Mediji o Sveučilištu
''Genetove sluškinje za kraj studija'', Radio Rijeka, 2. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


GENETOVE ''SLUŠKINJE'' ZA KRAJ STUDIJA



 
''Igra sluškinja u hotelskim sobama'', Novi list, 4. 11. 2013.

SLUŠKINJE  PREDSTAVA U OPATIJSKOM HOTELU ''IMPERIAL''


IGRA SLUŠKINJA U HOTELSKIM SOBAMA


Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da publika u svakoj sobi vidi četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica


Kim CUCULIĆ
 
Završni ispit studentica glume – »Sluškinje« Jeana Geneta, u opatijskom hotelu »Imperial« * Foto: M. CZERNY URBANOPATIJA » Polaznice Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« izvele su predstavu »Sluškinje« Jeana Geneta u opatijskom hotelu »Imperial«. Studentice iz klase prof. Rade Šerbedžije već su se tijekom studija predstavljale javnim nastupima, što je dobra praksa jer se tako stječe iskustvo igre pred publikom. Šerbedžijine studentice dosad su svoje ispitne predstave uglavnom održavale na specifičnim lokacijama, što je u glumačkom smislu dodatni izazov.
    Ovoga puta odabran je povijesni hotel »Imperial« u Opatiji, koji je krajem 19. stoljeća bio omiljeno odredište aristokracije i plemstva. U izboru lokacije mogla bi se naći poveznica s Genetovim »Sluškinjama«, drami iz 1947. godine u kojoj dvije sluškinje počinju izražavati mržnju i pobunu prema gospodarici. Za ovu prigodu opatijski »Imperial«, hotel znakovita naziva, otvorio je svoja vrata u zimskom periodu, kada nema gostiju, te postao prizorište »Sluškinja« francuskog dramatičara Jeana Geneta. 


Prošlost »Imperiala«

Predstava je počela već u atriju hotela, gdje su gledatelje dočekali studenti prve godine preddiplomskog studija »Gluma i mediji« Sveučilišta u Rijeci. Oni su, odjeveni kao hotelsko osoblje, upoznali posjetitelje s nekim crticama i anegdotama vezanim uz Opatiju i »Imperial«. Među ostalim, mogle su se čuti priče o Franji Josipu I, Josipu Brozu Titu, Čehovu, Viktoru Caru Eminu, a prema nekim sjećanjima u Opatiji se odmarao i Lenjin.
    Studenti su zatim na stubištu hotela izveli razigranu i duhovitu evokaciju prošlosti »Imperiala«, a onda gledatelje podijeljene u četiri grupe odveli u četiri hotelske sobe. Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da je publika u svakoj sobi mogla vidjeti četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica. Osobno sam bila u maloj, jednokrevetnoj sobi, što je stvorilo intimističku, ali istovremeno i voajerističko-klaustrofobičnu atmosferu.
    U napetom iščekivanju gospodarice, koja je navečer izišla iz kuće, sluškinje Claire i Solange po tko zna koji put počinju svoju bizarnu igru – jedna od njih glumi gospodaricu, a druga sluškinju. U svojoj igri potlačene sluškinje preslikavaju nasilje njihove gazdarice, počinjući u jednom trenutku pobunu koju toliko priželjkuju. Izvedba mladih glumica u skučenoj sobi vrlo je agresivna i ekspresivna, a prekida se u trenutku kad zazvoni budilica koju su sluškinje navile kako bi pospremile stvari prije nego se gospodarica vrati. Sluškinje u svojoj igri, na rubu imaginacije i zbilje, istine i laži, maštaju o ubojstvu gospodarice. 


Polifona izvedba

Rasplet predstave dogodit će se u velikoj dvorani »Imperiala«, gdje svih osam glumica u polifonoj izvedbi utjelovljuje Claire i Solange. Još jedna njihova igra gospodara i sluge iznova počinje, ovoga puta s tragičnim završetkom...
    Premijerna publika srdačnim je pljeskom ispratila glumice Martinu Biljan, Dinu Dehni Sow, Jelenu Graovac, Denis Kirinčić, Valentinu Lončarić, Jelenu Mesar, Ninu Sabo i Marinu Stanger. U finalu predstave nastupio je kontratenor Kristijan Dragović, a u »Sluškinjama« sudjeluju i studenti glume Frano Barunčić, Ella Bogadi, Nika Ivančić, Lovro Ivanković, Lara Lalić, Nika Levak, Jurica Marčec, Emir Mulalić, Marina Musulin, Nikola Nedić, Maja Ožegović, Mirta Polanović, Tena-Antonija Torjanac i Tijana Trošelj.
    Suradnici na predstavi su Lenka Udovički, Aleksandar Cvjetković i Jelena Lopatić, kompozitor je Davor Rocco, a kostimografija i scenografija nastale su u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kostime su osmislile Ivana Butković, Lucija Polonijo, Zvonimira Karavida i Silvana Filičić-Vodnica pod mentorstvom Ante Vladislavića i Barbare Bourek, a scenografiju Ana Aleksandra Buković i Renata Fugošić pod mentorstvom Lare Badurine. Grafičko oblikovanje potpisuju Mia Vučemilović i Adi Franković pod mentorstvom Aljoše Brajdića. Kostime je izradila Matea Pasarić. Predstava je realizirana uz pomoć Liburnia Riviera Hotela i HNK Ivana pl. Zajca.

 

 
 
 

 

 
''Dekan koji to nije planirao'', Novi list, 4. 11. 2013.


PROF. DR. JOSIP BUTKOVIĆ 
IZ LIKE NA FUNKCIJU PRVOG ČOVJEKA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI


DEKAN KOJI TO NIJE PLANIRAO


Nijedan moj prethodnik nije dočekao kraj mandata


Akademiji je prijetilo da ostane bez dekana, jer v. d. dekanica Emilija Duparova nije dobila potreban broj glasova, a drugih kandidata nije bilo.
U tom slučaju rektor imenuje v. d. dekana, što se Akademiji već događalo. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nisam imao vremena za pisanje programa – prof. dr. Josip Butković * Foto: M. GRACINRIJEKA » Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci naredne će tri godine voditi novoizabrani dekan prof. dr. Josip Butković koji sam za sebe kaže da je na to mjesto »uletio«. Naime, izbor novog dekana Akademije nije bio tipičan izbor obnašatelja te funkcije, već je prošao u prilično burnom ozračju, a kandidatura prof. dr. Butkovića nije bila dugo promišljan čin.
    – Radi se o tome da sam odluku o kandidaturi donio na sjednici Fakultetskog vijeća na kojoj se ispostavilo da će Akademija ostati bez dekana. Naime, bivša v. d. dekanica Emilija Duparova bila je jedini kandidat i nije dobila potreban broj glasova. U tom trenutku Akademiji je prijetilo da će ostati bez dekana, jer nitko drugi se nije kandidirao. U tom slučaju rektor Sveučilišta imenuje dekana, a to se Akademiji već dogodilo prilikom postavljanja na dužnost bivše v. d. dekanice. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija s drugima i prijavio se za kandidaturu, ističe novi dekan. 


Zdravi temelji
 

Dodajući kako vremena nije bilo mnogo, jer je rektor postavio vremenski rok za odabir novog dekana, prof. dr. Butković kaže da u skladu s tim i njegov program rada za naredno mandatno razdoblje nije tipičan, što su mu neki zamjerili.
    – Nisam imao vremena za pisanje programa rada, no dobio sam nadpolovičnu većinu glasova. Nije problem napisati tekst, ali nije bilo vremena udubljivanja u program u trenutku kada osnovne stvari ne funkcioniraju. Na puno područja želim ovoj Akademiji postaviti zdrave temelje, a da ne vjerujem kako Akademija ima potencijala nikada ne bih na toj sjedinici digao ruku, jer pred kraj profesorske karijere nemam ambicije vlastitog ostvarenja. Ništa ne obećavam, jer malo toga mi je naklonjeno. Naime, nemam staru uhodanu instituciju s unutarnjom tradicijom koja gledano izvana djeluje kao da unutra vlada savršen red. No, osobno ne bih ni volio raditi u takvoj ustanovi, jer umjetnost je dinamična, pojašnjava prof. dr. Butković.
    Jedan od prvih zadataka novog dekana imenovanje je najbližih suradnika i njihovo postavljanje na prodekanska mjesta, a navodeći kako će nove funkcije objaviti uskoro, prof. dr. Butković kaže da će njegov izbor suradnika mnoge iznenaditi, međutim osobno ne vjeruje u promjene koje se rade zbog promjena. Dodajući da od osnutka Akademije još ni jedan dekan, a bilo ih je svega troje izabranih u redovnom postupku, nije svoj mandat odradio do kraja, novoizabrani dekan kaže kako nije osoba koja će brojati nečije greške. 


Umjetnici se pogubili

– Učili su me da čovjek ima dvije strane, onu pozitivnu i manje pozitivnu, a što god radili u životu radimo greške. Svi dosadašnji dekani i v. d. dekani učinili su puno za Akademiju, svatko od njih odradio je nešto i ugradio je dio sebe u ustanovu. Međutim Akademiju treba postaviti na zdrave noge, a ono što ću zahtjevati maksimalno je poštivanje zakonskih odredbi, jer previše se pravdamo time da smo umjetnici. Malo smo se pogubili. Mislim da se sada treba sve smiriti i gledati naprijed, najavljuje dekan.
    U skladu s tim na Akademiji će uslijediti ne samo upravljačke, već i statutarne promjene, a nove strategije, kako ona Sveučilišta, tako i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, kaže prof. dr. Butković, odredit će kurs Akademije. U kontekstu toga dekan posebno apostrofira radna mjesta naglašavajući da Akademija nema niti jednog asistenta.
    – Postoji kadrovska činjenica da će Akademija u jednom trenutku ostati bez profesora, jer svi će u istom trenutku otići u mirovinu. Stoga je kadrovsko osnaživanje neophodno i to ne bilo kakvo. To jačanje kadra mora biti u skladu s programima, a kadrovi moraju imati doktorske studije. Volio bih da moje kolegice i kolege uoče da dolazi novo vrijeme te da ulože u sebe, jer izložbe i umjetnički rad nisu dovoljno ulaganje za člana akademske zajednice, upozorava prof. dr. Butković.
    Osobno, kaže, zbog nove funkcije ne misli zapostaviti svoju obitelj i umjetnički rad, no misli raditi pošteno. Taj će se budući rad temeljiti i na širenju suradnje sa sličnim europskim ustanovoma, radu na prepoznatljivosti i vidljivosti Akademije, kao i na uspostavljanju novih studijskih programa, u okviru čega novi dekan ne odbacuje mogućnost pokretanja doktorskog studija, za što, zaključuje, postoje i kadrovski i prostorni uvjeti.


Do radnog mjesta putuje 125 km iz Gornjih Vrhovina 
    
    Novoizabrani dekan Akademije nije specifičan samo po načinu na koji je istaknuo svoju kandidaturu za to radno mjesto već i po tome što je jedini dekan putnik. Naime, prof. dr. Butković do svog radnog mjesta putuje 125 kilometara od svog doma u Gornjim Vrhovinama gdje se preselio prije devet godina. Za razliku od nagle odluke da se kandidira za mjesto dekana odluka da se preseli u Liku, kaže, nije bila tako nagla, već se radilo o izboru koji je u jednom trenutku postao neminovan.
    – Djetinjstvo sam proveo na Pećinama, gdje se nalazila kuća mojih roditelja i to me djetinjstvo prilično odredilo kao pedagoga, a kasnije i umjetnika. Mnogi misle da sam Kastavac, jer sam desetljećima živio u Kastvu i imao sam dva ateljea u Rijeci. Sada imam atelje i galeriju u nekadašnjoj štali imanja koje sam kupio. U Lici nisam turist, jer pokojna je majka bila iz tih krajeva, a izbor da se tamo odselim nosi sa sobom predivne stvari, ali i stvari koje nisu elegantne, jer to je život na osami. Ima tu negativnih stvari, kao što je čišćenje snijega. Međutim, meni je uvijek jako bila važna ideja, a moju ideju Gorski kotar nije mogao zadovoljiti. To je više park nego šuma, priča prof. dr. Butković.
    Dodajući kako se imanje na kojim živi nalazi izvan sela te je prva pošta udaljena dva i pol kilometra, prof. dr. Butković priča kako se Novi list može kupiti samo u toj pošti koja se zatvara u 11 sati ujutro.
    – Svaki dan dođu dva primjerka. Jedan pročita načelnik, a drugi se vrati. Često ni ne stignem do pošte po novine, kaže dekan.

 
 

 

 
''Doktorirala Sanja Dugonjić Jovančević'', Novi list, 2. 11. 2013.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET


DOKTORIRALA SANJA DUGONJIĆ JOVANČEVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Procjena hazarda pojave klizanja u flišu« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Dugonjić Jovančević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, izv. prof. dr. Željko Arbanas, izv. prof. dr. Leo Matešić, izv. prof. dr. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. Matjaž Mikoš s Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo.
 
 
 
 

 

 
''Urban: Dužnost mi je prenositi znanje mladima'', Novi list, 30. 10. 2013.

REAKCIJA NA REAKCIJU  PJEVAČ DAMIR URBAN PISAO SENATU


URBAN: DUŽNOST MI JE PRENOSTI ZNANJE MLADIMA


Angažman poznatog estradnog umjetnika
na sveučilišnom studiju Gluma i mediji ipak je prihvaćen, a nova rasprava jučer nije otvorena

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

To što su se moje dobre namjere dovele u pitanje, najviše me pogodilo – Damir UrbanRIJEKA » Nakon prošlotjedne sjednice Senata na kojoj se razvila polemika oko angažiranja Damira Urbana na preddiplomskom sveučilišnom studiju Gluma i mediji, kao i negodovanja dijela akademske zajednice zbog povjeravanja izvođenja vježbi riječkom glazbeniku, Urban je uputio pismo svim članovima Senata koje im je na jučerašnjoj sjednici i dostavljeno. Nakon polemike na prošlotjednoj sjednici ipak je prihvaćen prijedlog o angažiranju riječkoga glazbenika pa se unatoč sumnjama dijela zaposlenika Sveučilišta u kompetentnost vođenja vježbi, evaluacije rada studenata i planiranje nastave, na jučerašnjoj sjednici nije otvarala nova rasprava o toj temi.
    U svom obraćanju Senatu Urban napominje kako rado volontira u raznim programima Sveučilišta i odazove se na gotovo svaki poziv i inicjativu te da smatra da je njegova dužnost da kao građanin, ali i kao umjetnik, stavi na raspolaganje svo svoje znanje i iskustvo i pomogne i podrži na sve načine bilo koju inicijativu koja doprinosi edukaciji mladih ovoga grada, ali i Hrvatske uopće. 


Akademski nedostaci nisu prepreka

– Upravo sam i isključivo iz tih razloga poziv Rade Šerbedžije da u ovome semestru, kao jedan od gostujućih predavača, dođem i radim sa studentima dio vježbi rado prihvatio. Moj bi se rad sastojao u tome da studente podučim pjevanju, snimanju glasa u studiju, pjevanju sa »živom« instrumentalnom pratnjom, ponašanju pred mikrofonom i slično. Bez obzira što bih u radu sa studentima izvodio isključivo vježbe iz onog područja glazbene umjetnosti kojom se i inače profesionalno bavim, što je potvrđeno statusom samostalnog umjetnika, iz članka sam saznao da se sumnja u moju kompetentnost, ali priznajem, ono što me je najviše pogodilo, da se dovode u pitanje moje dobre namjere. Mislio sam da se podrazumijeva da se nikad ne bih pristao baviti nečime za što nisam siguran da mogu predano i ispravno raditi. S obzirom da nastavu ne bih sam i bez »nadzora« kreirao niti provodio, da ne bih bio jedina osoba koja bi vršila ocjenjivanje, već da iza mene stoje i nositelj kolegija, suradnici, voditelj studija... nisam smatrao da bi moji akademski nedostaci mogli biti prepreka čestitom obavljanju vježbi. 


Znanje je bitno

Izuzetno cijenim i poštujem akademsku zajednicu i sve ono što ona predstavlja u našem društvu. Živimo u vrijeme u kojem se ljudski moral spustio na vrlo niske grane, u kojem se često barata neprovjerenim ili poluinformacijama, sadržajima koji su ispod svakog kriterija, i vrijeme u kojem se vrlo često šalje poruka da znanje nije bitno. U takvim vremenima, akademska zajednica je jedna od zadnjih crta obrane pravih i istinskih vrijednosti, i takva mora i ostati, poručuje Urban.
    Dodajući kako moli članove Senata da bez obzira na prijedlog voditelja studija Gluma i mediji, kao i voljnost ostalih djelatnika Sveučilišta koji su podržali njegov eventualni angažman na studiju, da se u slučaju neslaganja ili negodovanja nekih članova Senata njegov »predmet« izuzme iz razmatranja, Urban je zatražio da se obavijesti studij Gluma i mediji o pronalasku zamjene kako bi studenti mogli dalje nastaviti s radom i vježbama pjevanja. Međutim, s obzirom da se jučer nije otvarala nova rasprava, njegov angažman ostaje aktualan.



 

 
''Doktorirao Tomislav Galović'', Novi list, 29. 10. 2013.

  
EKONOMSKI FAKULTET


DOKTORIRAO TOMISLAV GALOVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obarnom doktorskog rada »Istraživanje i razvoj u funkciji izvozne konkurentnosti poduzeća« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Tomislav Galović. Mentor pri obrani doktorskog rada bio je prof. dr. Heri Bezić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Vinko Kandžija te prof. dr. Ivo Družić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
 

 


 
 
''Nepravda na Pravu'', Novi list, 26. 10. 2013.

DISKRIMINIRANI
  STUDENTI PRAVNOG FAKULTETA PROTIV INTERNIH PRAVILA ZA UPIS U VIŠU GODINU STUDIJA


NEPRAVDA NA PRAVU

ZBOG SAMO JEDNOG PREDMETA
PUNA ŠKOLARINA OD 5.500 Kn


Osim pravila »bolonje«, studenti su se ove godine susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ako nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine, što znači da za samo jedan nepoloženi ispit moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Budući pravnici samo traže jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima riječkog Sveučilišta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Svi studenti Sveučilišta u Rijeci koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova, prema novim pravilima dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij, a uz to novo pravilo studenti Pravnog fakulteta na ovogodišnjim su se upisima susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ukoliko nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine. U praksi to znači, tumače studenti, da ponavljači nekog predmeta s druge godine, koji nisu položili sve predmete s treće godine, u narednoj akademskoj godini mogu upisati samo nepoloženi predmet s druge godine i za to moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna.
    – U stvarnosti najviše je ponavljača građanskog prava I, čiji profesor ne priznaje »bolonju« i nakon dva kolokvija te pismenog završnog ispita, sa skupljenim dovoljnim brojem bodova na usmenom nas ispitu uredno ruši, kažu studenti.
    Dajući primjer kolegice koja je samo zbog tog predmeta platila cijelu školarinu te ukoliko ponovo ne uspije položiti sporni predmet, ponovo ju čeka izdvajanje od 5.500 kuna, ogorčeni studenti kažu kako ne traže ništa nego jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima
 
riječkog Sveučilišta. 


 
»Vezani« predmeti

S problemom studenata upoznat je i dekan Pravnog fakulteta prof.dr. Eduard Kunštek koji ističe da su mu se studenti već obraćali, ali da se problem bez odluke Fakultetskog vijeća ne može riješiti.
    – Radi se o tome da je, primjerice, studentima prve godine rimsko pravo najteži ispit. Polože sve ispite osim tog, upišu drugu godinu, polože većinu ispita, ali treću godinu ne mogu upisati jer još uvijek nisu položiti ispit s prve godine. Sličan je slučaj i s četvrtom godinom, koju mnogi ne mogu upisati, jer nisu položili građansko pravo. O tom se problemu već vodila dugotrajna rasprava na fakultetu, a jedini način na koji se može pomoći studentima je da im se odobri upis dijela kolegija koji sadržajno nisu vezani uz prethodne godine. Naime, ukoliko netko nije položio rimsko pravo, onda mu se ne može odobriti polaganje građanskog prava, a bez građanskog prava ne može se polagati trgovačko pravo. Radi se o temeljnim predmetima. To je isto kao da zidar ne zna držati ciglu, pojašnjava prof.dr. Kunštek. 


Poštivanja reda

Dodajući kako je i pitanje zašto su se studenti doveli u tu situaciju, dekan kaže da trenutno ima pedesetak studenata koji će samo zbog jednog predmeta morati platiti cijelu godinu i trenutno ne mogu upisati makar dio kolegija naredne godine.
    – To nije pitanje novaca, već poštivanja reda. Mi to sve možemo ubrzati, ali onda ćemo imati loše suce, odvjetnike i državne odvjetnike. Predložit ću Fakultetskom vijeću da se raspravi o tome da se studentima omogući upis dijela kolegija iz naredne godine, a konačnu odluku donijet će članovi Vijeća, zaključuje dekan.


Žalopojke i studenata i profesora
 

    
Potvrđujući kako zna da postoje pojedini profesori na koje se studenti stalno žale, prof.dr. Kunštek ističe da se isto tako i profesori žale na studente te da je često problem loša podloga iz srednje škole. – Studenti se stalno žale na profesora građanskog prava, a od njega pak slušam žalopojke da studenti ne znaju razmišljati. Ne može se studentima baš u svemu popuštati, jer ukoliko im se da nešto što im ne pripada, onda je to na njihovu štetu, kaže dekan.
 


 
 
 

 

 
''Roker za katedrom - Damir Urban predavač na Šerbedžijinom studiju'', Novi list, 23. 10. 2013.

PRIJEDLOG SLAVNOG GLUMCA OD 13 GOSTUJUĆIH PROFESORA I STRUČNJAKA ŠTO IH JE ODOBRIO SENAT, NAJVIŠE POLEMIKE OKO GLAZBENIKA


ROKER ZA KATEDROM

DAMIR URBAN PREDAVAČ NA ŠERBEDŽIJINOM STUDIJU




Urban jest izvrstan, no dopušta li mu ta izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave i sve ono što sveučilište očekuje, pitala je prof. dr. Ledić
. Na studiju Gluma i mediji još će kao gosti predavati Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje te Valentin Lončarić


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Riječki roker već je udomaćen u Kampusu – rektor Pero Lučin i Damir Urban sa suprugom Milicom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o povjeri izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim i domaćim profesorima i stručnjacima. Ukupno se radi od 13 radnih mjesta, od čega je njih šest namijenjeno Ekonomskom fakultetu na kojem će ove akademske godine gostovati šest istaknutih inozemnih profesora. Preostalih sedam mjesta namijenjeno je sveučilišnom preddiplomskom studiju Gluma i mediji, a među novim imenima koji će raditi na kolegijima tog studija našlo se i ime Damira Urbana. Vijest o angažmanu Urbana na tom studiju među članovima akademske zajednice proširila se dan prije sjednice Senata i ne može se reći da je baš naišla na odobravanje, a i na jučerašnjoj sjednici Senata upravo je taj angažman izazvao polemiku koja je u konačnici završila prihvaćanjem prijedloga voditelja studija Rade Šerbedžije, no ne jednoglasno.
    – Riječ je o prijedlogu studija Gluma i mediji koji je Senat nakon rasprave prihvatio. Ne radi se o radnom mjestu, već o gostovanju stručnjaka na kolegiju, a vjerujemo da su oni koji vode studij i donijeli prijedlog dobro procijenili i kompetentno donijeli svoj prijedlog, prokomentirala je prorektorica za nastavu i studente prof. dr. Snježana Prijić Samardžija. 


Izmjena dnevnog reda

Međutim, dio akademske zajednice tu kompetetnost stavlja pod znak pitanja, a među njima je i predsjednica Udruge Universitas prof. dr. Jasminka Ledić. Naglašavajući kako ne iznosi stav Udruge, već vlastiti, prof. dr. Ledić napominje kako je po svom obrazovanju sasvim neadekvatna osoba za procjenu kvalifikacija Damira Urbana za izvođenje kolegija, ali ponešto zna o načinu na koji se povjerava nastava.    
    – Treba se zapitati jesu li članovi Senata donijeli odluku o izboru Damira Urbana, i ne samo njega, temeljem životopisa koji potvrđuje njegove kvalifikacije? Sjednice Senata, na što Universitas upozorava već niz godina, obavijene su velom tajne, pa je tako preksinoć »procurila« informacija da je na dnevnom redu sjednice Senata, u okviru točke Povjera izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim profesorima i stručnjacima, predloženo povjeravanje vježbi Damiru Urbanu za predmeta Povijest glazbe i Primijenjena glazba. Razgovarala sam sinoć s više svojih kolega i svi su bili nemalo začuđeni, da ne kažem konsternirani tom informacijom. Čini se da je poseban interes ova informacija pobudila kod školovanih glazbenika koji o ovom području znaju više i mogu kompetentnije suditi. Danas se na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci pojavio dnevni red sjednice Senata, pri čemu su predmeti na kojima bi Damir Urban trebao voditi vježbe promijenjeni: sada se radi o predmetu Glas 1. Samo po sebi, ovo je već neobično – kako i zašto se odjednom promijenio dnevni red? Kakva zapravo nastavna potreba postoji?, naglašava prof. dr. Ledić. 


Izvrsnost nije sporna

Dodajući kako se čini da Sveučilište s jedne strane ima jasno proklamirane zahtjeve za izvrsnošću, kvalitetom, procedurama koje valja poštivati, a s druge nepodnošljivu lakoću donošenja odluka koje nisu u skladu s time, prof. dr. Ledić ističe kako Urban definitivno jest izvrstan, no ujedno postavlja i pitanje dopušta li mu njegova izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave, odnosno sve ono što se od osoba kojima se povjerava nastava na sveučilištu očekuje.
    – Dakle, samo je potrebno sveučilišnoj javnosti podastrijeti kvalifikacije, dokaze da Damir Urban i svi ostali kojima se povjerava nastava mogu to doista i raditi. Ali prije svega, sve te postupke obavljati javno, transparentno, u skladu sa zakonom, bez popuštanja i fige u džepu, zaključuje prof. dr. Ledić.
    Uz Urbana na popisu gostujućih stručnjaka studija Gluma i mediji našli su se i Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje i Valentin Lončarić.


Prof. dr. Fučkaru počasno zvanje 
    
    Uz povjeravanje nastave gostujućim profesorima i stručnjacima, članovi Senata jučer su se bavili i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije u okviru čega je gost sjednice bio prof. dr. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost. Potvrđen je i izbor prof. dr. Josipa Butkovića za dekana Akademije primijenjenih umjetnosti, te je pokrenut postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Željku Fučkaru.

 

 
''Doktorirao Sanjin Kršćanski'', Novi list, 22. 10. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET


DOKTORIRAO SANJIN KRŠĆANSKI


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza uvjeta nastanka pukotina i model procjene vijeka trajanja konstrukcija« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo i temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sanjin Kršćanski. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Goran Turkalj i prof. dr. Josip Brnić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Željan Lozina s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

 
 
 

 

 
''Doktorirao Marko Kršulja'', Novi list, 21. 10. 2013.
 
TEHNIČKI FAKULTET

 
DOKTORIRAO MARKO KRŠULJA


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Unaprjeđenje procesa inkrementalnog preoblikovanja u jednoj točki« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Marko Kršulja. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof. dr. Miljenko Math s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, prof. dr. Branko Grizelj i prof. dr. Pero Raos sa Strojarskog fakulteta Slavonski Brod, prof. dr. Tomaž Pepelnjak s Fakulteta za strojništvo Univerza v Ljubljani te prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 
 
 
''Hrvati znaju živjeti život'', Novi list, 20. 10. 2013.

 
 
FELIX WENSVEEN  NIZOZEMSKI ZNANSTVENIK NIJE U TRENDU – ZAMIJENIO JE AMSTERDAMSKU ADRESU RIJEČKOM I NIJE POŽALIO


HRVATI ZNAJU ŽIVJETI ŽIVOT


Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata i vraćaš se raditi.
Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati i zbog toga mi se ovdje sviđa, kaže dr. Wensveen docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci
 
 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ

 
Ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen            ljudima koji imaju dobre  ideje – Felix WensveenIako je prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kvaliteti ljudskog kapitala koje je obuhvatilo 122 zemlje svijeta Hrvatska na 46. mjestu, a izuzetno loše je ocijenjen kapacitet zemlje za privlačenje talenata gdje smo 114. i time među posljednjim zemljama na listi, u praksi ipak postoje primjeri koji kažu suprotno. Jedan od takvih je nizozemski docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Felix Wensveen koji je prije tri godine svoju amsterdamsku adresu odlučio zamijeniti riječkom i na riječkom Sveučilištu nastaviti znanstvenu karijeru započetu u Nizozemskoj. Za razliku od mnogobrojnih Hrvata koji sve izvan hrvatskih granica smatraju obećavajućim i mnogo boljim, iskustvo ovog tridesetjednogodišnjeg Nizozemca kaže da se uspješna karijera, pa i ona znanstvena, može ostvariti bilo gdje.
    Wensveen je prije gotovo tri godine postao i riječki zet, međutim razlog dolaska u Rijeku kaže nije samo ljubav prema današnjoj supruzi, već i rad s vrhunskim hrvatskim i svjetskim znanstvenicim: prof. dr. Stipanom Jonjićem i prof. dr. Bojanom Polićem. 


Projekt TransMedRi

– Doktorski sam studij započeo u Amsterdamu i kako mi je za istraživanje trebao jedan virusni model, a riječ je o citromegalovirusu došao sam do prof. dr. Jonjića. Dovoljno je da »ugooglate« citromegalovirus i odmah će vam se pokazati ime prof. dr. Jonjića. Tako sam prije pet godina došao u Rijeku na par mjeseci kako bih radio na tom istraživanju, a dvije godine nakon toga sam i doktorirao na amsterdamskom Sveučilištu. Nekoliko mjeseci nakon obrane mog doktorata otvorilo se mjesto na projektu TransMedRi za strance pa sam ponovno došao ovdje raditi, ali ovaj put sam i i ostao, priča Wensveen.
    Dodajući kako je u isto vrijeme dobio i stipendiju Marie Curie Wensveen kaže kako se u Rijeci od samih početaka osjeća dobrodošao, a jedino mu malo muke zadaje hrvatski jezik.
    -
Jezik je zaista težak. To je slavenski jezik koji je potpuno drugačiji od nizozemskog, doslovce nema nikakve poveznice, a najveći mi je problem deklaniranje. Prije četiri godine u Amsterdamu sam pohađao tečaj hrvatskog jezika, jer u Nizozemskoj postoji velika zajednica Hrvata, a onda sam i u Rijeci nastavio učiti. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. 


Bez šoka

Dodajući kako je suprugu upoznao još za vrijeme studijskih dana u Barceloni, Wensveen ističe da je prije svog definitivnog preseljenja u Rijeku često dolazio u Hrvatsku pa mu promjena adrese i nije bila neki šok. Međutim, dodaje, Hrvatska je puno drugačija od Nizozemske, ne samo vizualno, već i po načinu života, a ono na što se nikako ne može naučiti višesatno je ispijanje kave na riječkim terasama i poduži odlasci na marendu za vrijeme radnog vremena.
    – Velika je razlika u načinu života. U Nizozemskoj je sve točno organizirano, a u Hrvatskoj je sve pomalo kaotično, ali i šarmantno. Nizozemci su zbog toga da sve mora biti točno i organizirano pod daleko većim stresom od Hrvata. Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata za kavu i na brzinu ju popiješ i vraćaš se raditi. To sve zajedno traje pet minuta. Ali ovdje marenda traje sat vremena. Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati u životu i zbog toga mi se ovdje sviđa. Ne bih izabrao niti jedno drugo mjesto za život, a puno sam putovao. Ljudi se često čude zašto sam došao u Hrvatsku i baš tu odlučio baviti se znanošću. Osobno u tome ne vidim neki problem. Mogao sam izabrati bilo koje sveučilište, neko koje je daleko razvikanije, međutim mišljenja sam isto tako da ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen ljudima koji imaju dobre ideje. Moji šefovi, prof. dr. Jonjić i prof. dr. Bojan Polić ljudi su s jako dobrim idajama i zato mislim da negdje drugdje ne bih radio ništa bolje nego ovdje. Znanošću se čovjek ne bavi da bi se obogatio. Uspijevam zaraditi dovoljno za solidan život i to mi je dosta. Istina je da bih u Amsterdamu imao bolju plaću, ali tamo su i troškovi života daleko veći. Žao mi je što toliko puno ljudi želi napustiti Hrvatsku, jer Hrvatskoj trebaju ljudi koji joj mogu pomoći, pojašnjava Wensween. 


Uživam u Gorskom kotaru

Dodajući kako u Rijeci vozi pet minuta i na moru je, a u Amsterdamu može voziti pet minuta i nigdje je Wensveen među hrvatske prednosti ubraja i more, ali i prirodu, a na pitanje kakav je prvi dojam na njega ostavila Hrvatska odgovara: »Vruće!«.
    – Svako jutro kada se probudim pogledam more, Cres i Učku i nema ništa ljepše, a Gorski kotar mi je posebno mjesto. Moj punac ima vikendicu u Hribu i jako volim ići tamo, pogotovo ljeti. Priroda u Hrvatskoj je daleko ljepša nego u Nizozemskoj. Znam da Hrvatska nije bogata zemlja i da ima puno ljudi kojima je teško, ali ako imaš dovoljno za život lijepo je ovdje, ističe Wensveen.
    To su ujedno, dodaje, i razlozi zbog kojih mu nije bilo teško napustiti Amsterdam iako tamo ima obitelj. Njegovi prijatelji i obitelj, kaže, često dolaze u Rijeku pogotovo od kada je u kuću Wensveenovih stigla prinova.
    – Obitelji je žao što sam se odselio, ali dolaze svakih nekoliko mjeseci, pogotovo moj otac koji je postao ponosni nono, a i supruga i ja odemo najmanje dva puta godišnje do njih. Ono što me u Hrvatskoj oduševljava je i domaća hrana, toga u Nizozemskoj nema. Ovdje se jako puno polaže na hranu, a osobno me oduševljava roštiljanje. Nizozemci nemaju kulturu prehrane za razliku od Hrvata koji gotovo da nemaju velike zabave bez hrane, priča Wensveen.
 


Prof. dr. Polić: Mogao je birati najbolja svjetska sveučilišta 
 
    
    Wensveen je, kaže njegov šef prof. dr. Bojan Polić, izvanredan doktorant koji je prije dolaskla na riječko Sveučilište bio član poznatog nizozemskog tima istraživača, a zahvaljujući svojem besprijekornom kurikulumu mogao je otići na bilo koje svjetsko sveučilište.
    – Ono što je Wensveen donio našem timu novi je pristup poslu, novu etiku, jer iako mi na Zavodu možemo reći da smo iznad hrvatskog prosjeka i na europskoj razini uvijek se može bolje. Donio je nove metode istraživanja i doprinjeo da se grupa razvije u imunološkim istraživanjima. Imali smo i prije slučajeva da na Zavode rade ljudi iz inozemstva, no Wensveen je prvi potpuni stranac, a i prvi postdoktorant s prestižnom stipendijom Marie Curie, kaže prof. dr. Polić.


Hoćeš na fakultet – upisuješ najteži stupanj srednje škole
 

    
 
    Hrvatski školski sustav i onaj nizozemski baš i nemaju neke sličnosti, jer kako pojašnjava Wensveen Nizozemska za srednjoškolsko strukovno obrazovanje ne zna.
    – Čudno mi je da imate gimnazije i strukovne škole. U Nizozmskoj postoje srednje škole koje daju opće obrazovanje i ništa drugo. Te se škole rangiraju na tri razine i ukoliko želiš nastaviti školovanje na fakultetu upisuješ najteži nivo. Ono što mi je također neobično je da jako puno učite iz knjiga. Kod nas je praksa daleko više zastupljenija, nego teorija. Nizozemski obrazovni sustav potiče na samostalnost u učenju, moraš sam istraživati ukoliko nešto želiš saznati. Shvatio sam da Hrvati puno bolje barataju teorijom od Nizozemaca, ali Nizozemci prednjače u praktičnom radu, zaključuje Wensveen. 


Unovčite tradiciju
 

    
 
    Hrvati su jako ponosni na svoju kulturu i tradiciju, a to je jedna od stvari koja Wensveena fascinira, jer kaže u Nizozemskoj nije tako.
    – Ovdje svako selo ima svoju feštu. Čuva se tradicija, a u Nizozemskoj nije tako, tamo su takvi običaji gotovo izumrli. Međutim, Nizozemci iako do tradicije ne drže oni tu tradiciju znaju prodati, što u Hrvatskoj, čini mi se, baš nije slučaj. Pola svijeta zna da sir dolazi iz Nizozemske, ali da je kravata iz Hrvatske baš i nije svima poznato. Mislim da bi Hrvatska mogla još bolje unovčiti svoju kulturu i tradiciju, kaže Wensveen. 
    

Istražuje dijabetes tipa 2 
    
    Napominjući kako ne zna što mu život nosi Wensveen ističe da za sada svoju budućnost vidi u Hrvatskoj, jer kako kaže i profesionalni i privatni život su mu super pa nema razloga vratiti se u Nizozemsku. Pod vodstvom prof. dr. Polića trenutno radi na istraživanju dijabetesa tipa 2, a iako se najviše bavi istraživanjima u planu mu je kada usavrši jezik upustiti se i u rad sa studentima.



 
''Europski istok važan za stabilnost cijelog kontinenta'', Novi list, 22. 10. 2013.


KONFERENCIJA  CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE JUGOISTOČNE EUROPE


EUROPSKI JUGOISTOK VAŽAN
ZA STABILNOST CIJELOG KONTINENTA



Dvodnevna inauguralna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sa sinoćnjeg otvorenja dvodnevne konferencije u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci domaćin je inauguralne konferencije novoutemeljenog Centra za napredne studije jugoistočne Europe (Center for Advanced Studies of southeast Europe – CAS) koja će se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Europskom fondacijom za Balkan, Zakladom Otvoreno društvo, Erste zakladom, njemačkom Marshall zakladom i europskim Albach forumom tijekom iduća dva dana održavati u prostorima riječkoga Sveučilišta. Dvodnevna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce koji će kroz panel diskusije i radionice raspravljati o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu.
    Sinoćnje svečano otvorenje svojim su prisustvom uveličali brojni visoki uzvanici, među kojima su bili i prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, izaslanik hrvatskog predsjednika Dejan Jović, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i hrvatski, srpski te slovenski ministri znanosti, čelnici lokalne uprave i samouprave te predstavnici europskih zaklada, odnosno podupiratelja CAS-a poput Rade Šerbedžije.
    Napominjući kako je osnivanje Centra još jedan dokaz dinamičnosti riječkog Sveučilišta, rektor prof. dr. Pero Lučin Centar je ocijenio i iskorakom prema sveučilištu s visokim istraživačkim aktivnostima, dok je ministrica Pusić naglasila kako je tema dvodnevne konferencije za Hrvatsku od provorazrednog značaja napominjući da se Hrvatska nalazi na povijesnoj, intelektualnoj te političkoj prekretnici.
    – Nitko ne može zanemariti važnost jugoistočne Europe za stabilnost cijele Europe. Osnivanje Centra neobično je važno, međutim morate biti svjesni da je on samo fizički u Rijeci te da treba djelovati u ci
jeloj regiji. Ukoliko budete stvarno dobri, djelovat ćete u cijeloj Europi, poručila je Pusić.
    Dodajući kako hrvatski predsjednik od početka podržava osnivanje Centra, njegov izaslanik Jović istaknuo je da je Hrvatska s novim Centrom dobila instituciju koja je nedostajala u postojećem sustavu znanosti, a njegovo će djelovanje biti daleko šire od lokalnih i regionalnih okvira te je početak rada te ustanove stavio i u kontekst poziva hrvatskim znanstvenicima da se vrate iz inozemstva.
    Sam odabir teme kojom će se konferencija baviti, prema pojašnjenju predstojnice Centra prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni s različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije.



