građevinarstva


 
Studij je završila četvrta generacija magistara inženjera građevinarstva, a istovremeno je promovirana i posljednja generacija predbolonjskog dodiplomskog studija građevine

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Promovirani magistri inženjeri i diplomirani inženjeri  građevinarstva  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija četvrte generacije magistara inženjera građevinarstva, njih 62 koji su studij završili tijekom prošle godine, a istovremeno je promovirana i posljednja generacija kandidata koji su sa uspjehom završili pred-bolonjski dodiplomski studij građevinarstva. Naglašavajući kako su u protekla četiri desetljeća predbolonjske, dodiplomske studije završila 1.354 diplomirana inženjera i 1.431 inženjer građevinarstva, dekanica prof. dr. Aleksandra Deluka Tibljaš najavila je kako će se od jeseni jučerašnji kandidati moći, osim na doktorski studij, upisivati i na poslijediplomski specijalistički studij »Građevinarstvo u okvirima europske regulative« koji je nedavno akreditiran.
   
    Završetkom sveučilišnog diplomskog studija Građevinarstvo zvanje magistar inženjer građevinarstva stekli su: Matija Pintarić, Ivan Bilobrk, Zlatko Hrvatin, Marina Peruško, Ira Mureta, Andrea Brnić, Lovel Baričić, Marija Kosić, Goran Petričić, Tomislav Badurina, Franko Kučan, Marin Bajčić, Koana Macan, Vedrana Jugovac, Dino Vodopija, Petar Požarić, Sean Ramić, Tamara Debeuc, Oskar Mendica, Tomislava Golik, Dunja Tintor, Tonči Španjol, Boris Jerković, Tonka Stenek, Vanja Jelenić, Slobodan Đorđević, Domagoj Mataija, Ivan Zgrabljić, Ivana Popov, Davor Travalja, Damir Turković, Tino Bertoša, Martina Princip, Josip Brkić, Angela Šimičević, Marko Hranilović, Alen Nadarević, Anamarija Jović, Mario Vuković, Martina Klarić, Kristijan Vičević, Barbara Frlan i Iva Močibob, a s pohvalom isti su studij završili: Filip Vidović, Ante Dabo, Andrea Grbac, Lea Grgurić, Maja Eraković, Branko Kalanj, Nataša Višković, Ivanja Pranjić i Maja Radišić. S velikom pohvalom studij su završili: Ivana Matić, Iva Cindrić, Boris Štimac, Petra Butorac, Olja Barbir, Sanja Basara, Martin Zidarić i Tanja Ćelap, a s najvećom pohvalom Nina Čeh i Ivan Žigo.
    Završetkom sveučilišnog dodiplomskog studija građevinarstva zvanje diplomirani inženjeri građevinarstva stekli su: Vid Matić, Emanuela Vraneković, Jasmina Jany, Filip Sertić, Goran Stanišić, Dražen Červar, Tomislav Vukić, Mario Vrban, Jurica Piškur i Neven Škropeta.

 


 
''Posljednji prvostupnici fizioterapije na medicini'', Novi list, 27. 2. 2014.

PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
 

Posljednji prvostupnici fizioterapije na medicini

 
 
* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Nakon studenata stručnih studija radiološke tehnologije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike jučer je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci promovirana i posljednja generacija diplomiranih studenata stručnog studija fizioterapija. Naime, sljedeća generacija završenih studenata promovirat će se na novom Fakultetu za zdravstvene studije koji će prema najavama prodekanice za stručne studije prof. dr. Daniele Malnar s radom započeti 1. listopada. Podsjećajući kako je osnivanje tog fakulteta bilo cilj mnogih utrka koji je vodio Medicinski fakultet, prof. dr. Malnar najavila je da će se ove godine održati prva promocija magistara fizioterapije te je novoj generaciji prvostupnika fizioterapije poručila da im se od iduće akademske godine pruža mogućnost nastavka školovanja na sveučilišnom diplomskom studiju fizioterapije.
    Zvanje prvostupnik fizioterapije jučer su stekli: Zdenko Zorko, Sanja Simičić, Nina Broznić, Ivana Sirotić, Martina Širol, Petra Šimić, Anita Jozičić, Nikolina Arkulin, Ivana Dolušić, Andrea Maračić, Manuela Pines, Aleksandra Zjalić, Danijela Martinović, Ivana Matić, Tea Marija Šumera, Alen Žužić, Ante Žepina, Andrea Besednik, Jasna Stanić, Slava Kurjaković, Mira Kaleb, Hrvoje Pavelić, Dajana Salihović, Antonio Dražović, Nikolina Gržinić, Anja Šimić, Ivanka Brozović, Emilija Magaš, Sabina Antonac, Marina Mikelenić, Lucija Vincetić, Majda Tomašević, Dominik Matešić, Barbara Štrmelj, Mateja Ratković, Magdalena Peteh, Sven Igrec, Valentina Stanissa i Maja Peruško. (I. Š. K.)

 


 
''Stiže nova oprema, gradnja nove bolnice počinje 2015.'', Novi list, 27. 2. 2014.

STRUČNO VIJEĆE KBC-a RIJEKA JOŠ JEDNOM UKAZANO NA NEODRŽIVO STANJE OPREME I PROSTORA


OBEĆANJA IZ ZAGREBA

Stiže nova oprema, gradnja nove bolnice počinje 2015.


 
Do kraja ove godine 52 milijuna kuna bit će uloženo u opremu i prostore KBC-a Rijeka, a na jesen 2015. bit će potpisan ugovor o javno privatnom partnerstvu za gradnju bolnice koja će se 2016. početi graditi i završiti 2020. godine, obećanja su koja je zajamčila pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica Sanacijskog vijeća Ljubica Đukanović

Nađa BERBIĆ
 
Sudionici sjednice Stručnog vijeća  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Do kraja ove godine 52 milijuna kuna bit će uloženo u opremu i prostore Kliničkog bolničkog centra Rijeka, a u jesen sljedeće godine bit će potpisan ugovor o javno privatnom partnerstvu za gradnju nove bolnice u Rijeci koja će godinu kasnije početi s gradnjom i završiti 2020. godine. Kraće rokove nije bilo moguće postići. To su obećanja što ih je zajamčila pomoćnica ministra zdravlja i predsjednica Sanacijskog vijeća Ljubica Đukanović, u ime ministra Rajka Ostojića, na izvanrednoj i otvorenoj sjednici Stručnog vijeća ustanove.
    Na zajedničko ustrajavanje u promjeni teškog stanja KBC-a Rijeka, pozvao je prof. dr. Damir Miletić, predsjednik Stručnog vijeća ustanove čestitajući svima onima koji su u Zagrebu, Puli i drugim sredinama uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Podsjećajući na dugogodišnja obećanja o gradnji nove riječke bolnice, Miletić je istaknuo 2003. godinu kada je zagrebačko Rebro startalo s velikom investicijom.
   
Investicija na Rebru

– Te godine ravnatelj KBC-a Rijeka Herman Haller pokazivao nam je s krova sušačke kardiologije gdje će biti nova bolnica, Sveučilišni kampus, a danas rekao je Miletić, investicija na Rebru je završena, Sveučilišni kampus vidimo, od nove bolnice ništa. Miletić je podsjetio kako su dosad svi legitimni načini traženja pomoći iskorišteni, i zamolio svaku moguću pomoć i nužnu sinergiju svih zainteresiranih da se zdravstvena politika Rijeke i šire regije postavi kao prioritet. Od prvorazrednog je značaja održanje medicinske struke, obnova jako zaostalih tehnologija i uređenja prostora, ponovo je istaknuto.
    Neodrživo stanje opreme i prostora, smjenski rad koji je dodatno drastično urušio mogućnosti liječenja bolesnika i edukaciju studenata i specijalizanata, članovi Stručnog vijeća još su jednom ukazali. Zahtjevi za obnavljanjem kapitalne opreme su bez odgovora, dok od niza natječaja proteklih godinu dvije niti jedan dijagnostički i terapijski uređaj nije dospio u Rijeku. KBC Rijeka, bez obzira tko mu je vlasnik, problem je i Rijeke, i Županije i državni problem, a bez ulaganja i nužne opreme neće se moći dočekati nova bolnica niti sačuvati kadrovi. Naime, niti unatrag 15 i 20 godina oko nove bolnice ništa se nije dogodilo istaknuli su u svojim raspravama doc. dr. Igor Antončić, prof. dr. Žarko Mavrić, prof. dr. Davor Štimac, prof. dr. Tedi Cicvarić. Stanje je alarmantno. Primjerice, dosad je na kardiologiji kroz 24 sata bolesnik u hitnoći za 15 minuta mogao dobiti stent, a sada je teško moguće održati taj obim usluge. Na Klinici za anesteziologiju trećina opreme je za otpis, ali od 7 tendera Ministarstva zdravlja nijedan jedini uređaj nije došao k nama, kazao je predstojnik prof. dr. Alan Šustić koji je kao dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci upozorio:
   
Teži bolesnici odlaze

– Ne smijemo se lagati, imamo pokazatelje da nam teži bolesnici odlaze izvan Rijeke ustvrdio je Šustić. To vodi izravno urušavanju KBC-a, Medicinskog fakulteta a time i Sveučilišta kad znate koliki je broj bolesnika, studenata, nastavnika, profesora i znanstvenika, privrednih grana, zaposlenika, usluga i proizvoda i financija vezano za to. Riječ je o ključnom sustavu u regiji.
   
    Prema obećanjima koje je iz Ministarstva zdravlja prenijela Ljubica Đukanović u Rijeku će stići 128 slojni CT, 6 respiratora za odrasle i 2 za djecu, anestezi
Protić: U vjetar bačeno 33 milijuna kuna
   
    Pedeset milijuna kuna kap je u moru, a pravi je problem u projektima kakav je 33 milijuna kuna bačenih u vjetar kada je aktualni ministar nabavio 35 ECMO aparata za oživljavanje. Koliko znamo samo su 2-3 od njih proradili, kod nas jedan i to samo jednom jer je otkazao! Možda pokoji ponegdje radi, ali 32 se nikad nisu upalila. Eto gdje su među ostalim novci, ustvrdio je dr. Alen Protić voditelj Hitne službe KBC-a, na pitanje na koje nitko nije imao suvisao odgovor.
   
    Ministar Jovanović: Odgovornost na vodstvu i sanacijskom upravitelju
   
    Ministar Željko Jovanović svoj je glas potpore pridružio i pismeno ističući kako dijeli brigu riječkih stručnjaka, pridružuje se ocjeni neprimjerenosti smjenskog rada a ostalim aktualiziranim problemima izlaz je funkcionalna integracija bolnica i sveučilišta na čijem se uvođenju radi u sva četiri hrvatska sveučilišna centra. Na pitanja nekih novinara zašto će se u sljedećoj fazi graditi prvo ginekologija i pedijatrija, tko je kriv za stanje i slična, polovično su odgovorena. Premda je struka svjesna vlastite odgovornosti, većina se složila kako je država kao vlasnik u slučaju Rijeke sa svim vladama dosad potpuno podbacila i zanemarila ustanovu. Ministar Jovanovića u svom pismu Stručnom vijeću izrijekom odgovornost pripisuje vodstvu i sanacijskom upravitelju koji je niz godina na čelu ustanove.
ološki aparati, endoskopski stup, novi operacijski stolovi, itd. Premda se slaže sa apelom struke Vojko Obersnel zamjera njenim pripadnicima što nisu te vapaje uputili 4, 6 ili 10 godina ranije, dok Župan Zlatko Komadina smatra kako je sve jasno: tamo gdje je vlasnik Županija cvatu ruže, a tamo gdje je vlasnik država stvari su devastirane i propadaju. Da bi to dokazao Komadina je prethodno pozvao dr. Đuliju Malatestinić koja je održala cijelu prezentaciju sa slajdovima o zdravstvu županije, ustanovama, zaposlenicima, njihovom obimu, o privatnome zdravstvu, razvojnim planovima itd. što je naišlo na negodovanje Stručnog vijeća. No, Komadina je pozvao članove Stručnog vijeća da s ravnateljem usuglase i pošalju popis prioriteta o tome gdje bi, isključivo u bolesnički standard najlošijih prostornih dijelova bolnice, Županija mogla pomoći. Svi su suglasni oko toga da se jedva može vjerovati u kakvim se uvjetima bolesnici riječkog KBC-a danas liječe. No, suglasnost treba postići i tako da se brzo oformi poseban tim stručnjaka koji će tjedno izvještavati, pozivati, ako treba ponaosob prozivati tko zakazuje i gdje u nastojanju da se KBC konsolidira, rekao je prof. dr. Stipan Jonjić savjetnik rektora Sveučilišta u Rijeci, Pere Lučina u čije je ime i pozdravio skup.
   
