Mediji o Sveučilištu
''Promovirni diplomirani ekonomisti i prvostupnici'', Novi list, 21. 12. 2013.

SVEUČILIŠTE
SVEČANO NA EKONOMSKOM FAKULTETU

 
Prodekan prof. dr. Alen Host zaželio je dojučerašnjim studentima puno uspjeha u profesionalnom radu
 
 
Zadovoljstvo na kraju studija – dio jučer promoviranih ekonomista  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih ekonomista i sveučilišnih prvostupnika ekonomije. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju, prodekan prof. dr. Alen Host zaželio im je puno uspjeha u profesionalnom i privatnom životu te im ukazao na potrebu stalnog usavršavanja u cilju osiguravanja dugoročne konkurentnosti na tržištu rada.
    Svečanim činom promocije studij su uspješno okončali: Irena Lović, Marina Černeka, Neven Tešić, Sanja Katunar, Ivana Zohil, Petra Delač, Tatjana Rempešić, Valentina Jandroković, Marija Dušek, Adriana Grubišić, Kristina Žuljević, Jerolim Dušević, Ivana Maras Trbojević, Dragan Aladžić, Matej Kalanj, Anja Zron, Marijana Plješa, Nenad Fućak, Sanja Melada, Aljoša Jelčić, Vanja Jurcan, Željka Vidmar, Goran Lazić, Lorena Paladin, Dijana Fućak, Vlatka Bruketa, Martina Močibob, Tina Karabaić, Alenka Rogić, Rade Malobabić, Alica Kušen, Saša Vrbanec, Jelena Dragičević, Damir Muslić, Ana-Marija Rodin-Šumonja, Dženan Pečenković, Ela Pavičić Sapor, Matej Marković, Monika Prodan, Alenka Radović Pevec, Maristela Rajkovača, Adriano Fućak, Martina Matijević, Ivana Maras, Nikolina Rubčić, Zoran Klapan, Daria Perković, Davor Sjauš, Joško Jurković, Ivana Erhatić, Vjekoslav Vrljić, Majda Paoli, Renato Puškarić, Antoni Mičić, Lorena Barković, Dijana Popović, Ana Matić, Andrea Vodopija, Melita Pušić, Klara Žagar, Kristina Gušćić, Klara Mandić, Senada Kaltić, Jasna Šaina, Monika Šćerba, Maja Šuran, Ivan Lovreković, Danijela Stanić, Kristijan Katić, Petra Juričić, Krešimir Krajina, Sabrina Pašić, Emina Mihoci, Nenad Buha, Ilenia Kučić, Andrej Miškulin, Nikola Škoda, Martina Majerle, Dizi Selan, Damir Burić, Samanta Barbaro, Nikolina Štokić i Marina Rozgaj.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Lučin: Čekamo 19 milijuna eura'', Novi list, 19. 12. 2013.

BLAGDANSKI PRIJEM
SVEUČILIŠTE U RIJECI

 
 
* Foto: S. JEŽINA            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci ove je godine na listi od 500 sveučilišta po znanstvenoj produktivnosti u Europi zauzelo 448. mjesto, a u godinama koje predstoje očekuje nas borba za pozicioniranje između 200. i 300. mjesta – istaknuo je na tradicionalnom blagdanskom primanju za nagrađene znanstvenike, umjetnike i studente rektor prof. dr. Pero Lučin.
    – Nalazimo se pred realizacijom europskog projekta čija je vrijednost 19 milijuna eura. Ta će se sredstva utrošiti za nabavku opreme, a kada bi zbrojili sve ono što smo do sada na Sveučilištu kupili ne bismo došli do tog iznosa, kazao je rektor.
    Rektor je u sklopu svečanosti podijelio i spomenice u povodu 40 godina Sveučilišta koje su dobili: Krešimir Pavelić, D
Zahvale i studentima
   
    Dodijeljene su i zahvalnice studentima, a dobili su ih: Ivan Pribanić, Ivan Žigo, Nina Čeh, Adi Franković, Toni Žufić, Vedran Rosandić, Petra Svetić, Dejan Aleksić, Željana Knežević, Luka Matacin i Borka Frančišković. Za timska studentska ostvarenja zahvalnice su dobili članovi ženskog tima u mornarskom veslanju Pomorskog fakulteta: Patricia Dragičević, Damira Omanović, Nina Kokorović, Lejla Ajanović, Darija Uremović, Ana-Marija Pocedić, Silvana Buneta, Marijana Užarević, Kristina Juričić, Patrizia Tuzlak, Ilena Papić, Valerija Hudeček, Barbara Glažar i Aldo Mavrović s voditeljicom Sanjom Vučurević te članovi muškog tima: Stefan Lenardić, Marko Durut, Igor Ferenčina, Sanjin Sušanj, Sven Hager, Aldo Mavrović, Ivan Bošković, Karlo Bukša, Tihomir Rubil, Ivan Balać, Vjekoslav Magazin, Benjamin Mihaljec, Mirel Mujić, Ennio Babić i voditelj Andrej Danyi.
ubravka Kotnik Karuza, Marija Marinović i Dean Crnković, dok su zahvalnice za ovogodišnja postignuća dobili: Stipan Jonjić, Vladimir Đuro Degan, Boran Berčić, Nevenka Ožanić, Iva Lukežić, Jonatan Lerga, Milivoj Čop, Nikola Petković, Vera Vlahović Palčevski, Roberto Žigulić, Vladimir Parpura, Vasil Tocinovski, Igor Kardum, Domagoj Švegar, Miljenko Uravić, Domagoj Lanc, Emilija Duparova, Dijana Detel, Adrijana Martinović, Vedran Kirinčić, Melinda Kostelac, Vidoje Vujić, Juraj Šimunić, Ivan Marović, Jasminka Ledić, Zoran Sušanj, Marina Vicelja Matijašić, Nina Kudiš, Hrvoje Urumović, Albino Redžić, Viktor Moretti i Ivana Godnič. (I. Š. K.)

 

 
 
''Rijeka dobiva novu bolnicu krajem 2020. godine?!'', Novi list, 19. 12. 2013
NAJVEĆI JAVNO-PRIVATNI PROJEKT U HRVATSKOJ POTPISAN UGOVOR O REALIZACIJI PROJEKTA »KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA«
Papirnata priča trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi trebala biti dovršena u roku od pet godina

Barbara ČALUŠIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
altRIJEKA » Uz pjenušac i obećanje da će nakon osamdeset godina maćehinskog odnosa prema riječkoj bolnici država ubuduće biti majka riječkom zdravstvu, jučer je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka potpisan ugovor o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva »Klinički bolnički centar Rijeka«. Ugovorom koji su potpisali ministar zdravlja Rajko Ostojić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak, Ministarstvo zdravlja dobilo je ovlasti javnog partnera u izgradnji bolnice koju će pak koordinirati Centar za praćenje energetskog sektora i investicija. Iznesena dinamika samog projekta predviđa rok od mjesec dana za osnivanja stručnih timova koji će sudjelovati u projektu, rok od pola godine u kojem će resorno ministarstvo definirati razinu usluga nove bolnice nakon čega bi Centar za praćenje energetskog sektora i investicija trebao učiniti komparator koji će dati odgovor na pitanje je li za projekt nove bolnice, odnosno za investiciju od 3,2 milijarde kuna isplativije financiranje kroz javno-privatno partnerstvo od klasičnog načina kreditiranja. Papirnata priča prema ovakvom scenariju trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi, kako je jučer rečeno, trebala biti dovršena u roku od pet godina. Ukratko, prema najnovijim obećanjima, Rijeka bi novu bolnicu trebala dobiti za sedam godina, konkretno koncem 2020. godine.
   
Odluka i procedura

– Zahvaljujem svim Riječanima na strpljenju. Desetljećima su čekali novu bolnicu i unatoč činjenici što žive u 21. stoljeću, liječili su se u prostorima koji pripadaju početku 20. stoljeća – rekao je Ostojić koji je jučer u Rijeku došao u pratnji još dva ministra, ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Romane Jerković te pomoćnice ministra zdravlja Ljubice Đukanović. To je, prema njegovim riječima, dokaz da je ovo potpisivanje ugovora drugačije od ugovora bez vidljivih rezultata koje su u Rijeci za izgradnju riječke bolnice potpisivale prethodne vlade.
    – To je odluka o kojoj nema dvojbe, ali moramo poštovati proceduru – odgovorio je Ostojić na pitanje novinara hoće li Vlada napokon donijeti odluku o izgradnji nove riječke bolnice. Jamstvo izgradnje nove bolnice je, kako je rekao, iskustvo, a činjenica je da se bolnica ne može graditi sredstvima iz državnog proračuna što je već prepoznalo europsko zdravstvo koje u ovom trenutku ima pet milijardi eura vrijednih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu potpisanih u segmentu zdravstva. Novi riječki KBC ujedno bi trebao biti najveći takav projekt javno-privatnog partnerstva koji se provodi u Hrvatskoj. Ostojić pritom poziva i same liječnike i medicinske stručnjake da se maksimalno uključe u izradu projekta nove bolnice.
    – Pokušajte pored svog velikog angaž
Spajanje bolnica
   
    – Vidjet ćemo što je od onih teza koje su se pojavile u medijima točno – komentirao je Ostojić pitanje o masterplanu bolnica i njihovom spajanju kojim bi trebale zauvijek nestati i neke uspješne male bolnice.
    – Spajanje bolnica u organskom, ali i funkcionalnom smislu je dobro. Neke će se spojiti i prije primjene masterplana – dodao je ministar zdravlja.
   
    Nova angiosala
   
    Posjet ministra zdravlja ujedno je bila i prilika za službeno otvaranje angiosale na Odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti. U novoj angiosali već se neko vrijeme obavljaju zahvati, a za razliku od angiosale koja je nakon deset godina neprekidnog rada bila na rubu funkcioniranja, nova ima dodatne dijagnostičke mogućnosti poput integriranog intravaskularnog ultrazvuka, mjerenje rezerve frakcijskog protoka i mogućnost trodimenzionalnog prikaza. Prema riječima pročelnika Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju dr. Vjekoslava Tomulića, u planu je uposliti obje angiosale, ako to financijska sredstva to dozvole.
    Na ovom odjelu se godišnje učini oko 2.000 invazivnih zahvata od čega oko 800 perkutanih koronarnih intervencija. Nova angiosala trebala bi omogućiti liječenje većeg broja pacijenata s vaskularnim bolestima, a kako je jučer istaknuo sanacijski upravitelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller, formiran je multidisciplinarni tim koji čine intervencijski radiolozi i kardiolozi, vaskularni i kardijalni kirurzi te pedijatrijski kardiolozi. U taj tim planira se uključiti i neurologe koji bi uz pomoć endovaskularne medicine liječili moždane udare.
    – Naš cilj je centralizacija endovaskularne medicine – objasnio je Haller.
    Nova angiosala omogućit će promptno zbrinjavanje svih hitnih slučajeva, a najavljeno je i skraćivanje liste čekanja na invazivni zahvat koje bi sa sadašnjih sedam mjeseci za pola godine trebalo biti svedeno na manje od mjesec dana.
   
    Bio je to »dan zdravlja PGŽ-a«
   
    Ministar zdravlja Rajko Ostojić prije potpisivanja ugovora o izgradnji nove bolnice održao je sastanak sa 13 ravnatelja zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Sastanak koji je bio uvertira u potpisivanje ugovora o izgradnji nove bolnice ili kako ga je župan Zlatko Komadina simbolično nazvao »danom zdravlja PGŽ-a« poslužio za rekapitulaciju županijskih ulaganja u zdravstvo. Tako je prema Komadininim riječima, PGŽ uložio 300 milijuna kuna u ustanove čiji je osnivač, ali i 100 milijuna kuna u KBC Rijeka. Istaknuo je velike investicijske cikluse u specijalnim bolnicama poput objke Thalassotherapije.
    – Naš sustav zdravstva nije pao na teret države jer niti jedna zdravstvena ustanova kojoj je osnivač županija nije poslana u sanaciju – istaknuo je Komadina.
    PGŽ spada u županiju s iznadprosječnom dostupnošću zdravstvene skrbi, ako se uzme u obzir broj zdravstvenog osoblja na 100 tisuća stanovnika koji iznosi 363, dok je hrvatski prosjek 299. Sustav se financira najvećim dijelom iz sredstava HZZO-a dok petinu financiranja čine županijska sredstva, a čak 18 posto vlastita sredstva pojedinih ustanova.
    – Kad bi druge županije išle vašim planom, ne bi bilo dubioza kakve imamo. Jedino u čemu ste dosad bili ispod prosjeka je arhitektonski dio zdravstva – rekao je Ostojić, ističući da će održati svoje obećanje iz Plana 21, a to je izgradnja dviju bolnica – pulske i riječke.
mana sudjelovati i u izradi dokumentacije i svega što nas čeka – poručio je Ostojić.
    Novinare je jučer ponajprije zanimalo koliko je ovaj ugovor drugačiji od niza prethodnih sporazuma i obećanja o izgradnji nove riječke bolnice koje su KBC Rijeka, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija dobivali od ranijih vlada. S ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, nova riječka bolnica, prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka neće ovisiti o kapacitetima državnog proračuna, niti o nečijoj političkoj volji.
    – Onaj tko dođe neće više moći reći da nema novca s ovakvim ugovorom jer se on ne oslanja proračun – istaknuo je Vrdoljak, dok se pak Vojko Obersnel osvrnuo na sporazum o izgradnji nove bolnice iz 2004. godine čiji je i sam bio potpisnik.
    – Do ovog ugovora niti jednom nismo potpisali ugovor koji je definirao financijske parametre, a još manje rokove. Ugovor koji smo potpisali s tadašnjim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom o izgradnji nove riječke bolnice nije sadržavao ništa osim dobre volje – ustvrdio je Obersnel, dodavši da je Grad Rijeka i dosad bio aktivni partner u izgradnji nove bolnice koji je s ustupljenim zemljištem i komunalnim doprinosom u bolnicu već uložio 45 milijuna kuna.
   
Nova ulaganja u stare objekte

Nova bolnica trebala bi se prostirati na zemljištu površine osam hektara na području njezinog današnjeg sušačkog lokaliteta. Bruto površina svih građevina nove bolnice prema postojećem projektu iznosi 240 tisuća četvornih metara, a u to je uključena i površina podzemnih garaža koja će imati kapacitet od 1.800 parkirnih mjesta. Kad su u pitanju bolesničke postelje, kapacitet bolnice ne bi se bitno mijenjao od današnjeg i kreće se oko 1.000 postelja. Plan i dalje podrazumijeva izgradnju ginekologije i pedijatrije u sljedećoj fazi, a potom i svih ostalih klinika.
    Ostojić je obećao i novi ciklus ulaganja u stare bolničke objekte kojima bi riječki KBC trebao premostiti vrijeme do izgradnje nove bolnice. Ulaganja se u prvom redu odnose na novu opremu pa bi tako Rijeka trebala dobiti novi CT-uređaj, uređaje za brahiterapiju, operacijske stolove i anesteziološke uređaje. Objavu tendera za novu opremu, Ostojić je najavio kroz period od šest tjedana, a oprema će se financirati iz državnog proračuna.
    – Ovo je velik dan za tri županije koje se ovdje liječe. Nije potrebno naglašavati u kakvim uvjetima radimo i nadam se da će ovaj projekt zaživjeti. Liječnike i medicinske sestre imamo, ali nam trebaju zgrade u kojima bismo mogli pružati naše usluge, ne samo ovoj i susjednim županijama, već i pacijentima izvan granica – zaključio je sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller.

 

 
 
 

 

 
''Stipendije za 23 buduća pomorca'', Novi list, 19. 12. 2013.
POMORSKI FAKULTET POTICAJI STUDENTIMA POMORSKOG FAKULTETA I UČENICIMA POMORSKIH ŠKOLA IZ BAKRA I MALOG LOŠINJA

Diplomanti ovog fakulteta danas su zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je dekan Serđo Kos, ističući izvrsnost kao najtraženiju karakteristiku na svjetskom tržištu
 
 
Ugovore o stipendiranju potpisala 23 studenta i učenikaRIJEKA » Nove 23 stipendije dodijelilo je Ministarstvo prometa, pomorstva, prometa i infrastrukture učenicima i studentima pomorskih učilišta na području Primorsko-goranske županije. Ugovore za dodjelu stipendija za šestero studenata Pomorskog fakulteta u Rijeci, te sedamnaestero učenika Pomorske škole Bakar i Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja na svečanosti održanoj u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta potpisao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. On je istaknuo kako je Vlada Republike Hrvatske još 2006. godine pokrenula projekt stipendiranja studenata i učenika nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera, kako bi popularizirala pomorska zvanja, te zaustavila tadašnji trend pada upisa u pomorske škole i na fakultete.
    – U razdoblju od 2006. godine do danas, Ministarstvo je dodijelilo stipendije za oko 800 učenika i 260 studenata, kojima je isplaćeno više od 27 milijuna kuna, kazao je Antešić.
    U ovoj je školskoj i akademskoj godini dodijeljeno ukupno 60 stipendija, 48 za učenike i 12 za redovne studente pomorskih fakulteta.
    – Uz stipendiranje učenika i studenata provodimo cijeli niz aktivnosti i mjera koje za cilj imaju jačanje položaja hrvatskog pomorca na zahtjevnom svjetskom tržištu, kao što su zadržavanje najviših standarda u obrazovanju i certificiranju pomoraca, te primjena najviših standarda zaštite na radu, te životnih i radnih uvje
Vjetar u studentska jedra
   
    Stipendija od 1.200 kuna mjesečno itekako će popraviti uvijek napregnuti studentski budžet, potvrdio je Adrian Wolf, student druge godine brodostrojarstva iz Rijeke.
    – Troškovi studentskog života nisu mali. Dakako da će mi ovo biti velika pomoć, jer živim samo s majkom, a ako nešto ostane, pospremit ću to za budućnost, rekao je. Slično razmišlja i Matej Martinović, brucoš na nautičkom smjeru.
    – Olakšat će mi studiranje, ali i pristup stvarima potrebnim za edukaciju i hobi kojim se bavim. Bi li stipendija trebala biti veća? Mislim da je i ovaj iznos zadovoljavajući, ocjenjuje Martinović.
ta na brodu, uz kontinuirano unapređenje procesa zapošljavanja pomoraca. Od iduće godine kroz tonnage tax poticat ćemo ukrcaj mladih pomoraca, kadeta i asistenata na brodove pod hrvatskom zastavom, a Zakonom o trošarinama od srpnja su brodari u nacionalnoj plovidbi oslobođeni trošarina za gorivo, čime se potiče razvoj linijskog obalnog prijevoza, kazao je Antešić, posebno istaknuvši kako su ovogodišnji stipendisti postigli izuzetno visok prosjek ocjena – među učenicima kojima je dodijeljena stipendija najniži je prosjek ocjena 4,1, a među studentima 4,3.
    Uspješnost studenata i učenika koji su primili stipendije u prvi je plan stavio i domaćin, dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos.
    – Izvrsnost je na svjetskom tržištu najznačajnija i najtraženija karakteristika. To su pokazali i diplomanti ovog fakulteta koji su danas zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je Kos.
    Koliko su pomorska zanimanja posljednjih godina postala popularna među mladima govori i podatak što ga je iznio ravnatelj Srednje pomorske škole Bakar Gordan Papeš – od svih strukovnih srednjih škola u PGŽ jedino je ona u Bakru upisala čak pet prvih razreda. Razlog tolikoj navali na školu sigurno dijelom leži u projektu stipendiranja, ali ponajviše u dubokoj krizi domaćeg gospodarstva zbog koje je pomorački kruh, sa svih sedam kora, jedina perspektiva za sve veći broj mladih.

M. GLAVAN



 
''Suradnja u stručnom i znanstvenom području'', Novi list, 17. 12. 2013.
 
SPORAZUM EKONOMSKI FAKULTET I HROTE
Suradnja u stručnom i znanstvenom području
 
 
Sporazum potpisali Ivor Županić i Heri Bezić  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Her Bezić jučer je potpisao sporazum o znanstveno-razvojnoj suradnji s di-rektorom HROTE-a Ivorom Županićem. Pojašnjavajući kako HROTE djeluje već osam godina i kao glavnu djelatnost obavlja organiziranje tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, pod nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije, prof. dr. Bezić je istaknuo da je sporazum sklopljen iz dva razloga. 
    – Riječ je o tome da Ekonomski fakultet provodi poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora koji je HROTE-u zanimljiv te će u sklopu sporazuma nekoliko svojih djelatnika uputiti na školovanje. Drugi je razlog sklapanja ugovora prijava zajedničkih projekata. Naime, Ekonomski fakultet putem Centra za lokalni ekonomski razvoj ima podatke koji mogu poslužiti jedinicama lokalne samouprave kod planiranja strategija i sličnih projekata, istaknuo je prof. dr. Bezić. (I. Š. K.)



 
''Riječka studentica promotor Danske'', Novi list, 16. 12. 2013.
 
TEA MUŽIĆ MLADA DANSKA AMBASADORICA DOBRE VOLJE
Riječka studentica promotor Danske
Titulu ambasadora 22-godišnja Cresanka stekla je odlukom danskog ministra obrazovanja Mortena Ostergaarda, a zadatak joj je prenositi mogućnosti koje Danska nudi u pogledu razmjene studenata i karijere 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jako sam sretna što su me izabrali – Tea MužićRIJEKA » Danski ministar obrazovanja Morten Ostergaard izabrao je hrvatsku studenticu Teu Mužić za Youth Goodwill Ambassador of Denmark. Tea je 22-godišnja studentica fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu koja je na riječkom Sveučilištu završila preddiplomski studij fizike, a ove je jeseni krenula na dvogodišnji diplomski studij fizike na Niels Bohr Institute, Faculty of Science, University of Copenhagen. Titula koja joj je dodijeljena podrazumijeva zalaganje za studentsku razmjenu, interkulturalno znanje i mogućnosti karijera. 
    – Kad sam stigla u Dansku, prijavila sam se za Youth Goodwill Ambassador of Denmark i jako sam sretna što su me izabrali. Zadatak ambasadora je promicanje Danske mojim kolegama u Hrvatskoj, s ciljem dijeljenja moje osobne priče o međunarodnoj mobilnosti studenata, njegovanja interkulturalne razmjene i globalne mogućnosti za karijeru, kaže Tea. 
    Novopečena danska studentica i ambasadorica podrijetlom je iz Cresa gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a u tom je periodu, kaže, na državnom natjecanju iz matematike osvojila dvanaesto mjesto te je sudjelovala na ljetnim školama znanosti u Višnjanu i Petnici. Tea je predstavljala Hrvatsku na Forumu znanosti u Londonu i CERN-u u Genevi, a za vrijeme studiranja na riječkom Sveučilištu dobila je i Rektorovo priznanje za izvrsnost te novčanu nagradu Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Kao glavni razlog za odabir Danske za mjesto studiranja Tea ističe visoku kvalitetu života, nastavne metode i akademske standarde sveučilišta, kao i mogućnosti zapošljavanja. 
    – U ovih nekoliko mjeseci boravka u Danskoj, primijetila sam kako ambijent u zemlji i obrazovni sustavi stimuliraj
Ukupno 350 amabasadora 
    
    Danska je prepoznata kao Zemlja najsretnijeg naroda na svijetu, visoke razine obrazovanja njenih građana, jedinstvenog sustava socijalne skrbi i globalnih »zelenih« lidera s visokim BDP-om, a dobro poznate tvrtke uključuju brodarskog diva Maersk i proizvođača igračaka LEGO. Prema danskom Ecomic Council of Labour Movement (ECLM), danske tvrtke će do 2020. g. imati manjak od 21 tisuće zaposlenika s višim obrazovanjem. Stoga je bitno privući i zadržati strani talent te je to razlog što su Copenhagen Capacity, Wonderful Copenhagen i Danish Agency for Universities and Internationalisation udružili snage kako bi osnovali Youth Goodwill Ambassador Corps, koji sada čini blizu 350 sadašnjih i bivših međunarodnih studenata na višim obrazovnim ustanovama.
 u kreativnost općenito, toleranciju i adekvatno potiču novi i drugačiji način razmišljanja. Odabrala sam Dansku jer sam htjela nastaviti s obrazovanjem u krugu ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta sa zajedničkom željom za napretkom. Dolazeći iz različitih sredina oni donose različite ideje, različite načine razmišljanja, ali i više kreativnosti u rješavanju zadataka i problema. Biti dio Youth Goodwill Ambassadors Corps dozvoljava meni i drugim mladim ljudima da iskoristimo prilike koje nam se ovdje nude što će nam omogućiti da u konačnici postanemo konkurenti stručnjaci iz svojih područja. U poslovima koje obavljam kao ambasadorica inspirirana sam raznolikošću kultura, ideja i stavova iz prve ruke. Dana mi je mogućnost biti na izvoru informacija vladinih i industrijskih planova i strategija u razvoju znanosti, kao i kako da se akademsko znanje primijeni u komercijalnom poslovanju, kaže Tea. 
    Dodajući kako trenutno slobodno vrijeme koristi za učenje danskog jezika Tea ističe da je među njenim planovima za budućnost nakon završetka diplomskog studija nastavak školovanja na doktorskom studiju.



 
''Studentski zbor donirao Klub Srce'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
Studentski zbor donirao Klub Srce
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » U predblagdanskom ozračju Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Rijeci organizirao je i prikupio, a jučer i donirao novac i potrepštine klubu Srce, riječkoj udruzi za pomoć osobama s metalnom retardacijom. Studenti Ivan Šegulja i Vanja Burić s Filozofskog fakulteta uručili su 1.570 kuna prikupljenih od svojih kolega, te didaktički materijal i darove za Sv. Nikolu. Akciju je organizirao Ivan Šegulja, a donaciju je primila Ana Pribanić, predsjednica udruge Srce. Pribanić napominje da je svaka pomoć u današnje vrijeme hvalevrijedna. Međutim, naglašava da je transparentnost primanja donacija danas nužnost, jer je rad svih udruga u Hrvatskoj, zbog poznatih slučajeva sumnjivog raspolaganja novcem prikupljenim putem humanitarnih akcija, pod posebnim povećalom javnosti. (S. B.)



 
''Priznanje velikom životnom uspjehu'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
UČITELJSKI FAKULTET NOVA GENERACIJA PROSVJETARA
Priznanje velikom životnom uspjehu
Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, uz ujedinjene snage na sveučilištu i adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponositi

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova generacija odgajatelja i učitelja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je promovirao novu generaciju odgajatelja i učitelja, a kako je istaknula njihova dekanica prof. dr. Jasna Krstović, jučerašnjim danom i svečanim činom promocije odaje se priznanje njihovom velikom životnom uspjehu. 
    
Osobni ponos

– Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage nas na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponostiti. Može li biti više razloga za osobni ponos svakog od vas, za naše veće profesionalno zadovoljstvo, od ove svečanosti? Svakako da ne može, kazala je dekanica. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili su: Akvilina Čamber Tambolaš, Ingrid Čavić, Marina Dojder, Josipa Dolibašić, Barbara Drezga, Ana Dundović, Mirela Jančić Komljen, Jelena Jelić, Vanja Jergović, Snežana Karadža, Kristina Kordić, Martina Košeto, Ana Košković, Adriana Kučić, Barbara Letić Mujačić, Klaudia Maras, Kristina Martić, Danica Miočić Zoričić, Anna Novak, Karmen Pavlic, Melita Pergar, Katarina Pleše, Lorena Pliško-Seferagić, Sandra Polić Živković, Marija Preka, Olivera Stojanović, Adriana Tibljaš, Sanja Unković, Eleni Vujović, Karla Zorović i Bonita Žagar Kavran, dok su preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili: Gabriela Baumgartner, Agata Begić, Maja Bosanac, Ana Bošnjak, Martina Bošnjaković, Erika Brkanac, Ana Crnić, Mia Čuljak, Ana Horvat, Tanja Hrvatin, Renata Josipović, Martina Klarić, Mirela Knežević, Marija Krsnik, Kristina Laginja, Marija Lončar, Iva Lujić, Ivona Margetić, Jelena Milošević, Marcella Miljanović, Irena Peloza, Martina Pribanić, Lara Resman, Andrea Romanić, Natali Ružić, Romina Srok, Sindi Starešina, Dajana Stjepanović, Kristina Štefanek, Nikolina Tadić, Vedrana Trnka, Sandra Vuković, Tina Zoretić i Tijana Zoričić, a stručni studij Predškolskog odgoja završili su: Maja Baričević, Kristina Erceg, Sandra Mataija Sumić, Ema Matković i Ozana Pavlović. 
    
Integrirani studij

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij završili su: Leonarda Ban, Ana Belavić, Ana Bobić, Kristina Božić, Sanja Branišelj, Dajana Ćukušić, Antonia Ćurić, Iva Flajsig, Maja Furlan, Matea Galić, Ivana Geček, Dragica Glad Dožaić, Aldena Halilović, Matea Han Radan, Ana Japundžić, Adriana Jelovčić, Helena Karabaić, Marta Kolombo, Kristina Konjić, Tea Kraljić, Ivana Majer, Matija Malatestinić, Ana Matušan, Ana Milković, Milena Nastić, Merima Osmanović, Vlatka Oštarić, Tea Pavlović, Sandra Pecorari, Ana Pećar, Ana Peranić, Sandra Perger, Slavica Perković, Lara Pleše, Maja Sanković, Romana Sladić, Dragana Spasevska, Helena Šipušić, Doris Škapul, Marija Tomić, Ena Trgovčić, Sandra Vagaja, Petra Valenčić, Maja Vrtodušić, Kristina Zbašnik, Ana Znaor, Edita Zukić, Ivana Žeželj, Kasandra Živković i Kristina Bičanić.



 
''Povijest medicine neraskidivo povezana s povješću grada'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET NOVA KNJIGA PROF. DR. AMIRA MUZURA
Povijest medicine neraskidivo povezana s poviješću grada
 
 
S predstavljanja knjige prof. dr. Amira Muzura * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Nezavršena povijest medicine u Rijeci – priča o gradu, ljudima i povijesti« nova je knjiga prof. dr. Amira Muzura predstavljena jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Prema riječima predstavljača ova knjiga kroz povijest medicine zapravo priča i povijest Rijeke, a kako je kazao prof. dr. Ante Škrobonja radi se po mnogočemu intrigantnom uratku koji će iznenaditi mnoge, no oni koji prate situaciju shvatit će knjigu kao logičan nastavak priče koja se periodično pojavljuje u riječkoj medicinskoj povijesti. Naime, prvu knjigu ovog tipa prije 40-ak godina objavio je dr. Nikola Korin i zahvaljujući toj knjizi osnovano je društvo povjesničara medicine koje marljivo obrađuje ovakve teme. Muzur je, kako je dodao Škrobonja, vjerodostajn povjesničar, ali i literat. 
    – To je jedna ljubavna priča nadahnuta poviješću i svatko tko se bude bavio poviješću našeg kraja, trebat će ovu knjigu – istaknuo je Škrobonja. 
    Doc. dr. Vjekoslav Bakašun podsjetio je da je povijest Rijeke ujedno i priča o dva grada koja dijeli Rječina. 
    – Vjerujem da je ovo prilično pošten naslov jer nema te povijesti koja zavrsena – kazao je autor knjige podsjećajući da je Rijeka po mnogočemu u svojoj povijesti bila u samom europskom pa čak i svjetskom vrhu. Izuzev prve transplantacije, Muzur je podsjetio i na prve koronarografije, ugradnju umjetnog zaliska i bajpasa. Zaključio je da danas, kad se u medicini priča o nekim drugim temama poput sveučilišne bolnice, ovakav podsjetnik može dobro doći.

B. ČALUŠIĆ




 
''Butković promovirao prvostupnike i magistre'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
SVEČANOST AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
Butković promovirao prvostupnike i magistre
 
 
Sudionici jučerašnje svečanosti na Akademiji primijenjenih umjetnostiRIJEKA » Mladi ste, obrazovani ljudi i sve mogućnosti stoje otvorene pred vama. Uz volju, upornost, rad i talent koji posjedujete, te uz znanja koja ste stekli tijekom studija sigurno ćete doći do dobrih rezultata. Kao umjetnici, dizajneri, akademski građani, sa svim vašim sposobnostima i stečenim znanjima, vi ćete sudjelovati u kreiranju suvremene kulture i naše zajedničke budućnosti. Budite svjesni činjenice da svaki pojedinac daje svoj doprinos za bolje sutra – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove genaracije magistara i prvostupnika dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof. Josip Butković. 
    Izražavajući nadu da će neki od jučer promoviranih završenih studenata ubrzo pronaći odgovarajuće zaposlenje u struci i u ovim ekonomski teškim vremenima dekan je studentima poručio da bez obzira u kojim se radnim sredinama našli, bilo da je riječ o obrazovnim ustanovama, radu u kulturi, turizmu, industriji ili malom poduzeništvu, svima želi da ostvare svoje snove i realiziraju vlastite potencijale. 
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik likovne pedagogije stekli su: Doris Cerovac, Vedrana Dragičević, Filip Gašpar, Sara Ivančan, Emina Kefelja, Tomislav Mirković, Ivan Paulić, Majda Petrović, Monika Rajkovača, Ana Sabolić, Iva Sabolić, Dorotea Smrkinić, Mislava Šarić, Ivana Šepac, Daria Valenčić, Andrea Vlaisavljević, Tonko Vukonić i Dina Zebec, dok su zvanje prvostupnik primijenjene umjetnosti stekli: Ivan Babić, Nela Bralić, Isabella Bubola, Ivana Butković, Iva Dukić, Filip Eškinja, Nika Gvozden, Kristina Habunek, Nisa Hrvatin, Eva Margan, Liberta Mišan, Nino Moharić, Silvester Ninić, Lucija Polonijo, Margerita Rakić, Vedran Rosandić, Ana Ružić, Sara Salamon, Eni Šuperina, Kristina Šutić, Ivan Švabić, Marijana Vargić i Mia Vučemilović. 
    Zvanje magistar likovne pedagogije stekli su: Dora Bakek, Andrea Brajnović, Aleksandra-Ana Buković, Marko Burić, Jožica Butko, Mirela Duktaj, Ena Đelmo, Edi Gustin, Nikola Hrastinski, Antonija Iskra Corallini, Ina Ivandić, Martina Kalčić, Kristina Kinkela, Ivan Klarić, Natalija Ložnjak, Goran Nježić, Bojan Starčević, Ivana Stepan, Ines Šarić, Matija Tomić, Jelena Tuliak, Jelena Zec i Breza Žižović, dok su zvanje magistar primijenjene umjetnosti stekli: Sara Anušić, Nikolina Car Jergović, Jana Franušić, Sabina Gužvinec, Dona Katulić, Marija Kolmanić, Ivana Koren, Damjan Kovač, Petra Kožar, Nina Lekić, Katarina Maltar, Romina Mejak, Iris Radivoj, Dina Rain, Iva Santini, Sabina Solarević, Goranka Tomić, Martina Vlahinja i Marta Vučković, dok su zvanje profesor likovne kulture stekli: Bojana Butković, Vedrana Škalamera i Marija Grdinić Cvitan. (I. Š. K.)
 



 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
Nova generacija doktora medicine
 
 
* Foto: I. TOMI            RIJEKA » Medicinska profesija kao rijetko koja zahtjeva cjeloživotno obrazovanje, bez obzira na to radi li se o specijalizaciji ili edukaciji na poslijediplomskoj razini. Čak i onaj tko misli raditi u običnoj ambulanti mora proći specijalizaciju iz obiteljske medicine – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove generacije doktora medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Miljenko Kapović. Upozoravajući studente da posao tek počinje jer se sada moraju usmjeriti na određena područja i nadograđivati svoje znanje u tim područjima, prof.dr. Kapović nove je doktore medicine pozvao i da se učlane u Alumni MEDRI, ali i da se vraćaju Medicinskom fakultetu. 
    Jučerašnjim činom promocije zvanje doktora medicine stekli su: Zdravko Jurilj, Lorena Kalčina, Ivanka Karamatić, Danijel Knežević, Monika Kocman, Ivan Kolega, Andrea Kresić, Dorian Kršul, Sanja Kulundžić, Mate Lerga, Andreja Levak, Josip Lučev, Dajana Lukić, Sanja Mamula, Luka Marcelić, Petar Marčinković, Mateja Marelja, Ivana Marić, Suzana Maričić, Magda Martedić, Nuša Matijašić, Andrej Matej, Petar Mijić, Mateja Mikić, Marin Mikin, Romina Milanič, Ivan Miletić, Antonija Mišak i Marija Stanić. (I. Š. K.)
 



 
''Strasbourški acquis prof. dr. Jasne Omejec, Novi list, 12. 12. 2013.
 
PRAVNI FAKULTET PREDSTAVLJENA KNJIGA
»Strasbourški acquis« prof. dr. Jasne Omejec
 
 
RIJEKA » »Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava Strasbourški acquis« naziv je knjige predsjednice Ustavnog suda RH prof. dr. Jasne Omejec koja je jučer predstavljena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz autoricu knjigu su predstavili i prof. dr. Eduard Kunštek, prof. dr. Miomir Matulović te dr. Maša Marochini, a knjiga je pokušaj da se čitatelju pruži cjelovit uvid u pravni život Konvencije te omogući upoznavanje s institucionalnim ustrojem konvencijskog nadzornog sustava i s temeljnim doktrinarnim postulatima konvencijskog prava, a da istodobno podrobnim objašnjenjima sudske prakse i pravnih stajališta Europskog suda bude osnova za njezinu djelotvornu primjenu u praksi. Izdanje je namijeno pravnicima, osobito sucima, državnim odvjetnicima i odvjetnicima te državnim i javnim službenicima koji se svakodnevno bave pravima i obvezama stranaka, ali i studentima prava svih stupnjeva te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih pravnih studija. Međutim, knjiga je namijenjena i svim osobama kojima pravo nije struka, a koje se žele upoznati sa stvarnim značenjem i praktičnom primjenom Konvencije, tumačene kroz praksu Europskog suda. (I.Š.K.)


 
''Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje'', Novi list, 11. 12. 2013.
 
SVEČANA SJEDNICA MEDICINSKOG FAKULTETA STVARANJE SVEUČILIŠNE BOLNICE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH STRATEŠKIH CILJEVA
Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje
Iako sam u izradi Strategije zdravstva Hrvatske do 2020. puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti, kaže dekan prof. dr. Alan Šustić 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Glavni cilj treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa, poručio je jučer dekan Šustić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Medicinski fakultet i projekt sveučilišne bolnice najvažniji su projekti za cijelu zapadnu Hrvatsku, a ne samo Rijeku, poručio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Medicinskog fakulteta u Rijeci dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. U svom posljednjem govoru na svečanoj sjednici s mjesta dekana, Šustić kojem iduće godine ističe drugi mandat, istaknuo je da Medicinski fakultet i riječka bolnica predstavljaju projekt koji zapošljava 15.000 ljudi i generira miljarde kuna, a rezimirajući proteklih pet godina na čelu ove ustanove kao jedan od najvažnijih strateških ciljeva istaknuo je upravo stvaranje sveučilišne bolnice. 
    – Sveučilišne bolnice odnosno klinički bolnički centri koji poznajemo u Hrvatskoj nisu ni približno nalik sveučilišnim bolnicama kakve poznaju svijet i Europa gdje takve ustanove liječe i istražuju, bolje obrazuju kadar, a naposljetku, i jeftinije su. Nažalost, ovdje se moramo osvrnuti na činjenicu da u Strategiji zdravstva Hrvatske do 2020. godine sveučilišna bolnica se nigdje ne spominje, iako sam u njezinoj izradi puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti – dodao je Šustić. 
    Prema njegov
Umirovljenici 
    
    Jučerašnja sjednica bila je prilika i za opraštanje od kolega koji su cjelokupni svoj radni vijek i znanje ugradili u riječki Medicinski fakultet. Novi umirovljenici su prof. dr. Željko Fučkar, prof. dr. Vladimir Ahel, prof. dr. Darko Manestar, prof. dr. Đulijano Ljubičić, dr. Jagoda Dabo, dr. Jasna Gobić, dr. Ivan Saftić i mr. sc. Fred Zeidler. 
    – U znanstvenom smislu dostigao sam razinu negdje između kišne gliste i portira u drvnoj industriji, ali po ovom vašem aplauzu vidim da sam ostavio nekog traga, poručio je Zeidler koji je uz dugogodišnju djelatnicu studentske službe Vlastu Böhm dobio najveći pljesak okupljenih kolega i studenata. 
    