Intenziviranje međunarodne suradnje
 

    
    Centrom za napredne studije koordinira riječko Sveučilište, ali istovremeno njime upravljaju regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Novoutemeljeni Centar je središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti.


 
 
''Prof. dr. Stipan Jonjić okupio vodeće domaće i svjetske virologe'', Novi list, 17. 10. 2013.


MEDICINSKI FAKULTET 
RADIONICA O HERPES VIRUSIMA U SKLOPU IPA PROJEKTA EUROPSKE UNIJE


PROF. DR. SC. STIPAN JONJIĆ OKUPIO VODEĆE DOMAĆE I SVJETSKE VIROLOGE



Radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sudionici radionice o herpes virusima * Foto: I.TOMIĆRIJEKA » U sklopu IPA projekta kojeg provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića jučer su se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci okupili vodeći domaći i međunarodni znanstvenici kojima je zajednički cilj razvoj učinkovitih cjepiva za herpes viruse, kao i druge uzročnike zaraznih bolesti koje pogađaju svjetsko stanovništvo. Radionica »Učinkovita transalacija istraživanja i razvoj cjepiva« okupila je dvadesetak sudionika, a riječ je o drugoj u nizu radionica koja je organizirana u okviru IPA projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«. 
    Cilj je i osnažiti inovacijske kapacitete Medicinskog fakulteta kroz mobilizaciju njegovih potencijala za primijenjena istraživanja u skladu s potrebama biotehnološke industrije, a krajnji cilj prvog strateškog projekta je razvoj prototipa platforme vektorskog cjepiva koje je zasnovano na živom atenuiranom herpesvirusu kao vektoru. Važnost ovog projekta proizlazi iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne patogene i tumore, dok bi drugi strateški projekt trebao rezultirati stjecanjem znanja i vještina potrebnih za komercijalizaciju postojeće jedinstvene kolekcije protutijela te različitih usluga povezanih s protutijelima. Primijenjena istraživanja na projektu provode se paralelno s radionicama i posjetima suradnim institucijama, a prema riječima prof. dr. Jonjića važnost jučer održane radionice iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne uzročnike zaraznih bolesti. 
    – Radionicoma te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljusdko zdravlje, zaključuje prof. dr. Jonjić.
    Trendove u istraživanju zaraznih bolesti uzrokovanih herpes virusima i različite pristupe u razvoju cjepiva jučer je izložio dr. William Britt s University of Alabama at Brimingham SAD, u suradnji s kojim grupa prof. dr. Jonjića provodi i dva projekta financirana sredstvima američkih Nacionalnih instituta za zdravlje. Predavanja su održali i dr. Martin Messerle s Hannover Medical School i dr. Urlich Kalinke, direktor instituta Twincore iz Hannovera. U sklopu radionica održan je i okrugli stol o mogućnostima i pretpostavkama razvoja translacijskijh istraživanja herpes virusnih cjepiva u Rijeci na kojem su sudjelovali dr. Sabina Rabatić sa zagrebačkog imunološkog zavoda, dr. Beata Halassy i dr. Maja Šantak iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji zagrebačkog Sveučilišta te znanstvenici KBC-a Rijeka.
 
 

 
''Znanstvenici unatoč svemu'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
POZITIVCI


ZNANSTVENICI UNATOČ SVEMU


D. RADALJAC
 
altPolitičari u ovoj državi vole mantrati uprazno o nekakvoj ''državi znanja'', razmišljajući valjda kako će od samog papagajskog ponavljanja znanje doći samo od sebe. U međuvremenu kao kakvi rojevi skakavaca pustoše sve što može imati bilo kakve veze sa znanošću. 

Zbog takve situacije uspjeh tima s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci mora se gledati s dodatnim poštovanjem. Naime, oni su došli pred samo otkrivanje lijeka za osteoporozu, bolest koja mnogima zagorčava starost. Daleko su još od same praktične upotrebe lijeka, ali sama činjenica da su došli do patenta i da im je to svjetski priznato, za najdublji je naklon.

U državi u kojoj svaki dan moramo slušati bilo o političkim bilo ekonomskim problemima, pravo je osvježenje vidjeti kako ipak ima ljudi koji su maheri na svom polju rada. Iako država sa svim svojim političkim strukturama u ova dva desetljeća postojanja nije napravila previše za njih, očigledno talenta imamo dovoljno da se probijemo naprijed. Unatoč svemu.




 
''Trodimenzionalne inovacije iz riječkog laboratorija'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
 
TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI  ZNANSTVENIK SVEN MARIČIĆ PRVI U HRVATSKOJ POČEO S PRIMJENOM 3D PRINTERA U KIRURGIJI
 
 
TRODIMENZIONALNE INOVACIJE
 IZ RIJEČKOG LABORATORIJA
 
 
Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu 
 
 

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Sven Maričić drži predavanje o 3D tehnologiji na festivalu »Republika«Kad imate neki alat – primjerice čekić, s njime je moguće razbiti staklo, ali i napraviti novu skulpturu Davida. Ne morate biti Michelangelo da shvatite da bez uloženog truda, velike količine znanja, ali i strasti možete svojim alatom dovijeka samo lomiti staklo, slikovito nam je pojasnio dr. sc. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, odgovarajući na pitanje do kud sežu mogućnosti 3D printera – instrumenta koji je trenutno svojevrsni znanstveni luksuz, no ne treba sumnjati da će uskoro postati dio svakodnevice. 

Dok je u Hrvatskoj, čak i u znanstvenim krugovima, 3D tehnologija i dalje pomalo apstraktni pojam, u razvijenim zemljama već neko vrijeme ona nije novost. Ovih je dana NASA primjerice najavila da će u bliskoj budućnosti koristiti 3D printer kako bi na samoj Međunarodnoj svemirskoj postaji proizvodila dijelove satelita, a primjena ovih printera u biotehnologiji i medicini otišla je već toliko daleko da su znanstvenici u stanju »isprintati« ljudsko uho ili cijeli nit implantata za razne dijelove tijela. 
   
U nove generacije 3D printera može se danas već »ubaciti« bilo kakav materijal – od plastika do raznih vrsta slitina. Mogućnosti su, slažu se stručnjaci, nezamislive, pa 3D printere mnogi nazivaju jednom od tradicionalnih SF opsesija koja se ostvarila već na početku novog milenija. Hrvatska međutim, kao i u mnogim futurističkim konceptima, uvelike i na ovom primjeru kaska za najrazvijenijim državama – u cijeloj državi jedva da postoji dvadesetak 3D printera – broj neusporediv s njih nekoliko stotina koliko ih ima primjerice Njemačka. I tu bi priču na ovu temu mogli slobodno zvršiti, da se naš sugovornik s početka teksta kojim slučajem nije prije otprilike osam godina zainteresirao za 3D tehnologiju i biokompatibilne materijale primjenjive u medicini. Više godina usavršavanja, eksperimentiranja i povezivanja sa stručnjacima raznih profila, rezultiralo je potom nizom projekata primjene 3D tehnologije u medicini, primarno kirurgiji. Između ostalog, Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem studenti i liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu. 


Računalni model

Razliku čine nevjerojatno tanki slojevi na koje je model lubanje podijeljen, što ujedno daje i preciznost prikaza svih drugih struktura u mozgu praktički 300 posto veću no što je ima konkurentski švicarski model iz 2006. godine. Dotično »učilo« FEKS MAPEM Maričić je kao koncept razvio u suradnji s prof. Darkom Manestrom i prof. Mladenom Perinićem i nada se da će uskoro ući u nastavu prirodnih znanosti u školama i na fakultetima. Potencijalna primjena u medicini još je konkretnija. Na temelju podataka s instrumenata kao što su CT ili magnetska rezonanca, Maričić je u stanju izraditi izuzetno precizni računalni model nečije lubanje i moždanih struktura, te ga na jednako prezican način »isprintati« u više vrsta različitih materijala, što bi kirurgu primjerice omogućilo da na modelu provježba neki složeni operativni endoskopski zahvat, prije no što ga uistinu provede na pacijentu. 
                           
– Za taj model zainteresirana je jedna velika inozemna korporacija, no naša je želja da proizvodnja bude smještena u Hrvatskoj. Mislim da je naša šansa ugledati se u razvijene zemlje koje su iskoristile znanje kao jedan od glavnih alata razvoja, reći će Maričić koji je uz partnere ovaj model i zaštitio. 
                           
Jednako impresivnom demonstracijom kombinacije moći moderne tehnologije i vještine našeg sugovornika čini se, primjerice i rezultat njegove doktorske dizertacije – odnosno praktički sam početak ove riječke priče o primjeni 3D tehnologije u medicini. 
                           
Naime, nakon povratka iz Finske i Švedske gdje je radio kao stipendist u tvornici Volvo, Maričić se zaposlio u privatnom sektoru kako bi mogao platiti poslijediplomski studij. 
                           
– Sjećam se da sam prvu godinu radio i poslije posla trčao na predavanja, a svaki slobodni trenutak koristio za pisanje znanstvenih radova i polaganje ispita. I baš u trenutku kada sam dobio ugovor na neodređeno, zahvalio sam se poslodavcima i zaposlio na fakultetu gdje radim i danas, nažalost još uvijek na određeno vrijeme. S obzirom na to da me oduvijek zanimalo računarstvo, medicina i inženjerstvo nije mi bilo teško odlučiti se za temu i na doktorskom studiju. Na drugoj godini, odabrao sam mentora prof. Mladena Perinića koji me usmjerio u daljnjem radu, prisjeća se Maričić kojeg je dodatno nadahnulo svjedočenje uspješnoj rekonstrukciji dijela kosti lubanje s biokompatibilnim materijalima tijekom korištenja CEEPUS stipendije u Rumunjskoj. 
                           
– Imao sam potom i veliku sreću susresti buduće kolege i suradnike na Medicinskom fakultetu i to na Zavodu za anatomiju i kasnije na dentalnoj protetici gdje su mi puno pomogli prof. Daniela Kovačević Pavičić koja je kasnije postala sumentor, prodekanica prof. Renata Gržić, te prof. Damir Miletić s Klinike za radiologiju. Kad smo razgovarali o mogućoj primjeni 3D modeliranja, prof. Kovačević Pavičić mi je predložila da proučim slučaj pacijenta kojem su se polipi u sinusima toliko raširili da su počeli lomiti kost. Pacijent je već imao cijeli niz operacija, a čekala ga je rekonstrukcija dijela čela i nosa, pri čemu je umjesto dijela uništene kosti trebao biti ugrađen implantat. Ono što je do tada postojalo u tom smislu nije bilo posve precizno. S obzirom na to da u to vrijeme nismo imali apsolutno nikakvu opremu a kamoli 3D printer, laserski skener ili slične stvari na Sveučilištu, odlučio sam svoj dok
 
KAD SE 3D TEHNOLOGIJA UMIJEŠA U FORENZIKU 
    
    Koji su dosezi 3D tehnologije zorno pokazuje činjenica da jedan od projekata kojima se Maričić trenutno bavi zalazi u područje – forenzike. 
    – Radim na razvoju jednog instrumenta za 3D modeliranje za potrebe forenzike i antropologije s kolegicom Anjom Petaros koja je primijetila da bi im neka rješenja uvelika mogla pomoći u forenzičnim istraživanjima. Ovdje bih svakako spomenuo i Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci s kojim surađujem od samih početaka. To je izvrsno uigrana ekipa uz pomoć koje znanstvenici mogu izbrusiti svoje projektne prijedloge, dobiti informacije o raznim mogućnostima plasmana ideja na svjetsko tržište, te brzom transferu znanja u industriju. 
    
UMJETNA NOGA ZA ŽENKU HASKIJA 
    
    Uz pomoć 3D modeliranja i 3D printera u bližoj budućnosti bi život mogao biti olakšan i jednoj udomljenoj ženki haskija koja bi na taj način dobila – umjetnu nogu. Trenutno je izrađena idejna faza, no potrebno je, pojašnjava Maričić, još opreme i ljudi kako bi se projekt priveo kraju. 
    
ZNANSTVENA SLIKOVNICA 
    
 
 
    Pored posla na Tehničkom fakultetu i znanstvenih projekata, Sven Maričić kreativnost ispoljava na još cijelom nizu područja. Nedavno je tako organizirao radionicu RiScience koja je za cilj imala edukaciju i povezivanje stručnjaka iz područja 3D modeliranja i printanja iz različitih dijelova Europe s našim studentima i djelatnicima. Sudjelovao je i u organizaciji nedavno uspješno izrealizirane Noći istraživača, a trenutno radi na znanstvenoj slikovnici za koju mu je poznati riječki slikar Vojo Radoičić već napravio naslovnicu i za koju će, obzirom da svira nekoliko instrumenata, snimiti i mali popratni soundtrack.
torski rad postaviti i voditi kao projekt i to na način da sam sponzore, opremu i znanje našao ovdje – u Poliklinici Rident, tvrtki Noven d.o.o., te uz pomoć Zaklade Sveučilišta u Rijeci koja mi je financirala odlaske na nekoliko kongresa, a određeni dio ipak vani, jer oprema s kojom sam imao sreće raditi vrijedi desetke milijuna kuna i pripada samom tehnološkom vrhu. Trebalo mi je šest mjeseci samo za prvi matematički model koji sam napravio na temelju CT snimki glave pacijenta. U suradnji sa stručnjacima iz Poliklinke Rident i Klinike za otorinu KBC-a Rijeka, potom je na temelju tog modela modeliran implantat od polimetilmetakrilata koji je ugrađen pacijentu. Zbog preciznosti modela uspjelo se za 30 posto smanjiti količinu potrebnog materijala i još važnije skratiti vrijeme operacije s procjenjenih tri sata na sat i 45 minuta. Prisustvovao sam operaciji i to je bio fenomenalan osjećaj. Stvarna mogućnost da pomognem je moja najveća motivacija, ne mogu vam opisati taj osjećaj kada napraviš anatomski dio koji je plod tvojeg istraživanja i kada se taj implantat ugradi i postane dio nečijeg života, ispričao nam je Maričić koji je u sličnim projektima koji su uslijedili među prvima u ovom dijelu Europe primjenio 3D printer u kirurgiji. 
                         
Pokušaji i pogreške

Preciznost, glavna komponentu koja izdvaja njegove modele iz mora drugih stvari koje se danas mogu postići s 3D printerima, nije međutim bilo nimalo lako postići. 
    – Moram naglasiti da bez suradnje s kolegama i bez podrške Tehničkog i Medicinskog fakulteta zaista ne bih mogao ostvariti ovakve rezultate. Apstraktno razmišljanje danas bi trebalo biti temelj usvajanja znanja – svatko od nas može nabubati besmislen niz brojeva i slova, ali primijeniti postojeće znanje u nekom području gdje nismo daleko stigli i gdje trebaš tek postaviti standarde zahtijeva izlazak iz, uvjetno rečeno, dnevnog boravka sigurnosti. Dakle, naravno da je bilo teško razviti toliku preciznost kod printanja, ali to je bio izazov s kojim sam se želio baviti. Stoga sam jako zahvalan kolegama dr. sc. Ozrenu Bukovcu i Deanu Staniću na pomoći i korisnim sugestijama. Više puta tijekom istraživanja morao sam se vraćati na osnovne stvari – logiku i razmišljanje kako neki dio napraviti funkcionalnijim i optimalnim, posebno kada je riječ o radu sa skupim 3D printerima koji koštaju nekoliko milijuna kuna. Za mnoge stvari se savjetujem s kolegama vani koji su stručnjaci u svojim poljima, objašnjava nam Maričić. 
Mogućnosti 3D tehnologije na području medicine su, uvjerava nas naš sugovornik, uistinu goleme. 
                           
– Zaista smo u nekim područjima sposobni izraditi rezervni dio za svaku osobu. Trenutno radim na jednom sustavu očitavanja podataka koji će si moći priuštiti svi, a koji barem za sada u ovoj fazi ima obećavajuće rezultate. Ono što je prednost jest da su eliminirane potencijalne opasnosti zračenja koje se nalaze u klasičnim dijagnostičkim medicinskim uređajima. Cilj znanosti je upravo to – omogućiti ljudima najbolju moguću kvalitetu života i omogućiti dostupnost svima. Kada gledate pacijenta kojemu trenutno ne možete pomoći, znanstvenik bi trebao biti taj zadnji oslonac koji će mu uliti nadu da nova tehnologija i istraživanja mogu dati rezultate. Ne samo riječima, nego i stavom. Ne možeš biti dobar znanstvenik ako nisi jako motiviran i veliki sanjar. No svako iskustvo treba se temeljiti na određenom broju pokušaja i pogreški, mislim da su najopasnija iskustva koja se temelje samo na uspjehu, zaključit će Maričić.



 

 

alt

 
''Jedino Sveučilište bez prorektora za znanost'', Novi list, 4. 10. 2013.

UDRUGA UNIVERSITAS 
DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI


JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST


Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova upravljačka struktura na riječkom Sveučilištu izaziva nezadovoljstvo akademske zajednice * Foto: S.DRECHSLERRIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. dr. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. 


Neznatne uštede

– Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Ledić. 
Međutim rektor prof. dr. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta.


Prilagodba poslovanju

– Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof.dr. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor.
Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica.
 

 

 
 
 

 

 
''Stipanu Jonjiću i Đuri Deganu nagrade za životno djelo'', Novi list, 3. 10. 2013.

DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST 
RIJEČKI PROFESOR U DRUŠTVU NAJBOLJIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA



STIPANU JONJIĆU I VLADIMIRU ĐURI DEGANU
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO




Prof. dr. Stipan Jonjić nagrađen je za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u znanstvenom području biomedicine
i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija, dok je prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava




Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli 31 nagrade, a u kategoriji nagrada za životno djelo našla su se dva riječka znanstvenika, prof. dr. Stipan Jonjić i prof. emeritus Vladimir Đuro Degan. Riječ je o nagradama koje dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, kao i za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada – nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost te za popularizaciju i promidžbu znanosti, kao i godišnja nagrada za znanstvene novake. 


Niz otkrića

Nagrada za životno djelo dodjeluje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo, a prof. dr. Jonjiću ta je nagrada pripala za područje biomedicinskih znanosti. Naime, prof. dr. Jonjić redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te je nagrađen za cjelokupan znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija. 

Odbor za dodjelu nagrada svoju je odluku obrazložio činjenicom da prof. dr. Jonjić ide u red prepoznatljivih hrvatskih znanstvenika u području biomedicine, što potvrđuje i prijem u članstvo Leopoldine, njemačke akademije prirodnih znanosti. Radi se o znanstveniku koji je objavio sto izvornih znanstvenih radova i revijskih članaka u vodećim svjetskim časopisima u području imunologije i virusologije. Kumulativni »čimbenik odjeka« tih radova iznosi 701, h-indeks 34, a u WOS bazi citirani su 4.049 puta. Rad mu karakterizira niz otkrića, a prvi je pokazao da CMV izbjegava imunološki nadzor uz pomoć NK stanica tako da negativno regulira ekspresiju staničnih liganada za aktivacijski NKG2D receptor. To otkriće objavljeno je u Nature Immunology i bilo je popraćeno redakcijskim osvrtom u tom broju časopisa. Na temelju rezultata vlastitih istraživanja iznio je i ideju za dizajniranje takozvanog pametnog cjepiva za CMV, a taj projekt dobio je petogodišnju financijsku potporu Europskoga istraživačkog vijeća u kategoriji »Ideas«. U proteklih desetak godina njegova grupa dobila je gotovo devet milijuna eura iz europskih i američkih znanstvenih fondova, a ujedno je i pozvani predavač na uglednim znanstvenim skupovima i institucijama te je obrazovao više znanstvenika koji su već stekli znanstvenu prepoznatljivost. 


Ekspert za međunarodno pravo

Prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je pak za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, polje prava, a posebice za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava u nacionalnim i međunarodnim razmjerima. Uz punopravno članstvo u uglednom Institut de droit international, koji okuplja najbolje pravnike iz područja međunarodnog prava, te objavljene mnogobrojne znanstvene članke u priznatim časopisima, objavio je i knjige na hrvatskome, francuskome i engleskome jeziku, pri čemu knjiga Sources of International Law predstavlja jedno od temeljnih djela o izvorima međunarodnog prava.
 

 


Prof. dr. Boranu Berčiću godišnja nagrada

Među dobitnicima godišnje nagrade za znanost također se našao jedan riječki zanstvenik, a riječ je o prof. dr. Boranu Berčiću, redovitom profesoru Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je nagrađen za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti, polju filozofiji, za knjigu Filozofija, svezak prvi i drugi, Zagreb, 2012. 
Prema ocjeni Odbora za dodjelu državnih nagrada ta je knjiga jedinstveno djelo u hrvatskoj filozofskoj literaturi, prva obuhvatna sinteza suvremene analitičke filozofske misli, koju uz neutralan autorov pristup i tematsku širinu te jasan i precizan stil, krasi i originalnost u sistematiziranju suvremenih filozofskih pozicija te snaga izvornih autorovih uvida i argumenata.
 
 
 

 

 
''Sporazum sa zagrebačkim Ekonomskim institutom'', Novi list, 3. 10. 2013.

 
SVEUČILIŠTE  OKRUPNJAVANJE ZNANSTVENIH POTENCIJALA


SPORAZUM SA ZAGREBAČKIM EKONOMSKIM INSTITUTOM


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Maja Vehovec, Dubravka Jurlina Alibegović, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Nakon prošlotjednog potpisivanja sporazuma o suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Sveučilište u Rijeci jučer je potpisalo sporazum o suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb, a prema najvama rektora prof. dr. Pere Lučina uskoro će uslijediti i sklapanje sporazuma s Institutom Ruđer Bošković. 
– Došlo je vrijeme udruživanja i zajedničkog nastupa kako bi Sveučilište bilo uspješno te kako bismo se zajednički natjecali za EU-fondove, ali i ojačali istraživačke kapacitete, kazao je rektor. 

Cilj sporazuma kontinuirano je djelovanje na razvoju prosperitetnog gospodarstva, mobilnosti nastavnika i znanstvenika zbog okrupnjavanja znanstveno-obrazovnih potencijala društva. Dodajući kako je Sveučilište uspostavilo suradnju s ključnim hrvatskim partnerima, rektor je pojasnio da je potpisani dokument okvirni sporazum za cijelo Sveučilište, a osim istraživačke suradnje i proširenja kapaciteta, očekuje se i uspostavljanje suradnje na području studija, kao i cjeloživotnog obrazovanja te programa doktorskih studija. 

Jedan od velikih prostora za suradnju prema rektorovim riječima je i Centar za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS) kojim koordinira Sveučilište. Suradnja na tom području, prema najavama prorektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, realizirat će se već u listopadu na osnivačkoj konferenciji Centra koja će okupiti 40-ak predstavnika raznih zemalja. 

Sa činjenicom da neformalna suradnja dviju ustanova već postoji, složila se i ravnateljica Instituta dr. Dubravka Jurlina Alibegović koja je najavila zajednički istraživački rad na raznim područjima, programe cjeloživotnog obrazovanja, pokretanje zajedničkih ljetnih škola, doktorskih studija i edukacija.



 
 
''Psihološku pomoć tražilo 1200 studenata'', Novi list, 2. 10. 2013.
 

15. GODIŠNJICA  PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE RIJEČKOG SVEUČILIŠTA



PSIHOLOŠKU POMOĆ ZATRAŽILO 1.200 STUDENATA



Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno
, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim i problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima

 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ines Jakovčić i prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović predstavile rad Psihološkog savjetovališta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Povodom obilježavanja petnaest godina rada, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra tijekom listopada i studenog provest će niz aktivnosti kojima će se obilježiti godišnjica jedne od tri jedinice Sveučilišnog savjetovališnog centra – najavila je na jučerašnjoj konferenciji voditeljica Psihološkog savjetovališta prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović. Podsjećajući kako se radi o prvom takvom servisu za studente u Hrvatskoj, prof. dr. Živčić Bećirović je istaknula da je i danas riječko Sveučilišto jedino koje ima Sveučilišni savjetovališni centar koncipiran kroz rad Psihološkog i Pravnog savjetovališta te Ureda za studente s invaliditetom. 

U proteklih 15 godina pomoć Psihološkog savjetovališta zatražilo je 1.200 korisnika svih riječkih fakulteta, a u istom je razdoblju realizirano 10 tisuća sati individualnog savjetovanja. Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno, te psihoedukativne aktivnosti, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim problemima, problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima. U manjoj mjeri studenti traže i pomoć zbog niskog samopoštovanja, stresa, poremećaja hranjenja te ostalih problema. 
 
– Program kojim će se široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta, započinje predstavljanjem rada savjetovališta svim brucošima kako bi se upoznali s uslugama koje im se nude na početku studiranja, a u sklopu toga održat će se radionice na temu prilagodbe brucoša. U suradnji sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci organizirat će se radionica o prezentacijskim vještinama. S obzirom da je broj sudionika ograničen, Zaklada će provesti natječaj za sudjelovanje na radionicama, dok ćemo povodom Dana mentalnog zdravlja organizirati otvorena vrata savjetovališta te će studenti tom prigodom moći razgovarati s djelatnicima savjetovališta bez najave. Tijekom listopada i studenog na svim će sastavnicama Sveučilišta biti postavljeni promotivno-prezentacijski štandovi na kojima će članovi akademske zajednice moći uspostaviti direktni kontakt s djelatnicima i volonterima savjetovališta, a budući da se u rad savjetovališta kontinuirano uključuju studenti-volonteri, u znak zahvalnosti organizirat ćemo i tradicionalan zajednički izlet volontera i djelatnika savjetovališta, najavila je djelatnica savjetovališta Ines Jakovčić.

 


Centralna proslava 27. studenog

Sve dosadadašnje aktivnosti i postignuća bit će, prema najavama djelatnice savjetovališta Ines Jakovčić, objavljeni u brošuri »15 godina rada« koja će biti predstavljena na centralnoj svečanosti obilježavanja obljetnice, 27. studenog, čime će ujedno završiti aktivnosti proslave godišnjice. Do tada provodit će se program kojim će se akademskoj i široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta.
 

 

 

 
''Studentima najprivlačniji tečajevi kuharstva i plesa'', Novi list, 2. 10. 2013.

 

STUDENTSKI CENTAR 
UPISI NA TEČAJEVE


STUDENTIMA NAJZANIMLJIVIJI TEČAJEVI
KUHARSTVA I PLESA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
RIJEKA » S početkom nove akademske godine Studentski centar Sveučilišta u Rijeci započinje s upisima studenata na tečajeve, te s prijavama za izlete. Riječ je o programima kojima je cilj oplemeniti studentski život, a cijena je svih tečajeva 40 kuna. Za taj iznos studentima se pruža mogućnost stjecanja znanja iz kuharstva, plesa te yoge. Svi će se tečajevi realizirati tijekom zimskog semestra i to u Sveučilišnom kampusu, a navodeći kako je tečaj yoge novost, ravnatelj studentskog centra Dinko Jurjević ističe da prema dosadašnjim iskustvima najviše interesa studenata izazivaju tečajevi kuharstva i plesa. 

– Za svaki od tih tečajeva prošle se godine prijavilo po 150 studenata. Tečaj kuharstva provodimo već dvije godine, dok smo tečaj plesa uveli lani. Nema ograničenja broja studenata koji se mogu prijaviti, a broj skupina formirat će se na osnovu broja prijava, kaže Jurjević. 

Prijave za tečajeve traju do 21. listopada, a tijekom zimskog semestra za studente i djelatnike Sveučilišta organizirat će se i cijeli niz izleta. Studentima se pruža mogućnost da u organizaciji Studentskog centra razgledaju Rim, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Klagenfurt, Trst, Graz, Ljubljanu i Veneciju te da posjete''Interliber''.
 

 


 
''Uspjeh riječkih znanstvenika'', Novi list, 2. 10 . 2013.

  

 
DVOGODIŠNJI ISTRAŽIVAČKI RAD URODIO PLODOM  ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU USPIO KREIRATI NOVI MEDICINSKI PREPARAT
 


USPJEH RIJEČKIH ZNANSTVENIKA

OTRKIVEN NOVI LIJEK ZA OSTEOPOROZU


Riječkom timu odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze, lijek je zasad zaštićen u svim zemljama Europe, očekuje se zaštita i u SAD-u i drugim zemljama, ali i vrlo brzi plasman lijeka na tržište


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Timu pročelnika Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Krešimira Pavelića odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze temeljen na istraživanjima provedenim na Odjelu. Naglašavajući kako sam patent još ne znači da je lijek spreman, prof. dr. Pavelić ističe da to znači samo da je patentno zaštićen u svim zemljama Europe, ali i da očekuje vrlo brzi plasman lijeka na tržište. 
– U tijeku je i patentna zaštita u SAD-u i drugim zemljama. To je vrlo skup i dugotrajan proces no u ovom slučaju bi mogao ići znatno brže. Istraživanje je trajalo dvije godine. Ugovor između austrijske kompanije Panaceo International Active Mineral Production GmbH iz Villacha i Sveučilišta potpisan je u travnju 2011. godine, a istraživanje je dovršeno nedavno. Patent je dobiven na temelju ključnih pokusa koje smo proveli u Rijeci, a u kojima je pored ekipe istraživača s Odjela za biotehnologiju sudjelovala prof. dr. Dragica Bobinac s kolegama s Medicinskog fakulteta u Rijeci i dr. vet. Vedran Micek s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Dio istraživanja provodimo i na sinhrotronu u Trstu, a na projektu je radilo do šestero ljudi, kaže prof. dr. Pavelić. 


Medicinsko sredstvo

Dodajući kako o samoj prirodi preparata ovaj trenutak može reći samo da spada u skupinu modificiranih prirodnih produkata anorganskog porijekla, sa svojstvima ionskih izmjenjivača prof. dr. Pavelić ističe da je sam preparat registriran u kategoriji medicinskih sredstava, takozvani medical device. 
– Ne znam hoće li Panaceo International Active Mineral Production prodati ovo sredstvo nekoj od većih farmaceutskih tvrtki ili će nastaviti sama s plasmanom. U svakom slučaju,
trenutno idu klinička testiranja s vrlo obećavajućim rezultatima. Preparat nema štetnih pojava po ljude i mogao bi se uzimati zasebno ili u kombinaciji s postojećim sredstvima.

Radi se o čitavoj grupaciji preparata koji imaju izuzetna fizikalno-kemijska svojstva i mogla bi imati širu medicinsku primjenu, pojašnjava prof. dr. Pavelić. O sredstvima, kaže, koja su uložena u istraživanje ne može govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu, a dodajući kako Odjel upravo realizira novi projekt s partnerima iz SAD prof. dr. Pavelić ističe da sam eksperimentalni dio predstavlja kombinaciju nekoliko metoda kojima se prati učinak preparata na strukturu i mineralni sastav kostiju, prati se elementarni sastav u kostima i organima vrlo sofisticiranim metodama, pri čemu se koriste i usluge akceleratora u Trstu. 


Čista znanost

– Osobno sam dugogodišnji savjetnik nekoliko kompanija, a također i austrijske Panaceo International Active Mineral Production. Stoga nije čudno da je upravo naše Sveučilište dobilo ovaj posao. Aktivnosti našeg Odjela su i u području čiste, temeljne znanosti ali vrlo su istaknuta i razvojna istraživanja u području razvoja lijekova, dijagnostičkih postupaka i prehrambene industrije. Pravi zamah Odjel će dobiti početkom slijedeće godine kad pristigne sva znanstvena oprema i kad istaknuti kolege, od kojih su mnogi došli iz inozemstva, uspostave svoje laboratorije. Za naše Sveučilište to znači mnogo. Prije svega afirmaciju u području razvoja novih medicinskih preparata i spoja s privredom i industrijom. Nakon definitivnog plasmana preparata na tržište tražit ćemo sredstva za slobodna istraživanja na Sveučilištu kako ne bismo imali financijskih problema te ujedno stekli i određenu istraživačku slobodu, zaključuje prof.dr. Pavelić.


Cijeli niz istraživanja na Odjelu za biotehnologiju 

Patentirani lijek za osteoporuzu tek je jedno od istraživanja koje se provodi na Odjelu za biotehnologiju, jer prema riječima prof.dr. Krešimira Pavelića na temelju odlično provedenih eksperimenata koji su rezultirali dodjelom patenta bez ijedne primjedbe, Odjel je dobio još nekoliko istraživačkih projekata. 
– Jedan značajniji upravo se realizira za istu austrijsku kompaniju, koja je Odjelu dodijelila novu vrlo skupu znanstvenu opremu i sredstva za realizaciju projekta. Radi se o izolaciji aktivnih komponenata prirodnih izvora u medicinske svrhe. Nažalost o detaljima ne mogu govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu. Trebamo riješiti problem stabilnosti tih preparata. Radimo i na realizaciji nekoliko projekata s proizvođačima prehrambenih proizvoda, primjenjujemo nove analitičke metode za autentičnost i sastav hrane i slično. Spremamo se za primjenu nanoistraživanja u neuroznanosti, a neki naši suradnici rade istaknuta istraživanja na problemu ozljeda leđne moždine, na dizajnu lijekova, na problematici virusa herpesa i još drugih istraživanja, ističe prof.dr. Pavelić.



 
''U prepisivanju na ispitima studenti ne vide ništa sporno'', Novi list, 1. 10. 2013.
 

ŠALABAHTER NE IZLAZI IZ MODE
  PROVEDENO ISTRAŽIVANJE O NEDOPUŠTENOM PONAŠANJU U AKADEMSKOJ ZAJEDNICI


U PREPISIVANJU NA ISPITIMA
STUDENTI NE VIDE NIŠTA SPORNO



Dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, te potom i falsificiranje – rezultati su istraživanja u kojemu je sudjelovalo 339 djelatnika i 1.082 studenata


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Prema provedenoj anketi, 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznalo je da na ispitima koristi šalabahtere * Foto: V. KARUZARIJEKA » Čak 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznaje da na ispitima prepisuje od drugih studenata ili se pak služi šalabahterima i u tome većina njih ne vidi ništa sporno – pokazalo je to istraživanje »Anketa za zaposlenike i studente Sveučilišta u Rijeci o nedopuštenim oblicima ponašanja – izvještaj IPA 2008« u kojem je sudjelovalo 339 djelatnika Sveučilišta i 1.082 studenata. Riječ je o istraživanju koje je istovremeno provedeno na svim hrvatskim većim sveučilištima, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samardžija po dobivenim rezultatima riječki studenti, kao i djelatnici fakulteta ne odskaču od svojih kolega na drugim sveučilištima. Naime, dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto na toj listi zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, a potom i falsificiranje. 


Politika i sukob interesa

''Istraživanje je pokazalo da postoji svijest o različitim oblicima nedopuštenog ponašanja, no da se ona, s obzirom na sadržaj i težinu razlikuju. Pozitivan je zaključak da su teži oblici diskriminacije i nedopuštenih oblika ponašanja relativno rijetki. S druge strane, dobar dio sudionika u nekoj mjeri potcjenjuje značaj nekih od lakših oblika nedopuštenih ponašanja, a zabrinjavajuće je što relativno mali broj sudionika prijavljuje nedopuštena ponašanja. Naime, pokazalo se da većina nastavnika i studenata kada doživi neki od oblika neprimjerenog ponašanja ne poduzima ništa, što može ukazivati i na problem nepovjerenja institucijama, odnosno, nepovjerenja u funkcioniranje mehanizama koji bi takve pojave trebali spriječiti ili sankcionirati. Među studentima kao najveći problem pojavilo se prepisivanje za koje više od polovine ispitanika smatra da nije problem. Prepisivanje doživljaju kao znak solidarnosti, dok primjerice 30 posto ispitanika priznaje da na fakultetima postoji plagiranje, međutim svijesni su da je to pogrešno.'', pojašnjava prorektorica.


Dodajući kako su u slučaju i da su prijavili neprimjerenu radnju ispitanici najčešće bili osuđeni u svojoj sredini pogotovo ako se radilo o problemu autorstva prof.dr. Prijić Samardžija navodi da kod nekih pojava, kao što je plagijat, prijava neprimjerenog ponašanja ipak nailazi na podršku okoline. Iako i studenti i profesori najčešće područje znanstvenog istraživanja percipiraju kao najveći problem neprimjerenog ponašanja istraživanje je pokazalo kako na Sveučilištu u Rijeci postaje i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja kao što su podmićivanje, nepotizam i politički utjecaj. Naime, 42 posto profesora tvrdi da zna za pogodovanje bliskim osobama, trećina ih se susrela sa problemom sukoba interesa, a gotovo četvrtina s pritiskom politike. 


Autorstvo i plagijat

Pojašnjavajući kako se radi o daleko manje izraženom problemu nego što je to autorstvo i plagijat prorektorica napominje da se dobiveni pokazatelji ne mogu smatrati objektivnim u smislu stalne prisutnosti, već se radi o percepciji ispitanika. Međutim, sama činjenica da ispitanici izvješćuju o nekim nedopuštenim ponašanjima je vrlo bitna jer ukazuje da ona postoje u akademskoj zajednici te da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se ta ponašanja spriječila i sankcionirala. 

''Generalni je stav Sveučilišta da na sve te događaje treba biti nulta tolerancija. Stoga je nužno donijeti politike, pravilnike i smjernice za sprečavanje neakademskog ponašanja i razvijanje efikasnijeg mehanizma prevencije i sankcioniranja neetičkog ponašanja u područjima koja su detektirana rezultatima istraživanja. Sveučilište ima određene pravilnike i etičke kodekse, međutim neka područja nisu regulirana. Mišljenja smo da nije dovoljno samo donijeti politike, pravilnike i smjernice, već treba krenuti i s edukacijama. U tom smislu planiramo na doktorske studije kao obavezan predmet uvesti znanstveno-istraživačku čestitost, kao i radionice i druge oblike edukacije za studente.'', zaključuje prof.dr. Prijić Samardžija.


Spolna diskriminacija 
    
Riječka akademska zajednica nije imuna ni na pojavu diskriminacije, a iako je riječ o daleko manjoj učestalosti u odnosu na prepisivanje ili autorstvo među ispitanim studentima najizraženija je pojava spolne diskriminacije koju je iskusilo 10 posto studenata, a njih 15 posto zna za diskriminaciju nad kolegama. Osvećivanje zbog odbijenih seksualnih ponuda iskusilo je svega 0,92 posto ispitanika, a njih 3 posto zna za osvećivanje kolegama iz istog razloga. I među nastavnicima postoje slična ponašanja, a njih 13 posto osobno je doživjelo seksistične primjedbe, a 5 posto je doživjelo ponižavajuće primjedbe na osnovu homoseksulanosti.


Kupnja knjige uvjet za ispit

Gotovo četvrtina ispitanih studenata jednom je ili više puta doživjela da im profesor kupnjom njegove knjige ili skripte uvjetuje izlazak na ispit ili bolju ocjenu, a jednu od najozbiljnijih koruptivnih radnji traženja mita ili nekih drugih usluga za prolaz na ispitu ili ostvarivanje nekih drugih akademskih prava doživjelo je 1,57 posto studenata.