Sudbina Sveučilišta

– Za ovaj je kraj i njegov razvoj Sveučilište i njegova sudbina ključno pitanje, tvrdi Jonjić a najteže posljedice zanemarivanja biti će kadrovske, one po sudbinu bolesnika, ali su one i gospodarske. Kao struka predali smo se u borbi za novu bolnicu, ali tek nam se može dogoditi jedan ozbiljan gubitak. Moraju se hitno nuditi novi projekti, razvojni, znanstveni, i ostali. Bude li se išlo na harmonizaciju unutar EU može se dogoditi da KBC Rijeka izgubi status, da se ukine Medicinski fakultet jer mu je on glavna nastavna baza, a to nadam se nitko ne želi, upozorio je Jonjić apelirajući da se hitno ide ka stvaranju Sveučilišne bolnice jer će za 7 godina biti kasno.
    Nikad nije kasno da se snage udruže smatra čelni čovjek Stručnog vijeća Miletić koji je gorko konstatirao kako bi »da se mjere sva obećanja vlasti prema njoj Rijeka dosad bila najbogatiji grad u zemlji.«

 


 
''Grupi prof. dr. Jonjića pola milijuna eura'', Novi list, 26. 2. 2014.

POTICANJE INOVACIJA MEDICINSKI FAKULTET S PARTNERIMA U EUROPSKOM PROJEKTU


Grupi prof. dr. Jonjića pola milijuna eura


 
U partnerstvu s institucijama iz zemalja Jadranske regije sudjelovat će u strateškom projektu poticanja inovacija, što će omogućiti zapošljavanje čak osam stručnjaka iz područja ekonomije i biomedicine, ali i proizvesti brojne dugoročne koristi za gospodarstvo

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Bojan Polić,  Stipan Jonjić i   Tomislav Rukavina   * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U skladu s novim ciljevima Europske unije i programom Obzor 2020, koji potiče gospodarski razvoj Europe kroz istraživanje i inovacije, grupa prof. dr. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, u partnerstvu sa sedam institucija iz zemalja Jadranske regije te uz podršku Ministarstva poduzetništva i obrta, sudjeluje u strateškom projektu razvoja međunarodne platforme za poticanje inovacija kroz suradnju znanosti i industrije. Riječ je o projektu »Platform for trans-Academic Cooperation in Innovation – PACINNO« koji se financira sredstvima programa IPA Jadranske prekogranične suradnje 2007-2013 u iznosu od 528 tisuća eura za hrvatskog partnera tijekom 29 mjeseci. Osim što omogućuje zapošljavanje čak osam stručnjaka iz područja ekonomije i biomedicine na Medicinskom fakultetu u Rijeci, prema najavama prof.dr. Jonjića projekt će proizvesti brojne dugoročne koristi za regiju.
   
Veza s gospodarstvom

Primjerice, pronalaženjem investitora za uspješne projekte iz Hrvatske direktno će se pridonijeti rastu gospodarskih aktivnosti temeljenih na znanju, a ciljevi projekta u skladu su s nastojanjima Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta za ostvarivanje veće razine translacije znanja u poslovni sektor.
    Naime, projekt će povezati znanstvene institucije, nositelje inovacijskih politika, te poslovne subjekte iz visokotehnoloških i tradicionalnih industrija, kako bi se ostvarila suradnja na transferu znanja i tehnologija, uzimajući u obzir stvarne potrebe poduzeća u oslabljenim ekonomijama zemalja Jadranske regije. Svrha je projekta razvitak zajedničke platforme za rast i širenje inovacija zemalja Jadranske regije, a koordinator je Sveučilište u Trstu, uz usku suradnju slovenskog partnera COBIK – Centra za izvrsnost u biosenzorima, instrumentaciji i procesnoj kontroli te šest sveučilišta i znanstvenih instituta iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Srbije i Hrvatske.
   
Tri faze

Ciljevi projekta PACINNO ostvarivat će se u tri područja djelovanja: istraživanje najboljih praksi, edukacija ljudskih potencijala i transfer znanja u području inovacija. Prvi dio uključuje opsežno istraživanje inovativnih poduzeća i inovacijskih politika na području Jadranske regije, čiji rezultat će biti prikaz i prijenos najboljih praksi među partnerima. Druga faza projekta je provođenje MBA programa edukacije za znanstvenike u organizaciji slovenskog partnera, kako bi se potaknuo razvoj njihovih poduzetničkih ambicija i vještina, a treća faza odnosi se na praktične aktivnosti transfera znanja: provedbu pilot-projekta osnivanja start-up poduzeća baziranih na novim znanstvenim i tehnološkim otkrićima, uspostavu i jačanje ureda za transfer tehnologije te organiziranje investicijskih konferencija.
 

 


 
 
''EU ulaže u istraživanje i razvoj'', Novi list, 25. 2. 2014.
 
OBZOR 2020 INFO DAN O PROGRAMIMA JAČANJA EUROPSKE KONKURENTNOSTI


EU ulaže u istraživanje i razvoj

 
 
 
Ciljevi programa su ekonomski rast i nova radna mjesta   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Info dan o europskom programu Obzor 2020 održan je u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci, u organizaciji sveučilišnog Centra za EU projekte, u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU. Obzor 2020 financijski je instrument Europske unije za provedbu »Unije inovacija«, jedne od vodećih inicijativa strategije Europa 2020., kojom se namjerava osigurati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu, putem ulaganja u istraživanje i razvoj. Sve u svrhu ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Za ove je ciljeve u sedmogodišnjem razdoblju osiguran proračun od gotovo 80 milijardi eura. Program potiče uključivanje inovativnih malih i srednjih poduzeća, za čije je sudjelovanje u 2014. i 2015. godini predviđeno 500 milijuna eura.
    – Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama, objasnila je Katarina Vukušić.
    Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: »Izvrsnoj znanosti«, »Industrijskom vodstvu« i »Društvenim izazovima«. (A. P.)

 


 
''RIJEČANI trebaju odlučivati o sudbini Rijeke'', Novi list, 22. 2. 2014.

Pero Lučin REKTOR SVEUČILIŠTA U RIJECI O BUDUĆNOSTI ZDRAVSTVA I NAČINIMA IZLASKA IZ DUBOKE KRIZE


RIJEČANI trebaju odlučivati o sudbini Rijeke


 
Niti jedan ministar zdravlja nije baš previše napravio za KBC Rijeka i mogu svi tvrditi što god hoće, ali rezultati se vide. Moja je poruka svim Riječanima: staviti glave na kup, i razvojnu politiku Rijeke treba voditi u Rijeci, a onda otići u Zagreb i boriti se

Nađa BERBIĆ, snimio Silvano JEŽINA
 
altSudbina riječkog bolničkog zdravstva ili njegova perspektiva, trenutno teku kao dva rukavca iste bujice, izrečene javno: o stanju opreme i prostora ispod dopustivih civilizacijskih a ne samo medicinskih standarda. I o pokušajima da se kontrola nad sustavom stekne mjerama koje su ga zapravo dodatno i vidno poljuljale.
    Kako je KBC Rijeka druga po veličini bolnica te razine u Hrvatskoj, i nastavna baza Medicinskog fakulteta, potres seže sve do Sveučilišta. Kuda sve to vodi, pitaju se zabrinuti protagonisti i promatrači zbivanja? Tko će smoći sposobnosti i volje stvoriti iskorak ravno u budućnost u krizi u kojoj je nestašica novca izlika za sve?
    – O svemu se tome puno može naučiti baš na primjeru našeg Sveučilišta, jer je temeljna stvar imati autonomnu instituciju te autonomno i odgovorno odlučivati, kaže rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Lučin. Naravno da okruženje u kojem živimo stvara ograničenja, ali samo autonomija nudi poziciju ravnopravnog pregovarača, onoga koji razvija ideje i traži saveznike. Za razliku od Sveučilišta, KBC Rijeka takvu autonomiju nikad nije imao. Pratimo li samo razvoj ideje o Sveučilišnoj bolnici i Sveučilišta proteklih petnaestak godina vidjeti ćemo pomake koje je Sveučilište napravilo. Oni su vidljivi svakom građaninu, ali i što je jako bitno, na međunarodnim listama na kojima se nalazi Sveučilište. Jasno, to su projekti koji dugo traju, odvijaju se u fazama, ali o njima treba imati prilično jasnu i detaljnu sliku. Naravno da intenzivan razvoj tehnologija taj smjer mijenja, ali ne zaustavlja. Za svo to vrijeme KBC Rijeka, iako je dio Sveučilišta, nije išao naprijed nego unazad.
    Zašto?
    – Zbog struktura upravljanja. KBC-om upravlja Ministarstvo zdravlja, neka zdravstvena politika kao dio politike koja odlučuje o investiranju i razvoju a onda i ljudi koji budu postavljeni za rukovodstvo KBC-a. Ministarstvo zdravlja je u suštini odgovorno za osiguravanje standarda svim građanima u Hrvatskoj, a KBC je državna ustanova. A odgovorno je i za razvojne strategije. Drugim riječima, premalo se učinilo.
    Kako to da su svi ministri zdravlja, ili većina, išli u istom smjeru a bolnica je propadala?
    – Mislim da niti jedan ministar zdravlja nije baš previše napravio za KBC Rijeka i mogu svi tvrditi što god hoće, ali rezultati se vide. Stanje je loše. Pa i ovi javni razgovori proteklih dana samo potvrđuju taj rezultat. Ustvari, napravili su suprotan efekt, a je li to smišljeno ili nije, meni izgleda kao rezultat nekih nesretnih konstelacija.
    Moja je poruka svim Riječanima: Svi staviti glave na kup, i razvojnu politiku Rijeke treba voditi u Rijeci, a onda otići u Zagreb i boriti se. Naravno da u Zagreb svi dolaze boriti se jer je to veliki centar, ali nema drugog načina. Pored toga, sad se moramo boriti i u Bruxellesu.
   
Poražene politike

Je li propušteno 10 godina?
    – Izgubili smo korak, ali 'kasno' ne postoji ! Tih 10, 15 godina treba gledati samo kako bi se priznale i otklonile slabosti i pogledati sada 10 godina unaprijed. Razgovarati o Sveučilišnoj bolnici a ne pogledati nazad i naprijed, nema nikakvog smisla. Kukanje mi nije prihvatljivo. Gdje želimo ići, u kojem se smjeru razvijati sljedećih 10 godina i kako ćemo to postići, to je trenutno najvažniji posao. Boriti se naravno, znanjem i kvalitetom a ne političkim komplotima.
    Nisu li sve politike na terenu riječke bolnice već doživjele poraz? Ili smo zapravo poraženi mi?
    – Sve su poražene i uvijek će biti jer su tako postavljene, kao politika središnje državne administracije koja pokušava upravljati jednim dijelom svijeta koji ne vidi i ne poznaje. Ne mogu se slati ljudi drugorazrednih i trećerazrednih kvalifikacija i razumijevanja koji održavaju postojeće stanje ili ga smanjuju. Takav je odnos i dalje neprihvatljiv.
    Na koju točno politiku sad mislite?
    – Prvenstveno Ministarstva zdravlja, a onda je sustav tako postavljen da je bilo koji ravnatelj KBC-a uvijek u kliještima i može biti smijenjen za 5 minuta. Trebamo imati autonomiju i u skladu s njom postupati krajnje odgovorno.
    Dosta je onih koji upiru pogled ka gradonačelniku, županu, koliko je to opravdano?
    – Oni se trebaju boriti u političkoj areni za sustav zdravstva, ali njihova pozicija nije ključna. Ključna je autonomna i odgovorna institucija. U našim okolnostima, u kontekstu državne kase to više nije moguće, nego šanse treba tražiti kroz partnerstva i pametnu sp
NEMA REFORMI BEZ INVESTICIJA
   
    Svi medicinski fakulteti bili su poljuljani uvođenjem rada u smjenama, nastavni rad je ugrožen, a i dosta se kumulativni radni odnos jako različito plaćao u Hrvatskoj.
    – Prije svega, nije dobro promišljati da liječnici rade sveučilišnu nastavu u slobodno vrijeme. Smjenski rad ne smije ugroziti edukaciju, pa zar ne vidimo, liječnika nema dovoljno.Takav način podrazumijeva malo opsežniju reformu rada u bolnicama, u što treba promišljeno investirati – bez čega niti jedna promjena ne ide. Znam da je Vladi teško, ali reforme bez investicija, prije svega u ljude, neće ići. Pored toga, ne može nastavnik, student, bolesnik ili liječenje u Rijeci koštati ni manje ni više nego u Splitu ili Zagrebu. Mora se definirati standard jednak za svih. 
   