Najbolji 
    
    Najboljom novodiplomiranom doktoricom medicine proglašena je Krisitina Ilić koja je ujedno i najbolja nova liječnica prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta. Najbolji novi doktor dentalne medicine je Milan Pečnik, najbolje magistrice sanitarnog inženjerstva su Iva Kruljac i Barbara Turković, najbolja magistrica organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu je Maja Lončarić, najbolja prvostupnica sestrinstva je Anita Vugec, najbolji prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike je Aleksandar Sebastijanović, najbolja prvostupnica fizioterapije je Nikolina Gržinić dok je najbolja prvostupnica radiološke tehnologije Sara Devečerski. 
    Nagrade za najbolje studente dobili su Juraj Obradović, Matea Tomasić, Klara Pulić, Domagoj Vučić, Vera Tomas, Nives Žauhar, Goran Milohanić, Ema Saltović, Ana-Marija Pavletić, Nikolina Rumac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Josipa Cvetko, Ivana Jelinek, Dora Mavra, Dina Ramić, Ira Mazul, Valentina Čalić i Ana Mohorić.
 
 im riječima, hemodijaliza koja je jedini vidljivi dio nove riječke bolnice i projekti od kojih je najveći projekt druge faze izgradnje bolnice odnosno ginekologija i pedijatrija, značajno su premali. Šustić je kašnjenje objasnio objektivnim i subjektivnim razlozima. 
    – Činjenica je da se na zagrebačko Rebro uvijek obraćalo puno više pažnje nego na nas. Kad je o subjektivnim razlozima riječ, nismo se adekvatno fokusirali i često smo bili na dva ili tri kolosijeka, rekao je Šustić podsjećajući okupljene da u ovom trenutku glavni cilj Medicinskog fakulteta treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa. Pritom, nakon ulaska u EU, konkurencija više nije Zagreb ili Split, već Trst, Udine, Maribor i Graz. 
    Dekan Medicinskog fakulteta zahvalio se jučer ministru znanosti Željku Jovanoviću i rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu na velikoj pomoći kod osnivanja novog fakulteta zdravstvenih studija koji će startati iduće godine. S druge strane, u njegovom mandatu samo u infrastrukturu Medicinskog fakulteta u Rijeci uloženo je 23 milijuna kuna vlastitih sredstava. 
    Na svečanoj sjednici dodijeljena su brojna priznanja studenima i profesorima pa je tako pročelnik Katedre za zarazne bolesti prof. dr. Ivica Pavić proglašen najboljim profesorom po mišljenju studenata. Najboljim znanstvenicima proglašeni su dr. Nina Pereza za područje temeljnih medicinskih znanosti i dr. Hrvoje Šimić na području kliničkih medicinskih znanosti.




 
''Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna'', Novi List, 11. 12. 2013.
 
HUMANITARNA AUKCIJA SLIKA
Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna
 
 
RIJEKA » Sinergijom Zaklade Sveučilišta u Rijeci i tvrtke Metis, na humanitarnoj aukciji slika u klubu Pepe Rosso za pomoć Centru za rehabilitaciju Rijeka prikupljeno je čak 77.800 kuna, što će ovaj ustanovi za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama pomoći u uređenju soba korisnika, popravcima tamo gdje je najnužnije, te za izlete i druge aktivnosti. Iznimna radost zbog ove neočekivano velike donacije najbolje se osjetila na druženju svih aktera ove akcije, uz nastup domaćeg zbora »Prijatelji«. 
    – Žene su super odradile posao oko zajedničkog cilja, bez obzira koliko se međusobno razlikujemo, i takav primjer bi voljeli da potakne i ostale u činjenju dobra. Kombinacija privatnog i javno-poduzetničkog sektora polučila je u ovom slučaju izniman uspjeh, do te mjere da je primjerice jedna od 28 ponuđenih slika renomiranih hrvatskih umjetnika kupljena za deset tisuća kuna. Ovo nam je vjetar u leđa da ponovno zajedno nešto takvo organiziramo, kazale su organizatorice ove uspješne akcije. 
    Centar za rehabilitaciju Rijeka pruža osobama s invaliditetom usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanje u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena. Cjelodnevno brine za 60 korisnika u stacionarnom smještaju na Brašćinama, te za dio njih u poludnevnom boravku na Pulcu i Krku. Osim toga, pružaju se usluge u okviru poludnevnog i cjelodnevnog boravka te stalnog, tjednog i povremenog smještaja. Svi zainteresirani za doniranje knjiga i slikovnica o bajkama u idućoj humanitarnoj akciji Zaklade na opremanju čitaonice u čekaonici Dječje bolnice Kantrida, pozvani su javiti se na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , dok Centar u prijepodnevnim satima traži volontere za rad s korisnicima. (S. P.)
 



 
''Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi'', portal Moja Rijeka, 11. 12. 2013.
 VAŽAN DOPRINOS RAZVITKU MEDICINSKOG FAKULTETA, SVEUČILIŠTA I RIJEČKE REGIJE

11.12.2013.

Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi

U utorak, 10. prosinca, s početkom u podne, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je godišnja skupština Udruge Alumni MedRi koja okuplja diplomirane studente ovog fakulteta. Skupština je održana u okviru Dana Medicinskog fakulteta, a obratili su joj se prof. dr. sc. Anđelka Radojčić-Badovinac, prva predsjednica Udruge, dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Alan Šustić, rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Pero Lučin i ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, doc. dr. sc. Željko Jovanović - svi članovi Udruge.

altMinistar Jovanović je održao kratko predavanje o dvogodišnjim postignućima svog ministarstva, a dekan i rektor su izložili svoje viđenje misije Udruge koja okuplja brojne članove - bivše studente riječkog Medicinskog fakulteta, od kojih su neki postigli vrlo zanimljive karijere u SAD-u, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i drugdje, gdje vode institute, odjele, bolnice i istraživačke skupine.

Ovi ljudi, kao i svi drugi željni pomoći, mogu mogu dati važan doprinos razvitku Medicinskog fakulteta, Sveučilišta i riječke regije.

Na skupštini je razmatrano i izvješće o dosadašnjem radu Upravnog odbora i prijedlog izmjena Statuta, a predsjednik Udruge Amir Muzur iznio je i program rada za sljedeću godinu koji je jednoglasno usvojen.

 
''Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo'', Novi list, 10.12. 2013.
 
APEL ZA IZGRADNJU SVEUČILIŠNE BOLNICETRIBINA O KATASTROFALNOM STANJU BOLNIČKOG ZDRAVSTVA
Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo
Tribina na Medicinskom fakultetu, na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Tribina na Medicinskom fakultetu okupila je brojne riječke liječnike i profesore * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Riječka medicina, ali i cijeli grad i regija, zauvijek će izgubiti svoj status bez nove bolnice, bio bi kratak odgovor na pitanje postavljeno u naslovu jučerašnje tribine održane na Medicinskom fakultetu koja je okupila brojne medicinske stručnjake i članove sveučilišne zajednice koji su pokušali odaslati vrlo jasan apel postavljen iza retoričkog pitanja »Može li riječka bolnica opstati bez sveučilišne bolnice?«. Tribina na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice. Sama izlaganja polarizirala su se uglavnom oko još uvijek apstraktnog načina na koji bi se financirala izgradnja nove bolnice i što se integracijom Sveučilišta i KBC-a Rijeka planira dobiti te vrlo konkretnih problema u kojima se nalazi sustav riječkog zdravstva. 
    
Lučinov koncept

Na koncept pametnih specijalizacija koji je jedan od načina financiranja izgradnje nove bolnice ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin. Jednostavnim rječnikom, pametne specijalizacije su one koje između ostalog pokreću i biznis, a ostvaruju se preko povezivanja poduzeća, javnih funkcija i centara znanja. Bez pametnih specijalizacija, prema Lučinovim riječima, nemoguće je doći do 1.000 milijardi eura koje nudi europski proračun za poboljašanje kvalitete života građana. 
    – Pametna specijalizacija ne podrazumijeva jesmo li kao bolnica bolji od pulske ili gospićke, već možemo li mi napraviti nešto što ne mogu u Pragu – istaknuo je Lučin poručujući da su temelji pametnih specijalizacija bazična istraživanja, translacijska medicina i napredni servis. 
    Na njegovom je tragu i razmišljanje prof. dr. Stipana Jonjića koji smatra da je bolnica jako važan gospodarski segment nekog grada. Ona podrazumijeva zapošljavanja, poreze i prihode. 
    – Što nas je do ovog dovelo? Kriviti državu bilo bi pogrešno jer dio krivnje je na nama što smo propustili priliku u ovih deset godina da ukazujemo na stanje. Nije to samo pitanje kontakata već i konkretnih projekata i u tome vidim krivnju cijele akademske zajednice pa i svoju – rekao je prof. dr. Stipan Jonjić dodajući da sredstva Europske unije mogu dobiti samo kvalitetni projekti, a njih pak sastavljaju kvalitetni kadrovi. 
    
Put do bankrota

Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller skrenuo je diskusiju s planova na konkretne probleme čije je pokušaje rješavanja, u slučaju riječkog KBC-a, nazvao Sizifovim poslom. 
    – Pripala mi je čast da vam priopćim realnost koja je malo drugačija. Prije 13 godina kad mi je prof. dr. Jonjić bio šef, stanje u bolnici je također bilo katastrofalno. U Rijeci se nije ništa promijenilo po tom pitanju gotovo 90 godina kad je posljednji put građena zgrada koja je namjenski bila predviđena za bolnicu. Nesuvislo je o
Lučin i Haller trebaju češće biti na naslovnici Novog lista 
    
    U diskusiju koja je uslijedila nakon izlaganja uključio se prof. dr. Davor Štimac, predstojnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju s tezom, da unatoč tome što živimo u vremenu raznih inicijativa, od inicijative »U ime obitelji« do inicijativa za golf igrališta, prave javne inicijative za izgradnju riječke bolnice nema. S druge strane, riječke se inicijative protežu od Porto Baroša do odlagališta otpada. 
    – Na naslovnici Novog lista trebaju se češće pojavljivati naš rektor Lučin i ravnatelj Haller i govoriti o ovom problemu. Nismo ništa napravili ako ova tribina sutra ne bude na naslovnici barem u jednom malom okviru – smatra Štimac. 
    
Haller najbolji ravnatelj 
    
    Na tribini u sklopu koje se raspravaljlo o spašavanju riječkog zdravstva, ravnatelju riječke bolnice prof. dr. Hermanu Halleru s govornice je upućena javna pohvala. Pohvalio ga je nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Miljenko Kapović koji ga je nazavao najboljim ravnateljem bolnice. 
    – Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Haller – a to nećete nigdje pročitati – proglašen je najboljim ravnateljem naših bolnica u ovom trenutku. Radi se o čovjeku koji cijelu stvar uspješno izvlači u stručnom i operativnom smislu – kazao je Kapović.
 tome govoriti tko je sada kriv, ravnatelj ili svi pomalo – rekao je Haller podsjetivši da riječki KBC djeluje na tri lokaliteta, što nema veze sa suvremenom medicinom koja se dostiže isključivo uz velike napore kadra koji radi u bolnici. 
    – Nisam siguran da su oni koji s nama posluju sretni. Mi smo mnoge firme doveli do bankrota. Iznimno realno gledam situaciju, a ona je u najmanju ruku siva – izravan je bio Haller koji predviđa da će 2014. godina biti izuzetno teška. Poručio je da je uprava riječke bolnice za formiranje sveučilišne bolnice, ali ni da niti jedan prijedlog naveden na tribini ne nudi spasonosno rješenje i čarobni štapić za njezinu izgradnju. 
    – No, ako sve ideje stavimo na kup možda možemo nešto napraviti – zaključio je Haller. 
    Bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, podsjetio je da loše stanje riječke bolnice nije nikakva novost. Prema njegovim riječima, prije 35 godina on je zajedno sa svojim kolegama slao apele da je stanje u riječkoj bolnici neodrživo jer se radi u neadekvatnim zgradama poput bivših kasarni i konjušnica. Pritom je u tom trenutku Rijeka bila pionir u transplantacijskoj medicini i u samom vrhu brojnih kriruških grana. 
    
Generacije prolaze...

– Fali mi više snage, želje i čvrstine u vašim pomalo depresivnim nastupima. Moram vam reći da nikad nitko nije napravio iskorak kad je bilo dobro pa su tako i nas 2000. godine smatrali ludima kad smo se borili za sveučilišni kampus – komentirao je Rukavina. 
    Da se kronična zapuštenost riječke bolnice sada proteže na dva stoljeća i čitave generacije upozorio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. 
    – Moj djed Ante Medanić 1953. godine pisao je dopise o lošem stanju riječke bolnice, a 70-ih godina to je radio moj otac pa kao što možete vidjeti, moja se obitelj već malo duže vrijeme bavi s lošim stanjem riječke bolnice – rekao je Šustić. Ipak, kako je kazao, o stanju riječke bolnice dosad je akademska zajednica šutjela i sad je konačno nastupilo vrijeme da se sve strane integriraju na jednom projektu jer drugačije više nitko neće moći funkcionirati. 
    – Udružimo se i napokon recimo da nam padaju komadi stropova po pacijentima. Ovakvo je stanje jednostavno neodrživo – zaključio je Šustić.



Stanovnici Rijeke i zapadne Hrvatske – građani drugog reda 
    
    Nedopustivo loše stanje materijalne infrastrukture prostora i opreme Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje degradira i ugrožava funkcioniranje pojedinih odjela i koje će neminovno rezultirati daljnjim urušavanjem kadrova, navodi nas da, svjesni povjerenja koje su nam dosad ukazivali naše kolegice i kolege i odgovornosti koju naš položaj traži kao i očekivanja koja od nas imaju naši sugrađani, istaknemo sljedeće: 
    Sadašnje neodrživo stanje KBC-a Rijeka dovodi građane Rijeke i zapadne Hrvatske u frustrirajući položaj građana drugog reda u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj i susjednim zemljama: sveučilišna bolnica u okviru sveučilišnog kampusa na Trsatu kao i nova bolnica funkcionalno integrirana u Sveučilište apsolutni je prioritet razvitka medicinske struke, znanosti i obrazovanja koji nema alternative. Sveučilišna bolnica podrazumijeva izgradnju materijalne infrastrukture kao i funkcionalnu integraciju KBC-a Rijeka s Medicinskim fakultetom te daljnji razvoj kadrova pri čemu ni jedan od ova tri aspekta ne smije biti zanemaren ili predmetom odustajanja. Pozivamo sve nadležne institucije da podupiru izgradnju riječke sveučilišne bolnice i pridonesu decentralizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Ne prozivamo krivce već prizivamo prijatelje Rijeke da svojim utjecajem pomognu realizaciji projekta sveučilišne bolnice. Hrvatska mora za projekt i njegovu realizaciju osigurati najveći dio sredstava. Financiranje izgradnje sveučilišne bolnice morat će potpomognuti i jedinice lokalne i regionalne samouprave dok će se od Europske unije tražiti financiranje tragom koncepta pametnih specijalizacija. Paralelno s rješavanjem pitanja financiranja i izgradnje materijalne infrastrukture treba stvoriti pravni okvir statusa i djelovanja sveučilišnih bolnica Hrvatskoj, što podrazumijeva osobito tijesnu suradnju Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sveučilišna bolnica je istovremno uvjet za razvoj i opstanak riječke akademske medicine i cijele akademske zajednice. Bez sveučilišne bolnice europski standardi edukacije bit će ugorženi, što može rezultirati i ugrožavanjem ugled a i statusa visokog učilišta u Rijeci. Generacije budućih liječnika i drugih biomedicinskih stručnjaka neće nikad biti ravnopravne školovanima u drugim centrima, pacijenti će tražiti bolju uslugu drugdje, a stručnjaci i znastvenici napuštatiti i zaobilaziti Rijeku. 
    Svojim potpisom jamčimo da ćemo uložiti sav svoj utjecaj da navedene stavove predstavimo javnosti, struci i politici te ćemo od donositelja odluka na svim razinama tražiti hitnu i bezuvjetnu realizaciju projekta sveučilišne bolnice na Trsatu. Donositeljima odluka pak poručujemo da smo njihovi saveznici i da apeliramo na njihov razum i savjest, ali i da moraju znati da će se njihove riječi i djela odsad pa nadalje mjeriti njihovim odnosom prema projektu sveučilišne bolnice i da se nećemo ustručavati javno ih prozivati ukoliko odstupe od njega, ponašaju se prema njemu nedovoljno proaktivno i na taj način pokažu da nisu zavrijedili zadržati povjerenje medicinskih stručnjaka i građana.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. prosinca 2013.


 
''Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine'', portal Moja Rijeka, 6. 12. 2013.
 NAJAVLJEN 1. MEĐUNARODNI KONGRES STUDENATA DENTALNE MEDICINE U RIJECI

06.12.2013.

Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine

altAutor:Ivica Nikolac

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je Simpozij povodom 40. godina Studija dentalne medicine. U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Riječ je o Studiju koji se kvalitetom predavača, objavljenim znanstvenim radovima, pomoći koju je pružao drugim Studijima dentalne medicine te raznim programima preventive, nametnuo kao centar izvrsnosti, rečeno je na Simpoziju.

40. godina Studija dentalne medicine

Prodekanica Studija, prof. dr. s. Renata Gržinić naglasila je da o tome svjedoči 29 doktora znanosti, 29 specijalista, 183 studenta i 1850 diplomiranih doktora stomatologije, odnosno četvrtina svih stomatologa u Hrvatskoj.

Emotivnim govorom učesnike Simpozija pozdravio je i predstavnik prve generacije diplomiranih doktora stomatologije Tiberio Zaverski naglasivši da su većinom zaboravili imena kolega i profesora, ali nisu zaboravili entuzijazam koji ih je čitavih pet godina vukao naprijed. „Neki od kolega završili su karijeru u inozemstvu, a mnogi od nas prenijeli su svoje znanje i iskustvo na svoju djecu koja su preuzela obiteljske ordinacije i time potvrdili da ulaganje u naše obrazovanje nije bilo uzaludno“ kazao je Zaverski.

40. godina Studija dentalne medicineUz riječi pohvale za sve što je u Rijeci učinjeno tijekom 40. godina djelovanja Studija dentalne medicine, prof.dr.sc. Dolores Biočina Lukenda, prodekanica Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu kazala je kako je Rijeka bila svima uzor te posebno naglasila pomoć riječkih profesora ustroju takva Studija u Splitu, pohvalivši se pritom prvom generacijom diplomiranih doktora stomatologije.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo da je kao nekadašnji djelatnik Medicinskog fakulteta ponosan na činjenicu da je Medicinski fakultet nositelj kvalitete, kako u radu sa studentima, tako i u unaprjeđivanju znanstveno-istraživačkog rada. Obersnel je posebno istaknuo  projekte na kojima je Grad Rijeka surađivao sa Studijem, naglasivši da mu je posebno drag posljednji projekt – jednogodišnji preventivni program natjecateljskog tipa „Tko će na kraju školske godine imati više zdravih ili saniranih zuba“, u kojem je sudjelovalo 27 prvih razreda iz 22 osnovne škole Grada Rijeke, odnosno 479 djece, a promatrao se broj djece koja su nakon prvog ciklusa pregleda posjetila stomatologa te broj djece s najviše zdravih zuba. 
Pozdravne riječi uputio je i rektor Pero Lučin.

U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Najavljena su zanimljiva plenarna predavanja profesora riječkog Medicinskog fakulteta koji će predstaviti najnovije teme iz svijeta dentalne medicine, a bit će održano i predstavljanje znanstvenih radova, uz dodjelu nagrada studentskim radovima. Kongres završava zabavom stomatologa u Sky baru i  izletom u Istru.

 
''Najavljena manifestacija Nulti dani galerije'', portal Moja Rijeka, 5. 12. 2013.
 6. DO 13. 12. 2013

05.12.2013.

Najavljena manifestacija Nulti dani Galerije

Na danas održanoj konferenciji za medije u prostorima Palacha, najavljena je manifestacija pod krovnim imenom - Nulti dani Galerije - 6. do 13. 12. 2013. - koja će se održavati u nedovršenom prostoru Palacha povodom otvaranja Studentskog kulturnog centra u Rijeci.

alt

Nulte dane Galerije SKC najavili su Marina Toto, predsjednica kreativnog kolektiva KOMBINAT, Zoran Baljak, voditelj SKC-a, Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC. 
Nulti dani Galerije nastaju povodom skorog otvaranja Galerije SKC, a započet će izložbom fotografija finalista 5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida s ovogodišnjom temom 'Prostori'. Tijekom izložbe prostor Galerije SKC ispunjavat će i tri radionice te dva predavanja, koja će istraživati (fotografiju i) prostor, svaka na svoj osebujan način.

Marina Toto, predsjednica KOMBINAT, predstavila je kreativni kolektiv kao grupu različitih multidisciplinarnih umjetnika, dizajnera i radnika u kulturi, koji shvaćaju važnost intenzivnijeg povezivanja umjetničkih, dizajnerskih i kulturnih djelatnika s djelatnicima u tehnološkim, informatičkim, znanstvenim i arhitektonskim disciplinama. Pri naglašavanju suradnje u kulturnim domenama objasnila je i prirodnost odabira suradnje s SKC-om.

Zoran Baljak, voditelj SKC-a, ukratko je predstavio program SKC-a te naveo Galeriju SKC kao jedan od važnih projekata Studentskog kulturnog centra pri Sveučilištu u Rijeci , osnovanog u lipnju 2013. godine.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC navela je glavne ciljeve Galerije SKC. Neki od njih su: ponuda kulturnoga programa u kojem će korisnici sudjelovati aktivno pri stvaranju programa, kritičkoga dijaloga i kulturne platforme; edukacija i estetska  senzibilizacija javnosti za suvremenu umjetnost. Naglasila je želju Galerije da ostvari suradnje s ostalim akterima u kulturi iz grada Rijeke i sire, te interdisciplinarne korelacije s aktualnim temama iz društvenih, prirodnih znanosti i tehnologije.

Također, jedna od glavnih ideja Galerije SKC je da se unutar studentske populacije omogući neformalno obrazovanje i praksu kroz koje će studenti steći kompetencije potrebne za buduće zapošljavanje.

Marina Toto, predsjednica Kombinata,  najavila je brojna događanja Nultih dana Galerije SKC; radionice, izložbu, predavanja. Najavljene su i tri radionice od kojih će se sve tri odvijati u prostoru Palacha u razdoblju od 7. do 13.12. 2013.  To su radionice: “Fotografija koja zauzima malo prostora” (voditelj Luka Kedžo); radionica studijske rasvjete (voditeljski duo Stephany Stefan i Ivan Vranjić); te treću radionicu koja  nije radionica, već je dinamičan razgovor o fotografiji kojega moderira Karlo Čargonja. Više o samim radionicama i tematici koja se na njima uči/istražuje može se pročitati na web straniciKombinata.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC, je istaknula impresivnu izložbu fotografija finalista  5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Tema gostujuće izložbe  su ‘Prostori’ , interpretirani  na različite načine. Na izložbi svoje projekte predstavljaju fotografi iz Danske, Njemačke, Bangladeša, Engleske, Indije, Španjolske, Belgije i Italije, a među njima je jedan  hrvatski predstavnik, i to naš Riječanin, Mario Pućić . Osim izložbe najavila je i predavanja koja kroz različita područja; matematiku i psihologiju propituju (fotografiju i) prostor. Predavači će, u ležernom stilu, govoriti o procesu “Od fotografskog aparata do organa vida” (doc dr. sc. Dražen Domijan) te o “(Ne)stvarnom prostoru vektora” (Doris Puž). Osim izložbe najavila je i prvo tematsko tromjesečje Galerije SKC (izložbene forme kojom će Galerija biti organizirana) pod nazivom: Prostor

Isto tako najavljena su dva koncerta koja se održavaju na otvaranju i zatvaranju Nultih dana Galerije.

6. 12. 2013. u 22.30 h Nastupaju Pick A Piper (Kanada) & Sven Nalis (Hrvatska, Rijeka) u sklopu Distuneovog Plesnog petka vol.1.

13.12. 2013. najavljen je kraj manifestacije Nulti dani Galerije. Bit će popraćen otvorenjem izložbe radova polaznika  te početkom  35. po redu Ri Rocka Festivala.

 
''Studentska poduzeća za novo zapošljavanje'', Novi list, 20. 11. 2013.
 

EKONOMSKI FAKULTET  PIONIRSKI POTHVAT U SURADNJI SA STUDENTIMA


STUDENTSKA PODUZEĆA ZA NOVO ZAPOŠLJAVANJE


Ekonomski fakultet otvorit će studentska poduzeća u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i planova
 

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
Zajedno u poslu – predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »Studentska poduzeća« zajednički su projekt Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Hrvatske banke za obnovu i razvitak koji su jučer na Ekonomskom fakultetu predstavili dekan Fakulteta prof. dr. Heri Bezić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Kako je pojasnio Bezić, studentska poduzeća su poduzeća koja će Ekonomski fakultet otvoriti u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i kvalitetnih poslovnih planova.
    – Model se bazira na tome da sa studentima i bivšim studentima razvijemo i osnujemo novo poduzeće gdje bismo mi u potpunosti isfinancirali osnivanje poduzeća, a zadržali bismo 19 posto vlasničkog udjela. Sredstva su vlastita sredstva Fakulteta, nisu od Ministarstva, ni države, već su to sredstva koja je Fakultet ostvario na tržištu. Već smo napravili sve pripreme i formirali prosudbeno povjerenstvo koje će ocjenjivati kvalitetu poslovnih planova, a u kojem su profesori Fakulteta koji imaju iskustva u gospodarstvu, te predstavnik HBOR-a. Studenti su upoznati s projektom, nadam se da ćemo dobiti čim više kvalitetnih poslovnih planova, a već postoji nekoliko vrlo interesantnih ideja, istaknuo je Bezić. 
    Kovačev je kazao da se HBOR rado pridružio ovom projektu jer je posvećen novom zapošljavanju. 


Prvi u Hrvatskoj

– Mi smo ovdje u ulozi sponzora, a isto tako pozivamo i naše korisnike kredita, tvrtke iz Primorsko-goranske županije, da se priključe projektu, rekao je Kovačev te podsjetio na programe HBOR-a s kamatnim stopama od dva posto.
    Na pitanje što Fakultet očekuje od takvog ulaganja, Bezić je odgovorio da smatra da je dužnost Fakulteta poticati zapošljavanje i poduzetništvo, dugoročno očekuje i da se studentska praksa obavlja kroz ta poduzeća, što opet, kaže, omogućuje selekciju najboljih studenata, a u konačnici, obzirom na vlasnički udjel, očekujemo i nekakvu dobit koja će se reinvestirati u slične projekte, napomenuo je Bezić. Kaže da je to prvi takav pothvat u Hrvatskoj, da neki fakultet na ovaj način ulazi u partnerski odnos sa studentima, uz potporu HBOR-a, no u svijetu, veli, takvi modeli postoje, i kada su u pitanju privatna, ali i javna sveučilišta, obzirom da je javno financiranje općenito sve oskudnije. 


Suglasnost Senata

Otvoreni su, napominje, i za druge fakultete, da se uključe u projekt, pogotovo tehničke znanosti, koje s ekonomijom sada mogu biti ključne za pokretanje gospodarstva. 
    Na pitanje ima li podršku Sveučilišta, Bezić je potvrdio da za projekt imaju suglasnost Senata, bez koje, kaže, Fakultet ne bi ni mogao osnivati poduzeća, a imaju, veli, i podršku Ministarstva. Kovačev i Bezić su potvrdili da u ocjenjivački sud, odnosno u povjerenstvo koje će odlučivati koje ideje vrijedi financijski poduprijeti, u ime HBOR-a ulazi Vesna Bartolović, a u ime Fakulteta profesori dr. Zdravko Zekić i dr. Davor Vašiček. Bezić je kazao i da Fakultet zasad u prvoj godini planira uložiti oko sto tisuća kuna u ovaj projekt.
 



 
 
''Među odabranim projektima i dva riječka'', Novi list, 20. 11. 2013.
 
ZNANSTVENO-TEHNIČKA SURADNJA  ŠESTI CIKLUS HRVATSKO-AUSTRIJSKIH PROJEKATA


MEĐU ODABRANIM PROJEKTIMA I DVA RIJEČKA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA
» U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana je 6. sjednica Zajedničkog povjerenstva za znanstveno-tehničku suradnju o provedbi Ugovora o znanstveno-tehničkoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Republike Austrije te je odobren šesti ciklus hrvatsko-austrijskih znanstvenoistraživačkih projekata.
    Među ukupno 22 odobrena projekta dva su iz Rijeke, a riječ je o projektu »Kohomologija aritmetičkih grupa i automorfne forme« Odjela za matematiku kojeg vodi Neven Grbac te o projektu »Utjecaj toplinske zone uzrokovane elektronskim snopom zavarenog martenzitnog čelika GX4CrNi13-4 na čvrstoću materijala pri zamoru« Tehničkog fakulteta kojeg vodi Josip Brnić.
    Sufinanciranje sa svake strane iznosi najviše do 2.800 eura godišnje po projektu. Od 22 odabrana projekata osam ih je iz područja prirodnih znanosti, i to tri iz fizike, dva iz matematike jedan iz kemije i dva iz geologije; osam ih je iz područja tehničkih znanosti, i to tri iz materijala, po jedan iz strojarstva, rudarstva, računarstva, arhitekture i tekstilne tehnologije; tri su iz društveno-humanističkog područja, i to po jedan iz sociologije, antropologije i filozofije, te po jedan iz biomedicine, stočarstva i interdisciplinarnog područja – geografije.
 

 

 
 
''Aktivna uloga intelektualaca'', novi list, 20. 11. 2013.
 
 
HAZU  DAN OTVORENIH VRATA


AKTIVNA ULOGA INTELEKTUALACA


Glas vrhunskih intelektualaca u ovom turbulentnom vremenu treba se čuti mnogo snažnije


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-aRIJEKA » S ciljem promocije znanstvenoistraživačkog i sveučilišnog rada Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a organizirao je jučer »Otvorena vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«. Otvarajući manifestaciju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je kako se glas vrhunskih intelektualaca u ovom po mnogočemu turbulentnom vremenu treba čuti mnogo snažnije, a u tome je posebno važna uloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od koje se očekuje aktivna uloga u rješavanju svih nacionalno važnih pitanja.
    – Sada kada smo postali punopravna članica Europske unije, promocija i afirmacija umjetnosti, kulture te visokih dostignuća nacionalne znanosti osobito su važni za čuvanje hrvatskog kulturnog identiteta, ali i jačanja nacionalne samosvijesti, vjere u vlastitu sposobnost za izgradnju boljeg, bogatijeg i obrazovanijeg društva. Takva vjera i optimizam itekako su potrebni u svim sferama društva i za svakog hrvatskog građanina, rekao je Komadina.
    Ističući važnost sposobnosti prilagođavanja promjenama cijeloga društva, posebice onim promjenama koje nam donosi suvremena tehnologija, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin manifestaciju HAZU-a iskoristio je za predstavljanje Strategije razvoja Sveučilišta do 2020. godine, dok se akademik Petar Strčić osvrnuo na povijest znanosti u ovome kraju ističući važnost postojanja kontinuiteta ulaganja u znanost i obrazovanje kao i povezanost akademske zajednice s lokalnom i regionalnom samoupravom.
    U sklopu »Otvorenih vrata HAZU-a« održano je i predavanje na temu »Hrvatsko 19.stoljeće pogledom studenata i profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci«, a danas će se ista manifestacija preseliti na Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.


 
''KBC postaje dio Sveučilišta'', Novi list, 20. 11. 2013.

SENAT  PODRŽANA INICIJATIVA O ULASKU NOVE SASTAVNICE U SVEUČILIŠNE REDOVE


KBC POSTAJE DIO SVEUČILIŠTA


Riječ je o ideji koja postoji već dugo, a jučerašnjom odlukom Senata učinjen je prvi formalan korak u njenoj realizaciji. Kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje, rekao je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Koncept podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC, koji je i sada, povezan sa SveučilištemRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao inicijativu da se KBC Rijeka pripoji Sveučilištu i postane njegova sastavnica. Pojašnjavajući kako je riječ o ideji koja već dugo postoji rektor prof. dr. Pero Lučin ističe da je jučerašnjom odlukom Senata učinjen prvi formalan korak u njenoj realizaciji, a kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje.
    – Ukoliko bude postojala politička volje spajanje Sveučilišta i KBC-a vrlo brzo će se realizirati. Međutim, tu se ne radi samo o priključenju KBC-a Sveučilištu, već i o stvaranju novog programa rada. To je jedan dugi proces, koji se jučer otvorio, a ojačat će snagu i Sveučilišta i KBC-a, ističe rektor.
    Dodajući kako je riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj pokrenulo takvu inicijativu rektor ističe kako se već dugo gubi vrijeme na održavanje sustava koji ne može opstati, a kao jedan od razloga spajanja tih ustanova ističe stvaranje Sveučilišne bolnice.
    – To je koncept koji podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC. Indirektno, KBC je i sada priključen Sveučilištu preko Medicinskog fakulteta, međutim Sveučilišna će bolnica imati nekoliko »udarnih« pravaca usmjerenih na razvoj istraživanja i zdravstveni turizam. Ono što treba naglasiti jest da to neće dovesti u pitanje liječenje građana. Drugi razloga za spajanje je što je KBC nastavna baza Sveučilišta. Imamo Medicinski fakultet, Fakultet za zdravstveni turizam
Šest vrsta stipendija
   
    Senat Sveučilišta jučer je prihvatio i program za stipendiranje studenata, kao i nove mjere za poboljšanje sustava stipendiranja na Sveučilištu u Rijeci i prijedlog projekta financiranja stipendija u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Novi sustav stipendiranja podrazumijevat će šest vrsta stipendija, kao i smanjenje broja stipendija koje se dodijeluju za izvrsnost, na uštrb stipendija od strateškog značaja za Sveučilište, koje uključuju školavanje za deficitarna zanimanja.
, Odjel za biotehnologiju, studij psihologije, a planiramo i pokretanje studija farmacije, pojašnjava prof. dr. Lučin.
    Spajanjem KBC-a i Sveučilišta stvorit će se cjelina s pet tisuća zaposlenih i 1.500 stručnjaka, a na pitanje ima li jučer pokrenuta inicijativa veze s uvođenjem centraliziranog sustava obračuna plaća čije bi uvođenje dovelo u problem profesore i predavače na Medicinskom fakultetu koji rade i u KBC-u, jer više neće biti moguće primanja cijele plaće za rad u bolnici i još do 50 posto plaće za posao na fakultetu, rektor ističe kako je centraliziran obračun plaća obavijen valom misterije. Odgovor na mogućnost da Medicinski fakultet zbog tog sustava ostane bez dijela kadra, zaključuje prof. dr. Lučin, upravo je u stvaranju Sveučilišne bolnice i spajanju Sveučilišta i KBC-a.


 
''Pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima'', Novi list, 17. 11. 2013.
 
Rade Šerbedžija, kazališni i filmski glumac, profesor na riječkom Sveučilištu na studiju Glume, madija i kulture


PRAVI UMJETNICI NE TRAŽE
ISPRIKU U TEŠKIM VREMENIMA



Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti

Svjetlana HRIBAR
Jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda – Rade Šerbedžija * Foto: V. KARUZAPrva klasa riječkog sveučilišnog poslijediplomskog studija Glume medija i kulture ovih je dana položila svoj završni ispit, što je svojevrsni razlog za svečanost i povod za razgovor s osnivačem studija i vodećim profesorom, Radom Šerbedžijom. Nakon dvije godine rada na Sveučilištu u Rijeci i života u gradu koji je izabrao kao destinaciju svoje obitelji, poznati glumac govori o umjetnosti, stvaranju novog društva, svojim nadama u bolje sutra i strahovima pred budućnošću.
    Dvije godine radili ste sa ženskom klasom. Je li to sa stanovišta glumačkog rada bilo na neki način problematično?
    – Prije svega trebam reći da sam beskrajno sretan što su moje studentice tako sjajno diplomirale s Genetovom čuvenom dramom »Sluškinje«, u briljantnoj režiji Staše Zurovca i na tako nekonvencionalnom mjestu za teatar kao što je to prelijepi stari opatijski hotel »Imperijal«. Zahvalan sam gospodinu Igoru Šehanoviću, predsjedniku uprave Liburnia riviera hotela i svim njegovim suradnicima koji su nam omogućili da u ovome prekrasnom ambijentu izvedemo našu diplomsku predstavu. Već smo odigrali nekoliko predstava u hotelu »Imperial« i planiramo igrati još 17. i 23. studenoga.     
    Što se vašeg pitanja o ženskoj klasi tiče, raditi s osam djevojaka činilo se u početku teško, ali sam na neki način i uživao u toj činjenici – bio je to moj prilog ravnopravnosti u svijetu! Odnosu muške i ženske energije. Ukratko – one su na sceni preuzele i muške i ženske uloge, što je zanimljivo u teatru, također.
    Po čemu je ova klasa još bila posebna?
    – To su sve djevojke koje su prethodno završile neke fakultete, a pritom je većina imala i veze s teatrom – amaterskim, studentskim – tako da je njihovo opće znanje u trenutku upisivanja drugog stupnja studija bilo prilično visoko, a to znači da su već imale formirano mišljenje i ukus, što je vrlo važno na specifičnom studiju kao što je ovaj naš. Osim glume, one su slušale pripadajuće predmete na Filozofskom fakultetu što im je omogućilo temeljit uvid u teoriju znanosti s područja literature, filozofije, psihologije, etike i estetike. Smatram da je za njih to širenje horizoranata bilo značajno, jer im – osim općeg znanja i kulture – omogućava bavljenje širim društvenim aktivnostima, što osobno smatram budućnošću studija glume uopće. 


Jedinstveni Lessac

Kako društvo reagira na postojanje stručnjaka osposobljenih za sveobuhvatno bavljenje kulturnim programima?
    – Vrijeme koje će otvoriti prostor za njih – tek dolazi, a i same će morati mijenjati stvari, što će im sigurno biti lakše s diplomom i obrazovanjem. Smatram da je velika stvar i scenski govor na engleskom jeziku po metodi Arthura Lessaca, koji je specificum našeg studija. Jedinstveni Lessac je posljednja predavanja u životu održao upravo polaznicima našeg studija, a rad su nastavile nakon njegove smrti asistenstice i sljedbenice, profesorica Deborah Kinghorn (izvanredni profesor i šef odsjeka za kazalište na sveučilištu u New Hampshiru u SAD) i profesorica Robin Carr. Uz njihovu pomoć naši studenti svladavaju engleski govor tako da na njemu mogu glumiti. To je budućnost naše akademije.
    Ove ste godine upisali klasu dodiplomaca. Znači li to da ne otvarate novu klasu poslijediplomskog studija?
    – Za sada smo zamrznuli taj stupanj obrazovanja. Otvorit ćemo ga ponovo kada se za to ukaže dovoljno interesa i kada naš studij postane zanimljiv studentima iz susjednih zemalja – Italije, Austrije i zemalja s područja bivše Jugoslavije.
    Nova klasa dodiplomaca je velika – četrnaest polaznika – što je maksimum, ali svi koje smo primili bili su nam zanimljivi. Također smo odlučili da sljedeće godine neće biti prijemnog ispita – za naredne dvije godine i selekcija, i konkurencija bit će jače. A osim toga, treba paziti da ne dođe do hiperprodukcije mladih glumaca, s obzirom na postojanje kazališnih akademija u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
    Želim da polaznici našeg studija što više rade na sebi. I oni će imati scenski govor na engleskom jeziku, s tim što će imati više vremena za njegovo usavršavanje, jer studij traje tri godine, s mogućnošću još dvije. U takvim okolnostima, mnogi od njih imaju mogućnost da potpuno izgube strani akcent i da progovore perfektnim engleskim jezikom te da onda mogu konkurirati bilo gdje u svijetu za kazališne i filmske projekte za koje se traži izvanredno znanje engleskog jezika.
    Koji profesori predaju na novom studiju ?
    – Što se struke tiče, uglavnom ostajemo u istom sastavu – s dugogodišnjim iskustvom predavača na više akademija ja sam nositelj programa, Lenka Udovički je docentica s iskustvom predavanja studentima akademija u Los Angelosu (CalArts i UCLA). Lenka je radila »Medeju« s Annette Bening kao projekt renomiranog UCLA – LIVE kazališnog festivala – to je jedini profesionalni teatar u Los Angelosu, a na Campusu univerziteta CalArts postoje tri kazališne scene! 


Budućnost akademije

Na našem novom studiju predavači gosti bit će Staša Zurovac, Aleksandar Cvjetković (inače predavač iz Italije i moj nekadašnji student), pa Bora Stepanović iznimno predan glumačkom i pedagoškom poslu, zatim Edvin Liverić, a od ove godine sam angažirao i Andreju Blagojević, koja je dva puta bila na obuci u institutu Arthura Lessaca kod Deborah Kinghorn, te dvije mlade glumice iz Rijeke – Jelenu Lopatić i Tanju Smoje. Želja mi je da uspostavim suradnju i s dvoje istaknutih mladih glumaca koji predaju na zagrebačkoj Akademiji – Katarinom Bistrović Darvaš i Ozrenom Grabarićem, koji će u Rijeci održati glumačke radionice.     
    Moja je ideja i želja surađivati s kreativnim ljudima koji su u naponu svoje kreativnosti – to je po mom poimanju nastave jako važno. Kad sam davnih godina predavao na zagrebačkoj Akademiji i doveo Fabijana Šovagovića da održi predavanje studentima, napali su me da Šova nema pojma o nastavi, da on nije u stanju osvijestiti način kako treba govoriti. Ali mene je zanimalo da glumci to čuju i sami uhvate i shvate odakle dolazi taj nesvjesni dio njegove briljantnosti, da proniknu u njegovu intuiciju, jer tome se kao glumac najviše divim! Na pozornici je Šova, poput Iona, imao »božansko nadahnuće« koje je govorilo iz njega. Takve bih ljude želio dovesti mojoj glumačkoj klasi, ljude koji su u stanju da osim znanih metoda, govore i iz nesvjesnog, koji komuniciraju s kozmičkom energijom... A s druge strane, želim neke umjetnike iz Rijeke, koji do sad nisu imali pedagoških iskustava, pozvati na suradnju da kao gosti predavači rade s mojim studentima i da se i sami uče tome poslu, kako bi jednoga dana bili riječki umjetnički kadar, koji će voditi ovu akademiju...
    Imate li podršku uprave Sveučilišta ?
    – Pero Lučin nije stereotipan rektor, predan je svom poslu i razmišlja na suvremen način. Razumije moj plan da oko Kampusa nastane prostor kulturnog okupljanja svake vrste. Takav prostor je već i arhitektonski predviđen – kutija s najsuvremenijom tehnikom: svjetlo, ton, multimedija – a služio bi za javne potrebe sveučilišta, konferecije, ali i kao teatar. I to najuzbudljiviji!
    Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Mladi filozofi, pisci, režiseri, slikari, glumci (iz teatra i oni izvan njega) – mora doći do interakcije među svima njima, treba osmisliti i ljupke restorane, i klubove koji će dati mjestu smisao i razlog okupljanja, gdje će se događati koncerti od rocka do opere... Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti. 