 
''Oneitus zna odgovor'', Novi list, 29. 9. 2013.

 
 PRVI U SVIJETU OSMISLIO STRANICU ZA ON-LINE UČENJE



ONETIUS ZNA ODGOVOR



Student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta može postaviti pitanje i u roku od nekoliko minuta stiže mu odgovor, jer studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć, objašnjava Novak
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Trideset posto klikova bilo je inozemnih studenata – Mario Novak  * Foto: D. ŠKOMRLJ
 
Student druge godine računalstva Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mario Novak osmislio je prvu web stranicu za kolektivno on line učenje. Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu kojim se ne služe samo hrvatski studenti, već i njihovi inozemni kolege, a pojašnjavajući kako je web stranica Onetius (www.onetius.com) potpuno besplatna, Novak ističe da je nastala kao rezultat intenzivnog učenja noć uoči ispita. 
 
 
 
''Puno studenata najviše uči zadnji dan uoči ispita ili nekoliko dana prije ispita. Ukoliko nešto ne znate ili vam nije jasno, morate izvan predavanja hvatati profesore, a svi znamo da to nije jednostavno. Iz tog iskustva došao sam na ideju pokretanja web stranice putem koje svaki student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta u svakom trenutku može postaviti pitanje i u roku nekoliko minuta stiže mu odgovor na e-mail ili pak na Facebook direktno u inbox. Studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć. Budući da se unosi ime fakulteta i predmeta, na stranici možete pregledati sva pitanja s vašeg fakulteta ili sva pitanja vezana uz određeni predmet. Moguće je, primjerice, pregledati pitanja vezana za predmet »umjetna inteligencija« koji se sluša na više fakulteta u svijetu i pomoći kolegama koji taj predmet slušaju u Kini, Boliviji ili Njemačkoj.'', tumači Novak. 
 

Potražite cimera

Stranica je zaživjela na početku ovogodišnjeg ljetnog ispitnog roka, a koliko je popularna među studentima, najbolje govori podatak da je u svega dva mjeseca imala 13 tisuća klikova i to ne samo hrvatskih studenata. Prosječno svaki mjesec Onetius dobije dvije tisuće novih korisnika. 

''Iako Onetius najčešće posjećuju hrvatski studenti, 30 posto klikova bilo je inozemnih studenata. Naime, stranica je započela s radom po principu postavljanja pitanja i dobivanja odgovora, no vrlo brzo sam je nastavio nadograđivati. Tako da sada projekt osim kolektivnog rješavanja zadataka, studentima nudi informacije i vijesti sa svih fakulteta iz Hrvatske i iz svijeta, razmjenu skripti za svaki predmet na brz i jednostavan način, prodaju i najam stanova, traženje cimera te potragu za studentskim poslovima. Ono što je najvažnije, sve je to na jednom mjestu i besplatno, a sadrži sve ono što je studentima korisno.'', kaže Novak. 

Dodajući kako Onetius ne omogućuje samo rješavanje problematičnog zadatka, već i doprinosi efikasnijem učenju, upravo iz razloga što za sve predmete na jednom mjestu objedinjuje skripte, Novak navodi da su skripte za pojedine predmete rangirane po kvaliteti. 


Dostupnost skripti

''Bez obzira što studirali i gdje studirali, je li u pitanju Rijeka, Zagreb ili Tokyo, uvijek se radi o srodnim predmetima. Dostupnost skripti drugih fakulteta studentima pruža mogućnost boljeg učenja. Stranica se konstantno nadograđuje. Poanta je u tome da Onetius funkcionira poput društvenih mreža, što se više ljudi uključi u korištenje, kvaliteta je bolja.'', ističe riječki student. 

Jedini je cilj pokretanja Onetiusa pružiti mogućnost studentima da u što kraćem roku završe fakultet, dok o zaradi kao cilju, kaže Novak, nema govora. Iako mogućnost ulaska oglašivača na Onetius Novak ne odbacuje, kategoričan je u stavu kako to nikada neće biti na uštrb kvalitetete stranice. Dodajući kako stranice za učenje nisu novost, Novak zaključuje da se uglavnom radi o ograničenim i zastarjelim platformama za učenje, dok Onetius ocjenjuje korakom naprijed u studiranju.
 

U Rijeku zbog mora 
    
Riječki student rodom je iz Čakovca, a objašnjavajući kako je Rijeku za mjesto studiranja ponajviše izabrao zbog blizine mora. 

''Svi idu na studij u Zagreb, ali meni je Rijeka bila privlačna, a i inače na riječkom Sveučilištu ima dosta Međimuraca. Nisam požalio, jer ekipa na faksu je odlična.''
 
 

Tehnologija fascinira 
    
Iako Novak za sebe kaže da nije tehnološki frik, priznaje da se u računalo zaljubio onog trena kada ga je dobio, a bilo je to u 4. razredu osnovne škole. 

''U 7. razredu osnovne napravio sam prvu web stranicu, a do sada sam ih napravio sedam. Uglavnom se radilo o stvarima koje su me zanimale, a do kojih se nije moglo doći, poput nogometa, računala ili pak Zvjezdanih staza. Tehnologija je fascinantna stvar.''
 
 
 

 

 
''Mekom šopingholičara zavladali znanstvenici'', Novi list, 28. 9. 2013.

 
PRVA NOĆ ISTRAŽIVAČA  PROJEKT SVEUČILIŠTA U RIJECI PRIVUKAO MNOGE JUČER U TOWER CENTER


MEKOM ŠOPINGHOLIČARA ZAVLADALI ZNANSTVENICI


Na 21 postaji znanstvenici su na pristupačan način predstavili znanost kojom se bave, pa su Riječani iz prve ruke mogli vidjeti kako se izolira DNA iz banane i čitaju misli, testirati osjetila, prošetati kamerom kroz tijelo ili oživjeti molekulu računalnim metodama


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Šetnja kroz ljudsko tijelo fascinirala klinceRIJEKA » Prva riječka Noć istraživača sinoć je u Tower Centru privukla veliku pažnju posjetitelja svih uzrasta koji su iz prve ruke željeli saznati čime se točno riječki znanstvenici bave. Riječ je o projektu čiji je cilj popularizacija znanstvenih istraživanja i koji se istovremeno održava u tristotinjak gradova u 35 zemalja Europe, a Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključilo manifestaciji. Uz popularizaciju znanosti jedan od ciljeva Noći istraživača je i otkloniti predrasude prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, što je sinoć vrlo uspješno učinjeno kroz pet sati programa u sklopu kojeg su građani sa znanošću došli na »ti«, a svo to vrijeme omiljenim odredištem šopingholičara vladali su znanstvenici. 

Hrvatska inačica Noći istraživača istovremeno se uz Rijeku održala i u Zagrebu te Splitu, i to na istu temu »Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete života«, a realizirana je kroz zabavni kolaž program namijenjen svim uzrastima. Na ukupno 21 znanstvenoj postaji koje su svoje mjesto našle na dva kata Tower Centra, znanstvenici su na zanimljiv i pristupačan način predstavili znanost kojom se bave.


Oživjele molekule

Znanstvenim pokusima nisu bili oduševljeni samo najmlađi, već i oni stariji jer, kako je prokomentirala Nikolina Dlab, prva Noć istraživača je fascinantna. 

''Studiram psihologiju u SAD-u i tamo su ovakvi projekti uobičajeni tako da mi nije prvi put da posjećujem ovakvu manifestaciju, ali ipak sam oduševljena. Posebno me oduševio punkt s čitanjem misli.'', kazala je Dlab. 

Uz izolaciju DNA i čitanje misli posjetitelji su imali priliku testirati svoja osjetila, prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo, naučiti kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, ali i proučiti stanice kroz mikroskop što je posebno oduševilo devetogodišnju Issu Karuza. 

''Nisam još sve vidjela, ali mi se jako dopao mikroskop, ali i sve ostalo je super.,'' kazala je Issa.


Hi-tech vozila

Za sve koji su se došli upoznati s radom riječkih istraživača organizirana je i nagradna igra, a najsretniji su kući otišli s tabletom i tisuću kuna na PBZ kartici. Dio programa bilo je i posebno izdanje Rijeka pub kviza, kao i nastupi znanstvenika koji se bave glazbom, a tijekom cijele manifestacije u CineStaru su prikazivane besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarni filmovi. Najmlađim posjetiteljima jedna od najvećih poslastica bila su vozila Tehničkog fakulteta poput Riteh mobila, waterbikea te formule, za koje se moralo strpljivo čekati u redu da se sjedne u njih, a tijekom cijele manifestacije organizirano je i druženje s dva Baltazara.


Izolacija DNA iz banane pravi hit 
    

Među najpopularnijim postajama bila je ona na kojoj su znanstvenici s Medicinskog fakulteta demonstrirali izoliranje DNA iz banane, a to su mogli isprobati i sami posjetitelji. Pojašnjavajući kako za izolaciju DNA iz banane nije potreban laboratorij već samo kuhinja, doc.dr. Felix Wensveen s Medicinskog fakulteta nije krio zadovoljstvo povećim interesom Riječana. ''Ljudi vole vidjeti čime se bavimo, a posebno je lijepo djeci prikazati neki konkretan primjer znanstvenog istraživanja.'', istaknuo je Wensveen.
 

 

 
 
''U MMSU predstavljene studentske inicijative'', Moja Rijeka, 28. 9. 2013.

Tekst, video-prilog i fotogalerija:

Slijedite poveznicu:

U MMSU PREDSTAVLJENE STUDENTSKE INICIJATIVE
AKADEMIJE PRIMJENJENIH UMJETNOSTI




 
''Zaklada ponovo pod ženskom rukom'', Novi list, 27. 9. 2013.


SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PREDSTAVLJENA NOVA RAVNATELJICA IVA RINČIĆ


ZAKLADA PONOVO POD ŽENSKOM RUKOM


U narednom razdoblju nastojat će se odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sanda Sušanj, Sanja Barić i Iva Rinčić * Foto: V. KARUZARIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je predstavila novu ravnateljicu doc. dr. Ivu Rinčić s Medicinskog fakulteta koja će tu ustanovu voditi naredne četiri godine. Pojašnjavajući kako se dosadašnja ravnateljica prof. dr. Sanja Barić nakon četiri godine odlučila povući te se posvetiti primarnim aktivnostima zamjenica predsjednika Upravnog odbora Zaklade Sanda Sušanj istaknula je da je za vrijeme mandata prof. dr. Barić ta institucija prosperirala. Prema najvama nove ravnateljice Zaklada će u narednom razdolju nastaviti sa započetim aktivnostima te će nastojati odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, kao i na poticanju ravnopravnosti spolova, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu. 

''U planu je rad na povezivanju s postojećim riječkim brandovima, ali i sa znanstvenicima koji se nalaze izvan sastavnica Sveučilišta kojim ima puno i vjerujem da će pristati na suradnju.'', najavila je doc. dr. Rinčić. 

''Cilj je'', dodala je, ''i izgradnja imidža Zaklade kao sveučilišni odgovorne institucije, trajno poticanje i promoviranje ne samo znanstvenog rada na Sveučilištu, već i utjecanje na cjelokupno društvo. Zaklada će kao i do sada prikupljati i fokusirati sredstva iz regionalne i lokalne zajednice u svrhu sufinanciranja znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada znanstvenika i nastavnika, a posebno u svrhu promicanja studentskog standarda i studentskih projekata i aktivnosti''.

Nova je ravnateljica ujedno apelirala na podupiratelje, donatore, ali i osnivače da nastave pomagati Zakladi ne samo kroz donacije nego i kroz volontiranje. Komentirajući pak činjenicu da je za funkciju ravnatelja Zaklade ponovo izabrana žena te da na račun toga stižu i negativni komentari doc. dr. Rinčić je istaknula da je svim dosadašnjim ravnateljicama uz spol zajedničko i to što Zakladu vide kao dobar mehanizam preko kojeg mogu utjecati ne samo na Sveučilište, već cijelu zajednicu. 

Navodeći kako nije bilo lako donijeti odluku o odlasku iz zaklade, jer duboko vjeruje u tu instituciju dosadašnja ravnateljica istaknula je da je važno znati kada treba otići te je podsjetila da u ovoj godini Zaklada obilježava svojih prvih deset godina postojanja. 

''Do sada smo, u proteklih deset godina, prikupili 10,5 milijuna kuna. Ponosni smo na Zakladu kao instituciju, a ponosni mogu biti i njeni osnivači, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Sveučilište, kao i donatori i cijela zajednica. To je jedina sveučilišna zaklada i druga zaklada u Hrvatskoj u području znanosti po prikupljenim sredstvima i radu. Zaklada je dio akademske i sveučilišne zajednice, ali pruža potporu regionalnoj te lokalnoj zajednici, a kroz svoj rad naglašava socijalnu odgovornost ustanove.'', zaključila je prof. dr. Barić.



 
''Step Ri Akcelerator ubrzava poslovanje'', Novi list, 27. 9. 2013.


PROGRAM ZA PODUZETNIKE 
ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARK


STEP RI AKCELERATOR UBRZAVA POSLOVANJE


Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima, s desetak ili više zaposlenih

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Jana Blažević Marčelja i Boris Golub * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci kreće s provedbom programa Step Ri Akcelerator. Riječ je o programu za uspješne tvrtke koje žele svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu, odnosno značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta, a u Step Ri ističu da su idealni kandidati tvrtke koje vjeruju da njihovi proizvodi i usluge imaju potencijal za rast i izvoz, ali se ne odlučuju na taj korak. 
Pojašnjavajući kako je Step Ri Akcelerator višemjesečni program edukacije, savjetovanja i podrške malim i srednjim poduzećima koje financira Ministarstvo poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013, Jana Blažević Marčelja ističe da je cilj Akceleratora ubrzavanje rasta poslovanja i postizanje veće profitabilnosti. 

''Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost, s desetak ili više zaposlenih, koja imaju proizvod ili uslugu s potencijalom rasta na domaćem i međunarodnom tržištu te raspolažu s dovoljno ljudi i vremena za provedbu programa. Prednost kod prijave imat će tvrtke s inovativnim ili tehnološkim proizvodom ili uslugom koji je već prisutan na tržištu ili će biti plasiran na tržište za manje od 12 mjeseci. Poduzeća koja budu sudjelovala u Akceleratoru dobit će edukaciju iz vodećih svjetskih znanja inoviranja i upravljanja, analizu postojećeg poslovanja i identificiranje prilika za unapređenje, jasnu strategiju rasta i razvoja poslovanja, savjetovanje i podršku kod provedbe strategije te pripremu za pristup izvorima za financiranje rasta.'', najavljuje Blažević Marčelja. 

Javni poziv za dostavu prijava bit će objavljen 27. rujna na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene od 1. do 21. listopada. Program će početi u studenom i trajati od četiri do šest mjeseci.



 
 
''Zajedničkim projektima do novca iz EU fondova'', Novi list, 26. 9. 2013.
 

SPORAZUM 
SVEUČILIŠTE I INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA


ZAJEDNIČKIM PROJEKTIMA DO NOVCA IZ EU FONDOVA


Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija, ističe rektor Lučin
 
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jučer potpisan ugovor o suradnji dviju institucija * Foto: D.ŠKOMRLJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s dr. Anom Lucić Vrdoljak, ravnateljicom Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba. Cilj sporazuma je kontinuirano poticanje mobilnosti nastavnika i znanstvenika, a posebice znanstvenih novaka u okrupnjivanju znanstveno-obrazovnih potencijala društva, a u okviru novog punopravnog članstva Hrvatske u EU. U tom smislu zajednički će se uspostaviti i Centar izvrsnosti po međunarodnim kriterijima, a naglašavajući kako se radi o drugom po veličini medicinskom institutu u Hrvatskoj, rektor je najavio skoro potpisivanje sličnog sporazuma i s Institutom »Ruđer Bošković«. Dodajući da je jučerašnje potpisivanje sporazuma zapravo samo formaliziranje već uspostavljanje suradnje, prof. dr. Lučin je istaknuo da će Institut sudjelovati u radu doktorske škole Sveučilišta koja je u pripremi. 

''Znanstvenici Instituta već sudjeluju u u radu studija biotehnologije, a neki od njih izabrani su i u znanstvena zvanja Sveučilišta. Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija. Naime, instituti nemaju mogućnost organizacije doktorskih studija, a s druge strane Institut raspolaže certificiranim laboratorijima specijaliziranim u određenim segmentima.'', pojasnio je rektor. 

S činjenicom da će potpisani sporazum donijeti korist i jednoj i drugoj strani, složio se i pomoćnik ravnateljice Instituta prof. dr. Radovan Fuchs najavivši i zajedničko prijave projekata za europske fondove. Osvrćući se pak na posljednju sjednicu Senata, rektor je najavio kako će se 6.2 milijuna kuna, koliko je riječko Sveučilište dobilo iz državnog propračuna za provedbu istraživanja, dijeliti putem javnih natječaja. Riječ je o sredstvima koja će se dodjeljivati znanstvenicima koji već imaju pokrenuta istraživanja, ali i mladim istraživačima koji tek kreću u projekte. 

''Paralelno se znanstvenicima nude i potpore Hrvatske zaklade za znanost. Sveukupno će se u Hrvatskoj za znanstvena istraživanja izdvojiti sto milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji je dimenzioniran za sustav kakav smo imali prije 15 godina. Od tada se sustav udvostručio. Sada bi za potrebe pokrivanja materijalnih troškova istraživanja trebalo 200 do 300 milijuna kuna.'', kazao je rektor. 

Dodajući kako je Senat usvojio i Naputak o formiranju sveučilišnih centara čija je svrha usustaviti strukturu sveučilišnih centara, prof. dr. Lučin je najavio i skoro osnivanje Centra za istraživanje industrijske baštine koji prema njegovoj ocjeni Rijeci nedostaje.
 



 
''Manji broj prorektora, ali više pomoćnika rektora'', Novi list, 25. 9. 2013.


IMENOVANJA
  NOVA UPRAVLJAČKA STRUKTURA NA SVEUČILIŠTU U RIJECI


MANJI BROJ PROREKTORA, ALI VIŠE POMOĆNIKA REKTORA


Uz dosadašnje prorektorice Snježanu Prijić Samardžija i Nevenku Ožanić, tu će dužnost obavljati i Zlatan Car, a ime četvrtog prorektora bit će poznato naknadno


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dr. Pero LučinRIJEKA » Sveučilište u Rijeci u novu će akademsku godinu ući s manjim brojem prorektora, ali s većim brojem pomoćnika rektora. Riječ je o uvođenju nove strukture upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora prof. dr. Pere Lučina fleksibilnija i efikasnija, ali i jeftinija. U skladu s novim upravljačkim ustrojem Senat je na jučerašnjoj sjedinici imenovao tri nova prorektora za idući mandat, a riječ je o prof. dr. Snježani Prijić Samardžija koja će i u drugom mandatu obnašati funkciju prorektorice za studije i studentska pitanja te o prof. dr. Nevenki Ožanić koja također u drugi mandat kreće kao prorektorica za investicije i razvoj. Uz dvije dosadašnje prorektorice na mjesto prorektora za informatizaciju imenovan je prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta, a sa smanjenjem broja prorektorskih mjesta u povijest su otišle i neke dosadašnje funkcije poput prorektora za koordinaciju kampusa. Naglašavajući kako je ostalo otvoreno još jedno prorektorsko mjesto, a riječ je o prorektoru za organizaciju i integraciju, rektor najavljuje da će na idućoj sjednici Senata Sveučilište imati ukupno četiri prorektora i veći broj pomoćnika čiji će rad uglavnom biti volonterski. 

''Mjesto prorektora za organizaciju i integraciju nije popunjeno iz razloga što do sada nisam našao adekvatnu osobu za tu funkciju. Nova struktura upravljanja daleko je fleksibilnija od dosadašnje, jer će uz prorektore biti angažiran veći broj pomoćnika koji će se baviti specijaliziranim poslovima.'', pojašnjava Lučin.

Uz stalne pomoćnike, Sveučilište će imati i »leteće« koji će biti angažirani po potrebi na većim projektima, a navodeći da će nova upravljačka struktura s volonterskim radom članova akademske zajednice donijeti uštede, ali neznatne iz razloga što su nedavno smanjeni koeficijenti, rektor ističe kako je za mjesta pomoćnika izabrao najkvalitetniji kadar u tom području. Tako je funkcija pomoćnika za pravne okvire pripala prof. dr. Dariu Đerdi, dok prof. dr. Zoran Sušanj preuizma funkciju pomoćnika za strategiju, prof. dr. Damir Zec pomoćnika za transfer tehnologije, Dinko Jurjević pomoćnika za zaštitu na radu, prof. dr. Zdravko Lenac pomoćnika za EU projekte, prof. dr. Hrvoje Katunar pomoćnika za financije, a prof. dr. Pavao Komadina pomoćnika za suradnju sa zajednicom. Među novim pomoćnicima rektora našli su se i neki dosadašnji prorektori ne samo iz prethodnog mandata aktualnog rektora, već i iz mandata njegovog prethodnika.
 
 
 
 

 

 
''Pet sati sa znanošću na ''ti'' u Tower Centru'', Novi list, 24. 9. 2013.


NOĆ ISTRAŽIVAČA  SVEUČILIŠTE U RIJECI UKLJUČUJE SE PO PRVI PUT



PET SATI SA ZNANOŠĆU NA ''TI'' U TOWER CENTRU



Na dva kata bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. Posjetitelji će vidjeti kako se izolira DNA iz banane, testirati osjetila ili prošetati kamerom kroz tijelo



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ciklus znanstvenih predavanja uoči Noći istraživača započeo u Gimnaziji A. Mohorovičića * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključuje manifestaciji Noć istraživača koja će se 27. rujna održati u Tower Centru – najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Pojašnjavajući kako je riječ o manifestaciji čiji je cilj popularizacija i otklanjanje predrasuda prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, Jagoda Lesica Ježina iz Ureda za PR i protokol istaknula je kako će se kroz pet sati programa na IV i V katu Tower Centra predstaviti kolaž zanimljivih aktivnosti koje će trajati od 17 do 23 sata, a cjelokupan program za posjetitelje će biti besplatan. 

''Noć istraživača održat će se u 35 zemalja i tristotinjak europskih gradova, a najveća hrvatska sveučilišta ove se godine prvi put uključuju u manifestaciju. Hrvatska inačica Noći istraživača obuhvaća mnoge aktivnosti koje će se istovremeno održati na glavnim gradskim trgovima, trgovačkim centrima i pješačkim zonama u Rijeci, Zagrebu i Splitu.'', kazala je Lesica Ježina. 


DNA iz banane

Dodajući kako je ovogodišnja tema Noći istraživača ''Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete život'', Maja Skočanić iz Centra za EU projekte najavila je da će posjetitelje manifestacije zabavljati jedan od najpopularnijih hrvatskih istraživača profesor Baltazar, a na dva kata Tower Centra bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na zanimljiv i pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. 

''Posjetitelji će moći vidjeti kako se izolira DNA iz banane u vlastitoj kuhinji, moći će testirati svoja osjetila ili prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo. Istovremeno će se organizirati i nagradna igra, a glavne su nagrade tablet i tisuću kuna na PBZ kartici. Pružit će im se mogućnost sudjelovanja i u posebnom izdanju Rijeka pub kviza, dok će se u CineStaru prikazivati besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarnih filmova.'', istaknula je Skočanić. 


Kako čitati kostur

Posjetitelji će moći naučiti i kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, a u sklopu Noći istraživača održat će se i glazbeni program znanstvenika koji se bave glazbom. Uoči manifestacije, tijekom ovog tjedna, riječki će znanstvenici gostovati i u osnovnim te srednjim školama gdje će učenicima održati zanimljiva znanstvena predavanja, a ciklus predavanja započeo je jučer u Gimnaziji Andrije Mohorovičića u kojoj je znanstvena novakinja sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Anja Petaros održala predavanje ''Kako čitati kostur?'' i učenike upoznala s radom forenzičkog antropologa i načinima kako se kosti »čitaju«, te im je predstavila rekonstrukciju lica koristeći se slikovnim uputama i video-materijalom.



 
''Okvir za ulaganja ili rezove?'', Novi list, 21. 9. 2013.
 
 
STRATEGIJA SVIH STRATEGIJA  PLAN ZA SUŽIVOT OBRAZOVANJA S EKONOMIJOM


OKVIR ZA ULAGANJA ili rezove? 


Dekani filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci pitaju se otkud novci za provedbu ambiciozne strategije. Što se tiče najave smanjivanja broja studijskih programa, Damir Boras veli da je to pitanje interpretacije, te treba vidjeti kako će se implementirati u praksi


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljena je prošli tjedan u Vladi te stavljena na javnu raspravu sve do sredine studenoga. Ministar Jovanović nazvao ju je Strategijom svih strategija, što pompozno zvuči, no doista jest riječ o izuzetno važnom dokumentu koji bi dugoročno trebao odrediti kompletan obrazovni okvir u našoj zemlji, povezujući obrazovanje s razvojem i društvenim prosperitetom. A obrazovanje je jedan od ključnih stupova društva, ako ne i najvažniji, te, uz zdravstvo, segment javnog sektora kojem u današnje doba, doba nesmiljenog neoliberalnog kapitalizma, općenito prijete najveće promjene – na gore. 


Znanje se sve više tretira kao roba, što je izjava kojom se proslavio i premijer Milanović. Kada tako govori jedan socijaldemokrat, što onda očekivati od tačerijanaca? I zato je izuzetno važno pratiti i obratiti pažnju što nam politika sprema, za sadašnje i buduće generacije; kakve škole, kakve fakultete te kakav suživot obrazovanja s ekonomijom zamišlja i planira. Što se tiče konkretne strategije, izuzetno je bitno što se u njoj jasno naglašava da je obrazovanje »svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima«. Time ono ostaje javno dobro za koje država preuzima odgovornost. Naglasak se uz to stavlja na cjeloživotno obrazovanje, ali i na ono što je posebno važno, a to je izvrsna znanost koja obuhvaća granična istraživanja. Obilježena su, navodi se i u samoj strategiji, brisanjem granica između disciplina. Riječ je očito o postignućima koja prelaze granice postojeće spoznaje, što de facto i jest uvjet da bi se nešto nazvalo znanstvenim postignućem. 


Dobre polazne osnove 

Najavljuje se i povećanje ulaganja u znanost u odnosu na BDP. Međutim, BDP kod nas već petu godinu pada, a proračunska su ograničenja očita. S druge strane, upravo suprotno, govori se o potrebi smanjivanja broja studijskih programa koji su nabujali uslijed propusta u provedbi Bolonjske reforme, pri čemu su kao najbrojniji detektirani programi unutar društvenih i humanističkih znanosti, te je općenito najavljena racionalizacija sustava. Analiza bi se trebala provesti do kraja iduće godine, a racionalizacija do kraja 2020. U strategiji se naglasak stavlja i na povezanost s tržištem rada, te suradnju s gospodarstvom, a od tehničkih »detalja«, ističe se onaj da jača autonomija, ali i odgovornost rektora, dok se efikasnost korištenja dodijeljenih sredstva iz proračuna prati putem tzv. programskih ugovora. Nema paušala. 
Radna verzija Strategije je opširna te je akademska zajednica vjerojatno tek iščitava, no prvi dojam dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Damira Borasa, jest da je Strategija okrenuta obrazovanju i razvojno usmjerena, što smatra izuzetno bitnim. Njome se, kaže, obrazovanje nastoji pojačati, nastoje se dati dobre polazne osnove djeci kroz produljeno osnovnoškolsko obrazovanje, pri čemu je naglasak na učenju jezika, logičkom razmatranju, socijalizaciji. 


Investicija a ne trošak


''Dakle, ta orijentacija na obrazovanje je odlična, pri čemu se ne smiju zanemariti društvene i humanističke znanosti jer upravo one njeguju i tu obrazovnu, ali i kulturnu komponentu. No, sve to košta, i ako ovakva strategija prođe, vjerujem i očekujem, međutim, nisam siguran, da će se za sve to iznaći potrebna sredstva. U svakom slučaju, treba vidjeti čemu služi znanje – ono služi razvoju, i ova strategija to detektira, međutim, ako smo se već za to opredijelili, onda moramo biti spremni uložiti novac pa je u ovim uvjetima krize najveće pitanje provedbe ovakve strategije, zbog financijskih ograničenja. Nisam stručnjak za to, međutim, to je danas realno razmišljanje.'', kaže. 

Na pitanje, ne čini li mu se da strategija u određenim dijelovima, upravo suprotno, govori o uštedama, kroz smanjivanje broja studijskih programa, pri čemu je detektirano da upravo onih društvenih i humanističkih ima najviše, Boras odgovara da je to pitanje interpretacije. ''Ovo je tek strategija, i treba vidjeti kako će se implementirati u praksi. Ne smijemo zaboraviti da smo još uvijek daleko od željenog broja visokoobrazovanih, da o onima s doktoratom i ne govorimo.'', napominje. 

''Ne možete imati razvoj obrazovanja bez novca, a ulaganje u obrazovanje je strateška investicija a ne trošak. Pritom svaka država mora imati i tzv. »neproduktivne« obrazovne grane, makar je pitanje što je danas neproduktivno, i je li primjerice učenje kineskog ili japanskog na Filozofskom fakultetu neproduktivno koje od ove godine Filozofski fakultet u potpunosti sam financira. Uzmite primjerice romski jezik, uvođenje toga programa sigurno doprinosi kulturi i razvoju Hrvatske na više načina, međutim, od MZOS-a smo dobili pohvalu ali ne i novac. Ipak, prošle nam je godine Ured za manjine pri Vladi RH pomogao gotovo u svim troškovima, ali smo dio sami financirali. Kako će biti ove godine, ne znamo, ali od romskoga nećemo odustati. Drugo, pitanje vezanosti programa za tržište rada: Koje tržište rada – domaće, koje nije baš u najboljem stanju, ili europsko, s obzirom da smo integrirani u taj prostor.'', ističe Boras. Slaže se s uvođenjem programskih ugovora, kroz koje bi se pratio rad sveučilišta, a što se tiče povećanja ovlasti i odgovornosti rektora, veli da »odnos snaga« na relaciji dekan – rektor treba ovisiti o veličini sveučilišta. 


Humanistička perspektiva

''Zagrebačko sveučilište je veliko sveučilište sa stoljetnom tradicijom i tu se stvari ne mogu mijenjati preko noći. To je ogroman holding kojim je teško upravljati samo iz jednog centra. Neka pak manja sveučilišta sigurno nemaju potrebu za više razina upravljanja.'', smatra Boras. S druge strane, ne misli da rektorsku plaću treba ograničavati plaćom zamjenika ministra. Time se, kaže, odašilje kriva poruka. 

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Predrag Šustar kao pozitivno ističe već to što je glavni koordinator Strategije povjesničar prof. dr. Neven Budak, koji je svojevremeno kao dekan dobro upravljao zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pripada humanističkim znanostima, što je, kaže, obećavajuće u smislu promicanja hrvatskog kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta. Osim toga, humanistička perspektiva znanje shvaća kao intrizičnu vrijednost, kao nešto dobro samo po sebi, a ne samo kao instrumentalno znanje, na čemu treba inzistirati. Drugo, važno je to što je temeljna osovina Strategije cjeloživotno obrazovanje. Nama se to čini kao neki relativno novi pojam, no davno je osviješteno da je znanje moć i najveći generator progresa. 

''Ono što bih međutim istaknuo kao manje dobro, veže se uz koncept internacionalizacije obrazovanja. To je važan strateški cilj koji apsolutno pozdravljam, no javlja se pitanje provedbe. Internacionalizacija naime stvara visoke troškove i ako se ne osiguraju sredstva, onda to ostaje mrtvo slovo na papiru. U tom kontekstu dolazimo do idućeg problema: ne vidim jasnu i konkretnu međuresornu suradnju, a u takve projekte trebaju biti uključena i druga ministarstva u vladi, vanjski poslovi, a pogotovo financije. Nadalje, nije dovoljno istaknuta suradnja s hrvatskom dijasporom, ni u intelektualnom ni u financijskom smislu, za što ima potencijala, a primjer su svakako izraelska sveučilišta, kojima njihova dijaspora snažno pomaže, uz definirane projekte, ciljeve itd., opisuje Šustar. Uz to, opet se ne vidi da se internacionalizacija treba odnositi, ne samo na studente i profesore, već i na administrativno osoblje, od menadžmenta instituta i posebno sveučilišta do stručnih službi. Sustav nam prečesto »šteka« na pomanjkanju dobro obučenih lidera i jasno ustrojene infrastrukture. Trebamo po tom pitanju biti pragmatičniji.'', smatra Šustar. Što se tiče najavljenog smanjivanja broja studijskih programa, oko toga je, kaže, pomalo zabrinut, no kako detalji još nisu poznati, ne bi zasad išao u šire analize. ''Svakako, uštede se ne bi trebale ostvarivati na način da se s jedne strane reže broj programa, a onda da se ta sredstva pretaču u nešto drugo.'', zaključuje Šustar
.



 

 
''Manje uspješni studenti plaćaju punu participaciju'', Novi list, 18. 9. 2013.


SENAT SVEUČILIŠTA  OD OVE AKADEMSKE GODINE NOVA PRAVILA


MANJE USPJEŠNI STUDENTI
PLAĆAJU PUNU PARTICIPACIJU



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U novoj akademskoj godini provest će se odluka SenataRIJEKA » Studenti koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova prema novim pravilima Sveučilišta u Rijeci dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij. Novim pravilima, riječko se Sveučilište željelo uskladiti s ostalim hrvatskim sveučilištima, jer kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježana Prijić Samaržija do sada je Sveučilište u Rijeci imalo najniži bodovni prag za kategoriju neuspješnih studenata. Naime, dosadašnja je praksa bila da se puni iznos plaćao u slučaju da se tijekom godine prikupilo 18 ili manje ECTS bodova, što je prema ocjeni prorektorice zahtjevalo iznimno mali angažman studenata. 

''Odluku o podizanju minimalnog broja bodova donio je Senat još prošle godine, no njena je primjena prolongirana za godinu dana kako bi svi studenti bili na vrijeme obaviješteni o promjeni te kako bi mogli planirati godinu. Do sada smo imali najniži bodovni prag za neuspješne i Senat je bio stava da tu granicu treba podići. Istovremeno je zauzet generalni stav da se smanji participacija za studente koji su uspješni. U praksi to znači da su plaćanja participacije oslobođeni i studenti koji ostvare 50 ECTS bodova uz uvjet da imaju visok prosjek ocjena, a ne samo studenti koji ostvare 55 ECTS bodova.'', pojašnjava prof.dr. Prijić Samaržija. 

Uz usklađivanje s modelima financiranja drugih hrvatskih sveučilišta podizanjem minimalnog bodovnog praga ujedno će se smanjiti i propusnost neuspješnih studenata.



 
''O društvu znanja se samo sanja'', Novi list, 14. 9. 2013.

NEMA RIJEKE  ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE JEDINO IZ HRVATSKE NA ŠANGAJSKOJ LISTI


O DRUŠTVU ZNANJA SE SAMO SANJA


Treba biti realan: u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, ali treba još raditi, kaže Pero Lučin. Aleksa Bjeliš smatra da je uspjeh već to što su na listi, no kako se u sustav ne ulaže, mogu, kaže, samo prema dolje


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
* Foto: P. FABIJANNa prestižnoj Šangajskoj listi, koja uključuje najbolja svjetska sveučilišta, i ove je godine samo jedno hrvatsko sveučilište, ono Zagrebačko, koje je međutim u zadnjoj petini rangiranih sveučilišta, između 401. i 500.-tog mjesta, gdje se nalazi od 2011. godine, kada je prvi puta i ušlo na tu listu. Iako je ranijih godina i Beogradsko sveučilište, kao i Ljubljansko, bilo u istom rangu, Beograd je ove godine skočio za stotinjak mjesta. 

Ostalih, međutim, hrvatskih sveučilista, osim Zagreba, na toj listi i nema. Nema tako ni Rijeke, odnosno Riječkog sveučilišta, pa smo rektora riječkog Sveučilišta prof. dr. Peru Lučina zamolili za komentar. Lučin ističe da postoji barem 15 sustava rangiranja sveučilišta koji koriste različite metode pri čemu je Šangajska lista najpopularnija i najviše i medijski izložena. 

''Mislim da su za naše sveučilište ipak relevantniji europski sustavi vrednovanja poput europskog Multi-ranga koji je zapravo projekt Europske komisije. Bila je riječ o pilot projektu, u koji je Rijeka bila uključena, a od ove godine mislim da je dobio i službeni status. Tamo su nas opisali, ne samo prema kriteriju koliko je radova naših istraživača objavljeno u prestižnim časopisima Nature i Science, što je inače ključni kriterij za ulazak na Šangajsku listu, već i po brojnim drugim indikatorima, od broja patenata, uvjeta studiranja, utjecaja na zajednicu, suradnju s gospodarstvom i drugima, ističe Lučin. Šangajska lista relativno jednokratno uključuje vrhunska postignuća, radove objavljene u prestižnim časopisima Nature i Science. Mjeri, dakle, prije svega dosege u prirodnim znanostima, na što Riječko sveučilište sve više stavlja naglasak, no još uvijek očito nismo dovoljno napredovali da bi se mogli plasirati na tako prestižnu listu. Tu onda dolazi do izražaja i faktor veličine pojedinog sveučilišta, pri čemu je Rijeka ipak relativno malo sveučilište. Međutim, to ne znači da i manje sveučilište ne može biti puno bolje, napominje Lučin. Treba, dodaje, ipak biti realan, jer u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, naravno, ali treba još raditi, i naravno da imamo ambiciju i sve činimo da se i naše sveučilište pokuša plasirati među 500 najboljih na toj prestižnoj listi, veli Lučin, dodajući da je potrebno uložiti dodatne napore, prije svega ulagati u istraživanje i razvoj, a u postojećim uvjetima, pitanje je imamo li mi općenito sveučilišta koja mogu ući i ostati na takvim listama. Zagreb je tu, no i on se jedva provlači.'', kaže Lučin. 


Brojne liste

Što se Rijeke tiče, Lučin ističe da je problem i relativna heterogenost sveučilišta, odnosno razlika u doprinosu pojedinih fakulteta, pri čemu ima prostora za napredovanje. S obzirom na to da se iskorak želi napraviti posebno u prirodnim znanostima, uz medicinu, naglasak je stavljen na sveučilišne odjele, matematiku, fiziku, informatiku i biotehnologiju, koji postižu sve bolje rezultate. Riječko Sveučilište, napominje rektor, dobro je zastupljeno u bazi Scopus, a postotak radova objavljen u najboljim svjetskim časopisima je zadovoljavajući, čak 40 posto radova naših istraživača objavljeno je u 25 posto najboljih časopisa, zaključuje Lučin.
    Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš kaže da je Šangajska lista, lista izvrsnosti, i već činjenica da si na njoj govori o izvrsnosti pojedinog sveučilišta. Prosječnih i ispodprosječnih na takvim listama nema. To su globalne liste i biti na njima već je uspjeh, pogotovo kada se dolazi iz sredina u kojima su uvjeti rada daleko skromniji od onih koje ima glavnina sveučilišta s takvih lista. 