BEZ SVEUČILIŠTA NEMA PAMETNE SPECIJALIZACIJE
   
    Koliko je novca u EU fondovima za pametne specijalizacije?
    – Čak 350 milijardi eura. Strategiju pametne specijalizacije trebaju izrađivati župani, a ne ministarstva, ako želimo da uspije. U izradi i provedbi trebaju sudjelovati poduzetnici, javni sektor i centri znanja. U konkretnom slučaju zdravstvene industrije to znači ravnatelji bolnica i drugih ustanova (npr. iz kulture) poduzetnici npr. iz zdravstvenog, turističkog, prometnog ili informatičkog sektora, mediji, industrija zabave itd. I naravno Sveučilište, jer bez sveučilišta nema pametne specijalizacije. Ne znam zašto ljudi iz ministarstava koji slušaju o tome u Bruxellesu nisu informacije prenijeli na teren.
ecijalizaciju, što je ključni koncept u europskim bolnicama i sveučilištima. Tu je njihova uloga da potiču i razvijaju partnerstva na tim pitanjima, a ne da vode i politiku i zdravstvo i KBC jer tu nadležnost nisu ni dobili. Kod nadležnosti mislim na upravljanje novcima i resursima. Dakle oni trebaju osigurati okruženje da bi projekt Sveučilišne bolnice svi građani mogli razumjeti, da bi se poduzetnici mogli uključiti i da realizacija projekta ima središnju ulogu. A suvisla politika što se tiče razvoja zdravstva i uopće razvoja hrvatskoga zdravstva dosad još uopće nije napravljena ni od jednog ministra zdravstva, pa u tom kontekstu ni politika razvoja zdravstva Rijeke ne postoji.
   
Sitaucija se zaoštrava

Ne razumiju svi niti koncept Sveučilišne bolnice niti pametne specijalizacije. Ljudi misle da je to pitanje nove zgrade a ne nova vrsta odnosa bolnice i Sveučilišta.
    – To je prije svega pitanje organizacije, ljudi, i izbora u čemu će se bolnica u smislu izvrsnosti posebno specijalizirati na području pružanja zdravstvenih usluga. Ne samo za građane kojima sada služi nego i za puno šire okruženje kao osnova zdravstvene industrije, privredne aktivnosti, te kao izvrsnost koja se odvija kroz istraživanja što je osnovna funkcija Sveučilišta. Dakle, kao organizacija Sveučilišna je bolnica tijesno vezana za Sveučilište, i njeguje principe na kojima se temelji njegov razvoj, probir i poticanje izvrsnih i uključivanje istraživanja znatno brže u razvoj bolnice. No, standard koji bi trebalo jamčiti svim bolnicama u Hrvatskoj trebao bi biti jednak, a razvojni segment treba sadržavati pametnu specijalizaciju, te uključivati Sveučilište i poduzetnike. To znači da uz temeljnu razinu standarda koji treba osigurati, ne možemo biti izvrsni u svemu i europskom okruženju nuditi sve servise, ali možemo se odlučiti za nekoliko stvari. Mnogi europski centri tragaju upravo za time što će ponuditi da bi bili konkurentni u širem okruženju. U specijalizaciju treba uložiti, dovesti ili odgojiti stručnjake, razviti nove lijekove, nove zdravstvene tehnologije i servise, tražiti privatne partnere. Ako se to ne pokrene kao jedna solidna privredna aktivnost i preko tržišta neće uspjeti.
    Nemamo ni elementarni standard, kako to riješiti?
    – Situacija se zaoštrava. Pokažete li slike tih bolničkih zgrada danas, nitko ovdje neće doći u posjet a kamo li ulagati. Konačno, pa stanje je energetski neučinkovito i neodrživo, uskoro će ogroman novac odlaziti u rasipanje energije. Treba hitno pokrenuti projekt izgradnje i možda je javno privatno partnerstvo dobro za jedan segment izgradnje, ali cjelokupni projekt treba odmah segmentirati i tražiti ozbiljne partnere za druge faze. To mora biti vrlo sofisticirana menadžerska aktivnost koja bojim se jednim javno privatnim partnerstvom naprosto neće moći biti ostvarena.
   
Zdravstveni turizam

A u čemu vidite naše pametne specijalizacije?
    – Pa jednu je razvijala još Austrougarska to vam je područje zdravstvenog turizma vrlo prepoznatljivo. Potom, ako ne ponudite perspektivu dobrim liječnicima, izgubit ćete upravo one ljude koji vam najviše trebaju. Ljudi su ti koji donose razvoj, nose projekte, nema politike koja može donijeti napredak bez kvalitetnih stručnjaka. Uzmite, na primjer, kardiokirurgiju, ili područje cijeljenja rana. Na oboje se u razvijenim zemljama troši jako puno novca, a u oboje se može postati visoko specijalizirani centar. To u čemu će ponuditi ono što rade bolje od drugih ovaj čas traže u Ljubljani, Trstu, Londonu. To je politika EU, za to su odvojeni novci, i to je projekt razvoja europskih regija koji su Europljani dugo osmišljavali. Sami izabiremo gdje smo jaki, gdje su naši potencijali, i odabiremo hoćemo li je kupiti ili razvijati. Za bilo koji zdravstveni servis koji Europi ponudite kvalitetno a jeftinije od ostalih, možetedobiti značajna sredstva. Kardiokirurgiju izdvajam upravo zato jer je Rijeka tu izvrsna, ali malobrojna. No da se potrudimo oko toga izvrsni rezultati koje već imamo, bili bi jako primamljivi za mnoge građane EU. Uz dobru rehabilitaciju, turističke i ostale sadržaje, onda se dio kapaciteta medicinski visoko razvija da zadovolji i potrebe onih koji plaćaju za to. Nije jednostavno, jer svi to pokušavaju.
    Alternativa je utopiti se u medicinskoj provincijalnosti?
    – Upravo to, alternative nema. Jedna od jako dobrih pametnih specijalizacija je što su naši ljudi godinama izvrsno razvili, dentalna medicina. Ona oko sebe organizira i unaprjeđuje mnoge druge djelatnosti.
    Pa neki takvi prepoznatljivi zdravstveni brendovi kod nas su razvijeni u privatnome zdravstvu?
    – Da, ali evo vam područje medicine starenja, dijabetesa, cijeljenja rana. Cijeljenje rana je i pitanje istraživanja. To si ne mogu svi tako lako priuštiti jer su tehnologije jako skupe, a mi tu opremu dobivamo od EU upravo za pametnu specijalizaciju. Postoji potreba za razvojem lijekova, za proizvodnjom vakcina i mnogo čega drugog. Želite li da vam ljudi dođu i kao turisti moraju imati sigurnost da će biti zbrinuti na kvalitetan način kakav se danas u medicini očekuje.
   
Problem starenja

Gdje nam je u susjedstvu dobar primjer za to?
    – Meni je jako dojmljiv primjer Maribora gdje se cijela regija i Sveučilište okreću zdravom starenju. Problem starenja jedan je od strateških problema a to odmah znači i strateških razvojnih pravaca u Europi u koje će se ulagati. Milijuni njenih građana trebati će servise koji podržavaju zdravo starenje i probleme starenja. A mi već imamo izvrsne potencijale, dobru klimu, kapacitete, izvrsne doktore i treba im dati priliku da rade na način koji cijeni rad i rezultat.
    Za nekoliko mjeseci neće možda biti novca niti za minimalan zdravstveni standard, manji nego danas, kako to preživjeti?
    – O tome moraju svi razmišljati jer se to neće dogoditi samo zdravstvu. Razmišljati kako koristiti javne resurse da se poveća zapošljavanje nuđenjem proizvoda, usluga i servisa. Javno zdravstvene ustanove više neće moći samo koristiti javne novce, morat će ih i stvarati ili novca zbilja neće uopće biti.
    Kako idu operativni koraci ka integraciji KBC-a i Sveučilišta?
    – Nemam jasan odgovor od ravnatelja KBC-a Rijeka, kolege i prof. dr. Hermana Hallera kojemu sam uputio poziv na početni korak.

 


 
''Studij nutricionizma kreće za godinu dana'', Novi list, 20. 2. 2014.

SURADNJA ČETIRI OBRAZOVNE USTANOVE


Studij nutricionizma kreće za godinu dana


 
Dvogodišnji diplomski sveučilišni studij rezultat je suradnje Medincinskog, Fakulteta zdravstvenih studija, FMTU-a i Veleučilišta u Rijeci
 
 
Dogovor za studij – Jože Perić, Alan Šustić i Dušan Rudić  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Veleučilište u Rijeci jučer su potpisali sporazum o suradnji, a jedan od prvih rezultata sporazuma bit će pokretanje zajedničkog studijskog programa iz područja nutricije. Bit će to, prema najavama dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, prvi takav diplomski sveučilišni studij, ne samo u Hrvatskoj, već i šire, a prva generacija studenata upisat će se za godinu dana.
    – Riječ je o dvogodišnjem diplomskom programu nakon kojeg polaznici stječu 120 ECTS bodova i zvanje klinički nutricionist. Trenutno takav program ne postoji. Imamo samo nutricionistički program koji se nadovezuje na program prehrambene tehnologije. Ovo će pak biti interdiscipliniran program koji će u postupak akreditacije krenuti naredne godine, istaknuo je prof. dr. Šustić.
    Iako će se temeljni dio programa izvoditi na Fakultetu zdravstvenih studija, čiji je administrativni postupak osnivanja okončan i s novom akademskog godinom Fakultet će početi s radom, dio programa održavat će se i na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, kao i na Veleučilištu koje se u program, prema riječima prof. dr. Dušana Rudića, uključuje sa svojim Poljoprivrednim odjelom.
    – Provodimo stručni studij mediteranske poljoprivrede i vinarstva, a u proceduri je i specijalistički diplomski studij maslinarstva te imamo u pripremi i studij pčelarstva, a s potpisanim sporazumumom stvorit će se uvjeti podizanja kvalitete znanstvenih i stručnih studija, kao i uvjeti povezivanja s gospodarstvom, kazao je prof. dr. Rudić.
    Jučer potpisan sporazum prvi je konkretan i operativan ugovor između Veleučilišta i sveučilišnih sastavnica, a nutricionistički program tek je prvi u nizu programa koji će prema najavama prof. dr. Šustića nastati kao rezultat sporazuma. Prema mišljenju dekana Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo prof. dr. Jože Perića, potpisani sporazum predstavlja optimalan proces vertiklanog povezivanja Sveučilišta i Veleučilišta na području pametne specijalizacije što će u budućnosti dati rezultate u podizanju razine kompetencija ne samo studenata, već i nastavnog osoblja, a sve na dobrobit gospodarstva i društva u cjelini.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Sredimo Palach zajedno'', Novi list, 20. 2. 2014.

JAVNI POZIV ZA UREĐENJE NOVI STANARI TRAŽE NOVI IZGLED KULTNOG KLUBA


Sredimo Palach zajedno


 
Prednost imaju prijedlozi koji se vode filozofijom recikliranja i prenamjenom drvne građe i namještaja te rješenja koja dopuštaju daljnje upotpunjavanje i nadograđivanje
 
 
Treba uzeti u obzir program koji je planiran u prostorima kluba PalachRIJEKA » Savez udruga Molekula i Studentski kulturni centar Rijeka jučer su objavili javni poziv za uređenje kluba Palach u Rijeci.
    – Dugogodišnju tradiciju kluba Palach konačno smo spremni obilježiti novim početkom. Više desetljeća stvarana priča o kultnom prostoru dobiva svoj epilog krajem 2013. godine kada se u njegovu programsku shemu polako uvlače »novi« stanari spremni Rijeci ponuditi sasvim novi oblik programa, ali i sasvim novi izgled kluba, poručili su iz Molekule i SKC-a dodajući kako je cilj javnog poziva aktivno uključivanje javnosti, prvenstveno samih korisnika i korisnica prostora u zajedničko stvaranje i realizaciju koncepta vizualnog uređenja prostora Palacha.
   

Vizija kluba

Prema riječima predsjednika Saveza Damira Batarela, prednost će imati prijedlozi koji se u opremanju prostora vode filozofijom recikliranja i prenamjenom drvne građe i namještaja te rješenja čiji konačni vizualni ishod dopušta daljnje upotpunjavanje i nadograđivanje u narednim godinama rada kluba. Konačna je zamisao okupiti određen broj kvalitetnih i kreativnih ljudi koji su spremni svoje zamisli pretočiti u jedinstvenu cjelinu u duhu timskog rada te aktivno sudjelovati u samoj izvedbi. Osim toga, treba uzeti u obzir program koji je planiran u prostorima kluba Palach, a koji će obuhvaćati koncerte na dvije pozornice (mala i velika), slušaonice, predavanja, tribine, radionice, kazališne izvedbe i srodna događanja.
    Svi oni koji bi svojim idejama željeli sudjelovati u kreiranju novog izgleda kluba Palach unutar sadašnjih dotrajalih zidova, dužni su poslati vlastitu viziju kluba u Kružnoj prema zadanoj kvadraturi i fotografskom zapisu koje je moguće pronaći na web-stranici Studentskog kulturnog centra.
   