Duh ne smije spavati

U kontaktima sam s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i županom Zlatkom Komadinom – obećali su pomoći koliko mogu, jer treba raditi. Duh ne smije spavati! Samo duh može spasiti ovaj narod.
    I nije istina da je kriza uzrok mrtvila – najljepše stvari su se događale u Pragu upravo šezdesetih godina, za vrijeme najveće represije. Nastajale su underground kulturne točke, kultna mjesta koja su spasila češki teatar. Trajali su godinama i održavali duh grada i zemlje u teškim vremenima. Tako je bilo i s beogradskom Kinotekom, gdje su se okupljali Makavejev, Žika Pavlović, Saša Petrović, Žilnik tvorci »crnog vala« Yu filma...
    Odakle scrpite svoje ideje ?
    – Sva moja iskustva i razmišljanja o teatru i umjetnosti bazirana su na vlastitom iskustvu. Profesor mi je bio veliki Kosta Spaić od koga sam kao mlad
Zadovoljstvo
   
    Vjerujete li zaista da je na riječkom Sveučilištu moguće ostvariti umjetničko-intelektualni punkt?
    – Lakše mi je živjeti misleći da je to moguće. Nova klasa, 14 mladih ljudi željnih glume, akcije, ljubavi i uzbuđenja – osjećam se u nekom posebnom svijetu, zaštićen tako okružen mladima koji nemaju primisli, koji bi se htjeli igrati i otkrivati umjetnost. To zadovoljstvo ne može mi donijeti ni jedan film na svijetu!
    S druge strane, tu u Rijeci, hodam ulicama i lijepo mi je! Unatoč teškim vremenima. Osjećam se dobro među Riječanima, stekao sam i nove prijatelje. S prof. Nikicom Petkovićem držim književne večeri u jedinstvenom i prelijepom Bakru, a povremeno vodimo njegovog sina Tina na treninge pomlatka Rijeke... Žarko Radić mi je otišao, ali ostavio mi je Icu i neke svoje drugare da izmjenjujemo runde pića u »Pepe Rossu«.
    Među njima pravo otkriće za mene je Damir Urban – čovjek goleme energije, pjevač fascinantno predan svojoj umjetnosti, studiozna osoba koja stalno čita... I njega sam pozvao da bude gost umjetnik na našem studiju i prenese studentima dio od svoje snage, nauči ih nečemu u muzici, ali u prvom redu kako ostvariti vlastitu energiju koja u svakom čovjeku postoji, a koju treba otkriti i osvjestiti... naučiti ih tehnici govora i pjevanja na mikrofon, uvesti ih u prave ritmove različitih muzičkih žanrova. On ima briljatnu govornu tehniku i čini mi se važnim dovesti ga u izravnu interakciju sa studentima, iz čega će oni izvući nešto za sebe. Upravo zajedno pripremamo rad na Brechtovim songovima – na ovom studiju želim nekonvencionalne i nepredvidive stvari... Nedavni tekst u »Novom listu«, koji je komentirao sudjelovanje Damira Urbana na našem studiju pod naslovom »Roker na sveučilištu«,  doživljavam kao jedan od najvećih komplimenata do sada.
    A Rijeka za mene ima još jednu prednost: blizu je Istre, Barbarige, gdje s prijateljem Adijem, kad god mogu, skoknem na ribe. Evo, prije nekoliko dana smo nas dvojica »digli« 60 kilograma orada!
   
    »Oslobođenje Skoplja« na filmu
   
    Znači li Vaš angažman na Sveučilištu da ćete se manje baviti snimanjem filmova?
    – Nisam prestao snimati strane filmove i uvijek nešto iskrsne. Izgleda da sam postao dovoljno poznat u svijetu filma, tako da više ne moram živjeti u Los Angelesu. Jednostavno, nazovu me moji agenti i ako mi se film sviđa, letim za Ameriku ili već gdje treba... Eh , kada bi ova Rijeka još dobila pravi aerodrom...
    Snimat ću i neke filmove na ovim prostorima. Pripremam mali umjetnički film s Ahmedom Imamovićem s kojim sam radio naslov »Go West«, a koji ćemo snimati u Rijeci sljedeće godine, a već nekoliko godina radim na scenariju »Oslobođenje Skoplja«. Scenarij sam napisao s Dušanom Jovanovićem koji je i pisac istoimene kazališne drame, a koja je kod nas i u svijetu imala golem uspjeh. Sam ću i režirati taj film sljedećeg ljeta u Makedoniji, a pomoći će mi sin Danilo.
glumac mnogo toga naučio. Zatim sam radio s velikanima hrvatskog kazališta – Boškom Violićem, Dinom Radojevićem, Tomom Durbešićem, Georgijem Parom, Joškom Juvančićem... Najviše sam radio i drugovao s Ljubišom Ristićem u KPGT teatru. Glupo su nas optuživali za jugoslavenstvo, a mi smo samo imali potrebu da se družimo i stvaramo energiju iz različitosti jezika, mentaliteta... To je bio živi teatar koji je imao fantastičan odjek kod publike.
    Osobno mislim da je zatvaranje unutar vlastite sredine pogubno za svaki napredak. I u najmračnijim vremenima treba putovati, pokušati doći do najudaljenijih gradova, dovoditi umjetnike, pisce, znanstvenike k nama. Graditi mostove s različitim kulturama, ljudima i tradicijama. Za sve to – kod kreativnih ljudi koji vode politiku, a time i kulturu jednog grada – naći će se način. Jer, podsjećam, najblistaviji su dosezi nastajali u najvećim, pa i egzistencijalnim krizama. Shakespeare i Molliere, čas u milosti, čas u nemilosti vlasti, na rubu preživljavanja o čemu svjedoče pisma – dakle, uvijek je bilo teško, ali su njihova djela ipak briljantna... Želim reći, pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima. Baš u tim vremenima treba više i žešće raditi.
   
Puls vremena

– Tako pokušavam i u Teatru Ulysses pratiti puls vremena. Postavljati na repertoar predstave koje su temama relevantne i aktualne, a onda i zanimljive današnjem gledatelju. Krenuli smo s Learom – arhetipskom tragedijom svih vremena, preko Medeje koja je stavljena na repertoar s razlogom, zatim Traktatom o vlasti – Marat Sade, pa Becketovim Godotom na Brijunu i Golom otoku, Cabaretom Brecht ili »Zadrživim usponom Arthura Uia«, sve do Štivičićevih intervencija u predstavama »Pijana noć«, i najnovijem »Shakespeareu u Kremlju«, koji govori o vlasti u Rusiji ali i o nama... Sve teme koje je Štivičić dodirnuo na ocrtavanju sustava koji je počivao na autokratskoj vladavini – prepoznajemo i u našem društvu. Intrigira me i provocira takav pristup teatru.
    U našem teatru su režirali i Tomaž Pandur i Paolo Magelli. Igrali su najatraktivniji glumci iz čitave regije. Ali sve to teško da bismo postigli i trajali, eto, već 13 godina, bez velike pomoći sjajnog producenta i kazališnog maga, mog prijatelja Duška Ljuštine...
    Kako stojite s osobnom političnošću ?
    – Nisam član ni jedne partije – nisam ni bio, osim u srednjoj školi, kada sam kao mladi sportaš – rukomet, nogomet, atletika i dobar učenik – bio izabran u komunističku partiju. No, brzo sam iz nje izašao, shvativši koliko je to na neki način krivo i nespojivo s umjetnošću kojom se želim baviti. Ne mislim govoriti ništa loše o jugoslavenskom samoupravljanju – namjere su bile dobre. Gledajući kako su sve zemlje oko nas loše završile s eksperimentom socijalizma, treba priznati da smo mi – zahvaljujući Brozu i njegovoj karizmi – živjeli miran život. Danas se treba prisjetiti da je u toj zemlji bilo besplatno školovanje, besplatno socijalno osiguranje, da su ljudi primali redovito mirovine i nije bilo nezaposlenih, bijednih, gladnih, prosjaka na svakom uglu... Društvo je bilo daleko od savršenog, ali je mnogima pružalo zadovoljstvo življenja.
   
Društvo ravnopravnosti

– Moje poimanje svijeta ide u tom pravcu, prema takvom pa još boljem društvu, baziranom na ravnopravnosti. Uvijek mi je bilo teško živjeti u inozemstvu i biti okružen golemim klasnim razlikama – ljudima koji imaju sve i onima koji nemaju ništa! Siguran sam da u budućnosti mora doći do ravnopravnosti među ljudima, to će se dogoditi onda kad oni na dnu budu mogli artikulirati razloge svog lošeg stanja. Ta vrsta revolucije ne bi trebala počivati samo na sili koja će srušiti kapitalizam, već bi trebala na smisleniji, humaniji način doći do spoznaje o gradnji humanijeg svijeta, a time i do revolucije koja ne bi bila krvava, već pobjeda nove svijesti. Takvu bi revoluciju trebali voditi intelektualci koji bi znali kreirati novi program svjetskog proleterijata.
    – U Hrvatskoj je sve to jedna tužna priča. Imamo ljude, imamo činjenicu koju treba s ponosom istaknuti, a ta je da je zemlja od 2000-te godine dva puta izglasala na demokratskim izborima lijevu opciju – znači put ka nekom humanijem društvu. Međutim, uza sve to, u Hrvatskoj u prvom redu u oči upada kriminal ljudi koji su na neki način bili, ili jesu, na visokim položajima. Naravno da ima dosta časnih izuzetaka...
    Ali treba reći da je i puno onih profesionalnih političara ili biznismena na ovim prostorima, koji su upleteni u malverzacije oko stjecanja vlastitog bogatstva. Smiješno je gledati te ljude s milijunima eura koje nisu ni zaradili, ni naslijedili, niti ih ikako mogu opravdati. Štoviše, donedavno su bili anonimni, siromašni, a preko noći su postali bogataši.
    O tome se ne govori dovoljno, a kad se i govori – to je na nivou trača ili žaoka neke novinarske kolumne, što ukazuje na duboku korumpiranost čitavog društva.
    Ali, nije samo problem što su se ljudi na vlasti obogatili na kriminalan način, nego što je i veliki dio stanovnika – svjesno ili ne – uvučeno u kriminal. To znači da je njihovo ponašanje u najobičnijim životnim prilikama – amoralno. Ljudi za koje nikada ne bih očekivao – zbog bijede i pomodne društvene igre – izdaju osnovne moralne principe.
   
Kolektivno biće naroda


    U divnoj knjizi Svetlane Lukić čitao sam priču o čovjeku koji je zaustavio promet na Brankovom mostu u Beogradu, s namjerom da skokom izvrši samoubojstvo. Bilo je ljudi u masi koja se okupila oko njega koji su ga uvjeravali da to ne čini, ali većina je – bez imalo suosjećanja za očajnika – željela da se stvar što prije okonča i da kolona vozila krene. To su pokazatelji kuda je otišlo društvo.
    I što tu onda umjetnost može ?
    – U tom ukaljanom društvu treba ostati moralno čist, a onda naći ljude koji imaju slične poglede na svijet i tragediju koju živimo. A što kad se sve to dogodi i kad u takvim okolnostima uspiješ raditi umjetnost? Hoće li ona uopće biti prepoznata?
    Nema sumnje, mnogi razmišljaju na ovaj način sa željom da spase sebe i svijet oko sebe. No temeljno je pitanje koliko se tako može izdržati.
    Ne kaže se uzalud: U zdravom tijelu zdrav duh!
    Velika je odgovornost na kolektivnom biću naroda, do koje će se mjere taj narod uspjeti osoviti na noge, primiti odgovornost za sve što se dogodilo i braniti kolektivni duh naroda koji žive u Hrvatskoj. Pritom tu odgovornost nemaju samo Hrvati, nego i svi drugi manjinski narodi koji ovdje žive – svi se moraju žrtvovati za stvaranje novog duha.
    To je optimistična varijanta, a kakve su one pesimistične? 
    – Možda prisustvujemo novom svjetskom poretku, možda su godine s kraja 20. stoljeća – sudbina malih naroda – gubitak identiteta i svake moći... Jer, pesimistički gledano, za 20-30 godina, kad se sve zakuha u Europi, na koji način možemo braniti svoj identitet u jeziku kojim govori jedva četiri milijuna ljudi, spram jezika kojim govore milijuni?
    Od svih varijanti »kulture i umjetnosti« preživjet će najjednostavnija i najjeftinija – televizija. Nju će, od jutra do sutra, gledati siromasi, živeći tako paralelnu stvarnost...
    A uloga mladih ?
    – Pa oni su već otišli, i to visoko kvalificirani mladi ljudi, školovani u Hrvatskoj, koji negdje grade neki drugi svijet. Naša se priča ponavlja... A meni se na kraju nameće jedno pitanje: Hoće li nam biti bolje u Europi, nego nam je bilo u Austrougarskoj?
    Da bi nam bilo bolje, morat ćemo promijeniti mnoge svoje navike... Morat ćemo više raditi. Čuvati svoj jezik i svoju kulturu i ne dopustiti teškim vremenima da umjetnost stave u zapećak pod izgovorom da nema novaca ni za život. Jer jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda.

 

 

 

 
 
''Pedagozi nezadovoljni obrazovanjem'', Novi list, 9. 11. 2013.

STIGLI IZ TRI ŽUPANIJE  SKUP PEDAGOGA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU


PEDAGOZI NEZADOVOLJNI OBRAZOVANJEM


Istraživanje ja pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Stotinjak pedagoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Stručni skup pedagoga Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije okupio je jučer stotinjak pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su raspravljali o temi »Kompetencije školskih pedagoga«. U okviru skupa predstavljeno je i istraživanje prof. dr. Jasminke Ledić te znanstvenog novaka Marka Turka koje je obuhvatilo 508 školskih pedagoga, što čini oko 50 posto populacije školskih pedagoga u Hrvatskoj.
    – Ispitanicima je u istraživanju bio ponuđen popis kompetencija. Rezultati su pokazali da pedagozi vrlo visoko procjenjuju važnost svih ponuđenih kompetencija, ali najniže procjenjuju kompetencije koje se odnose na europsku dimenziju u obrazovanju, što upućuje na izazove pred kojima će se sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj vrlo skoro naći. Za razliku od visokih procjena važnosti kompetencija potrebnih za rad, procjene doprinosa visokog obrazovanja stjecanju kompetencija znatno su niže i upućuju na potrebu pokretanja ozbiljne rasprave oko sadržaja programa inicijalnog obrazovanja školskog pedagoga. I u svojim komentarima pedagozi razmjerno oštro kritiziraju fakultetsko obrazovanje zamjerajući mu, u prvom redu, slabu povezanost s praksom, odnosno nedostatak praktičnih znanja, ili nedostatak poznavanja nekih područja važnih za rad školskog pedagoga. Prosječne procjene doprinosa stručnog usavršavanja niže su od procjene važnosti pojedine kompetencije, ali više od procjene doprinosa visokoškolskog obrazovanja ovladavanju pojedinom kompetencijom, pojasnila je prof. dr. Ledić.
    Istraživanje je također pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika.



 

 
''Preseljenje u Kampus do 2020. godine'', Novi list, 9. 11. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET  53. OBLJETNICA OVE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE


PRESELJENJE U KAMPUS DO 2020. GODINE


Na Tehničkom fakultetu sada studira 1.877 studenata
što je gornja granica njegovih kapaciteta, rekao je dekan prof. dr. Goran Turkalj

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Dekan Goran Turkalj pred Fakultetskim vijećem Tehničkog fakulteta * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci trenutno studira 1.877 studenta što je 111 studenata više nego prošle godine, a u odnosu na akademsku godinu 2010./11. imamo povećanje od 405 studenata ili 27,5 posto. Smatram da smo ovime dosegli gornju granicu svojih kapaciteta, kako ljudskih tako i prostornih, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća kojom je obilježen 53. rođendan fakulteta dekan prof. dr. Goran Turkalj. Dodajući da je od osnutka do danas ta visokoškolska ustanova izdala 6.037 diploma dekan je istaknuo kako fakultet uz stručne i sveučilišne studijske programe provodi i devet programa cjeloživotnog učenja, a s ciljem unapređenja nastave u ovoj godini fakultet je u nabavku nastavno-laboratorijske opreme uložio više od milijun kuna vlastitih sredstava, dok je tijekom prošle akademske godine kupljeno opreme u vrijednosti većoj od dva milijuna kuna.
    U okviru tih ulaganja stari studomati zamijenjeni su novim zidnim višenamjenskim touch-screen studomatima, nekadašnja Vijećnica preuređena je u novu učionicu s 48 mjesta i od ove akademske godine puštena u uporabu, uređen je i opremljen te stavljen u funkciju novi informatički kabinet, dok je za postojeći kabinet kupljena računalna oprema i u tijeku je njena instalacija, obnovljena je knjižnična građa, organiziran je i pripremni seminar iz matematike za ovogodišnje brucoše, a u suorganizaciji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla održana je Ljetna radionica Ericsson Nikola Tesla Summer Camp 2013., namijenjena studentima.
    – Tijekom prošle akademske godine istraživački se proces na fakultetu realizirao u okviru 20 znanstvenih projekata financiranih od strane MZOS-a, 2 bilateralna projekta te 8 istraživačkih projekata financiranih iz drugih izvora. Zadovoljstvo mi je naglasiti da fakultet participira u izvođenju i 4 europska projekata, a također se nadam da će se financiranje istraživanja uspjeti realizirati i kroz nove projekte Hrvatske zaklade za znanost. S našeg je fakulteta otišlo 7 prijava, i to 5 za istraživačke projekte i 2 za uspostavne istraživačke projekte, kazao je prof. dr. Turkalj.
    Najavljujući pak nove kapitalne projekte dekan je istaknuo da je u završnoj fazi realizacija zajedničkog projekta fotonaponske mini-elektrane s firmom Uljanik Tesu Elektronika iz Pule, a čije se instaliranje odvija na prostoru ispred fakulteta. Istovremeno je u završnoj fazi i implementacija novog softvera za vođenje poslovanja fakulteta, a u izradi je i nova, modernija i funkcionalnija web-stranica. U pripremi je i prijava projekta kojima će se pokušati iz strukturnih fondova EU povući sredstva za opremanje laboratorija istraživačkom opremom, a zajedno sa Sveučilištem priprema se projekt prijave za Europski fond za regionalni razvoj u razdoblju 2014. - 2020., kojim je predviđeno preseljenje fakulteta na lokaciju Kampusa, u prostor veličine 25 tisuća četvornih metara.


Nagrađeni studenti 
    
    U sklopu jučerašnje svečane sjednice Fakultetskog vijeća nagrađeni su i studenti koji su tijekom prošle akademske godine postigli zavidan uspjeh, a nagrade su dobili: Lorena Jakovac, Stjepan Piličić, Lucija Bujan, Nikola Lopac, Ivan Jurković, Franko Hržić, Antonio Mileta, Sandra Kvaternik, Matej Gljušćić, Dražen Cvija, Diego Sušanj, Barbara Jurki, Dario Maretić, Nikola Baćac, Jean Petrić, Valter Uravić, Alen Pavlinić, Alan Martinović, Denis Valenčić, Toni Brenčić, Ivan Pavat, Saša Ostojić i Daniel Šimičić.

 


 
''Ljudskost je obilježila njegovo djelovanje'', Novi list, 8. 11. 2013.
 
KOMEMORACIJA  AKADEMIK BORIS MAGAŠ
 
 
 
LJUDSKOST JE OBILJEŽILA NJEGOVO DJELOVANJE


Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje

N. VALERJEV OGURLIĆ
Na Građevinskom fakultetu komemoracija za uglednog arhitekta i profesora * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U povodu smrti akademika Borisa Magaša jučer je na Građevinskom fakultetu održana komemoracija na kojoj su se od uglednog arhitekta i profesora oprostili njegovi kolege i suradnici, te prijatelji. S dubokim poštovanjem prema čovjeku koji je cijeli život samo radio svoj posao, a iza sebe ostavio niz važnih i zapaženih djela, na život i rad akademika Magaša podsjetili su ne samo prisjećanjem na njegova profesionalna ostvarenja, već i dirljivim, osobnim uspomenama što ih čuvaju na njega. 


Bio sam mali Splićanin

Imao sam i previše profesora, a samo nekoliko Učitelja. Vi ste bili jedan od njih, primus inter pares, napisao je arhitekt Blaž Maričić, bivši student Borisa Magaša u pismu što ga je sastavio na dan kad je saznao da je preminuo. Pismo je zataknuo za vrata akademiku Dinku Kovačiću kojega je zajedno s Borisom Magašem svojedobno vozio s Poljuda na kolodvor. Njima je to bila vožnja od a do be, a meni put oko svijeta u 80 dana, splet sretnih okolnosti kakav se samo život usudi izrežirati. Vozio sam ih onako kako bi netko vozio Stonese ili Beatlese, napisao je.
    Posebno dirljiv bio je nastup akademika Kovačića koji je na komemoraciju stigao iz Splita, da bio govorio o svome učitelju i suradniku, a najviše prijatelju. Prije 50 godina bio sam mali Splićanin na studiju arhitekture u Zagrebu, rekao je. Beskrajno sam volio ptice i nogomet, a na fakultet sam odlazio jer sam se tamo upisao, sve dok nisam došao u grupu Borisa Magaša koji mi je to osvijestio čime ću se u životu baviti. Puno ga volim i on nije umro, jer ljudi ne umiru, ne nestaju. Tijelo ide zemlji, duša nebu, a on ostaje u svima nama, u svojim najbližima. Svi mi vrijedimo onoliko koliko nas ima u drugim ljudima, a Boris Magaš je na mnoge ostavio ozbiljan trag, zaključio je Kovačić.
    U ime Građevinskog fakulteta na kojem je bio dugogodišnji profesor o Borisu Magašu govorila je dekanica Aleksandra Deluka -Tibljaš, podsjetivši na njegova brojna ostvarenja i karijeru. U ime Grada Rijeke nazočnima se obratio se dogradonačelnik Marko Filipović, naglasivši da je riječ o autoru antologijskih djela nacionalne arhitekture i zaljubljenika u struku od kojeg su imale priliku učiti brojne generacije riječkih studenata. Izvrsno je surađivao s Gradom Rijekom, a arhitekt Leo Modrčin koji se obratio u ime Društva arhitekata Rijeke upravo je Rijeku istaknuo kao oazu njegova djelovanja. Tu su bili njegovi suradnici s kojima je ostvario poistovjećenje osobnog, obiteljskog i profesionalnog života i odavde je uspio izgraditi neke od najvažnijih projekata u hrvatskom arhitektonskom portfelju. U Rijeku je došao raditi kao potpuno afirmirani arhitekt, nastavnik i bliski suradnik velikih arhitekata Vladimira Turine i Andrije Mohorovičića a ova mu je sredina dala veliki poticaj za velike stvari koje su uslijedile, naglasio je. 


Humanistička uloga

Muzej oslobođenja u Sarajevu, hotelski kompleksi »Solaris« kod Šibenika i »Haludovo« na Krku , urbana vila Sušački Bulevard, dječja ustanova »Mihaljevac« u Zagrebu, nogometni stadion Poljud u Splitu, crkva sv. Nikole i zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci kojeg je radio zajedno sa suprugom Olgom Magaš - samo je dio projekata Borisa Magaša.
    Svoje uspomene na njega iznijeli su i arhitekt Nenad Fabijanić, te profesorice Diana Car Pušić i Nana Palinić s Građevinskog fakulteta, obje njegove bivše studentice. Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje, kako je naglasila Palinić. Posebno je isticao humanističku ulogu arhitekture, a ljudskost je ono što obilježava cijelo njegovo djelovanje.
 

 

 
 
 

 

 
''U Hrvatskoj u probaciji tri tisuće osuđenika'', Novi list, 8. 11. 2013.

PROBACIJSKA PRAKSA  PREDSTAVLJENA KNJIGA
PROF. DR. SLOBODANA UZELCA


U HRVATSKOJ U PROBACIJI TRI TISUĆE OSUĐENIKA


Postoji puno radova o toj temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić rekavši da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca

 Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jana Špero, Velinka Grozdanić, Slobodan Uzelac, Elvira Marinković Škomrlj i Ilija Ranić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »MJERA ZA ŽIVOT iz probacijske prakse« naziv je knjige prof. dr. Slobodana Uzelca koja je jučer predstavljena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Naglašavajući da nije riječ o znanstvenoj knjizi, već o književnom djelu znanstvenika koji je to djelo pretočio svoje znanje i iskustvo prof. dr. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta kazala je da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca.
    – Riječ je o dvije osobe koje se nikada ne bi srele da ih nije povezao institut probacije. U Hrvatskoj je probacija imala težak i dug put, a tek unatrag nekoliko godina zaživjela je u praksi. Postoji puno radova o toje temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić.
    Ocjenjujući knjigu velikim doprinosom za probaciju u Hrvatskoj prof. dr. Grozdanić je napomenula kako zatvor nikada od nikoga nije napravio boljeg čovjeka ističući da se ne kaže uzalud kako su zatvori škole kriminalakoje vrlo lako od sitnog kriminalca naprave velikog.
    Iznoseći pak motive za pisanje knjige prof.dr. Uzelac ih je svrstao u dvije skupine, one nastale kako posljedica njegovog političkog djelovanja te one vezane uz nastavnički rad na fakultetu.
    – U vrijeme kada sam bio potpredsjednik Vlade pokazala se potreba za gradnjom 1.400 novih zatvorskih kreveta ili pak za uspostavljanjem probacijske službe. Istovremeno sam kroz nastavnički rad na fakultetu više od deset godina radio probaciju s maloljetnim osobama i osjećao sam svojom dužnošću da iskustva prenesem na one koji dolaze. Obično se misli da je uvjetni otpust milostinja, ali to je samo djelomično točno, jer kada je čovjek u zatvoru sva je odgovornost prebačena na instituciju, ali kada ne ide u zatvor sav je teret na njemu samome, zaključio je prof. dr. Uzelac.
  
 

Dobivali i pisma s adresom »Ured za prohibiciju«
 

    
    S činjenicom da je koncept probacije u Hrvatskoj nov složila se i načelnica sektora probacije Ministarstva pravosuđa Jana Špero pojašnjavajući kako je ta služba ustrojena prije dvije godine te Hrvatska danas ima 12 lokalnih probacijskih ureda, a o tri tisuće osuđenika u nadzoru brine 70 probacijskih službenika.
    – Uzme li se u obzir da istovremeno imamo pet tisuća zatvorenika jasno koliko je ova služba preuzela velik dio tereta. Pojam probacije još uvijek je nedovoljno poznat u javnosti, a to najbolje ilustrira činjenica da smo u početku rada često dobivali pisma adresirana na »Ured za prohibiciju«, kazala je Špero.




 
''Sluškinje Šerbedžijinih studentica'', Radio Sova, 4. 11. 2013.

Članak


Slijedite poveznicu:


''SLUŠKINJE'' ŠERBEDŽIJINIH STUDENTICA



 
''Sluškinje licem u lice s publikom'', Radio Rijeka, 3. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


SLUŠKINJE LICEM U LICE S PUBLIKOM


 
''Genetove sluškinje za kraj studija'', Radio Rijeka, 2. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


GENETOVE ''SLUŠKINJE'' ZA KRAJ STUDIJA



 
''Igra sluškinja u hotelskim sobama'', Novi list, 4. 11. 2013.

SLUŠKINJE  PREDSTAVA U OPATIJSKOM HOTELU ''IMPERIAL''


IGRA SLUŠKINJA U HOTELSKIM SOBAMA


Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da publika u svakoj sobi vidi četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica


Kim CUCULIĆ
 
Završni ispit studentica glume – »Sluškinje« Jeana Geneta, u opatijskom hotelu »Imperial« * Foto: M. CZERNY URBANOPATIJA » Polaznice Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« izvele su predstavu »Sluškinje« Jeana Geneta u opatijskom hotelu »Imperial«. Studentice iz klase prof. Rade Šerbedžije već su se tijekom studija predstavljale javnim nastupima, što je dobra praksa jer se tako stječe iskustvo igre pred publikom. Šerbedžijine studentice dosad su svoje ispitne predstave uglavnom održavale na specifičnim lokacijama, što je u glumačkom smislu dodatni izazov.
    Ovoga puta odabran je povijesni hotel »Imperial« u Opatiji, koji je krajem 19. stoljeća bio omiljeno odredište aristokracije i plemstva. U izboru lokacije mogla bi se naći poveznica s Genetovim »Sluškinjama«, drami iz 1947. godine u kojoj dvije sluškinje počinju izražavati mržnju i pobunu prema gospodarici. Za ovu prigodu opatijski »Imperial«, hotel znakovita naziva, otvorio je svoja vrata u zimskom periodu, kada nema gostiju, te postao prizorište »Sluškinja« francuskog dramatičara Jeana Geneta. 


Prošlost »Imperiala«

Predstava je počela već u atriju hotela, gdje su gledatelje dočekali studenti prve godine preddiplomskog studija »Gluma i mediji« Sveučilišta u Rijeci. Oni su, odjeveni kao hotelsko osoblje, upoznali posjetitelje s nekim crticama i anegdotama vezanim uz Opatiju i »Imperial«. Među ostalim, mogle su se čuti priče o Franji Josipu I, Josipu Brozu Titu, Čehovu, Viktoru Caru Eminu, a prema nekim sjećanjima u Opatiji se odmarao i Lenjin.
    Studenti su zatim na stubištu hotela izveli razigranu i duhovitu evokaciju prošlosti »Imperiala«, a onda gledatelje podijeljene u četiri grupe odveli u četiri hotelske sobe. Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da je publika u svakoj sobi mogla vidjeti četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica. Osobno sam bila u maloj, jednokrevetnoj sobi, što je stvorilo intimističku, ali istovremeno i voajerističko-klaustrofobičnu atmosferu.
    U napetom iščekivanju gospodarice, koja je navečer izišla iz kuće, sluškinje Claire i Solange po tko zna koji put počinju svoju bizarnu igru – jedna od njih glumi gospodaricu, a druga sluškinju. U svojoj igri potlačene sluškinje preslikavaju nasilje njihove gazdarice, počinjući u jednom trenutku pobunu koju toliko priželjkuju. Izvedba mladih glumica u skučenoj sobi vrlo je agresivna i ekspresivna, a prekida se u trenutku kad zazvoni budilica koju su sluškinje navile kako bi pospremile stvari prije nego se gospodarica vrati. Sluškinje u svojoj igri, na rubu imaginacije i zbilje, istine i laži, maštaju o ubojstvu gospodarice. 


Polifona izvedba

Rasplet predstave dogodit će se u velikoj dvorani »Imperiala«, gdje svih osam glumica u polifonoj izvedbi utjelovljuje Claire i Solange. Još jedna njihova igra gospodara i sluge iznova počinje, ovoga puta s tragičnim završetkom...
    Premijerna publika srdačnim je pljeskom ispratila glumice Martinu Biljan, Dinu Dehni Sow, Jelenu Graovac, Denis Kirinčić, Valentinu Lončarić, Jelenu Mesar, Ninu Sabo i Marinu Stanger. U finalu predstave nastupio je kontratenor Kristijan Dragović, a u »Sluškinjama« sudjeluju i studenti glume Frano Barunčić, Ella Bogadi, Nika Ivančić, Lovro Ivanković, Lara Lalić, Nika Levak, Jurica Marčec, Emir Mulalić, Marina Musulin, Nikola Nedić, Maja Ožegović, Mirta Polanović, Tena-Antonija Torjanac i Tijana Trošelj.
    Suradnici na predstavi su Lenka Udovički, Aleksandar Cvjetković i Jelena Lopatić, kompozitor je Davor Rocco, a kostimografija i scenografija nastale su u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kostime su osmislile Ivana Butković, Lucija Polonijo, Zvonimira Karavida i Silvana Filičić-Vodnica pod mentorstvom Ante Vladislavića i Barbare Bourek, a scenografiju Ana Aleksandra Buković i Renata Fugošić pod mentorstvom Lare Badurine. Grafičko oblikovanje potpisuju Mia Vučemilović i Adi Franković pod mentorstvom Aljoše Brajdića. Kostime je izradila Matea Pasarić. Predstava je realizirana uz pomoć Liburnia Riviera Hotela i HNK Ivana pl. Zajca.

 

 
 
 

 

 
''Dekan koji to nije planirao'', Novi list, 4. 11. 2013.


PROF. DR. JOSIP BUTKOVIĆ 
IZ LIKE NA FUNKCIJU PRVOG ČOVJEKA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI


DEKAN KOJI TO NIJE PLANIRAO


Nijedan moj prethodnik nije dočekao kraj mandata


Akademiji je prijetilo da ostane bez dekana, jer v. d. dekanica Emilija Duparova nije dobila potreban broj glasova, a drugih kandidata nije bilo.
U tom slučaju rektor imenuje v. d. dekana, što se Akademiji već događalo. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nisam imao vremena za pisanje programa – prof. dr. Josip Butković * Foto: M. GRACINRIJEKA » Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci naredne će tri godine voditi novoizabrani dekan prof. dr. Josip Butković koji sam za sebe kaže da je na to mjesto »uletio«. Naime, izbor novog dekana Akademije nije bio tipičan izbor obnašatelja te funkcije, već je prošao u prilično burnom ozračju, a kandidatura prof. dr. Butkovića nije bila dugo promišljan čin.
    – Radi se o tome da sam odluku o kandidaturi donio na sjednici Fakultetskog vijeća na kojoj se ispostavilo da će Akademija ostati bez dekana. Naime, bivša v. d. dekanica Emilija Duparova bila je jedini kandidat i nije dobila potreban broj glasova. U tom trenutku Akademiji je prijetilo da će ostati bez dekana, jer nitko drugi se nije kandidirao. U tom slučaju rektor Sveučilišta imenuje dekana, a to se Akademiji već dogodilo prilikom postavljanja na dužnost bivše v. d. dekanice. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija s drugima i prijavio se za kandidaturu, ističe novi dekan. 


Zdravi temelji
 

Dodajući kako vremena nije bilo mnogo, jer je rektor postavio vremenski rok za odabir novog dekana, prof. dr. Butković kaže da u skladu s tim i njegov program rada za naredno mandatno razdoblje nije tipičan, što su mu neki zamjerili.
    – Nisam imao vremena za pisanje programa rada, no dobio sam nadpolovičnu većinu glasova. Nije problem napisati tekst, ali nije bilo vremena udubljivanja u program u trenutku kada osnovne stvari ne funkcioniraju. Na puno područja želim ovoj Akademiji postaviti zdrave temelje, a da ne vjerujem kako Akademija ima potencijala nikada ne bih na toj sjedinici digao ruku, jer pred kraj profesorske karijere nemam ambicije vlastitog ostvarenja. Ništa ne obećavam, jer malo toga mi je naklonjeno. Naime, nemam staru uhodanu instituciju s unutarnjom tradicijom koja gledano izvana djeluje kao da unutra vlada savršen red. No, osobno ne bih ni volio raditi u takvoj ustanovi, jer umjetnost je dinamična, pojašnjava prof. dr. Butković.
    Jedan od prvih zadataka novog dekana imenovanje je najbližih suradnika i njihovo postavljanje na prodekanska mjesta, a navodeći kako će nove funkcije objaviti uskoro, prof. dr. Butković kaže da će njegov izbor suradnika mnoge iznenaditi, međutim osobno ne vjeruje u promjene koje se rade zbog promjena. Dodajući da od osnutka Akademije još ni jedan dekan, a bilo ih je svega troje izabranih u redovnom postupku, nije svoj mandat odradio do kraja, novoizabrani dekan kaže kako nije osoba koja će brojati nečije greške. 


Umjetnici se pogubili

– Učili su me da čovjek ima dvije strane, onu pozitivnu i manje pozitivnu, a što god radili u životu radimo greške. Svi dosadašnji dekani i v. d. dekani učinili su puno za Akademiju, svatko od njih odradio je nešto i ugradio je dio sebe u ustanovu. Međutim Akademiju treba postaviti na zdrave noge, a ono što ću zahtjevati maksimalno je poštivanje zakonskih odredbi, jer previše se pravdamo time da smo umjetnici. Malo smo se pogubili. Mislim da se sada treba sve smiriti i gledati naprijed, najavljuje dekan.
    U skladu s tim na Akademiji će uslijediti ne samo upravljačke, već i statutarne promjene, a nove strategije, kako ona Sveučilišta, tako i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, kaže prof. dr. Butković, odredit će kurs Akademije. U kontekstu toga dekan posebno apostrofira radna mjesta naglašavajući da Akademija nema niti jednog asistenta.
    – Postoji kadrovska činjenica da će Akademija u jednom trenutku ostati bez profesora, jer svi će u istom trenutku otići u mirovinu. Stoga je kadrovsko osnaživanje neophodno i to ne bilo kakvo. To jačanje kadra mora biti u skladu s programima, a kadrovi moraju imati doktorske studije. Volio bih da moje kolegice i kolege uoče da dolazi novo vrijeme te da ulože u sebe, jer izložbe i umjetnički rad nisu dovoljno ulaganje za člana akademske zajednice, upozorava prof. dr. Butković.
    Osobno, kaže, zbog nove funkcije ne misli zapostaviti svoju obitelj i umjetnički rad, no misli raditi pošteno. Taj će se budući rad temeljiti i na širenju suradnje sa sličnim europskim ustanovoma, radu na prepoznatljivosti i vidljivosti Akademije, kao i na uspostavljanju novih studijskih programa, u okviru čega novi dekan ne odbacuje mogućnost pokretanja doktorskog studija, za što, zaključuje, postoje i kadrovski i prostorni uvjeti.


Do radnog mjesta putuje 125 km iz Gornjih Vrhovina 
    
    Novoizabrani dekan Akademije nije specifičan samo po načinu na koji je istaknuo svoju kandidaturu za to radno mjesto već i po tome što je jedini dekan putnik. Naime, prof. dr. Butković do svog radnog mjesta putuje 125 kilometara od svog doma u Gornjim Vrhovinama gdje se preselio prije devet godina. Za razliku od nagle odluke da se kandidira za mjesto dekana odluka da se preseli u Liku, kaže, nije bila tako nagla, već se radilo o izboru koji je u jednom trenutku postao neminovan.
    – Djetinjstvo sam proveo na Pećinama, gdje se nalazila kuća mojih roditelja i to me djetinjstvo prilično odredilo kao pedagoga, a kasnije i umjetnika. Mnogi misle da sam Kastavac, jer sam desetljećima živio u Kastvu i imao sam dva ateljea u Rijeci. Sada imam atelje i galeriju u nekadašnjoj štali imanja koje sam kupio. U Lici nisam turist, jer pokojna je majka bila iz tih krajeva, a izbor da se tamo odselim nosi sa sobom predivne stvari, ali i stvari koje nisu elegantne, jer to je život na osami. Ima tu negativnih stvari, kao što je čišćenje snijega. Međutim, meni je uvijek jako bila važna ideja, a moju ideju Gorski kotar nije mogao zadovoljiti. To je više park nego šuma, priča prof. dr. Butković.
    Dodajući kako se imanje na kojim živi nalazi izvan sela te je prva pošta udaljena dva i pol kilometra, prof. dr. Butković priča kako se Novi list može kupiti samo u toj pošti koja se zatvara u 11 sati ujutro.
    – Svaki dan dođu dva primjerka. Jedan pročita načelnik, a drugi se vrati. Često ni ne stignem do pošte po novine, kaže dekan.

 
 

 

 
''Doktorirala Sanja Dugonjić Jovančević'', Novi list, 2. 11. 2013.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET


DOKTORIRALA SANJA DUGONJIĆ JOVANČEVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Procjena hazarda pojave klizanja u flišu« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Dugonjić Jovančević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, izv. prof. dr. Željko Arbanas, izv. prof. dr. Leo Matešić, izv. prof. dr. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. Matjaž Mikoš s Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo.
 
 
 
 

 

 
''Urban: Dužnost mi je prenositi znanje mladima'', Novi list, 30. 10. 2013.

REAKCIJA NA REAKCIJU  PJEVAČ DAMIR URBAN PISAO SENATU


URBAN: DUŽNOST MI JE PRENOSTI ZNANJE MLADIMA


Angažman poznatog estradnog umjetnika
na sveučilišnom studiju Gluma i mediji ipak je prihvaćen, a nova rasprava jučer nije otvorena

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

To što su se moje dobre namjere dovele u pitanje, najviše me pogodilo – Damir UrbanRIJEKA » Nakon prošlotjedne sjednice Senata na kojoj se razvila polemika oko angažiranja Damira Urbana na preddiplomskom sveučilišnom studiju Gluma i mediji, kao i negodovanja dijela akademske zajednice zbog povjeravanja izvođenja vježbi riječkom glazbeniku, Urban je uputio pismo svim članovima Senata koje im je na jučerašnjoj sjednici i dostavljeno. Nakon polemike na prošlotjednoj sjednici ipak je prihvaćen prijedlog o angažiranju riječkoga glazbenika pa se unatoč sumnjama dijela zaposlenika Sveučilišta u kompetentnost vođenja vježbi, evaluacije rada studenata i planiranje nastave, na jučerašnjoj sjednici nije otvarala nova rasprava o toj temi.
    U svom obraćanju Senatu Urban napominje kako rado volontira u raznim programima Sveučilišta i odazove se na gotovo svaki poziv i inicjativu te da smatra da je njegova dužnost da kao građanin, ali i kao umjetnik, stavi na raspolaganje svo svoje znanje i iskustvo i pomogne i podrži na sve načine bilo koju inicijativu koja doprinosi edukaciji mladih ovoga grada, ali i Hrvatske uopće. 