''Što si više na toj listi, to si izvrsniji, a mi smo tu gdje jesmo, te smatramo da je i naša prisutnost već veliki uspjeh, i za zemlju, i za sveučilište, budući da smo na listi s velikim inozemnim sveučilištima, američkim, zapadnoeuropskim, koja su i puno veća, a uvjeti rada su im daleko bolji, i kadrovski, i prostorni, i financijski. Iz cijele pak tranzicijske Europe zastupljeno je tek dvanaestak sveučilišta, i Zagrebačko je među njima, pri čemu najčešće iz svake od tih zemalja, pa čak i puno većih kao što su Rusija ili Poljska, dolazi po jedno sveučilište, ponegdje dva, dok neke zemlje, poput Bugarske ili Rumunjske i baltičkih zemalja, nemaju primjerice niti jedno svoje sveučilište na toj listi.'', opisuje Bjeliš. Tumači kako postoji niz drugih lista koje imaju različite pristupe rangiranja sveučilišta. 

''Jedna vrsta rangiranja je na temelju znanstveno-istraživačkog rada, a druga na temelju uvjeta studiranja. I Šangajska i Leidenska lista sastavljaju se temeljem znanstveno-istraživačkih rezultata i na obje je Zagrebačko sveučilište prisutno, rekao bih, usprkos, a ne zahvaljujući, cjelokupnoj situaciji i sustavu koji nas okružuje. I kada kažem da postoji opasnost da se spustimo pa čak i da iščeznemo s takvih lista, to se može dogoditi upravo zbog pogoršanja uvjeta, i za istraživački rad, i za studije i studentski standard.'', veli Bjeliš.


Kompeticija umjesto sinergije

Što se tiče Beogradskog univerziteta, koji je nedavno ušao na Šangajsku listu, da bi već ove godine odskočio za stotinjak mjesta, za to, kaže Bjeliš, kolegama svakako treba čestitati i podsjetiti se na poznatu istraživačku tradiciju tog sveučilišta. 

''Treba uz to podsjetiti da je u proteklih nekoliko godina u Srbiji došlo i do nekih važnih promjena, uz jaku i aktivnu potporu resornog ministarstva. Uložena su značajna sredstva u obnovu istraživačkih kapaciteta i opreme. Uveo se i nov način vrednovanja kojim visina plaća ovisi o uspješnosti u istraživačkom radu. Posebno je zanimljivo što su svi važniji srpski istraživački instituti, njih 11, priključeni Univerzitetu u Beogradu, tako da se svi objavljeni znanstveni radovi međunarodno evidentiraju, i vrednuju, kao sveučilišna produkcija. Pristup našeg ministarstva oko ovih tema je uglavnom dijametralno suprotan. Nema novčane stimulacije istraživačkog rada, potiče se, naročito vezano uz tek najavljene nabavke istraživačke opreme, kompeticija između sveučilišta i instituta, kao i između samih sveučilišta, a o tome kako Ministarstvo gleda na povezivanje istraživačkih kapaciteta oko, kako oni kažu, »sveučilišta iz metropole«, ne treba trošiti riječi. Svi skupa smo mali i razjedinjeni, umjesto da djelujemo zajedno, i to ne samo zbog rangiranja, već zbog sinergije koja bi proizašla iz te povezanosti, boljem nastupanju prema EU-fondovima, i drugo. Kako to sve izostaje, ovakvi kakvi jesmo možemo nažalost u međunarodnim vrednovanjima samo ići prema dolje.'', kritičan je Bjeliš. 

''Itekako sam dakle ponosan na postignuće Zagrebačkog sveučilišta, to je doprinos mnogih generacija, među njima posebno mladih istraži vača, doktoranada, post-doktoranada, koji u sve težim uvjetima ostaju ovdje, ne odlaze iz zemlje, i ostvaruju izvrsne rezultate. No, sustav se ne obnavlja, u sustav se ne ulaže, a pogotovo je tako u zadnje vrijeme, ističe Bjeliš. Zagrebačko sveučilište na Šangajsku je listu ušlo 2011. što je, veli, bio rezultat aktivnosti pet do šest godina koje su tome prethodile. Pogoršani uvjeti u kojima sada radimo, tek će se odraziti na plasman sljedećih godina, kada se ranije dobre godine ne budu, a kasnije lošije, budu uzimale u obzir, i to u okolnostima u kojima rijetke zemlje stagniraju ili nazaduju, dok velika većina zemalja s kojima se natječemo ubrzano napreduje.'', kaže Bjeliš.





 
''3D printeri budućnost industrije i medicine'', Novi list, 13. rujna 2013.

 
MEĐUNARODNA RADIONICA  PRODUBLJENA SURADNJA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA I RUMUNJSKOG TEHNIČKOG SVEUČILIŠTA CLUJ NAPOCA


3 D PRINTERI BUDUĆNOST INDUSTRIJE I MEDICINE



Suranja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima te razmjenom ideja


Vedrana SIMIČEVIĆ
Odličan odaziv na radionicu u riječkom Znanstveno-tehnologijskom parku * Foto: V. KARUZARIJEKA » Međunarodna radionica o novitetima na području 3D tehnologije i to primarno 3D printanja, koja se jučer u Rijeci održala u zajedničkoj organizaciji riječkog Znanstveno-tehnologijskog parka i Zavoda za industrijsko inžinjerstvo sa Tehničkog Sveučilišta Cluj Napoca, prvi je formalni korak buduće suradnje između ovog rumunjskog sveučilišta i Sveučilišta u Rijeci. 
   
Kako nam je objasnio dr. sc. Razvan Pacurar, gostujući predavač na radionici i jedan od poznatih europskih stručnjaka na polju 3D tehnologije, suradnja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom Sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima, te razmjenom ideja. Naime, već neko vrijeme na riječkom Sveučilištu grupa stručnjaka intenzivno radi na primjerni 3D tehnologije na području medicine, što je djelomično i posljedica višegodišnje neslužbene suradnje riječkih i rumunskih stručnjaka koja bi sada trebala dobiti i službene okvire. 

''Dobro je što je Hrvatska postala članicom EU-u, jer bi to hrvatskim znanstvenicima trebalo otvoriti mnoga vrata. Upravo stoga nadamo se partnerstvu s riječkim Sveučilištem, kao i partnerstvu sa stručnjacima iz Švedske ili primjerice Njemačke, kako bi zajednički učinkovitije razvijali projekte. Tehnologija 3D printera je tehnologija budućnosti, bez obzira da li se primjenjuje u industrijama kao što su automobilska ili zrakoplovna industrija ili pak na području medicine. U obzir za printanje dolaze svi materijali, od plastike do metala i to je svakako pomak od starog načina razmišljanja koji je podrazumijevao da se materijal kod proizvodnje nečega reže, s čime se i gubi puno materijala, dok se kod 3D printanja dodaje sloj na sloj s visokom preciznošću. Kako kompleksnost izrade nije pitanje, reduciramo i vrijeme proizvodnje, tako da se radi o jeftinijoj i ekološki prihvatljivijoj proizvodnji.'', kazao nam je Pacurar objasnivši da se na Tehničkom sveučilištu Cluj Napoca s 3D printerima počelo raditi još 1996. godine. Tada su bili prvi u Rumunjskoj, a danas svako rumunjsko sveučilište ima odsjek ili grupu koja se time bavi, kao i 3D printer. 

Dr. sc. Sven Maričić, jedan od inicijatora suradnje i jučerašnje radionice s riječke strane, istaknuo je da je rad ove rumunjske grupe već privukao niz gospodarskih subjekata kao što je primjerice Renault, pa se nada da će se nešto slično dogoditi i u Rijeci.

Tražila se stolica više 
    
''Zadovoljan sam odazivom na radionicu, tražila se doslovno stolica više, a imali smo i predavanje kolege iz Italije putem skypa. Sama predavanja na radionici ponovo su pokazala da se radi o tehnologiji koja pruža neslućene mogućnosti, od izrade umjetnih zglobova 3D printerom primjerice, do egzaktnog repliciranja povijesnih artefakata. Nadamo se da ćemo i u Rijeci u tom smislu ponoviti uspješnu znanstveno-gospodarsku priču sa Sveučilišta Cluj Napoca jer samo razvoj proizvodnje baziran na visokoj tehnologiji može donijeti Hrvatskoj gospodarski napredak.'', smatra dr. sc. Sven Maričić.
 

 

 
 
 

 

 
''Radovi profesora prvi put na jednom mjestu'', Novi list, 12. 9. 2013.
 
 
OD ODSJEKA DO AKADEMIJE  ''DINAMIČKI PROSTOR RIJEKE U MMSU''


RADOVI PROFESORA PRVI PUT NA JEDNOM MJESTU


Obilježavanje pola stoljeća visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci uključuje izložbu radova nastavničkog kadra te vanjskih suradnika Akademije



Nela VALERJEV OGURLIĆ
Prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti...
RIJEKA » ''Obilježavanje naše 50. obljetnice, od Odsjeka do Akademije, važan je trenutak da se proslavi razvojni put jedne institucije, da se istaknu njezini rezultati i prepoznaju utilitarne vrijednosti. Istovremeno, to je prilika da se sagleda na koji je način riječka likovna scena napredovala tijekom 50 godina., kazala je v.d. dekanice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Emilija Duparova na otvorenju izložbe ''Dinamički prostor Rijeke'' u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti kojom se obilježava pola stoljeća sustavnog visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci. 

Inicijativom koju je pokrenula njezina prethodnica na čelu Akademije Maja Franković, obilježavanje visoke obljetnice uključuje izložbu na kojoj se publici predstavlja izbor radova uglavnom aktivnog nastavničkog kadra, onih koji su umirovljeni, kao i onih koji više nisu među nama te većine vanjskih suradnika Akademije. 

''Ovo je jedinstvena prilika da se po prvi put okupljeni na jednom mjestu vide radovi 57 profesora.'', istaknula je prorektorica za nastavu Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija. Uz izložbu objavljena je i prateća publikacija u kojoj su uz aktualne djelatnike i studente Akademije ažurirani podaci svih djelatnika i studenata, svih prethodnica institucije koja svoje korijene ima u Odsjeku za likovne umjetnosti. Odsjek je 1963. osnovan pri Pedagoškoj akademiji, da bi osnutkom Pedagoškog i kasnije Filozofskog fakulteta nastavio rasti kroz te ustanove. 

''Akademija primijenjenih umjetnosti, zasnovana velikom podrškom Sveučilišta u Rijeci, mlada je institucija koja ove godine navršava osam godina svog postojanja.'', podsjetila je Duparova. ''U tom smislu otvaraju se mnoga očekivanja i pretpostavke za afirmiranjem više i zahtjevnije razine obrazovanja u umjetnosti. U kontekstu odgovornosti onih koji obrazuju i onih koji se obrazuju obljetnica od pola stoljeća na neki je način iskorak, jer sublimirajući sliku obrazovanja u likovnoj umjetnosti jučer, danas, sutra – propituje razvijanje umjetničkog područja u gradu i regiji, njihove dijaloge i prepoznavanja, odnosno otvara prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti, ujedno utjecaja i efekata na širu i buduću kulturnu scenu grada i države. Nadamo se da će postignuća generacija koje slijede uzdizati ljestvicu.'', zaključila je.

Na Akademiji primijenjenih umjetnosti uz diplomske studije likovne pedagogije i studij primijenjene umjetnosti ove akademske godine započinje i diplomski studij medijskih umjetnosti i praksi, u suradnji s visokom školom za umjetnost iz Nove Gorice, Tehničkim sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Udinama. Cilj je ove institucije, kako ističe glavna urednica monografije Maja Franković, unapređenje estetskog i intelektualnog okruženja u kojem se potiče i uči najviši stupanj kreativnosti i kritičkog mišljenja. 

U ime Grada Rijeke publici se na otvorenju obratio zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, a izložba ostaje otvorene do 28. rujna.  

 

 

 

 

 

 
''Sveučilište za jednu kunu kupilo Ri TV'', Novi list, 4.9. 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PRVI S VLASTITOM TELEVIZIJOM


SVEUČILIŠTE ZA JEDNU KUNU KUPILO Ri TV


OSIM TELEVIZIJE U STEČAJU, SVEUČILIŠTE JE U STOPOSTOTNO VLASNIŠTVO DOBILO I DUGOVE KOJI PREMAŠUJU DVA MILIJUNA KUNA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Postojeća radna mjesta bit će sačuvana – Ri TV * Foto: Foto ArhivRIJEKA » Sveučilište u Rijeci postalo je prvo hrvatsko sveučilište koje u svojem vlasništvu ima televizjsku kuću i to za jednu kunu, koliko je izdvojeno za kupnju Ri TV-a. Uz stopostotno vlasništvo za jednu kunu Sveučilište je dobilo i dugovanja Ri TV-a koja premašuju dva milijuna kuna, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina preuzeti dug uskoro će se reprogramirati. 

''Nadamo se da će se dio duga otpisati, a ostatak otplatiti kroz nekoliko godina. Ri TV se trenutno nalazi u postupku stečaja, a Sveučilište radi na tome da ga se dovede u postupak predstečajne nagodbe. Kada taj postupak završi, odnosno kada se očiste računi donijet ćemo odluku o financiranju i programskoj shemi.'', navodi rektor. 

Dodajući kako očekuje da će se postupak dovođenja u red okončati kroz mjesec, naviše dva, rektor najavljuje da će se postojeća radna mjesta sačuvati, a s obzirom da se planira širenje programske sheme mogućnost novih zapošljavanja ostaje otvorena. 

''Ono što želimo napraviti je održivi program koji generira prihode. Ovaj projekt ne bi smio opterećivati sveučilišni proračun. Želimo stvoriti komercijalni program s više obrazovnih sadržaja. Nikako se neće raditi o isključivo sveučilišnoj televiziji. Sveučilišne će teme biti zastupljene kroz svega nekoliko emisija. Ono što smatramo bitnim je otvoriti put studentima, prije svega Filozofskog fakulteta, da sudjeluju u stvaranju programa i na taj način si stvore sigurniju budućnost.'', pojašnjava prof. dr. Lučin. 

Napominjući kako do promjena na kupljenoj televiziji neće doći sve dok se ne provede postupak sanacije do kraja rektor ističe kako se o vodećim kadrovskim funkcijama još nije raspravljalo. 

Međutim iako je projekt za sada još u povojima Sveučilište već ima viziju njegovog širenja na druge medije, a pod time se, najavljuje prof. dr. Lučin, prvenstveno misli na internetske medije, programe cjeloživotnog obrazovanja, ali i produkciju obrazovnih i kulturnih sadržaja.



 
''Riječki student na praksi u Finskoj'', Radio Rijeka, 3. 9. 2013.


Tekst i razgovor s Denijem Kirinčićem, studentom Filozofskog fakulteta:

Slijedite poveznicu:

RIJEČKI STUDENT NA PRASKI U FINSKOJ




 
''Kamp za Brucoše u Poreču'', Radio Sova, 3. 9.


Razgovor sa Svenom Palom, predsjednikom Studentskog zbora:

Slijedite poveznicu:


KAMP ZA BRUCOŠE U POREČU




 
''Bolji uvjeti studiranja'', Novi list, 26. 8. 2013.

PROGRAMSKI UGOVOR
  NOVI SUSTAV FINANCIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA SVEUČILIŠTU U RIJECI SAMO ZA NASTAVU DONIO 2,3 MILIJUNA KUNA


BOLJI UVJETI STUDIRANJA


POČINJE UKLANJANJE BARIJERA ZA STUDENTE S INVALIDITETOM


Prvi će u projekt uklanjanja arhitektonskih barijera biti uključen Pravni fakultet na kojem studira najviše studenata s invaliditetom.
Slijedit će Ekonomski fakultet, Kampus i Fakultet za zdravstvene studije



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Pravni fakultet u Rijeci prva članica Sveučilišta na kojoj kreće projekt uklanjanja arhitektonskih barijera * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Sveučilište u Rijeci započelo je s provedbom pilot projekta Programskih ugovora, a riječ je o uvođenju novog sustava financiranja visokog obrazovanja koji se temelji na postignutim rezultatima.Pojašnjavajući kako se takav sustav financiranja provodi na većini europskih sveučilišta, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se pilot projekt u prvoj fazi provođenja odnosi samo na područje nastave i provodi se na svim hrvatskim sveučilištima. 
 
''Projekt uključuje ugovoreno trogodišnje financiranje u kojemu visina sredstava koja se sveučilištima doznačuju od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ovisi o postignućima poglavito vezano uz broj upisanih studenata i njihovu uspješnost, ali i o provedbi zadanih strateških ciljeva i zadataka kroz projektno financiranje. Sveučilište u Rijeci je definiralo četiri strateška cilja koja su vezana uz stjecanje kvalifikacija u razdoblju predviđenom studijskim programom, olakšavanje pristupa studiju i potpora tijekom studija za studente slabijeg društveno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom, povećanje broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima, kao što su tehničke, biomedicinske, biotehničke, prirodne i informacijsko-komunikacijske znanosti, te unapređenje suradnje između studenata i tijela visokih učilišta. U cilju ostvarenja strateških ciljeva Senat je prihvatio provedbu niza projekta u dijelu projektnog financiranja iz sredstva programskih ugovora. Radi se o projektima čija je ukupna vrijednost 2,3 milijuna kuna za godinu dana, a među njima su primjerice projekt uklanjanja arhitektonskih barijera kako bi studenti s invaliditetom mogli imati pristup svim fakultetima, projekti potpore studentskog kulturnog centra te općenito razvoja studentskog standarda u domeni obrazovanja, kulture i poduzetništva čiji je cilj uključivanje i edukacija što većeg broja studenta u domeni koja nije najuže vezana uz njihove studijske programe i stjecanje adekvatnih potvrda za tu vrstu angažmana.'', navodi prorektorica. 


Portal za komunikaciju

Dodajući kako će se s projektom uklanjanja arhitektonskih barijera započeti već s početkom nove akademske godine, prof. dr. Prijić Samaržija najavljuje da će prvi fakultet koji će biti uključen u projekt biti Pravni fakultet, a potom će uslijediti uklanjanje barijera na Ekonomskom fakultetu, kao i u Sveučilišnom kampusu te na Fakultetu za zdravstvene studije. 

''Odabir fakulteta koji će se uključiti u projekt obavljen je po principu koliko objekt ima barijera te koliko studenata s invaliditetom studira na određenom fakultetu, a upravo je najviše takvih studenata na Pravnom fakultetu.'', ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Istovremeno će se započeti i s provedbom projekta koji će studentima omogućiti besplatnu nadoknadu nedostatne kompetencije za fakultete i odjele. Riječ je o studentima koji tek započinju studiranje, a nemaju dovoljna srednjoškolska predznanja za praćenje fakultetske nastave, što je do sada posebno dolazilo do izražaja u području matematike. 

''Pokazalo da studenti s nedovoljnim predznanjem nisu u stanju pratiti nastavu zbog čega su mnogi bili prisiljeni i odustajati od studija ili nepotrebno produžavati period studiranja. Stoga ćemo već u rujnu organizirati besplatnu edukaciju za brucoše. Također započinjemo i s provedbom projekta utvrđivanja i prevladavanja psiholoških, ali i socijalno-ekonomskih razloga koji otežavaju studiranje, te s projektom uspostave portala za komunikaciju s potencijalnim poslodavcima koji bi trebao studentima olakšavati zapošljavanje, a poslodavcima dati informacije o kompetencijama studenta. Predviđena je i posebna kampanja informiranja i povezivanja sa srednjim školama, sustavno praćenje indeksa zadovoljstva studenta, aktivnosti vezane uz poboljšanje kvalitete i uspješnosti studiranja, unapređenje studijskih programa, internacionalizaciju studija te niz drugih projekta.'', najavljuje prorektorica. 


 
Prvi pozitivni pomaci 

Iako pilot projekt Programskih ugovora treba zaživjeti tek s početkom nove akademske godine, riječko je Sveučilište već ostvarilo prve pozitivne pomake i to u području strateškog cilja povećanja broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima. Naime, na ovogodišnjim upisima budući su studenti za razliku od prethodnih generacija pokazali veći interes za tehničke, biotehničke, biomedicinske i prirodne znanosti.


Pilot faza

Dodajući kako novi način financiranja sveučilišta obvezuje da svake godine podnese izvještaje Ministarstvu temeljem kojih se utvrđuje stupanj ostvarenih ciljeva prema točno utvrđenim indikatorima, prorektorica ističe da je prednost ovog načina financiranja u trogodišnjem periodu financijske stabilnosti koja omogućuje autonomno strateško planiranje razvoja. Međutim, financiranje visokog obrazovanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija, je vrlo kompleksna tema, pogotovo u okolnostima kroničnog nedostatka financijskih sredstava koji onemogućuju značajne strukturne pomake. Osim toga, za sada se radi samo o pilot fazi koja bi se u narednom periodu trebala razviti u cjeloviti sustav programskog financiranja.



 
''Prvo sveučilište sa certifikatom kvalitete'', Novi list, 24. 8. 2013.

USPJEH RIJEKE   PRIZNANJE AGENCIJE ZA ZNANOST


PRVO SVEUČILIŠTE SA CERTIFIKATOM KVALITETE

Za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete certifikat se dodjeljuje na period od pet godina


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


RIJEKA
» Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište kojem je Agencija za znanost i visoko obrazovanje dodijelila certifikat za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete i to na period od pet godina. Pojašnjavajući kako Agencija provodi postupak vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Hrvatskoj koji je usklađen sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'' te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i Statutom Agencije, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se postupkom vanjske prosudbe provjerava na koji način Sveučilište prati i poboljšava kvalitetu svojih aktivnosti.

''Tijekom provedbe postupka vanjske prosudbe, Povjerenstvo za vanjsku prosudbu sustava osiguravanja kvalitete je na temelju opsežne dostavljene dokumentacije, dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama Sveučilišta i informacija prikupljenih u izravnom razgovoru sa svim dionicima sustava osiguravanja kvalitete prilikom trodnevne posjete u svibnju prošle godine Sveučilišta, ocijenilo stupanj razvijenosti, učinkovitost i funkcionalnost sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta. Kao posebna snaga Sveučilišta istaknuta je činjenica da je Sveučilište među prvima donijelo Strategiju 2007. - 2013. koja sadrži strateške ciljeve i zadatke te da se svake godine izrađuje Izvješće o provedbi Strategije Sveučilišta u Rijeci koja su dostupna na internetskoj stranici Sveučilišta.'', pojašnjava prorektorica. 
   
Dodajući da Sveučilište prepoznaje potrebu neprekidnog praćenja, unapređenja i poboljšanja vlastitih aktivnosti kroz sustav osiguravanja kvalitete koji je u skladu sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'', prof. dr. Prijić Samaržija ističe da se kontinuirano provode postupci vrednovanja kvalitete nastave od strane studenata te se na temelju provedenih analiza unapređuje proces poučavanja. 

''Preporučen je daljnji razvoj sustava osiguranja kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, kao i uključivanje vanjskih dionika u reviziju postojećih studijskih programa i predlaganje novih sadržaja potrebnih gospodarstvu, pojačavanje unutarnje i vanjske mobilnosti te organizaciju sustavne pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe nastavnog osoblja i evaluaciju njezine uspješnosti. U svim segmentima u kojima se ocjenjivao stupanj razvijenosti, Sveučilište je u razvijenoj ili naprednoj fazi.'', zaključuje prorektorica.




 
''Krajem rujna u Poreču prvi kamp za brucoše'', Novi list, 19. 8. 2013.

STUDENTSKI ZBOR
  NOVI PREDSJEDNIK SVEN PAL NAJAVLJUJE NIZ NOVINA

 
KRAJEM RUJNA U POREČU PRVI KAMP ZA BRUCOŠE


Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih i starijih studenata, kako bi se upoznali i lakše prilagodili novoj sredini, ističe novi čelnik Studentskog zbora 
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Brucoški kamp bit će podijeljen u grupe koje će voditi stariji studenti * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci izabrao je novo predsjedništvo, a funkciju predsjednika te studentske organizacije obnašat će Sven Pal s Medicinskog fakulteta, dok je za njegovog zamjenika Skupština izabrala Aleksandra Šušnjara s Filozofskog fakulteta. Najavljujući cijeli niz novi projekata i nastavak provedbe dosadašnjih studentskih aktivnosti, novi predsjednik ističe kako će se posebna pažnja usmjeriti na poboljšanje vidljivosti Studentskog zbora, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, te razvijanje svojevrsnog »branda« studenata riječkog Sveučilišta. Kao jedan od važnijih projekata za narednu akademsku godinu Pal navodi Kamp za brucoše RIBROO, koji predstavlja potpunu novost za buduće studente. 


Mađarski model

''Riječ je o projektu koji zapravo prethodi početku akademske godine. U dosta zemalja postoji sličan projekt, konkretno naš je model preuzet iz Mađarske. Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih studenata sa starijim studentima, ali prvenstveno i među njima samima, kako bi se upoznali te brže i lakše prilagodili novoj sredini u kojoj se još nisu snašli. Sam je kamp koncipiran na način da su studenti podijeljeni u grupe koje vode stariji studenti. Organizirane su radionice, po pojedinim fakultetima, odjelima i smjerovima te sportska i teambuilding druženja kao i naravno zabava. Sve će se to odvijati u Lanterni kraj Poreča i to od 26. do 28. rujna.'', navodi Pal.
 
Za početak akademske godine planira se i Sajam stipendija zajedno s Institutom za razvoj obrazovanja, a novi predsjenik najavljuje i nastavak provedbe uspješnog projekta Student Day Festival. U okviru Ureda za znanost Studentskog zbora u studenom će se održati certificirana dvodnevna radionica »Planiranje, provedba i pisanje znanstvenog rada«, u sklopu koje će studenti imati priliku od vrhunskih riječkih znanstvenika naučiti sve o fazama izrade znanstvenog rada, a krajem listopada bit će realizirano »Predavanje dobrodošlice« za sve riječke brucoše, kojem je cilj mladim kolegama ukazati na vrijednosti akademske zajednice. 

''Ove godine održat će se i projekti u domeni kulture u suradnji s novoosnovanim Studentskim kulturnim centrom, a u okviru Ureda za kulturu i zabavu, prvo što nas očekuje jest već tradicionalna Sveučilišna brucošijada. Nastavit će se i stalni projekti u domeni obrazovne politike, vezani za unaprijeđenje studentskog standarda, koji se odvijaju u suradnji sa stručnim tijelima pri Sveučilistu te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a očekuje nas i rad vezan uz novi model financiranja visokog obrazovanja, odnosno programske ugovore gdje su studenti uključeni u svaki segment provedbe programskih ugovora na Sveučilištu.'', kaže Pal. 


Izbori studenata

Dodaje da iduće godine slijede i izbori studenata za Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, te se svakako nada da će i broj kandidata, ali i izlaznost studenata na izbore biti veći nego do sada.
 
''Naime, studenti se najčešće obraćaju Studentskom zboru kad imaju probleme, a nažalost, s idejama i željom da se aktiviraju i ne toliko često, što je velika šteta s obzirom da u Studentskom zboru studenti mogu ostvariti svoj potencijal i realizirati ideje. Međutim valja naglasiti da se svake godine na natječaj za financiranje projekata prijavi veliki broj iznimno kvalitetnih projekata, te smo izrazito zadovoljni i ponosimo se našim kolegama i uspjesima koje postižu sa svojim projektima.'', zaključuje Pal.



 
''Novi trendovi: Povećan interes brucoša za tehničke i prirodne znanosti'', Novi list, 17. 8. 2013.

LJETNI UPISNI ROK  NAKON GODINA STAGNACIJE SVEUČILIŠTE U RIJECI UPISALO VEĆI BROJ STUDENATA


NOVI TRENDOVI: POVEĆAN INTERES BRUCOŠA ZA TEHNIČKE I PRIRODNE ZNANOSTI


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Na fakultetima su mjesta za redovne studente uglavnom popunjena – detalj iz sveučilišnog kampusa na Trsatu * Foto: M. GRACINRIJEKA » Nakon višegodišnjeg trenda pada interesa za studijske programe Sveučilišta u Rijeci na ovogodišnjem ljetnom upisnom roku sve sastavnice riječkog Sveučilišta izazvale su veći interes budućih studenata, a rezultat toga je svega 507 slobodnih upisnih mjesta za jesenji upisni rok. Najveći broj tih slobodnih mjesta odnosi se na izvanredne studente kojima se nude 292 mjesta, za redovite studente ostalo je svega 110 upisnih mjesta, a strane studente 119. 
   

I biotehnologija »in«

U ljetnom se roku na riječke fakultet upisalo 2.875 brucoša, a pojašnjavajući kako je Sveučilište u Rijeci zbog demografske situacije godinama bilo suočeno s padom interesa za programe koje nudi, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe kako su se na ovogodišnjim upisima pojavili neki novi trendovi koji se ponajprije odnose na pojačan interes za prirodne znanosti.     

''Ovogodišnji ljetni upisni rok puno je bolji nego prošlogodišnji, jer gotovo su na svim fakultetima popunjena mjesta za redovite studente, a pojedini fakulteti su u cijelosti uspjeli zaključiti upise u ljetnom roku. Slobodna mjesta koja su ostala za jesenji rok uglavnom se odnose na izvanredne i strane studente. Ono što nas je ove godine ugodno iznenadilo pojačan je interes za tehničke i prirodne znanosti. Naime, Tehnički je fakultet svojevrsno iznenađenje po broju upisanih studenata, a slično je i s Građevinskim fakultetom, te Odjelom za fiziku koji bilježe pojačan rast interesa. Velik interes izazvali su i fakulteti društvenih i humanističkih znanosti, međutim to je nešto što je već uobičajeno i godinama se ponavalja.'', navodi prorektorica. 

Dodajući kako su se tradicionalno i studiji biomedicinskih znanosti popunili u ljetnom roku, prof. dr. Prijić Samaržija ističe i veliki interes za Odjel za biotehnologiju koji je u pisni postupak završio u ljetnom upisnom roku.U društvu ustanova koje zbog popunjenosti upisne kvote neće otvoriti vrata budućim brucošima na jesen ušli su i Odjel za matematiku te Učiteljski fakultet, dok će Odjel za fiziku upisni postupak provesti za svega 9, a Odjel za informatiku za 11 studenata. 
   
 
Mjesta na Ekonomiji
 
Među fakultetima s nepopunjenom upisnom kvotom, s najvećim brojem slobodnih mjesta raspolaže Ekonomski fakultet koji čeka još 149 studenata, međutim uglavnom je riječ o mjestima namijenjenim stranim i izvanrednim studentima. Fakultet za menadžment u turizmu i ugostieljstvu može primiti još 61, a Pravni fakultet 52 studenata. Na Pomorskom fakultetu ostalo je slobodno 77 mjesta, na Tehničkom 45, na Građevinskom 12, a na Akademiji primijenjenih umjetnosti 16 mjesta. Upisna kvota Medicinskog fakulteta za jesenji rok iznosi pak 41 mjesto, a osnosi se samo na studije sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radiološke tehnologije i primaljstvo, dok su ostali studijski programi popunili sva mjesta. 
   
Slična je situacija i na Filozofskom fakultetu koji raspolaže s još 48 upisnih mjesta koja se odnose na sve studije osim psihologije, kulturologije, filozofije te engleskog i njemačkog jezika koji su zaključili upise u ljetnom roku.


Riječki fakulteti popularni među Slovencima 
    
Ulaskom Hrvatske u EU promijenila su se i upisna pravila, jer upisne kvote hrvatski studenti dijele sa studentima članica EU. Ovogodišnje prijave za upise provodile su se u vrijeme prije ulaska Hrvatske u EU, pa se tek na jesenjem roku očekuju prijave EU studenata. 

''Na ljetnom roku primijetili smo pojačan interes Slovenaca za naše studije, posebno za Medicinski fakultet. Slovenski su studenti i inače navikli na studiranje u Rijeci, međutim ove godine je njihov broj porastao.'', navodi prof. dr. Prijić Samaržija.





 
''Zaklada Sveučilišta traži ravnatelja na mandat od sljedeće četiri godine'', Novi list, 16. 8. 2013.
 

NATJEČAJ  DO 30. KOLOVOZA PRIJAVE KANDIDATA ZA ČELNIKA SVEUČILIČNE USTANOVE


ZAKLADA SVEUČILIŠTA TRAŽI RAVNATELJA NA MANDAT OD SLJEDEĆE ČETIRI GODINE


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za imenovanje ravnatelja te ustanove.

Natječaj je otvoren do 30. kolovoza, a kandidati će do 6. rujna biti obaviješteni o terminu razgovora i predstavljanja plana rada pred Upravnim odborom Zaklade. Ravnatelj zaklade bira se za naredno četverogodišnje mandatno razdoblje, a riječ je o počasnoj funkciji koja ne podrazumijeva sklapanje ugovora, iako ravnatelj ima pravo na primjerenu nagradu za svoj rad i na naknadu troškova iz prihoda Zaklade. Odluku o visini nagrade donosi Upravni odbor Zaklade uz odobrenje Ministarstva uprave.

Uvjeti koje kandidati moraju ispunjvati je da su zaposlenici Sveučilišta u Rijeci, te da imaju znanstveno-nastavno zvanje docenta ili više, a poželjne vještine i iskustva su komunikacijske i organizacijske vještine, vještine koordinacije i upravljanja projektima, iskustvo poslovnog planiranja i prikupljanja sredstava.

 

 

 
''Pomoć studentima slabijeg imovinskog stanja'', Novi list, 14. 8. 2013.

FOND ALEKSANDAR ABRAMOV  NATJEČAJ ZA STIPENDIJE IZ PROGRAMA SOLIDARNOST

POMOĆ STUDENTIMA SLABIJEG IMOVINSKOG STANJA


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Pokojni Aleksandar Abramov * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je natječaj za dodjelu stipendija studentima Sveučilišta u Rijeci za pokriće troškova studija u akademskoj godini 2012./2013. Riječ je o stipendijama koje se dodjeljuju iz programa Solidarnost Fonda Aleksandar Abramov, a ukupan iznos stipendija je 70 tisuća kuna. Aleksandar Abramov iz Cresa bio je student Sveučilišta u Rijeci, a poginuo je kao žrtva divljačkog napada trojice mladića u središtu Rijeke u prosincu 2009. godine. 

Pojašnjavajući kako je riječ o jedinstvenom obliku stipendiranja studenata u Hrvatskoj, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe kako se radi o stipendijama koje su namijenjene studentima slabijeg imovinskog statusa. 

''Ovo je druga godina da dodjelujemo stipendije Fonda Aleksandar Abramov, a jedna od specifičnosti je i činjenica da se stipendije dodjeljuju unatrag, odnosno za prošlu akademsku godinu. Jedino smo Sveučilište s takvim oblikom financiranja studenata slabijeg imovinskog statusa kojima omogućujemo besplatno studiranje bez obzira kakav im je uspjeh, odnosno koliko su ECTS bodova prikupli.'', pojašnjava prorektorica. 

Jedini kriterij koji kandidati moraju zadovoljiti je onaj socijalni koji podrazumijeva da su primanja po članu obitelji studenta u kalendarskoj godini koja prethodi godini podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendije (2012. g.), manja od propisanog cenzusa, što znači da ostvareni prosječni mjesečni prihod za jednočlano domaćinstvo ne prelazi 2.625 kuna, za dvočlano domaćinstvo 3.500 kuna, za tročlano domaćinstvo 4.250 kuna, za četveročlano domaćinstvo 5 tisuća kuna te za svakog daljnjeg člana po 600 kuna. 

Pravo na stipendiju imaju i studenti bez oba roditelja i slabog imovnog stanja po navedenim cenzusima ili studenti koji dolaze iz obitelji s četvero i više djece i slabog su imovnog stanja, kao i studenti koji se iz drugih razloga nalaze u lošijim socijalnim prilikama uvjetovanih razlozima te studenti koji pripadaju posebno ranjivim skupinama, kao što su studenti roditelji i studenti s invaliditetom. Iznimno, ukoliko potrebe za stipendiranjem prijeđu namijenjena sredstva programa, može se primijeniti i kriterij uspješnosti tijekom studiranja.



 
''Lakše na Šerbedžijin faks'', Novi list, 14. 8. 2013.


SVEUČILIŠTE U RIJECI  SPECIJALISTIČKI POSLIJEDIPLOMSKI PROGRAM KOJI JE INICIRAO POZNATI GLUMAC MIJENJA STATUS

LAKŠE NA ŠERBEDŽIJIN FAKS

Gluma i mediji postaje besplatan preddiplomski studij
 

Glavna prednost prelaska s postdiplomske na preddiplomsku razinu je činjenica da polaznici neće morati plaćati studij. Prijave za upis traju do 29. kolovoza, a u planu je i uvođenje diplomskog studija.


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Rade Šerbedžija bio je zaštitni znak dosadašnjeg poslijediplomskog studija – detalj s jednog od ispita * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci od slijedeće akademske godine pokreće novi sveučilišni preddiplomski studij Gluma i mediji, a riječ je o studiju koji će na znanstveno-humanistički način pristupati fenomenima medija i umjetnosti. Njegova će izvedba kroz šest semestara, odnosno tri godine, predstavljati kombinaciju teorijskog i praktičnog programa. Zapravo se radi o starom–novom studiju koji se do sada provodio na poslijediplomskoj razini kao studij Gluma, mediji, klutura, a pod kuloarskim nazivom Šerbedžijin studij. S novom akademskom godinom studij prelazi na preddiplomsku razinu, a pojašnjavajući kako je dopusnica za izvođenje novog preddiplomskog studija stigla nakon što su započeli upisi u ljetni rok, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da prijave za upis traju do 29. kolovoza.


Lessacova medtoda

''Riječ je o studiju koji se prethodnih godina provodio kao poslijediplomski specijalistički studij i upravo ga polaznici završavaju. Od naredne akademske godine studij prelazi na preddiplomsku razinu, a nakon toga osigurat ćemo i diplomsku razinu studija iz razloga što želimo stvoriti obrazovnu vertikalu. Glavna prednost prelaska na preddiplomsku razinu je činjenica da polaznici neće morati plaćati studij, što je bio slučaj s poslijediplomskim studijem. Studij će se financirati iz državnog proračuna što znači da će biti besplatan za polaznike.'', navodi prorektorica. 
   
Dodajući kako je jedna od specifičnosti studija njegova personalizacija, odnosno vezanost uz glumca Radu Šerbedžiju, prof. dr. Prijić Samaržija ističe kako se sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij Gluma, mediji, kultura više neće izvoditi. Kao jedna jedinstvenost studija ističe se i primjena svjetski poznate kinesensične metode Arthura Lessaca u pristupu rada na tijelu i glasu. Riječ je o metodi korištenja glasa i tijela kako bi se postigla sinestezija, fleksibilnost i melodičnost, primijenjivo na sve svjetske jezike. Neki od najvećih svjetskih glumaca koriste upravo tu metodu u svom svakodnevnom radu, a kako će dio kolegija biti i na engleskom jeziku studenti će imati priliku pripremiti se i za međunarodno tržište rada. 