I kolektivi, i pojedinci

Molekula i SKC traže prijedloge, sugestije i koncepte za uređenje dnevnog prostora Palacha koji uključuju idejna rješenja cjelokupnog prostora ili pojedinačnih prostorija što obuhvaća zidove, namještaj, prijedlog rasvjete. 
    Radove mogu prijavljivati kolektivi i pojedinci, a uz prijedloge je potrebno priložiti: kratku biografiju (ime, prezime, datum rođenja, naziv grada, kontakt), skicu ili nacrt rada te koncept razrađen u tekstualnom obliku (1 kartica teksta), foto ili videodokumentaciju (ako postoji), podatak o razdoblju potrebnom za izvedbu te okvirnim troškovima materijala. Adresa na koju se šalju prijedlozi je: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .
    Rezultati javnog poziva zaprimat će se zaključno sa 7. ožujkom. Odluku o tome koje će rješenje biti odabrano zajednički će donijeti članovi i članice Saveza udruga Molekula i Studentskog kulturnog centra, a idejno će rješenje biti predstavljeno 10. ožujka na zajedničkom radnom sastanku Saveza i suradnika čiji su radovi izabrani.

Ivana KOCIJAN

  
 
 
''Senat osniva Centar za elektroničko nakladništvo'', Novi list, 19. 2. 2014.

SVEUČILIŠTE PODRŠKA IZDAVANJU e-KNJIGA

Senat osniva Centar za elektroničko nakladništvo
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o osnivanju Centra za elektroničko nakladništvo čime će se riješiti cjelokupni sustav metodologije izrade sveučilišnih udžbenika i izdanja. Prema pojašnjenju rektora prof. dr. Pere Lučina, Centar će biti logistička podrška za izdavanje e-knjiga, a trenutno se radi i na vizualnom identitetu sveučilišnih izdanja.
    – Krajnji je cilj projekt zaokružiti sveučilišnom nakladom, bilo da sami tiskamo knjige ili da tražimo partnera. Iz toga smo razloga pokrenuli i interdisciplinarni doktorski studij Izdavaštvo i mediji, a u planu je i osnivanje e-knjižnice. Ideja je da udžbenici budu interaktivni te da u sve većem broju budu dostupni u e-izdanju, istaknuo je rektor. (I. Š. K.)

 


 
''Tjedan psihologije za nepsihologe'', Novi list, 18. 2. 2014.


JEDINSTVENA MANIFESTACIJA
U HKD-u SINOĆ OTVORENA TREĆA »RIJEKA PSIHOLOGIJE«


Tjedan psihologije za nepsihologe


 
Održat će se 60 aktivnosti na 36 lokacija u gradu, poput predavanja, radionica, debata, znanstvenih kafića i tribina u sklopu kojih će 50-ak psihologa prikazati mogućnosti psihologije da doprinese kvaliteti života pojedinca i zajednice
 
 
Sa sinoćnjeg otvorenja u HKD-u na Sušaku * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U HKD-u na Sušaku sinoć je svečano treću godinu za redom otvorena manifestacija Rijeka psihologije koja se, s ciljem popularizacije psihologije i promicanja njenog značaja u društvu, do 23. veljače održava u okviru 7. tjedna psihologije u Hrvatskoj. Otvarajući manifestaciju, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je i ovogodišnji program izuzetno zanimljiv te pokazuje koliko je psihologija utkana u sve pore života, dok je predsjednica Organizacijskog odbora Ines Jakovčić istaknula kako je Rijeka psihologije u protekle dvije godine dobila nekoliko nagrada struke, a ono što je razlikuje od Tjedna psihologije, pojačano je medijsko praćenje te humanitarna akcija čija će se sredstva ove godine namijeniti Dječjem vrtiću Rijeka. Prema ocjeni pročelnika Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta prof. dr. Zorana Sušnja, riječ je o jedinstvenoj manifestaciji po organiziranosti i broju uključenih sudionika, koja je prvenstveno namijenjena nepsiholozima i različitim skupinama građana.
    Dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar sinoćnje je otvorenje manifestacije iskoristio za upozorenje na silno potrebnu znanstvenu opremu što nedostaje Odsjeku psihologije, kao i na nužno ulaganje u mlade znanstvenike kojima treba omogućiti vertikalno napredovanje, dok je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin, čestitajući Odsjeku na uvedenom doktorskom studiju, istaknuo kako je došlo vrijeme za korak dalje i osnutak doktorske škole.
    Do kraja tjedna Rijeka psihologije obuhvatit će 60 različitih aktivnosti koje će se održati na 36 lokacija u Rijeci, a radi se o predavanjima, radionicama, danima otvorenih vrata, debatama, znanstvenim kafićima i tribinama u sklopu kojih će pedesetak psihologa prikazati mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice. Ovogodišnja novost uključivanje je Gradske knjižnice Rijeka koja će promovirati poznate naslove iz psihologije, a sve se aktivnosti provode na volonterskoj bazi te uz pedesetak psihologa u realizaciji manifestacije sudjeluje i 40 studenata volontera.
    Cjelokupan program za građane je besplatan, a svakodnevno će se prikupljati sredstva za opremu za djecu s motoričkim oštećenjima prodajom promotivnih materijala koje se može kupiti na Korzu ispred Hrvatske pošte od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. U humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom na žiro račun 2360000-1101536455 s pozivom na broj 70505505759-06, uz svrhu uplate »humanitarna akcija«.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 

 
''Luka Dobrović završio specijalistički studij'', Novi list, 17. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Luka Dobrović završio specijalistički studij

 
 
 
RIJEKA » Obranom završnog rada »Uloga marketinga u razvoju sportskog turizma u Primorsko-goranskoj županiji« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski specijalistički studij završio je Luka Dobrović. Mentor pri izradi rada bio je prof. dr. Marcel Meler, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Ivan Frančišković te prof. dr. Bruno Grbac. (I. Š. K.)


 
''Fizika bez granica'', 15. 2. 2014.

ŠKOLA FIZIKE
PRIJAVE JOŠ DO SUTRA

Fizika bez granica

 
 
 
RIJEKA » »Fizika bez granica« naziv je treće Riječke škole fizike koja će se 16. i 17. travnja održati u sveučilišnom kampusu, a prijave za dvodnevnu manifestaciju traju do 16. veljače. Organizitor Škole fizike je Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a Škola obuhvaća radionice i predavanja te razgledavanje laboratorija i izložbe. Namijenjena je srednjoškolcima sa zanimanjem za prirodne znanosti i nastavnicima kao stručni skup za usavršavanje. Škola će srednjoškolcima i nastavnicima pružiti bogat program s predavanjima i radionicama iz svijeta fizike, a prvi put će uz riječke fizičare dio predavanja održati i gosti s drugih institucija, poznati fizičari prof. dr. Ivica Puljak i prof. dr. Dejan Vinković. Kroz prigodno predavanje i izložbu sudionici će se uvjeriti da fizika može biti i humoristična, a sudionici će imati priliku razgledati i upoznati laboratorije Odjela, posjetiti izložbu, sudjelovati u virtualnoj šetnji kroz Centar za medicinsku fiziku, razgovarati sa znanstvenicima te posjetiti Astronomski centar Rijeka. (I. Š. K.)



 
 
''Idući tjedan ispunjen psihološkim temama'', Novi list, 15. 2. 2014.

RIJEKA PSIHOLOGIJE
  TRADICIONALNA MANIFESTACIJA


Idući tjedan ispunjen psihološkim temama


 
Predavanjima, radionicama, debatama i tribinama pedesetak psihologa prikazat će mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice
 
 
Rijeka psihologije počinje u ponedjeljak, u 18 sati, u HKD-u na Sušaku  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U okviru 7. Tjedna psihologije u Hrvatskoj od 17. do 23 veljače treću će se godinu zaredom provesti manifestacija Rijeka psihologije koja će obuhvatiti 60 različitih aktivnosti koje će se održati na 36 lokacija u Rijeci – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pročelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Zoran Sušanj. Brojnim aktivnostima, kao što su predavanja, radionice, dani otvorenih vrata, debate, znanstveni kafići i tribine pedesetak psihologa prikazat će mogućnosti pomoću kojih psihologija može pridonijeti kvaliteti života pojedinca i zajednice.
    Manifestaciju organiziraju Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra u Rijeci, Udruga studenata psihologije »Psirius«, Grad Rijeka i Ri-psi alumni klub, a najavljujući kako će se svečano otvorenje održati u ponedjeljak u 18 sati u HKD-u na Sušaku, nakon čega će uslijediti predavanje dr. Dražena Domijana, prof. dr. Sušanj je kao novost ovogodišnje manifestacije istaknuo uključivanje Gradske knjižnice Rijeka koja će promovirati poznate naslove iz psihologije.
    – Sve se aktivnosti provode na volonterskoj bazi i uz pedesetak psihologa u realizaciji manifestacije sudjeluje i 40 studenata volontera. Cilj je
Humani karakter
   
    Rijeka psihologije ima i humanitarni karakter, jer u sklopu ovogodišnje akcije prikupljat će se sredstva za Dječji vrtić Rijeka, za nabavu specijalizirane opreme za djecu s motoričkim oštećenjima. Sredstva će se prikupljati prodajom promotivnih materijala, ručno izrađenih bedževa sa zanimljivostima iz psihologije, antisress loptica, ekoloških torbi i šalica s logom Rijeke. Promotivni materijali moći će se kupiti svakog dana tijekom trajanja manifestacije na štandu na Korzu ispred Hrvatske pošte od 10 do 17 sati te u ZTC-u od 16 do 20 sati. U humanitarnu akciju građani se mogu uključiti i uplatom na žiro račun 2360000-1101536455 s pozivom na broj 70505505759-06, uz svrhu uplate »humanitarna akcija«.
projekta popularizacija psihologije i promicanje njenog značaja u društvu kroz organizaciju raznih aktivnosti. U sklopu programa održat će se i treća konferencija Psihologija za gospodarstvenike. Sve aktivnosti su besplatne i namijenjene su svim građanima, kazao je pročelnik.
    Program uključuje širok raspon tema i područja psihologije, kao što su psihologija rada i organizacijska psihologija, klinička psihologija, zdravstvena, razvojna psihologija, osjeti i percepcija, kognitivna, socijalna, edukacijska i eksperimetalna psihologija. Posjetitelji će moći poslušati predavanja o sreći, motivaciji, strahu i tjeskobi, snovima, provođenju kvalitetnog vremena s djecom ili pak psihologiji i psihopatologiji u Ratovima zvijezda, te sudjelovati u radu neke od brojnih radionica, na kojima će moći naučiti kako reći »ne« i zauzeti se za sebe ili pak pronaći odgovor na pitanje zašto imamo problema s                                                                                  onima koje volimo.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 



 
 
''Petra Herceg završila specijalistički studij'', Novi list, 14. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Herceg završila specijalistički studij
 
 
RIJEKA » Obranom završnog rada »Primjena internog marketinga u hotelijerstvu« na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci poslijediplomski specijalistički studij završila je Petra Herceg. Mentor pri izradi rada bio je prof. dr. Marcel Meler, a povjerenstvo za izradu rada činili su i prof. dr. Bruno Grbac te prof. dr. Ivan Frančišković. (I. Š. K.)

 



 
''Promocija magistara sanitarnog inženjerstva'', Novi list, 12. 2. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET

Promocija magistara sanitarnog inženjerstva

 
 
* Foto: S. JEŽINARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije magistara sanitarnog inženjerstva, a čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju prodekanica prof. dr. Čedomila Milin istaknula je da se radi o događaju koji je od životnog značenja i predstavlja krunu njihove postignute vrijednosti. 
    Svečanim činom promocije zvanje magistar sanitarnog inženjerstva jučer su stekli: Drago Vincek, Iva Potočnjak, Ivana Grabovac, Iva Kruljac, Matija Široka, Dražen Pavasović, Marta Išić, Majda Modrić, Marina Okun, Nikolina Tomić, Jasmina Šerifović, Barbara Turković, Marta Žic, Ivana Čendak, Bojana Gržinčić, Mia Potočnjak, Josip Škara i Marta Telebar. (I. Š. K.)
 