Akademski nedostaci nisu prepreka

– Upravo sam i isključivo iz tih razloga poziv Rade Šerbedžije da u ovome semestru, kao jedan od gostujućih predavača, dođem i radim sa studentima dio vježbi rado prihvatio. Moj bi se rad sastojao u tome da studente podučim pjevanju, snimanju glasa u studiju, pjevanju sa »živom« instrumentalnom pratnjom, ponašanju pred mikrofonom i slično. Bez obzira što bih u radu sa studentima izvodio isključivo vježbe iz onog područja glazbene umjetnosti kojom se i inače profesionalno bavim, što je potvrđeno statusom samostalnog umjetnika, iz članka sam saznao da se sumnja u moju kompetentnost, ali priznajem, ono što me je najviše pogodilo, da se dovode u pitanje moje dobre namjere. Mislio sam da se podrazumijeva da se nikad ne bih pristao baviti nečime za što nisam siguran da mogu predano i ispravno raditi. S obzirom da nastavu ne bih sam i bez »nadzora« kreirao niti provodio, da ne bih bio jedina osoba koja bi vršila ocjenjivanje, već da iza mene stoje i nositelj kolegija, suradnici, voditelj studija... nisam smatrao da bi moji akademski nedostaci mogli biti prepreka čestitom obavljanju vježbi. 


Znanje je bitno

Izuzetno cijenim i poštujem akademsku zajednicu i sve ono što ona predstavlja u našem društvu. Živimo u vrijeme u kojem se ljudski moral spustio na vrlo niske grane, u kojem se često barata neprovjerenim ili poluinformacijama, sadržajima koji su ispod svakog kriterija, i vrijeme u kojem se vrlo često šalje poruka da znanje nije bitno. U takvim vremenima, akademska zajednica je jedna od zadnjih crta obrane pravih i istinskih vrijednosti, i takva mora i ostati, poručuje Urban.
    Dodajući kako moli članove Senata da bez obzira na prijedlog voditelja studija Gluma i mediji, kao i voljnost ostalih djelatnika Sveučilišta koji su podržali njegov eventualni angažman na studiju, da se u slučaju neslaganja ili negodovanja nekih članova Senata njegov »predmet« izuzme iz razmatranja, Urban je zatražio da se obavijesti studij Gluma i mediji o pronalasku zamjene kako bi studenti mogli dalje nastaviti s radom i vježbama pjevanja. Međutim, s obzirom da se jučer nije otvarala nova rasprava, njegov angažman ostaje aktualan.



 

 
''Doktorirao Tomislav Galović'', Novi list, 29. 10. 2013.

  
EKONOMSKI FAKULTET


DOKTORIRAO TOMISLAV GALOVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obarnom doktorskog rada »Istraživanje i razvoj u funkciji izvozne konkurentnosti poduzeća« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Tomislav Galović. Mentor pri obrani doktorskog rada bio je prof. dr. Heri Bezić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Vinko Kandžija te prof. dr. Ivo Družić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
 

 


 
 
''Nepravda na Pravu'', Novi list, 26. 10. 2013.

DISKRIMINIRANI
  STUDENTI PRAVNOG FAKULTETA PROTIV INTERNIH PRAVILA ZA UPIS U VIŠU GODINU STUDIJA


NEPRAVDA NA PRAVU

ZBOG SAMO JEDNOG PREDMETA
PUNA ŠKOLARINA OD 5.500 Kn


Osim pravila »bolonje«, studenti su se ove godine susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ako nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine, što znači da za samo jedan nepoloženi ispit moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Budući pravnici samo traže jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima riječkog Sveučilišta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Svi studenti Sveučilišta u Rijeci koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova, prema novim pravilima dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij, a uz to novo pravilo studenti Pravnog fakulteta na ovogodišnjim su se upisima susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ukoliko nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine. U praksi to znači, tumače studenti, da ponavljači nekog predmeta s druge godine, koji nisu položili sve predmete s treće godine, u narednoj akademskoj godini mogu upisati samo nepoloženi predmet s druge godine i za to moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna.
    – U stvarnosti najviše je ponavljača građanskog prava I, čiji profesor ne priznaje »bolonju« i nakon dva kolokvija te pismenog završnog ispita, sa skupljenim dovoljnim brojem bodova na usmenom nas ispitu uredno ruši, kažu studenti.
    Dajući primjer kolegice koja je samo zbog tog predmeta platila cijelu školarinu te ukoliko ponovo ne uspije položiti sporni predmet, ponovo ju čeka izdvajanje od 5.500 kuna, ogorčeni studenti kažu kako ne traže ništa nego jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima
 
riječkog Sveučilišta. 


 
»Vezani« predmeti

S problemom studenata upoznat je i dekan Pravnog fakulteta prof.dr. Eduard Kunštek koji ističe da su mu se studenti već obraćali, ali da se problem bez odluke Fakultetskog vijeća ne može riješiti.
    – Radi se o tome da je, primjerice, studentima prve godine rimsko pravo najteži ispit. Polože sve ispite osim tog, upišu drugu godinu, polože većinu ispita, ali treću godinu ne mogu upisati jer još uvijek nisu položiti ispit s prve godine. Sličan je slučaj i s četvrtom godinom, koju mnogi ne mogu upisati, jer nisu položili građansko pravo. O tom se problemu već vodila dugotrajna rasprava na fakultetu, a jedini način na koji se može pomoći studentima je da im se odobri upis dijela kolegija koji sadržajno nisu vezani uz prethodne godine. Naime, ukoliko netko nije položio rimsko pravo, onda mu se ne može odobriti polaganje građanskog prava, a bez građanskog prava ne može se polagati trgovačko pravo. Radi se o temeljnim predmetima. To je isto kao da zidar ne zna držati ciglu, pojašnjava prof.dr. Kunštek. 


Poštivanja reda

Dodajući kako je i pitanje zašto su se studenti doveli u tu situaciju, dekan kaže da trenutno ima pedesetak studenata koji će samo zbog jednog predmeta morati platiti cijelu godinu i trenutno ne mogu upisati makar dio kolegija naredne godine.
    – To nije pitanje novaca, već poštivanja reda. Mi to sve možemo ubrzati, ali onda ćemo imati loše suce, odvjetnike i državne odvjetnike. Predložit ću Fakultetskom vijeću da se raspravi o tome da se studentima omogući upis dijela kolegija iz naredne godine, a konačnu odluku donijet će članovi Vijeća, zaključuje dekan.


Žalopojke i studenata i profesora
 

    
Potvrđujući kako zna da postoje pojedini profesori na koje se studenti stalno žale, prof.dr. Kunštek ističe da se isto tako i profesori žale na studente te da je često problem loša podloga iz srednje škole. – Studenti se stalno žale na profesora građanskog prava, a od njega pak slušam žalopojke da studenti ne znaju razmišljati. Ne može se studentima baš u svemu popuštati, jer ukoliko im se da nešto što im ne pripada, onda je to na njihovu štetu, kaže dekan.
 


 
 
 

 

 
''Roker za katedrom - Damir Urban predavač na Šerbedžijinom studiju'', Novi list, 23. 10. 2013.

PRIJEDLOG SLAVNOG GLUMCA OD 13 GOSTUJUĆIH PROFESORA I STRUČNJAKA ŠTO IH JE ODOBRIO SENAT, NAJVIŠE POLEMIKE OKO GLAZBENIKA


ROKER ZA KATEDROM

DAMIR URBAN PREDAVAČ NA ŠERBEDŽIJINOM STUDIJU




Urban jest izvrstan, no dopušta li mu ta izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave i sve ono što sveučilište očekuje, pitala je prof. dr. Ledić
. Na studiju Gluma i mediji još će kao gosti predavati Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje te Valentin Lončarić


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Riječki roker već je udomaćen u Kampusu – rektor Pero Lučin i Damir Urban sa suprugom Milicom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o povjeri izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim i domaćim profesorima i stručnjacima. Ukupno se radi od 13 radnih mjesta, od čega je njih šest namijenjeno Ekonomskom fakultetu na kojem će ove akademske godine gostovati šest istaknutih inozemnih profesora. Preostalih sedam mjesta namijenjeno je sveučilišnom preddiplomskom studiju Gluma i mediji, a među novim imenima koji će raditi na kolegijima tog studija našlo se i ime Damira Urbana. Vijest o angažmanu Urbana na tom studiju među članovima akademske zajednice proširila se dan prije sjednice Senata i ne može se reći da je baš naišla na odobravanje, a i na jučerašnjoj sjednici Senata upravo je taj angažman izazvao polemiku koja je u konačnici završila prihvaćanjem prijedloga voditelja studija Rade Šerbedžije, no ne jednoglasno.
    – Riječ je o prijedlogu studija Gluma i mediji koji je Senat nakon rasprave prihvatio. Ne radi se o radnom mjestu, već o gostovanju stručnjaka na kolegiju, a vjerujemo da su oni koji vode studij i donijeli prijedlog dobro procijenili i kompetentno donijeli svoj prijedlog, prokomentirala je prorektorica za nastavu i studente prof. dr. Snježana Prijić Samardžija. 


Izmjena dnevnog reda

Međutim, dio akademske zajednice tu kompetetnost stavlja pod znak pitanja, a među njima je i predsjednica Udruge Universitas prof. dr. Jasminka Ledić. Naglašavajući kako ne iznosi stav Udruge, već vlastiti, prof. dr. Ledić napominje kako je po svom obrazovanju sasvim neadekvatna osoba za procjenu kvalifikacija Damira Urbana za izvođenje kolegija, ali ponešto zna o načinu na koji se povjerava nastava.    
    – Treba se zapitati jesu li članovi Senata donijeli odluku o izboru Damira Urbana, i ne samo njega, temeljem životopisa koji potvrđuje njegove kvalifikacije? Sjednice Senata, na što Universitas upozorava već niz godina, obavijene su velom tajne, pa je tako preksinoć »procurila« informacija da je na dnevnom redu sjednice Senata, u okviru točke Povjera izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim profesorima i stručnjacima, predloženo povjeravanje vježbi Damiru Urbanu za predmeta Povijest glazbe i Primijenjena glazba. Razgovarala sam sinoć s više svojih kolega i svi su bili nemalo začuđeni, da ne kažem konsternirani tom informacijom. Čini se da je poseban interes ova informacija pobudila kod školovanih glazbenika koji o ovom području znaju više i mogu kompetentnije suditi. Danas se na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci pojavio dnevni red sjednice Senata, pri čemu su predmeti na kojima bi Damir Urban trebao voditi vježbe promijenjeni: sada se radi o predmetu Glas 1. Samo po sebi, ovo je već neobično – kako i zašto se odjednom promijenio dnevni red? Kakva zapravo nastavna potreba postoji?, naglašava prof. dr. Ledić. 


Izvrsnost nije sporna

Dodajući kako se čini da Sveučilište s jedne strane ima jasno proklamirane zahtjeve za izvrsnošću, kvalitetom, procedurama koje valja poštivati, a s druge nepodnošljivu lakoću donošenja odluka koje nisu u skladu s time, prof. dr. Ledić ističe kako Urban definitivno jest izvrstan, no ujedno postavlja i pitanje dopušta li mu njegova izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave, odnosno sve ono što se od osoba kojima se povjerava nastava na sveučilištu očekuje.
    – Dakle, samo je potrebno sveučilišnoj javnosti podastrijeti kvalifikacije, dokaze da Damir Urban i svi ostali kojima se povjerava nastava mogu to doista i raditi. Ali prije svega, sve te postupke obavljati javno, transparentno, u skladu sa zakonom, bez popuštanja i fige u džepu, zaključuje prof. dr. Ledić.
    Uz Urbana na popisu gostujućih stručnjaka studija Gluma i mediji našli su se i Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje i Valentin Lončarić.


Prof. dr. Fučkaru počasno zvanje 
    
    Uz povjeravanje nastave gostujućim profesorima i stručnjacima, članovi Senata jučer su se bavili i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije u okviru čega je gost sjednice bio prof. dr. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost. Potvrđen je i izbor prof. dr. Josipa Butkovića za dekana Akademije primijenjenih umjetnosti, te je pokrenut postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Željku Fučkaru.

 

 
''Doktorirao Sanjin Kršćanski'', Novi list, 22. 10. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET


DOKTORIRAO SANJIN KRŠĆANSKI


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza uvjeta nastanka pukotina i model procjene vijeka trajanja konstrukcija« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo i temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sanjin Kršćanski. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Goran Turkalj i prof. dr. Josip Brnić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Željan Lozina s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

 
 
 

 

 
''Doktorirao Marko Kršulja'', Novi list, 21. 10. 2013.
 
TEHNIČKI FAKULTET

 
DOKTORIRAO MARKO KRŠULJA


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Unaprjeđenje procesa inkrementalnog preoblikovanja u jednoj točki« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Marko Kršulja. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof. dr. Miljenko Math s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, prof. dr. Branko Grizelj i prof. dr. Pero Raos sa Strojarskog fakulteta Slavonski Brod, prof. dr. Tomaž Pepelnjak s Fakulteta za strojništvo Univerza v Ljubljani te prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 
 
 
''Hrvati znaju živjeti život'', Novi list, 20. 10. 2013.

 
 
FELIX WENSVEEN  NIZOZEMSKI ZNANSTVENIK NIJE U TRENDU – ZAMIJENIO JE AMSTERDAMSKU ADRESU RIJEČKOM I NIJE POŽALIO


HRVATI ZNAJU ŽIVJETI ŽIVOT


Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata i vraćaš se raditi.
Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati i zbog toga mi se ovdje sviđa, kaže dr. Wensveen docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci
 
 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ

 
Ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen            ljudima koji imaju dobre  ideje – Felix WensveenIako je prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kvaliteti ljudskog kapitala koje je obuhvatilo 122 zemlje svijeta Hrvatska na 46. mjestu, a izuzetno loše je ocijenjen kapacitet zemlje za privlačenje talenata gdje smo 114. i time među posljednjim zemljama na listi, u praksi ipak postoje primjeri koji kažu suprotno. Jedan od takvih je nizozemski docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Felix Wensveen koji je prije tri godine svoju amsterdamsku adresu odlučio zamijeniti riječkom i na riječkom Sveučilištu nastaviti znanstvenu karijeru započetu u Nizozemskoj. Za razliku od mnogobrojnih Hrvata koji sve izvan hrvatskih granica smatraju obećavajućim i mnogo boljim, iskustvo ovog tridesetjednogodišnjeg Nizozemca kaže da se uspješna karijera, pa i ona znanstvena, može ostvariti bilo gdje.
    Wensveen je prije gotovo tri godine postao i riječki zet, međutim razlog dolaska u Rijeku kaže nije samo ljubav prema današnjoj supruzi, već i rad s vrhunskim hrvatskim i svjetskim znanstvenicim: prof. dr. Stipanom Jonjićem i prof. dr. Bojanom Polićem. 


Projekt TransMedRi

– Doktorski sam studij započeo u Amsterdamu i kako mi je za istraživanje trebao jedan virusni model, a riječ je o citromegalovirusu došao sam do prof. dr. Jonjića. Dovoljno je da »ugooglate« citromegalovirus i odmah će vam se pokazati ime prof. dr. Jonjića. Tako sam prije pet godina došao u Rijeku na par mjeseci kako bih radio na tom istraživanju, a dvije godine nakon toga sam i doktorirao na amsterdamskom Sveučilištu. Nekoliko mjeseci nakon obrane mog doktorata otvorilo se mjesto na projektu TransMedRi za strance pa sam ponovno došao ovdje raditi, ali ovaj put sam i i ostao, priča Wensveen.
    Dodajući kako je u isto vrijeme dobio i stipendiju Marie Curie Wensveen kaže kako se u Rijeci od samih početaka osjeća dobrodošao, a jedino mu malo muke zadaje hrvatski jezik.
    -
Jezik je zaista težak. To je slavenski jezik koji je potpuno drugačiji od nizozemskog, doslovce nema nikakve poveznice, a najveći mi je problem deklaniranje. Prije četiri godine u Amsterdamu sam pohađao tečaj hrvatskog jezika, jer u Nizozemskoj postoji velika zajednica Hrvata, a onda sam i u Rijeci nastavio učiti. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. 


Bez šoka

Dodajući kako je suprugu upoznao još za vrijeme studijskih dana u Barceloni, Wensveen ističe da je prije svog definitivnog preseljenja u Rijeku često dolazio u Hrvatsku pa mu promjena adrese i nije bila neki šok. Međutim, dodaje, Hrvatska je puno drugačija od Nizozemske, ne samo vizualno, već i po načinu života, a ono na što se nikako ne može naučiti višesatno je ispijanje kave na riječkim terasama i poduži odlasci na marendu za vrijeme radnog vremena.
    – Velika je razlika u načinu života. U Nizozemskoj je sve točno organizirano, a u Hrvatskoj je sve pomalo kaotično, ali i šarmantno. Nizozemci su zbog toga da sve mora biti točno i organizirano pod daleko većim stresom od Hrvata. Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata za kavu i na brzinu ju popiješ i vraćaš se raditi. To sve zajedno traje pet minuta. Ali ovdje marenda traje sat vremena. Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati u životu i zbog toga mi se ovdje sviđa. Ne bih izabrao niti jedno drugo mjesto za život, a puno sam putovao. Ljudi se često čude zašto sam došao u Hrvatsku i baš tu odlučio baviti se znanošću. Osobno u tome ne vidim neki problem. Mogao sam izabrati bilo koje sveučilište, neko koje je daleko razvikanije, međutim mišljenja sam isto tako da ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen ljudima koji imaju dobre ideje. Moji šefovi, prof. dr. Jonjić i prof. dr. Bojan Polić ljudi su s jako dobrim idajama i zato mislim da negdje drugdje ne bih radio ništa bolje nego ovdje. Znanošću se čovjek ne bavi da bi se obogatio. Uspijevam zaraditi dovoljno za solidan život i to mi je dosta. Istina je da bih u Amsterdamu imao bolju plaću, ali tamo su i troškovi života daleko veći. Žao mi je što toliko puno ljudi želi napustiti Hrvatsku, jer Hrvatskoj trebaju ljudi koji joj mogu pomoći, pojašnjava Wensween. 


Uživam u Gorskom kotaru

Dodajući kako u Rijeci vozi pet minuta i na moru je, a u Amsterdamu može voziti pet minuta i nigdje je Wensveen među hrvatske prednosti ubraja i more, ali i prirodu, a na pitanje kakav je prvi dojam na njega ostavila Hrvatska odgovara: »Vruće!«.
    – Svako jutro kada se probudim pogledam more, Cres i Učku i nema ništa ljepše, a Gorski kotar mi je posebno mjesto. Moj punac ima vikendicu u Hribu i jako volim ići tamo, pogotovo ljeti. Priroda u Hrvatskoj je daleko ljepša nego u Nizozemskoj. Znam da Hrvatska nije bogata zemlja i da ima puno ljudi kojima je teško, ali ako imaš dovoljno za život lijepo je ovdje, ističe Wensveen.
    To su ujedno, dodaje, i razlozi zbog kojih mu nije bilo teško napustiti Amsterdam iako tamo ima obitelj. Njegovi prijatelji i obitelj, kaže, često dolaze u Rijeku pogotovo od kada je u kuću Wensveenovih stigla prinova.
    – Obitelji je žao što sam se odselio, ali dolaze svakih nekoliko mjeseci, pogotovo moj otac koji je postao ponosni nono, a i supruga i ja odemo najmanje dva puta godišnje do njih. Ono što me u Hrvatskoj oduševljava je i domaća hrana, toga u Nizozemskoj nema. Ovdje se jako puno polaže na hranu, a osobno me oduševljava roštiljanje. Nizozemci nemaju kulturu prehrane za razliku od Hrvata koji gotovo da nemaju velike zabave bez hrane, priča Wensveen.
 


Prof. dr. Polić: Mogao je birati najbolja svjetska sveučilišta 
 
    
    Wensveen je, kaže njegov šef prof. dr. Bojan Polić, izvanredan doktorant koji je prije dolaskla na riječko Sveučilište bio član poznatog nizozemskog tima istraživača, a zahvaljujući svojem besprijekornom kurikulumu mogao je otići na bilo koje svjetsko sveučilište.
    – Ono što je Wensveen donio našem timu novi je pristup poslu, novu etiku, jer iako mi na Zavodu možemo reći da smo iznad hrvatskog prosjeka i na europskoj razini uvijek se može bolje. Donio je nove metode istraživanja i doprinjeo da se grupa razvije u imunološkim istraživanjima. Imali smo i prije slučajeva da na Zavode rade ljudi iz inozemstva, no Wensveen je prvi potpuni stranac, a i prvi postdoktorant s prestižnom stipendijom Marie Curie, kaže prof. dr. Polić.


Hoćeš na fakultet – upisuješ najteži stupanj srednje škole
 

    
 
    Hrvatski školski sustav i onaj nizozemski baš i nemaju neke sličnosti, jer kako pojašnjava Wensveen Nizozemska za srednjoškolsko strukovno obrazovanje ne zna.
    – Čudno mi je da imate gimnazije i strukovne škole. U Nizozmskoj postoje srednje škole koje daju opće obrazovanje i ništa drugo. Te se škole rangiraju na tri razine i ukoliko želiš nastaviti školovanje na fakultetu upisuješ najteži nivo. Ono što mi je također neobično je da jako puno učite iz knjiga. Kod nas je praksa daleko više zastupljenija, nego teorija. Nizozemski obrazovni sustav potiče na samostalnost u učenju, moraš sam istraživati ukoliko nešto želiš saznati. Shvatio sam da Hrvati puno bolje barataju teorijom od Nizozemaca, ali Nizozemci prednjače u praktičnom radu, zaključuje Wensveen. 


Unovčite tradiciju
 

    
 
    Hrvati su jako ponosni na svoju kulturu i tradiciju, a to je jedna od stvari koja Wensveena fascinira, jer kaže u Nizozemskoj nije tako.
    – Ovdje svako selo ima svoju feštu. Čuva se tradicija, a u Nizozemskoj nije tako, tamo su takvi običaji gotovo izumrli. Međutim, Nizozemci iako do tradicije ne drže oni tu tradiciju znaju prodati, što u Hrvatskoj, čini mi se, baš nije slučaj. Pola svijeta zna da sir dolazi iz Nizozemske, ali da je kravata iz Hrvatske baš i nije svima poznato. Mislim da bi Hrvatska mogla još bolje unovčiti svoju kulturu i tradiciju, kaže Wensveen. 
    

Istražuje dijabetes tipa 2 
    
    Napominjući kako ne zna što mu život nosi Wensveen ističe da za sada svoju budućnost vidi u Hrvatskoj, jer kako kaže i profesionalni i privatni život su mu super pa nema razloga vratiti se u Nizozemsku. Pod vodstvom prof. dr. Polića trenutno radi na istraživanju dijabetesa tipa 2, a iako se najviše bavi istraživanjima u planu mu je kada usavrši jezik upustiti se i u rad sa studentima.



 
''Europski istok važan za stabilnost cijelog kontinenta'', Novi list, 22. 10. 2013.


KONFERENCIJA  CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE JUGOISTOČNE EUROPE


EUROPSKI JUGOISTOK VAŽAN
ZA STABILNOST CIJELOG KONTINENTA



Dvodnevna inauguralna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sa sinoćnjeg otvorenja dvodnevne konferencije u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci domaćin je inauguralne konferencije novoutemeljenog Centra za napredne studije jugoistočne Europe (Center for Advanced Studies of southeast Europe – CAS) koja će se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Europskom fondacijom za Balkan, Zakladom Otvoreno društvo, Erste zakladom, njemačkom Marshall zakladom i europskim Albach forumom tijekom iduća dva dana održavati u prostorima riječkoga Sveučilišta. Dvodnevna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce koji će kroz panel diskusije i radionice raspravljati o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu.
    Sinoćnje svečano otvorenje svojim su prisustvom uveličali brojni visoki uzvanici, među kojima su bili i prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, izaslanik hrvatskog predsjednika Dejan Jović, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i hrvatski, srpski te slovenski ministri znanosti, čelnici lokalne uprave i samouprave te predstavnici europskih zaklada, odnosno podupiratelja CAS-a poput Rade Šerbedžije.
    Napominjući kako je osnivanje Centra još jedan dokaz dinamičnosti riječkog Sveučilišta, rektor prof. dr. Pero Lučin Centar je ocijenio i iskorakom prema sveučilištu s visokim istraživačkim aktivnostima, dok je ministrica Pusić naglasila kako je tema dvodnevne konferencije za Hrvatsku od provorazrednog značaja napominjući da se Hrvatska nalazi na povijesnoj, intelektualnoj te političkoj prekretnici.
    – Nitko ne može zanemariti važnost jugoistočne Europe za stabilnost cijele Europe. Osnivanje Centra neobično je važno, međutim morate biti svjesni da je on samo fizički u Rijeci te da treba djelovati u ci
jeloj regiji. Ukoliko budete stvarno dobri, djelovat ćete u cijeloj Europi, poručila je Pusić.
    Dodajući kako hrvatski predsjednik od početka podržava osnivanje Centra, njegov izaslanik Jović istaknuo je da je Hrvatska s novim Centrom dobila instituciju koja je nedostajala u postojećem sustavu znanosti, a njegovo će djelovanje biti daleko šire od lokalnih i regionalnih okvira te je početak rada te ustanove stavio i u kontekst poziva hrvatskim znanstvenicima da se vrate iz inozemstva.
    Sam odabir teme kojom će se konferencija baviti, prema pojašnjenju predstojnice Centra prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni s različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije.



Intenziviranje međunarodne suradnje
 

    
    Centrom za napredne studije koordinira riječko Sveučilište, ali istovremeno njime upravljaju regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Novoutemeljeni Centar je središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti.


 
 
''Prof. dr. Stipan Jonjić okupio vodeće domaće i svjetske virologe'', Novi list, 17. 10. 2013.


MEDICINSKI FAKULTET 
RADIONICA O HERPES VIRUSIMA U SKLOPU IPA PROJEKTA EUROPSKE UNIJE


PROF. DR. SC. STIPAN JONJIĆ OKUPIO VODEĆE DOMAĆE I SVJETSKE VIROLOGE



Radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sudionici radionice o herpes virusima * Foto: I.TOMIĆRIJEKA » U sklopu IPA projekta kojeg provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića jučer su se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci okupili vodeći domaći i međunarodni znanstvenici kojima je zajednički cilj razvoj učinkovitih cjepiva za herpes viruse, kao i druge uzročnike zaraznih bolesti koje pogađaju svjetsko stanovništvo. Radionica »Učinkovita transalacija istraživanja i razvoj cjepiva« okupila je dvadesetak sudionika, a riječ je o drugoj u nizu radionica koja je organizirana u okviru IPA projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«. 
    Cilj je i osnažiti inovacijske kapacitete Medicinskog fakulteta kroz mobilizaciju njegovih potencijala za primijenjena istraživanja u skladu s potrebama biotehnološke industrije, a krajnji cilj prvog strateškog projekta je razvoj prototipa platforme vektorskog cjepiva koje je zasnovano na živom atenuiranom herpesvirusu kao vektoru. Važnost ovog projekta proizlazi iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne patogene i tumore, dok bi drugi strateški projekt trebao rezultirati stjecanjem znanja i vještina potrebnih za komercijalizaciju postojeće jedinstvene kolekcije protutijela te različitih usluga povezanih s protutijelima. Primijenjena istraživanja na projektu provode se paralelno s radionicama i posjetima suradnim institucijama, a prema riječima prof. dr. Jonjića važnost jučer održane radionice iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne uzročnike zaraznih bolesti. 
    – Radionicoma te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljusdko zdravlje, zaključuje prof. dr. Jonjić.
    Trendove u istraživanju zaraznih bolesti uzrokovanih herpes virusima i različite pristupe u razvoju cjepiva jučer je izložio dr. William Britt s University of Alabama at Brimingham SAD, u suradnji s kojim grupa prof. dr. Jonjića provodi i dva projekta financirana sredstvima američkih Nacionalnih instituta za zdravlje. Predavanja su održali i dr. Martin Messerle s Hannover Medical School i dr. Urlich Kalinke, direktor instituta Twincore iz Hannovera. U sklopu radionica održan je i okrugli stol o mogućnostima i pretpostavkama razvoja translacijskijh istraživanja herpes virusnih cjepiva u Rijeci na kojem su sudjelovali dr. Sabina Rabatić sa zagrebačkog imunološkog zavoda, dr. Beata Halassy i dr. Maja Šantak iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji zagrebačkog Sveučilišta te znanstvenici KBC-a Rijeka.
 
 

 
''Znanstvenici unatoč svemu'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
POZITIVCI


ZNANSTVENICI UNATOČ SVEMU


D. RADALJAC
 
altPolitičari u ovoj državi vole mantrati uprazno o nekakvoj ''državi znanja'', razmišljajući valjda kako će od samog papagajskog ponavljanja znanje doći samo od sebe. U međuvremenu kao kakvi rojevi skakavaca pustoše sve što može imati bilo kakve veze sa znanošću. 

Zbog takve situacije uspjeh tima s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci mora se gledati s dodatnim poštovanjem. Naime, oni su došli pred samo otkrivanje lijeka za osteoporozu, bolest koja mnogima zagorčava starost. Daleko su još od same praktične upotrebe lijeka, ali sama činjenica da su došli do patenta i da im je to svjetski priznato, za najdublji je naklon.

U državi u kojoj svaki dan moramo slušati bilo o političkim bilo ekonomskim problemima, pravo je osvježenje vidjeti kako ipak ima ljudi koji su maheri na svom polju rada. Iako država sa svim svojim političkim strukturama u ova dva desetljeća postojanja nije napravila previše za njih, očigledno talenta imamo dovoljno da se probijemo naprijed. Unatoč svemu.




 
''Trodimenzionalne inovacije iz riječkog laboratorija'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
 
TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI  ZNANSTVENIK SVEN MARIČIĆ PRVI U HRVATSKOJ POČEO S PRIMJENOM 3D PRINTERA U KIRURGIJI
 
 
TRODIMENZIONALNE INOVACIJE
 IZ RIJEČKOG LABORATORIJA
 
 
Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu 
 
 

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Sven Maričić drži predavanje o 3D tehnologiji na festivalu »Republika«Kad imate neki alat – primjerice čekić, s njime je moguće razbiti staklo, ali i napraviti novu skulpturu Davida. Ne morate biti Michelangelo da shvatite da bez uloženog truda, velike količine znanja, ali i strasti možete svojim alatom dovijeka samo lomiti staklo, slikovito nam je pojasnio dr. sc. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, odgovarajući na pitanje do kud sežu mogućnosti 3D printera – instrumenta koji je trenutno svojevrsni znanstveni luksuz, no ne treba sumnjati da će uskoro postati dio svakodnevice. 

Dok je u Hrvatskoj, čak i u znanstvenim krugovima, 3D tehnologija i dalje pomalo apstraktni pojam, u razvijenim zemljama već neko vrijeme ona nije novost. Ovih je dana NASA primjerice najavila da će u bliskoj budućnosti koristiti 3D printer kako bi na samoj Međunarodnoj svemirskoj postaji proizvodila dijelove satelita, a primjena ovih printera u biotehnologiji i medicini otišla je već toliko daleko da su znanstvenici u stanju »isprintati« ljudsko uho ili cijeli nit implantata za razne dijelove tijela. 
   
U nove generacije 3D printera može se danas već »ubaciti« bilo kakav materijal – od plastika do raznih vrsta slitina. Mogućnosti su, slažu se stručnjaci, nezamislive, pa 3D printere mnogi nazivaju jednom od tradicionalnih SF opsesija koja se ostvarila već na početku novog milenija. Hrvatska međutim, kao i u mnogim futurističkim konceptima, uvelike i na ovom primjeru kaska za najrazvijenijim državama – u cijeloj državi jedva da postoji dvadesetak 3D printera – broj neusporediv s njih nekoliko stotina koliko ih ima primjerice Njemačka. I tu bi priču na ovu temu mogli slobodno zvršiti, da se naš sugovornik s početka teksta kojim slučajem nije prije otprilike osam godina zainteresirao za 3D tehnologiju i biokompatibilne materijale primjenjive u medicini. Više godina usavršavanja, eksperimentiranja i povezivanja sa stručnjacima raznih profila, rezultiralo je potom nizom projekata primjene 3D tehnologije u medicini, primarno kirurgiji. Između ostalog, Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem studenti i liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu. 


Računalni model

Razliku čine nevjerojatno tanki slojevi na koje je model lubanje podijeljen, što ujedno daje i preciznost prikaza svih drugih struktura u mozgu praktički 300 posto veću no što je ima konkurentski švicarski model iz 2006. godine. Dotično »učilo« FEKS MAPEM Maričić je kao koncept razvio u suradnji s prof. Darkom Manestrom i prof. Mladenom Perinićem i nada se da će uskoro ući u nastavu prirodnih znanosti u školama i na fakultetima. Potencijalna primjena u medicini još je konkretnija. Na temelju podataka s instrumenata kao što su CT ili magnetska rezonanca, Maričić je u stanju izraditi izuzetno precizni računalni model nečije lubanje i moždanih struktura, te ga na jednako prezican način »isprintati« u više vrsta različitih materijala, što bi kirurgu primjerice omogućilo da na modelu provježba neki složeni operativni endoskopski zahvat, prije no što ga uistinu provede na pacijentu. 
                           
– Za taj model zainteresirana je jedna velika inozemna korporacija, no naša je želja da proizvodnja bude smještena u Hrvatskoj. Mislim da je naša šansa ugledati se u razvijene zemlje koje su iskoristile znanje kao jedan od glavnih alata razvoja, reći će Maričić koji je uz partnere ovaj model i zaštitio. 
                           
Jednako impresivnom demonstracijom kombinacije moći moderne tehnologije i vještine našeg sugovornika čini se, primjerice i rezultat njegove doktorske dizertacije – odnosno praktički sam početak ove riječke priče o primjeni 3D tehnologije u medicini. 
                           
Naime, nakon povratka iz Finske i Švedske gdje je radio kao stipendist u tvornici Volvo, Maričić se zaposlio u privatnom sektoru kako bi mogao platiti poslijediplomski studij. 
                           
– Sjećam se da sam prvu godinu radio i poslije posla trčao na predavanja, a svaki slobodni trenutak koristio za pisanje znanstvenih radova i polaganje ispita. I baš u trenutku kada sam dobio ugovor na neodređeno, zahvalio sam se poslodavcima i zaposlio na fakultetu gdje radim i danas, nažalost još uvijek na određeno vrijeme. S obzirom na to da me oduvijek zanimalo računarstvo, medicina i inženjerstvo nije mi bilo teško odlučiti se za temu i na doktorskom studiju. Na drugoj godini, odabrao sam mentora prof. Mladena Perinića koji me usmjerio u daljnjem radu, prisjeća se Maričić kojeg je dodatno nadahnulo svjedočenje uspješnoj rekonstrukciji dijela kosti lubanje s biokompatibilnim materijalima tijekom korištenja CEEPUS stipendije u Rumunjskoj. 
                           
– Imao sam potom i veliku sreću susresti buduće kolege i suradnike na Medicinskom fakultetu i to na Zavodu za anatomiju i kasnije na dentalnoj protetici gdje su mi puno pomogli prof. Daniela Kovačević Pavičić koja je kasnije postala sumentor, prodekanica prof. Renata Gržić, te prof. Damir Miletić s Klinike za radiologiju. Kad smo razgovarali o mogućoj primjeni 3D modeliranja, prof. Kovačević Pavičić mi je predložila da proučim slučaj pacijenta kojem su se polipi u sinusima toliko raširili da su počeli lomiti kost. Pacijent je već imao cijeli niz operacija, a čekala ga je rekonstrukcija dijela čela i nosa, pri čemu je umjesto dijela uništene kosti trebao biti ugrađen implantat. Ono što je do tada postojalo u tom smislu nije bilo posve precizno. S obzirom na to da u to vrijeme nismo imali apsolutno nikakvu opremu a kamoli 3D printer, laserski skener ili slične stvari na Sveučilištu, odlučio sam svoj dok
 
KAD SE 3D TEHNOLOGIJA UMIJEŠA U FORENZIKU 
    
    Koji su dosezi 3D tehnologije zorno pokazuje činjenica da jedan od projekata kojima se Maričić trenutno bavi zalazi u područje – forenzike. 
    – Radim na razvoju jednog instrumenta za 3D modeliranje za potrebe forenzike i antropologije s kolegicom Anjom Petaros koja je primijetila da bi im neka rješenja uvelika mogla pomoći u forenzičnim istraživanjima. Ovdje bih svakako spomenuo i Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci s kojim surađujem od samih početaka. To je izvrsno uigrana ekipa uz pomoć koje znanstvenici mogu izbrusiti svoje projektne prijedloge, dobiti informacije o raznim mogućnostima plasmana ideja na svjetsko tržište, te brzom transferu znanja u industriju. 
    
UMJETNA NOGA ZA ŽENKU HASKIJA 
    
    Uz pomoć 3D modeliranja i 3D printera u bližoj budućnosti bi život mogao biti olakšan i jednoj udomljenoj ženki haskija koja bi na taj način dobila – umjetnu nogu. Trenutno je izrađena idejna faza, no potrebno je, pojašnjava Maričić, još opreme i ljudi kako bi se projekt priveo kraju. 
    
ZNANSTVENA SLIKOVNICA 
    
 
 
    Pored posla na Tehničkom fakultetu i znanstvenih projekata, Sven Maričić kreativnost ispoljava na još cijelom nizu područja. Nedavno je tako organizirao radionicu RiScience koja je za cilj imala edukaciju i povezivanje stručnjaka iz područja 3D modeliranja i printanja iz različitih dijelova Europe s našim studentima i djelatnicima. Sudjelovao je i u organizaciji nedavno uspješno izrealizirane Noći istraživača, a trenutno radi na znanstvenoj slikovnici za koju mu je poznati riječki slikar Vojo Radoičić već napravio naslovnicu i za koju će, obzirom da svira nekoliko instrumenata, snimiti i mali popratni soundtrack.
torski rad postaviti i voditi kao projekt i to na način da sam sponzore, opremu i znanje našao ovdje – u Poliklinici Rident, tvrtki Noven d.o.o., te uz pomoć Zaklade Sveučilišta u Rijeci koja mi je financirala odlaske na nekoliko kongresa, a određeni dio ipak vani, jer oprema s kojom sam imao sreće raditi vrijedi desetke milijuna kuna i pripada samom tehnološkom vrhu. Trebalo mi je šest mjeseci samo za prvi matematički model koji sam napravio na temelju CT snimki glave pacijenta. U suradnji sa stručnjacima iz Poliklinke Rident i Klinike za otorinu KBC-a Rijeka, potom je na temelju tog modela modeliran implantat od polimetilmetakrilata koji je ugrađen pacijentu. Zbog preciznosti modela uspjelo se za 30 posto smanjiti količinu potrebnog materijala i još važnije skratiti vrijeme operacije s procjenjenih tri sata na sat i 45 minuta. Prisustvovao sam operaciji i to je bio fenomenalan osjećaj. Stvarna mogućnost da pomognem je moja najveća motivacija, ne mogu vam opisati taj osjećaj kada napraviš anatomski dio koji je plod tvojeg istraživanja i kada se taj implantat ugradi i postane dio nečijeg života, ispričao nam je Maričić koji je u sličnim projektima koji su uslijedili među prvima u ovom dijelu Europe primjenio 3D printer u kirurgiji. 
                         
Pokušaji i pogreške

Preciznost, glavna komponentu koja izdvaja njegove modele iz mora drugih stvari koje se danas mogu postići s 3D printerima, nije međutim bilo nimalo lako postići. 
    – Moram naglasiti da bez suradnje s kolegama i bez podrške Tehničkog i Medicinskog fakulteta zaista ne bih mogao ostvariti ovakve rezultate. Apstraktno razmišljanje danas bi trebalo biti temelj usvajanja znanja – svatko od nas može nabubati besmislen niz brojeva i slova, ali primijeniti postojeće znanje u nekom području gdje nismo daleko stigli i gdje trebaš tek postaviti standarde zahtijeva izlazak iz, uvjetno rečeno, dnevnog boravka sigurnosti. Dakle, naravno da je bilo teško razviti toliku preciznost kod printanja, ali to je bio izazov s kojim sam se želio baviti. Stoga sam jako zahvalan kolegama dr. sc. Ozrenu Bukovcu i Deanu Staniću na pomoći i korisnim sugestijama. Više puta tijekom istraživanja morao sam se vraćati na osnovne stvari – logiku i razmišljanje kako neki dio napraviti funkcionalnijim i optimalnim, posebno kada je riječ o radu sa skupim 3D printerima koji koštaju nekoliko milijuna kuna. Za mnoge stvari se savjetujem s kolegama vani koji su stručnjaci u svojim poljima, objašnjava nam Maričić. 
Mogućnosti 3D tehnologije na području medicine su, uvjerava nas naš sugovornik, uistinu goleme. 
                           