Partnerstvo s nizom kazališnih institucija
 

    
Uz obvezne predmete studij gluma i mediji studentima će nuditi i cijeli niz izbornih predmeta. Načelo izbornosti ostvaruje se na svim semestrima, a posebno je vidljivo na završnoj godini studija. Uz listu izbornih predmeta ponuđenih na samom studiju studentima će se pružati i mogućnost izbora kolegija s ostalih sastavnica Sveučilišta u Rijeci čime se mogućnost izbora dodatno diferencira s ciljem ostvarivanja personaliziranog studija, uz osiguravanje čvrstih stručnih temelja na razini obveznih predmeta. Također, studijski program zbog svoje interdisciplinarnosti i širokog područja interesa i djelatnosti u mogućnosti je surađivati s čitavim spektrom različitih društvenih čimbenika i biti u partnerskim odnosima s mnoštvom institucija i udruga. Neki od tih su: Kazalište Ulysses, HNK Ivana pl. Zajca, HKD Teatar, Teatar Exit, Trafik, Prostor plus te Gradsko kazalište lutaka.



ECTS bodovi

Na natječaj za upis mogu se prijaviti pristupnici koji su završili četverogodišnju srednju školu i položili državnu maturu, a po okončanju natječaja održat će se audicija. Upisna kvota iznosi 10 mjesta za redoviti studij za državljane Hrvatske i EU te 4 upisna mjesta za strance. Završetkom studija polaznici će steći 180 ECTS bodova i stručni naziv prvostupnik glume i medija. Posjedovat će znanja i vještine teorijskih i praktičnih predmeta koje propisuje studijski program, a vladat će pojmovima usko vezanim uz specifično područje humanističkih i umjetničkih djelatnosti. Njihove će kompetencije biti aktivno sudjelovanje u postojećim oblicima umjetničkog i medijskog djelovanja, u javnom i privatnom sektoru, poznavanje suvremenih trendova u medijima, kulturi i umjetnosti, osmišljavanje i kreiranje novih modela suradnje, umjetničkog i medijskog djelovanja te samostalno i odgovorno umjetničko djelovanje.



 
''Raznolika i uzbudljiva glazbena večer'', Novi list, 11.7. 2013.


DINO CIANI

RAZNOLIKA I UZBUDLJIVA GLAZBENA VEČER


Svjetlana HRIBAR
 
RIJEKA » Koncertom profesora prve pijanističke radionice i festivala koji se održava u organizaciji riječkog Sveučilišta, a pod imenom poznatog talijanskog prerano preminulog pijanista rođenog u Rijeci, Dina Cianija, otvorena je manifestacija, koju je idejno pokrenuo i osmislio pijanist Goran Filipec.

Želeći skrenuti pažnju na zaboravljenu činjenicu Cianovog rođenja u Rijeci, ali i pijanistički oživjeti grad, pozvao je ugledne kolege s kojima godinama surađuje da održe radionicu koja bi narednih godina mogla u grad na Rječini privlačiti mlade pijaniste. Dvadesetak polaznika ovogodišnje radionice nazočilo je otvorenju i koncertu profesora, koji su programom po izboru pokazali vlastite pijanističke osobnosti.

U prekrasnom ambijentu Svečane dvorane Zajednice Talijana u Rijeci Goran Filipec je otvorio koncertnu večer izvedbom Lisztovih djela – Vallée d'Obermann iz ciklusa Godine hodočašća i Koncertnu parafrazu na Verdijev Rigoletto. Potom je argentinski pijanist i skladatelj Eduardo Hubert izveo svoj triptih naslovljen Fandango, Humaula i Malango te tri plesa Alberta Ginastere.

Violetta Egorova odabrala je za ovaj koncertni nastup Ravelove Valcere i Grünfeldovu Koncertnu parafrazu na motive i Straussova Šišmiša, a Epifanio Comis Chopinov Nokturno u c molu i Gershwinovu transkripciju za klavir solo Rapsodije u plavom.

Raznolika i uzbudljiva večer koja je pokazala svu raskoš pijanističke interpretacije četvoro profesora koji se zaista nisu štedjeli, završila je dugim aplauzom publike, među kojom su bili i generalni konzul Republike Italije u Rijeci gospodin Renato Cianfarani te rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin.

Koncerti se nastavljaju nastupima ponajboljih polaznika radionice, u Zajednici Talijana svake večeri od danas do utorka, 16. srpnja (uz slobodan ulaz), dok će završni koncert – u suradnji s Riječkim ljetnim noćima – biti održan u prostoru tvornice Torpedo 18. srpnja.


 

 
"Koncert vrhunskih pijanista u riječkoj Zajednici Talijana", NL, 8. 7. 2013.
 
DINO CIANI MAJSTORSKA PIJANISTIČKA RADIONICA I FESTIVAL
 
 
 
 
Violetta EgorovaRIJEKA » Međunarodna majstorska pijanistička radionica „Dino Ciani“ i pripadajući joj festival, jedan je od rijetkih istinski vrijednih poklona riječkoj publici, koja će u Svečanoj dvorani Zajednice Talijana (ulaz na koncerte je slobodan!) imati prilike slušati vrhunske pijaniste – predavače na ovogodišnjoj radionici – i njihove studente. 
    Ova mala koncertna sezona bit će otvorena u utorak, 9.srpnja u 21 sat, kada će na prvom koncertu nastupiti profesori škole – Violetta Egorova (Rusija), Eduardo Hubert (Argentina-Italija), Epifanio Comis (Italija) i Goran Filipec (Hrvatska), a na programu su skladbe Liszta, Chopina, Ginastere, Ravela, Straussa, Huberta i Gershwina. 
    U Svečanoj dvorani Zajednice Talijana održavati će se i svi ostali koncerti, od kojih je veći dio posvećen mladim pijanistima, koji već izvode kompleksne programe poput kompletnih Etudes Tableaux Rachmanjinova (Alberto Ferro, 13.07., 17 godina), kompletnih Debussyevih preludija (Salvatore Vaccarella 14.07.). Nastupit će i japanska pijanistica Yoko Nishii koja će svirati djela hrvatskih i japanskih kompozitora. Od hrvatskih mladih pijanista nastupiti će Petar Klasan. 
    Ukupno će biti održano osam koncerata, od kojih je završni – 18. srpnja, ušao u program Riječkih ljetnih noći i održava se u Torpedu.

S. HRIBAR

 
"Prvi hrvatski dizajneri glazbe", NL, 9.7. 2013.
 
SVEUČILIŠTE U RIJECI U RUJNU POČINJE JEDINSTVEN PROGRAM CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA
 
 
Tečaj produkcije zvuka i glazbe namijenjen je pristupnicima koji posjeduju osnovna glazbena i informatička znanja 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Program će se realizirati u zgradi Akademije primijenjenih umjetnostiRIJEKA » Krajem rujna Sveučilište u Rijeci organizirat će Primijenjeni tečaj produkcije zvuka i glazbe u svrhu stručnog usavršavanja. Pojašnjavajući kako se radi o jedinstvenom tečaju u Hrvatskoj koji je namijenjen pristupnicima koji posjeduju osnovna glazbena i informatička znanja bez obzira na završeno usmjerenje, voditeljica programa dr. Dijana Grgurić na jučerašnjoj je konferenciji za novinare najavila kako će prvu generaciju polaznika tečaja činiti 15 kandidata, a zainteresirani se mogu prijaviti putem web stranice productionmusic.uniri.hr. 
    
Potreba ustanova

– Riječ je o programu koji traje 180 sati i po njegovom završetku polaznici stječu 10 ECTS bodova. Uspostavljanje obrazovno-institucionalnog okvira stjecanja znanja i kompetencija glazbenoprodukcijske djelatnosti izravno je povezano s novim potrebama tržišta rada. Naime, privatne i javne ustanove iskazuju potrebu za dizajnerima glazbe te je stoga ovaj program odgovor na tu potrebu. Pokretanje programa u okviru visokoškolske institucije jamči kadrovsku izvrsnost i institucijski nadzor nad kvalitetom. Program je akreditiran pri Sveučilištu u Rijeci i izvodit će ga sveučilišni nastavnici sa suradnicima, potvrđenim profesorima s višegodišnjim iskustvom u glazbenoj produkciji te Odsjeka za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Program je usklađen i s europskim obrazovnim standardima u poučavanju u audio produkciji, što potvrđuje sudjelovanje sveučilišnih profesora s tri sveučilišta, a riječ je o njemačkom Institut fur Musik: Carl von Ossietzky Universitat, Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Z
U pripremi poslijediplomski studij nove glazbe 
    
    Program produkcije zvuka i glazbe samo je jedan u nizu programa koje je Sveučilište u Rijeci pokrenulo s ciljem razvoja umjetničkog područja, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina u idućem će se periodu pokrenuti cijeli niz umjetničkih programa. Dodajući kako se priprema specijalistički poslijediplomski studij nove glazbe te je započela inicijativa preuzimanja programa zagrebačke Muzičke akademije rektor je istaknuo kako je jedan od ciljeva Sveučilišta pokrenuti što veći broj ne samo studijskih programa već i programa cjeloživotnog učenja te ljetnih škola koje će se realizirati u suradnji s kulturnim institucijama.
 agrebu te riječkom Sveučilištu. Vrhunskom sveučilišnom timu pridružit će se i eminentni hrvatski producenti i glazbenici, Ante Gelo i Aleksandar Valenčić, najavila je dr. Grgurić. 
    
Praksa i predavanja

Polaznici tečaja steći će teorijska i praktična znanja o novim glazbenim tehnologijama i produkcijskim praksama, a program se sastoji od tri glavna predmeta, odnosno aranžiranja i produkcije glazbe, akustike i ozvučavanja te glazbenih aspekata. Svaki od predmeta uključuje izbor stručnih tema koje će se realizirati kroz praktični rad i predavanja, a tečaj mogu upisati srednjoškolski obrazovane osobe te prvostupnici i magistri bez obzira na usmjerenje. Svi prijavljeni polaznici pristupit će intervjuu kao formi prijamnog ispita, a točan datum početka tečaja bit će objavljen na web stranicama programa. Cijena tečaja je 5.500 kuna, a program će se realizirati u zgradi Akademije primijenjenih umjetnosti.
 
"Može li Rijeka dobiti katedru filma?", NL, 6. 7. 2013.
 
PIXEL FILM, TV AND NEW MEDIA SCHOOL ZAVRŠENE PETODNEVNE RADIONICE FILMSKE PRODUKCIJE
 
 
Radionice su vodili Vanja Černjul i Goran Dukić, uspješni hrvatski filmaši u SAD-u, te njihov kolega Mike Cahill. Već iduće godine škola bi trebala trajati dva tjedna, a osnovna je ideja da iz nje proizađu i kratki filmovi koji bi mogli imati i potencijal prijavljivanja na festivale

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Vanja Černjul i Mike Cahill imali su što prenijeti polaznicima riječke škole * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tridesetak polaznika, mahom mladih ljudi i mahom iz Rijeke, no dijelom i iz Zagreba, pa i Slovenije, prisustvovalo je ovog tjedna u Rijeci prvom, eksperimentalnom izdanju filmske škole »Pixel Film, TV and New Media School«. 
    Radionice koje je u sklopu Sveučilišta u Rijeci inicirao zagrebački snimatelj Vanja Černjul koji već godinama gradi uspješnu karijeru u New Yorku, pored njega samog vodili su i redatelj Goran Dukić – još jedan uspješan hrvatski filmaš u SAD-u, te njihov kolega i prijatelj, sve poznatiji američki redatelj Mike Cahill. 
    
Vjetar u leđa

Takva predavačka imena su bez problema privukla mlade kreativce željne upijanja znanja o filmskoj produkciji, koji su nakon pet dana predavanja bili i više nego zadovoljni. 
    – U vrlo kratko vrijeme uspjeli smo dobiti uvod u funkcioniranje filma na više razina, od tehničkih do kreativnih aspekata, sažeo nam je primjerice svoje dojmove Dino Topolnjak, student riječke Akademije primjenjenih umjetnosti koji se prijavio kako bi dobio dodatni »vjetar u leđa« za ulazak u svijet filma. Radionice su za studente riječkog sveučilišta koštale 150 eura, a za sve ostale 250 eura. 
    Na kraju petodnevne filmske »balade«, zadovoljstvo sa svoje strane nisu krili ni predavači. 
    – Imali smo veliku sreću sa polaznicima koji su donijeli baš onu energiju koju smo trebali za ovu našu eksperimentalnu godinu. Radionica je ima
Mike Cahill: Počašćen sam što sam pozvan u Rijeku 
    
    Mike Cahill, mladi američki redatelj, scenarist i montažer do sad je najpoznatiji po hvaljenom nezavisnom filmu »Druga zemlja«, jednom od laureata Sundencea, a na radionice u Rijeci rado se odazvao. 
    – Mislim da je cijeli program odlična i lijepa ideja i počašćen sam što su me prijatelji pozvali da sudjelujem kao jedan od predavača. Studenti su vrlo pametni i vrlo talentirani. Pokušavao sam im prenijeti svoje iskustvo, objasniti kakvi su bili moji počeci, ispričati neke priče o samom procesu snimanja i iznijeti moje nade i razmišljanja u kojem pravce danas ide umjetnički film. 
    Najvažnija stvar koja sam ja osobno naučio do sad je da se ne smijete bojati neuspjeha. Možete podbaciti više puta, samo se ne smijete bojati i dalje pokušavati, jer se inače ni uspjeh neće dogoditi, kazao je Cahill.
 la spontanu vibru, jer smo htjeli da polaznici imaju mogućnost interaktivnog sudjelovanja, pojasnio je Černjul priznavši da do samog početka radionice nisu znali točno koj će se profil ljudi prijaviti, pa su pripremili fleksibilan program. 
    
Interaktivno sudjelovanje

– Na kraju smo imali ljude koji tek žele raditi filmove jednog dana, neke koji su ih već snimali, neke koji su napisali scenarij, pa čak i neke od njih koji već rade na više produkcija. Pošto je Goran Dukić bio jedan od kreatora programa, on je držao dvije radionice i jedno predavanje o adaptaciji literalnih djela u filmski scenarij i pokazao je neke svoje adaptacije. Ja sam pokušao pak inicirati razgovor o komunikaciji vizualnih ideja između suradnika na filmu. 
    Za mene kao snimatelja iznimno je važno saznati redateljeve ideje i prenijeti svoje ideje redatelju, pa sam pokušao polaznicima pojasniti koje sve alate imamo na raspolaganju za takvu komunikaciju, kazao nam je Černjul. 
    
Filmski zanat

Polaznici su tijekom radionica dobili priliku i snimiti kratku scenu. 
    – Izabrali smo scenu iz »Diplomca«, radili vježbe s glumcima, konkretnije polaznicima studija Rade Šerbedžije i onda je svatko snimio, režirao i montirao scenu na svoj način, te smo je poslije zajednički komentirali. Vrlo je korisno u tim situacijama imati priliku postavljati pitanja osobi koja je već neko vrijeme u toj profesiji, pojasnio nam je Dukić koji se nada da bi ova škola namijenjena učenju filmskog zanata jednog dana mogla prerasti u katedru na riječkom sveučilištu. Već iduće godine škola bi trebala trajati dva tjedna, a osnovna je ideja da iz nje proizađu i kratki filmovi koji bi mogli imati i potencijal prijavljivanja na festivale.
 
"Jonjiću 1,75 milijuna € za istraživanje novih cjepiva", NL, 2.7.2013.
 StAdvInn PRVI NAŠ ZNANSTVENIK U PROGRAMU ERC-aJonjiću 1,75 milijuna € za istraživanje novih cjepiva

ERC financira samo vrhunske znanstvenike diljem Europe i njihove ideje, a projekt StAdvInn prof. Jonjića od svibnja 2013.

Stipan JonjićRIJEKA » Profesor riječkog Medicinskog fakulteta Stipan Jonjić prvi je hrvatski znanstvenik sa zaposlenjem u Hrvatskoj kojem je odobren projekt za financiranje sredstvima Europskog istraživačkog vijeća (ERC-a), najprestižnije europske organizacije za potporu vrhunskih istraživanja. Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ERC je u širokoj medijskoj kampanji informirao europsku javnost o radu prof. dr. Jonjića i projektu StAdvInn. Naime, ERC financira samo vrhunske znanstvenike diljem Europe i njihove ideje, a projekt StAdvInn prof. Jonjića financira od svibnja 2013. godine u ukupnom iznosu od 1,75 milijuna eura tijekom pet godina. To je prvi takav projekt dodijeljen hrvatskom znanstveniku koji djeluje u Republici Hrvatskoj, a prihvaćen je za financiranje krajem 2012. godine. 
    Riječ je o projektu koji je usmjeren na istraživanja novih virusnih cjepiva, koja bi mogla ponuditi bolju zaštitu od različitih bolesti, virusa i drugih patogena. Grupa prof. dr. Jonjića razvila je novu, oslabljenu vrstu herpesvirusa citomegalovirusa (CMV-a), koji djeluje kao »vektor« za cjepivo. Takav virus napravljen je na način da unatoč oslabljenosti izaziva snažan imunološki odgovor domaćina na infekciju. Značaj ovog istraživanja proizlazi iz činjenice da se proizvedeni oslabljeni virusi mogu koristiti kao »vektori« ne samo za herpesvirusne infekcije, već i za niz drugih infekcija i tumora koji pogađaju svjetsko stanovništvo, a za koje do danas nije razvijeno učinkovito cjepivo. 
    Projekt StAdvInn je proizašao iz dugogodišnjeg interesa prof. dr. Jonjića i suradnika za istraživanja imunološkog odgovora na virusne infekcije, koji je rezultirao s više od stotinu publikacija u vrhunskim časopisima i više od 20 znanstvenih projekata financiranih iz hrvatskih, europskih i američkih fondova.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Devet zemalja-45polaznika", NL, 2.7.2013.
 
EKONOMSKI FAKULTET POČELA IX. MEĐUNARODNA LJETNA ŠKOLA
 
 
Predavači dolaze iz Slovačke, Belgije, Češke, Latvije, Engleske i Slovenije, a dio programa vode i profesori riječkog Ekonomskog fakulteta
 
S otvaranja Ljetne škole u dvorištu Ekonomskog fakulteta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Ekonomski fakultet Rijeka u suradnji s Katedrom Jean Monnet europskih integracija pokrenuo je IX. međunarodnu ljetnu školu pod nazivom »International Environment and European Integration«. Škola je započela jučer i trajat će do 13. srpnja, a okupila je 45 polaznika iz devet zemalja, odnosno iz Belgije, BiH, Češke, Grčke, Poljske, Nizozemske, Slovačke, Ukrajine te Hrvatske. Prema riječima voditelja prof. dr. Vinka Kandžije Ljetna je škola u potpunosti usklađena s Bolonjskim procesom, a njeni polaznici nakon odslušanih predavanja te uspješnog svladavanja programa dobivaju certifikat Ljetne škole i 6 ECTS bodova koje će moći koristiti u daljnjem školovanju. Program se izvodi tijekom dva tjedna, a nastava se odvija na engleskom jeziku. Predavači su inozemni i domaći znanstvenici, gospodarstvenici i stručnjaci iz raznih područja koji dolaze iz Slovačke, Belgije, Češke, Latvije, Engleske i Slovenije, a dio programa vode i profesori Ekonomskog fakulteta. 
    U program Ljetne škole uključene su i studijske posjete tvrtkama i institucijama kao što su: HNB, Hrvatski sabor, Fakultet za ekonomiju i turizam »Dr. Mijo Mirković« u Puli, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija, Jadran Galenski laboratorij i Arenaturist Pula. 
    Riječki Ekonomski fakultet prvi je među ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj uveo u nastavne sadržaje kolegije europskih integracijskih procesa te je logičnim slijedom došao do ideje o organiziranju međunarodne ljetne škole na temu europskih integracijskih procesa i međunarodnog okruženja. Razlozi za pokretanje međunarodne Ljetne škole prvenstveno su obrazovnog karaktera, dok su ciljevi poticanje međunarodne suradnje koja će omogućiti akademski razvoj Fakulteta i Sveučilišta, jačanje međunarodne reputacije Fakulteta i suradnje s visokoškolskim institucijama zemalja u tranziciji te zemalja Europske unije, poticanje studentske i mobilnosti sveučilišnih profesora, edukacija domaćih i inozemnih studenata o Europskoj uniji i procesu europske integracije, posebno s aspekta Hrvatske i šireg područja jugoistočne Europe, razmjena iskustava i kulturnih specifičnosti polaznika različitog podrijetla te upoznavanje polaznika Ljetne škole sa znamenitostima i potencijalima Rijeke, Opatije i regije.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Počinje izobrazba magistara medijske umjetnosti i prakse", NL, 28.6.2013.
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI NOVI STUDIJSKI PROGRAM
 
Prvu generaciju činit će 12 studenata * Foto: V. KARUZARIJEKA » Akademija primijenjenih umjetnosti pokreće novi diplomski studijski program Medijske umjetnosti i prakse koji će imati tri studija: fotografija, intermedija i scenografski prostor. Novi je studij, koji će prva generacija studenata početi pohađati s novom akademskom godinom, jučer predstavljen u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, a prema riječima dr. Petera Purga sa Sveučilišta u Novoj Gorici riječ je o jedinstvenom studiju čiji je glavni naglasak na praktičnom radu. 
    – Prije godinu dana gotovo isti studij pokrenut je u Velikoj Gorici kao pilot projekt. Sada se pokreće u Rijeci, a studenti s jednog i drugog studija, kao i njihovi profesori te mentori moći će prelaziti sa Sveučilišta na Sveučilište. Studij je nastao kroz EU projekt ADRIART u suradnji s riječkom Akademijom, Visokom školom za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Sveučilištem u Udinama te Tehničkim Sveučilištem u Gracu, istaknuo je dr. Purg. 
    Dodajući kako je prije pokretanja studija detaljno ispitano i tržište rada i to u četiri zemlje te se pokazalo da potrebe za takvim kadrom postoje dr. Purg je istaknuo da će studenti po završetku studija dobiti naziv magistar medijske umjetnosti i prakse, a kao jednu od najvećih prednosti studija naglasio je činjenicu da se čitav program zasniva na praktičnoj produkciji. 
    – Studenti svoje obrazovanje završavaju izradom praktičnog rada. Sam studij traje dvije godine, odnosno četiri semestra, a zamišljen je kao interdisciplinaran studij temeljen na mobilnosti, kazao je dr. Purg. 
    Nakon dvije godine studija polaznici stječu 120 ECTS bodova, a prvu generaciju činit će 12 studenata. (I. Š. K.)
 
"Predstojnica Centra Snježana Prijić Samaržija", NL, 25. 6. 2013.
 
SENAT RIJEČKOG SVEUČILIŠTA IMENOVANO VODSTVO CENTRA ZA NAPREDNE STUDIJE
 
 
Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati javne rasprave akademskih istraživača, intelektualaca, praktičara...
 
Odluka donesena na sjednici Senata * Foto: V. KARUZARIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci za predstojnicu Centra za napredne studije – Jugoistočna Europa imenovao je prof. dr. Snježanu Prijić Samaržija, prorektoricu za studije i studente Sveučilišta u Rijeci. Istovremeno Senat je usvojio i Pravilnik Centra kojim će koordinirati riječko Sveučilište, ali će istovremeno njime upravljati regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Centar će biti središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti. Znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i izvan tog područja aplicirat će i na stipendije Centra koje će im omogućavati boravak i rad na Sveučilištu u Rijeci i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova. 
    Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva. Ispunjenje ove vizije podrazumijeva jačanje transnacionalne i regionalne znanstvene suradnje na području društveno gorućih pitanja vezanih uz ljudska prava, pitanja pravednosti, demokracije, javnih politika, europskih integracija i sličnih tema. Poticaj za osnivanje Centra bile su uspješne organizacije nekoliko međunarodnih konferencija i radionica u Beogradu, Zagrebu, Prištini i Sarajevu u periodu između 2010. i 2012. godine, a uspostava istraživačkog središta poput CNS-a u Jugoistočnoj Europi vrlo je bitna za otvaranje i pozitivno razvijanje akademske zajednice.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Nagrada za najbolji e-kolegij 8.000 kuna", NL, 26. 6. 2013.
 
SVEUČILIŠTE NATJEČAJ ZA PRIMJENU TEHNOLOGIJE
 
 
Pod e-kolegijem smatra se kolegij ili njegov dio koji se izvodi uz uporabu informacijske tehnologije te interneta
 
Primjena novih tehnologija na Sveučilištu je imperativ * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci objavilo je natječaj za dodjelu nagrade za najbolji e-kolegij Sveučilišta u 2012./2013. akademskoj godini te natječaj za dodjelu financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija u akademskoj 2013./2014. godini. Krajnji rok za dostavljanje prijava za najbolji e-kolegij je 22. rujna, a cilj ove nagrade je istaknuti pozitivne i najbolje primjere uporabe suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta u sveučilišnom obrazovanju. 
    Nagrada za najbolji e-kolegij dodjeljuje se za kolegije u kojima se tehnologija rabi na najbolji način za proces obrazovanja kako u tehnološkom, tako i u pedagoškom, odnosno didaktičkom smislu. Pod e-kolegijem smatra se sveučilišni kolegij ili njegov značajan dio koji se izvodi uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije te interneta, a dodjeljuje se jedna glavna nagrada za najbolji e-kolegij u iznosu od osam tisuća kuna te jedna dodatna nagrada u iznosu od dvije tisuće kuna za posebno ostvarenje iz segmenata specifičnih za e-kolegije. Rok za objavu konačne odluke o dodjeljivanju nagrade je 29. studenoga. 
    Natječaj za dodjelu financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija otvoren je do 16. rujna, a razvoj e-kolegija podrazumijeva izradu digitalnih obrazovnih materijala. Financijska sredstva mogu se koristiti za honoriranje angažmana nastavnika, suradnika i specijalista, nabavu opreme i programske podrške, literature i materijala za izradu e-kolegija. Postupak dodjele financijskih sredstava za rad na razvoju e-kolegija temelji se na načelima izvrsnosti, transparentnosti, nepristranosti i jednakosti postupka za sve podnositelje prijava. Iznos ukupnog fonda za dodijeljivanje sredstava je 100 tisuća kuna, a maksimalni iznos sredstava koji se mogu dodijeliti jednoj prijavi je 10 tisuća kuna. Rok za objavu rezultata natječaja je 15. studeni.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Fučkarove niti duboko utkane u riječki KBC", NL, 21. 6. 2013.
 
UROLOGIJA UDŽBENIK UREDNIKA ŽELJKA FUČKARA PREDSTAVLJEN NA MEDICINSKOM FAKULTETU
 
 
Profesor Fučkar primjer je osobe koja sve želi znati i u sve se miješa, a za koju se uvijek ispostavi da nije htio samo igrati utakmicu, već i zabiti gol – rekao je Herman Haller 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Prof. dr. Željko Fučkar * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Šezedesetak autora različitih medicinskih specijalizacija koji su napisali sveukupno 42 poglavlja, na preko tisuću stranica sabranih u dva toma, čini udžbenik »Urologija I i II« koji je jučer predstavljen u do posljednjeg mjesta ispunjenoj velikoj dvorani Medicinskog fakulteta. S obzirom da je uz doc. dr. Josipa Španjola glavni autor i urednik ove knjige, predstojnik Katedre za urologiju i nekadašnji predstojnik dviju klinika riječke bolnice, Kirurgije i Urologije, prof. dr. Željko Fučkar, odaziv brojnih kolega i visokih uzvanika nikog nije iznenadio. 
    Predstavljanje udžbenika koji je po svojoj sveobuhvatnosti i interdisciplinarnosti prvi takav u Hrvatskoj, ali i cijeloj široj regiji, brojni riječki medicinari i znanstvenici iskoristili kao priliku za svojevrstan »hommage« liku i djelu prof. dr. Željka Fučkara, poznatog riječkog kirurga i urologa, koji je cijelu svoju karijeru posvetio Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Medicinskom fakultetu. 
    – Profesor Fučkar primjer je vrlo rijetke osobe koja sve želi znati i u sve se miješa, a za koju se uvijek na kraju ispostavi da nije htio samo igrati utakmicu, već i zabiti gol – izjavio je je u svom prisnom govoru ravnatelj riječkog KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller zahvaljujući se prof. dr. Fučkaru na velikom obolu koji je dao za funkcioniranje riječke bolnice što je, kako je dodao, nit koja u ovom trenutku vezuje sve koji u kriznim vremenima rade u zdravstvu, a upravo je ta nit ono što svima drži glave iznad vode. 
    Kako su istaknuli ostali govornici među kojima su bili dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić, zatim prof. dr. Miljenko Kapović, doc. dr. Maksim Valenčić i akademik prof. dr. Daniel Rukavina, prof. dr. Željko Fučkar u počeo je raditi u bolnici na Sušaku 1970. godine kao volonter u timu prof. dr. Vinka Frančiškovića. Uz kirurgiju, specijalizirao je i urologiju, a pod njegovim vodstvom iz Katedre za kirurgiju na riječkom Medicinskom fakultetu proizašle su još tri katedre: Katedra za anesteziologiju, Katedra za neurokirurgiju i Katedra za urologiju. Objavio je više od 500 zanstvenih radova, a pod njegovim mentorstvom napisani su brojni magistarski i doktorski radovi koji ne obuhvaćaju samo kirurgiju i urologiju, već i anesteziologiju, radiologiju, onkologiju i opću medicinu. Doajen je ultrazvuka na ovim prostorima, a u vrijeme dok je bio predstojnik Klinike za urologiju ona je dobila status Referentnog centra za transplantaciju bubrega koji je nedavno ponovno obnovljen. 
    – Ono što je prof. dr. Željko Fučkar danas napravio usudio bih se reći da se nalazi na tragu općeg dobra – istaknuo je akademik Rukavina govoreći o udžbeniku koji osim što po zastupljenosti autora raznih profila dovoljno govori o motivirajućoj energiji njegovog urednika, svojom interdisciplinarnošću u pristupu urološkoj problematici i svojom metodologijom predstavlja moderni udžbenik 21. stoljeća. 
    – Uvijek sam nastojao birati prave ljude i to je moja pobjeda – poručio je na kraju predstavljanja svog kapitalnog djela prof. dr. Fučkar.
 
"Deset dana do EU", NL, 20. 6. 2013.
 
RIJEKA: Deset dana do EU
 
 
 
Guste Santini * Foto: D. KOVAČEVIĆEkonomski fakultet organizira u 12 sati panel raspravu »Republika Hrvatska 10 dana do Europske unije - očekivanja i strepnje«, koja će se održati u aneksu Fakulteta (Ivana Filipovića 4). Panelu će prisustvovati prof. dr. sc. Guste Santini, urednik časopisa Ekonomija, prof. dr. sc. Mladen Vedriš, redoviti profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Đuro Medić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Dragoljub Stojanov i prof. dr. sc Alen Host, profesori na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Fakultet poziva sve zainteresirane za uključivanje u raspravu na panelu te informiranju o Europskoj uniji, standardima, politikama te koristima, ali i mogućim posljedicama u njihovom svakodnevnom životu i djelovanju.
 
"Dinamiziranje urbanog krajolika", NL, 19. 6. 2013.
ADRIART SCENOGRAFSKA RADIONICA APU NA SPECIFIČNIM LOKACIJAMA

Scenografska radionica na lokaciji bivše tvornice »Rikard Benčić«, svojevrsni je prikaz funkcioniranja kolegija Scenografije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti (APU) Sveučilišta u Rijeci

Studenti će kompleksu »Benčić« udahnuti novi životRIJEKA » Od 24. do 28.lipnja, na prostoru bivše tvornice »Rikard Benčić«, održat će se Scenografska radionica na specifičnim lokacijama, kao svojevrsni prikaz funkcioniranja kolegija Scenografije pri Akademiji primijenjenih umjetnosti (APU) Sveučilišta u Rijeci, najavila je na konferenciji za novinare održanoj jučer voditeljica radionice i profesorica na APU Lara Badurina, napominjući da će se posljednjeg dana programa u H zgradi kompleksa budućeg Muzeja suvremene umjetnosti (u 21.30) održati prezentacija radova ostvarenih na lokaciji Rikard Benčić. Prof. Lara Badurina je također istaknula kako ovo nije prva radionica na specifičnim lokacijama grada Rijeke – prethodnih godina već su održane radionice u Harteri, zatim na Lukobranu, a cilj im nije izložba, već dinamiziranje urbanog krajolika – poput performativne slike, potencijalnog prostora predstave: - Ponosni smo što među prvima ulazimo u prostor budućeg muzeja, zaključila je profesorica Lara Badurina, uz koju će sa studentima raditi i njeni kolege profesori APU – Tomislav Brajnović, Ingeborg Fuellep i Đorđe Jandrić. 
    O svom sudjelovanju, temi »Emocionalni pejsaž« kao i polaznim idejama, govorili su studenti Mišel Periša i Lucija Ukić, koji su – uz Aleksandru-Anu Buković, Andreju Jandrečić, Tijanu Mihailović, Libertu Mišan, Kristinu Pongrac, Saru Salamon i Dina Topolnjaka – sudionici radionice na lokaciji »Benčić«. 
    Ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, Slaven Tolj, rekao je da Muzej nema ambicije samostalno koncipirati prostor na lokaciji bivše tvornice »Rikard Benčić« i da je ova radionica jedna u nizu intervencija koje će rezultirati programskom energijom, što će dati budući izgled Muzeju. 
    S rečenim se suglasio pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar, iskazujući zadovoljstvo što su studenti ponovo izišli iz svojih prostora na Kampusu te što će, u ovom slučaju dati život lokaciji »Benčić«. 
    Radionica o kojoj je riječ ujedno je i prikaz modula Scenografski prostori novokreiranog diplomskog studija Medijskih umjetnosti i praksi (MAP), razvijenog kroz ADRIART – trogodišnji projekt (uz podršku EU) u kojem sudjeluju četiri partnerske institucije: APU Sveučilišta u Rijeci, Visoka škola za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici, Tehničko sveučilište u Grazu i Sveučilište u Udinama.

Svjetlana HRIBAR

 
"Igre koje donose pluseve", NL, 5. 6. 2013.
 
VELIKI DOGAĐAJ VIŠESTRUKO ZADOVOLJSTVO DOBIVANJEM EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA
 
 
U Rijeku će doći nekoliko tisuća studenata iz Europe. To će biti doživljaj njima i nama. Ovo je i poticaj dovršetku kampusa – kaže Vojko Obersnel. – Sve je izuzetno važno za grad te za Sveučilište – dodaje Pero Lučin 

Igor DUVNJAK
 
PUNO POSLA I ODGOVORNOSTI – Haris Pavletić, Pero Lučin, Vojko Obersnel i Veljko Karabaić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Dobro raspoloženje iz Ljubljane, gdje je Rijeka ovog vikenda dobila organizaciju Europskih sveučilišnih igara 2016. zajedno sa Zagrebom, prelilo se s obala Ljubljanice i na Korzo. Igre su bile tema jučerašnje »pressice« u salonu Grada Rijeke na kojoj su pred novinarima nastupili dobro raspoloženi riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, isto tako zadovoljni Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci te Haris Pavletić, predsjednik Sportskog sveučilišnog saveza Rijeke i član Izvršnog odbora EUSA-e, Europskog sveučilišnog sportskog saveza. 
    – Izražavam zadovoljstvo i čestitam što će se uz Zagreb ove Europske sveučilišne igre održati i u Rijeci – rekao je prvi čovjek grada. – Kao Grad smo sudjelovali u ovoj akciji, što smo prije godinu dana i formalizirali potpisivanjem ugovora. Čestitam Harisu Pavletiću i njegovim suradnicima. Činjenica je naime da je Riječki sveučilišni savez već organizirao nekoliko sportskih natjecanja. Ovakvom raspletu je pogodovala i spremnost riječkih sportskih objekata, to se pokazalo pobjedničkom bazom. SRC »Zamet«, atletska dvorana na Kantridi, bazen na Kantridi, Dvorana mladosti... mogu ugostiti studente sportaše iz cijele Europe. Neće trebati dodatna ulaganja u objekte osim ona za redovito održavanje. Igre bi mogle biti motiv dovršenja dvorane na Kozali, njihovo dobivanje Igara je višestruki plus. U Rijeku će doći nekoliko tisuća studenata iz Europe. To će biti doživljaj njima i nama kao domaćinima. Ovo je i poticaj dovršetku kampusa. Kada tamo budu dovršeni smještajni kapaciteti, on će zaživjeti u punom smislu riječi, studenti će ondje biti 24 sata. 
    Vojko Obersnel je u šali dodao kako je dvojio o odlasku u Ljubljanu radi izborne šutnje dodavši da, s obzirom na ishode nekih njegovih ranijih sudjelovanja u nekim kandidaturama, možda bolje da nije išao. 
    – Rijeka je uspjela dobiti veliku sportsku priredbu koja će na noge dignuti cijelu Hrvatsku – konstatirao je Haris Pavletić. – Ovaj projekt, koji pogoduje podizanju akademske i sportske platforme, zajedno sa Zagrebom je pripreman već dvije godine. Sada nas čeka veliki posao, dobili smo veliku odgovornost, u Hrvatsku će nam doći četiri do pet tisuća studenata, od toga njih 1.500 u Rijeku. 
    Rektor Sveučilišta u Rijeci je uz ostalo iznosio i dojmove s dobivanja kandidature u Ljubljani. 
    – Pripreme sustavno i planski traju već nekoliko godina, intenzivirane su u posljednje vrijeme. Sve je izuzetno važno za grad te za Sveučilište. Ubrzat će se razvoj kampusa i sveučilišnog sporta. Bilo je zadovoljstvo biti rektorom riječkog Sveučilišta u Ljubljani – rekao je Lučin. – U prezentaciji je bilo puno strasti i želje, uz izraženi timski rad. Uspjeli smo kraj Coimbre koja ima jedno od najstarijih europskih sveučilišta, a taj portugalski grad se kandidirao već tri puta. Igre će biti prilika da naš grad život živi intenzivnije, a ekonomski aspekti bit će još pozitivniji.
 
"Dobitna kombinacija", NL, 3. 6. 2013.
 
GAUDEAMUS IGITUR RIJECI I ZAGREBU U LJUBLJANI JE U SUBOTU POVJERENA ORGANIZACIJA TREĆIH EUROPSKIH SVEUČILIŠNIH IGARA
 
 
Rijeka je u proračunu predvidjela tri milijuna kuna u sljedeće tri godine. Zagreb i Ministarstvo će dati svaki još po deset milijuna, ostatak snose sami studenti. Ove Igre zato neće biti financijska rupa kao što su bili neki drugi sportski događaji – tvrdi Haris Pavletić 

Denis FRANČIŠKOVIĆ
 
altRIJEKA » Riječka sportska kandidatura napokon je dočekala svoj sretan dan. Nakon pet neuspješnih kandidatura za Mediteranske igre, puno frustracija i gorčine, Rijeka će zajedno sa Zagrebom 2016. biti domaćin trećih Europskih sveučilišnih igara. Sinergija Zagreba i Rijeka, kontinentalne i mediteranske Hrvatske pokazala se dobitnom kombinacijom u odnosu na vrlo jaku prezentaciju portugalske Coimbre. No, pravodobne i dobro odrađene pripreme te još bolja prezentacija bile su jezičac na vagi u korist Hrvatske. Iz Ljubljane su se vrlo brzo proširile dobre vijesti... 
    – Dojmovi su super, projekt je pripreman sustavno i timski dvije godine. Drago mi je i što je Rijeka konačno prekinula to prokletstvo Mediteranskih igara – kaže Haris Pavletić, predsjednik Riječkog sveučilišnog saveza i član Izvršnog odbora Europske sveučilišne sportske asocijacije (EUSA). – Treba stvarno zahvaliti svima koji su danonoćno radili da dobijemo domaćinstvo. 
    Ključ kandidature po svemu sudeći bila je dobro vođena i prezentirana kandidatura? 
    – Bilo je tu jako puno stvari, varijabli i kuteva koje je trebalo pokriti. Trebalo je puno toga učiniti da se svidimo onima koji odlučuju. Uz to, Portugal je već treći put išao u kandidaturu, prva dva puta išli su s Lisabonom, sada sa Coimbrom. To je stvaralo malu tremu jer imaju jaku sveučilišnu sportsku organizaciju, a sveučilište im je jedno od najkvalitetnijih i najstarijih u Europi. Ipak uspjeli smo, što je najvažnije. 
    