 


 
 
''Doktorirala Emina Babarović'', Novi list, 12. 2. 2014.
 
MEDICINSKI FAKULTET

Doktorirala Emina Babarović

 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Povezanost izraženosti osteopontina i vaskularnog endotelnog čimbenika rasta s angiogenim parametrima i njihova prognostička vrijednost u monoklonalnoj gamapatiji neodređenog značenja i multiplom mijelomu« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, grane patologija, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Emina Babarović. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Toni Valković, prof. dr. Damir Nemet, prof. dr. Ksenija Lučin i prof. dr. Nives Jonjić. (I. Š. K.)



 
''DRINKADRIA za bolju vodoopskrbu'', Novi list, 11. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET PARTNER U EUROPSKOM PROJEKTU »TEŠKOM« 6,6 MILIJUNA EURA

 
 
RIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je započeo prvi trodnevni sastanak partnera u strateškom projektu »Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region« (DRINKADRIA) koji se sufinancira sredstvima iz Europske unije kroz program IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013. Projekt je započeo u studenom prošle godine i trajat će 29 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 6,6 milijuna eura. Uz Hrvatsku, u projekt su uključene partnerske institucije iz zemalja Jadranske regije: Italije, Slovenije, BIH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Grčke, a cilj je razviti strategije i procedure za sigurnu prekograničnu vodoopskrbu, imajući istovremeno u vidu upravljanje vodnim resursima u prekograničnom kontekstu, uzimajući u obzir klimatske promjene i specifični socio-ekonomski kontekst regije. Vodeći partner u projektu je »Consulta d’Ambito per il Servizio Idrico Integrato Orientale Triestino – CATO« / »Area Council for Eastern Integrated Water Service« iz Trsta.
    Građevinski fakultet jedan je od projektnih partnera s područja Hrvatske i ujedno voditelj jednog radnog paketa, za što će mu se dodijeliti 159 tisuća eura. Iako je riječki fakultet uključen u sve dijelove projekta DRINKADRIA, poseban doprinos dat će u dijelu koji se odnosi na gospodarenje prekograničnim vodnim resursima i vodoopskrbnim sustavima u kontekstu klimatskih promjena, kao i analizama potrošnje i gubitaka vode.
    Implementacijom projekta DRINKADRIA očekuje se razvijanje regionalne platforme koja će povezati stručnjake u području vodoopskrbe s naglaskom na razvoj sigurnosti i stabilnosti vodoopskrbe. U sklopu projekta razvit će se interna mrežna stranica za razmjenu podataka projektnih partnera i javna mrežna stranica na kojoj će se objavljivati značajne informacije o projektu, rezultati aktivnosti i provoditi diseminacija tih informacija. Očekuje se da implementacija projekta DRINKADRIA doprinese poboljšanju kvalitete vodoopskrbe i života na području čitave regije. Krajnja ciljna skupina je stanovništvo zemalja u regiji obuhvaćenoj projektom, a koja će biti opskrbljena pitkom vodom sigurnijim sustavima vodoopskrbe. Popratni rezultati su informiranje javnosti o važnosti očuvanja pitke vode i vodnih resursa za sadašnje i buduće generacije te će se u projektu generirati niz popratnih materijala edukativnog karaktera poput brošura i letaka, a bit će organizirani i znanstveno-stručni skupovi i radionice za stručnjake i znanstvenike te prezentacije za širu javnost. (I. Š. K.)

 


 
 
''Mjesta za 3.478 brucoša'', Novi list, 11. 2. 2014.

SVEUČILIŠTE PLAN UPISA NA PREDDIPLOMSJE STUDIJE ZA NAREDNU AKADEMSKU GODINU


Mjesta za 3.478 brucoša


 
Riječ je o upisnoj kvoti na razini prošlogodišnje, prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a sa 475 mjesta slijedi Tehnički fakultet
 
 
Najveći broj upisnih mjesta za redovne studente  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na preddiplomske studije upisati 3.478 brucoša, a najveći broj upisnih mjesta, njih 2.512, bit će osigurano za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 820, a stranim studentima 146 mjesta. Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, a po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a s 475 upisnih mjesta slijedi ga Tehnički fakultet. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 456 mjesta, a odmah nakon njega i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji planira upisati 443 brucoša. Plan Medicinskog fakulteta upis je pak 403 studenata, a Ekonomskog 370, dok Pravni fakultet računa na 350 studenata.
    S daleko manjom upisnom kvotom raspolaže Građevinski fakultet koji će osigurati 145 upisnih mjesta, dok s 90 upisnih mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a Akademija primijenjenih umjetnosti svega dvoje studenata manje, odnosno njih 46. Kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku, a najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata.
    Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku, broj je osiguranih mjesta za izvanredne studente, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim kvotama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata, poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog i Učiteljskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, kojima se nudi 290 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 150 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 160 mjesta za izvanredne studente, a jednak je broj osigurao i za redovne studente, dok u upisnoj kvoti Pravnog fakulteta izvanredni studenti zauzimaju 100 mjesta.
    Prijave za upis na fakultete vrše se sve do 17. srpnja, a svaki kandidat može se prijaviti na najviše deset studijskih programa, a od početka veljače budući studenti mogu pratiti bodovno stanje za svaki prijavljeni studijski program i trenutačni položaj na oglednoj rang-listi na temelju do sada ostvarenih bodova.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak'', Novi list, 10. 2. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET


Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Mehanizmi putem kojih supresor tumora p53 uzrokuje patološki fenotip Rpl24-heterozigotnih miševa« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja temeljne medicinske znanosti, grane fiziologija čovjeka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Cokarić Brdovčak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Biserka Mulac Jeričević, prof. dr. Ivana Weygand Đurašević, prof. dr. Bojan Polić i prof. dr. Siniša Volarević. (I. Š. K.)



 
''Doktorirao Vedran Jagodnik'', Novi list, 10. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET


Doktorirao Vedran Jagodnik
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Behavior of laterally loaded piles in natural sandy gravels« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Jagodnik. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Leo Matešić, prof. dr. Željko Arbanas i prof. dr. Meho-Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)



 
''Novi magistri i prvostupnici'', Novi list, 7. 2. 2014.

PROMOCIJA 
SVEČANOST NA TEHNIČKOM FAKULTETU


Novi magistri i prvostupnici

 
 
Četvrta ovotjedna promocija na Tehničkom fakultetu  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili diplomski i stručni studij strojarstva te diplomski i preddiplomski studij brodogradnje. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako se nada da će im razdoblje provedeno na fakultetu, unatoč svim problemima na koje su tijekom studija nailazili, ostati ipak u lijepoj uspomeni.
    – Smatram da smo vam pružili mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina te, stoga, vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u svojoj profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim studijima, kazao je dekan.
    Svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Ivan Šamanić, Lovro Štic, Tina Babić, Oleg Celić, Goran Jerbić, Anton Kocijel, Igor Mrak, Dean Pavlović, Miran Jurković, Anja Mujkanović i Lovro Tokić, dok je završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekao Ivan Petrović. Završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekli su: Goran Tomić, Ivana Bakavić, Margarita Hiržin, Marijan Jelenčić, Radovan Brkić, Vedran Buljat, Matej Gljušćić, Bojan Kocijan, Ana Milardović, Jasmin Rojnić, Dino Santaleza, Sanja Slavić, Davor Slijepčević, Goran Šuper, Danijel Teković i Grgo Jerat, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Košćak i Luka Peroš. (I. Š. K.)


 
Doktorirao Borna Debelić, Novi list, 6. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET


Doktorirao Borna Debelić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Racionalizacija mehanizma alokacije pomorskog dobra Republike Hrvatske« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane ekonomika poduzetništva na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Borna Debelić. Doktorand je svoj rad izradio pod mentorstvom prof. dr. Marije Kaštelan Mrak i komentorstvom prof. dr. Nenada Smokrovića, a uz njih povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te prof. dr. Blanka Kesić s Pomorskog fakulteta u Rijeci. (I. Š. K.)

 


 
''Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike'', Novi list, 6. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET  TREĆI DAN ZAREDOM ODRŽANA PROMOCIJA ZAVRŠENIH STUIDENATA

Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera elektrotehnike i magistara inženjera elektrotehnike. Podsjećajući da je Tehnički fakultet osnovan prije 54 godine, dekan prof.dr. Goran Turkalj istaknuo je da ta ustanova provodi studijske programe iz strojarstva, brodogradnje, građevinarstva, elektrotehnike i računarstva, a fakultet je danas ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija, Računalni centar, Knjižnicu, te 5 administrativno-stručnih službi i zapošljava 176 djelatnika.
    Jučerašnjim svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elelektrotehnike stekli su: Andrej Radaković, Ivan Crnković, Toni Verbanac, Dino Ferenčić, David Blažević, Katica Matušan i Haris Kajtazović, dok su završetkom preddiplomskog studija elektrotehnike zavnje prvostupnik inženjer elektrotehnike stekli: Ivan Alandžak, Tihan Peruško, Kristian Mevželj, Gordan Šegon, Eugen Kvaternik, Dražen Cvija, Moreno Gržinić, Antun Jurešić, Šime Devčić, Sanjin Vozila, Nikolina Katalinić, Said Didović, Deni Čop, Robert Šverko, Alen Vlačić, Antonio Vučić, Dorijan Rupčić, Zvonimir Radišić, Filip Blagojević, Matko Perković, Sanjin Deželjin, Ana Popović, Ivan Sinčić, Domagoj Zubac i Marko Mataija. (I. Š. K.)

 

 
''Menadžment hodočašća i vjerskih događaja'', Novi list, 6. 2. 2014.

REKTORAT SVEUČILIŠTA
PREDSTAVLJENA KNJIGA


Menadžment hodočašća i vjerskih događaja

 
 
 
Autori  knjige prof. dr. Patricija Zanketić i prof. dr. Zdenko Cerović  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Vjerski turizam promovira na najvišoj razini ljudske i vjerske vrline gostoprimstva i gostoljubivosti. Istaknuto je to na predstavljanju knjige »Menadžment hodočašća i vjerskih događaja« autora prof. dr. Zdenka Cerovića s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU), Opatija te dr. Patricije Zanketić, direktorice Turističke zajednice Kršan, koje je jučer održano u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.
    – Ova knjiga neka bude poticaj mladima, ali i nama iskusnijima da s mladim kolegama zajednički pišemo knjige. Isto tako, neka knjiga bude poticaj i svima drugima koji žele pisati o hodočašćima i vjerskim događanjima s drugih aspekata. Ideju o pisanju djela s ovom tematikom nosio sam u sebi već duže vrijeme. Naime, vjerski turizam i hodočašća jedan su od zanimljivijih područja selektivnih oblika turističkog prometa, no o toj temi nema dovoljno pisane građe, rekao je prof. dr. Cerović. Dr. Zanketić je pojasnila kako se u djelu obrađuju, uz ostalo, teme poput obilježja vjerskih putovanja i vjerskog turizma, hodočašća i turizma, definira koje su to turističko-vjerske destinacije, ali i ukazuje na menadžerske aktivnosti vezane za fenomen hodočašća i vjerskih događanja. Izdavač knjige je FMTU čiji je dekan prof. dr. Jože Perić istaknuo kako je ovo dvadeset i prva knjiga koju je Fakultet izdao u posljednje dvije godine.
    Prorektorica Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istakla je kako ova knjiga spaja koncept inovativnosti i interdisciplinarnosti. O knjizi su govorili i recenzenti doc. dr. Božidar Mrakovčić, predstojnik riječke Teologije, prof. dr. Franjo Radišić, profesor emeritus FMTU-a, prof. dr.Mato Bartoluci sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te doc. dr. Jerko Valković s riječke Teologije.
    Tom je prilikom prof. dr. Radišić istaknuo kako su autori u istraživanje vjerskog turizma krenuli iz saznanja da su vjerska putovanja doboko ukorijenjena među ljudima te da ne zaobilaze ni jedan narod ili naciju. Tekstovi koji su do sada bili objavljivani na istu ili sličnu temu, polazili su s drugih pogleda na hodočašća i vjerska događanja, u pravilu socioloških ili teoloških, pritom zapostavljajući ekonomski pogled.
    – I kod vjerskog turizma bitan je destinacijski menadžment koji povezuje i usklađuje elemente ponude i potražnje, uključujući i vjerske organizacije, ukazao je prof. dr. Radišić.