– Zaista smo u nekim područjima sposobni izraditi rezervni dio za svaku osobu. Trenutno radim na jednom sustavu očitavanja podataka koji će si moći priuštiti svi, a koji barem za sada u ovoj fazi ima obećavajuće rezultate. Ono što je prednost jest da su eliminirane potencijalne opasnosti zračenja koje se nalaze u klasičnim dijagnostičkim medicinskim uređajima. Cilj znanosti je upravo to – omogućiti ljudima najbolju moguću kvalitetu života i omogućiti dostupnost svima. Kada gledate pacijenta kojemu trenutno ne možete pomoći, znanstvenik bi trebao biti taj zadnji oslonac koji će mu uliti nadu da nova tehnologija i istraživanja mogu dati rezultate. Ne samo riječima, nego i stavom. Ne možeš biti dobar znanstvenik ako nisi jako motiviran i veliki sanjar. No svako iskustvo treba se temeljiti na određenom broju pokušaja i pogreški, mislim da su najopasnija iskustva koja se temelje samo na uspjehu, zaključit će Maričić.



 

 

alt

 
''Jedino Sveučilište bez prorektora za znanost'', Novi list, 4. 10. 2013.

UDRUGA UNIVERSITAS 
DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI


JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST


Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova upravljačka struktura na riječkom Sveučilištu izaziva nezadovoljstvo akademske zajednice * Foto: S.DRECHSLERRIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. dr. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. 


Neznatne uštede

– Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Ledić. 
Međutim rektor prof. dr. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta.


Prilagodba poslovanju

– Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof.dr. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor.
Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica.
 

 

 
 
 

 

 
''Stipanu Jonjiću i Đuri Deganu nagrade za životno djelo'', Novi list, 3. 10. 2013.

DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST 
RIJEČKI PROFESOR U DRUŠTVU NAJBOLJIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA



STIPANU JONJIĆU I VLADIMIRU ĐURI DEGANU
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO




Prof. dr. Stipan Jonjić nagrađen je za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u znanstvenom području biomedicine
i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija, dok je prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava




Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli 31 nagrade, a u kategoriji nagrada za životno djelo našla su se dva riječka znanstvenika, prof. dr. Stipan Jonjić i prof. emeritus Vladimir Đuro Degan. Riječ je o nagradama koje dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, kao i za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada – nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost te za popularizaciju i promidžbu znanosti, kao i godišnja nagrada za znanstvene novake. 


Niz otkrića

Nagrada za životno djelo dodjeluje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo, a prof. dr. Jonjiću ta je nagrada pripala za područje biomedicinskih znanosti. Naime, prof. dr. Jonjić redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te je nagrađen za cjelokupan znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija. 

Odbor za dodjelu nagrada svoju je odluku obrazložio činjenicom da prof. dr. Jonjić ide u red prepoznatljivih hrvatskih znanstvenika u području biomedicine, što potvrđuje i prijem u članstvo Leopoldine, njemačke akademije prirodnih znanosti. Radi se o znanstveniku koji je objavio sto izvornih znanstvenih radova i revijskih članaka u vodećim svjetskim časopisima u području imunologije i virusologije. Kumulativni »čimbenik odjeka« tih radova iznosi 701, h-indeks 34, a u WOS bazi citirani su 4.049 puta. Rad mu karakterizira niz otkrića, a prvi je pokazao da CMV izbjegava imunološki nadzor uz pomoć NK stanica tako da negativno regulira ekspresiju staničnih liganada za aktivacijski NKG2D receptor. To otkriće objavljeno je u Nature Immunology i bilo je popraćeno redakcijskim osvrtom u tom broju časopisa. Na temelju rezultata vlastitih istraživanja iznio je i ideju za dizajniranje takozvanog pametnog cjepiva za CMV, a taj projekt dobio je petogodišnju financijsku potporu Europskoga istraživačkog vijeća u kategoriji »Ideas«. U proteklih desetak godina njegova grupa dobila je gotovo devet milijuna eura iz europskih i američkih znanstvenih fondova, a ujedno je i pozvani predavač na uglednim znanstvenim skupovima i institucijama te je obrazovao više znanstvenika koji su već stekli znanstvenu prepoznatljivost. 


Ekspert za međunarodno pravo

Prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je pak za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, polje prava, a posebice za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava u nacionalnim i međunarodnim razmjerima. Uz punopravno članstvo u uglednom Institut de droit international, koji okuplja najbolje pravnike iz područja međunarodnog prava, te objavljene mnogobrojne znanstvene članke u priznatim časopisima, objavio je i knjige na hrvatskome, francuskome i engleskome jeziku, pri čemu knjiga Sources of International Law predstavlja jedno od temeljnih djela o izvorima međunarodnog prava.
 

 


Prof. dr. Boranu Berčiću godišnja nagrada

Među dobitnicima godišnje nagrade za znanost također se našao jedan riječki zanstvenik, a riječ je o prof. dr. Boranu Berčiću, redovitom profesoru Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je nagrađen za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti, polju filozofiji, za knjigu Filozofija, svezak prvi i drugi, Zagreb, 2012. 
Prema ocjeni Odbora za dodjelu državnih nagrada ta je knjiga jedinstveno djelo u hrvatskoj filozofskoj literaturi, prva obuhvatna sinteza suvremene analitičke filozofske misli, koju uz neutralan autorov pristup i tematsku širinu te jasan i precizan stil, krasi i originalnost u sistematiziranju suvremenih filozofskih pozicija te snaga izvornih autorovih uvida i argumenata.
 
 
 

 

 
''Sporazum sa zagrebačkim Ekonomskim institutom'', Novi list, 3. 10. 2013.

 
SVEUČILIŠTE  OKRUPNJAVANJE ZNANSTVENIH POTENCIJALA


SPORAZUM SA ZAGREBAČKIM EKONOMSKIM INSTITUTOM


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Maja Vehovec, Dubravka Jurlina Alibegović, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Nakon prošlotjednog potpisivanja sporazuma o suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Sveučilište u Rijeci jučer je potpisalo sporazum o suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb, a prema najvama rektora prof. dr. Pere Lučina uskoro će uslijediti i sklapanje sporazuma s Institutom Ruđer Bošković. 
– Došlo je vrijeme udruživanja i zajedničkog nastupa kako bi Sveučilište bilo uspješno te kako bismo se zajednički natjecali za EU-fondove, ali i ojačali istraživačke kapacitete, kazao je rektor. 

Cilj sporazuma kontinuirano je djelovanje na razvoju prosperitetnog gospodarstva, mobilnosti nastavnika i znanstvenika zbog okrupnjavanja znanstveno-obrazovnih potencijala društva. Dodajući kako je Sveučilište uspostavilo suradnju s ključnim hrvatskim partnerima, rektor je pojasnio da je potpisani dokument okvirni sporazum za cijelo Sveučilište, a osim istraživačke suradnje i proširenja kapaciteta, očekuje se i uspostavljanje suradnje na području studija, kao i cjeloživotnog obrazovanja te programa doktorskih studija. 

Jedan od velikih prostora za suradnju prema rektorovim riječima je i Centar za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS) kojim koordinira Sveučilište. Suradnja na tom području, prema najavama prorektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, realizirat će se već u listopadu na osnivačkoj konferenciji Centra koja će okupiti 40-ak predstavnika raznih zemalja. 

Sa činjenicom da neformalna suradnja dviju ustanova već postoji, složila se i ravnateljica Instituta dr. Dubravka Jurlina Alibegović koja je najavila zajednički istraživački rad na raznim područjima, programe cjeloživotnog obrazovanja, pokretanje zajedničkih ljetnih škola, doktorskih studija i edukacija.



 
 
''Psihološku pomoć tražilo 1200 studenata'', Novi list, 2. 10. 2013.
 

15. GODIŠNJICA  PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE RIJEČKOG SVEUČILIŠTA



PSIHOLOŠKU POMOĆ ZATRAŽILO 1.200 STUDENATA



Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno
, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim i problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima

 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ines Jakovčić i prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović predstavile rad Psihološkog savjetovališta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Povodom obilježavanja petnaest godina rada, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra tijekom listopada i studenog provest će niz aktivnosti kojima će se obilježiti godišnjica jedne od tri jedinice Sveučilišnog savjetovališnog centra – najavila je na jučerašnjoj konferenciji voditeljica Psihološkog savjetovališta prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović. Podsjećajući kako se radi o prvom takvom servisu za studente u Hrvatskoj, prof. dr. Živčić Bećirović je istaknula da je i danas riječko Sveučilišto jedino koje ima Sveučilišni savjetovališni centar koncipiran kroz rad Psihološkog i Pravnog savjetovališta te Ureda za studente s invaliditetom. 

U proteklih 15 godina pomoć Psihološkog savjetovališta zatražilo je 1.200 korisnika svih riječkih fakulteta, a u istom je razdoblju realizirano 10 tisuća sati individualnog savjetovanja. Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno, te psihoedukativne aktivnosti, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim problemima, problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima. U manjoj mjeri studenti traže i pomoć zbog niskog samopoštovanja, stresa, poremećaja hranjenja te ostalih problema. 
 
– Program kojim će se široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta, započinje predstavljanjem rada savjetovališta svim brucošima kako bi se upoznali s uslugama koje im se nude na početku studiranja, a u sklopu toga održat će se radionice na temu prilagodbe brucoša. U suradnji sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci organizirat će se radionica o prezentacijskim vještinama. S obzirom da je broj sudionika ograničen, Zaklada će provesti natječaj za sudjelovanje na radionicama, dok ćemo povodom Dana mentalnog zdravlja organizirati otvorena vrata savjetovališta te će studenti tom prigodom moći razgovarati s djelatnicima savjetovališta bez najave. Tijekom listopada i studenog na svim će sastavnicama Sveučilišta biti postavljeni promotivno-prezentacijski štandovi na kojima će članovi akademske zajednice moći uspostaviti direktni kontakt s djelatnicima i volonterima savjetovališta, a budući da se u rad savjetovališta kontinuirano uključuju studenti-volonteri, u znak zahvalnosti organizirat ćemo i tradicionalan zajednički izlet volontera i djelatnika savjetovališta, najavila je djelatnica savjetovališta Ines Jakovčić.

 


Centralna proslava 27. studenog

Sve dosadadašnje aktivnosti i postignuća bit će, prema najavama djelatnice savjetovališta Ines Jakovčić, objavljeni u brošuri »15 godina rada« koja će biti predstavljena na centralnoj svečanosti obilježavanja obljetnice, 27. studenog, čime će ujedno završiti aktivnosti proslave godišnjice. Do tada provodit će se program kojim će se akademskoj i široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta.
 

 

 

 
''Studentima najprivlačniji tečajevi kuharstva i plesa'', Novi list, 2. 10. 2013.

 

STUDENTSKI CENTAR 
UPISI NA TEČAJEVE


STUDENTIMA NAJZANIMLJIVIJI TEČAJEVI
KUHARSTVA I PLESA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
RIJEKA » S početkom nove akademske godine Studentski centar Sveučilišta u Rijeci započinje s upisima studenata na tečajeve, te s prijavama za izlete. Riječ je o programima kojima je cilj oplemeniti studentski život, a cijena je svih tečajeva 40 kuna. Za taj iznos studentima se pruža mogućnost stjecanja znanja iz kuharstva, plesa te yoge. Svi će se tečajevi realizirati tijekom zimskog semestra i to u Sveučilišnom kampusu, a navodeći kako je tečaj yoge novost, ravnatelj studentskog centra Dinko Jurjević ističe da prema dosadašnjim iskustvima najviše interesa studenata izazivaju tečajevi kuharstva i plesa. 

– Za svaki od tih tečajeva prošle se godine prijavilo po 150 studenata. Tečaj kuharstva provodimo već dvije godine, dok smo tečaj plesa uveli lani. Nema ograničenja broja studenata koji se mogu prijaviti, a broj skupina formirat će se na osnovu broja prijava, kaže Jurjević. 

Prijave za tečajeve traju do 21. listopada, a tijekom zimskog semestra za studente i djelatnike Sveučilišta organizirat će se i cijeli niz izleta. Studentima se pruža mogućnost da u organizaciji Studentskog centra razgledaju Rim, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Klagenfurt, Trst, Graz, Ljubljanu i Veneciju te da posjete''Interliber''.
 

 


 
''Uspjeh riječkih znanstvenika'', Novi list, 2. 10 . 2013.

  

 
DVOGODIŠNJI ISTRAŽIVAČKI RAD URODIO PLODOM  ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU USPIO KREIRATI NOVI MEDICINSKI PREPARAT
 


USPJEH RIJEČKIH ZNANSTVENIKA

OTRKIVEN NOVI LIJEK ZA OSTEOPOROZU


Riječkom timu odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze, lijek je zasad zaštićen u svim zemljama Europe, očekuje se zaštita i u SAD-u i drugim zemljama, ali i vrlo brzi plasman lijeka na tržište


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Timu pročelnika Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Krešimira Pavelića odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze temeljen na istraživanjima provedenim na Odjelu. Naglašavajući kako sam patent još ne znači da je lijek spreman, prof. dr. Pavelić ističe da to znači samo da je patentno zaštićen u svim zemljama Europe, ali i da očekuje vrlo brzi plasman lijeka na tržište. 
– U tijeku je i patentna zaštita u SAD-u i drugim zemljama. To je vrlo skup i dugotrajan proces no u ovom slučaju bi mogao ići znatno brže. Istraživanje je trajalo dvije godine. Ugovor između austrijske kompanije Panaceo International Active Mineral Production GmbH iz Villacha i Sveučilišta potpisan je u travnju 2011. godine, a istraživanje je dovršeno nedavno. Patent je dobiven na temelju ključnih pokusa koje smo proveli u Rijeci, a u kojima je pored ekipe istraživača s Odjela za biotehnologiju sudjelovala prof. dr. Dragica Bobinac s kolegama s Medicinskog fakulteta u Rijeci i dr. vet. Vedran Micek s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Dio istraživanja provodimo i na sinhrotronu u Trstu, a na projektu je radilo do šestero ljudi, kaže prof. dr. Pavelić. 


Medicinsko sredstvo

Dodajući kako o samoj prirodi preparata ovaj trenutak može reći samo da spada u skupinu modificiranih prirodnih produkata anorganskog porijekla, sa svojstvima ionskih izmjenjivača prof. dr. Pavelić ističe da je sam preparat registriran u kategoriji medicinskih sredstava, takozvani medical device. 
– Ne znam hoće li Panaceo International Active Mineral Production prodati ovo sredstvo nekoj od većih farmaceutskih tvrtki ili će nastaviti sama s plasmanom. U svakom slučaju,
trenutno idu klinička testiranja s vrlo obećavajućim rezultatima. Preparat nema štetnih pojava po ljude i mogao bi se uzimati zasebno ili u kombinaciji s postojećim sredstvima.

Radi se o čitavoj grupaciji preparata koji imaju izuzetna fizikalno-kemijska svojstva i mogla bi imati širu medicinsku primjenu, pojašnjava prof. dr. Pavelić. O sredstvima, kaže, koja su uložena u istraživanje ne može govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu, a dodajući kako Odjel upravo realizira novi projekt s partnerima iz SAD prof. dr. Pavelić ističe da sam eksperimentalni dio predstavlja kombinaciju nekoliko metoda kojima se prati učinak preparata na strukturu i mineralni sastav kostiju, prati se elementarni sastav u kostima i organima vrlo sofisticiranim metodama, pri čemu se koriste i usluge akceleratora u Trstu. 


Čista znanost

– Osobno sam dugogodišnji savjetnik nekoliko kompanija, a također i austrijske Panaceo International Active Mineral Production. Stoga nije čudno da je upravo naše Sveučilište dobilo ovaj posao. Aktivnosti našeg Odjela su i u području čiste, temeljne znanosti ali vrlo su istaknuta i razvojna istraživanja u području razvoja lijekova, dijagnostičkih postupaka i prehrambene industrije. Pravi zamah Odjel će dobiti početkom slijedeće godine kad pristigne sva znanstvena oprema i kad istaknuti kolege, od kojih su mnogi došli iz inozemstva, uspostave svoje laboratorije. Za naše Sveučilište to znači mnogo. Prije svega afirmaciju u području razvoja novih medicinskih preparata i spoja s privredom i industrijom. Nakon definitivnog plasmana preparata na tržište tražit ćemo sredstva za slobodna istraživanja na Sveučilištu kako ne bismo imali financijskih problema te ujedno stekli i određenu istraživačku slobodu, zaključuje prof.dr. Pavelić.


Cijeli niz istraživanja na Odjelu za biotehnologiju 

Patentirani lijek za osteoporuzu tek je jedno od istraživanja koje se provodi na Odjelu za biotehnologiju, jer prema riječima prof.dr. Krešimira Pavelića na temelju odlično provedenih eksperimenata koji su rezultirali dodjelom patenta bez ijedne primjedbe, Odjel je dobio još nekoliko istraživačkih projekata. 
– Jedan značajniji upravo se realizira za istu austrijsku kompaniju, koja je Odjelu dodijelila novu vrlo skupu znanstvenu opremu i sredstva za realizaciju projekta. Radi se o izolaciji aktivnih komponenata prirodnih izvora u medicinske svrhe. Nažalost o detaljima ne mogu govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu. Trebamo riješiti problem stabilnosti tih preparata. Radimo i na realizaciji nekoliko projekata s proizvođačima prehrambenih proizvoda, primjenjujemo nove analitičke metode za autentičnost i sastav hrane i slično. Spremamo se za primjenu nanoistraživanja u neuroznanosti, a neki naši suradnici rade istaknuta istraživanja na problemu ozljeda leđne moždine, na dizajnu lijekova, na problematici virusa herpesa i još drugih istraživanja, ističe prof.dr. Pavelić.



 
''U prepisivanju na ispitima studenti ne vide ništa sporno'', Novi list, 1. 10. 2013.
 

ŠALABAHTER NE IZLAZI IZ MODE
  PROVEDENO ISTRAŽIVANJE O NEDOPUŠTENOM PONAŠANJU U AKADEMSKOJ ZAJEDNICI


U PREPISIVANJU NA ISPITIMA
STUDENTI NE VIDE NIŠTA SPORNO



Dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, te potom i falsificiranje – rezultati su istraživanja u kojemu je sudjelovalo 339 djelatnika i 1.082 studenata


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Prema provedenoj anketi, 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznalo je da na ispitima koristi šalabahtere * Foto: V. KARUZARIJEKA » Čak 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznaje da na ispitima prepisuje od drugih studenata ili se pak služi šalabahterima i u tome većina njih ne vidi ništa sporno – pokazalo je to istraživanje »Anketa za zaposlenike i studente Sveučilišta u Rijeci o nedopuštenim oblicima ponašanja – izvještaj IPA 2008« u kojem je sudjelovalo 339 djelatnika Sveučilišta i 1.082 studenata. Riječ je o istraživanju koje je istovremeno provedeno na svim hrvatskim većim sveučilištima, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samardžija po dobivenim rezultatima riječki studenti, kao i djelatnici fakulteta ne odskaču od svojih kolega na drugim sveučilištima. Naime, dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto na toj listi zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, a potom i falsificiranje. 


Politika i sukob interesa

''Istraživanje je pokazalo da postoji svijest o različitim oblicima nedopuštenog ponašanja, no da se ona, s obzirom na sadržaj i težinu razlikuju. Pozitivan je zaključak da su teži oblici diskriminacije i nedopuštenih oblika ponašanja relativno rijetki. S druge strane, dobar dio sudionika u nekoj mjeri potcjenjuje značaj nekih od lakših oblika nedopuštenih ponašanja, a zabrinjavajuće je što relativno mali broj sudionika prijavljuje nedopuštena ponašanja. Naime, pokazalo se da većina nastavnika i studenata kada doživi neki od oblika neprimjerenog ponašanja ne poduzima ništa, što može ukazivati i na problem nepovjerenja institucijama, odnosno, nepovjerenja u funkcioniranje mehanizama koji bi takve pojave trebali spriječiti ili sankcionirati. Među studentima kao najveći problem pojavilo se prepisivanje za koje više od polovine ispitanika smatra da nije problem. Prepisivanje doživljaju kao znak solidarnosti, dok primjerice 30 posto ispitanika priznaje da na fakultetima postoji plagiranje, međutim svijesni su da je to pogrešno.'', pojašnjava prorektorica.


Dodajući kako su u slučaju i da su prijavili neprimjerenu radnju ispitanici najčešće bili osuđeni u svojoj sredini pogotovo ako se radilo o problemu autorstva prof.dr. Prijić Samardžija navodi da kod nekih pojava, kao što je plagijat, prijava neprimjerenog ponašanja ipak nailazi na podršku okoline. Iako i studenti i profesori najčešće područje znanstvenog istraživanja percipiraju kao najveći problem neprimjerenog ponašanja istraživanje je pokazalo kako na Sveučilištu u Rijeci postaje i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja kao što su podmićivanje, nepotizam i politički utjecaj. Naime, 42 posto profesora tvrdi da zna za pogodovanje bliskim osobama, trećina ih se susrela sa problemom sukoba interesa, a gotovo četvrtina s pritiskom politike. 


Autorstvo i plagijat

Pojašnjavajući kako se radi o daleko manje izraženom problemu nego što je to autorstvo i plagijat prorektorica napominje da se dobiveni pokazatelji ne mogu smatrati objektivnim u smislu stalne prisutnosti, već se radi o percepciji ispitanika. Međutim, sama činjenica da ispitanici izvješćuju o nekim nedopuštenim ponašanjima je vrlo bitna jer ukazuje da ona postoje u akademskoj zajednici te da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se ta ponašanja spriječila i sankcionirala. 

''Generalni je stav Sveučilišta da na sve te događaje treba biti nulta tolerancija. Stoga je nužno donijeti politike, pravilnike i smjernice za sprečavanje neakademskog ponašanja i razvijanje efikasnijeg mehanizma prevencije i sankcioniranja neetičkog ponašanja u područjima koja su detektirana rezultatima istraživanja. Sveučilište ima određene pravilnike i etičke kodekse, međutim neka područja nisu regulirana. Mišljenja smo da nije dovoljno samo donijeti politike, pravilnike i smjernice, već treba krenuti i s edukacijama. U tom smislu planiramo na doktorske studije kao obavezan predmet uvesti znanstveno-istraživačku čestitost, kao i radionice i druge oblike edukacije za studente.'', zaključuje prof.dr. Prijić Samardžija.


Spolna diskriminacija 
    
Riječka akademska zajednica nije imuna ni na pojavu diskriminacije, a iako je riječ o daleko manjoj učestalosti u odnosu na prepisivanje ili autorstvo među ispitanim studentima najizraženija je pojava spolne diskriminacije koju je iskusilo 10 posto studenata, a njih 15 posto zna za diskriminaciju nad kolegama. Osvećivanje zbog odbijenih seksualnih ponuda iskusilo je svega 0,92 posto ispitanika, a njih 3 posto zna za osvećivanje kolegama iz istog razloga. I među nastavnicima postoje slična ponašanja, a njih 13 posto osobno je doživjelo seksistične primjedbe, a 5 posto je doživjelo ponižavajuće primjedbe na osnovu homoseksulanosti.


Kupnja knjige uvjet za ispit

Gotovo četvrtina ispitanih studenata jednom je ili više puta doživjela da im profesor kupnjom njegove knjige ili skripte uvjetuje izlazak na ispit ili bolju ocjenu, a jednu od najozbiljnijih koruptivnih radnji traženja mita ili nekih drugih usluga za prolaz na ispitu ili ostvarivanje nekih drugih akademskih prava doživjelo je 1,57 posto studenata.




 
''Oneitus zna odgovor'', Novi list, 29. 9. 2013.

 
 PRVI U SVIJETU OSMISLIO STRANICU ZA ON-LINE UČENJE



ONETIUS ZNA ODGOVOR



Student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta može postaviti pitanje i u roku od nekoliko minuta stiže mu odgovor, jer studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć, objašnjava Novak
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Trideset posto klikova bilo je inozemnih studenata – Mario Novak  * Foto: D. ŠKOMRLJ
 
Student druge godine računalstva Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mario Novak osmislio je prvu web stranicu za kolektivno on line učenje. Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu kojim se ne služe samo hrvatski studenti, već i njihovi inozemni kolege, a pojašnjavajući kako je web stranica Onetius (www.onetius.com) potpuno besplatna, Novak ističe da je nastala kao rezultat intenzivnog učenja noć uoči ispita. 
 
 
 
''Puno studenata najviše uči zadnji dan uoči ispita ili nekoliko dana prije ispita. Ukoliko nešto ne znate ili vam nije jasno, morate izvan predavanja hvatati profesore, a svi znamo da to nije jednostavno. Iz tog iskustva došao sam na ideju pokretanja web stranice putem koje svaki student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta u svakom trenutku može postaviti pitanje i u roku nekoliko minuta stiže mu odgovor na e-mail ili pak na Facebook direktno u inbox. Studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć. Budući da se unosi ime fakulteta i predmeta, na stranici možete pregledati sva pitanja s vašeg fakulteta ili sva pitanja vezana uz određeni predmet. Moguće je, primjerice, pregledati pitanja vezana za predmet »umjetna inteligencija« koji se sluša na više fakulteta u svijetu i pomoći kolegama koji taj predmet slušaju u Kini, Boliviji ili Njemačkoj.'', tumači Novak. 
 

Potražite cimera

Stranica je zaživjela na početku ovogodišnjeg ljetnog ispitnog roka, a koliko je popularna među studentima, najbolje govori podatak da je u svega dva mjeseca imala 13 tisuća klikova i to ne samo hrvatskih studenata. Prosječno svaki mjesec Onetius dobije dvije tisuće novih korisnika. 

''Iako Onetius najčešće posjećuju hrvatski studenti, 30 posto klikova bilo je inozemnih studenata. Naime, stranica je započela s radom po principu postavljanja pitanja i dobivanja odgovora, no vrlo brzo sam je nastavio nadograđivati. Tako da sada projekt osim kolektivnog rješavanja zadataka, studentima nudi informacije i vijesti sa svih fakulteta iz Hrvatske i iz svijeta, razmjenu skripti za svaki predmet na brz i jednostavan način, prodaju i najam stanova, traženje cimera te potragu za studentskim poslovima. Ono što je najvažnije, sve je to na jednom mjestu i besplatno, a sadrži sve ono što je studentima korisno.'', kaže Novak. 

Dodajući kako Onetius ne omogućuje samo rješavanje problematičnog zadatka, već i doprinosi efikasnijem učenju, upravo iz razloga što za sve predmete na jednom mjestu objedinjuje skripte, Novak navodi da su skripte za pojedine predmete rangirane po kvaliteti. 


Dostupnost skripti

''Bez obzira što studirali i gdje studirali, je li u pitanju Rijeka, Zagreb ili Tokyo, uvijek se radi o srodnim predmetima. Dostupnost skripti drugih fakulteta studentima pruža mogućnost boljeg učenja. Stranica se konstantno nadograđuje. Poanta je u tome da Onetius funkcionira poput društvenih mreža, što se više ljudi uključi u korištenje, kvaliteta je bolja.'', ističe riječki student. 

Jedini je cilj pokretanja Onetiusa pružiti mogućnost studentima da u što kraćem roku završe fakultet, dok o zaradi kao cilju, kaže Novak, nema govora. Iako mogućnost ulaska oglašivača na Onetius Novak ne odbacuje, kategoričan je u stavu kako to nikada neće biti na uštrb kvalitetete stranice. Dodajući kako stranice za učenje nisu novost, Novak zaključuje da se uglavnom radi o ograničenim i zastarjelim platformama za učenje, dok Onetius ocjenjuje korakom naprijed u studiranju.
 

U Rijeku zbog mora 
    
Riječki student rodom je iz Čakovca, a objašnjavajući kako je Rijeku za mjesto studiranja ponajviše izabrao zbog blizine mora. 

''Svi idu na studij u Zagreb, ali meni je Rijeka bila privlačna, a i inače na riječkom Sveučilištu ima dosta Međimuraca. Nisam požalio, jer ekipa na faksu je odlična.''
 
 

Tehnologija fascinira 
    
Iako Novak za sebe kaže da nije tehnološki frik, priznaje da se u računalo zaljubio onog trena kada ga je dobio, a bilo je to u 4. razredu osnovne škole. 

''U 7. razredu osnovne napravio sam prvu web stranicu, a do sada sam ih napravio sedam. Uglavnom se radilo o stvarima koje su me zanimale, a do kojih se nije moglo doći, poput nogometa, računala ili pak Zvjezdanih staza. Tehnologija je fascinantna stvar.''
 
 
 

 

 
''Mekom šopingholičara zavladali znanstvenici'', Novi list, 28. 9. 2013.

 
PRVA NOĆ ISTRAŽIVAČA  PROJEKT SVEUČILIŠTA U RIJECI PRIVUKAO MNOGE JUČER U TOWER CENTER


MEKOM ŠOPINGHOLIČARA ZAVLADALI ZNANSTVENICI


Na 21 postaji znanstvenici su na pristupačan način predstavili znanost kojom se bave, pa su Riječani iz prve ruke mogli vidjeti kako se izolira DNA iz banane i čitaju misli, testirati osjetila, prošetati kamerom kroz tijelo ili oživjeti molekulu računalnim metodama


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Šetnja kroz ljudsko tijelo fascinirala klinceRIJEKA » Prva riječka Noć istraživača sinoć je u Tower Centru privukla veliku pažnju posjetitelja svih uzrasta koji su iz prve ruke željeli saznati čime se točno riječki znanstvenici bave. Riječ je o projektu čiji je cilj popularizacija znanstvenih istraživanja i koji se istovremeno održava u tristotinjak gradova u 35 zemalja Europe, a Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključilo manifestaciji. Uz popularizaciju znanosti jedan od ciljeva Noći istraživača je i otkloniti predrasude prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, što je sinoć vrlo uspješno učinjeno kroz pet sati programa u sklopu kojeg su građani sa znanošću došli na »ti«, a svo to vrijeme omiljenim odredištem šopingholičara vladali su znanstvenici. 

Hrvatska inačica Noći istraživača istovremeno se uz Rijeku održala i u Zagrebu te Splitu, i to na istu temu »Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete života«, a realizirana je kroz zabavni kolaž program namijenjen svim uzrastima. Na ukupno 21 znanstvenoj postaji koje su svoje mjesto našle na dva kata Tower Centra, znanstvenici su na zanimljiv i pristupačan način predstavili znanost kojom se bave.


Oživjele molekule

Znanstvenim pokusima nisu bili oduševljeni samo najmlađi, već i oni stariji jer, kako je prokomentirala Nikolina Dlab, prva Noć istraživača je fascinantna. 

''Studiram psihologiju u SAD-u i tamo su ovakvi projekti uobičajeni tako da mi nije prvi put da posjećujem ovakvu manifestaciju, ali ipak sam oduševljena. Posebno me oduševio punkt s čitanjem misli.'', kazala je Dlab. 

Uz izolaciju DNA i čitanje misli posjetitelji su imali priliku testirati svoja osjetila, prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo, naučiti kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, ali i proučiti stanice kroz mikroskop što je posebno oduševilo devetogodišnju Issu Karuza. 

''Nisam još sve vidjela, ali mi se jako dopao mikroskop, ali i sve ostalo je super.,'' kazala je Issa.


Hi-tech vozila

Za sve koji su se došli upoznati s radom riječkih istraživača organizirana je i nagradna igra, a najsretniji su kući otišli s tabletom i tisuću kuna na PBZ kartici. Dio programa bilo je i posebno izdanje Rijeka pub kviza, kao i nastupi znanstvenika koji se bave glazbom, a tijekom cijele manifestacije u CineStaru su prikazivane besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarni filmovi. Najmlađim posjetiteljima jedna od najvećih poslastica bila su vozila Tehničkog fakulteta poput Riteh mobila, waterbikea te formule, za koje se moralo strpljivo čekati u redu da se sjedne u njih, a tijekom cijele manifestacije organizirano je i druženje s dva Baltazara.


Izolacija DNA iz banane pravi hit 
    

Među najpopularnijim postajama bila je ona na kojoj su znanstvenici s Medicinskog fakulteta demonstrirali izoliranje DNA iz banane, a to su mogli isprobati i sami posjetitelji. Pojašnjavajući kako za izolaciju DNA iz banane nije potreban laboratorij već samo kuhinja, doc.dr. Felix Wensveen s Medicinskog fakulteta nije krio zadovoljstvo povećim interesom Riječana. ''Ljudi vole vidjeti čime se bavimo, a posebno je lijepo djeci prikazati neki konkretan primjer znanstvenog istraživanja.'', istaknuo je Wensveen.
 

 

 
 
''U MMSU predstavljene studentske inicijative'', Moja Rijeka, 28. 9. 2013.

Tekst, video-prilog i fotogalerija:

Slijedite poveznicu:

U MMSU PREDSTAVLJENE STUDENTSKE INICIJATIVE
AKADEMIJE PRIMJENJENIH UMJETNOSTI




 
''Zaklada ponovo pod ženskom rukom'', Novi list, 27. 9. 2013.


SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PREDSTAVLJENA NOVA RAVNATELJICA IVA RINČIĆ


ZAKLADA PONOVO POD ŽENSKOM RUKOM


U narednom razdoblju nastojat će se odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sanda Sušanj, Sanja Barić i Iva Rinčić * Foto: V. KARUZARIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je predstavila novu ravnateljicu doc. dr. Ivu Rinčić s Medicinskog fakulteta koja će tu ustanovu voditi naredne četiri godine. Pojašnjavajući kako se dosadašnja ravnateljica prof. dr. Sanja Barić nakon četiri godine odlučila povući te se posvetiti primarnim aktivnostima zamjenica predsjednika Upravnog odbora Zaklade Sanda Sušanj istaknula je da je za vrijeme mandata prof. dr. Barić ta institucija prosperirala. Prema najvama nove ravnateljice Zaklada će u narednom razdolju nastaviti sa započetim aktivnostima te će nastojati odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, kao i na poticanju ravnopravnosti spolova, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu. 

''U planu je rad na povezivanju s postojećim riječkim brandovima, ali i sa znanstvenicima koji se nalaze izvan sastavnica Sveučilišta kojim ima puno i vjerujem da će pristati na suradnju.'', najavila je doc. dr. Rinčić. 

''Cilj je'', dodala je, ''i izgradnja imidža Zaklade kao sveučilišni odgovorne institucije, trajno poticanje i promoviranje ne samo znanstvenog rada na Sveučilištu, već i utjecanje na cjelokupno društvo. Zaklada će kao i do sada prikupljati i fokusirati sredstva iz regionalne i lokalne zajednice u svrhu sufinanciranja znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada znanstvenika i nastavnika, a posebno u svrhu promicanja studentskog standarda i studentskih projekata i aktivnosti''.

Nova je ravnateljica ujedno apelirala na podupiratelje, donatore, ali i osnivače da nastave pomagati Zakladi ne samo kroz donacije nego i kroz volontiranje. Komentirajući pak činjenicu da je za funkciju ravnatelja Zaklade ponovo izabrana žena te da na račun toga stižu i negativni komentari doc. dr. Rinčić je istaknula da je svim dosadašnjim ravnateljicama uz spol zajedničko i to što Zakladu vide kao dobar mehanizam preko kojeg mogu utjecati ne samo na Sveučilište, već cijelu zajednicu. 

Navodeći kako nije bilo lako donijeti odluku o odlasku iz zaklade, jer duboko vjeruje u tu instituciju dosadašnja ravnateljica istaknula je da je važno znati kada treba otići te je podsjetila da u ovoj godini Zaklada obilježava svojih prvih deset godina postojanja. 

''Do sada smo, u proteklih deset godina, prikupili 10,5 milijuna kuna. Ponosni smo na Zakladu kao instituciju, a ponosni mogu biti i njeni osnivači, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Sveučilište, kao i donatori i cijela zajednica. To je jedina sveučilišna zaklada i druga zaklada u Hrvatskoj u području znanosti po prikupljenim sredstvima i radu. Zaklada je dio akademske i sveučilišne zajednice, ali pruža potporu regionalnoj te lokalnoj zajednici, a kroz svoj rad naglašava socijalnu odgovornost ustanove.'', zaključila je prof. dr. Barić.



 
''Step Ri Akcelerator ubrzava poslovanje'', Novi list, 27. 9. 2013.


PROGRAM ZA PODUZETNIKE 
ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARK


STEP RI AKCELERATOR UBRZAVA POSLOVANJE


Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima, s desetak ili više zaposlenih

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Jana Blažević Marčelja i Boris Golub * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci kreće s provedbom programa Step Ri Akcelerator. Riječ je o programu za uspješne tvrtke koje žele svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu, odnosno značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta, a u Step Ri ističu da su idealni kandidati tvrtke koje vjeruju da njihovi proizvodi i usluge imaju potencijal za rast i izvoz, ali se ne odlučuju na taj korak. 
Pojašnjavajući kako je Step Ri Akcelerator višemjesečni program edukacije, savjetovanja i podrške malim i srednjim poduzećima koje financira Ministarstvo poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013, Jana Blažević Marčelja ističe da je cilj Akceleratora ubrzavanje rasta poslovanja i postizanje veće profitabilnosti. 

''Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost, s desetak ili više zaposlenih, koja imaju proizvod ili uslugu s potencijalom rasta na domaćem i međunarodnom tržištu te raspolažu s dovoljno ljudi i vremena za provedbu programa. Prednost kod prijave imat će tvrtke s inovativnim ili tehnološkim proizvodom ili uslugom koji je već prisutan na tržištu ili će biti plasiran na tržište za manje od 12 mjeseci. Poduzeća koja budu sudjelovala u Akceleratoru dobit će edukaciju iz vodećih svjetskih znanja inoviranja i upravljanja, analizu postojećeg poslovanja i identificiranje prilika za unapređenje, jasnu strategiju rasta i razvoja poslovanja, savjetovanje i podršku kod provedbe strategije te pripremu za pristup izvorima za financiranje rasta.'', najavljuje Blažević Marčelja. 

Javni poziv za dostavu prijava bit će objavljen 27. rujna na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene od 1. do 21. listopada. Program će početi u studenom i trajati od četiri do šest mjeseci.



 
 
''Zajedničkim projektima do novca iz EU fondova'', Novi list, 26. 9. 2013.
 

SPORAZUM 
SVEUČILIŠTE I INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA


ZAJEDNIČKIM PROJEKTIMA DO NOVCA IZ EU FONDOVA


Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija, ističe rektor Lučin
 
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jučer potpisan ugovor o suradnji dviju institucija * Foto: D.ŠKOMRLJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s dr. Anom Lucić Vrdoljak, ravnateljicom Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba. Cilj sporazuma je kontinuirano poticanje mobilnosti nastavnika i znanstvenika, a posebice znanstvenih novaka u okrupnjivanju znanstveno-obrazovnih potencijala društva, a u okviru novog punopravnog članstva Hrvatske u EU. U tom smislu zajednički će se uspostaviti i Centar izvrsnosti po međunarodnim kriterijima, a naglašavajući kako se radi o drugom po veličini medicinskom institutu u Hrvatskoj, rektor je najavio skoro potpisivanje sličnog sporazuma i s Institutom »Ruđer Bošković«. Dodajući da je jučerašnje potpisivanje sporazuma zapravo samo formaliziranje već uspostavljanje suradnje, prof. dr. Lučin je istaknuo da će Institut sudjelovati u radu doktorske škole Sveučilišta koja je u pripremi. 

''Znanstvenici Instituta već sudjeluju u u radu studija biotehnologije, a neki od njih izabrani su i u znanstvena zvanja Sveučilišta. Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija. Naime, instituti nemaju mogućnost organizacije doktorskih studija, a s druge strane Institut raspolaže certificiranim laboratorijima specijaliziranim u određenim segmentima.'', pojasnio je rektor. 

S činjenicom da će potpisani sporazum donijeti korist i jednoj i drugoj strani, složio se i pomoćnik ravnateljice Instituta prof. dr. Radovan Fuchs najavivši i zajedničko prijave projekata za europske fondove. Osvrćući se pak na posljednju sjednicu Senata, rektor je najavio kako će se 6.2 milijuna kuna, koliko je riječko Sveučilište dobilo iz državnog propračuna za provedbu istraživanja, dijeliti putem javnih natječaja. Riječ je o sredstvima koja će se dodjeljivati znanstvenicima koji već imaju pokrenuta istraživanja, ali i mladim istraživačima koji tek kreću u projekte. 

''Paralelno se znanstvenicima nude i potpore Hrvatske zaklade za znanost. Sveukupno će se u Hrvatskoj za znanstvena istraživanja izdvojiti sto milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji je dimenzioniran za sustav kakav smo imali prije 15 godina. Od tada se sustav udvostručio. Sada bi za potrebe pokrivanja materijalnih troškova istraživanja trebalo 200 do 300 milijuna kuna.'', kazao je rektor. 

Dodajući kako je Senat usvojio i Naputak o formiranju sveučilišnih centara čija je svrha usustaviti strukturu sveučilišnih centara, prof. dr. Lučin je najavio i skoro osnivanje Centra za istraživanje industrijske baštine koji prema njegovoj ocjeni Rijeci nedostaje.
 



 
''Manji broj prorektora, ali više pomoćnika rektora'', Novi list, 25. 9. 2013.