Sportovi

Vremena nikad dosta uoči velikih natjecanja. Koji su prvi potezi u daljnoj organizaciji? 
    – Odmah krećemo u konstitiuranje Organizacijskog odbora, još točno ne znamo instituciju koja će sve voditi. Odbor će se sastojati od svih partnera iz samog procesa, Ministarstva, obaju sveučilišta, obaju gradova.., a tu je naravno i Hrvatski akademski sportski savez kao nositelj kandidature. Nakon toga odredit će se prioriteti i kreće se s poslom. 
    Koja je ideja vodilja bila u podjeli sportova? Zagreb će naime ugostiti nogomet, tenis, veslanje, rugby... Rijeka odbojku, plivanje, rukomet, judo... 
    – EUSA propisuje osam obveznih sportova, četiri sporta možemo još sami izabrati uz jedan demonstrativni. Išli smo prema tradiciji i organizaciji. Rijeka je 2007. organizirala studentsko EP u odbojci, 2011. u rukometu. To su bila dva odlično organizirana prvenstva. Uz to bit ćemo domaćini taekwondou i judu jer imamo jaku ekipu koja će to iznijeti. Kao demonstrat
 ivni sport ponudili smo vaterpolo. Morali smo voditi računa i da broj studenata koji dolaze u Rijeku ne bude prevelik. Kapaciteti doma u izgradnji na Trsatu bit će do 1.500 studenata. 
    
Dobitak

Naglasak je na završetku kampusa na Trsatu, odnosno njegovih smještajnih jedinica. S obzirom na manje-više riješenu sportsku infrastrukturu u Rijeci, to je najveći, kapitalni izdatak?
    – Ovo je jedna platforma koja će ubrzati cijelu tu priču. Studentski dom je nasušno potreban Rijeci, poglavito kad se zna da dom u Čandekovoj nije u baš najboljem stanju. 
    Hoće li Igre biti prigoda i za ušminkavanje dijela sportske infrastrukture? 
    – Znamo što su donijeli neki veliki sportski događaji u Hrvatskoj kad je u pitanju infrastruktura. Brojne investicije nisu se pokazale najboljima, rukometne dvorane sad zjape prazne. Mi smo išli s projektom koji je realan i na sigurnim temeljima te da ga iznesemo u vremenima krize. Nadamo se da ćemo i nešto zaraditi za sveučilišni sport u Rijeci, a dobitak nije samo u novcima. Dobitak će biti puno širi, vjerujem da će puno projekata biti generirano tim Igrama. 
    Glavnina troškovnika otpada na kotizacije studenata. Koliko će za Igre morati izdvojiti sama Rijeka? 
    – Rijeka je u svom proračunu predvidjela tri milijuna kuna, ali u sljedeće tri godine. To nije investicija koja će doći odjedanput, već u tri godine. To je vrlo prihvatljivo za takav jedan događaj. Zagreb i Ministarstvo će dati svaki još po deset milijuna, ostatak donose sami studenti. Ove Igre zato neće biti financijska rupa kao što su bili neki drugi sportski događaji.
 
"Hladno pivo i Majke pjevaju za studente", NL, 17.5. 2013.
 
STUDENT DAY FESTIVAL RIJECI
 
 
 
 
altRIJEKA » Osim Hladnog piva, na ovogodišnjem Student day festivalu u Rijeci nastupit će i Goran Bare i Majke, najavili su organizatori, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci. U petak i subotu, 24. i 25. svibnja, tako će grad službeno preuzeti studenti koji će na kulturni, glazbeni, sportski i zabavni spektakl stići iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Legendarni Goran Bare i grupa Majke zasvirat će u Rijeci dobro poznate hitove kao što su Teške boje, Mene ne zanima, Put ka sreći, Ja sam budućnost i brojne druge. Program i koncerti besplatni su za sve posjetitelje. (S.V.)
 
"Korak bliže novoj bolnici", NL, 17.5. 2013.
 
SVEUČILIŠTE I KBC RIJEKA SPORAZUM O SURADNJI
 
 
Time se stvaraju pretpostavke za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, ali i za razvoj znanosti, istraživanja i visokog obrazovanja zdravstvenih radnika, rekao je prof. dr. Haller
 
Pero Lučin, Herman Haller i Alan Šustić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller potpisali su jučer sporazum o poslovnoj, stručnoj i znanstveno-nastavnoj suradnji u znanstvenom području biomedicine i zdravstva između Sveučilišta, Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka. Pojašnjavajući kako se Sporazumom nastoji osigurati dugoročno stvaranje materijalnih i prostornih uvjeta za obrazovanje studenata zdravstvene struke te kontinuiranu izobrazbu zdravstvenih djelatnika, kao i unapređenje znanstvenog rada i privlačenje znanstvenih projekata, koji su komplementari studijskim programima i planovima Medicinskog i Fakulteta zdravstvenih studija, odnosno, potrebama KBC-a i interesima Sveučilišta, rektor je naglasio da je jučerašnjim ugovorom započeo i proces sveučilišne bolnice. 
    – KBC je već dobrim dijelom integriran u Sveučilište, jer je višegodišnjim ugovorom vezan s Medicinskim fakultetom, no potrebno je tu suradnju proširiti, istaknuo je rektor. 
    Jedan od rezultata sporazuma, kaže dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić, bit će i poboljšana zdravstvena skrb, dok je prof. dr. Haller istaknuo da se realizacijom ugovora ne stvaraju samo pretpostavke za kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite korisnicima usluga KBC-a, već i bolji uvjeti za razvoj znanosti, istraživanja te visokog obrazovanja liječnika i drugih zdravstvenih radnika. (I. Š. K.)
 
"Na Sveučilište po dozu optimizma i snage", NL, 17.5. 2013.
 
SVEČANA AKADEMIJA SVEUČILIŠTE U RIJECI OBILJEŽILO ČETIRI DESETLJEĆA DJELOVANJA
 
Nijedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, a Hrvatska sa svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava, rekao je predsjednik Ivo Josipović 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Kada ponestane snage i optimizma, treba doći na Sveučilište u Rijeci – poručio je na sinoćnjoj svečanoj akademiji povodom 40. godišnjice Sveučilišta i 380 godina visokog obrazovanja u Rijeci hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Dodajući kako je na riječkom Sveučilištu u posljednjih desetak godina učinjen veliki napredak te kako iz vlastitog iskustva zna da je riječ o visokoorganiziranom sveučilištu, predsjednik je istaknuo kako treba čestitati svima koji su za to zaslužni te je naglasio kako je došlo vrijeme da se znanost i gospodarstvo povežu. – Sinergija znanosti i gospodarstva dovodi do uspjeha, a da Hrvatska to može, dokaz su primjeri sa Sveučilišta u Rijeci. Istina je da smo dosta daleko od ideala što se tiče izdvajanja sredstava za obrazovanje, no ono što se trenutno izdvaja, iznos je koji u ovom trenutku možemo podnijeti, kazao je Josipović. 
    Dodajući da niti jedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, predsjednik je izrazio uvjerenje da Hrvatska svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava kada je riječ o znanosti i obrazovanju te se ujedno osvrnuo i na afere koje su posljednjih godina potresle akademsku zajednicu, zaključivši kako upravo takvi događaji 
Kampus gotov do 2020. 
    
    Godina u kojoj Sveučilište obilježava četiri desetljeća, ostat će zapamćena po činjenici da je ono postalo duboko prepoznatljivo u zajednici, istaknuo je rektor prof.dr. Pero Lučin predstavljajući sve ono što je u zadnjih 40 godina obilježilo razvoj te ustanove. U svojoj retrospektivi kroz prošlost, povezujući značajne godine za razvoj Sveučilišta sa svjetskim događajima koji su obilježili tu godinu, napomenuo je kako se intezivno prisustvo Sveučilišta u javnosti vidi tek sredinom 90-ih godina, a do takvog je saznanja došao koristeći arhivu Novog lista te se zahvalio redakciji na praćenju rada akademske zajednice. Ono što prof.dr. Lučin vidi kao obilježje sljedeće godine, osnivanje je Centra za cjeloživotno obrazovanje te okončanje formiranja Fakulteta za zdravstvene studije, dok bi do 2020. sveučilišni kampus u potpunosti trebao biti završen. 
    – Imamo šansu razvijati ovaj kraj i opredijeliti se za ulaganje u ljude i dovođenje stručnjaka. Možemo stvoriti kritičnu masu ljudi koji su u stanju stvoriti sofisticiranu mrežu za difuziju znanja, zaključio je rektor. 
    
Spomen plakete 
    
    U sklopu sinoćnje svečane akademije dodijeljene su i spomen plakete zaslužnim pojedincima i institucijama, a ukupno je dodijeljeno 39 priznanja. Spomen plakete dobili su svi dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, a posthumno priznanja su dodijeljena: Zoranu Kompanjetu, Slobodanu Marinu, Petru Šarčeviću, Predragu Stankoviću, Miroslavu Krpanu te Zorislavu Sapunaru. Spomen-plakete su dobili i bivši rektori: Josip Deželjin, Elso Kuljanić, Katica Ivanišević, Danilo Pavešić, Josip Brnić te Danijel Rukavina. Priznanja su dodijeljena i KBC-u Rijeka, svim sastavnicama Sveučilišta, gradovima Rijeka, Pula, Opatija i Gospić, PGŽ-u, Riječkoj nadbiskupiji, MZOŠ-u, tvrtki Fidelta d.o.o. te Novom listu.
poručuju da su odgoj i etička komponenta u znanosti bitne. 
    
Ministar – prvi prorektor

Prema mišljenju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, riječko je Sveučilište uvijek bilo inovativno i poduzetno, a tu je tezu potkrijepio i činjenicom da je riječ o prvom hrvatskom Sveučilištu koje je uvelo funkciju prorektora za studentska pitanja, čiji je prvi obnašatelj upravo bio današnji ministar. 
    – Sveučilište u Rijeci pokazuje da jedna od najčešćih političkih parola »društvo znanja« u Rijeci nije samo parola, jer znanje je konkurentska prednost ne samo Rijeke, već i Primorsko-goranske županije. Međutim, da bi Hrvatska bila zemlja jednakih šansi za sve, obrazovanje mora biti na prvom mjestu. EU teži cilju da u znanje i obrazovanje ulaže 3 posto BDP-a, a kod nas to ulaganje iznosi 0,75 posto. Nije za to kriva ova Vlada, jer tako je već godinama. Ono što ne smijemo očekivati je da to ulaganje bude iz državnog proračuna. Ulaganje mora doći iz privatnog sektora, jer u svijetu dvije trećine ulaganja u obrazovanje i znanost dolaze upravo iz privatnog sektora, naglasio je ministar. 
    
Prihod od studenata

U proteklih 40 godina, dodao je obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, Sveučilište je znatno utjecalo ne samo na razvoj Primorsko-goranske, već i Istarske te Ličko-senjske županije, a prema njegovoj računici riječko Sveučilište regiji u kojoj djeluje donosi 40 milijuna eura godišnje. – Na riječkom Sveučilištu gotovo 50 posto studenata nije domicilno, a ako svaki od njih mjesečno potroši 400 do 500 eura, onda govorimo o prihodu od 40 milijuna eura. Uvjeren sam da će Sveučilište u budućnosti donijeti još bolje rezultate, kazao je Vujić. 
    Rijeka u svom razvoju računa na sveučilišnu zajednicu, studente, znanstvenike i profesore, jer prema mišljenju riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, nova industrija traži upravo kadrove sa Sveučilišta, a zahvaljujći se na dosadašnjem doprinosu i poticanju razvoja Rijeke, gradonačelnik je najavio nastavak dosadašnje suradnje te aktivno sudjelovanje Grada u nastavku izgradnje sveučilišnog kampusa. 
    Proslava četiri desetljeća Sveučilišta uz predsjednika Josipovića i ministra Jovanovića te ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, okupila je i cijeli niz gospodarstvenika te predstavnika ustanova s kojima Sveučilište surađuje.
 
" Humanitarni bal medicinara ", NL, 16.5. 2013.
 
 
Studentska udruga FOSS MedRi, koja djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, tradicionalno već 56. godinu za redom organizira Humanitarni bal medicinara, večeras u 20.30 sati u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Cilj bala je prikupiti sredstva u iznosu od 15.000 kuna za pomoć ocu dječaka Erika Marčeti. Naime, nakon dijagnosticiranog tumora na mozgu te dvije operacije, Erik je doživio četiri moždana udara koja su ga smjestila u invalidska kolica. Njegov otac Zoran, samohrani roditelj četvero djece koji je prije 3 godine ostao bez žene, svakodnevno putuje s malim Erikom na kemoterapije te je svaka pomoć i dobra gesta od velikog značenja. Svoj su doprinos ovoj humanitarnoj akciji dosadašnjih godina dala najzančajnija imena hrvatske estrade (Oliver Dragojević, Tony Cetinski, Luka Nižetić, Gibonni, Urban, Nina Badrić, Goran Karan, Neno Belan) nastupom na balu te prikupljanju sredstava.
 
"»Stara tema«, novi mediji", NL, 15.5. 2013.
 Detalj studentske izložbe na APU * Foto: P. FABIJAN
STUDENTSKA IZLOŽBA NA APU
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti otvorena je izložba studentskih radova pod nazivom »Zalazak (izlazak) sunca«, realizirana pod mentorstvom doc. Tomislava Brajnovića, voditelja kolegija »Novi mediji«. Na izložbi sudjeluje dvadesetak studenata s radovima ostvarenim u različitim medijima, a prema Brajnovićevim riječima, intencija je bila pokazati da novi medij nije vezan uz tehnologiju već stanje duha i način razmišljanja. 
    – Izložba je organizirana u okviru kolegija »Novi mediji«, ali s namjerom da objedini i pokrene sve rakurse i resurse na Akademiji. Namjera je bila uzeti opću, klišeiziranu temu, koja se čak smatra kič temom, kako bismo pokazali da nema kiča u zalasku sunca, nego samo postoje oni koji od toga naprave kič. Povezivanjem »prastare teme«, teme o kojoj je »sve rečeno«, s novim medijima želimo osvijestiti da su umjetnička kreativnost i pomak jedine i temeljne konstante umjetničke vrijednosti. U tom smislu video i slikarstvo stoje na istoj razini mogućnosti – kaže Brajnović. 
    Izložba će biti otvorena do 3. lipnja, a sudjeluju: Rebecca Đuran, Edi Gustin, Nika Gvozden, Korina Hunjak, Jasmina Jakopanec, Sanja Jovanović, Lara Jugovac, Nina Jurčić, Josipa Komljenović, Dorian Mataija, Ana Mušćet, Ivona Maslak, Monika Rajkovača, Vedran Rosandić, Snježana Rumora, Solarević Sabina, Ivana Stepan, Ivan Švabić, Daria Valenčić, Marijana Vargić i Marta Vučković. (N. V. O.)
 
"STeP najbolja poduzetnička potporna institucija", NL, 14.5. 2013.
 
 
PRIZNANJE MINISTARSTVA NAGRAĐEN RIJEČKI ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARK
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci je na XVII. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu održanom u Toplicama Sveti Martin u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta dobio nagradu za najbolju poduzetničku potpornu instituciju – tehnološki park u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu. 
    Prema riječima direktora STeP Ri Borisa Goloba, dobiveno priznanje je potvrda opredjeljenja Znanstveno-tehnologijskog parka da uz usluge smještaja i inkubacije poduzetnicima pruža i dodatna praktična znanja upravljanja i inoviranja te podršku kod razvoja inovacija, njihove komercijalizacije i internacionalizacije poslovanja. Iako je Golob dobiveno priznanje ocijenio velikim poticajem, napomenuo je kako je prava mjera uspjeha uspjeh poduzeća koja koriste usluge STeP-a, kao i njihovi poslovni uspjesi, poput novostvorenog prihoda, novih radnih mjesta i izlaska na nova tržišta. (I. Š. K.)
 
 
"Zaštita prava djece s problemima u ponašanju", NL, 14.5. 2013.
 
MIRA JELAVIĆ PREDSTAVILA ZBORNIK
 
 
Za prvo predstavljanje izabrana je Rijeka * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju« naziv je zbornika radova kojeg je na Učiteljskom fakultetu predstavila pravobraniteljica za djecu Mira Jelavić. Pojašnjavajući kako je zbornik nastao kao rezultat tri stručna skupa, urednica zbornika Sanja Vladović naglasila je da je za prvo predstavljanje zbornika izabrana upravo Rijeka kao mjesto na kojem je ujedno održan i prvi stručni skup, dok će se naredno predstavljanje održati u Osijeku. Napominjući da je zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju jedno od područja od posebnog interesa pravobraniteljice za djecu Jelavić je istaknula kako je proteklih godina dolazila do saznanja o učestalmom kršenju njihovih prava u svim segmentima života. (I.Š.K.)
 
"Ivanu Pribaniću drugo mjesto", NL,13.5. 2013.
 
NATJECANJE FINALE LABORATORIJA SLAVE
 
 
RIJEKA » Student Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Ivan Pribanić, na finalnom je natjecanju Laboratorij slave osvojio drugo mjesto. Finalno je natjecanje održano u Zagrebu, a riječ je o natjecanju u izlaganju znanstvenih tema koje mladim znanstvenicima i studentima prirodoslovnih i tehničkih fakulteta pruža mogućnost za komunikaciju i popularizaciju znanosti. Laboratorij slave u Hrvatskoj organiziraju Festival znanosti i British Council u suradnji s brojnim hrvatskim institucijama i uz financijsku potporu i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na riječkom prednatjecanju pravo nastupa na finalu u Zagrebu uz Ivana Pribanića osvojile su i Neva Hero s Građevinskog te Ivana Široki s Tehničkog fakulteta. Osim na finalnom natjecanju, troje riječkih studenata sudjelovalo je i na treningu komunikacijskih i prezentacijskih vještina na Plitvičkim jezerima. (I.Š.K.)
 
"Nova Europa – stare vrijednosti?", NL, 12.5. 2013.
 
SKUP U OPATIJI
 
OPATIJA » Hrvatska je u ovih dvadeset i nešto godina postojanja, prošla nekoliko tranzicija. Prije svega prošla je državnu tranziciju što je podrazumjevalo i tranziciju iz rata u mir, prošla je tranziciju iz jednog sustava u kapitalizam. Hrvatska je prošla političku tranziciju koja je podrazumIjevala prelazak iz jednopartijskog sustava u višepartijski sustava, a prošla je i strukturalnu tranziciju koja je kada govorimo o pravu ponajviše bila vidljiva u adaptaciji hrvatskog pravnnog sustava, rekao je predsjednik Ivo Josipović, otvarajući međunarodnu konferenciju »Nova Europa – stare vrijednost? Reforma i postojanost«, koja se održava u Opatiji u organizaciji Jean Monnet Inter-University centra izvrsnosti Opatija, Sveučilišta u Rijeci kao i u suorganizaciji Grada Opatije i Hanns Seidel Stiftunga. Naglasio je kako je Europska unija zajednica u kojoj je vrlo karakteristična dinamičnost pravnog sustava i kako ne bi davao prognozu kako će se promjene pravnog sustava dogoditi i »potcrtao« kako pravo treba promatrati kao »živi organizam«. (Ma. K.)
 
"Po stan na www.ssa.uniri.hr", NL, 11.5. 2013.
 
SVEUČILIŠNA SMJEŠTAJNA AGENCIJA
 
Iva Kastrapelli, Ivan Roje i Luka Panjković * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Mogućnost brzog i kvalitetnog pretraživanja, dogovaranja sastanaka s agentima i efikasnog rješavanja mogućih birokratskih problema glavna su obilježja web portala Sveučilišne smještajne agencije koji je jučer službeno predstavljen na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. 
    – Portal se može otvoriti na adresi www.ssa.uniri.hr, a uskoro će se pojaviti i na bannerima svih fakulteta. Na portalu se stanovi mogu tražiti po kriterijima cijene i blizine određenom fakultetu, a potom, ako netko želi detaljnije, i po kvartovima, dužini najma, površini, sadržajima koje stan ima... Kada netko odabere stan, preko poratala može zakazati sastanak s agentom u točno određeno vrijeme, rekao je Danko Žitinić, projektni menadžer u Stripu, studentskoj tvrtki Sveučilišta u Rijeci, koja realizira ovaj projekt u suradnji s mladim riječim poduzetnicima Ivom Kastrapeli i Lukom Panjkovićem, koji vode agenciju. 
    – U Rijeci studira oko 18.000 studenata od čega njih oko 9.000 nije iz Rijeke, a kreveta u Studentskom domu ima oko 600, rekla je Kastapeli. U »asortimanu« SSA trenutačno se može pronaći oko 60 stanova, od čega ih je pola već iznajmljeno. (I. B.)
 
"Nova generacija doktora dentalne medicine", NL, 11.5. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET PROMOCIJA
 
Promovirano 27 diplomanata * Foto: L. ČERNJULRIJEKA Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora dentalne medicine koju čini 27 diplomanata. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija dentalne medicine zvanje doktor dentalne medicine stekli su: Tijana Balas, Erika Stocovaz, Nikoleta Tole, Maja Car, Luka Morelato, Petar Pavletić, Veronika Španiček, Petra de Visintini, Maja Hrbić, Vika Kravanja, Domen Novšak, Domagoj Grabovac, Tomica Klinčić, Nikša Radulović, Monika Keča, Jasmina Posedi, Anja Rojnić, Lidija Njegovan, Petra Prašnjak, Petra Zaverski, Anja Karnjuš, Milijana Zarubica, Ana Beljan, Hela Škrgatić, Ivana Žmavc, Anton Lekić i Ivan Tibljaš. (I. Š. K.)
 
Inovativnost i maštovitost", NL, 11.5. 2013.
 2. BIJENALE MOZAIKA 43 AUTORA IZLAŽU RADOVE NA TRI RIJEČKE LOKACIJE


Za izložbu je odabrano 45 radova – najmanje ima klasičnih mozaika, a dominira mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju
S izložbe u Palači GarbasRIJEKA » Bijenale mozaika Rijeka, manifestacija koja ove godine bilježi drugo izdanje, otvorena je preksinoć na tri lokacije: u Galeriji Garbas i prostoru bivšeg »Pythona« u sklopu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gdje je postavljen središnji dio izložbe, te u u Galeriji Bruketa 2 gdje su prezentirani video radovi na temu mozaika. 
    Na natječaj za ovogodišnju izložbu prijavljeno je više od 170 radova 110 autora iz cijele Hrvatske, a mogli su mu pristupiti umjetnici i svi koji se tako osjećaju – studenti likovnih akademija, ali i oni bliskih struka. Selektirali su ih povjesničar umjetnosti Berislav Valušek, akademski kipar Peruško Bogdanić i mozaicist Marko Kezele koji su za izložbu odabrali 45 radova 43 autora. 
    U prostoru bivšeg »Pythona« uz domaće umjetnike predstavljaju se i pozvani gosti iz Francuske i Italije k
Tri nagrade 
    
    Glavnu nagrada Bijenala dobila je Emilija Duparova za rad pod nazivom »Ups« koji je ocijenjen jednim od najinovativnijih i najpromišljenijih radova, jer je mozaik uspjela stvoriti prazninama, odnosno rupama u papiru koje je na hameru izbušila cigaretama, tako da zapravo vidimo mozaik u negativu. Nagradu za najinovativniji rad dobio je Vedran Rosandić za prostornu instalaciju »Konekcija« – 3D mozaik načinjen od žice i upletenih komadića stakla, a nagradu za najbolji studentski rad Maroje Batić koji je u radu »Pompeji« klasičnom tehnikom mozaika iskazao zavidno poznavanje povijesti umjetnosti kroz priču u koju je integrirao znanja o umjetnosti starih Asiraca, Egipćana i Grka. 
    Uz nagrade dodijeljena su i tri priznanja žirija koja su dobili Silvana Konjevoda, Sunčana Simichen i Vanda Jurković.
oji na manifestaciji sudjeluju izvan konkurencije: skupina »Mosaizm« iz Toursa i »CaCO3« iz Ravenne. Zajedno s njihovim ostvarenjima izloženo je ukupno 65 radova, a osim onih u klasičnoj formi mozaika, prilikom odabira u obzir je uzet mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju. 
    – Ugodno sam iznenađen kvalitetom i inovativnošću ponuđenih radova, među kojima je najmanje onog klasičnog mozaika. Autori su pokazali veliku maštovitost u izboru materijala i načinu slaganja, pa tako vidimo radove u kojima mozaike stvaraju iz papira, linoleuma, žice, organskih materijala poput lišća ili nas uče kako slaganjem kamena dobiti efekt digitalne slike – rekao je Berislav Valušek, a pritom apostrofirao i važnost manifestacije. 
    – Rijeka je bila grad velikih likovnih manifestacija koje su se ugasile ili jedva životare pa Pula pomalo preuzima mjesto drugog po važnosti likovnog centra u Hrvatskoj, pored Zagreba. To ovoj manifestaciji daje dodatni značaj, a posebno je važno istaknuti i da je nije organizirala ustanova, već udruga. 
    Bijenale mozaika, pokrenut inicijativom Marka Kezelea, održava se u organizaciji udruge »A.na.nas«, a nakana mu je staru tehniku mozaika na suvremen način približiti široj javnosti, aktivirati umjetničke ideje i popularizirati mozaik na ovim prostorima. Već prvim izdanjem pobudio je zamjetan interes publike, koji je potvrđen i na preksinoćnjem otvaranju izložbe. 
    U okviru Bijenala na Akademiji primijenjenih umjetnosti održana je i radionica mozaika. Izložba se može pogledati do 26. svibnja, a nakon riječke premijere gostovat će u Splitu, Zagrebu i Puli.

Nela VALERJEV OGURLIĆ
Snimio Roni BRMALJ

 
"Plodine i Kozmo zatrpani prijavama", NL, 11.5. 2013.
 
SAJAM POSLOVA DJELIĆ VOJSKE NEZAPOSLENIH POHRLIO NA GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
 
 
Prije no što je sajam službeno otvoren, 30 tražitelja posla već je ispunilo upitnik za rad u novom supermarketu Plodina u Krku, a njih čak 50 za rad u najvećem hrvatskom drogerijskom lancu Kozmo 

Biljana SAVIĆm snimio Petar FABIJAN
 
Najveći  interes nezaposleni su pokazali za poslove sa srednjom stručnom spremom            i radnim mjestima za ekonomisteRIJEKA » Sajam poslova koji je jučer održan na Građevinskom fakultetu u Rijeci okupio je popriličan broj poslodavaca, predstavnika obrazovnih ustanova, predstavnika lokalne i državne vlasti i reprezentativan djelić vojske nezaposlenih koji se probijao kako bi ispunio »upitnik« i ostavio svoj životopis tvrtkama koje su na izložbenim štandovima tražile radnike. Nisu gubili vrijeme, u samo prvih pola sata trajanja sajma, zapravo prije no što je službeno otvoren, za vrijeme govorancije uzvišenih gostiju i organizatora, 30 tražitelja posla već je bilo ispunilo upitnik za rad u Plodinama, a njih čak 50 za rad u tvrtki Kozmo. 
    – Konstantno zapošljavamo ove radnike, a sad tražimo trgovce i menadžment za supermarket kojeg ćemo idući tjedan otvoriti na Krku, kazale su nam predstavnice riječkog trgovačkog lanca. Pohvalile su se i hostese Kozma d.o.o. da su u 30 minuta prikupile čak 50 detaljno ispunjenih molbi za posao u ovom najvećem hrvatskom drogerijskom lancu. Nešto manje zanimanja nezaposleni su pokazali za sezonske poslove, no ipak ih je pristojan broj ispunio formulare za posao u tvrtki Hoteli Baška. 
    
Tražen tehnički kadar

Gužva se povremeno stvarala i ispred štandova PIK-a i Luke Rijeka i Erste Banke, ali čim bi nezaposleni doznali da ni jedna od navedenih tvrtki trenutno ne traži radnike, brzo bi nastala čistina. 
    Prazno je bilo i na štandovima još nekih poslodavaca iako su nudili radna mjesta, ali za visoku stručnu spremu. 
    Gdje je mladi hrvatski visookoobrazovani kadar o kojemu se toliko priča? 
    – Za sada nismo dobili ni jednu ponudu potencijalnog zaposlenika, tražimo prevoditelja za hrvatski, talijanski i njemački jezik, koji je završio fakultet stranih jezika, ali nikako da nađemo. Bilo je nekih interesenata, ali nemaju odgovarajuću stručnu spremu, kazala nam
Prezentacija 33 poslodavca 
    
    Ovogodišnji 6. Sajam poslova jučer je, nakon pet godina održavanja u Narodnom učilištu, održan na riječkom Građevinskom fakultetu. Riječ je o jednodnevnom događaju u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područnog ureda Rijeka, a organizira se u cilju povezivanja izlagača s tražiteljima zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. Ove godine na riječkom sajmu poslova predstavila su se 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača, a zastupljen je velik dijapazon djelatnosti kao što su trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita.... 
    
Iva Žeželić: Želim raditi bilo što 
    
    Iva Žeželić ima 19 godina, završila je školu za cvjećarku, ali nikada nije radila u struci. 
    – Radila sam samo sezonski kao sobarica, a sad sam na ovome sajmu predala nekoliko molbi gdje traže trgovce i ugostiteljsko osoblje, želim raditi bilo što. 
    
Nera Kontić: Ispunjavam sve upitnike 
    
    Nera Kontić ima 20 godina, završila je ugostiteljsku školu, radila je kao konobarica, ali sada je nezaposlena pa je na sajmu redom ispunjavala sve »upitnike«.
 je direktorica riječke podružnice tvrtke Translatio Iva Blažević. I riječki »Vargon« je zabilježio prvotnu gužvu, ali čim se pročulo da se traže diplomirani inženjeri strojarstva, na štandu je ostao samo voditelj općih poslova u Vargonu Damir Juretić. 
    – Uvijek tražimo radnike sa srednjom stručnom spremom, ali smo ovaj put u potrazi za visokoobrazovanim kadrom tehničkog smjera, pogotovo za inženjerima strojarstva. Svake godine smo na ovom sajmu i primijetili smo suficit ekonomskih, a deficit tehničkih zanimanja, odnosno kadrova, na što resorno ministarstvo svakako trebalo obratiti pažnju, kazao nam je Juretić. 
    
Izgubljena radna mjesta

Sajam je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazavši da je ovaj sajam pokazatelj da je neposredni kontakt izuzetno koristan, a često i korisniji od danas nezaobilaznog internerta i društvenih mreža, bez kojih, kazao je, kao da ne postojimo. 
    – Pad nezaposlenosti u posljednja četiri mjeseca posljedica je uranjene turističke sezone i porasti zaposlenosti u prehrambenoj industriji, a u tom smo razdoblju zaposlili čak 30 posto više ljudi nego što je to mjerama Vlade učinjeno lani u istom razdoblju. Govori se o tisuću zgubljenih mjesta u mandatu ove Vlade, to nije istina, riječ je o 30 tisuća izgubljenih radnih mjesta, a i to je jako velika brojka, no ona je posljedica grešaka prethodne Vlade. Ova Vlada mijenja tržište rada, ima i otpuštanja, ali i zapošljavanja. Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je je visoka, posebice među mladim ljudima, za koje od 1. srpnja ove godine pripremamo novi zakon koji će im ići na ruku pri zapošljavanju ili doškolovanju, najavio je Mrsić. 
    Pročelnica riječkog HZZ-a u Jadranka Tomašić kazala je da ovaj sajam budi nadu da polako, ali sigurno izlazimo iz krize. 
    – Krajem travnja u PGŽ smo evidentirali 19.935 nezaposlenih što je 5,4 posto manje nego u ožujku i nakon dugo, dugo vremena postotak smanjenja nezaposlenosti se u tako velikom postotku povećao. No, iza tih 5,4 posto krije se 1.147 riječkih ljudskih života i priča, kazala je Tomašić. 
    Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah za svečanosti otvorenja sajma izrazila je nadu da će barem netko naći posao, jer, kako je kazala, nikad nije dogodilo da na sajmu poslova nitko ne nađe posao, odnosno radnika, a riječki je župan Vidoje Vujić kazao da je teško naći i posao, ali i radnike.
 
"Sajam poslova", NL, 10.5. 2013.
 
* Foto: V. KARUZAHrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Rijeka i ove godine tradicionalno organizira Sajam poslova, danas s početkom u 10 sati na Građevinskom fakultetu na Trsatu. Kako ističu organizatori, sajam je jednodnevni događaj koji se organizira s prvenstvenim ciljem povezivanja izlagača s tražiteljima/icama zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. Predstavit će se tvrtke, obrazovne institucije, udruge, komore, lokalne samouprave, razvojne agencije i Zavod za zapošljavanje putem izložbenih pultova i multimedijskih prezentacija. S druge strane, predstavit će se i nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, studenti i učenici i time ostvariti osobni kontakt s izlagačima i na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije (slobodna radnja mjesta, planovi vezani uz nova zapošljavanja, obrazovanje, usavršavanje i slično). Ove godine će se predstaviti 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača, a neki od njih po prvi put se predstavljaju posjetiteljima. Zastupljene su djelatnosti trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita i ostali. Sajam će otvoriti ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić dr.med. Također, posjetitelji sajma mogu sudjelovati u nagradnoj igri za posjetitelje. KD Autotrolej d.o.o. osigurava besplatan prijevoz na liniji 8a (od Trga Bana J.Jelačića do kampusa) u vremenu od 9.30 do 15.30 sati, odnosno pola sata prije početka i pola sata nakon završetka sajma i za vrijeme njegova trajanja. 
    Pokrovitelji događanja su Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Grad Kraljevica i Općina Brod Moravice.
 
"Spajanje poduzetnika sa studenskim svijetom", NL, 10.5. 2013.
 
 
AIESEC HRVATSKA
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Međunarodna udruga studenata AIESEC Hrvatska pokrenula je projekt »Croatia Youth to Business« koji se predstavlja na visokim učilištima diljem Hrvatske, a jučer se prvi put predstavio i na Sveučilištu u Rijeci. Pojašnjavajući kako je riječ o projektu čiji je cilj spajanje tvrtki i poduzetnika sa studentskim svijetom voditeljica odnosa s javnošću i marketinga AIESEC-a Anja Gubica navodi da je krajnji cilj projekta stvaranje novih ideja i inovativnih rješenja za budućnost u poslovnom svijetu. Tema jučerašnjeg Youth to Business Foruma bila je »Hrvatska, regionalni lider – jesmo li spremni?«, a okupila je više od 150 studenata iz cijele Hrvatske te tvrtke Hypo Alpe-Adria-Bank, DHL International i Nestle Adriatic. Tijekom cjelodnevnog foruma održan je niz predavanja, rasprava i radionica kroz koje su stručnjaci i uspješni poduzetnici studentima približili svoje ideje. (I.Š.K.)
 
 
"Trodnevna rasprava o analitičkoj filozofiji", NL, 10.5. 2013.
 
SIMPOZIJ
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je započeo trodnevni Međunarodni simpozij Contemporary Philosophical Issues – Analytical Perspectives, u čijem organiziranju sudjeluje i Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju. Navodeći kako se simpozij organizira svake godine od osnutka Odsjeka za filozofiju, član organizacijskog odbora prof.dr. Elvio Baccarini istiknuo je kako je ovogodišnji petnaesti po redu simpozij uz domaće predavače okupio i goste iz Velike Britanije, Švedske, Španjolske i Srbije. Tijekom tri dana simpozija sudionici će se baviti temama iz područja analitičke filozofije, a kroz svoja će izlaganja obraditi praktičnu filozofiju, odnosno bavit će se temom demokracije i kako u demokraciji donijeti ispravne odluke te će se baviti i temom analize jezika i logike. (I. Š. K.)
 
"Vanja Černjul - Dugo ću pamtiti suradnju s genijalnom Julianne Moore", NL, 9.5. 2013.
NOVI USPJEH NAJPOZNATIJI HRVATSKI SNIMATELJ IZMEĐU DVA HITA U SAD-u, PONOVNO SNIMA S DALIBOROM MATANIĆEM

 
Fascinantno je raditi s glumicom takvog formata. Tehnički je vrlo precizna, svojim talentom i iskustvom »podigne« i ostatak glumačke ekipe. Julianne odlično razumije sve što se oko nje na setu događa i u toj je situaciji puno lakše raditi 

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Glumci od mene očekuju odnos povjerenja, vole znati da ih direktor fotografije na neki način pazi i štiti – Vanja ČernjulZagrebački snimatelj Vanja Černjul, slobodno se to može reći, trenutačno je najaktivniji i najpoznatiji hrvatski »filmski radnik« u SAD-u. U posljednjih nekoliko godina kao direktor fotografije kreirao je vizualni izgled na nekolicini najpoznatijih američkih TV serija kao što su »Televizijska posla«, »Sestra Jackie« ili »Bored to Death«, te je već dva puta nominiran za nagradu Emmy. Njegova posljednja TV »akvizicija« u SAD-u se tek s nestrpljenjem očekuje, a radi se o ekranizaciji hit romana »Orange is the New Black«. Černjul međutim kao direktor fotografije sve češće radi i na ambicioznim filmskim naslovima, pa će tako uskoro u distribuciju zanimljiva filmska fantazija oskarovca Geoffreya Fletchera s Černjulovim vizualnim potpisom, a u Hollywoodu se posljednjih tjedana puno priča i o filmu »English Teacher« s Julianne Moore u ulozi učiteljice koja ima aferu s bivšim učenikom. 
    
Odlični glumci

– To je bio filmski prvijenac režisera Craiga Ziska koji je režirao ili producirao cijeli niz poznatih TV serija poput »Reži me«, »Trava«, »Stažisti«, »Sva lica Tare« i »Sestre Jackie«, no do tada još nije radio igrani film. Dugo vremena je birao odgovarajući projekt i na kraju je odlučio da će to biti »English Teacher«. Ja sam s njim dobro surađivao na »Sestri Jackie« i kad je saznao da bi se film trebao snimati u New Yorku, upoznao me s producentom filma i Julianne Moore – glavnom zvijezdom koja je imala utjecaj i na biranje kreativnih suradnika. Imali smo nekoliko inicijalnih razgovora i tako sam počeo raditi na filmu. Snimanje je trajalo dosta kratko, jer se radilo o relativno niskobudžetnom projektu. No nakon što je Julianne podržala projekt, puno ljudi je bilo zainteresirano za suradnju tako da se na kraju okupio i odličan glumački ansambl – Nathan Lane, Greg Kinnear, Lily Collins, Michael Angarano i drugi. Film je brzo snimljen i brzo montiran, no producenti su odlučili počekati jači festival, tako da je premijera filma bila tek sad na Tribeca Film Festivalu. 
    Po čemu će vam »English Teacher« ostati u sjećanju?
    – Mislim da ću ga najviše pamtiti zbog rada s Julianne Moore. Fascinantno je raditi s glumicom takvog formata, koja diktira kompletan tempo rada na setu. Sve se vrtilo oko nje. Tehnički je vrlo precizna u svom poslu, a svojim talentom i iskustvom »podigne« i ostatak glumačke ekipe. Ponekad vam se, naime, dogodi da radite s vrlo talentiranim glumcima, koji međutim ignoriraju ili ne prepoznaju na pravi način proces stvaranja filma, odnosno film kao medij. No Julianne nevjerojatno dobro poznaje cijeli proces, odlično razumije sve što se oko nje na setu događa i u toj je situaciji puno lakše raditi. Drugi glumci osjećaju veliki respekt prema njoj i samo je njeno prisustvo dovoljno da digne atmosferu. 
    