A. JURIČIĆ

 


 
''Novi prvostupnici inženjeri strojarstva'', Novi list, 5. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET U RIJECI
ODRŽANA SVEČANA PROMOCIJA


Novi prvostupnici inženjeri strojarstva

 
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera strojarstva. Čestitajući studentima na uspješno okončanom preddiplomskom studiju, dekan prof. dr. Goran Turkalj izrazio je uvjerenje da je fakultet studentima pružio mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina.
    – Vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim diplomskim sveučilišnim studijima, kazao je dekan.
    Završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Pizent, Siniša Rakinić, Marko Frankola, Luka Novak, Luka Lach, Dino Brnčić, Vanja Ubović, Milan Parenta, Robert Ljubek, Denis Falaš, Neven Bakač, Andrej Kožuharov, Maik Tolić, Mateo Slavić, Zoran Nikolić, Marko Topalović, Jasmin Smajić, Ivan Ćepić, Zoran Bilandžija, Ivica Batinić, Igor Knežević, Katarina Ivić, Vanja Gudek, Marko Petrić, Dino Turčić, Dean Delač, Jure Torić Jadrin, Matko Štokov, Josip Malinarić, Jure Galović, Mihael Kolčić, Dean Jurcan, Luka Grbčić, Stipe Vuletić, Marko Cvijović, Bože Lučin, Ana Tomasović, Vedran Buila, Ivan Šoić, Sandra Kvaternik, Tibor Pejić, Ivana Hreljac, Mateo Kirinčić, Fabian Bubanj, Tihomir Kramar, Neven Ždralić, Maja Borić, Ljubica Pavlović, Bojan Mrvoš, Dominik Burić, Ružica Anđelović, Domagoj Sedlar, Snježana Jevtić, Ivan Veljović, Katarina Kapš, Marko Karlovčan, Lovro Liverić, Renato Šare, Vanja Žigolić, Toni Juran, Ana Đuran i Davor Margan. (I. Š. K.)

 



 
 
''Promovirano 37 prvostupnika računalstva'', Novi list, 4. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZAVRŠILA JOŠ JEDNA GENERACIJA


Promovirano 37 prvostupnika računalstva

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera računalstva. Preddiplomski studij računalstva završilo je 37 studenata, a čestitajući novoj generaciji prvostupnika, dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je da se od osnutka te ustanove na Tehničkom fakultetu školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata Rijeke, Primorsko-goranske i susjednih županija.
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik inženjer računalstva stekli su: Teo Manojlović, Dea Marin, Diego Sušanj, Mario Blažević, Danijel Bošković, Marko Kujundžić, Juraj Zorić, Valentina Svržnjak, Igor Opačak, Vedran Abramović, Željka Dorčić, Denis Grahovac, Jelena Herceg, Vedran Petrović, Ivor Vučković, Dejan Mišljenović, Maja Volf, Nino Miškić Pletenac, Nikola Pećarina, Dino Bikić, Ivan Šurlina, Marin Anđelini, Jovana Brestovac, Luka Brumnić, Luka Filipan, Maja Jurcan, Matej Raguzin, Filip Stojanac, Bojan Sulovsky, Ivan Todorović, Nikola Domazet, Mario Dubrovac, Ozren Šejić, Nataša Prodić, Emil Rubinić, Tomislav Fabeta i Sandi Vuković. (I. Š. K.)

 


 
 
''Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada'', Novi list, 3. 2. 2014.

ŠTO STUDIRATI
PREPORUKA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE RIJEČKOM SVEUČILIŠTU OKO UPISNE POLITIKE

 
Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada


 
Defcitarna zanimanja u PGŽ-u koja studentima jamče posoa još su rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija, dok su »out« likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, menadžment i logistika u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik te filozofija

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Više nije svejedno diplomu kojeg fakulteta imateRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija jedina su područja koja prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje budućim studentima po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Ono što treba napomenuti je da se od traženih zanimanja na Sveučilištu u Rijeci provode samo programi strojarstva, elektrotehnike i računalstva, a u Zavodu pojašnjavaju da se analiza provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini.
   
Regionalno tržište rada

Ravnateljica riječke podružnice Zavoda Jadranka Tomašić ističe da preporuka ima kvalitativni karakter, a preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano.
    Preporuka je izrađena na razini regionalnog tržišta rada s ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima Zavod za zapošljavanje preporuča smanjenje studenata samo na upravnom studiju i poduzetništvu.
    Navodeći kako se ovogodišnja preporuka Zavoda za zapošljavanje ne razlikuje bitno od prošlogodišnje, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se upisna politika i politika stipendiranja studenata riječkog Sveučilišta usklađuje s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
    – Za većinu studijskih programa za koje se preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih razvijaju se mehanizmi potpore i stipendiranja. Senat je upravo donio odluku o dodjeljivanju 30 stipendija po
Traže se i CNC operateri, monteri suhe gradnje te krovopokrivači
   
    Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, uz visokoškolske programe obuhvaćaju se i oni srednjoškolski, a prema procjenama Zavoda za zapošljavanje kada su u pitanju trogodišnji srednjoškolski programi tražena zanimanja su CNC operater, monter suhe gradnje i krovopokrivač, dok je ekološki tehničar jedino četverogodišnje srednjoškolsko zanimanje koje je traženo. Popis srednjoškolskih programa za kojima ne postoji potražnja na tržištu rada malo je veći, a sadrži zanimanja: prodavač, autolimar, fotograf i frizer, ekonomist, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, dizajner odjeće, grafički urednik-dizajner te tehničar za logistiku i špediciju.
10 tisuća kuna za područje tehničkih, biomedicinskih programa i računarstva koja su deficitarna u Primorsko-goranskoj županiji, a istovremeno studenti ovih područja imaju povoljnije uvjete u prijavama za kreditiranje, ističe prorektorica. 
   
Susjedne županije

Napominjući da nije važno samo povećati broj upisanih studenata već povećati i broj završenih studenta, odnosno osigurati im uvjete da uspješno završe te studije, prorektorica pojašnjava da se iz tog razloga posebno financiraju projekti nadoknada kompetencija pojačana demonstrature te sustavi vršnjačke i mentorske potpore upravo za studente iz tih deficitarnih područja.
    – Što se tiče preporuke o smanjivanju broja upisanih i stipendiranih studenta također se usklađujemo s preporukama, tako da su posebice smanjene kvote u području ekonomije i drugih studijskih programa koji obrazuju kadrove u suficitarnom domenama. Primjerice 2011. godine na Ekonomskom je fakultetu kvota iznosila 710 mjesta, a na upisima za narednu akademsku godinu taj je fakultet osigurao 370 upisnih mjesta. Slično je i s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. . Također smjer logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu Pomorskog fakulteta u odnosu na prošlu godinu smanjio je kvotu za desetak upisnih mjesta. Treba napomenuti da na tim fakultetima dolazi do prilagodbe na način akreditiranja novih studijskih programa prema specifičnim potrebama tržišta rada i mogućnostima zapošljivosti, kaže prof. dr. Prijić Samaržija.
    Dodajući kako je potrebno istaknuti da Sveučilište u Rijeci obrazuje studente koji dolaze iz drugih županija i koji se imaju namjeru vratiti kući ili prihvatiti posao gdje bude moguće prorektorica ističe da s obzirom na to referentni okvir za Sveučilište nije samo Primorsko-goranska županija.
    – Napominjem to stoga jer vodimo računa i o potrebama i interesima drugih područja u Hrvatskoj i podupiremo i studijske programe koji su potrebni za Istarsku i Ličko-senjsku županiju, ali i druge gdje su, primjerice, deficitarni kadrovi iz prirodnih znanosti, medicine tehničkih znanosti, ali i drugih koji nisu deficitarni u Primorsko-goranskoj županiji, zaključuje prorektorica.

 



 
 
''Počinju radionice za glazbene kreativce'', Novi list, 29. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE
  PRODUKCIJA ZVUKA I GLAZBE


Počinju radionice za glazbene kreativce

 
 
 
RIJEKA » U Kampusu Sveučilišta u Rijeci započinju radionice cjeloživotnog programa Produkcija zvuka i glazbe. Riječ je o jedinstvenom programu u Hrvatskoj koji će polaznike pripremiti za poslove kreativne produkcije na zahtjevnom tržištu. Razlog pokretanja programa potražnja je na tržištu rada. Program obuhvaća opća znanja iz glazbene teorije i napredna znanja o akustici i aranžiranju zvuka i glazbe na računalu, a organiziran je u 173 sata, tijekom kojih se intenzivno izvode tri kolegija. Tečaj je namijenjen onima koji žele steći nova znanja iz područja produkcije zvuka i glazbe, a uvjet za prijavu je završena najmanje srednja škola. Pohađanje tečaja je moguće uz stalni posao. Nastava se izvodi na engleskom i hrvatskom jeziku, a predavači dolaze s tri Sveučilišta: njemačkog Institut für Musik: Carl von Ossietzky Universität, Fakulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu te riječkog Sveučilišta. Sveučilišnom timu pridružit će se i hrvatski producenti i glazbenici, Ante Gelo i Aleksandar Valenčić. Program je namijenjen onima koji žele steći nove vještine i znanja iz produkcije digitaliziranog zvuka i za pojedince koji se žele baviti kreiranjem glazbe. Po završetku tečaja polaznici stječu sveučilišnu potvrdu i 10 ECTS bodova, koja im omogućuje veću konkurentnost na tržištu rada. (I. Š. K.)

 

 
 
''Za studentske stipendije 2,2 milijuna kuna'', Novi list, 29. 1. 2014.

SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI
USVOJEN NOVI SUSTAV STIPENDIRANJA STUDENATA


Za studentske stipendije 2,2 milijuna kn

 
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je prihvatio novi sustav stipendiranja studenata prema kojem se stipendije više neće dodjeljivati samo na temelju izvrsnosti, već će se u obzir uzimati i drugi kriteriji kao što su deficitarnost zanimanja za koje se student obrazuje, a nudit će se i tzv. »living costs«, stipendije za pokriće troškova stanovanja i života, studentima izvan Rijeke, pa i Hrvatske. Najavljujući kako će prvi on-line natječaj biti raspisan u naredna dva tjedna, prorektorica za nastavu prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da je ukupni fond stipendija 2,2 milijuna kuna. Taj iznos u cijelosti će se distribuirati prema studentima, a prvi će natječaj biti namijenjen stipendijama za izvrsnost redovitim studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija.
    – Kroz taj će se natječaj distribuirati milijun kuna na način da će sto studenata dobiti stipendije u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Taj se natječaj financira sredstvima državnog proračuna, dok će se preostala četiri natječaja u veljači i ožujku financirati sredstvima programskih ugovora, najavljuje prorek
Novi mandat Jurjeviću
   
    Senat Sveučilišta jučer je potvrdio i odluku o izboru i imenovanju Dinka Jurjevića na mjesto ravnatelja Studentskog centra Rijeka na mandatno razdoblje od četiri godine. Riječ je o novom mandatu dosadašnjeg ravnatelja te ustanove.
torica.
    Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja koji u Hrvatskoj ne postoji, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Tijekom veljače i ožujka studenti mogu očekivati natječaj za dodjelu 30 stipendija po 10 tisuća kuna namijenjenih promicanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a dio stipendija odnosit će se i na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta. Riječ je o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj je povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a broj stipendija ovisit će o visini participacija studenta.
    Sustavom stipendija pokušat će se povećati i broj studenata diplomskih studija s obzirom da popunjenost upisne kvote preddiplomskih studija iznosi 96 posto, dok kod kvota diplomskih studija to nije slučaj, a osnovni je razlog mobilnost. Tim će se studentima također ponuditi 30 stipendija u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Isti broj stipendija s istim iznosom ponudit će se i stranim studentima, a riječ je o stipendijama za non-EU studente. Cilj dodjele trideset stipendija stranim studentima internacionalizacija je studija.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
''Vi slušate Radio Sovu'', Novi list, 26. 1. 2014.

PRIJE ČETIRI GODINE IZLEGAO SE STUDENTSKI OGRANAK RADIO RIJEKE ZA POSEBNE, NOĆNE NAMJENE
 
VI SLUŠATE RADIO SOVU

Želite Rozgu? E, pa ne može: evo vam Boubacar Traore


 
Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara: direktno u eter pa tko ispliva.Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par

Edi PRODAN, snimio Vedran KARUZA
 
Ekipa Radija Sove s mentorima,  Antonelom Galić-Pruša i  Alenom ČemeljićemUnekom dijelovima Hrvatske naziv joj je huhutavica. Naizgled pomalo neobično, no zapravo logično – upravo se tako noću glasa: huhu, huhu. U Rijeci ona je sova, a kada se krene u srce grada, tamo do najpoznatijeg balkona na Korzu, naziv joj je u potpunosti zaokružen: Radio Sova. Kad već spominjemo znameniti balkon, Sova se na njemu i izlegla, u noći kako tim pametnim pticama i priliči, s 29. na 30. siječnja 2010. godine.
    Riječ je, dakle, o studentskom ogranku Radio Rijeke za posebne, noćne namjene. Onda kad profesionalni novinari, urednici i voditelji najslušanije radijske postaje u Hrvatskoj krenu na odmor, jer riječ je o iskusnim ljudima u redakciji čiji je prosjek godina vrlo blizu 50 tako da je jasno kako sve teže ostaju budni u sitne sate, e tad na scenu dolaze – sove. Dolaze studenti s riječkog sveučilišta koji su sebi pronašli još jednu strast, strast za novinarskim, radijskim poslanjem.
   