IMENOVANJA
  NOVA UPRAVLJAČKA STRUKTURA NA SVEUČILIŠTU U RIJECI


MANJI BROJ PROREKTORA, ALI VIŠE POMOĆNIKA REKTORA


Uz dosadašnje prorektorice Snježanu Prijić Samardžija i Nevenku Ožanić, tu će dužnost obavljati i Zlatan Car, a ime četvrtog prorektora bit će poznato naknadno


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dr. Pero LučinRIJEKA » Sveučilište u Rijeci u novu će akademsku godinu ući s manjim brojem prorektora, ali s većim brojem pomoćnika rektora. Riječ je o uvođenju nove strukture upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora prof. dr. Pere Lučina fleksibilnija i efikasnija, ali i jeftinija. U skladu s novim upravljačkim ustrojem Senat je na jučerašnjoj sjedinici imenovao tri nova prorektora za idući mandat, a riječ je o prof. dr. Snježani Prijić Samardžija koja će i u drugom mandatu obnašati funkciju prorektorice za studije i studentska pitanja te o prof. dr. Nevenki Ožanić koja također u drugi mandat kreće kao prorektorica za investicije i razvoj. Uz dvije dosadašnje prorektorice na mjesto prorektora za informatizaciju imenovan je prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta, a sa smanjenjem broja prorektorskih mjesta u povijest su otišle i neke dosadašnje funkcije poput prorektora za koordinaciju kampusa. Naglašavajući kako je ostalo otvoreno još jedno prorektorsko mjesto, a riječ je o prorektoru za organizaciju i integraciju, rektor najavljuje da će na idućoj sjednici Senata Sveučilište imati ukupno četiri prorektora i veći broj pomoćnika čiji će rad uglavnom biti volonterski. 

''Mjesto prorektora za organizaciju i integraciju nije popunjeno iz razloga što do sada nisam našao adekvatnu osobu za tu funkciju. Nova struktura upravljanja daleko je fleksibilnija od dosadašnje, jer će uz prorektore biti angažiran veći broj pomoćnika koji će se baviti specijaliziranim poslovima.'', pojašnjava Lučin.

Uz stalne pomoćnike, Sveučilište će imati i »leteće« koji će biti angažirani po potrebi na većim projektima, a navodeći da će nova upravljačka struktura s volonterskim radom članova akademske zajednice donijeti uštede, ali neznatne iz razloga što su nedavno smanjeni koeficijenti, rektor ističe kako je za mjesta pomoćnika izabrao najkvalitetniji kadar u tom području. Tako je funkcija pomoćnika za pravne okvire pripala prof. dr. Dariu Đerdi, dok prof. dr. Zoran Sušanj preuizma funkciju pomoćnika za strategiju, prof. dr. Damir Zec pomoćnika za transfer tehnologije, Dinko Jurjević pomoćnika za zaštitu na radu, prof. dr. Zdravko Lenac pomoćnika za EU projekte, prof. dr. Hrvoje Katunar pomoćnika za financije, a prof. dr. Pavao Komadina pomoćnika za suradnju sa zajednicom. Među novim pomoćnicima rektora našli su se i neki dosadašnji prorektori ne samo iz prethodnog mandata aktualnog rektora, već i iz mandata njegovog prethodnika.
 
 
 
 

 

 
''Pet sati sa znanošću na ''ti'' u Tower Centru'', Novi list, 24. 9. 2013.


NOĆ ISTRAŽIVAČA  SVEUČILIŠTE U RIJECI UKLJUČUJE SE PO PRVI PUT



PET SATI SA ZNANOŠĆU NA ''TI'' U TOWER CENTRU



Na dva kata bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. Posjetitelji će vidjeti kako se izolira DNA iz banane, testirati osjetila ili prošetati kamerom kroz tijelo



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ciklus znanstvenih predavanja uoči Noći istraživača započeo u Gimnaziji A. Mohorovičića * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključuje manifestaciji Noć istraživača koja će se 27. rujna održati u Tower Centru – najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Pojašnjavajući kako je riječ o manifestaciji čiji je cilj popularizacija i otklanjanje predrasuda prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, Jagoda Lesica Ježina iz Ureda za PR i protokol istaknula je kako će se kroz pet sati programa na IV i V katu Tower Centra predstaviti kolaž zanimljivih aktivnosti koje će trajati od 17 do 23 sata, a cjelokupan program za posjetitelje će biti besplatan. 

''Noć istraživača održat će se u 35 zemalja i tristotinjak europskih gradova, a najveća hrvatska sveučilišta ove se godine prvi put uključuju u manifestaciju. Hrvatska inačica Noći istraživača obuhvaća mnoge aktivnosti koje će se istovremeno održati na glavnim gradskim trgovima, trgovačkim centrima i pješačkim zonama u Rijeci, Zagrebu i Splitu.'', kazala je Lesica Ježina. 


DNA iz banane

Dodajući kako je ovogodišnja tema Noći istraživača ''Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete život'', Maja Skočanić iz Centra za EU projekte najavila je da će posjetitelje manifestacije zabavljati jedan od najpopularnijih hrvatskih istraživača profesor Baltazar, a na dva kata Tower Centra bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na zanimljiv i pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. 

''Posjetitelji će moći vidjeti kako se izolira DNA iz banane u vlastitoj kuhinji, moći će testirati svoja osjetila ili prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo. Istovremeno će se organizirati i nagradna igra, a glavne su nagrade tablet i tisuću kuna na PBZ kartici. Pružit će im se mogućnost sudjelovanja i u posebnom izdanju Rijeka pub kviza, dok će se u CineStaru prikazivati besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarnih filmova.'', istaknula je Skočanić. 


Kako čitati kostur

Posjetitelji će moći naučiti i kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, a u sklopu Noći istraživača održat će se i glazbeni program znanstvenika koji se bave glazbom. Uoči manifestacije, tijekom ovog tjedna, riječki će znanstvenici gostovati i u osnovnim te srednjim školama gdje će učenicima održati zanimljiva znanstvena predavanja, a ciklus predavanja započeo je jučer u Gimnaziji Andrije Mohorovičića u kojoj je znanstvena novakinja sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Anja Petaros održala predavanje ''Kako čitati kostur?'' i učenike upoznala s radom forenzičkog antropologa i načinima kako se kosti »čitaju«, te im je predstavila rekonstrukciju lica koristeći se slikovnim uputama i video-materijalom.



 
''Okvir za ulaganja ili rezove?'', Novi list, 21. 9. 2013.
 
 
STRATEGIJA SVIH STRATEGIJA  PLAN ZA SUŽIVOT OBRAZOVANJA S EKONOMIJOM


OKVIR ZA ULAGANJA ili rezove? 


Dekani filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci pitaju se otkud novci za provedbu ambiciozne strategije. Što se tiče najave smanjivanja broja studijskih programa, Damir Boras veli da je to pitanje interpretacije, te treba vidjeti kako će se implementirati u praksi


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljena je prošli tjedan u Vladi te stavljena na javnu raspravu sve do sredine studenoga. Ministar Jovanović nazvao ju je Strategijom svih strategija, što pompozno zvuči, no doista jest riječ o izuzetno važnom dokumentu koji bi dugoročno trebao odrediti kompletan obrazovni okvir u našoj zemlji, povezujući obrazovanje s razvojem i društvenim prosperitetom. A obrazovanje je jedan od ključnih stupova društva, ako ne i najvažniji, te, uz zdravstvo, segment javnog sektora kojem u današnje doba, doba nesmiljenog neoliberalnog kapitalizma, općenito prijete najveće promjene – na gore. 


Znanje se sve više tretira kao roba, što je izjava kojom se proslavio i premijer Milanović. Kada tako govori jedan socijaldemokrat, što onda očekivati od tačerijanaca? I zato je izuzetno važno pratiti i obratiti pažnju što nam politika sprema, za sadašnje i buduće generacije; kakve škole, kakve fakultete te kakav suživot obrazovanja s ekonomijom zamišlja i planira. Što se tiče konkretne strategije, izuzetno je bitno što se u njoj jasno naglašava da je obrazovanje »svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima«. Time ono ostaje javno dobro za koje država preuzima odgovornost. Naglasak se uz to stavlja na cjeloživotno obrazovanje, ali i na ono što je posebno važno, a to je izvrsna znanost koja obuhvaća granična istraživanja. Obilježena su, navodi se i u samoj strategiji, brisanjem granica između disciplina. Riječ je očito o postignućima koja prelaze granice postojeće spoznaje, što de facto i jest uvjet da bi se nešto nazvalo znanstvenim postignućem. 


Dobre polazne osnove 

Najavljuje se i povećanje ulaganja u znanost u odnosu na BDP. Međutim, BDP kod nas već petu godinu pada, a proračunska su ograničenja očita. S druge strane, upravo suprotno, govori se o potrebi smanjivanja broja studijskih programa koji su nabujali uslijed propusta u provedbi Bolonjske reforme, pri čemu su kao najbrojniji detektirani programi unutar društvenih i humanističkih znanosti, te je općenito najavljena racionalizacija sustava. Analiza bi se trebala provesti do kraja iduće godine, a racionalizacija do kraja 2020. U strategiji se naglasak stavlja i na povezanost s tržištem rada, te suradnju s gospodarstvom, a od tehničkih »detalja«, ističe se onaj da jača autonomija, ali i odgovornost rektora, dok se efikasnost korištenja dodijeljenih sredstva iz proračuna prati putem tzv. programskih ugovora. Nema paušala. 
Radna verzija Strategije je opširna te je akademska zajednica vjerojatno tek iščitava, no prvi dojam dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Damira Borasa, jest da je Strategija okrenuta obrazovanju i razvojno usmjerena, što smatra izuzetno bitnim. Njome se, kaže, obrazovanje nastoji pojačati, nastoje se dati dobre polazne osnove djeci kroz produljeno osnovnoškolsko obrazovanje, pri čemu je naglasak na učenju jezika, logičkom razmatranju, socijalizaciji. 


Investicija a ne trošak


''Dakle, ta orijentacija na obrazovanje je odlična, pri čemu se ne smiju zanemariti društvene i humanističke znanosti jer upravo one njeguju i tu obrazovnu, ali i kulturnu komponentu. No, sve to košta, i ako ovakva strategija prođe, vjerujem i očekujem, međutim, nisam siguran, da će se za sve to iznaći potrebna sredstva. U svakom slučaju, treba vidjeti čemu služi znanje – ono služi razvoju, i ova strategija to detektira, međutim, ako smo se već za to opredijelili, onda moramo biti spremni uložiti novac pa je u ovim uvjetima krize najveće pitanje provedbe ovakve strategije, zbog financijskih ograničenja. Nisam stručnjak za to, međutim, to je danas realno razmišljanje.'', kaže. 

Na pitanje, ne čini li mu se da strategija u određenim dijelovima, upravo suprotno, govori o uštedama, kroz smanjivanje broja studijskih programa, pri čemu je detektirano da upravo onih društvenih i humanističkih ima najviše, Boras odgovara da je to pitanje interpretacije. ''Ovo je tek strategija, i treba vidjeti kako će se implementirati u praksi. Ne smijemo zaboraviti da smo još uvijek daleko od željenog broja visokoobrazovanih, da o onima s doktoratom i ne govorimo.'', napominje. 

''Ne možete imati razvoj obrazovanja bez novca, a ulaganje u obrazovanje je strateška investicija a ne trošak. Pritom svaka država mora imati i tzv. »neproduktivne« obrazovne grane, makar je pitanje što je danas neproduktivno, i je li primjerice učenje kineskog ili japanskog na Filozofskom fakultetu neproduktivno koje od ove godine Filozofski fakultet u potpunosti sam financira. Uzmite primjerice romski jezik, uvođenje toga programa sigurno doprinosi kulturi i razvoju Hrvatske na više načina, međutim, od MZOS-a smo dobili pohvalu ali ne i novac. Ipak, prošle nam je godine Ured za manjine pri Vladi RH pomogao gotovo u svim troškovima, ali smo dio sami financirali. Kako će biti ove godine, ne znamo, ali od romskoga nećemo odustati. Drugo, pitanje vezanosti programa za tržište rada: Koje tržište rada – domaće, koje nije baš u najboljem stanju, ili europsko, s obzirom da smo integrirani u taj prostor.'', ističe Boras. Slaže se s uvođenjem programskih ugovora, kroz koje bi se pratio rad sveučilišta, a što se tiče povećanja ovlasti i odgovornosti rektora, veli da »odnos snaga« na relaciji dekan – rektor treba ovisiti o veličini sveučilišta. 


Humanistička perspektiva

''Zagrebačko sveučilište je veliko sveučilište sa stoljetnom tradicijom i tu se stvari ne mogu mijenjati preko noći. To je ogroman holding kojim je teško upravljati samo iz jednog centra. Neka pak manja sveučilišta sigurno nemaju potrebu za više razina upravljanja.'', smatra Boras. S druge strane, ne misli da rektorsku plaću treba ograničavati plaćom zamjenika ministra. Time se, kaže, odašilje kriva poruka. 

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Predrag Šustar kao pozitivno ističe već to što je glavni koordinator Strategije povjesničar prof. dr. Neven Budak, koji je svojevremeno kao dekan dobro upravljao zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pripada humanističkim znanostima, što je, kaže, obećavajuće u smislu promicanja hrvatskog kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta. Osim toga, humanistička perspektiva znanje shvaća kao intrizičnu vrijednost, kao nešto dobro samo po sebi, a ne samo kao instrumentalno znanje, na čemu treba inzistirati. Drugo, važno je to što je temeljna osovina Strategije cjeloživotno obrazovanje. Nama se to čini kao neki relativno novi pojam, no davno je osviješteno da je znanje moć i najveći generator progresa. 

''Ono što bih međutim istaknuo kao manje dobro, veže se uz koncept internacionalizacije obrazovanja. To je važan strateški cilj koji apsolutno pozdravljam, no javlja se pitanje provedbe. Internacionalizacija naime stvara visoke troškove i ako se ne osiguraju sredstva, onda to ostaje mrtvo slovo na papiru. U tom kontekstu dolazimo do idućeg problema: ne vidim jasnu i konkretnu međuresornu suradnju, a u takve projekte trebaju biti uključena i druga ministarstva u vladi, vanjski poslovi, a pogotovo financije. Nadalje, nije dovoljno istaknuta suradnja s hrvatskom dijasporom, ni u intelektualnom ni u financijskom smislu, za što ima potencijala, a primjer su svakako izraelska sveučilišta, kojima njihova dijaspora snažno pomaže, uz definirane projekte, ciljeve itd., opisuje Šustar. Uz to, opet se ne vidi da se internacionalizacija treba odnositi, ne samo na studente i profesore, već i na administrativno osoblje, od menadžmenta instituta i posebno sveučilišta do stručnih službi. Sustav nam prečesto »šteka« na pomanjkanju dobro obučenih lidera i jasno ustrojene infrastrukture. Trebamo po tom pitanju biti pragmatičniji.'', smatra Šustar. Što se tiče najavljenog smanjivanja broja studijskih programa, oko toga je, kaže, pomalo zabrinut, no kako detalji još nisu poznati, ne bi zasad išao u šire analize. ''Svakako, uštede se ne bi trebale ostvarivati na način da se s jedne strane reže broj programa, a onda da se ta sredstva pretaču u nešto drugo.'', zaključuje Šustar
.



 

 
''Manje uspješni studenti plaćaju punu participaciju'', Novi list, 18. 9. 2013.


SENAT SVEUČILIŠTA  OD OVE AKADEMSKE GODINE NOVA PRAVILA


MANJE USPJEŠNI STUDENTI
PLAĆAJU PUNU PARTICIPACIJU



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U novoj akademskoj godini provest će se odluka SenataRIJEKA » Studenti koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova prema novim pravilima Sveučilišta u Rijeci dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij. Novim pravilima, riječko se Sveučilište željelo uskladiti s ostalim hrvatskim sveučilištima, jer kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježana Prijić Samaržija do sada je Sveučilište u Rijeci imalo najniži bodovni prag za kategoriju neuspješnih studenata. Naime, dosadašnja je praksa bila da se puni iznos plaćao u slučaju da se tijekom godine prikupilo 18 ili manje ECTS bodova, što je prema ocjeni prorektorice zahtjevalo iznimno mali angažman studenata. 

''Odluku o podizanju minimalnog broja bodova donio je Senat još prošle godine, no njena je primjena prolongirana za godinu dana kako bi svi studenti bili na vrijeme obaviješteni o promjeni te kako bi mogli planirati godinu. Do sada smo imali najniži bodovni prag za neuspješne i Senat je bio stava da tu granicu treba podići. Istovremeno je zauzet generalni stav da se smanji participacija za studente koji su uspješni. U praksi to znači da su plaćanja participacije oslobođeni i studenti koji ostvare 50 ECTS bodova uz uvjet da imaju visok prosjek ocjena, a ne samo studenti koji ostvare 55 ECTS bodova.'', pojašnjava prof.dr. Prijić Samaržija. 

Uz usklađivanje s modelima financiranja drugih hrvatskih sveučilišta podizanjem minimalnog bodovnog praga ujedno će se smanjiti i propusnost neuspješnih studenata.



 
''O društvu znanja se samo sanja'', Novi list, 14. 9. 2013.

NEMA RIJEKE  ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE JEDINO IZ HRVATSKE NA ŠANGAJSKOJ LISTI


O DRUŠTVU ZNANJA SE SAMO SANJA


Treba biti realan: u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, ali treba još raditi, kaže Pero Lučin. Aleksa Bjeliš smatra da je uspjeh već to što su na listi, no kako se u sustav ne ulaže, mogu, kaže, samo prema dolje


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
* Foto: P. FABIJANNa prestižnoj Šangajskoj listi, koja uključuje najbolja svjetska sveučilišta, i ove je godine samo jedno hrvatsko sveučilište, ono Zagrebačko, koje je međutim u zadnjoj petini rangiranih sveučilišta, između 401. i 500.-tog mjesta, gdje se nalazi od 2011. godine, kada je prvi puta i ušlo na tu listu. Iako je ranijih godina i Beogradsko sveučilište, kao i Ljubljansko, bilo u istom rangu, Beograd je ove godine skočio za stotinjak mjesta. 

Ostalih, međutim, hrvatskih sveučilista, osim Zagreba, na toj listi i nema. Nema tako ni Rijeke, odnosno Riječkog sveučilišta, pa smo rektora riječkog Sveučilišta prof. dr. Peru Lučina zamolili za komentar. Lučin ističe da postoji barem 15 sustava rangiranja sveučilišta koji koriste različite metode pri čemu je Šangajska lista najpopularnija i najviše i medijski izložena. 

''Mislim da su za naše sveučilište ipak relevantniji europski sustavi vrednovanja poput europskog Multi-ranga koji je zapravo projekt Europske komisije. Bila je riječ o pilot projektu, u koji je Rijeka bila uključena, a od ove godine mislim da je dobio i službeni status. Tamo su nas opisali, ne samo prema kriteriju koliko je radova naših istraživača objavljeno u prestižnim časopisima Nature i Science, što je inače ključni kriterij za ulazak na Šangajsku listu, već i po brojnim drugim indikatorima, od broja patenata, uvjeta studiranja, utjecaja na zajednicu, suradnju s gospodarstvom i drugima, ističe Lučin. Šangajska lista relativno jednokratno uključuje vrhunska postignuća, radove objavljene u prestižnim časopisima Nature i Science. Mjeri, dakle, prije svega dosege u prirodnim znanostima, na što Riječko sveučilište sve više stavlja naglasak, no još uvijek očito nismo dovoljno napredovali da bi se mogli plasirati na tako prestižnu listu. Tu onda dolazi do izražaja i faktor veličine pojedinog sveučilišta, pri čemu je Rijeka ipak relativno malo sveučilište. Međutim, to ne znači da i manje sveučilište ne može biti puno bolje, napominje Lučin. Treba, dodaje, ipak biti realan, jer u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, naravno, ali treba još raditi, i naravno da imamo ambiciju i sve činimo da se i naše sveučilište pokuša plasirati među 500 najboljih na toj prestižnoj listi, veli Lučin, dodajući da je potrebno uložiti dodatne napore, prije svega ulagati u istraživanje i razvoj, a u postojećim uvjetima, pitanje je imamo li mi općenito sveučilišta koja mogu ući i ostati na takvim listama. Zagreb je tu, no i on se jedva provlači.'', kaže Lučin. 


Brojne liste

Što se Rijeke tiče, Lučin ističe da je problem i relativna heterogenost sveučilišta, odnosno razlika u doprinosu pojedinih fakulteta, pri čemu ima prostora za napredovanje. S obzirom na to da se iskorak želi napraviti posebno u prirodnim znanostima, uz medicinu, naglasak je stavljen na sveučilišne odjele, matematiku, fiziku, informatiku i biotehnologiju, koji postižu sve bolje rezultate. Riječko Sveučilište, napominje rektor, dobro je zastupljeno u bazi Scopus, a postotak radova objavljen u najboljim svjetskim časopisima je zadovoljavajući, čak 40 posto radova naših istraživača objavljeno je u 25 posto najboljih časopisa, zaključuje Lučin.
    Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš kaže da je Šangajska lista, lista izvrsnosti, i već činjenica da si na njoj govori o izvrsnosti pojedinog sveučilišta. Prosječnih i ispodprosječnih na takvim listama nema. To su globalne liste i biti na njima već je uspjeh, pogotovo kada se dolazi iz sredina u kojima su uvjeti rada daleko skromniji od onih koje ima glavnina sveučilišta s takvih lista. 

''Što si više na toj listi, to si izvrsniji, a mi smo tu gdje jesmo, te smatramo da je i naša prisutnost već veliki uspjeh, i za zemlju, i za sveučilište, budući da smo na listi s velikim inozemnim sveučilištima, američkim, zapadnoeuropskim, koja su i puno veća, a uvjeti rada su im daleko bolji, i kadrovski, i prostorni, i financijski. Iz cijele pak tranzicijske Europe zastupljeno je tek dvanaestak sveučilišta, i Zagrebačko je među njima, pri čemu najčešće iz svake od tih zemalja, pa čak i puno većih kao što su Rusija ili Poljska, dolazi po jedno sveučilište, ponegdje dva, dok neke zemlje, poput Bugarske ili Rumunjske i baltičkih zemalja, nemaju primjerice niti jedno svoje sveučilište na toj listi.'', opisuje Bjeliš. Tumači kako postoji niz drugih lista koje imaju različite pristupe rangiranja sveučilišta. 

''Jedna vrsta rangiranja je na temelju znanstveno-istraživačkog rada, a druga na temelju uvjeta studiranja. I Šangajska i Leidenska lista sastavljaju se temeljem znanstveno-istraživačkih rezultata i na obje je Zagrebačko sveučilište prisutno, rekao bih, usprkos, a ne zahvaljujući, cjelokupnoj situaciji i sustavu koji nas okružuje. I kada kažem da postoji opasnost da se spustimo pa čak i da iščeznemo s takvih lista, to se može dogoditi upravo zbog pogoršanja uvjeta, i za istraživački rad, i za studije i studentski standard.'', veli Bjeliš.


Kompeticija umjesto sinergije

Što se tiče Beogradskog univerziteta, koji je nedavno ušao na Šangajsku listu, da bi već ove godine odskočio za stotinjak mjesta, za to, kaže Bjeliš, kolegama svakako treba čestitati i podsjetiti se na poznatu istraživačku tradiciju tog sveučilišta. 

''Treba uz to podsjetiti da je u proteklih nekoliko godina u Srbiji došlo i do nekih važnih promjena, uz jaku i aktivnu potporu resornog ministarstva. Uložena su značajna sredstva u obnovu istraživačkih kapaciteta i opreme. Uveo se i nov način vrednovanja kojim visina plaća ovisi o uspješnosti u istraživačkom radu. Posebno je zanimljivo što su svi važniji srpski istraživački instituti, njih 11, priključeni Univerzitetu u Beogradu, tako da se svi objavljeni znanstveni radovi međunarodno evidentiraju, i vrednuju, kao sveučilišna produkcija. Pristup našeg ministarstva oko ovih tema je uglavnom dijametralno suprotan. Nema novčane stimulacije istraživačkog rada, potiče se, naročito vezano uz tek najavljene nabavke istraživačke opreme, kompeticija između sveučilišta i instituta, kao i između samih sveučilišta, a o tome kako Ministarstvo gleda na povezivanje istraživačkih kapaciteta oko, kako oni kažu, »sveučilišta iz metropole«, ne treba trošiti riječi. Svi skupa smo mali i razjedinjeni, umjesto da djelujemo zajedno, i to ne samo zbog rangiranja, već zbog sinergije koja bi proizašla iz te povezanosti, boljem nastupanju prema EU-fondovima, i drugo. Kako to sve izostaje, ovakvi kakvi jesmo možemo nažalost u međunarodnim vrednovanjima samo ići prema dolje.'', kritičan je Bjeliš. 

''Itekako sam dakle ponosan na postignuće Zagrebačkog sveučilišta, to je doprinos mnogih generacija, među njima posebno mladih istraži vača, doktoranada, post-doktoranada, koji u sve težim uvjetima ostaju ovdje, ne odlaze iz zemlje, i ostvaruju izvrsne rezultate. No, sustav se ne obnavlja, u sustav se ne ulaže, a pogotovo je tako u zadnje vrijeme, ističe Bjeliš. Zagrebačko sveučilište na Šangajsku je listu ušlo 2011. što je, veli, bio rezultat aktivnosti pet do šest godina koje su tome prethodile. Pogoršani uvjeti u kojima sada radimo, tek će se odraziti na plasman sljedećih godina, kada se ranije dobre godine ne budu, a kasnije lošije, budu uzimale u obzir, i to u okolnostima u kojima rijetke zemlje stagniraju ili nazaduju, dok velika većina zemalja s kojima se natječemo ubrzano napreduje.'', kaže Bjeliš.





 
''3D printeri budućnost industrije i medicine'', Novi list, 13. rujna 2013.

 
MEĐUNARODNA RADIONICA  PRODUBLJENA SURADNJA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA I RUMUNJSKOG TEHNIČKOG SVEUČILIŠTA CLUJ NAPOCA


3 D PRINTERI BUDUĆNOST INDUSTRIJE I MEDICINE



Suranja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima te razmjenom ideja


Vedrana SIMIČEVIĆ
Odličan odaziv na radionicu u riječkom Znanstveno-tehnologijskom parku * Foto: V. KARUZARIJEKA » Međunarodna radionica o novitetima na području 3D tehnologije i to primarno 3D printanja, koja se jučer u Rijeci održala u zajedničkoj organizaciji riječkog Znanstveno-tehnologijskog parka i Zavoda za industrijsko inžinjerstvo sa Tehničkog Sveučilišta Cluj Napoca, prvi je formalni korak buduće suradnje između ovog rumunjskog sveučilišta i Sveučilišta u Rijeci. 
   
Kako nam je objasnio dr. sc. Razvan Pacurar, gostujući predavač na radionici i jedan od poznatih europskih stručnjaka na polju 3D tehnologije, suradnja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom Sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima, te razmjenom ideja. Naime, već neko vrijeme na riječkom Sveučilištu grupa stručnjaka intenzivno radi na primjerni 3D tehnologije na području medicine, što je djelomično i posljedica višegodišnje neslužbene suradnje riječkih i rumunskih stručnjaka koja bi sada trebala dobiti i službene okvire. 

''Dobro je što je Hrvatska postala članicom EU-u, jer bi to hrvatskim znanstvenicima trebalo otvoriti mnoga vrata. Upravo stoga nadamo se partnerstvu s riječkim Sveučilištem, kao i partnerstvu sa stručnjacima iz Švedske ili primjerice Njemačke, kako bi zajednički učinkovitije razvijali projekte. Tehnologija 3D printera je tehnologija budućnosti, bez obzira da li se primjenjuje u industrijama kao što su automobilska ili zrakoplovna industrija ili pak na području medicine. U obzir za printanje dolaze svi materijali, od plastike do metala i to je svakako pomak od starog načina razmišljanja koji je podrazumijevao da se materijal kod proizvodnje nečega reže, s čime se i gubi puno materijala, dok se kod 3D printanja dodaje sloj na sloj s visokom preciznošću. Kako kompleksnost izrade nije pitanje, reduciramo i vrijeme proizvodnje, tako da se radi o jeftinijoj i ekološki prihvatljivijoj proizvodnji.'', kazao nam je Pacurar objasnivši da se na Tehničkom sveučilištu Cluj Napoca s 3D printerima počelo raditi još 1996. godine. Tada su bili prvi u Rumunjskoj, a danas svako rumunjsko sveučilište ima odsjek ili grupu koja se time bavi, kao i 3D printer. 

Dr. sc. Sven Maričić, jedan od inicijatora suradnje i jučerašnje radionice s riječke strane, istaknuo je da je rad ove rumunjske grupe već privukao niz gospodarskih subjekata kao što je primjerice Renault, pa se nada da će se nešto slično dogoditi i u Rijeci.

Tražila se stolica više 
    
''Zadovoljan sam odazivom na radionicu, tražila se doslovno stolica više, a imali smo i predavanje kolege iz Italije putem skypa. Sama predavanja na radionici ponovo su pokazala da se radi o tehnologiji koja pruža neslućene mogućnosti, od izrade umjetnih zglobova 3D printerom primjerice, do egzaktnog repliciranja povijesnih artefakata. Nadamo se da ćemo i u Rijeci u tom smislu ponoviti uspješnu znanstveno-gospodarsku priču sa Sveučilišta Cluj Napoca jer samo razvoj proizvodnje baziran na visokoj tehnologiji može donijeti Hrvatskoj gospodarski napredak.'', smatra dr. sc. Sven Maričić.
 

 

 
 
 

 

 
''Radovi profesora prvi put na jednom mjestu'', Novi list, 12. 9. 2013.
 
 
OD ODSJEKA DO AKADEMIJE  ''DINAMIČKI PROSTOR RIJEKE U MMSU''


RADOVI PROFESORA PRVI PUT NA JEDNOM MJESTU


Obilježavanje pola stoljeća visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci uključuje izložbu radova nastavničkog kadra te vanjskih suradnika Akademije



Nela VALERJEV OGURLIĆ
Prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti...
RIJEKA » ''Obilježavanje naše 50. obljetnice, od Odsjeka do Akademije, važan je trenutak da se proslavi razvojni put jedne institucije, da se istaknu njezini rezultati i prepoznaju utilitarne vrijednosti. Istovremeno, to je prilika da se sagleda na koji je način riječka likovna scena napredovala tijekom 50 godina., kazala je v.d. dekanice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Emilija Duparova na otvorenju izložbe ''Dinamički prostor Rijeke'' u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti kojom se obilježava pola stoljeća sustavnog visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci. 

Inicijativom koju je pokrenula njezina prethodnica na čelu Akademije Maja Franković, obilježavanje visoke obljetnice uključuje izložbu na kojoj se publici predstavlja izbor radova uglavnom aktivnog nastavničkog kadra, onih koji su umirovljeni, kao i onih koji više nisu među nama te većine vanjskih suradnika Akademije. 

''Ovo je jedinstvena prilika da se po prvi put okupljeni na jednom mjestu vide radovi 57 profesora.'', istaknula je prorektorica za nastavu Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija. Uz izložbu objavljena je i prateća publikacija u kojoj su uz aktualne djelatnike i studente Akademije ažurirani podaci svih djelatnika i studenata, svih prethodnica institucije koja svoje korijene ima u Odsjeku za likovne umjetnosti. Odsjek je 1963. osnovan pri Pedagoškoj akademiji, da bi osnutkom Pedagoškog i kasnije Filozofskog fakulteta nastavio rasti kroz te ustanove. 

''Akademija primijenjenih umjetnosti, zasnovana velikom podrškom Sveučilišta u Rijeci, mlada je institucija koja ove godine navršava osam godina svog postojanja.'', podsjetila je Duparova. ''U tom smislu otvaraju se mnoga očekivanja i pretpostavke za afirmiranjem više i zahtjevnije razine obrazovanja u umjetnosti. U kontekstu odgovornosti onih koji obrazuju i onih koji se obrazuju obljetnica od pola stoljeća na neki je način iskorak, jer sublimirajući sliku obrazovanja u likovnoj umjetnosti jučer, danas, sutra – propituje razvijanje umjetničkog područja u gradu i regiji, njihove dijaloge i prepoznavanja, odnosno otvara prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti, ujedno utjecaja i efekata na širu i buduću kulturnu scenu grada i države. Nadamo se da će postignuća generacija koje slijede uzdizati ljestvicu.'', zaključila je.

Na Akademiji primijenjenih umjetnosti uz diplomske studije likovne pedagogije i studij primijenjene umjetnosti ove akademske godine započinje i diplomski studij medijskih umjetnosti i praksi, u suradnji s visokom školom za umjetnost iz Nove Gorice, Tehničkim sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Udinama. Cilj je ove institucije, kako ističe glavna urednica monografije Maja Franković, unapređenje estetskog i intelektualnog okruženja u kojem se potiče i uči najviši stupanj kreativnosti i kritičkog mišljenja. 

U ime Grada Rijeke publici se na otvorenju obratio zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, a izložba ostaje otvorene do 28. rujna.  

 

 

 

 

 

 
''Sveučilište za jednu kunu kupilo Ri TV'', Novi list, 4.9. 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PRVI S VLASTITOM TELEVIZIJOM


SVEUČILIŠTE ZA JEDNU KUNU KUPILO Ri TV


OSIM TELEVIZIJE U STEČAJU, SVEUČILIŠTE JE U STOPOSTOTNO VLASNIŠTVO DOBILO I DUGOVE KOJI PREMAŠUJU DVA MILIJUNA KUNA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Postojeća radna mjesta bit će sačuvana – Ri TV * Foto: Foto ArhivRIJEKA » Sveučilište u Rijeci postalo je prvo hrvatsko sveučilište koje u svojem vlasništvu ima televizjsku kuću i to za jednu kunu, koliko je izdvojeno za kupnju Ri TV-a. Uz stopostotno vlasništvo za jednu kunu Sveučilište je dobilo i dugovanja Ri TV-a koja premašuju dva milijuna kuna, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina preuzeti dug uskoro će se reprogramirati. 

''Nadamo se da će se dio duga otpisati, a ostatak otplatiti kroz nekoliko godina. Ri TV se trenutno nalazi u postupku stečaja, a Sveučilište radi na tome da ga se dovede u postupak predstečajne nagodbe. Kada taj postupak završi, odnosno kada se očiste računi donijet ćemo odluku o financiranju i programskoj shemi.'', navodi rektor. 

Dodajući kako očekuje da će se postupak dovođenja u red okončati kroz mjesec, naviše dva, rektor najavljuje da će se postojeća radna mjesta sačuvati, a s obzirom da se planira širenje programske sheme mogućnost novih zapošljavanja ostaje otvorena. 

''Ono što želimo napraviti je održivi program koji generira prihode. Ovaj projekt ne bi smio opterećivati sveučilišni proračun. Želimo stvoriti komercijalni program s više obrazovnih sadržaja. Nikako se neće raditi o isključivo sveučilišnoj televiziji. Sveučilišne će teme biti zastupljene kroz svega nekoliko emisija. Ono što smatramo bitnim je otvoriti put studentima, prije svega Filozofskog fakulteta, da sudjeluju u stvaranju programa i na taj način si stvore sigurniju budućnost.'', pojašnjava prof. dr. Lučin. 

Napominjući kako do promjena na kupljenoj televiziji neće doći sve dok se ne provede postupak sanacije do kraja rektor ističe kako se o vodećim kadrovskim funkcijama još nije raspravljalo. 

Međutim iako je projekt za sada još u povojima Sveučilište već ima viziju njegovog širenja na druge medije, a pod time se, najavljuje prof. dr. Lučin, prvenstveno misli na internetske medije, programe cjeloživotnog obrazovanja, ali i produkciju obrazovnih i kulturnih sadržaja.



 
''Riječki student na praksi u Finskoj'', Radio Rijeka, 3. 9. 2013.


Tekst i razgovor s Denijem Kirinčićem, studentom Filozofskog fakulteta:

Slijedite poveznicu:

RIJEČKI STUDENT NA PRASKI U FINSKOJ




 
''Kamp za Brucoše u Poreču'', Radio Sova, 3. 9.


Razgovor sa Svenom Palom, predsjednikom Studentskog zbora:

Slijedite poveznicu:


KAMP ZA BRUCOŠE U POREČU




 
''Bolji uvjeti studiranja'', Novi list, 26. 8. 2013.

PROGRAMSKI UGOVOR
  NOVI SUSTAV FINANCIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA SVEUČILIŠTU U RIJECI SAMO ZA NASTAVU DONIO 2,3 MILIJUNA KUNA


BOLJI UVJETI STUDIRANJA


POČINJE UKLANJANJE BARIJERA ZA STUDENTE S INVALIDITETOM


Prvi će u projekt uklanjanja arhitektonskih barijera biti uključen Pravni fakultet na kojem studira najviše studenata s invaliditetom.
Slijedit će Ekonomski fakultet, Kampus i Fakultet za zdravstvene studije



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Pravni fakultet u Rijeci prva članica Sveučilišta na kojoj kreće projekt uklanjanja arhitektonskih barijera * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Sveučilište u Rijeci započelo je s provedbom pilot projekta Programskih ugovora, a riječ je o uvođenju novog sustava financiranja visokog obrazovanja koji se temelji na postignutim rezultatima.Pojašnjavajući kako se takav sustav financiranja provodi na većini europskih sveučilišta, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se pilot projekt u prvoj fazi provođenja odnosi samo na područje nastave i provodi se na svim hrvatskim sveučilištima. 
 
''Projekt uključuje ugovoreno trogodišnje financiranje u kojemu visina sredstava koja se sveučilištima doznačuju od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ovisi o postignućima poglavito vezano uz broj upisanih studenata i njihovu uspješnost, ali i o provedbi zadanih strateških ciljeva i zadataka kroz projektno financiranje. Sveučilište u Rijeci je definiralo četiri strateška cilja koja su vezana uz stjecanje kvalifikacija u razdoblju predviđenom studijskim programom, olakšavanje pristupa studiju i potpora tijekom studija za studente slabijeg društveno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom, povećanje broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima, kao što su tehničke, biomedicinske, biotehničke, prirodne i informacijsko-komunikacijske znanosti, te unapređenje suradnje između studenata i tijela visokih učilišta. U cilju ostvarenja strateških ciljeva Senat je prihvatio provedbu niza projekta u dijelu projektnog financiranja iz sredstva programskih ugovora. Radi se o projektima čija je ukupna vrijednost 2,3 milijuna kuna za godinu dana, a među njima su primjerice projekt uklanjanja arhitektonskih barijera kako bi studenti s invaliditetom mogli imati pristup svim fakultetima, projekti potpore studentskog kulturnog centra te općenito razvoja studentskog standarda u domeni obrazovanja, kulture i poduzetništva čiji je cilj uključivanje i edukacija što većeg broja studenta u domeni koja nije najuže vezana uz njihove studijske programe i stjecanje adekvatnih potvrda za tu vrstu angažmana.'', navodi prorektorica. 


Portal za komunikaciju

Dodajući kako će se s projektom uklanjanja arhitektonskih barijera započeti već s početkom nove akademske godine, prof. dr. Prijić Samaržija najavljuje da će prvi fakultet koji će biti uključen u projekt biti Pravni fakultet, a potom će uslijediti uklanjanje barijera na Ekonomskom fakultetu, kao i u Sveučilišnom kampusu te na Fakultetu za zdravstvene studije. 

''Odabir fakulteta koji će se uključiti u projekt obavljen je po principu koliko objekt ima barijera te koliko studenata s invaliditetom studira na određenom fakultetu, a upravo je najviše takvih studenata na Pravnom fakultetu.'', ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Istovremeno će se započeti i s provedbom projekta koji će studentima omogućiti besplatnu nadoknadu nedostatne kompetencije za fakultete i odjele. Riječ je o studentima koji tek započinju studiranje, a nemaju dovoljna srednjoškolska predznanja za praćenje fakultetske nastave, što je do sada posebno dolazilo do izražaja u području matematike. 

''Pokazalo da studenti s nedovoljnim predznanjem nisu u stanju pratiti nastavu zbog čega su mnogi bili prisiljeni i odustajati od studija ili nepotrebno produžavati period studiranja. Stoga ćemo već u rujnu organizirati besplatnu edukaciju za brucoše. Također započinjemo i s provedbom projekta utvrđivanja i prevladavanja psiholoških, ali i socijalno-ekonomskih razloga koji otežavaju studiranje, te s projektom uspostave portala za komunikaciju s potencijalnim poslodavcima koji bi trebao studentima olakšavati zapošljavanje, a poslodavcima dati informacije o kompetencijama studenta. Predviđena je i posebna kampanja informiranja i povezivanja sa srednjim školama, sustavno praćenje indeksa zadovoljstva studenta, aktivnosti vezane uz poboljšanje kvalitete i uspješnosti studiranja, unapređenje studijskih programa, internacionalizaciju studija te niz drugih projekta.'', najavljuje prorektorica. 


 
Prvi pozitivni pomaci 

Iako pilot projekt Programskih ugovora treba zaživjeti tek s početkom nove akademske godine, riječko je Sveučilište već ostvarilo prve pozitivne pomake i to u području strateškog cilja povećanja broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima. Naime, na ovogodišnjim upisima budući su studenti za razliku od prethodnih generacija pokazali veći interes za tehničke, biotehničke, biomedicinske i prirodne znanosti.


Pilot faza

Dodajući kako novi način financiranja sveučilišta obvezuje da svake godine podnese izvještaje Ministarstvu temeljem kojih se utvrđuje stupanj ostvarenih ciljeva prema točno utvrđenim indikatorima, prorektorica ističe da je prednost ovog načina financiranja u trogodišnjem periodu financijske stabilnosti koja omogućuje autonomno strateško planiranje razvoja. Međutim, financiranje visokog obrazovanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija, je vrlo kompleksna tema, pogotovo u okolnostima kroničnog nedostatka financijskih sredstava koji onemogućuju značajne strukturne pomake. Osim toga, za sada se radi samo o pilot fazi koja bi se u narednom periodu trebala razviti u cjeloviti sustav programskog financiranja.



 
''Prvo sveučilište sa certifikatom kvalitete'', Novi list, 24. 8. 2013.