Odnos povjerenja

Kakav je odnos glumaca i direktora fotografije na setu?
    – Glumci od mene očekuju odnos povjerenja, vole znati da ih direktor fotografije na neki način pazi i štiti. Inače svoje 
U Hollywoodu više ne žele snimati filmove za starije od 25 godina 
    
    Oba filma spadaju u nezavisni američki film. Čini se dakle da se on i dalje »drži« na američkom tržištu? Ili se i dalje filmski redatelji sve više nalaze u kvalitetnim TV produkcijama? 
    – Mislim da se trenutačno sve mijenja s ovim novim medijima i »streamingom«. Veliki filmski studiji orijentirani su isključivo na jako mladu publiku, neke franšize, super-heroje, komedije i slično. Filmovi za ljude starije od 25 godina rade se gotovo u pravilu izvan sustava tih visokobudžetnih studija. Niti jedan takav studio u takve filmove više ne želi uložiti novac, čak i kad su velike glumačke zvijezde u igri. Ako se film pokaže komercijalnim uspjehom, onda ga otkupljuju, no rijetko se upuštaju u vlastite produkcije tog tipa. Situacija se, međutim, i po pitanju kvalitetne TV produkcije ubrzano mijenja ovim novim modelima koje su uvele kompanije poput Amazona i Netflixa. Oni su se okrenuli proizvodnji kvalitetnog programa. Mislim da će se ubrzo tradicionalni način proizvodnje dramskog TV programa svesti na kratke serije, a da će se ozbiljni dramski projekti raditi izvan tih sustava. Kako stvari sada stoje, Netflix i Amazon će zapravo postati studiji, jer oni pokazuju da nije više potrebno biti vlasnikom uobičajenih kanala da bi se taj program distribuirao. Tko bude imao svoj internetski portal koji zbog bilo kojeg razloga posjećuje veliki broj ljudi, može početi proizvoditi svoj program i na taj način ga distribuirati sistemom pretplate. Netflix koji ima desetak milijuna ljudi na pretplati, tako je već producirao dvije svoje serije i pustio je svih 13 epizoda odjednom direktno kroz »streaming«. Prva je bila »House of Cards« za koju su angažirali Davida Finchera. Neko vrijeme sam pregovarao s njim da radim na tom projektu, no na kraju nije došlo do suradnje. Međutim, ljudi iz Netflixa angažirali su me na njihovoj drugoj seriji, a to je ekranizacija bestselera »Orange is New Black«. Prihvatio sam baš iz želje da budem uključen u neke od prvih projekata te vrste. Radi se o autobiografiji žene iz New Yorka koja završi u zatvoru zbog svoje prošle veze s dilerom. Bilo je to dosta naporno iskustvo. Praktički sam proveo šest mjeseci u zatvoru – onom koji smo izgradili za potrebe snimanja. 
    Zbog čega mislite da će koncept kakav imaju Netflix i Amazon puno toga izmijeniti? 
    – Zato jer su oni u mogućnosti da prate navike svojih pretplatnika i svoje proizvode testiraju na uzorku od desetina milijuna ljudi. Oni znaju kad ste pritisnuli pauzu, kad neku seriju niste ogledali do kraja, kad ste odustali nakon prve epizode i na temelju svih tih podataka donose odluke o kreiranju programa. Dakle, znaju da određeni dio njihovih pretplatnika koji voli BBC-jeve serije ujedno voli i Kevina Spaceya i Davida Finchera, pa su ih angažirali za vlastiti projekt, koji je remake BBC-jeve serije iz devedesetih. Vidjeli su da je na njihovom portalu »Trava« najuspješnija serija, pa su autorici dali odriješene ruke da napiše novu seriju. To dakle više nije onaj klasični holivudski sistem tipa – ovo ide, napravit ćemo ponovo nešto identično tome, nego – ova osoba je talent, ajmo joj dati odriješene ruke da radi što želi. I to je jedna od dobrih strana toga. No koliko god da se potiče kreativnost s jedne strane, postoji opasnost da taj isti sustav u kojem se donose odluke na temelju tzv. »Big Data analize«, uguši kreativnost, kad oni primjerice shvate da previše ljudi pritisne pauzu kad se pojavi neki određeni glumac ili neki određeni tip scene. Biti će zanimljivo promatrati što će iz toga proizaći.
mišljenje o bilo čemu na setu uvijek prvo kažem režiseru, ne razgovaram direktno s glumcima da ne bi ičim poremetio komunikaciju, no iskusni glumci vrlo brzo osjete mogu li imati povjerenja u direktora fotografije. 
    U distribuciju tek sad ide i film »Violet & Daisy« koji ste snimali još prije dvije godine, a koji također okuplja zanimljivu glumačku ekipu – mlade zvijezde Saoirse Ronan i Alexis Bledel, te Jamesa Gandolfinija. O čemu se točno radi? 
    – To je bio prvi redateljski projekt Geoffreya Fletchera koji je prethodno dobio Oscara za scenarij za film »Precious«, i svi su čekali što će iduće napraviti. Zanimljivo je da sam suradnju za taj film dogovorio putem skypea. Naime, kad sam čuo što sprema, zainteresirao sam se za projekt i pokušao stupiti u kontakt s njim. Dogodilo se da smo prvi razgovor obavili preko skypea i nakon što sam mu tada predstavio svoje ideje, ponudio mi je da radim na filmu. Inače, dok je »Precious« bila naturalistička socijalna drama, »Violet i Daisy« je posve drugačiji žanr – nešto između psihološkog trilera i fantastične drame. Film je premijerno prikazan na prošlogodišnjem Toronto Film Festivalu, no Jeffrey je kao režiser dosta opsesivan po pitanju krajnjeg rezultata, pa mislim da je nakon premijere film premontirao još bar deset puta. Sad kad film konačno ide u distribuciju, ni ja ne znam o kojoj se verziji radi. 
    
Lirski realizam

Kako je bilo raditi na nečemu tog žanra?
    – Recimo da je to nešto posve obrnuto od »English Teacher« koji je mainstream romantična komedija. »Violet & Daisy« je u potpunosti autorski film, specifična redateljeva vizija. Geoffrey je vizualno užasno precizan, opsjednut i najmanjim vizualnim detaljima, tako da se u stvari radilo o vrlo napornom snimanju. I najsitnije kadrove radili smo kao da snimamo epske pomorske bitke i to je znalo izluđivati ekipu na setu. No meni je to bilo izuzetno zanimljivo iskustvo, pogotovo jer su nam se poklopili ukusi, pa je Jeffrey prihvatio i neke moje ideje. Imali smo za takvu vrstu art filma relativno solidan budžet, a kako smo veliki dio filma snimali u jednom stanu, htio sam da sve to dobije neki klasični filmski look. Predložio sam mu da radimo sa starim »anamorphic« objektivima poznatijim kao cinemascope, koji su se pedesetih i šezdesetih godina koristili za snimanje filmova za široki ekran. Sjećam se još iz djetinjstva kako bi se svake nedjelje oko 14 na televiziji puštali filmovi, među ostalim često i ruski ratni spektakli. Kako tada na televiziji nije bilo tehnologije da se ta slika prikaže kao u kinu, morali su je »sabijati« da bi se mogli čitati titlovi. Rezultat su bili »izduženi ljudi« i svaki put kad sam upalio TV i vidio »izdužene« ljude znao sam da sad slijedi neki spektakl. Pojasnio sam Geoffreyu da ja nama svima to u podsvijesti – kada vidimo takve optičke artefakte, automatski ih poistovjećujemo s grandioznim filmom. 
    Kakav je zapravo vaš »ukus« kad se radi o filmskoj fotografiji?
    – Pa ono što volim raditi kad imam slobodne ruke, moglo bi se nazvati lirskim realizmom. Nemam baš uvijek šansu za to, recimo »English Teacher« naprosto nije takva vrsta filma, no zato je »Violet & Daisy« bila priča koja je to dozvoljavala. 
    
Riječka ljetna filmska škola

Ovih dana ste ponovo u Hrvatskoj zbog rada na još jednom filmu Dalibora Matanića. Što će ovog puta ispasti iz te, sada već pomalo i tradicionalne suradnje zbog koje vam se nije teško vraćati iz New Yorka?
    – Pa to i nije neka tajna. Radi se o televizijskom filmu, nekoj vrsti romantične komedije. Zapravo izrazito fizičke komedija, što je jako izazovno za glumce. Za nas je pak izazovno jer moramo sve snimiti u samo dvadeset dana, što znači jako intenzivan rad. S Daliborom mi je uvijek jako zanimljivo raditi jer nikad ne znam što me čeka. Recimo sada nemamo kaskadere, nego glumci rade svoje vlastite »stuntove«, što je u SAD-u, na primjer, manje-više nezamislivo. To što ovih dana izvode Nikša Butijer, Goran Bogdan i Bojan Navojec je prilično nevjerojatno. 
    »Kuha« li se još koji projekt iza ugla?
    – Plan mi je ostati u Hrvatskoj i preko ljeta, a u razgovorima sam sa Sveučilištem u Rijeci oko svojevrsne riječke ljetne filmske škole. To bi bila suradnja s Akademijom primijenjenih umjetnosti na koju bih u srpnju doveo dvojicu redatelja iz SAD-a – Mikea Cahilla koji je prije dvije godine dobio nagradu za film »Druga zemlja« na Sundence festivalu, te našeg Gorana Dukića koji ima uspješnu karijeru u SAD-u, da rade sa studentima. Cilj je da se u Rijeci oživi zanimanje za film. Obojica su pristali doći i sad je samo pitanje logistike i dogovora da se to provede, a Sveučilište i Akademija pružaju veliku podršku tom projektu.
 
"»Vrlo skoro« širenje Kampusa i sporazum o gradnji nove bolnice", NL, 9.5. 2013.
KAVA S GRAĐANIMA 2 
KOALICIJA RI2020 PREDSTAVILA PROGRAM ZA DRUŠTVO ZNANJA
 
RIJEKA » Uloga Sveučilišta u Rijeci je izuzetno važna. Znate, trebalo je 2001. imati viziju, ali i hrabrosti pa izaći sa idejom o gradnji Kampusa na Trsatu. Ali, evo, dokazali smo, tko ima viziju i energiju, taj može sve. I fantastičan je osjećaj nakon deset godina sjediti danas ovdje, izjavio je kandidat SDP-a i koalicije Ri2020. Vojko Obersnel, predstavljajući drugi segment svoga programa među građanima – Društvo znanja, ovoga puta među studentima na Kampusu. 
    Obersnel i njegovi kolege smatraju da će Sveučilište i dalje biti projekt koji će obilježavati Rijeku u godinama koje dolaze, a osim kao centar izvrsnosti i mjesto znanja, važno je i za transfer tehnologija u gospodarstvo, pa tako i u brodograđevnu industiju. 
    – I dosad su brodograđevni i strojarski inženjeri školovani u Rijeci bili okosnica razvoja brodogradnje, a i ubuduće će biti tako, jer će se 3. maj orijentirati ka tehnologijama složenih proizvoda. Svamo kvaliteta i tehnološka složenost proizvodnje može osigurati opstanak i razvoj 3. maja, rekao je Obersnel. 
    Kazao je i kako će »vrlo skoro« krenuti gradnja smještajnih objekata za studente Kampusa, a žao mu je da nisu prvo građeni upravo takvi objekti, jer bi tada cijeli kompleks još više zaživio. 
    Također, najavio je da će se »vrlo skoro« potpisati i ugovor između Vladinom Centra za investicije, Grada Rijeke i Ministarstva zdravstva o zajedničkom ulaganju novu sveučilišnu bolnicu kraj Kampusa. 
    – Najizglednije je da će se graditi modelom javno-privatnog partnerstva, a prva bi se gradila nova dječja bolnica, rekao je Obersnel, no nije iznio nikakve rokove za taj projekt. Dodao je samo da bi Grad i u tom slučaju, kao i u slučaju gradnje Kampusa, dao zemljište, komunalnu infrastrukturu te izgradio energanu.
 
"Studirati s invaliditetom", NL, 9.5. 2013.
INFORMATIVNO PREDAVANJE

* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Studirati s invaliditetom« naziv je predavanja koje je jučer održano u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića s ciljem upoznavanja maturanata s mogućnostima koje studentima s invaliditetom pruža Sveučilište u Rijeci. Predavanje je organizirao Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra, a kako je istaknula Sanja Korkut, postat će ubuduće kontinuirana aktivnost Ureda. 
    – Maturanti su iz prve ruke, od samih studenata dobili informacije o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti tijekom studiranja, kaže Korkut. 
    Ove akademske godine na Sveučilištu u Rijeci studiraju 43 studenta s inavliditetom, a najviše ih je na Filozofskom fakultetu. Napominjući kako broj takvih studenata raste, Korkut zaključuje da je razlog tome Sveučilišni kampus koji studentima s invaliditetom pruža znatno veće mogućnosti od dosadašnjih fakultetskih zgrada. (I.Š.K.)
 
"Sudjeluju 33 poslodavca", NL, 9.5. 2013.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS
Sajam poslova
 
 
Detalj s prošlogodišnjeg Sajma poslova            * Foto:RIJEKA » Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Rijeka i ove godine tradicionalno organizira Sajam poslova. Sajam će biti održan sutra s početkom u 10 sati na Građevinskom fakultetu u sklopu Sveučilišnog kampusa, Ulica Radmile Matejčić 3. Riječ je o jednodnevnom događaju što se organizira s prvenstvenim ciljem povezivanja izlagača s tražiteljima zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. 
    – Na sajmu je predviđeno izravno predstavljanje tvrtki, obrazovnih institucija, udruga, komora, lokalne samouprave, razvojne agencije i Zavoda za zapošljavanje putem izložbenih pultova i multimedijskih prezentacija. S druge strane, predstavit će se nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, studenti i učenici i time ostvariti osobni kontakt s izlagačima i na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije kao što su slobodna radnja mjesta, planovi vezani uz nova zapošljavanja, obrazovanje i usavršavanje. 
    – Posebno želimo naglasiti da će se ove godine, unatoč gospodarskoj krizi, na sajmu predstaviti 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača. Iznimno smo sretni što se neki prvi put predstavljaju posjetitelji
KD Autotrolej d.o.o. osigurava besplatan prijevoz na liniji 8a (od Trga Bana J.Jelačića do kampusa) u razdoblju od 9,30 do 15,30 sati, odnosno pola sata prije početka i pola sata nako0n završetka sajma i za vrijeme njegova trajanja, čime se ide na ruku nezaposlenima koji nemaju novca za javni prijevoz.
 ma. Uspjeli smo obuhvatiti većinu djelatnosti od kojih su najzastupljeniji trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita i ostali, kazala je jučer novinarima predsjednica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić. 
    Sajam će otvoriti ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, a posjetitelji sajma mogu sudjelovati u nagradnoj igri. 
    – Nagrade su razni programi obrazovanja, osposobljavanja i prekvalifikacije u vrijednosti do 4,5 tisuća kuna, najavila je Tomašić.

 
"Lambaša: Iva Lukežić ponos grobničkog kraja", NL, 8.5. 2013.
NAGRADA HAZU PRIMANJE U OPĆINI ČAVLE ZA PROF. EMERITUS
 
Načelnik je Ivi Lukežić zaželio uspješan nastavak njezinog plodnog stvaralačkog rada i suradnje s Općinom Čavle
 
S primanja u Općini Čavle – Iva Lukežić i Željko Lambaša * Foto: L. ČERNJULČAVLE » U povodu dobivanja nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u protekloj godini, profesoricu emeritus Ivu Lukežić jučer je primio načelnik Općine Čavle Željko Lambaša sa svojim suradnicima, Nadom Luketić i Ivanom Kruljcem te članovima Predsjedništva Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Tom prigodom Lambaša je Lukežić uputio čestitke u svoje osobno i u ime Općine Čavle te u ime cijele Grobnišćine. Kazao je kako je ona ponos cijelog grobničkog kraja te kako je čast i sreća imati u svom kraju jednu takvu vrhunsku znanstvenicu. 
    Naime, prof. dr. sc. Lukežić je glavna urednica svih izdanja Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, pa je zbog toga njezina poslovna suradnja vezana i uz Općinu Čavle i grobničku Katedru. Također, Lambaša je, uz prigodno darivanje, prof. dr. sc. Lukežić uputio želje za nastavkom njezina plodnog stvaralačkog rada i suradnje s Općinom Čavle i grobničkom Katedrom te izrazio želje za ponovnim susretom na jednom od ovakvih događanja. Iva Lukežić, koja je na primanje u Čavle stigla u pratnji prof. dr. sc. Silvane Vranić i prof. dr. sc. Sanje Zubčić, pokazala je kako je istinski dirnuta prekrasnim primanjem u Općini Čavle te iskazala veliku zahvalnost na tome. 
    Prof. dr. sc. Iva Lukežić za područje filoloških znanosti nagrađena je za knjigu »Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija«, prvu sintezu hrvatske povijesne dijalektologije od praslavenske faze do suvremenog hrvatskog jezika. Sunakladnici knjige bili su Hrvatska Sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, uz potporu Općine Čavle.
 
"Budući partner Oxford Brookes", NL, 8.5. 2013.
FILOZOFSKI FAKULTET JEDINSTVENI DOKTORSKI STUDIJ IZDAVAŠTVO I MEDIJI
 
altRIJEKA » Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokreće novi sveučilišni doktorski studij izdavaštvo i mediji: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta, koji bi prema procjeni dekana prof. dr. Predraga Šustara trebao zaživjeti u listopadu. Naime, program studija nalazi se u proceduri recenzije i akreditacije, a riječ je o jedinstvenom studiju u Hrvatskoj koji je rađen u suradnji s Medijskim sveučilištem u Koprivnici. Jedan od budućih partnera studija trebao bi biti i The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes. 
    – S Medijskim sveučilištem u Koprivnici već imamo potpisan sporazum o suradnji, a u petak nam dolazi prof. dr. Angus Phillips, ravnatelj The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes, koji će na Filozofskom fakultetu održati predavanje. Time bi trebala započeti suradnja sa Sveučilištem Oxford Brookes koji će biti inozemni partner studija. Riječ je o sveučilištu koje je prepoznatljivo upravo po programu koji namjeravamo pokrenuti. Ujedno je cilj da predavači iz Velike Britanije dolaze kod nas držati predavanja, te da naši najbolji doktoranti odlaze u Oxford, pojašnjava dekan. 
    Dodajući kako se radi o interdisciplinarnom studiju čijoj atraktivnosti pridonosi činjenica da je jedinstven na hrvatskom području prof. dr. Šustar ističe da se cilja na polaznike iz cijele regije, a jedna od specifičnosti studija je i izlaženje iz akademskih okvira, jer bi partneri doktorskog studija trebale biti medijske te izdavačke kuće. 
    Jedan od ciljeva studija je i formiranje sveučilišnog nakladništva, što je praksa na inozemnim sveučilištima, a prof. dr. Angus Phillips, kaže dekan, trebao bi pružiti podršku u oformljavanju studija koji će biti zanimljiv i izvan akademskih granica. 
    – Riječ je o znanstveniku koji je broj jedan u svijetu kada su u pitanju izdavački studiji, a uključivanjem Oxford Brookesa u studij dobit ćemo jakog međunarodnog partnera. Iako će doktorski studij izdavaštvo i mediji koordinirati Odsjek za kroatistiku novi će studij biti daleko šireg opsega, zaključuje prof. dr. Šustar. (I.Š.K.)
 
"AHLEI certifikat za 11 studenata", NL, 7.5. 2013.
 
FMTU STJECANJE DODATNIH KOMPETENCIJA KROZ PROGRAM NA ENGLESKOM JEZIKU
Prof. dr. Sandra JankovićIKA » Jedanaestorici studenata preddiplomskog studija Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nakon završenog zimskog semestra uručeni su AHLEI certifikati. Naime, FMTU u Opatiji u okviru preddiplomskog studija nudi mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija u hotelijerstvu kroz program koji se izvodi na engleskom jeziku, a u suradnji sa AHLEI (The American Hotel & Lodging Educational Institute), uz korištenje izvorne literature i standardiziranih testova za provjeru znanja kao i na matičnoj instituciji. U ovaj program je tijekom zimskog semestra bilo uključeno više studenata preddiplomskog studija, a njih 11 je isti uspješno i završilo, pa im je na prigodnoj svečanosti uručen AHLEI certifikat. Program na engleskom jeziku nastavit će se i tijekom ljetnog semestra, a za njega se opredijelilo pedesetak studenata, poručuju organizatori programa sa FTMU-a. 
    – Ovaj tjedan na FMTU održan je za studente i AHLEI trening pod nazivom »Guest Service Gold«. Naime, kroz trening se kombinira sedam kratkih priča, dizajniranih na način da inspiriraju i motiviraju na pružanje kvalitetnih usluga na radnom mjestu i izvan njega (kako ići za zlatom), kako bi se temeljem istinitih priča usmjeravali ka istinitosti, intuiciji, suosjećajnosti, oduševljenju, isporuci, inicijativi te dobivanju statusa »heroja« u očima gosta. Ovo je još jedan od pokušaja da Fakultet podigne razinu kompetencija svojih studenata, ali i poveća njihovu konkurentnost na svjetskom turističkom tržištu rada. Ovakvu vrstu treninga i certifikata Fakultet će nuditi i zaposlenima u hotelskom gospodarstvu kroz programe cjeloživotnog učenja – ističe prof. dr. Sandra Janković i naglašava kako se intenzivno radi na međunarodnoj suradnji u sklopu koje će ovog ljeta na fakultetu predavati dvanaest stranih nastavnika iz Latvije, Francuske, Engleske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Austrije, a nastavnici FMTU pozvani su u neke druge zemlje Europe.

 
"Životno djelo istaknute riječke dijalektologinje", NL, 7.5. 2013.
SVEČANOST U POVODU NAGRADE HAZU-a IVI LUKEŽIĆ
 
Iva Lukežić * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Profesorici emeritus Ivi Lukežić nedavno je dodijeljena nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u protekloj godini. Za područje filoloških znanosti Lukežić je nagrađena za knjigu »Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija«, prvu sintezu hrvatske povijesne dijalektologije od praslavenske faze do suvremenog hrvatskog jezika. 
    Ovim povodom u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci priređena je svečanost u čast prof. dr. sc. Ive Lukežić, kojoj su pismene čestitke uputili obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. U ime Akademije obratio se akademik Petar Strčić, koji je u svojoj prigodnoj riječi istaknuo da je Iva Lukežić posebno veliku znanstvenu pažnju posvetila čakavštini. Čestitkama se pridružio i načelnik Općine Čavle Željko Lambaša, koji je Ivi Lukežić zahvalio na svemu što je učinila za grobnički kraj, a posebno u istraživanju i afirmaciji grobničke čakavštine. Ivi Lukežić čestitao je i akademik Daniel Rukavina. 
    Sveučilišna profesorica Iva Lukežić cijeli svoj radni vijek provela je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, a njenu nagrađenu knjigu predstavile su njene učenice i nasljednice, prof. dr. sc. Silvana Vranić (članica suradnica HAZU-a) i prof. dr. sc. Sanja Zubčić. Kako je istaknula Vranić, ovo životno djelo Ive Lukežić nastalo je kao rezultat njenog višegodišnjeg bavljenja povijeno-jezičnom problematikom. U knjizi autorica donosi povijesnu fonologiju hrvatskih narječja – čakavskog, kajkavskog i štokavskog, koje je opisala i klasificirala. Prema riječima Silvane Vranić, ova je knjiga inovativna po svojoj metodologiji i klasifikacijama te se razlikuje od dosadašnjih sinteza, a u njoj do izražaja dolazi i logična povezanost povijesti jezika i dijalektologije. 
    Sanja Zubčić predstavila je Ivu Lukežić kao priznatu dijalektologinju unutar Hrvatske, koja je istodobno zadužila i svjetsku slavistiku u najširem smislu riječi. Zubčić je naglasila i da je riječ o znanstvenici koja je svoje najveće domete ostvarila u dijalektologiji, koja je primarno područje njena djelovanja. Dr. sc. Sanja Holjevac podsjetila je na bogatu znanstvenu bibliografiju Ive Lukežić, koja je objavila šest knjiga, šezdesetak znanstvenih i sedamdesetak raznih stručnih radova. 
    O motivima pisanja ovakve knjige govorila je Iva Lukežić, koja je kazala da se svojim pristupom odlučila suprotstaviti nekim dosadašnjim lingvističkim konceptima, oslanjajući se na genetsko-lingvistički pristup problemu.

K. CUCULIĆ

 
"Studiranje u Uniji uskoro i iz kauča", NL, 6.5. 2013.
 
KVALITETNA EDUKACIJA PANEUROPSKA INICIJATIVA 11 PARTNERA
 
 
Besplatni on-line sveučilišni tečajevi omogućit će polaznicima studiranje iz vlastitog doma. Sveučilišta koja su se pridružila inicijativi ponudit će oko 40 kolegija iz različitih obrazovnih područja na 12 jezika, uključujući i arapski
 
Polaznicima ponuđeni raznovrsni kolegiji * Foto: P. FABIJANZAGREB » Partneri iz 11 država pokrenuli su, uz potporu Europske komisije, prvu paneuropsku inicijativu za besplatno online studiranje, priopćeno je iz Bruxellesa. On-line sveučilišni tečajevi omogućit će polaznicima pristup kvalitetnoj edukaciji iz vlastitog doma. Sveučilišta koja su se dosad pridružila ovoj inicijativi studentima će ponuditi oko 40 kolegija iz različitih obrazovnih područja na 12 jezika, uključujući i arapski. U inicijativi sudjeluju partneri iz Francuske, Italije, Litve, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Velike Britanije, Rusije, Turske i Izraela, a priključivanje su nagovijestila i sveučilišta iz Ljubljane, Danske, Estonije, Grčke, Poljske i Cipra. Potencijalnim su
Lučin: Posebno vrijedno u cjeloživotnom obrazovanju 
    
    Iako još nije vidio inicijativu za besplatno on-line studiranje, rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, vjeruje da će se i ova ustanova vrlo brzo priključiti novoj ideji. 
    – Nastojimo ugraditi nove oblike učenja u rad našeg sveučilišta. To se ne može zaobići, a posebno će biti vrijedno u cjeloživotnom obrazovanju, ističe Lučin. Riječko je sveučilište dobrano odmaklo u primjeni e-učenja, a po riječima rektora Lučina upravo pregovara s HT-om o mogućnosti stavljanja svojih programa na MaxTV.
polaznicima ponuđeni raznovrsni kolegiji, koji pokrivaju različita područja, od matematike i ekonomije, preko klimatskih promjena i kulturnog nasljeđa do jezika i kreativnog pisanja, a obuhvaćaju od 20 do 200 sati učenja. Svako sveučilište ove kolegije nudi putem vlastite platforme, a studentima na kraju dodjeljuje certifikat ili potvrdu o određenom broju bodova koji im se mogu uračunati u bodove potrebne za dobivanje diplome. U tom slučaju, studenti će plaćati certifikat od 25 do 400 eura, ovisno o duljini kolegija, broju sati učenja, i o tome koju su instituciju polazili kao on-line polaznici. 
    – Ovo je uzbudljiv događaj i nadam se da će otvoriti obrazovanje desecima tisuća studenata i potaknuti naše škole i sveučilišta da uvedu inovativnije i fleksibilnije metode podučavanja, ocijenila je europska povjerenica za obrazovanje, Androulla Vassiliou. 
    – U projekt online studiranja dobrodošli su partneri iz čitavog svijeta, koji žele podijeliti našu viziju i prakticirati fleksibilnu visoku edukaciju, poručio je Will Swann, predsjednik Europskog udruženja udaljenih sveučilišta (EADTU) koje okuplja mahom otvorena sveučilišta, a pokretač je inicijative online studiranja.
 
"Grad se može i mora voditi kao poduzeće", NL, 5.5. 2013.
 
MLADI I ŠKOLOVANI RIJEČANI ŽELJNI NAPREDOVANJA I USPJEHA ODLAZE IZ GRADA
 
Iako nevoljko odlaze iz grada na Rječini i žele se vratiti kući čim prije, naši sugovornici naglašavaju da su metropolu izabrali jer su slični poslovi bolje plaćeni, a šanse za posao i specijalizaciji su neuporedivo veće, te zaključuju – Rijeci su potrebne vizije i investicije

Ivor BALEN, Robert FRANK
 
            * Foto: Sergej  DRECHSLERStatistika dovoljno govori koje su mogućnosti za mlade ljude u Rijeci. Malo ih je i one su rijetke. U Rijeci ima svega nekoliko većih poduzeća koja su na zdravim nogama i ne ovise o poslovima s Gradom. Samim time, malo je i prostora za »trening« vještina s fakulteta, učenje i rast. U Zagrebu je zbog centralizacije sustava i javnog sektora, kao i veličine grada, više nego proporcionalno više prostora za to. Istina je i da je u Zagrebu veća konkurencija pa do dobrih poslova također nije lako doći, no prilika je svakako više, kaže Slobodan Velikić, 32-godišnji izvršni direktor u Croati i jedan od sve većeg broja mladih i visoko školovanih Riječana koji svoj radni potencijal ostvaruju u metropoli. 
    Statistika kaže da prema popisu stanovništva iz 2011. godine u gradu na Rječini živi 128.735 ljudi, odnosno 15.308 ili 11 posto manje nego 2001. Ovaj podatak već je prilično poznat javnosti, no ono što nije poznato je da u Rijeci značajno pada broj zaposlenih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Rijeci je 2008. godine bilo 52.285 osoba zaposlenih u pravnim osobama, a 2011. godine 46.718, što je smanjenje od 10,6 posto. Istovremeno, u Zagrebu je broj zaposlenih u pravnim osobama s 344.557 pao na 327.354, što je smanjenje od okruglo pet posto. Često kritizirani Split Željka Keruma od 2008. do 2011. pao je sa 61.793 na 56.432 zaposlena, odnosno za 8,7 posto. 
    
Mogućnost edukacije

– U Zagrebu su veće mogućnosti napredovanja, specijalizacije i dodatne edukacije. Zagreb je grad koji živi sedam dana, tu se uvijek nešto događa. Rijeka prije svega nudi kvalitetan život, ali biti zaposlen jedan je od ključnih čimbenika koji vode prema životnom zadovoljstvu. Poticaji za zapošljavanje, poticaji za poduzetnike, programi za dodatno usavršavanje, subvencioniranje ili olakšice kod rješavanja stambenog pitanja, na čemu Grad Rijeka intenzivno radi zadnjih godina, mjere su koje bi svakako pridonijele zapošljavanju mladih, kaže 29-godišnja Helena Trajkovski, marketing menadžer u agenciji MediaCom CE Zagreb iz Londona. 
    Helena je završila Ekonomski fakultet u Rijeci 2007. i potom dobila posao u odjelu prodaje i marketinga na RTL televiziji u Zagrebu, odakle je 2010. prešla u sadašnju tvrtku. 
    – Barem 15-ak kolega s ekonomije u Rijeci, baš s moje godine, otišlo je u Zagreb u potrazi za poslom. Svima su osnovni razlozi bili isti: bolje poslovne mogućnosti. S većinom sam u redovitom kontaktu i družimo se u slobodno vrijeme. Dobro su se snašli, zaposleni su i danas već imaju 5-6 godina radnog iskustva, široki krug prijatelja i, rekla bih, zadovoljni su svojim životima, kaže Helena Trajkovski, dodavši da se, nakon odlaska u Zagreb, bilo teško prilagoditi drugačijem načinu života, dužem radnom danu, većoj razini stresa i drugačijem mentalitetu. 
    – Neki su se vratili u Rijeku, nedostajalo im je sve: obitelj, prijatelji i more. Na sreću, danas u Rijeci imaju posao i zadovoljni su, rekla je Helena. 
    Iz razgovora s mladim Riječanima u Zagrebu može se zaključiti da nikad ne bi mijenjali adresu da su mogli birati, ali i da je Zagreb, za sve koji su ambiciozni, jedini logičan izbor. 
    
Malo je Fergusona

– Za Rijeku je nezdravo što je već 22 ili 23 godine vode više ili manje isti ljudi. To nije problem ako imate Alexa Fergusona koji vodi Manchester United, ali kvalitetno, pa neka bude »na vlasti«. Problem je kada to ne radite kvalitetno, ali i dalje ste na toj poziciji. Da budem jasan, oporba u Rijeci je na još nižim granama od vladajuće garniture, ali ni jedni niti drugi nisu sposobni napraviti iskorak i »plivati kontra struje«. Problem se nastavlja u aspektu što vladajuća garnitura nema strategiju razvoja i ideju što napraviti s gradom i regijom, što u nekim situacijama znači iskorištavanje stranačkih boja pa da barem prometno razviju regiju kao što je to učinio Kalmeta sa Zadrom. Ali svakako to znači imati jasnu ideju, cilj i dovoljno operativnog znanja za sprovođenje istoga u djelo na dobrobit cijeloga društva, smatra Velikić, koji rješenje vidi prije svega u inicijativi »odozdola«, a ne »odozgora«. 
    – Rješenje je u pojedincu i upravo po tom principu se vodi Croata. Dakle, ako svatko od nas može pružiti više i ako u tome ima apsolutno i jedino dobre namjere koje su u svrhu podizanja kvalitete radnih procesa i radne atmosfere u poduzeću ili zajednici, stvara se sinergijski efekt i odjednom jedan i jedan postanu tri. Grad se može i mora voditi i kao poduzeće, iako je puno kompleksnije, no ja vjerujem da je moguće. Do tada, egzodus mladih iz Rijeke će se nastaviti, rekao je Velikić, koji je ekonomiju završio u Zagrebu, gdje je radio pet godina prije povratka u Rijeku iz koje je ponovo otišao nakon što je, kako kaže, od Croate dobio ponudu koja se ne odbija. 
    
    Mladi i poslovno uspješni Riječani u Zagrebu smatraju da bi u Rijeci trebalo u većoj mjeri poticati poduzetništvo i voditi grad kao poduzeće. No činjenice govore da se trenutačno grad razvija u suprotnom smjeru, barem u mjeri u kojoj je gradski proračun pokazatelj. Naime, dok broj zaposlenih značajno opada, u Rijeci puno bolje stoji javni sektor. Prema podacima DZS-a, spomenute pretkrizne 2008. godine u Rijeci je 8.854 ljudi radilo u prerađivačkoj industriji, gotovo jednako u trgovini (8.865), a u javnoj upravi i obrani 3.653. Godine 2011. broj zaposlenih u industriji pao je na 6.837 (pad od 22,8 posto), u trgovini na 7.182 (19 posto), a u javnoj upravi i obrani na 3.433, odnosno svega šest posto. 
    Nadalje, trošak na zaposlene u Gradu Rijeci održava se na istoj razini ili čak raste. Tako je 2007. godine proračunski rashod za zaposlene, unutar kojeg najveći iznos ide na plaće, iznosio 177.410.628 kuna, a ukupan proračun bio je 879,5 milijuna, što znači da se za zaposlene izdvajalo oko 20 posto proračuna. Godine 2012. proračun je pao u odnosu na 2007. na 856 milijuna, dok su izdaci za zaposlene u istom razdoblju narasli na 192.747.183 kune, odnosno, gledano u postotku, na 22,5 posto proračuna. Grad Zagreb, čije se vodstvo često proziva zbog gigantske uprave, 2012. je na zaposlene potrošio 1.440.984.125 kuna, što je na proračun od 6.700.000.000 kuna 21,5 posto, odnosno manje od Rijeke. U projekciji za 2014. riječki proračun trebao bi pasti
Mičetić: Tehnološki i ljudski resursi u Rijeci su neiskorišteni 
    
    Vinko Mičetić, predsjednik HGK, Županijske komore Rijeka, smatra da je ovakav odnos gospodarstva Rijeke i Zagreba najvećim dijelom rezultat metropolizacije, što je, kako kaže, karakteristično i za druge srednjeeuropske zemlje. 
    – Navala je na glavne gradove svega što treba i ne treba, a državna politika o ravnomjernom razvoju očito nije polučila rezultate. Nadalje, brži rast potražnje za prostorom, nekretninama i životnom egzistencijom u Zagrebu potaknuo je brži rast neproizvodnih investicija, kao što trgovina, finanijsko-bankarske usluge, trgovina nekretninama i djelatnosti vezane za državnu i gradsku proračunsku potrošnju, kaže Mičetić, napomenuvši da je ono najvažnije što treba uspoređivati ipak stanje u realnom gospodarstvu, pogotovo proizvodnom. 
    – U njemu su i Rijeka i Zagreb, koji su nekada imali jaku industriju, pretrpili velike gubitke. U kriznim vremenima se pokazalo da zemlje koje štite proizvodni sektor, pogotovo izvozni, bezbolnije prolaze recesiju. Ako u globaliziranom svijetu niste stimulirani koristiti vlastite prirodne, tehnološke i ljudske resurse i ako vam oni ostaju neiskorišteni, što je slučaj pogotovo u Rijeci, postat ćete objekt, a ne subjekt gospodarskog dinamizma, list na vjetru u nesmiljenoj svjetskoj tržišnoj utakmici koja se služi svim sredstvima. Jak realni sektor je garancija da ćete biti gospodar vlastite sudbine. Donekle, ali samo donekle, treba uvažiti činjenicu da je dio riječke industrije preseljen u riječki prsten. Također, donekle i da su neke od lokacija na kojima je riječka industrija bila jaka postale neadekvatne za moderniziranje proizvodnog procesa. Postoje tvrtke koje su se unatoč teškoćama uspjele profilirati na domaćem i svjetskom tržištu, no u globalu, stanje riječkog gospodarstva nije zadovoljavajuće, rekao je Mičetić. 
    