Škola novinarstva

Radio Sova je nastala na inicijativu agilnih djelatnika Sveučilišta, ponajprije Elvire Marinković Škomrlj koja je nakon dugogodišnje uspješne novinarske karijere novi profesionalni izazov pronašla u ulozi rukovoditeljice Službe za odnose s javnošću Sveučilišta u Rijeci, kao i ljudi s Radio Rijeke koji su u pokretanju Sove vidjeli šansu za osvježenje svog programa, stvaranje mosta prema studentskoj i općenito mlađoj slušateljskoj populaciji te odličnoj školi novinarstva nakon koje će najbolji svoj posao nastaviti kao profesionalci, zaposlenici Radio Rijeke. Mentori prve generacije, a i svih kasnijih su Antonela Galić Pruša, koordinatorice MMS-a HRT Centra Rijeka i Alen Čemeljić, glavni urednik Radio Rijeke, iskusni novinari i jedni od onih za koje se kaže kako – vječno ostaju mladi.
    – Sada već davne noći s 29. na 30. siječnja 2010. godine, radijskim eterom poletjela je Radio Sova – zajednički program Hrvatskog radija – Radio Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. Od tada studenti riječkih fakulteta svakodnevno proizvode svoj program. U početku su to bila samo dva, a kasnije tri sata govornog i tri sata glazbenog programa, dakle ukupno šest sati. Emitira se na frekvencijama Radio Rijeke, svake noći, točnije od ponoći do šest sati ujutro. Subota je jedini dan u tjednu kada Radio Rijeka studentima i studenticama prepušta 12 sati programa, dakle Radio Sovu se može slušati od 18 pa sve do šest sati ujutro. Upravo zbog činjenice što u Rijeci ne postoji studij novinarstva, ovo je odlična prilika da studentice i studenti zainteresirani za rad u medijima, prvenstveno na radiju, dobiju uvid u funkcioniranje radijske stanice, kao novinari, voditelji, glazbeni urednici, tonski realizatori, reporteri ili urednici, istaknuo je glavni urednik Radio Rijeke Alen Čemeljić.
   
Entuzijazam

Redakciju Radio Sove čini dvadesetak studenata i studentica s gotovo svih riječkih fakulteta. Raspodijeljeni su u nekoliko redakcija – informativnu, kulturnu, sportsku i glazbenu. Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par. S obzirom da Radio Sova ovih dana slavi četvrti rođendan, statistike kazuju kako je kroz njezinu redakciju prošlo bezmalo sedamdeset studenata. Na žalost, zbog općeg lošeg gospodarskog stanja što se posebno negativno zrcali u medijima, jedna od stavki definiranih na početku rada Radio Sove nije se nikad realizirala: stalni posao na Radio Rijeci još uvijek nije dobila ni jedna jedina »sova«. Ipak, entuzijazam ih ne napušta.
    Boris Kanazir, student 2. godine diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i filozofije glavni je urednik Radio Sove, a u projektu je od prvog dana.
    – Kako je raditi na Radio Sovi? Odgovor je više-manje isti kao i prije četiri godine, kada smo počinjali, samo s malo manje euforije i puno više iskustva: odlično! Jedinstvena je to prilika za sve koji se žele kasnije u životu baviti nečim vezanim za medije, ali i za one koji radio doživljavaju kao usputno iskustvo. Jako je važan timski rad, sve što se događa plod je suradnje, a posebno je lijepo vidjeti, odnosno čuti konačan proizvod – naš program svake večeri, tim više što smo jedini studentski medij u gradu. Dobro se zabavljamo radeći, radimo stvari koje volimo, ali ima i napornih, teških dana. Mogao bih reći da doživljavamo pravi novinarski život u malom – česta nervoza, priprema emisija ili vijesti u zadnji tren, cjelodnevna zvonjava mobitela, ali to je izvrsna škola u kojoj, osim o novinarskom poslu, puno učimo i sami o sebi. S druge strane, velik je problem što u Rijeci ne postoji studij novinarstva pa znamo osjetiti nedostatak teorijske osnove. Mada, rad u programu Radio Rijeke daje nam kvalitetna praktična znanja i otvara mnoge mogućnosti. Sretan sam što sam, nakon više od tri godine na Radio Sovi, postao i prvi honorarni zaposlenik Radio Rijeke, ali istovremeno sam žalostan što se u ovoj teškoj financijskoj situaciji zadnjih godina ne otvara više takvih prilika jer ima još kolega sa Sove koji su ih zaslužili. Ipak sam optimističan, čini mi se da stvari idu nabolje i nadam se da će se u budućnosti u eteru čuti sve više novih, mladih glasova, optimističan je Kanazir.
   
Mijenjati svijet

Radio Sova nije jedini hrvatski studentski program jer slični postoje i u Dubrovniku, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Studenti koji realiziraju ove programe surađuju i
Rođendanska fešta
   
    Radio Sova je pripremila bogat rođendanski program. U četvrtak, na sam rođendan, ide prilagođeni slavljenički program, u subotu 1. veljače program od 18 do 20 sati ide uobičajeno, iz studija. U emisiji Pun kufer pitat će se slušatelje je li im pun kufer Radio Sove, što misle o studentskim medijima i zastupljenosti studenata u medijima i slično. Od 20 do 1 sat program će se emitirati iz Beertije i Klub.a na Trsatu, također prilagođen, rođendanski. Bit će tu i razgovora s mentorima, gostima, suradnicima, bendovima, a od 22 sata prenosi se i atmosferu s koncerta na kojem nastupaju bendovi Muhe bez glave, Buco i Kalašnjikovi, Officer Down – od kojih u svakom svira i po jedan član s Radio Sove – kao i Shaionesi, predvođeni Draženom Turinom Šajetom, autorom emisije Šajetiva u programu Radio Rijeke. Slušajte Radio Sovu jer – u programu će se dijeliti i ponešto ulaznica za rođendansku feštu.
okupljaju se dvaput godišnje na seminaru studentskih radija Hear me. U rujnu 2011. godine, kada se okupilo tridesetak studenata iz Hrvatske i Slovenije, organizirala ga je i Radio Sova.
    Aleksandra Ignatoski, studentica 2. godine preddiplomskog studija ekonomije, zamjenica je glavnog urednika, nedavno je bila predstavnica Sove na 9. HearMe seminaru kojem je domaćin bio ljubljanski Radio Študent.
    – Uvijek me zanimalo novinarstvo pa sam se prijavila na Radio Sovu čim sam upisala fakultet. Najprije je to bilo iz znatiželje, no s vremenom sam se zaljubila u radio i sve što dolazi s njime. Osim prilike da dane provodim sa super ljudima, stekla sam i obavezu znati što se događa u društvu oko mene što, na žalost, mnogo studenata danas ne zna. Radeći na Sovi upoznala sam mlade putnike, zanimljive profesore, aktiviste raznih skupina i studente koji imaju želju promijeniti svijet. I što je najbolje od svega, još uvijek jedva čekam trenutak kad ću sjesti u studio i izgovoriti: »Vi slušate Radio Sovu...«. Osim događaja u Rijeci, suradnja s ostalim studentskim postajama i programima pomaže nam da saznamo kako oni rade iste ove stvari. To može biti posebno korisno jer oni imaju i formalnu edukaciju, a dvaput godišnje nalazimo se na HearMe seminaru gdje, istina uz niz neprospavanih noći, dogovaramo i međusobnu suradnju, razmjenu priloga – zadovoljna je Ignatoski.     
    Radio Sova je zanimljiva i po tome da su njezinom redakcijom prošli i brojni riječki glazbenici koje istodobno zanima i rad na radiju. Uostalom – pa to i jest logična veza. Jedan od njih je i Tomislav Milićević, student 2. godine diplomskog studija strojarstva: glazbeni urednik i tonski realizator, uređuje i vodi emisije »Dreadloksi na mjesečini« o reggae, ska i dub glazbi te World Music.
    – Na Sovu sam došao iz znatiželje. Volim glazbu pa se Sova pokazala kao izuzetna prilika za nova iskustva. Također, radio je »stara škola«, što jako cijenim. Moja je deviza: što će ti Youtube, daj večeras okreni na 104,7 MHz i uživaj uz odličnu selekciju mojih kolega i mene, naravno. Najveći gušt na radiju je, naravno, »iživljavati« se nad ušima slušatelja glazbom koju ti želiš sluzšati. Želite Rozgu? E, pa ne može. Evo vam Boubacar Traore. Tu je i prilika za rad s ljudima kojima se divite već dugi niz godina, kao što su primjerice bila gostovanja Dubblea, Vedrana Menige, Hornsmana Coyotea i mnogih drugih regionanih reggae, ska i dub glazbenika u mojim »Dreadloksima na mjesečini«.
   
Svježa krv

Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara, vjerojatno najboljom metologijom: direktno u eter pa tko ispliva. Dakako, prije toga stručno formirani od strane »stare škole« Galić-Pruša – Čemeljić. Sova je k tome i jako dobar recept za ostale medije, pa tako i ovaj što pomalo nervozno gužvate u ruci: i redakcija Novog lista je vremešna, po prilici kao i ona Radio Rijeke, i ona vapi za »svježom krvi«, za obnovom. Na žalost, još je uvijek odgovor isti: trenutno nam materijalne prilike ne dozvoljavaju obnovu kadra. Nadamo se samo da će »gazde« medija ipak na vrijeme shvatiti kako je put neobnove kadra – put na dubrovačko Boninovo, »najromantičnije« mjesto za samoubojstva u Hrvatskoj.

 

 
 
''KBC-ove vode komesari po naputku ministarstva'', Novi list, 27. 1. 2014.

URUŠAVANJE KBC-a I FAKULTETA
UGLEDNI ZNANSTVENIK, SVEUČILIŠNI PROFESOR I ČLAN NJEMAČKE AKADEMIJE ZNANOSTI LEOPOLDINE UPOZORAVA



 

Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Stanje u riječkom KBC-u je neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska, imala i ima u Hrvatskoj

Nađa BERBIĆ
 
 
Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako EU krene s harmonizacijom standarda  medicinskih učilišta – prof. dr. Stipan JonjićRIJEKA » Je li u okolnostima kakve imaju Hrvatska, ili Rijeka, moguće imati dobru medicinu, dobru znanost, dobru bolnicu? Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci apsolutni je dokaz da bolnice, znanost, i sveučilišta stvaraju ljudi i da rezultati imaju veze i sa umijećima. Hrvatski znanstvenik koji je nesporno u društvu međunarodno najizvrsnijih, a osim fundamentalnih znanosti iznimno je upućen u stanje kliničke medicine, ne spada u ljude koji troše vrijeme uzalud: njegova međunarodna prepoznatljivost i istraživanja s područja imunosti na virusne infekcije dovela ga je u rang najboljih. Spomenimo samo nedavne najprestižnije znanstvene projekte poput projekata Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a i projekta Europskog istraživačkog vijeća. Da ne spominjemo brojne nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja, spomenimo samo da je prošle godine izabran za člana Leopoldine, Njemačke nacionalne akademije znanosti.
   