USPJEH RIJEKE   PRIZNANJE AGENCIJE ZA ZNANOST


PRVO SVEUČILIŠTE SA CERTIFIKATOM KVALITETE

Za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete certifikat se dodjeljuje na period od pet godina


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


RIJEKA
» Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište kojem je Agencija za znanost i visoko obrazovanje dodijelila certifikat za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete i to na period od pet godina. Pojašnjavajući kako Agencija provodi postupak vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Hrvatskoj koji je usklađen sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'' te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i Statutom Agencije, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se postupkom vanjske prosudbe provjerava na koji način Sveučilište prati i poboljšava kvalitetu svojih aktivnosti.

''Tijekom provedbe postupka vanjske prosudbe, Povjerenstvo za vanjsku prosudbu sustava osiguravanja kvalitete je na temelju opsežne dostavljene dokumentacije, dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama Sveučilišta i informacija prikupljenih u izravnom razgovoru sa svim dionicima sustava osiguravanja kvalitete prilikom trodnevne posjete u svibnju prošle godine Sveučilišta, ocijenilo stupanj razvijenosti, učinkovitost i funkcionalnost sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta. Kao posebna snaga Sveučilišta istaknuta je činjenica da je Sveučilište među prvima donijelo Strategiju 2007. - 2013. koja sadrži strateške ciljeve i zadatke te da se svake godine izrađuje Izvješće o provedbi Strategije Sveučilišta u Rijeci koja su dostupna na internetskoj stranici Sveučilišta.'', pojašnjava prorektorica. 
   
Dodajući da Sveučilište prepoznaje potrebu neprekidnog praćenja, unapređenja i poboljšanja vlastitih aktivnosti kroz sustav osiguravanja kvalitete koji je u skladu sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'', prof. dr. Prijić Samaržija ističe da se kontinuirano provode postupci vrednovanja kvalitete nastave od strane studenata te se na temelju provedenih analiza unapređuje proces poučavanja. 

''Preporučen je daljnji razvoj sustava osiguranja kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, kao i uključivanje vanjskih dionika u reviziju postojećih studijskih programa i predlaganje novih sadržaja potrebnih gospodarstvu, pojačavanje unutarnje i vanjske mobilnosti te organizaciju sustavne pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe nastavnog osoblja i evaluaciju njezine uspješnosti. U svim segmentima u kojima se ocjenjivao stupanj razvijenosti, Sveučilište je u razvijenoj ili naprednoj fazi.'', zaključuje prorektorica.




 
''Krajem rujna u Poreču prvi kamp za brucoše'', Novi list, 19. 8. 2013.

STUDENTSKI ZBOR
  NOVI PREDSJEDNIK SVEN PAL NAJAVLJUJE NIZ NOVINA

 
KRAJEM RUJNA U POREČU PRVI KAMP ZA BRUCOŠE


Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih i starijih studenata, kako bi se upoznali i lakše prilagodili novoj sredini, ističe novi čelnik Studentskog zbora 
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Brucoški kamp bit će podijeljen u grupe koje će voditi stariji studenti * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci izabrao je novo predsjedništvo, a funkciju predsjednika te studentske organizacije obnašat će Sven Pal s Medicinskog fakulteta, dok je za njegovog zamjenika Skupština izabrala Aleksandra Šušnjara s Filozofskog fakulteta. Najavljujući cijeli niz novi projekata i nastavak provedbe dosadašnjih studentskih aktivnosti, novi predsjednik ističe kako će se posebna pažnja usmjeriti na poboljšanje vidljivosti Studentskog zbora, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, te razvijanje svojevrsnog »branda« studenata riječkog Sveučilišta. Kao jedan od važnijih projekata za narednu akademsku godinu Pal navodi Kamp za brucoše RIBROO, koji predstavlja potpunu novost za buduće studente. 


Mađarski model

''Riječ je o projektu koji zapravo prethodi početku akademske godine. U dosta zemalja postoji sličan projekt, konkretno naš je model preuzet iz Mađarske. Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih studenata sa starijim studentima, ali prvenstveno i među njima samima, kako bi se upoznali te brže i lakše prilagodili novoj sredini u kojoj se još nisu snašli. Sam je kamp koncipiran na način da su studenti podijeljeni u grupe koje vode stariji studenti. Organizirane su radionice, po pojedinim fakultetima, odjelima i smjerovima te sportska i teambuilding druženja kao i naravno zabava. Sve će se to odvijati u Lanterni kraj Poreča i to od 26. do 28. rujna.'', navodi Pal.
 
Za početak akademske godine planira se i Sajam stipendija zajedno s Institutom za razvoj obrazovanja, a novi predsjenik najavljuje i nastavak provedbe uspješnog projekta Student Day Festival. U okviru Ureda za znanost Studentskog zbora u studenom će se održati certificirana dvodnevna radionica »Planiranje, provedba i pisanje znanstvenog rada«, u sklopu koje će studenti imati priliku od vrhunskih riječkih znanstvenika naučiti sve o fazama izrade znanstvenog rada, a krajem listopada bit će realizirano »Predavanje dobrodošlice« za sve riječke brucoše, kojem je cilj mladim kolegama ukazati na vrijednosti akademske zajednice. 

''Ove godine održat će se i projekti u domeni kulture u suradnji s novoosnovanim Studentskim kulturnim centrom, a u okviru Ureda za kulturu i zabavu, prvo što nas očekuje jest već tradicionalna Sveučilišna brucošijada. Nastavit će se i stalni projekti u domeni obrazovne politike, vezani za unaprijeđenje studentskog standarda, koji se odvijaju u suradnji sa stručnim tijelima pri Sveučilistu te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a očekuje nas i rad vezan uz novi model financiranja visokog obrazovanja, odnosno programske ugovore gdje su studenti uključeni u svaki segment provedbe programskih ugovora na Sveučilištu.'', kaže Pal. 


Izbori studenata

Dodaje da iduće godine slijede i izbori studenata za Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, te se svakako nada da će i broj kandidata, ali i izlaznost studenata na izbore biti veći nego do sada.
 
''Naime, studenti se najčešće obraćaju Studentskom zboru kad imaju probleme, a nažalost, s idejama i željom da se aktiviraju i ne toliko često, što je velika šteta s obzirom da u Studentskom zboru studenti mogu ostvariti svoj potencijal i realizirati ideje. Međutim valja naglasiti da se svake godine na natječaj za financiranje projekata prijavi veliki broj iznimno kvalitetnih projekata, te smo izrazito zadovoljni i ponosimo se našim kolegama i uspjesima koje postižu sa svojim projektima.'', zaključuje Pal.



 
''Novi trendovi: Povećan interes brucoša za tehničke i prirodne znanosti'', Novi list, 17. 8. 2013.

LJETNI UPISNI ROK  NAKON GODINA STAGNACIJE SVEUČILIŠTE U RIJECI UPISALO VEĆI BROJ STUDENATA


NOVI TRENDOVI: POVEĆAN INTERES BRUCOŠA ZA TEHNIČKE I PRIRODNE ZNANOSTI


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Na fakultetima su mjesta za redovne studente uglavnom popunjena – detalj iz sveučilišnog kampusa na Trsatu * Foto: M. GRACINRIJEKA » Nakon višegodišnjeg trenda pada interesa za studijske programe Sveučilišta u Rijeci na ovogodišnjem ljetnom upisnom roku sve sastavnice riječkog Sveučilišta izazvale su veći interes budućih studenata, a rezultat toga je svega 507 slobodnih upisnih mjesta za jesenji upisni rok. Najveći broj tih slobodnih mjesta odnosi se na izvanredne studente kojima se nude 292 mjesta, za redovite studente ostalo je svega 110 upisnih mjesta, a strane studente 119. 
   

I biotehnologija »in«

U ljetnom se roku na riječke fakultet upisalo 2.875 brucoša, a pojašnjavajući kako je Sveučilište u Rijeci zbog demografske situacije godinama bilo suočeno s padom interesa za programe koje nudi, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe kako su se na ovogodišnjim upisima pojavili neki novi trendovi koji se ponajprije odnose na pojačan interes za prirodne znanosti.     

''Ovogodišnji ljetni upisni rok puno je bolji nego prošlogodišnji, jer gotovo su na svim fakultetima popunjena mjesta za redovite studente, a pojedini fakulteti su u cijelosti uspjeli zaključiti upise u ljetnom roku. Slobodna mjesta koja su ostala za jesenji rok uglavnom se odnose na izvanredne i strane studente. Ono što nas je ove godine ugodno iznenadilo pojačan je interes za tehničke i prirodne znanosti. Naime, Tehnički je fakultet svojevrsno iznenađenje po broju upisanih studenata, a slično je i s Građevinskim fakultetom, te Odjelom za fiziku koji bilježe pojačan rast interesa. Velik interes izazvali su i fakulteti društvenih i humanističkih znanosti, međutim to je nešto što je već uobičajeno i godinama se ponavalja.'', navodi prorektorica. 

Dodajući kako su se tradicionalno i studiji biomedicinskih znanosti popunili u ljetnom roku, prof. dr. Prijić Samaržija ističe i veliki interes za Odjel za biotehnologiju koji je u pisni postupak završio u ljetnom upisnom roku.U društvu ustanova koje zbog popunjenosti upisne kvote neće otvoriti vrata budućim brucošima na jesen ušli su i Odjel za matematiku te Učiteljski fakultet, dok će Odjel za fiziku upisni postupak provesti za svega 9, a Odjel za informatiku za 11 studenata. 
   
 
Mjesta na Ekonomiji
 
Među fakultetima s nepopunjenom upisnom kvotom, s najvećim brojem slobodnih mjesta raspolaže Ekonomski fakultet koji čeka još 149 studenata, međutim uglavnom je riječ o mjestima namijenjenim stranim i izvanrednim studentima. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostieljstvu može primiti još 61, a Pravni fakultet 52 studenata. Na Pomorskom fakultetu ostalo je slobodno 77 mjesta, na Tehničkom 45, na Građevinskom 12, a na Akademiji primijenjenih umjetnosti 16 mjesta. Upisna kvota Medicinskog fakulteta za jesenji rok iznosi pak 41 mjesto, a osnosi se samo na studije sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstvo, dok su ostali studijski programi popunili sva mjesta. 
   
Slična je situacija i na Filozofskom fakultetu koji raspolaže s još 48 upisnih mjesta koja se odnose na sve studije osim psihologije, kulturologije, filozofije te engleskog i njemačkog jezika koji su zaključili upise u ljetnom roku.


Riječki fakulteti popularni među Slovencima 
    
Ulaskom Hrvatske u EU promijenila su se i upisna pravila, jer upisne kvote hrvatski studenti dijele sa studentima članica EU. Ovogodišnje prijave za upise provodile su se u vrijeme prije ulaska Hrvatske u EU, pa se tek na jesenjem roku očekuju prijave EU studenata. 

''Na ljetnom roku primijetili smo pojačan interes Slovenaca za naše studije, posebno za Medicinski fakultet. Slovenski su studenti i inače navikli na studiranje u Rijeci, međutim ove godine je njihov broj porastao.'', navodi prof. dr. Prijić Samaržija.





 
''Zaklada Sveučilišta traži ravnatelja na mandat od sljedeće četiri godine'', Novi list, 16. 8. 2013.
 

NATJEČAJ  DO 30. KOLOVOZA PRIJAVE KANDIDATA ZA ČELNIKA SVEUČILIČNE USTANOVE


ZAKLADA SVEUČILIŠTA TRAŽI RAVNATELJA NA MANDAT OD SLJEDEĆE ČETIRI GODINE


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za imenovanje ravnatelja te ustanove.

Natječaj je otvoren do 30. kolovoza, a kandidati će do 6. rujna biti obaviješteni o terminu razgovora i predstavljanja plana rada pred Upravnim odborom Zaklade. Ravnatelj zaklade bira se za naredno četverogodišnje mandatno razdoblje, a riječ je o počasnoj funkciji koja ne podrazumijeva sklapanje ugovora, iako ravnatelj ima pravo na primjerenu nagradu za svoj rad i na naknadu troškova iz prihoda Zaklade. Odluku o visini nagrade donosi Upravni odbor Zaklade uz odobrenje Ministarstva uprave.

Uvjeti koje kandidati moraju ispunjvati je da su zaposlenici Sveučilišta u Rijeci, te da imaju znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više, a poželjne vještine i iskustva su komunikacijske i organizacijske vještine, vještine koordinacije i upravljanja projektima, iskustvo poslovnog planiranja i prikupljanja sredstava.

 

 

 
''Pomoć studentima slabijeg imovinskog stanja'', Novi list, 14. 8. 2013.

FOND ALEKSANDAR ABRAMOV  NATJEČAJ ZA STIPENDIJE IZ PROGRAMA SOLIDARNOST

POMOĆ STUDENTIMA SLABIJEG IMOVINSKOG STANJA


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Pokojni Aleksandar Abramov * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je natječaj za dodjelu stipendija studentima Sveučilišta u Rijeci za pokriće troškova studija u akademskoj godini 2012./2013. Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju iz programa Solidarnost Fonda Aleksandar Abramov, a ukupan iznos stipendija je 70 tisuća kuna. Aleksandar Abramov iz Cresa bio je student Sveučilišta u Rijeci, a poginuo je kao žrtva divljačkog napada trojice mladića u središtu Rijeke u prosincu 2009. godine. 

Pojašnjavajući kako je riječ o jedinstvenom obliku stipendiranja studenata u Hrvatskoj, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe kako se radi o stipendijama koje su namijenjene studentima slabijeg imovinskog statusa. 

''Ovo je druga godina da dodjelujemo stipendije Fonda Aleksandar Abramov, a jedna od specifičnosti je i činjenica da se stipendije dodjeljuju unatrag, odnosno za prošlu akademsku godinu. Jedino smo Sveučilište s takvim oblikom financiranja studenata slabijeg imovinskog statusa kojima omogućujemo besplatno studiranje bez obzira kakav im je uspjeh, odnosno koliko su ECTS bodova prikupli.'', pojašnjava prorektorica. 

Jedini kriterij koji kandidati moraju zadovoljiti je onaj socijalni koji podrazumijeva da su primanja po članu obitelji studenta u kalendarskoj godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendije (2012. g.), manja od propisanog cenzusa, što znači da ostvareni prosječni mjesečni prihod za jednočlano domaćinstvo ne prelazi 2.625 kuna, za dvočlano domaćinstvo 3.500 kuna, za tročlano domaćinstvo 4.250 kuna, za četveročlano domaćinstvo 5 tisuća kuna te za svakog daljnjeg člana po 600 kuna. 

Pravo na stipendiju imaju i studenti bez oba roditelja i slabog imovnog stanja po navedenim cenzusima ili studenti koji dolaze iz obitelji s četvero i više djece i slabog su imovnog stanja, kao i studenti koji se iz drugih razloga nalaze u lošijim socijalnim prilikama uvjetovanih razlozima te studenti koji pripadaju posebno ranjivim skupinama, kao što su studenti roditelji i studenti s invaliditetom. Iznimno, ukoliko potrebe za stipendiranjem prijeđu namijenjena sredstva programa, može se primijeniti i kriterij uspješnosti tijekom studiranja.



 
''Lakše na Šerbedžijin faks'', Novi list, 14. 8. 2013.


SVEUČILIŠTE U RIJECI  SPECIJALISTIČKI POSLIJEDIPLOMSKI PROGRAM KOJI JE INICIRAO POZNATI GLUMAC MIJENJA STATUS

LAKŠE NA ŠERBEDŽIJIN FAKS

Gluma i mediji postaje besplatan preddiplomski studij
 

Glavna prednost prelaska s postdiplomske na preddiplomsku razinu je činjenica da polaznici neće morati plaćati studij. Prijave za upis traju do 29. kolovoza, a u planu je i uvođenje diplomskog studija.


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Rade Šerbedžija bio je zaštitni znak dosadašnjeg poslijediplomskog studija – detalj s jednog od ispita * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci od slijedeće akademske godine pokreće novi sveučilišni preddiplomski studij Gluma i mediji, a riječ je o studiju koji će na znanstveno-humanistički način pristupati fenomenima medija i umjetnosti. Njegova će izvedba kroz šest semestara, odnosno tri godine, predstavljati kombinaciju teorijskog i praktičnog programa. Zapravo se radi o starom–novom studiju koji se do sada provodio na poslijediplomskoj razini kao studij Gluma, mediji, klutura, a pod kuloarskim nazivom Šerbedžijin studij. S novom akademskom godinom studij prelazi na preddiplomsku razinu, a pojašnjavajući kako je dopusnica za izvođenje novog preddiplomskog studija stigla nakon što su započeli upisi u ljetni rok, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da prijave za upis traju do 29. kolovoza.


Lessacova medtoda

''Riječ je o studiju koji se prethodnih godina provodio kao poslijediplomski specijalistički studij i upravo ga polaznici završavaju. Od naredne akademske godine studij prelazi na preddiplomsku razinu, a nakon toga osigurat ćemo i diplomsku razinu studija iz razloga što želimo stvoriti obrazovnu vertikalu. Glavna prednost prelaska na preddiplomsku razinu je činjenica da polaznici neće morati plaćati studij, što je bio slučaj s poslijediplomskim studijem. Studij će se financirati iz državnog proračuna što znači da će biti besplatan za polaznike.'', navodi prorektorica. 
   
Dodajući kako je jedna od specifičnosti studija njegova personalizacija, odnosno vezanost uz glumca Radu Šerbedžiju, prof. dr. Prijić Samaržija ističe kako se sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij Gluma, mediji, kultura više neće izvoditi. Kao jedna jedinstvenost studija ističe se i primjena svjetski poznate kinesensične metode Arthura Lessaca u pristupu rada na tijelu i glasu. Riječ je o metodi korištenja glasa i tijela kako bi se postigla sinestezija, fleksibilnost i melodičnost, primijenjivo na sve svjetske jezike. Neki od najvećih svjetskih glumaca koriste upravo tu metodu u svom svakodnevnom radu, a kako će dio kolegija biti i na engleskom jeziku studenti će imati priliku pripremiti se i za međunarodno tržište rada. 


Partnerstvo s nizom kazališnih institucija
 

    
Uz obvezne predmete studij gluma i mediji studentima će nuditi i cijeli niz izbornih predmeta. Načelo izbornosti ostvaruje se na svim semestrima, a posebno je vidljivo na završnoj godini studija. Uz listu izbornih predmeta ponuđenih na samom studiju studentima će se pružati i mogućnost izbora kolegija s ostalih sastavnica Sveučilišta u Rijeci čime se mogućnost izbora dodatno diferencira s ciljem ostvarivanja personaliziranog studija, uz osiguravanje čvrstih stručnih temelja na razini obveznih predmeta. Također, studijski program zbog svoje interdisciplinarnosti i širokog područja interesa i djelatnosti u mogućnosti je surađivati s čitavim spektrom različitih društvenih čimbenika i biti u partnerskim odnosima s mnoštvom institucija i udruga. Neki od tih su: Kazalište Ulysses, HNK Ivana pl. Zajca, HKD Teatar, Teatar Exit, Trafik, Prostor plus te Gradsko kazalište lutaka.



ECTS bodovi

Na natječaj za upis mogu se prijaviti pristupnici koji su završili četverogodišnju srednju školu i položili državnu maturu, a po okončanju natječaja održat će se audicija. Upisna kvota iznosi 10 mjesta za redoviti studij za državljane Hrvatske i EU te 4 upisna mjesta za strance. Završetkom studija polaznici će steći 180 ECTS bodova i stručni naziv prvostupnik glume i medija. Posjedovat će znanja i vještine teorijskih i praktičnih predmeta koje propisuje studijski program, a vladat će pojmovima usko vezanim uz specifično područje humanističkih i umjetničkih djelatnosti. Njihove će kompetencije biti aktivno sudjelovanje u postojećim oblicima umjetničkog i medijskog djelovanja, u javnom i privatnom sektoru, poznavanje suvremenih trendova u medijima, kulturi i umjetnosti, osmišljavanje i kreiranje novih modela suradnje, umjetničkog i medijskog djelovanja te samostalno i odgovorno umjetničko djelovanje.



 
''Raznolika i uzbudljiva glazbena večer'', Novi list, 11.7. 2013.


DINO CIANI

RAZNOLIKA I UZBUDLJIVA GLAZBENA VEČER


Svjetlana HRIBAR
 
RIJEKA » Koncertom profesora prve pijanističke radionice i festivala koji se održava u organizaciji riječkog Sveučilišta, a pod imenom poznatog talijanskog prerano preminulog pijanista rođenog u Rijeci, Dina Cianija, otvorena je manifestacija, koju je idejno pokrenuo i osmislio pijanist Goran Filipec.

Želeći skrenuti pažnju na zaboravljenu činjenicu Cianovog rođenja u Rijeci, ali i pijanistički oživjeti grad, pozvao je ugledne kolege s kojima godinama surađuje da održe radionicu koja bi narednih godina mogla u grad na Rječini privlačiti mlade pijaniste. Dvadesetak polaznika ovogodišnje radionice nazočilo je otvorenju i koncertu profesora, koji su programom po izboru pokazali vlastite pijanističke osobnosti.

U prekrasnom ambijentu Svečane dvorane Zajednice Talijana u Rijeci Goran Filipec je otvorio koncertnu večer izvedbom Lisztovih djela – Vallée d'Obermann iz ciklusa Godine hodočašća i Koncertnu parafrazu na Verdijev Rigoletto. Potom je argentinski pijanist i skladatelj Eduardo Hubert izveo svoj triptih naslovljen Fandango, Humaula i Malango te tri plesa Alberta Ginastere.

Violetta Egorova odabrala je za ovaj koncertni nastup Ravelove Valcere i Grünfeldovu Koncertnu parafrazu na motive i Straussova Šišmiša, a Epifanio Comis Chopinov Nokturno u c molu i Gershwinovu transkripciju za klavir solo Rapsodije u plavom.

Raznolika i uzbudljiva večer koja je pokazala svu raskoš pijanističke interpretacije četvoro profesora koji se zaista nisu štedjeli, završila je dugim aplauzom publike, među kojom su bili i generalni konzul Republike Italije u Rijeci gospodin Renato Cianfarani te rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin.

Koncerti se nastavljaju nastupima ponajboljih polaznika radionice, u Zajednici Talijana svake večeri od danas do utorka, 16. srpnja (uz slobodan ulaz), dok će završni koncert – u suradnji s Riječkim ljetnim noćima – biti održan u prostoru tvornice Torpedo 18. srpnja.


 

 
"Koncert vrhunskih pijanista u riječkoj Zajednici Talijana", NL, 8. 7. 2013.
 
DINO CIANI MAJSTORSKA PIJANISTIČKA RADIONICA I FESTIVAL
 
 
 
 
Violetta EgorovaRIJEKA » Međunarodna majstorska pijanistička radionica „Dino Ciani“ i pripadajući joj festival, jedan je od rijetkih istinski vrijednih poklona riječkoj publici, koja će u Svečanoj dvorani Zajednice Talijana (ulaz na koncerte je slobodan!) imati prilike slušati vrhunske pijaniste – predavače na ovogodišnjoj radionici – i njihove studente. 
    Ova mala koncertna sezona bit će otvorena u utorak, 9.srpnja u 21 sat, kada će na prvom koncertu nastupiti profesori škole – Violetta Egorova (Rusija), Eduardo Hubert (Argentina-Italija), Epifanio Comis (Italija) i Goran Filipec (Hrvatska), a na programu su skladbe Liszta, Chopina, Ginastere, Ravela, Straussa, Huberta i Gershwina. 
    U Svečanoj dvorani Zajednice Talijana održavati će se i svi ostali koncerti, od kojih je veći dio posvećen mladim pijanistima, koji već izvode kompleksne programe poput kompletnih Etudes Tableaux Rachmanjinova (Alberto Ferro, 13.07., 17 godina), kompletnih Debussyevih preludija (Salvatore Vaccarella 14.07.). Nastupit će i japanska pijanistica Yoko Nishii koja će svirati djela hrvatskih i japanskih kompozitora. Od hrvatskih mladih pijanista nastupiti će Petar Klasan. 
    Ukupno će biti održano osam koncerata, od kojih je završni – 18. srpnja, ušao u program Riječkih ljetnih noći i održava se u Torpedu.

S. HRIBAR

 
"Prvi hrvatski dizajneri glazbe", NL, 9.7. 2013.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI U RUJNU POČINJE JEDINSTVEN PROGRAM CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA
 
 
Tečaj produkcije zvuka i glazbe namijenjen je pristupnicima koji posjeduju osnovna glazbena i informatička znanja 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Program će se realizirati u zgradi Akademije primijenjenih umjetnostiRIJEKA » Krajem rujna Sveučilište u Rijeci organizirat će Primijenjeni tečaj produkcije zvuka i glazbe u svrhu stručnog usavršavanja. Pojašnjavajući kako se radi o jedinstvenom tečaju u Hrvatskoj koji je namijenjen pristupnicima koji posjeduju osnovna glazbena i informatička znanja bez obzira na završeno usmjerenje, voditeljica programa dr. Dijana Grgurić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare najavila kako će prvu generaciju polaznika tečaja činiti 15 kandidata, a zainteresirani se mogu prijaviti putem web stranice productionmusic.uniri.hr. 
    
Potreba ustanova

– Riječ je o programu koji traje 180 sati i po njegovom završetku polaznici stječu 10 ECTS bodova. Uspostavljanje obrazovno-institucionalnog okvira stjecanja znanja i kompetencija glazbenoprodukcijske djelatnosti izravno je povezano s novim potrebama tržišta rada. Naime, privatne i javne ustanove iskazuju potrebu za dizajnerima glazbe te je stoga ovaj program odgovor na tu potrebu. Pokretanje programa u okviru visokoškolske institucije jamči kadrovsku izvrsnost i institucijski nadzor nad kvalitetom. Program je akreditiran pri Sveučilištu u Rijeci i izvodit će ga sveučilišni nastavnici sa suradnicima, potvrđenim profesorima s višegodišnjim iskustvom u glazbenoj produkciji te Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Program je usklađen i s europskim obrazovnim standardima u poučavanju u audio produkciji, što potvrđuje sudjelovanje sveučilišnih profesora s tri sveučilišta, a riječ je o njemačkom Institut fur Musik: Carl von Ossietzky Universitat, Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Z
U pripremi poslijediplomski studij nove glazbe 
    
    Program produkcije zvuka i glazbe samo je jedan u nizu programa koje je Sveučilište u Rijeci pokrenulo s ciljem razvoja umjetničkog područja, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina u idućem će se periodu pokrenuti cijeli niz umjetničkih programa. Dodajući kako se priprema specijalistički poslijediplomski studij nove glazbe te je započela inicijativa preuzimanja programa zagrebačke Muzičke akademije rektor je istaknuo kako je jedan od ciljeva Sveučilišta pokrenuti što veći broj ne samo studijskih programa već i programa cjeloživotnog učenja te ljetnih škola koje će se realizirati u suradnji s kulturnim institucijama.
 agrebu te riječkom Sveučilištu. Vrhunskom sveučilišnom timu pridružit će se i eminentni hrvatski producenti i glazbenici, Ante Gelo i Aleksandar Valenčić, najavila je dr. Grgurić. 
    
Praksa i predavanja

Polaznici tečaja steći će teorijska i praktična znanja o novim glazbenim tehnologijama i produkcijskim praksama, a program se sastoji od tri glavna predmeta, odnosno aranžiranja i produkcije glazbe, akustike i ozvučavanja te glazbenih aspekata. Svaki od predmeta uključuje izbor stručnih tema koje će se realizirati kroz praktični rad i predavanja, a tečaj mogu upisati srednjoškolski obrazovane osobe te prvostupnici i magistri bez obzira na usmjerenje. Svi prijavljeni polaznici pristupit će intervjuu kao formi prijamnog ispita, a točan datum početka tečaja bit će objavljen na web stranicama programa. Cijena tečaja je 5.500 kuna, a program će se realizirati u zgradi Akademije primijenjenih umjetnosti.
 
"Može li Rijeka dobiti katedru filma?", NL, 6. 7. 2013.
 
PIXEL FILM, TV AND NEW MEDIA SCHOOL ZAVRŠENE PETODNEVNE RADIONICE FILMSKE PRODUKCIJE
 
 
Radionice su vodili Vanja Černjul i Goran Dukić, uspješni hrvatski filmaši u SAD-u, te njihov kolega Mike Cahill. Već iduće godine škola bi trebala trajati dva tjedna, a osnovna je ideja da iz nje proizađu i kratki filmovi koji bi mogli imati i potencijal prijavljivanja na festivale

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Vanja Černjul i Mike Cahill imali su što prenijeti polaznicima riječke škole * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tridesetak polaznika, mahom mladih ljudi i mahom iz Rijeke, no dijelom i iz Zagreba, pa i Slovenije, prisustvovalo je ovog tjedna u Rijeci prvom, eksperimentalnom izdanju filmske škole »Pixel Film, TV and New Media School«. 
    Radionice koje je u sklopu Sveučilišta u Rijeci inicirao zagrebački snimatelj Vanja Černjul koji već godinama gradi uspješnu karijeru u New Yorku, pored njega samog vodili su i redatelj Goran Dukić – još jedan uspješan hrvatski filmaš u SAD-u, te njihov kolega i prijatelj, sve poznatiji američki redatelj Mike Cahill. 
    
Vjetar u leđa

Takva predavačka imena su bez problema privukla mlade kreativce željne upijanja znanja o filmskoj produkciji, koji su nakon pet dana predavanja bili i više nego zadovoljni. 
    – U vrlo kratko vrijeme uspjeli smo dobiti uvod u funkcioniranje filma na više razina, od tehničkih do kreativnih aspekata, sažeo nam je primjerice svoje dojmove Dino Topolnjak, student riječke Akademije primjenjenih umjetnosti koji se prijavio kako bi dobio dodatni »vjetar u leđa« za ulazak u svijet filma. Radionice su za studente riječkog sveučilišta koštale 150 eura, a za sve ostale 250 eura. 
    Na kraju petodnevne filmske »balade«, zadovoljstvo sa svoje strane nisu krili ni predavači. 
    – Imali smo veliku sreću sa polaznicima koji su donijeli baš onu energiju koju smo trebali za ovu našu eksperimentalnu godinu. Radionica je ima
Mike Cahill: Počašćen sam što sam pozvan u Rijeku 
    
    Mike Cahill, mladi američki redatelj, scenarist i montažer do sad je najpoznatiji po hvaljenom nezavisnom filmu »Druga zemlja«, jednom od laureata Sundencea, a na radionice u Rijeci rado se odazvao. 
    – Mislim da je cijeli program odlična i lijepa ideja i počašćen sam što su me prijatelji pozvali da sudjelujem kao jedan od predavača. Studenti su vrlo pametni i vrlo talentirani. Pokušavao sam im prenijeti svoje iskustvo, objasniti kakvi su bili moji počeci, ispričati neke priče o samom procesu snimanja i iznijeti moje nade i razmišljanja u kojem pravce danas ide umjetnički film. 
    Najvažnija stvar koja sam ja osobno naučio do sad je da se ne smijete bojati neuspjeha. Možete podbaciti više puta, samo se ne smijete bojati i dalje pokušavati, jer se inače ni uspjeh neće dogoditi, kazao je Cahill.
 la spontanu vibru, jer smo htjeli da polaznici imaju mogućnost interaktivnog sudjelovanja, pojasnio je Černjul priznavši da do samog početka radionice nisu znali točno koj će se profil ljudi prijaviti, pa su pripremili fleksibilan program. 
    
Interaktivno sudjelovanje

– Na kraju smo imali ljude koji tek žele raditi filmove jednog dana, neke koji su ih već snimali, neke koji su napisali scenarij, pa čak i neke od njih koji već rade na više produkcija. Pošto je Goran Dukić bio jedan od kreatora programa, on je držao dvije radionice i jedno predavanje o adaptaciji literalnih djela u filmski scenarij i pokazao je neke svoje adaptacije. Ja sam pokušao pak inicirati razgovor o komunikaciji vizualnih ideja između suradnika na filmu. 
    Za mene kao snimatelja iznimno je važno saznati redateljeve ideje i prenijeti svoje ideje redatelju, pa sam pokušao polaznicima pojasniti koje sve alate imamo na raspolaganju za takvu komunikaciju, kazao nam je Černjul. 
    
Filmski zanat

Polaznici su tijekom radionica dobili priliku i snimiti kratku scenu. 
    – Izabrali smo scenu iz »Diplomca«, radili vježbe s glumcima, konkretnije polaznicima studija Rade Šerbedžije i onda je svatko snimio, režirao i montirao scenu na svoj način, te smo je poslije zajednički komentirali. Vrlo je korisno u tim situacijama imati priliku postavljati pitanja osobi koja je već neko vrijeme u toj profesiji, pojasnio nam je Dukić koji se nada da bi ova škola namijenjena učenju filmskog zanata jednog dana mogla prerasti u katedru na riječkom sveučilištu. Već iduće godine škola bi trebala trajati dva tjedna, a osnovna je ideja da iz nje proizađu i kratki filmovi koji bi mogli imati i potencijal prijavljivanja na festivale.
 
"Jonjiću 1,75 milijuna € za istraživanje novih cjepiva", NL, 2.7.2013.
 StAdvInn PRVI NAŠ ZNANSTVENIK U PROGRAMU ERC-aJonjiću 1,75 milijuna € za istraživanje novih cjepiva

ERC financira samo vrhunske znanstvenike diljem Europe i njihove ideje, a projekt StAdvInn prof. Jonjića od svibnja 2013.

Stipan JonjićRIJEKA » Profesor riječkog Medicinskog fakulteta Stipan Jonjić prvi je hrvatski znanstvenik sa zaposlenjem u Hrvatskoj kojem je odobren projekt za financiranje sredstvima Europskog istraživačkog vijeća (ERC-a), najprestižnije europske organizacije za potporu vrhunskih istraživanja. Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ERC je u širokoj medijskoj kampanji informirao europsku javnost o radu prof. dr. Jonjića i projektu StAdvInn. Naime, ERC financira samo vrhunske znanstvenike diljem Europe i njihove ideje, a projekt StAdvInn prof. Jonjića financira od svibnja 2013. godine u ukupnom iznosu od 1,75 milijuna eura tijekom pet godina. To je prvi takav projekt dodijeljen hrvatskom znanstveniku koji djeluje u Republici Hrvatskoj, a prihvaćen je za financiranje krajem 2012. godine. 
    Riječ je o projektu koji je usmjeren na istraživanja novih virusnih cjepiva, koja bi mogla ponuditi bolju zaštitu od različitih bolesti, virusa i drugih patogena. Grupa prof. dr. Jonjića razvila je novu, oslabljenu vrstu herpesvirusa citomegalovirusa (CMV-a), koji djeluje kao »vektor« za cjepivo. Takav virus napravljen je na način da unatoč oslabljenosti izaziva snažan imunološki odgovor domaćina na infekciju. Značaj ovog istraživanja proizlazi iz činjenice da se proizvedeni oslabljeni virusi mogu koristiti kao »vektori« ne samo za herpesvirusne infekcije, već i za niz drugih infekcija i tumora koji pogađaju svjetsko stanovništvo, a za koje do danas nije razvijeno učinkovito cjepivo. 
    Projekt StAdvInn je proizašao iz dugogodišnjeg interesa prof. dr. Jonjića i suradnika za istraživanja imunološkog odgovora na virusne infekcije, koji je rezultirao s više od stotinu publikacija u vrhunskim časopisima i više od 20 znanstvenih projekata financiranih iz hrvatskih, europskih i američkih fondova.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Devet zemalja-45polaznika", NL, 2.7.2013.
 
EKONOMSKI FAKULTET POČELA IX. MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA
 
 
Predavači dolaze iz Slovačke, Belgije, Češke, Latvije, Engleske i Slovenije, a dio programa vode i profesori riječkog Ekonomskog fakulteta
 
S otvaranja Ljetne škole u dvorištu Ekonomskog fakulteta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Ekonomski fakultet Rijeka u suradnji s Katedrom Jean Monnet europskih integracija pokrenuo je IX. međunarodnu ljetnu školu pod nazivom »International Environment and European Integration«. Škola je započela jučer i trajat će do 13. srpnja, a okupila je 45 polaznika iz devet zemalja, odnosno iz Belgije, BiH, Češke, Grčke, Poljske, Nizozemske, Slovačke, Ukrajine te Hrvatske. Prema riječima voditelja prof. dr. Vinka Kandžije Ljetna je škola u potpunosti usklađena s Bolonjskim procesom, a njeni polaznici nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa dobivaju certifikat Ljetne škole i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u daljnjem školovanju. Program se izvodi tijekom dva tjedna, a nastava se odvija na engleskom jeziku. Predavači su inozemni i domaći znanstvenici, gospodarstvenici i stručnjaci iz raznih područja koji dolaze iz Slovačke, Belgije, Češke, Latvije, Engleske i Slovenije, a dio programa vode i profesori Ekonomskog fakulteta. 
    U program Ljetne škole uključene su i studijske posjete tvrtkama i institucijama kao što su: HNB, Hrvatski sabor, Fakultet za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirković« u Puli, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija, Jadran Galenski laboratorij i Arenaturist Pula. 
    Riječki Ekonomski fakultet prvi je među ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj uveo u nastavne sadržaje kolegije europskih integracijskih procesa te je logičnim slijedom došao do ideje o organiziranju međunarodne ljetne škole na temu europskih integracijskih procesa i međunarodnog okruženja. Razlozi za pokretanje međunarodne Ljetne škole prvenstveno su obrazovnog karaktera, dok su ciljevi poticanje međunarodne suradnje koja će omogućiti akademski razvoj Fakulteta i Sveučilišta, jačanje međunarodne reputacije Fakulteta i suradnje s visokoškolskim institucijama zemalja u tranziciji te zemalja Europske unije, poticanje studentske i mobilnosti sveučilišnih profesora, edukacija domaćih i inozemnih studenata o Europskoj uniji i procesu europske integracije, posebno s aspekta Hrvatske i šireg područja jugoistočne Europe, razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog podrijetla te upoznavanje polaznika Ljetne škole sa znamenitostima i potencijalima Rijeke, Opatije i regije.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Počinje izobrazba magistara medijske umjetnosti i prakse", NL, 28.6.2013.
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI NOVI STUDIJSKI PROGRAM
 
Prvu generaciju činit će 12 studenata * Foto: V. KARUZARIJEKA » Akademija primijenjenih umjetnosti pokreće novi diplomski studijski program Medijske umjetnosti i prakse koji će imati tri studija: fotografija, intermedija i scenografski prostor. Novi je studij, koji će prva generacija studenata početi pohađati s novom akademskom godinom, jučer predstavljen u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a prema riječima dr. Petera Purga sa Sveučilišta u Novoj Gorici riječ je o jedinstvenom studiju čiji je glavni naglasak na praktičnom radu. 
    – Prije godinu dana gotovo isti studij pokrenut je u Velikoj Gorici kao pilot projekt. Sada se pokreće u Rijeci, a studenti s jednog i drugog studija, kao i njihovi profesori te mentori moći će prelaziti sa Sveučilišta na Sveučilište. Studij je nastao kroz EU projekt ADRIART u suradnji s riječkom Akademijom, Visokom školom za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Sveučilištem u Udinama te Tehničkim Sveučilištem u Gracu, istaknuo je dr. Purg. 
    Dodajući kako je prije pokretanja studija detaljno ispitano i tržište rada i to u četiri zemlje te se pokazalo da potrebe za takvim kadrom postoje dr. Purg je istaknuo da će studenti po završetku studija dobiti naziv magistar medijske umjetnosti i prakse, a kao jednu od najvećih prednosti studija naglasio je činjenicu da se čitav program zasniva na praktičnoj produkciji. 
    – Studenti svoje obrazovanje završavaju izradom praktičnog rada. Sam studij traje dvije godine, odnosno četiri semestra, a zamišljen je kao interdisciplinaran studij temeljen na mobilnosti, kazao je dr. Purg. 
    Nakon dvije godine studija polaznici stječu 120 ECTS bodova, a prvu generaciju činit će 12 studenata. (I. Š. K.)
 
"Predstojnica Centra Snježana Prijić Samaržija", NL, 25. 6. 2013.
 
SENAT RIJEČKOG SVEUČILIŠTA IMENOVANO VODSTVO CENTRA ZA NAPREDNE STUDIJE
 
 
Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati javne rasprave akademskih istraživača, intelektualaca, praktičara...
 
Odluka donesena na sjednici Senata * Foto: V. KARUZARIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci za predstojnicu Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa imenovao je prof. dr. Snježanu Prijić Samaržija, prorektoricu za studije i studente Sveučilišta u Rijeci. Istovremeno Senat je usvojio i Pravilnik Centra kojim će koordinirati riječko Sveučilište, ali će istovremeno njime upravljati regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Centar će biti središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i izvan tog područja aplicirat će i na stipendije Centra koje će im omogućavati boravak i rad na Sveučilištu u Rijeci i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova. 
    Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva. Ispunjenje ove vizije podrazumijeva jačanje transnacionalne i regionalne znanstvene suradnje na području društveno gorućih pitanja vezanih uz ljudska prava, pitanja pravednosti, demokracije, javnih politika, europskih integracija i sličnih tema. Poticaj za osnivanje Centra bile su uspješne organizacije nekoliko međunarodnih konferencija i radionica u Beogradu, Zagrebu, Prištini i Sarajevu u periodu između 2010. i 2012. godine, a uspostava istraživačkog središta poput CNS-a u Jugoistočnoj Europi vrlo je bitna za otvaranje i pozitivno razvijanje akademske zajednice.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Nagrada za najbolji e-kolegij 8.000 kuna", NL, 26. 6. 2013.
 