Tim menadžera

KBC Rijeka od posebnog je značaja za Sveučilište. Kako kao profesor Medicinskog fakulteta vidite aktualna zbivanja u ustanovi?
    – Zdravstvu su nužne strukturne reforme, nema spora, ali stječe se dojam da se stalno improvizira ili eksperimentira i da se većina tih, često pompozno najavljenih promjena pokaže neprovediva ili pogrešna. U svakom slučaju izostao je sustavan pristup problemu. To se odnosi i na aktualnu situaciju o smjenskom radu. Klinički bolnički centri poput riječkog su, funkcionalno gledano, sveučilišne bolnice u kojima se pored vrhunske struke odvija i izobrazba medicinara, i naravno znanstvni rad.
    Uzmite primjerice, postavljanje tzv. sanacijskih upravitelja. Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Taj posao zahtjeva maksimalni angažman i nitko ga ne može raditi poluprofesionalno ili volonterski. Na tim mjestima mora biti tim snažnih menadžera specijaliziranih za pojedina pitanja od interesa za rad tih institucija. Ovo što mi imamo su zapravo komesari koji rade po naputku resornog ministarstva i oni ne mogu imati nikakve kreativnosti čak i ako to znaju i žele. Moram priznati da ne razumijem zašto ravnatelji bolnica uopće moraju biti medicinari, bitno je da postoji tim upravitelja koji su specijalizirani za pojedina pitanja. Naravno, to ne znači da središnju vlast treba izolirati od planiranja razvoja i nadzora rada tih institucija od nacionalnog interesa koje »gutaju« veliki dio državnog proračuna. Ali kako površno ta ista vlast gleda na položaj KBC-a u Rijeci zorno ilustrira nedavna izjava gospođe Đukanović o broju operacija koje napravi riječka kirurgija. Nedopustivo je da predsjednica sanacijskog vijeća kao izravni predstavnik resornog ministarstva na nacionalnoj televiziji izosi notorne netočnosti o KBC-u, nanoseći tako štetu ugledu ustanove koju bi trebala zastupati i o kojoj bi trebala skrbiti.
   
   
I sami smo krivi

Kritični ste prema stanju KBC-a Rijeka?
    –Da, stanje u riječkom KBC-u neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska imala i ima u Hrvatskoj. Nastavak ove agonije značio bi i ugrožavanje temeljnih prava i kvalitete života svih žitelja ove regije. Na žalost, ne radi se samo o potpunom slomu infrastrukture već, polako ali sigurno, nama se ruši i kadro
Mrvicama kupovali našu lojalnost
   
    – Osobno sam svjedočio spremnosti bivše ministrice zdravlja prof. dr. Ane Stavljenić Rukavina da podrži izgradnju KBC-a ali nakon njenog odlaska više niti iz Rijeke nije bilo snažnijih aktivnosti po tom pitanju. Doduše, pojedini ministri su stalno nešto obećavali i »mrvicama« kupovali našu lojalnost.
   
    Treba izgraditi novu bolnicu i istodobno podizati kadrove
   
    A gdje vidite ulogu lokalne i nacionalne politike?
    – Ne može ih se amnestirati. Ne sporim ja njihove dobre namjere već im zamjeram »mlohav« ili nikakav angažman. Kao da ne shvaćaju važnost KBC-a za grad i županiju! Apsurdno je da i danas pojedinci u lokalnoj političkoj eliti relativiziraju to pitanje. No što je tu je! Treba okupiti sve snage u regiji, konačno kompletirati projekt nove bolnice i paralelno raditi na podizanju kadrova koji će vratiti povjerenje u sustav i stvoriti ozračje za razvoj onoga što sveučilišna bolnica ili KBC treba biti. Bez kvalitetne sveučilišne bolnice neće biti niti kvalitetnog Medicinskog fakultata. Onima koji na te stvari gledaju s podozrenjem nije mjesto niti na sveučilištu niti u sveučilišnoj bolnici.
vski potencijal a to znači i kvaliteta rada i usluga. Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako Europska unija krene sa harmonizacijom standarda medicinskih učilišta. Neovisno kako mi to zvali, sveučilišne bolnice ili klinički bolnički centri, to nisu samo zgrade već ljudi i njihovo djelovanje, a nama se i to urušava. To je posljedica izostanka sustavne brige o razvoju i, ili, slabosti vodstva ustanove. No, ništa manju krivicu za stanje u KBC-u ne snosimo mi u Rijeci. Mi smo morali koristiti sve legitimne mehanizme da uvjerimo one koji donose političke odluke za izgradnju nove bolnice, jer je većina postojećih objekata praktički nepopravljiva. Ma koliko god nam to bilo teško priznati, mi nismo radili dovoljno i dovoljno dobro na razvoju riječke akademske medicine i dopustili smo da KBC postane bolnica od marginalnog interesa. Oni koji za sve krive Zagreb odnosno središnju vlast jednostavno nemaju pravo i na taj način pokušavaju prikriti svoje propuste i nesposobnost. S projektima i gradnjom KBC-a agresivno je trebalo ići prije deset godina u suglasju svih odgovornih.
   
   
Nejasan model JPP-a

Vjerujete li da će projekt po modelu javno privatnog partnerstva uspjeti ?
    – Nije mi baš jasno što to znači u konkretnom slučaju, a napose me brinu nejasni rokovi. Nadam se da to neće biti način da se Rijeka izuzme iz kapitalnih investicija u zdravstvu u narednim godinama dok se i ako se realizira taj JPP model. Sjetimo se samo kako je godinama propadala klinika na Kantridi jer se stalno govorilo da nema smisla ulagati jer slijedi preseljenje u novoizgrađenu bolnicu. Doc. dr. Igor Antončić je u pravu kad govori o hitnim »vatrogasnim« mjerama, samo nekoliko klinika su u stanju čekati bolja vremena, ali većina su u kritičnom stanju i to traži brzu reakciju. Teška gospodarska situacija neće trajati vječno, a onima koji time opravdavaju svoje nedjelovanje treba poručiti da su i drugi prolazili slične krize i da su veliki kapitalni projekti jedan od načina da se iz krize iziđe. Pritom ne smijemo izgubiti mlade jer su oni glavni motor znanstvenog rada i budućnosti.
    Koja je vaša formula za uspjeh?
    – Nije jednostavna, ali među ostalim, znate, medicina kao i znanost su univerzalno dobro pa treba uvažavati univerzalne kriterije i standarde. Ne smijete ih kršiti. Da to nismo poštovali mi nikad ne bismo uspjeli. Uz rad i motivaciju treba nam podrška okoline, kakvu imamo na Medicinskom fakultetu. A hoće li KBC Rijeka tražiti i dobiti takvu podršku, o tome ovisi njegova sudbina.


 
 
''Riječko sveučilište i energetski div Saipem na zajedničkim projektima'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI KORAK KA IZVRSNOSTI POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI SVEUČILIŠTA I POZNATE MULTINACIONALNKE

 
Riječko sveučilište i energetski div Saipem
na zajedničkim projektima


 
Veliki broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao je zaposlenje upravo u Saipemu, a Sveučilište se u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju
 
 
Zdravica nakon potpisa – Bruno Marino i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin i direktor hrvatske podružnice Saipema Bruno Marino potpisali su sporazum o suradnji. To je logičan slijed događaja i zbog činjenice što je velik broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao zaposlenje upravo u Saipemu, a prema riječima rektora Sveučilište se i u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju. Obostrani interesi Saipema i Sveučilišta su zajedničko ulaganje u znanstvenoistraživačke djelatnosti kroz zajedničke projekte u domeni energetskih tehnologija, ali i zajedničke obrazovne aktivnosti kroz pozvana i regularna predavanja te suradnja u definiranju tehnoloških smjernica i potencijalnih transfera tehnologija. »
    Naglašavajući kako je Saipem najveća svjetska kompanija u području naftne industrije, a po pitanju projektiranja i realizacije postrojenja Marino je istaknuo da se Saipem ističe jedinstvenom strategijom dugoročno održivog razvoja koja se gradi stvaranjem brojnih centara izvrsnosti. Jedan od takvih centara je i riječka podružnica, čija je povijest dulja od deset godina. Saipem zapošljava dvjesto inženjera i tehničara u Rijeci te njih stotinjak koji rade izvan hrvatskih granica. Prema ocjeni višeg potpredsjednika za poslovanje i razvoj Saipema dr. Daslava Brkića sporazum je početak nove, šire i ambicioznije suradnje.
    – Saipem u svijetu zapošljava 48 tisuća ljudi u čak 63 zemlje, a stvaranjem brojnih centara izvrsnosti, kojih ima 29, ostvaruje se dvosmjerna korist. Saipem prenosi specifična znanja i vještine, kao i iskustvo te zapošljava ljude na lokalnoj i globalnoj razini, a tvrtka dobiva visoku razinu profesionalnosti osoblja, njihovo znanje i profesionalne kompetencije, ali i različita iskustva skupljena diljem svijeta. Jedno od Saipemovih bogatstava je zapošljavanje međunarodnog osoblja, točnije 127 nacionalnosti. Više od 70 posto zaposlenika ne dolazi iz zemalja osnivača Saipema, odnosno iz Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD-e, zaključio je dr. Brkić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Promovirano 30 doktora medicine'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI LIJEČNICI
SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU

 
Promovirano 30 doktora medicine
 
 
 
Promovirana nova generacija doktora medicine   * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora medicine koju čini 30 završenih studenata. Svečanom promocijom zvanje doktor medicine stekli su Mateja Jelača, Mijo Mravičić, Anja Muftić, Tin Nadarević, Mira Pavlović, Zrinko Pešut, Marina Petrović, Ana Pičuljan, Petra Pongrac, Sara Sabolić, Tanja Sakač, Petar Stojić, Silvija Svrtan, Luka Šatalić, Maja Šimonović, Marko Škoda, Matko Šperanda, Erika Šuper – Kučina, Jelena Tomac, Milana Topić, Danijel Trčak, Dina Vladić, Marija Vlašić, Marina Vrbančić, Tea Vrdoljak, Sara Vukasović, Veronika Gorjan, Ivana Sedonja, Maruša Špes i Lidija Janžeković. (I.Š.K.)

 

 
''Promovirana 53 diplomirana pravnika'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVA GENERACIJA DIPLOMANATA
SVEČANOST NA RIJEČKOM PRAVNOM FAKULTETU


Promovirana 53 diplomirana pravnika

 
 
Promocija diplomiranih pravnika – svečanost za cijeli život   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih pravnika, a novu generaciju diplomanata čini 53 završenih studenata. Zvanje diplomirani pravnik stekli su Ana Bartoniček, Vanja Doboviček, Senita Hopovac, Mirsada Dilji, Igor Verbanac, Kristina Šporčić, Barbara Prelec, Nina Predović, Tomislav Njegovan, Dijana Kapović, Marijana Grgurević, Ana Berić Pavičić, Sanja Herljević, Tena Velimirović, Marina Butorac, Larisa Juretić, Anja Pipan, Mirjana Jurišić, Tedi Besedić, Saša Medaković, Tihana Bačev, Lea Džodan, Wanda Svrakić, Dajana Banko, Đurđica Vujnović, Tea Maljković, Marija Sarić, Maja Paver, Maja Samsa, Marko Biljan Žic, Ante Sjauš, Martina Radolović Martinčić, Marina Žunić Grbčić, Mia Medjedović, Marijana Sjauš, Nina Ceccolini, Sandra Šimunić, Dalibor Šikić, Ivan Janeš, Martina Čulig, Sandra Pajković, Tomislav Vrkić, Jasminka Blažičko, Dan Lovrović, Jelena Dobrojević, Mirela Marot, Ivana Pintar, Ana Businello Vučak, Petra Radović, Snježana Katušić, Maja Grabrović, Tanja Kruneš i Žarko Katalinić. (I.Š.K.)

 

 
''Tematsko izlaganje o ljudskim emocijama'', Novi list, 23. 1. 2014.

NOVA IZDANJA PSIHOLOGIJSKIH TEMA


Tematsko izdanje o ljudskim emocijama

 
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljena su posljednja tri izdanja znanstvenoga časopisa Psihologijske teme, kojega već 12 godina izdaje Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o dva opća broja na hrvatskom jeziku i tematskome broju na engleskom jeziku pod naslovom: Emotions: Evolution, Physiology and Expression (Emocije: Evolucija, fiziologija i izražavanje) koji su objavljeni prošle godine. U općim je brojevima objavljeno ukupno trinaest radova, u kojima su u najvećoj mjeri zastupljeni sadržaji iz organizacijske psihologije, ali i iz područja psihologije obrazovanja, razvojne i zdravstvene psihologije te drugih grana psihologije. Obrađuju se teme kao što su stilovi rukovođenja, radne vrijednosti, odrednice školskog uspjeha i samoregulacije, privrženost u vezi i prijateljskim odnosima, odrednice zdravstvenih ishoda, prepoznavanje izraza lica, dosjećanje informacija, orijentacija prema sreći. U fokusu tematskoga izdanja Psihologijskih tema za 2013. godinu su ljudske emocije, a uz hrvatske autore objavljeni su radovi i vodećih svjetskih stručnjaka iz SAD-a, Japana, Švedske, Belgije, Nizozemske i Slovenije.
    Uredništvo Psihologijskih tema čine djelatnici Odsjeka za psihologiju u Rijeci, ali i međunarodno priznati znanstvenici iz Japana, SAD-a, Nizozemske, Švedske, Srbije i Slovenije. (I.Š.K.)

 


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 9 od 20