SVEUČILIŠTE NATJEČAJ ZA PRIMJENU TEHNOLOGIJE
 
 
Pod e-kolegijem smatra se kolegij ili njegov dio koji se izvodi uz uporabu informacijske tehnologije te interneta
 
Primjena novih tehnologija na Sveučilištu je imperativ * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je natječaj za dodjelu nagrade za najbolji e-kolegij Sveučilišta u 2012./2013. akademskoj godini te natječaj za dodjelu financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija u akademskoj 2013./2014. godini. Krajnji rok za dostavljanje prijava za najbolji e-kolegij je 22. rujna, a cilj ove nagrade je istaknuti pozitivne i najbolje primjere uporabe suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta u sveučilišnom obrazovanju. 
    Nagrada za najbolji e-kolegij dodjeljuje se za kolegije u kojima se tehnologija rabi na najbolji način za proces obrazovanja kako u tehnološkom, tako i u pedagoškom, odnosno didaktičkom smislu. Pod e-kolegijem smatra se sveučilišni kolegij ili njegov značajan dio koji se izvodi uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta, a dodjeljuje se jedna glavna nagrada za najbolji e-kolegij u iznosu od osam tisuća kuna te jedna dodatna nagrada u iznosu od dvije tisuće kuna za posebno ostvarenje iz segmenata specifičnih za e-kolegije. Rok za objavu konačne odluke o dodjeljivanju nagrade je 29. studenoga. 
    Natječaj za dodjelu financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija otvoren je do 16. rujna, a razvoj e-kolegija podrazumijeva izradu digitalnih obrazovnih materijala. Financijska sredstva mogu se koristiti za honoriranje angažmana nastavnika, suradnika i specijalista, nabavu opreme i programske podrške, literature i materijala za izradu e-kolegija. Postupak dodjele financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija temelji se na načelima izvrsnosti, transparentnosti, nepristranosti i jednakosti postupka za sve podnositelje prijava. Iznos ukupnog fonda za dodijeljivanje sredstava je 100 tisuća kuna, a maksimalni iznos sredstava koji se mogu dodijeliti jednoj prijavi je 10 tisuća kuna. Rok za objavu rezultata natječaja je 15. studeni.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Fučkarove niti duboko utkane u riječki KBC", NL, 21. 6. 2013.
 
UROLOGIJA UDŽBENIK UREDNIKA ŽELJKA FUČKARA PREDSTAVLJEN NA MEDICINSKOM FAKULTETU
 
 
Profesor Fučkar primjer je osobe koja sve želi znati i u sve se miješa, a za koju se uvijek ispostavi da nije htio samo igrati utakmicu, već i zabiti gol – rekao je Herman Haller 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Prof. dr. Željko Fučkar * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Šezedesetak autora različitih medicinskih specijalizacija koji su napisali sveukupno 42 poglavlja, na preko tisuću stranica sabranih u dva toma, čini udžbenik »Urologija I i II« koji je jučer predstavljen u do posljednjeg mjesta ispunjenoj velikoj dvorani Medicinskog fakulteta. S obzirom da je uz doc. dr. Josipa Španjola glavni autor i urednik ove knjige, predstojnik Katedre za urologiju i nekadašnji predstojnik dviju klinika riječke bolnice, Kirurgije i Urologije, prof. dr. Željko Fučkar, odaziv brojnih kolega i visokih uzvanika nikog nije iznenadio. 
    Predstavljanje udžbenika koji je po svojoj sveobuhvatnosti i interdisciplinarnosti prvi takav u Hrvatskoj, ali i cijeloj široj regiji, brojni riječki medicinari i znanstvenici iskoristili kao priliku za svojevrstan »hommage« liku i djelu prof. dr. Željka Fučkara, poznatog riječkog kirurga i urologa, koji je cijelu svoju karijeru posvetio Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Medicinskom fakultetu. 
    – Profesor Fučkar primjer je vrlo rijetke osobe koja sve želi znati i u sve se miješa, a za koju se uvijek na kraju ispostavi da nije htio samo igrati utakmicu, već i zabiti gol – izjavio je je u svom prisnom govoru ravnatelj riječkog KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller zahvaljujući se prof. dr. Fučkaru na velikom obolu koji je dao za funkcioniranje riječke bolnice što je, kako je dodao, nit koja u ovom trenutku vezuje sve koji u kriznim vremenima rade u zdravstvu, a upravo je ta nit ono što svima drži glave iznad vode. 
    Kako su istaknuli ostali govornici među kojima su bili dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić, zatim prof. dr. Miljenko Kapović, doc. dr. Maksim Valenčić i akademik prof. dr. Daniel Rukavina, prof. dr. Željko Fučkar u počeo je raditi u bolnici na Sušaku 1970. godine kao volonter u timu prof. dr. Vinka Frančiškovića. Uz kirurgiju, specijalizirao je i urologiju, a pod njegovim vodstvom iz Katedre za kirurgiju na riječkom Medicinskom fakultetu proizašle su još tri katedre: Katedra za anesteziologiju, Katedra za neurokirurgiju i Katedra za urologiju. Objavio je više od 500 zanstvenih radova, a pod njegovim mentorstvom napisani su brojni magistarski i doktorski radovi koji ne obuhvaćaju samo kirurgiju i urologiju, već i anesteziologiju, radiologiju, onkologiju i opću medicinu. Doajen je ultrazvuka na ovim prostorima, a u vrijeme dok je bio predstojnik Klinike za urologiju ona je dobila status Referentnog centra za transplantaciju bubrega koji je nedavno ponovno obnovljen. 
    – Ono što je prof. dr. Željko Fučkar danas napravio usudio bih se reći da se nalazi na tragu općeg dobra – istaknuo je akademik Rukavina govoreći o udžbeniku koji osim što po zastupljenosti autora raznih profila dovoljno govori o motivirajućoj energiji njegovog urednika, svojom interdisciplinarnošću u pristupu urološkoj problematici i svojom metodologijom predstavlja moderni udžbenik 21. stoljeća. 
    – Uvijek sam nastojao birati prave ljude i to je moja pobjeda – poručio je na kraju predstavljanja svog kapitalnog djela prof. dr. Fučkar.
 
"Deset dana do EU", NL, 20. 6. 2013.
 
RIJEKA: Deset dana do EU
 
 
 
Guste Santini * Foto: D. KOVAČEVIĆEkonomski fakultet organizira u 12 sati panel raspravu »Republika Hrvatska 10 dana do Europske unije - očekivanja i strepnje«, koja će se održati u aneksu Fakulteta (Ivana Filipovića 4). Panelu će prisustvovati prof. dr. sc. Guste Santini, urednik časopisa Ekonomija, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Đuro Medić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Dragoljub Stojanov i prof. dr. sc Alen Host, profesori na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Fakultet poziva sve zainteresirane za uključivanje u raspravu na panelu te informiranju o Europskoj uniji, standardima, politikama te koristima, ali i mogućim posljedicama u njihovom svakodnevnom životu i djelovanju.
 
"Dinamiziranje urbanog krajolika", NL, 19. 6. 2013.
ADRIART SCENOGRAFSKA RADIONICA APU NA SPECIFIČNIM LOKACIJAMA

Scenografska radionica na lokaciji bivše tvornice »Rikard Benčić«, svojevrsni je prikaz funkcioniranja kolegija Scenografije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti (APU) Sveučilišta u Rijeci

Studenti će kompleksu »Benčić« udahnuti novi životRIJEKA » Od 24. do 28.lipnja, na prostoru bivše tvornice »Rikard Benčić«, održat će se Scenografska radionica na specifičnim lokacijama, kao svojevrsni prikaz funkcioniranja kolegija Scenografije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti (APU) Sveučilišta u Rijeci, najavila je na konferenciji za novinare održanoj jučer voditeljica radionice i profesorica na APU Lara Badurina, napominjući da će se posljednjeg dana programa u H zgradi kompleksa budućeg Muzeja suvremene umjetnosti (u 21.30) održati prezentacija radova ostvarenih na lokaciji Rikard Benčić. Prof. Lara Badurina je također istaknula kako ovo nije prva radionica na specifičnim lokacijama grada Rijeke – prethodnih godina već su održane radionice u Harteri, zatim na Lukobranu, a cilj im nije izložba, već dinamiziranje urbanog krajolika – poput performativne slike, potencijalnog prostora predstave: - Ponosni smo što među prvima ulazimo u prostor budućeg muzeja, zaključila je profesorica Lara Badurina, uz koju će sa studentima raditi i njeni kolege profesori APU – Tomislav Brajnović, Ingeborg Fuellep i Đorđe Jandrić. 
    O svom sudjelovanju, temi »Emocionalni pejsaž« kao i polaznim idejama, govorili su studenti Mišel Periša i Lucija Ukić, koji su – uz Aleksandru-Anu Buković, Andreju Jandrečić, Tijanu Mihailović, Libertu Mišan, Kristinu Pongrac, Saru Salamon i Dina Topolnjaka – sudionici radionice na lokaciji »Benčić«. 
    Ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Slaven Tolj, rekao je da Muzej nema ambicije samostalno koncipirati prostor na lokaciji bivše tvornice »Rikard Benčić« i da je ova radionica jedna u nizu intervencija koje će rezultirati programskom energijom, što će dati budući izgled Muzeju. 
    S rečenim se suglasio pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, iskazujući zadovoljstvo što su studenti ponovo izišli iz svojih prostora na Kampusu te što će, u ovom slučaju dati život lokaciji »Benčić«. 
    Radionica o kojoj je riječ ujedno je i prikaz modula Scenografski prostori novokreiranog diplomskog studija Medijskih umjetnosti i praksi (MAP), razvijenog kroz ADRIART – trogodišnji projekt (uz podršku EU) u kojem sudjeluju četiri partnerske institucije: APU Sveučilišta u Rijeci, Visoka škola za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Tehničko sveučilište u Grazu i Sveučilište u Udinama.

Svjetlana HRIBAR

 
"Igre koje donose pluseve", NL, 5. 6. 2013.
 
VELIKI DOGAĐAJ VIŠESTRUKO ZADOVOLJSTVO DOBIVANJEM EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA
 
 
U Rijeku će doći nekoliko tisuća studenata iz Europe. To će biti doživljaj njima i nama. Ovo je i poticaj dovršetku kampusa – kaže Vojko Obersnel. – Sve je izuzetno važno za grad te za Sveučilište – dodaje Pero Lučin 

Igor DUVNJAK
 
PUNO POSLA I ODGOVORNOSTI – Haris Pavletić, Pero Lučin, Vojko Obersnel i Veljko Karabaić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Dobro raspoloženje iz Ljubljane, gdje je Rijeka ovog vikenda dobila organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016. zajedno sa Zagrebom, prelilo se s obala Ljubljanice i na Korzo. Igre su bile tema jučerašnje »pressice« u salonu Grada Rijeke na kojoj su pred novinarima nastupili dobro raspoloženi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, isto tako zadovoljni Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci te Haris Pavletić, predsjednik Sportskog sveučilišnog saveza Rijeke i član Izvršnog odbora EUSA-e, Europskog sveučilišnog sportskog saveza. 
    – Izražavam zadovoljstvo i čestitam što će se uz Zagreb ove Europske sveučilišne igre održati i u Rijeci – rekao je prvi čovjek grada. – Kao Grad smo sudjelovali u ovoj akciji, što smo prije godinu dana i formalizirali potpisivanjem ugovora. Čestitam Harisu Pavletiću i njegovim suradnicima. Činjenica je naime da je Riječki sveučilišni savez već organizirao nekoliko sportskih natjecanja. Ovakvom raspletu je pogodovala i spremnost riječkih sportskih objekata, to se pokazalo pobjedničkom bazom. SRC »Zamet«, atletska dvorana na Kantridi, bazen na Kantridi, Dvorana mladosti... mogu ugostiti studente sportaše iz cijele Europe. Neće trebati dodatna ulaganja u objekte osim ona za redovito održavanje. Igre bi mogle biti motiv dovršenja dvorane na Kozali, njihovo dobivanje Igara je višestruki plus. U Rijeku će doći nekoliko tisuća studenata iz Europe. To će biti doživljaj njima i nama kao domaćinima. Ovo je i poticaj dovršetku kampusa. Kada tamo budu dovršeni smještajni kapaciteti, on će zaživjeti u punom smislu riječi, studenti će ondje biti 24 sata. 
    Vojko Obersnel je u šali dodao kako je dvojio o odlasku u Ljubljanu radi izborne šutnje dodavši da, s obzirom na ishode nekih njegovih ranijih sudjelovanja u nekim kandidaturama, možda bolje da nije išao. 
    – Rijeka je uspjela dobiti veliku sportsku priredbu koja će na noge dignuti cijelu Hrvatsku – konstatirao je Haris Pavletić. – Ovaj projekt, koji pogoduje podizanju akademske i sportske platforme, zajedno sa Zagrebom je pripreman već dvije godine. Sada nas čeka veliki posao, dobili smo veliku odgovornost, u Hrvatsku će nam doći četiri do pet tisuća studenata, od toga njih 1.500 u Rijeku. 
    Rektor Sveučilišta u Rijeci je uz ostalo iznosio i dojmove s dobivanja kandidature u Ljubljani. 
    – Pripreme sustavno i planski traju već nekoliko godina, intenzivirane su u posljednje vrijeme. Sve je izuzetno važno za grad te za Sveučilište. Ubrzat će se razvoj kampusa i sveučilišnog sporta. Bilo je zadovoljstvo biti rektorom riječkog Sveučilišta u Ljubljani – rekao je Lučin. – U prezentaciji je bilo puno strasti i želje, uz izraženi timski rad. Uspjeli smo kraj Coimbre koja ima jedno od najstarijih europskih sveučilišta, a taj portugalski grad se kandidirao već tri puta. Igre će biti prilika da naš grad život živi intenzivnije, a ekonomski aspekti bit će još pozitivniji.
 
"Dobitna kombinacija", NL, 3. 6. 2013.
 
GAUDEAMUS IGITUR RIJECI I ZAGREBU U LJUBLJANI JE U SUBOTU POVJERENA ORGANIZACIJA TREĆIH EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA
 
 
Rijeka je u proračunu predvidjela tri milijuna kuna u sljedeće tri godine. Zagreb i Ministarstvo će dati svaki još po deset milijuna, ostatak snose sami studenti. Ove Igre zato neće biti financijska rupa kao što su bili neki drugi sportski događaji – tvrdi Haris Pavletić 

Denis FRANČIŠKOVIĆ
 
altRIJEKA » Riječka sportska kandidatura napokon je dočekala svoj sretan dan. Nakon pet neuspješnih kandidatura za Mediteranske igre, puno frustracija i gorčine, Rijeka će zajedno sa Zagrebom 2016. biti domaćin trećih Europskih sveučilišnih igara. Sinergija Zagreba i Rijeka, kontinentalne i mediteranske Hrvatske pokazala se dobitnom kombinacijom u odnosu na vrlo jaku prezentaciju portugalske Coimbre. No, pravodobne i dobro odrađene pripreme te još bolja prezentacija bile su jezičac na vagi u korist Hrvatske. Iz Ljubljane su se vrlo brzo proširile dobre vijesti... 
    – Dojmovi su super, projekt je pripreman sustavno i timski dvije godine. Drago mi je i što je Rijeka konačno prekinula to prokletstvo Mediteranskih igara – kaže Haris Pavletić, predsjednik Riječkog sveučilišnog saveza i član Izvršnog odbora Europske sveučilišne sportske asocijacije (EUSA). – Treba stvarno zahvaliti svima koji su danonoćno radili da dobijemo domaćinstvo. 
    Ključ kandidature po svemu sudeći bila je dobro vođena i prezentirana kandidatura? 
    – Bilo je tu jako puno stvari, varijabli i kuteva koje je trebalo pokriti. Trebalo je puno toga učiniti da se svidimo onima koji odlučuju. Uz to, Portugal je već treći put išao u kandidaturu, prva dva puta išli su s Lisabonom, sada sa Coimbrom. To je stvaralo malu tremu jer imaju jaku sveučilišnu sportsku organizaciju, a sveučilište im je jedno od najkvalitetnijih i najstarijih u Europi. Ipak uspjeli smo, što je najvažnije. 
    
Sportovi

Vremena nikad dosta uoči velikih natjecanja. Koji su prvi potezi u daljnoj organizaciji? 
    – Odmah krećemo u konstitiuranje Organizacijskog odbora, još točno ne znamo instituciju koja će sve voditi. Odbor će se sastojati od svih partnera iz samog procesa, Ministarstva, obaju sveučilišta, obaju gradova.., a tu je naravno i Hrvatski akademski sportski savez kao nositelj kandidature. Nakon toga odredit će se prioriteti i kreće se s poslom. 
    Koja je ideja vodilja bila u podjeli sportova? Zagreb će naime ugostiti nogomet, tenis, veslanje, rugby... Rijeka odbojku, plivanje, rukomet, judo... 
    – EUSA propisuje osam obveznih sportova, četiri sporta možemo još sami izabrati uz jedan demonstrativni. Išli smo prema tradiciji i organizaciji. Rijeka je 2007. organizirala studentsko EP u odbojci, 2011. u rukometu. To su bila dva odlično organizirana prvenstva. Uz to bit ćemo domaćini taekwondou i judu jer imamo jaku ekipu koja će to iznijeti. Kao demonstrat
 ivni sport ponudili smo vaterpolo. Morali smo voditi računa i da broj studenata koji dolaze u Rijeku ne bude prevelik. Kapaciteti doma u izgradnji na Trsatu bit će do 1.500 studenata. 
    
Dobitak

Naglasak je na završetku kampusa na Trsatu, odnosno njegovih smještajnih jedinica. S obzirom na manje-više riješenu sportsku infrastrukturu u Rijeci, to je najveći, kapitalni izdatak?
    – Ovo je jedna platforma koja će ubrzati cijelu tu priču. Studentski dom je nasušno potreban Rijeci, poglavito kad se zna da dom u Čandekovoj nije u baš najboljem stanju. 
    Hoće li Igre biti prigoda i za ušminkavanje dijela sportske infrastrukture? 
    – Znamo što su donijeli neki veliki sportski događaji u Hrvatskoj kad je u pitanju infrastruktura. Brojne investicije nisu se pokazale najboljima, rukometne dvorane sad zjape prazne. Mi smo išli s projektom koji je realan i na sigurnim temeljima te da ga iznesemo u vremenima krize. Nadamo se da ćemo i nešto zaraditi za sveučilišni sport u Rijeci, a dobitak nije samo u novcima. Dobitak će biti puno širi, vjerujem da će puno projekata biti generirano tim Igrama. 
    Glavnina troškovnika otpada na kotizacije studenata. Koliko će za Igre morati izdvojiti sama Rijeka? 
    – Rijeka je u svom proračunu predvidjela tri milijuna kuna, ali u sljedeće tri godine. To nije investicija koja će doći odjedanput, već u tri godine. To je vrlo prihvatljivo za takav jedan događaj. Zagreb i Ministarstvo će dati svaki još po deset milijuna, ostatak donose sami studenti. Ove Igre zato neće biti financijska rupa kao što su bili neki drugi sportski događaji.
 
"Hladno pivo i Majke pjevaju za studente", NL, 17.5. 2013.
 
STUDENT DAY FESTIVAL RIJECI
 
 
 
 
altRIJEKA » Osim Hladnog piva, na ovogodišnjem Student day festivalu u Rijeci nastupit će i Goran Bare i Majke, najavili su organizatori, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci. U petak i subotu, 24. i 25. svibnja, tako će grad službeno preuzeti studenti koji će na kulturni, glazbeni, sportski i zabavni spektakl stići iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Legendarni Goran Bare i grupa Majke zasvirat će u Rijeci dobro poznate hitove kao što su Teške boje, Mene ne zanima, Put ka sreći, Ja sam budućnost i brojne druge. Program i koncerti besplatni su za sve posjetitelje. (S.V.)
 
"Korak bliže novoj bolnici", NL, 17.5. 2013.
 
SVEUČILIŠTE I KBC RIJEKA SPORAZUM O SURADNJI
 
 
Time se stvaraju pretpostavke za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, ali i za razvoj znanosti, istraživanja i visokog obrazovanja zdravstvenih radnika, rekao je prof. dr. Haller
 
Pero Lučin, Herman Haller i Alan Šustić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller potpisali su jučer sporazum o poslovnoj, stručnoj i znanstveno-nastavnoj suradnji u znanstvenom području biomedicine i zdravstva između Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka. Pojašnjavajući kako se Sporazumom nastoji osigurati dugoročno stvaranje materijalnih i prostornih uvjeta za obrazovanje studenata zdravstvene struke te kontinuiranu izobrazbu zdravstvenih djelatnika, kao i unapređenje znanstvenog rada i privlačenje znanstvenih projekata, koji su komplementari studijskim programima i planovima Medicinskog i Fakulteta zdravstvenih studija, odnosno, potrebama KBC-a i interesima Sveučilišta, rektor je naglasio da je jučerašnjim ugovorom započeo i proces sveučilišne bolnice. 
    – KBC je već dobrim dijelom integriran u Sveučilište, jer je višegodišnjim ugovorom vezan s Medicinskim fakultetom, no potrebno je tu suradnju proširiti, istaknuo je rektor. 
    Jedan od rezultata sporazuma, kaže dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić, bit će i poboljšana zdravstvena skrb, dok je prof. dr. Haller istaknuo da se realizacijom ugovora ne stvaraju samo pretpostavke za kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite korisnicima usluga KBC-a, već i bolji uvjeti za razvoj znanosti, istraživanja te visokog obrazovanja liječnika i drugih zdravstvenih radnika. (I. Š. K.)
 
"Na Sveučilište po dozu optimizma i snage", NL, 17.5. 2013.
 
SVEČANA AKADEMIJA SVEUČILIŠTE U RIJECI OBILJEŽILO ČETIRI DESETLJEĆA DJELOVANJA
 
Nijedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, a Hrvatska sa svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava, rekao je predsjednik Ivo Josipović 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Kada ponestane snage i optimizma, treba doći na Sveučilište u Rijeci – poručio je na sinoćnjoj svečanoj akademiji povodom 40. godišnjice Sveučilišta i 380 godina visokog obrazovanja u Rijeci hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Dodajući kako je na riječkom Sveučilištu u posljednjih desetak godina učinjen veliki napredak te kako iz vlastitog iskustva zna da je riječ o visokoorganiziranom sveučilištu, predsjednik je istaknuo kako treba čestitati svima koji su za to zaslužni te je naglasio kako je došlo vrijeme da se znanost i gospodarstvo povežu. – Sinergija znanosti i gospodarstva dovodi do uspjeha, a da Hrvatska to može, dokaz su primjeri sa Sveučilišta u Rijeci. Istina je da smo dosta daleko od ideala što se tiče izdvajanja sredstava za obrazovanje, no ono što se trenutno izdvaja, iznos je koji u ovom trenutku možemo podnijeti, kazao je Josipović. 
    Dodajući da niti jedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, predsjednik je izrazio uvjerenje da Hrvatska svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava kada je riječ o znanosti i obrazovanju te se ujedno osvrnuo i na afere koje su posljednjih godina potresle akademsku zajednicu, zaključivši kako upravo takvi događaji 
Kampus gotov do 2020. 
    
    Godina u kojoj Sveučilište obilježava četiri desetljeća, ostat će zapamćena po činjenici da je ono postalo duboko prepoznatljivo u zajednici, istaknuo je rektor prof.dr. Pero Lučin predstavljajući sve ono što je u zadnjih 40 godina obilježilo razvoj te ustanove. U svojoj retrospektivi kroz prošlost, povezujući značajne godine za razvoj Sveučilišta sa svjetskim događajima koji su obilježili tu godinu, napomenuo je kako se intezivno prisustvo Sveučilišta u javnosti vidi tek sredinom 90-ih godina, a do takvog je saznanja došao koristeći arhivu Novog lista te se zahvalio redakciji na praćenju rada akademske zajednice. Ono što prof.dr. Lučin vidi kao obilježje sljedeće godine, osnivanje je Centra za cjeloživotno obrazovanje te okončanje formiranja Fakulteta za zdravstvene studije, dok bi do 2020. sveučilišni kampus u potpunosti trebao biti završen. 
    – Imamo šansu razvijati ovaj kraj i opredijeliti se za ulaganje u ljude i dovođenje stručnjaka. Možemo stvoriti kritičnu masu ljudi koji su u stanju stvoriti sofisticiranu mrežu za difuziju znanja, zaključio je rektor. 
    
Spomen plakete 
    
    U sklopu sinoćnje svečane akademije dodijeljene su i spomen plakete zaslužnim pojedincima i institucijama, a ukupno je dodijeljeno 39 priznanja. Spomen plakete dobili su svi dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, a posthumno priznanja su dodijeljena: Zoranu Kompanjetu, Slobodanu Marinu, Petru Šarčeviću, Predragu Stankoviću, Miroslavu Krpanu te Zorislavu Sapunaru. Spomen-plakete su dobili i bivši rektori: Josip Deželjin, Elso Kuljanić, Katica Ivanišević, Danilo Pavešić, Josip Brnić te Danijel Rukavina. Priznanja su dodijeljena i KBC-u Rijeka, svim sastavnicama Sveučilišta, gradovima Rijeka, Pula, Opatija i Gospić, PGŽ-u, Riječkoj nadbiskupiji, MZOŠ-u, tvrtki Fidelta d.o.o. te Novom listu.
poručuju da su odgoj i etička komponenta u znanosti bitne. 
    
Ministar – prvi prorektor

Prema mišljenju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, riječko je Sveučilište uvijek bilo inovativno i poduzetno, a tu je tezu potkrijepio i činjenicom da je riječ o prvom hrvatskom Sveučilištu koje je uvelo funkciju prorektora za studentska pitanja, čiji je prvi obnašatelj upravo bio današnji ministar. 
    – Sveučilište u Rijeci pokazuje da jedna od najčešćih političkih parola »društvo znanja« u Rijeci nije samo parola, jer znanje je konkurentska prednost ne samo Rijeke, već i Primorsko-goranske županije. Međutim, da bi Hrvatska bila zemlja jednakih šansi za sve, obrazovanje mora biti na prvom mjestu. EU teži cilju da u znanje i obrazovanje ulaže 3 posto BDP-a, a kod nas to ulaganje iznosi 0,75 posto. Nije za to kriva ova Vlada, jer tako je već godinama. Ono što ne smijemo očekivati je da to ulaganje bude iz državnog proračuna. Ulaganje mora doći iz privatnog sektora, jer u svijetu dvije trećine ulaganja u obrazovanje i znanost dolaze upravo iz privatnog sektora, naglasio je ministar. 
    
Prihod od studenata

U proteklih 40 godina, dodao je obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, Sveučilište je znatno utjecalo ne samo na razvoj Primorsko-goranske, već i Istarske te Ličko-senjske županije, a prema njegovoj računici riječko Sveučilište regiji u kojoj djeluje donosi 40 milijuna eura godišnje. – Na riječkom Sveučilištu gotovo 50 posto studenata nije domicilno, a ako svaki od njih mjesečno potroši 400 do 500 eura, onda govorimo o prihodu od 40 milijuna eura. Uvjeren sam da će Sveučilište u budućnosti donijeti još bolje rezultate, kazao je Vujić. 
    Rijeka u svom razvoju računa na sveučilišnu zajednicu, studente, znanstvenike i profesore, jer prema mišljenju riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, nova industrija traži upravo kadrove sa Sveučilišta, a zahvaljujći se na dosadašnjem doprinosu i poticanju razvoja Rijeke, gradonačelnik je najavio nastavak dosadašnje suradnje te aktivno sudjelovanje Grada u nastavku izgradnje sveučilišnog kampusa. 
    Proslava četiri desetljeća Sveučilišta uz predsjednika Josipovića i ministra Jovanovića te ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, okupila je i cijeli niz gospodarstvenika te predstavnika ustanova s kojima Sveučilište surađuje.
 
" Humanitarni bal medicinara ", NL, 16.5. 2013.
 
 
Studentska udruga FOSS MedRi, koja djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, tradicionalno već 56. godinu za redom organizira Humanitarni bal medicinara, večeras u 20.30 sati u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Cilj bala je prikupiti sredstva u iznosu od 15.000 kuna za pomoć ocu dječaka Erika Marčeti. Naime, nakon dijagnosticiranog tumora na mozgu te dvije operacije, Erik je doživio četiri moždana udara koja su ga smjestila u invalidska kolica. Njegov otac Zoran, samohrani roditelj četvero djece koji je prije 3 godine ostao bez žene, svakodnevno putuje s malim Erikom na kemoterapije te je svaka pomoć i dobra gesta od velikog značenja. Svoj su doprinos ovoj humanitarnoj akciji dosadašnjih godina dala najzančajnija imena hrvatske estrade (Oliver Dragojević, Tony Cetinski, Luka Nižetić, Gibonni, Urban, Nina Badrić, Goran Karan, Neno Belan) nastupom na balu te prikupljanju sredstava.
 
"»Stara tema«, novi mediji", NL, 15.5. 2013.
 Detalj studentske izložbe na APU * Foto: P. FABIJAN
STUDENTSKA IZLOŽBA NA APU
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti otvorena je izložba studentskih radova pod nazivom »Zalazak (izlazak) sunca«, realizirana pod mentorstvom doc. Tomislava Brajnovića, voditelja kolegija »Novi mediji«. Na izložbi sudjeluje dvadesetak studenata s radovima ostvarenim u različitim medijima, a prema Brajnovićevim riječima, intencija je bila pokazati da novi medij nije vezan uz tehnologiju već stanje duha i način razmišljanja. 
    – Izložba je organizirana u okviru kolegija »Novi mediji«, ali s namjerom da objedini i pokrene sve rakurse i resurse na Akademiji. Namjera je bila uzeti opću, klišeiziranu temu, koja se čak smatra kič temom, kako bismo pokazali da nema kiča u zalasku sunca, nego samo postoje oni koji od toga naprave kič. Povezivanjem »prastare teme«, teme o kojoj je »sve rečeno«, s novim medijima želimo osvijestiti da su umjetnička kreativnost i pomak jedine i temeljne konstante umjetničke vrijednosti. U tom smislu video i slikarstvo stoje na istoj razini mogućnosti – kaže Brajnović. 
    Izložba će biti otvorena do 3. lipnja, a sudjeluju: Rebecca Đuran, Edi Gustin, Nika Gvozden, Korina Hunjak, Jasmina Jakopanec, Sanja Jovanović, Lara Jugovac, Nina Jurčić, Josipa Komljenović, Dorian Mataija, Ana Mušćet, Ivona Maslak, Monika Rajkovača, Vedran Rosandić, Snježana Rumora, Solarević Sabina, Ivana Stepan, Ivan Švabić, Daria Valenčić, Marijana Vargić i Marta Vučković. (N. V. O.)
 
"STeP najbolja poduzetnička potporna institucija", NL, 14.5. 2013.
 
 
PRIZNANJE MINISTARSTVA NAGRAĐEN RIJEČKI ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARK
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci je na XVII. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu održanom u Toplicama Sveti Martin u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta dobio nagradu za najbolju poduzetničku potpornu instituciju – tehnološki park u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu. 
    Prema riječima direktora STeP Ri Borisa Goloba, dobiveno priznanje je potvrda opredjeljenja Znanstveno-tehnologijskog parka da uz usluge smještaja i inkubacije poduzetnicima pruža i dodatna praktična znanja upravljanja i inoviranja te podršku kod razvoja inovacija, njihove komercijalizacije i internacionalizacije poslovanja. Iako je Golob dobiveno priznanje ocijenio velikim poticajem, napomenuo je kako je prava mjera uspjeha uspjeh poduzeća koja koriste usluge STeP-a, kao i njihovi poslovni uspjesi, poput novostvorenog prihoda, novih radnih mjesta i izlaska na nova tržišta. (I. Š. K.)
 
 
"Zaštita prava djece s problemima u ponašanju", NL, 14.5. 2013.
 
MIRA JELAVIĆ PREDSTAVILA ZBORNIK
 
 
Za prvo predstavljanje izabrana je Rijeka * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju« naziv je zbornika radova kojeg je na Učiteljskom fakultetu predstavila pravobraniteljica za djecu Mira Jelavić. Pojašnjavajući kako je zbornik nastao kao rezultat tri stručna skupa, urednica zbornika Sanja Vladović naglasila je da je za prvo predstavljanje zbornika izabrana upravo Rijeka kao mjesto na kojem je ujedno održan i prvi stručni skup, dok će se naredno predstavljanje održati u Osijeku. Napominjući da je zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju jedno od područja od posebnog interesa pravobraniteljice za djecu Jelavić je istaknula kako je proteklih godina dolazila do saznanja o učestalmom kršenju njihovih prava u svim segmentima života. (I.Š.K.)
 
"Ivanu Pribaniću drugo mjesto", NL,13.5. 2013.
 
NATJECANJE FINALE LABORATORIJA SLAVE
 
 
RIJEKA » Student Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Ivan Pribanić, na finalnom je natjecanju Laboratorij slave osvojio drugo mjesto. Finalno je natjecanje održano u Zagrebu, a riječ je o natjecanju u izlaganju znanstvenih tema koje mladim znanstvenicima i studentima prirodoslovnih i tehničkih fakulteta pruža mogućnost za komunikaciju i popularizaciju znanosti. Laboratorij slave u Hrvatskoj organiziraju Festival znanosti i British Council u suradnji s brojnim hrvatskim institucijama i uz financijsku potporu i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na riječkom prednatjecanju pravo nastupa na finalu u Zagrebu uz Ivana Pribanića osvojile su i Neva Hero s Građevinskog te Ivana Široki s Tehničkog fakulteta. Osim na finalnom natjecanju, troje riječkih studenata sudjelovalo je i na treningu komunikacijskih i prezentacijskih vještina na Plitvičkim jezerima. (I.Š.K.)
 
"Nova Europa – stare vrijednosti?", NL, 12.5. 2013.
 
SKUP U OPATIJI
 
OPATIJA » Hrvatska je u ovih dvadeset i nešto godina postojanja, prošla nekoliko tranzicija. Prije svega prošla je državnu tranziciju što je podrazumjevalo i tranziciju iz rata u mir, prošla je tranziciju iz jednog sustava u kapitalizam. Hrvatska je prošla političku tranziciju koja je podrazumIjevala prelazak iz jednopartijskog sustava u višepartijski sustava, a prošla je i strukturalnu tranziciju koja je kada govorimo o pravu ponajviše bila vidljiva u adaptaciji hrvatskog pravnnog sustava, rekao je predsjednik Ivo Josipović, otvarajući međunarodnu konferenciju »Nova Europa – stare vrijednost? Reforma i postojanost«, koja se održava u Opatiji u organizaciji Jean Monnet Inter-University centra izvrsnosti Opatija, Sveučilišta u Rijeci kao i u suorganizaciji Grada Opatije i Hanns Seidel Stiftunga. Naglasio je kako je Europska unija zajednica u kojoj je vrlo karakteristična dinamičnost pravnog sustava i kako ne bi davao prognozu kako će se promjene pravnog sustava dogoditi i »potcrtao« kako pravo treba promatrati kao »živi organizam«. (Ma. K.)
 
"Po stan na www.ssa.uniri.hr", NL, 11.5. 2013.
 
SVEUČILIŠNA SMJEŠTAJNA AGENCIJA
 
Iva Kastrapelli, Ivan Roje i Luka Panjković * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Mogućnost brzog i kvalitetnog pretraživanja, dogovaranja sastanaka s agentima i efikasnog rješavanja mogućih birokratskih problema glavna su obilježja web portala Sveučilišne smještajne agencije koji je jučer službeno predstavljen na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. 
    – Portal se može otvoriti na adresi www.ssa.uniri.hr, a uskoro će se pojaviti i na bannerima svih fakulteta. Na portalu se stanovi mogu tražiti po kriterijima cijene i blizine određenom fakultetu, a potom, ako netko želi detaljnije, i po kvartovima, dužini najma, površini, sadržajima koje stan ima... Kada netko odabere stan, preko poratala može zakazati sastanak s agentom u točno određeno vrijeme, rekao je Danko Žitinić, projektni menadžer u Stripu, studentskoj tvrtki Sveučilišta u Rijeci, koja realizira ovaj projekt u suradnji s mladim riječim poduzetnicima Ivom Kastrapeli i Lukom Panjkovićem, koji vode agenciju. 
    – U Rijeci studira oko 18.000 studenata od čega njih oko 9.000 nije iz Rijeke, a kreveta u Studentskom domu ima oko 600, rekla je Kastapeli. U »asortimanu« SSA trenutačno se može pronaći oko 60 stanova, od čega ih je pola već iznajmljeno. (I. B.)
 
"Nova generacija doktora dentalne medicine", NL, 11.5. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET PROMOCIJA
 
Promovirano 27 diplomanata * Foto: L. ČERNJULRIJEKA Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora dentalne medicine koju čini 27 diplomanata. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija dentalne medicine zvanje doktor dentalne medicine stekli su: Tijana Balas, Erika Stocovaz, Nikoleta Tole, Maja Car, Luka Morelato, Petar Pavletić, Veronika Španiček, Petra de Visintini, Maja Hrbić, Vika Kravanja, Domen Novšak, Domagoj Grabovac, Tomica Klinčić, Nikša Radulović, Monika Keča, Jasmina Posedi, Anja Rojnić, Lidija Njegovan, Petra Prašnjak, Petra Zaverski, Anja Karnjuš, Milijana Zarubica, Ana Beljan, Hela Škrgatić, Ivana Žmavc, Anton Lekić i Ivan Tibljaš. (I. Š. K.)
 
Inovativnost i maštovitost", NL, 11.5. 2013.
 2. BIJENALE MOZAIKA 43 AUTORA IZLAŽU RADOVE NA TRI RIJEČKE LOKACIJE


Za izložbu je odabrano 45 radova – najmanje ima klasičnih mozaika, a dominira mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju
S izložbe u Palači GarbasRIJEKA » Bijenale mozaika Rijeka, manifestacija koja ove godine bilježi drugo izdanje, otvorena je preksinoć na tri lokacije: u Galeriji Garbas i prostoru bivšeg »Pythona« u sklopu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gdje je postavljen središnji dio izložbe, te u u Galeriji Bruketa 2 gdje su prezentirani video radovi na temu mozaika. 
    Na natječaj za ovogodišnju izložbu prijavljeno je više od 170 radova 110 autora iz cijele Hrvatske, a mogli su mu pristupiti umjetnici i svi koji se tako osjećaju – studenti likovnih akademija, ali i oni bliskih struka. Selektirali su ih povjesničar umjetnosti Berislav Valušek, akademski kipar Peruško Bogdanić i mozaicist Marko Kezele koji su za izložbu odabrali 45 radova 43 autora. 
    U prostoru bivšeg »Pythona« uz domaće umjetnike predstavljaju se i pozvani gosti iz Francuske i Italije k
Tri nagrade 
    
    Glavnu nagrada Bijenala dobila je Emilija Duparova za rad pod nazivom »Ups« koji je ocijenjen jednim od najinovativnijih i najpromišljenijih radova, jer je mozaik uspjela stvoriti prazninama, odnosno rupama u papiru koje je na hameru izbušila cigaretama, tako da zapravo vidimo mozaik u negativu. Nagradu za najinovativniji rad dobio je Vedran Rosandić za prostornu instalaciju »Konekcija« – 3D mozaik načinjen od žice i upletenih komadića stakla, a nagradu za najbolji studentski rad Maroje Batić koji je u radu »Pompeji« klasičnom tehnikom mozaika iskazao zavidno poznavanje povijesti umjetnosti kroz priču u koju je integrirao znanja o umjetnosti starih Asiraca, Egipćana i Grka. 
    Uz nagrade dodijeljena su i tri priznanja žirija koja su dobili Silvana Konjevoda, Sunčana Simichen i Vanda Jurković.
oji na manifestaciji sudjeluju izvan konkurencije: skupina »Mosaizm« iz Toursa i »CaCO3« iz Ravenne. Zajedno s njihovim ostvarenjima izloženo je ukupno 65 radova, a osim onih u klasičnoj formi mozaika, prilikom odabira u obzir je uzet mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju. 
    – Ugodno sam iznenađen kvalitetom i inovativnošću ponuđenih radova, među kojima je najmanje onog klasičnog mozaika. Autori su pokazali veliku maštovitost u izboru materijala i načinu slaganja, pa tako vidimo radove u kojima mozaike stvaraju iz papira, linoleuma, žice, organskih materijala poput lišća ili nas uče kako slaganjem kamena dobiti efekt digitalne slike – rekao je Berislav Valušek, a pritom apostrofirao i važnost manifestacije. 
    – Rijeka je bila grad velikih likovnih manifestacija koje su se ugasile ili jedva životare pa Pula pomalo preuzima mjesto drugog po važnosti likovnog centra u Hrvatskoj, pored Zagreba. To ovoj manifestaciji daje dodatni značaj, a posebno je važno istaknuti i da je nije organizirala ustanova, već udruga. 
    Bijenale mozaika, pokrenut inicijativom Marka Kezelea, održava se u organizaciji udruge »A.na.nas«, a nakana mu je staru tehniku mozaika na suvremen način približiti široj javnosti, aktivirati umjetničke ideje i popularizirati mozaik na ovim prostorima. Već prvim izdanjem pobudio je zamjetan interes publike, koji je potvrđen i na preksinoćnjem otvaranju izložbe. 
    U okviru Bijenala na Akademiji primijenjenih umjetnosti održana je i radionica mozaika. Izložba se može pogledati do 26. svibnja, a nakon riječke premijere gostovat će u Splitu, Zagrebu i Puli.

Nela VALERJEV OGURLIĆ
Snimio Roni BRMALJ

 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 9 od 19