    Škunca: Studija Ekonomskog fakulteta nije odgovorila na postavljeni zahtjev Grada 
    
    Da je Rijeka već godinama ekonomski u silaznoj putanji pokazala je studija Gospodarska obilježja i razvojne tendencije grada Rijeke, koju je za potrebe Grada izradio stručni tim Ekonomskog fakulteta u Rijeci pod vodstvom prof. dr. Nade Denone Bogović. Profesorica Bogović je na nedavno održanoj javnoj tribini o riječkom gospodarstvu iznijela nekoliko zaključaka iz studije, među kojima je najzanimljiviji onaj da je sredinom 90-ih Rijeka imala 88 posto veći BDP per capita od ostatka Hrvatske, a danas svega 13 posto. Pripremajući ovu temu, zatražili smo od Grada Rijeke da nam ustupi studiju, no to nam nije omogućeno. 
    – Utvrđeno je da ne postoje službeni statistički podaci za razinu gradova, pa tako ni za Grad Rijeku. Stoga se i ova Studija temeljila na procjenama autora temeljem raspoloživih podataka. U dijelu komparacije Grada Rijeke s ostalim gradovima po pitanju razvoja određenih djelatnosti, autori se nisu mogli pozvati na relevantne izvore, jer nema službenih podataka iz kojih se može napraviti kvalitetna usporedba gradova. Sporan je i dio Studije koji analizira utjecaj gradskog proračuna na razvoj gospodarstva jer ni na koji način nije obrazloženo koliko Grad može utjecati na razvoj gospodarstva bez zakonskih nadležnosti i s obzirom na prostorna ograničenja u razvoju. Temeljni problem Studije je što se ona bazira isključivo na analizi dostupnih podataka, a ne i na interakciji s lokalnim gospodarstvenicima, posebno u ključnim gospodarskim granama. Dakle, Studija nije odgovorila na točno postavljeni zahtjev Grada Rijeke, a u jednom je dijelu čak metodološki upitna, stoji u objašnjenju pročelnika Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce. 
    S obzirom da je studija plaćena 221.400 kuna, pitali smo pročelnika hoće li tražiti odgovornost Ekonomskog fakulteta, budući da nisu zadovoljni obavljenim poslom. 
    – Nećemo tražiti odgovornost izrađivača. Studija je dala dovoljno analitičkih elemenata kako postojećeg stanja u kontekstu dosadašnje primjene Prostornog plana i GUP-a grada Rijeke, tako i za potrebe prostornog planiranja, rekao je Škunca.
 na 744.500.000 kuna, a izdaci za zaposlene predviđeni su u gotovo identičnom iznosu - 192.663.220 kuna, odnosno čak 25,8 posto. U projekciji za istu godinu, Grad Zagreb predviđa da će se na zaposlene potrošiti 21,7 posto proračuna. 
    Drugim riječima, svaka četvrta kuna poreza i ostalih obaveza koje se plaćaju Gradu Rijeci odlaze za plaće i ostale troškove zaposlenih, broj kojih se povećava unatoč recesiji i nasušnoj potrebi za kresanjem troškova. Prema podacima iz Grada, 1995. je u gradskoj upravi bilo zaposleno 300 ljudi, a sada ih je gotovo duplo više, odnosno 470. Kada bi svaka četvrta kuna išla u poticanje poduzetništva, za pretpostaviti je da bi broj zaposlenih bio značajno veći, a samim time i proračun bi lakše pokrivao izdatke u neprofitabilne djelatnosti, kao što su kultura ili sport. Međutim, u projekciji proračuna za 2013. godinu, koja iznosi 834,6 milijuna kuna, za programske djelatnosti HNK Ivana pl. Zajca, primjerice, predviđeno je 40,5 milijuna kuna, a cijeli Odjel za poduzetništvo dobit će svega 7,9 milijuna, odnosno 24 puta manje nego što se troši na zaposlene. 
    
Želimo natrag

– U ekonomskom smislu, u Zagrebu se nešto zbiva dok Rijeka godinama stagnira i propada. Na primjer, u Zagreb dolaze novi ljudi, grade se stanovi, prometnice, vrtići... jer jedno vuče i uvjetuje drugo, tako da kapital cirkulira i ostavlja trag. U Rijeci zadnjih 20 godina ima jako malo ulaganja, a postojeće firme su ili tek predstavništva firmi s centralama u Zagrebu, ili jedva preživljavaju, kaže Oliver Travaš, 35-godišnji riječki ekonomist koji je završio i poslijediplomski stručni studij Marketing menadžment i već deset godina često mijenja poslove na relaciji između Rijeke i Zagreba. Počeo je kao »area account manager« tvrtke P&G za riječku regiju, da bi ubrzo napredovao u poziciju »key account managera«, što je zahtijevalo preseljenje u Zagreb. Potom se vratio u Rijeku kao direktor podružnice Basler osiguranja Zagreb, pa otišao u Reckitt Benckiser u kojem je dio tjedna radio u Rijeci, a dio u Zagrebu. Sada je ponovo pred povratkom u rodni grad budući da bi za oko mjesec dana trebao početi raditi u JGL-u. 
    – Odlazak u Zageb je nužda jer se nude znatno bolje plaćeni poslovi i puno je veći izbor, dok se u Rijeci kvalitetni poslodavci mogu nabrojati na prste jedne ruke. Od mnogih Riječana s kojima sam u kontaktu doznao sam da se svi žele vratiti doma jer ih vuče lokalpatriotizam, ali jednostavno žele zadržati poslove koje sada rade zbog njihovog sadržaja, pozicije, ugleda, kao i financijskih primanja. Rijeci bi trebao jak investicijski ciklus. Koliko god to zvučalo kao otrcana fraza, ali je činjenica. Kada bi se uspio privući ulagač koji će otvoriti tvornicu s 2.000 radnih mjesta, u »satelitskim« zanimanjima će posla naći još duplo i troduplo više ljudi, a to bi potaknulo i cijelu lokalnu ekonomiju, kaže Travaš. 
    Nenad Seifert, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Regionalnog ureda u Rijeci, kaže da podaci o smanjenju broja zaposlenih od 2008. na ovamo govore sami za sebe. 
    
Nezaposleno – 14 tisuća

– U Rijeci je trenutačno nezaposleno više od 14 tisuća ljudi i to su samo oni prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje, broj uistinu nezaposlenih je nažalost još i veći. Kao osobu koja je rođena i cijeli život živi u Rijeci, posebno me žalosti činjenica da mladi, obrazovani ljudi odlaze u druge sredine u potragu za zaposlenjem, napredovanjem i edukacijom, iako možda i ne bi otišli kad bi im naš grad pružao približno iste uvjete. Činjenica da dio odlazi upravo u Zagreb ne čudi, dovoljno je pogledati kolika je koncentracija vodećih, kvalitetnih tvrtki u Zagrebu u odnosu na ostatak Hrvatske, kaže Seifert, koji kao glavne slabosti riječke regije ističe nepoticanje poduzetničke klime, veliko fiskalno opterećenje, neusklađenost obrazovnog sustava s budućim potrebama tržišta rada, deindustrijalizaciju, odljev visokokvalificiranih kadrova… 
    – Dakle, problemi su prepoznati, sada je na svima nama zajedno da predložimo rješenja. Ako krenemo od činjenice da nam je nezaposlenost jedan od najvećih problema, kako bi ga riješili potreban nam je gospodarski rast, a da bi do njega došlo nužno nam je povećanje konkurentnosti. Za to su nam potrebni kvalitetni kadrovi koji će biti generator razvoja i dodatne vrijednosti. Nužni su konkretni projekti za poticanje poduzetništva koji neće biti samo strategije na deklarativnom nivou nego akcijski planovi kreirani i realizirani na principu partnerskih odnosa grad-poduzetnik, uz mnogo veća ulaganja i potpuno drugačiji pristup. Investitorima treba ponuditi pripremljene projekte, a fiskalnom politikom omogućiti poticajne uvjete za ulaganja i onda će to dovesti do rasta zaposlenosti i konkurentnosti, dodaje Seifert. 
    Prema njegovom mišljenju, kada bi se mladima pružila mogućnost razvijanja potencijala u Rijeci, trend migracije iz Rijeke u Zagreb bi se mogao i okrenuti. 
    – Ono što bi svakako trebalo iskoristiti je kvaliteta riječkog sveučilišta, dakle treba osigurati bolju povezanost između sveučilišta i realnoga gospodarstva, a sve s ciljem razvoja našega grada i pružanja mogućnosti mladima da svoje potencijale razviju u svome gradu, a isto tako i s ciljem privlačenja mladih iz ostatka RH, pa tako i iz Zagreba, zaključio je Seifert.
Obersnel: Rijeka i Zagreb se ne mogu ovako uspoređivati 
    
    Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže da se Rijeka i Zagreb nikako ne mogu uspoređivati na ovaj način i da posljednji podaci o zaposlenosti u Rijeci pokazuje rast. 
    – Zagreb je glavni grad Hrvatske te administrativno središte države i upravo su zato u Zagrebu smještena sjedišta gotovo svih velikih tvrtki koje posluju u našoj državi, ali i stranih predstavništva, svih nacionalnih institucija i ustanova, veleposlanstva i drugo. Stoga je jasno da u Zagrebu ima i više radnih mjesta nego u bilo kojem drugom hrvatskom gradu. Ne možemo uspoređivati Rijeku sa Zagrebom niti kada se radi o broju stanovnika ili pak proračunskom financiranju. Zagreb ima status Županije, a Rijeka nema. Stoga su i izvori proračunskih sredstava potpuno drugačiji, vezani su uz druge zakone. Činjenica je da nema dovoljno radnih mjesta i da nezaposlenost raste u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Rijeci. No, trendovi se ipak polako mijenjaju što pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u prva dva mjeseca 2013. godine s područja grada Rijeke iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa zaposleno je 789 osoba, što je 42,4 posto više nego u istom razdoblju 2012. te 31,5 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Tijekom 2012. s područja grada Rijeke iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa zaposlena je 5.101 osoba, što je 13,2 posto više nego u 2011. te 29,6 posto više nego u 2010. godini. Isto tako, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o aktivnim osiguranicima govore da je u prosincu 2012. na području naše županije bilo zaposleno 109.217 osoba, pa je uz registrirani broj nezaposlenih od 20.935 osoba, stopa nezaposlenosti u prosincu 2012. godine iznosila 16,1 posto dok je prema istom izračunu, stopa nezaposlenosti na razini Hrvatske bila 20,1 posto, kaže Obersnel. 
    
Inkubator i edukacija

Na pitanje što je aktualna politika Grada Rijeke učinila da se zaustavili ili smanji trend pada radnih mjesta, kao i da se zaustavi ili smanji trend odlaska mladih iz Rijeke, Obersnel kaže da se u okviru nadležnosti provode brojni programi i projekti s ciljem da svi radno sposobni građani pronađu posao, iako je, naglašava, politika zapošljavanja prije svega u nadležnosti države. 
    – Rijeka ima tri poduzetnička inkubatora, besplatne edukacije za mlade i edukacije za korištenje EU fondova. Treba reći i da su tri gradska poduzetnička inkubatora u prošloj godini imala 49 korisnika, a ukupan broj zaposlenih kod korisnika inkubatora bio je 150. Grad je nedavno osnovao i Startup inkubator, a uskoro se osniva i drugi gradski znanstveno tehnološki park i to na Kantridi kako bi svoj rad vezivao uz razvoj 3. maja. Isto tako, iz gradskog proračuna se godinama izdvajaju sredstva za stipendiranje učenika, a tu posebno ističem stipendiranje učenika i studenata koji se školuju za deficitarna zanimanja. Za stipendiste Grada Rijeke se godišnje iz gradskog proračuna izdvaja oko 1,5 milijuna kuna, kaže gradonačelnik, dodavši da je u svijetu prepoznat trend samozapošljavanja mladih otvaranjem vlastitih tvrtki, uglavnom U visokotehnološkom sektoru. 
    – Riječki Startup inkubator veže se na tu filozofiju. Namijenjen je nezaposlenim mladim osobama do 29 godina i studentima. Grad ga je osnovao kako bi im pružio svu podršku u realizaciji njihovih ideja I poduzetničkih poduhvata. Kroz ovaj projekt na raspolaganju im je besplatan prostor, infrastruktura i možda najvažnije, besplatna mentorska podrška 28 eksperata iz raznih područja. Projekti Startup inkubator i Znanstveno-tehnologijski park STEP, ali i već spomenuti projekt novog ZTP-a STEP 2 na Kantridi idu u tom smjeru. Isto tako, prema novoj europskoj strategiji Europa 2020, bit će omogućeno jače financiranje ovih novih načina rada koje razvijamo Rijeci. U tvrtkama koje koriste ZTP STEP trenutno rade 384 osobe. Dalje, i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin, kojoj je Grad jedan od osnivača, mladim poduzetnicima i onima koji se žele baviti poduzetništvom nude se savjetovanja, edukacija i korištenje prostora u inkubatorima. Tu je i program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koji mlade uvodi u svijet rada. Ovim se programom razbija krug u kojem se, nažalost, nađe dobar dio mladih osoba koje traže zaposlenje – poslodavci traže osobe s iskustvom, a mladi ga ljudi nemaju gdje steći jer bez iskustva ne mogu dobiti posao. Na razini gradske uprave te komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada taj je program prošlo ili još uvijek prolazi 209 osoba, a u planu je skoro angažiranje još 48 osoba u gradskoj upravi i oko 50 u ustanovama i društvima, dodaje Obersnel. 
    Ušteđeni milijuni 
    Na primjedbu da bi Grad trebao umanjiti troškove na zaposlene i na taj način se solidarizirati s privatnim sektorom, Obersnel odgovara tvrdnjom da je Grad Rijeka posljednjih godina bitno smanjio troškove na zaposlene ukidanjem božićnica, smanjenjem plaća i drugim mjerama. 
    – Ušteđeni su milijunski iznosi, a ušteđena sredstva iskorištena su, među ostalim i za realizaciju projekata usmjerenih k razvoju poduzetništva. U razdoblju od 2009. do 2012. godine provedeno je više mjera štednje vezano za rashode za zaposlene koje su rezultirale ukupnim uštedama od približno 18,8 milijuna kuna. Iste ove mjere se primjenjuju i kod proračunskih korisnika, ustanova Grada i slično, koje su rezultirale ukupnim uštedama od približno 27,2 milijuna kuna, što znači da je postignuta ukupna ušteda od oko 46 milijuna kuna na rashodima za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika, rekao je Obersnel. 
 
"»Hamlet je...« budućih glumica", NL, 30.4. 2013.
 
ŠERBEDŽIJIN KOLEGIJ GLUME STUDENTICE IZVELE SHAKESPEAREA I STOPPARDA
 
U ispitnoj predstavi u Stoppardov tekst »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« interpolirani su dijelovi Shakespeareova »Hamleta«,čime je nastala nova sinergija dvaju tekstova
 
Predstava počinje na otvorenom... * Foto: V. KARUZARIJEKA » Studentice četvrtog semestra poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« imale su javnu izvedbu iz kolegija »Gluma 4« kod profesora Rade Šerbedžije. Prema Shakespeareovu »Hamletu« i tekstu »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« Toma Stopparda nastala je ispitna predstava »Rosencrantz i Guildenstern su... Hamlet je...«, u dramaturgiji i režiji Rade Šerbedžije i Aleksandra Cvjetkovića. Oni su na zanimljiv način povezali Shakespearea i Stopparda, spojivši ih u jedinstvenu dramaturšku cjelinu. 
    Dramski tekst »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« Toma Stopparda primjer je metateatra, u kojemu se Rosencrantz i Guildenstern, inače epizodni likovi u Shakespeareovu »Hamletu«, nađu u središtu ove tragedije. Riječ je o ludičkom poigravanju kazališnim i fikcionalnim konvencijama, dramskom funkcijom likova i perspektivama, pa epizodna lica misle da su protagonisti te su događaji iz »Hamleta« sagledani iz njihove vizure. U ispitnoj predstavi u Stoppardov tekst interpolirani su dijelovi Shakespeareova »Hamleta«, čime je nastala nova sinergija dvaju tekstova. 
    Predstava je počela ispred zgrade Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, koja je ovom prilikom poslužila kao Elsinore. Putujuća glumačka družina, koja priprema predstavu, zatim je gledatelje uvela u jednu od dvorana Akademije gdje se i odvija najveći dio uprizorenja. Naslov predstave »Rosencrantz i Guildenstern su... Hamlet je...« sugerira jednak kraj oba predloška – u tragičkoj završnici svi su oni mrtvi, a osim teme smrti predstava otvara i pitanje konflikta između umjetnosti i stvarnosti. 
    Sve uloge, i muške i ženske – Hamleta, Klaudija, Gertrudu, Ofeliju, Rosencrantza i Guildensterna... igraju studentice glume: Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger. Iz ispitne predstave u predstavu one pokazuju napredak, okušavajući se u različitim kazališnim formama. 
    U izvedbi su sudjelovali i glazbenici Gorana Stipeč (violina), Franka Zlatić (flauta) i Andrea Južinić (saksofon) te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti. Suradnik za pokret je Edvin Liverić, kostimografkinja Ivana Butković, a na predstavi je surađivala i redateljica Lenka Udovički. Kostimi, rekvizita i rasvjetna oprema posuđeni su iz HNK Ivana pl. Zajca.
 
"Deset milijuna kuna za vodoopskrbu Platka", NL, 30.4. 2013.
 
STRATEŠKO ULAGANJE IDUĆEG TJEDNA POTPISIVANJE SPORAZUMA O FINANCIRANJU INFRASTRUKTURE NA SKIJALIŠTU
 
 
Županija će u sljedećem trogodišnjem razdoblju izdvojiti 25 milijuna kuna što je priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU 

Tihana TOMIČIĆ
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Idućeg tjedna bit će potpisan sporazum o financiranju projekta vodoopskrbe Platka između Grada Rijeke, Općine Čavle, Vodovoda i kanalizacije i Županije, vrijedan 10 milijuna kuna. 
    
Novci Hrvatskih voda

Prema prijedlogu sporazuma Županija preuzima 70 posto procijenjenog iznosa troškova, a po 10 posto su sufinancirat će ostali. Sufinanciranje projektiranja planirano je u 2013. i 2014. godini, a izgradnja akumulacije u 2014. i 2015. godini. 
    Projekt će biti kandidiran i za naknadno financiranje Hrvatskim vodama koje bi, prihvate li kandidaturu, preuzele financiranje 90 posto sredstava. No, kako je na redovitom press kolegiju rekao obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić, to se ne može čekati već se mora čim prije krenuti sa izradom projektne dokumentacije. 
    Vujić je podsjetio i da je projekt Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak, kao jedan od strateških projekata Primorsko-goranske županije, utvrđen svim relevantnim planskim dokumentima Županije, također se nalazi i u prijedlogu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koji je usvojila Vlada RH, a projekt su podržali i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Radi se o projektu za koji je Županija planirala u sljedećem trogod
Donacija banke 
    
    Pročelnica Jasna Blažević izvijestila je i o raspodjeli donacije Privredne banke Zagreb, koja je osigurala financijska sredstva u svrhu unapređenja obrazovanja, znanosti, tehnologija, sporta i tehničke kulture. Ukupna sredstva u iznosu 300 tisuća kuna raspodijelit će se za niz programa, kazala je Blažević.
 išnjem razdoblju izdvojiti 25 milijuna kuna što je priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU. 
    Na press kolegiju bilo je riječi i o prijedlogu sufinanciranja rada Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci HAZU-a koji je u osnivanju. Pročelnica upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević kazala je da se napretkom medicinskih znanosti ukazala potreba za osnivanjem Zavoda koji bi imao značajnu funkciju u koordinaciji i poticanju interdisciplinarne suradnje temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti i osmišljavanju zajedničkih projekata, te općenito unapređivanju kliničkih istraživanja, koja još uvijek nisu na razini koju su već postigla temeljna medicinska istraživanja. 
    
Znanstveni potencijal

– Svojim će djelovanjem okupljati i poticati znanstveni potencijal Sveučilišta, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije u području biomedicinskih znanosti. Aktivnosti Zavoda pretežno će se sastojati od organizacije programa trajne edukacije te organizacije domaćih i međunarodnih skupova, rekla je Blažević pojašnjavajući da je osnivač Zavoda HAZU, ali bi djelovanje Zavoda pomagali Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija. Sveučilište u Rijeci bi budućem Zavodu, bez naknade ustupilo prostor i opremu, a Županija i Grad Rijeka bi s novčanim iznosom sufinancirala aktivnosti Zavoda. Između HAZU, Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci i Primorsko-goranske županije zaključit će se ugovor o osiguravanju uvjeta za rad i financiranju Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci. Prema ugovoru, godišnja obveza sufinanciranja rada Zavoda PGŽ bila bi 70 tisuća kuna. Ugovor bi stupio na snagu nakon što HAZU donese potrebne odluke o osnivanju.
 
"Prva generacija od 20 doktoranada", NL, 30.4. 2013.
 
 DOKTORSKI STUDIJ PSIHOLOGIJE
 
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci započeo je s radom poslijediplomski doktorski studij iz psihologije, a prvu generaciju čini 20 polaznika. Cilj je trogodišnjeg doktorskog studija unapređenje znanja kroz kreiranje i provođenje originalnih istraživanja, a njegove glavne odrednice su: izbornost i potpuna orijentiranost istraživanju, konzultativni rad, održavanje diskusijskih grupa po uzoru na iskustva s inozemnih istraživačkih sveučilišta, mobilnost doktoranada, nastavnika i istraživača, interdisciplinarnost, kolaborativnost i partnerstvo s lokalnom zajednicom. 
    Na otvorenju novog doktorskog studija prvoj generaciji polaznika obratili su se dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar i voditeljica studija prof. dr. Mladenka Tkalčić. (I. Š. K.)
 
"Prvi riječki fakultet s potvrdom kvalitete", NL, 27.4. 2013.
 
TEHNIČKI FAKULTET CERTIFIKAT AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE
 
* Foto: R.BRMALJRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci prva je riječka visokoškolska ustanova kojoj je dodijeljen Certifikat sustava osiguranja kvalitete. Riječ je o Certifikatu kojim Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) potvrđuje da je sustav osiguravanja kvalitete u skladu sa standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja te ujedno potvrđuje da je sustav osiguranja kvalitet visokog učilišta učinkovit i u razvijenoj fazi. Certifikat su na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća dekanu prof. dr. Goranu Turkalju uručile ravnateljica AZVO-a prof. dr. Jasmina Havranek te zamjenica dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, a pojašnjavajući kako je tijekom 2011. i 2012. godine AZVO provela vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete Tehničkog fakulteta dekan ističe da je postupak prosudbe uključivao i posjet Povjerenstva za vanjsku prosudbu. Certifikat je dobiven na temelju stupnja razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete, aktivnosti, koje čine sustav osiguravanja kvalitete visokih učilišta u skladu s nacionalnim i ESG-standardima, utjecaja sustava osiguravanja kvalitete na razinu stečenih kompetencija studenata nakon završetka studija, koja je prepoznata u europskom prostoru visokog obrazovanja i omogućuje stvaranje karijere i aktivno sudjelovanje u razvoju društva u cjelini. Za dobivanje Certifikata koji se dodijeljuje na period od pet godina trebalo je ostvariti i misiju te strateške ciljeve visokog učilišta, kao i usporediti dostignute standarde i kvalitete s kvalitetom i standardima koji se primjenjuju na sličnim visokim učilištima u zemlji i zemljama EU-a. (I.Š.K.)
 
"Fascinantni pijanizam Gorana Filipeca", NL, 27.4. 2013.
 
RECITAL S POVODOM SVEČANO INAUGURIRANA LJETNA PIJANISTIČKA ŠKOLA »DINO CIANI«
 
Nedvojbeno, Goran Filipec gradi osobni stil reproduktivnog umjetnika visokog ranga 
 
Goran Filipec, pijanist fascinantne tehničke lakoćeSolističkim koncertom Gorana Filipeca, svečano je promoviran početak rada Ljetne pijanističke akademije »Dino Ciani«, koja će djelovati u sklopu programa Cjelovitog obrazovanja, Sveučilišta u Rijeci. Pokrovitelj projekta je predsjednik RH Ivo Josipović. Voditelj Akademije, u čijem će radu sudjelovati poznati pijanisti, biti će Goran Filipec. Riječka Ljetna pijanistička škola dobila je ime po Dinu Cianiju (1941-1974), talijanskom pijanistu, rođenom Riječaninu, koji je tragično preminuo u prometnoj nesreći u Rimu, u 33. godini. 
    Cijeli program koncerta, održan pred dobro popunjenim gladalištem kazališta (jer riječka koncertna publika ne propušta priliku slušati svog omiljenog sugrađanina), obuhvaćao je djela dvaju velikih skladatelja romantike i sjajnih pijanista, Frederica Chopina i Franza Liszta. 
    Frederic Chopin napisao je četiri Balade koje spadaju među njegove najveće skladbe slobodne forme. Interpretirajući na početku večeri ta ugođajno raznolika i emotivna mala remek-djela prožeta sjetnim, tragičnim i epskim raspoloženjima i ugođajem, Goran Filipec je demonstrirao rafiniranu stilsku kulturu, plastično ističući tematsku strukturu djela, u čijoj je sjajnoj svirci u prvom planu istaknuo izražajnost djela u svim njegovim glazbenim segmentima i karakteru. Kontrast, sveta je riječ glazbenog romantizma u kome je Chopin samom sebi takmac. Goran Filipec je upravo u Baladama pokazao stečenu zrelost vrhunskog umjetnika koji svoju (uvijek) briljatnu virtuoznost sada stavlja u funkciju muzikalne interpretacije. U tom dijelu večeri još smo čuli glasoviti Chopinov »Andante spianato i Grande polonaise brillante op. 22« kojom je interpretacijom Filipec izazvao divljenje publike. Nakon stanke na rasporedu su bila djela, Filipecu osobito omiljena skladatelja, Franza Liszta. Posebno za ovu priliku odabrane skladbe »Dolina Obermanna«, »Poslije čitanja Dantea«– Fantazija quasi sonata, te na kraju »Koncertna parafraza« na popularne teme iz Verdijeva »Rigoletta«, Filipec je svirao bogatim i sočnim klavirskim tonom i fascinantnom tehničkom lakoćom. Interpretacija se odvijala u širokim agogičkim i dinamičkim nijansama, gradacijama koje logično vode do fortissima, snažnim reljefnim ritmičkim kontrastima, vratolomnim pasažama i trilerima te znalačkom pedalizacijom, ne gubeći pritom ni u jednom trenutku artikuliranost tona i jasnoću fraze. U ovom dijelu programa posebno je plijenio blistavim tumačenjem »Koncertne parafraze« iz Verdijeva Rigoletta. Oduševljena je publika Filipeca nagradila ovacijama, a on je ovu briljantnu romantičnu večer zaokružio s dva dodatka, ostavši pritom i dalje u romantičkom ozračju, osebujno interpretiravši Chopinov Valcer u cis-molu. Nedvojbeno, Goran Filipec gradi osobni stil reproduktivnog umjetnika visokog ranga kojem, očito je, leže djela glazbenih romantičara.

Ramiro PALMIĆ

 
"Brendiranje zdravlja potencijal za europsko tržište", NL, 27.4. 2013.
POSAO STOLJEĆA HRVATSKA BI MOGLA PROFITIRATI ČUVAJUĆI ZDRAVLJE MNOGIH
 
Rijeka i regija mogle bi biti destinacija koja će zdravstvenu industriju razvijati kao snažnu privrednu granu za zapošljavanje i bolji život domicilnog stanovništva 

Nađa BERBIĆ
 
altKoliko god se radovali skoroj budućnosti s naglaskom na 1. srpnja, 2. se srpnja nećemo probuditi u zemlji čudesa, nego u istoj ovoj samo među još oštrijim raljama realnosti. Neće zapušteno zdravstvo odjednom svojim građanima dati uslugu europske razine i postati superorganizirano. Baš obrnuto, jaz bi se mogao povećati: dostupnost i obim javnoga zdravstva postat će manji, sve više toga već plaćamo iz vlastitoga džepa, a aktualna galama oko razdvajanja privatnoga i javnoga samo će dalje smanjiti prava bolesnika. Daleko od toga da je u pitanju dosljedna linija razdvajanja i zaštite bolesnih, u pitanju je dalje nesmiljeno rezanje. 
    Ali, budućnost je već tu i dalekovidni su je već izrekli: Zdravlje je postalo privilegij, i, posao stoljeća! To polazište koje su istaknuli u Nacionalnom forumu prof. dr. Nikica Gabrić, oftalmolog, osnivač lanca oftalmoloških klinika i Edvin Jurin direktor tvrtke Weber Shandwick, grupacije McCann Erickson Hrvatska, izravno sugerira kako je Švicarska postala to što jest čuvajući novce drugih i kako bi Hrvatska mogla profitirati čuvajući zdravlje mnogih. Naime, Gabrić i Jurin osnivaju operativnu tvrtku »Go Health« s desetak članova prvog zdravstvenog klastera. Tvrtka zasad okuplja zdravstvene ustanove, sveučilišta, osiguravatelje, turističke tvrtke itd., te će aplicirati za EU fondove kako bi pripremljeni i konkurentni ušli na zdravstveno i turističko tržište Sjeverne Europe, skandinavskih, ali i zemalja SAD-a, Kanade itd. To je dosad najjači oslonac i vjetar u riječka jedra. Udruga građana Riječki val potencijale Kvarnera i Primorsko-goranske županije želi brendirati kroz zdravstvenu industriju kao privrednu granu koja će privući građane Europe na odmor ili duži boravak, a uz odmor gostima osigurati, turističke, zdravstvene, rehabilitacijske i druge sadržaje. Temeljem za to smatra se dokument Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ-a do 2020. godine. Hoteli, prijevoznici, turističke zajednice, zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, gospodarske zajednice, banke, osiguravatelji, sve ih uključuje pojam zdravstvene industrije. Ali i biotehnologije, farmaceutiku, telemedicinu, edukaciju, znanost. 
    
Zanimanje stranaca

    Jedan od incijatora, ravnatelj Poliklinike Medico, doc. dr. Vladimir Mozetič kaže kako u zemljopisnom krugu s radijusom od 500 kilometara, dakle na 5 sati vožnje ili svega 2 sata leta avionom, živi 76 milijuna stanovnika od kojih je 14 milijuna starije od 60 godina. Oni su središnja ciljna grupa ali nikako jedina. Imamo vrhunski opremljene, stručno ekipirane grupacije medicinskih ustanova na izvrsnoj poziciji, nedaleko od velikih europskih centara, s konkurentnim cijenama, i iskustvom pružanja usluga na međunarodnom tržištu, a ako tu zdravstvenu industriju ne pokrenemo mi sami to će učiniti netko drugi, kaže dr. Mozetič ističući kako Hrvatska liječnička komora bilježi veliko zanimanje stranaca za otvaranje ordinacija i klinika. 
    Strancima će od 1. srpnja, biti potrebna fakultetska diploma i znanje hrvatskog jezika dovoljno za sporazumijevanje s pacijentom, to su svi potrebni uvjeti za otvaranje novih ordinacija i klinika, o lječilištima da ne govorimo. Dok rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin Sveučilište vidi kao epicentar zdravstvene industrije koji povezuje istraživanja, tehnologije, i izvrsne kadrove koje Rijeka u sve većem broju privlači, Sveučilišnu bolnicu tj. njezinu izgradnju vidi kao neposredan i važan cilj. To potvrđuju i prof. dr. Tomisla
HALLER: IZMEĐU PRIVATNOG I JAVNOG ZDRAVSTVA – REALNOST! 
    
    Većina sugovornika kao najveće prepreke ističe sadašnje zakonodavstvo, odnose sa HZZO-om, i još nedovoljno prisutnu svijest da će svaki žitelj regije živjeti bolje ako se 40.000 potencijalno obuhvaćenih zdravstvenom industrijom, zaposli i zaradi više. No ima i skeptika. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller tvrdi kako između planova o povezivanju privatnog i javnog zdravstva stoji – realnost. Po njemu ne postoje uvjeti niti zakonski niti financijski za povezivanje struke u te dvije djelatnosti. Dr. sc. Nikola Ivaniš ide i korak dalje, u ozbiljnija pitanja: možemo li u Hrvatskoj, gdje, kako i pod kojim uvjetima u javnome zdravstvu ponuditi građanima i EU tržištu isti visoki standard zdravstvene usluge kakav europske cijene i europski standard podrazumijevaju? Zdravstvena industrija su i ordinacije, i bolnice, i prijevoz i hitna pomoć, i bolnice i još mnogo toga u čiju infrastrukturnu obnovu se trenutačno uopće ne ulaže. 
    
BRENDOVI PRERASTAJU USKE OKVIRE 
    
    Prema dekanu, prof. dr. Alanu Šustiću Medicinski fakultet u Rijeci već je brendiran: 90-ak je aktualnih znanstvenih projekata, proteklih pet godina publicirano je oko 1.000 radova od toga tri u Scienceu, a u prosjeku izdaje 1 knjigu mjesečno. Studenti su mu bili dva protekla rektora, župan, dva gradonačelnika i mnogi drugi, a među ostalim u jednom trenutku i šefovi ogranaka gotovo svih političkih stranaka u gradu, a riječki je student dobio priznanje za najboljeg obiteljskog liječnika u SAD-u. To, po Šustiću potvrđuje kako obrisi jedne naizgled strukovne institucije poprimaju neusporedivo veće dimenzije, pa i zdravstvena industrija može zaživjeti.
 v Rukavina, prodekan na Medicinskom fakultetu u Rijeci, te dr. sc. Zlatko Kolić, neurokirurg u KBC-u Rijeka, ocjenjujući mogućima strateške korake ka suradnji javnog i privatnog zdravstva i u razvoju zdravstvene industrije kao samoodrživog i korisnički orijentiranog sustava. Pri tome kao primjer nude već postojeće zdravstvene brendove: ustanove Medico, Rident, Nemec, Brozičević, Zambelli, Žgaljardić, samo su neke od afrimiranih na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. 
    
Konkurentni cijenom

    Pritom se među riječkim brendovima nadaleko prepoznaje Jadran galenski laboratorij, lider u korištenju blagodati morske vode za zdravlje. Za 13 godina na 35 tržišta i na 3 kontinenta, s više od 85 mijuna prodanih pakiranja Aqua Maris je peti brend na listi nazalnih dekongestiva u svijetu objašnjava mr. sc. Anna Maria Donadić direktorica Programa Aqua Maris JGL-a. Razvoj proizvoda Meralys koji su izvrsno prihvatili i korisnici i struka pokazao je da su obje grupe nagradile inovativnost i efikasnost: u trenutku kad je postalo jasno kako se cijene nove generacije lijeka jer pomažu, JGL se odvažio na korake koji će ponuditi željeno sredstvo bez ikakvih konzervansa jer se vidjelo kako konzervansi štete nosnoj sluznici. 
    Konkurentni cijenom, fokusirani na pacijenta i s većinom pacijenata s područja Italije unatoč otvaranju niza low – cost klinika u Italiji, su 137 djelatnika najveće privatne zdravstvene ustanove u regiji, Poliklinike Rident, kaže Nataša Rubeša, zamjenica ravnatelja. Dr. Željko Miljanić počeo je 2004. godine s 30 djelatnika u šest stomatoloških ordinacija a danas dnevno ima 30-ak novih pacijenata, ukupno 130 dnevno, a godišnje kroz Polikliniku prođe 30.000 pacijenata. Potaknuti uspjehom Ridenta u Rijeci i u želji da razvijemo centar zdravstvenog turizma, poslovanje smo odlučili proširiti na etabliranoj turističkoj destinaciji kao što je Poreč, gdje za koji dan otvaramo još jednu polikliniku, upotpunjenu turističko-ugostiteljskom ponudom Istre, kaže Rubeša objašnjavajući da uz osnovnu djelatnost, otvaraju i vlastitu turističku agenciju koja će pacijentima nuditi smještaj u sobama, gdje pacijenti mogu odmarati ili boraviti dok čekaju radove u detalnom laboratoriju ili nastaviti turistički boravak.
 
"U Rijeku će se dolaziti zbog studiranja i znanja", NL, 27.4. 2013.
 
INAUGURACIJSKA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA
POČEO DRUGI REKTORSKI MANDAT PROF. DR. PERE LUČINA
 
 
Razvoj Sveučilišta u naredne četiri godine bit će u području biotehnologije, molekularne medicine i biokemije, jer ta područja ne doprinose samo sveučilišnom, već cjelokupnom razvoju

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Članovi SenataRIJEKA » Inauguracijskom svečanom sjednicom Senata jučer je počeo drugi rektorski mandat prof. dr. Pere Lučina, a promovirajući dosadašnjeg rektora po drugi put na čelno mjesto Sveučilišta u Rijeci predsjednik sveučilišnog savjeta Ivo Usmiani istaknuo je da je čin inauguracije jedan od najznačajnijih događaja znanstvene ustanove, te da se ne radi samo o formalnom činu predaje dužnosti, već je to i prilika da se rektor obrati ne samo akademskoj, nego i široj javnosti. Podsjećajući kako je Lučin prije četiri godine prilikom prve inauguracije istaknuo da je ulaganje u znanje jedini jamac razvoja prof. dr. Usmiani izrazio je uvjerenje da dosadašnjeg rektora u narednom četverogodišnjem mandatu očekuje još više rada, dok je rektor Sveučilišta u Zadru prof.dr. Ante Uglešić istaknuo da vjeruje kako će rektor nastaviti ići smjerom kojim je išao i do sada, što je na tragu svih njegovih prethodnika. 
    
Partnerstvo s Gradom

– Uvjeren sam u nastavak suradnje svih nas, jer upravo se Pero Lučin zalaže za koncentričan razvoj hrvatskih sveučilišta. S obzirom da ulazimo u EU i svi se zajedno nalazimo pred novim izazovima uvjeren sam da će Pero Lučin kao čelnik ove ins
Dovršenje druge faze Kampusa 
    
    Do kraja jučer započetog drugog mandata prof. dr. Lučina riječko će Sveučilište imati završenu drugu fazu izgradnje Kampusa, kao i projekte za Ekonomski, Tehnički i Medicinski fakultet te Centar za translacijska istraživanja i Sveučilišnu bolnicu. No, do 2017. prema najvama rektora Sveučilište će imati i veliki broj internacionalnih studija, jer želja je da Rijeka bude grad u koji se dolazi zbog studiranja i znanja. Prema rektorovoj ambicioznoj viziji za četiri godine bit će gotov i mini Kampus Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a Centar za cjeloživotno obrazovanje zapošljavat će pedestak ljudi i godišnje će kroz tu ustanovu proći deset tisuća polaznika. 
    
Brojni uzvanici 
    
    Jučerašnja svegačana inuaguracija prof. dr. Pere Lučina okupila je predstavnike Rektorskog zbora, kao i splitskog, zagrebačkog, zadarskog, pulskog i dubrovačkog sveučilišta. Među brojnim uzvanicima bili su i dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, predstavnici lokalne vlasti, gospodarstvenici, riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, te bivši ministar znanosti Dragan Primorac.
 titucije učiniti sve da Sveučilište uvede u Europu na najbolji način i da Rijeka bude mjesto na koje će dolaziti svi europski studenti, naglasio je prof. dr. Uglešić. 
    Napominjući pak kako je riječko Sveučilište jedno od najdinamičnijih u regiji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da Sveučilište i Grad moraju biti partneri te je izrazio uvjerenje kako će rektor i u narednom mandatu nastaviti s istim ambicijama i kreativnošću raditi na zajedničkim projektima, poput izgradnje novog Znanstveno-tehnološkog parka koji će biti u funkciji Sveučilišta i znanosti, ali i poduzetništva i riječkog gospodarstva. Upravo je taj projekt jedan od ciljeva rektora, jer kako je istaknuo Rijeka će do 2017. godine imati dvadeset do trideset puta veći Znanstveno-tehnološki park od postojećeg, gdje će se zaposliti pet do šest tisuća ljudi. 
    – Cijeli protekli mandat prošao je u gospodarskoj krizi, međutim usprkos tome Sveučilište je nastavilo rasti. Suočili smo se s velikim projektom završetka izgradnje prve faze Kampusa i lani smo uselili u njega, a radili smo i na promjeni našeg ponašanja u učionicima, u odnosima profesora i studenata, jer cilj je bio da studenti i profesori budu partneri, a naše je Sveučilište prepoznatljivo po visokoj razini tog partnerskog odnosa, kazao je rektor. 
    
Znanstvenici-povratnici

Dodajući kako je do sada formiran čitav niz istraživačkih struktura, kao i raznih sveučilišnih centara, prof. dr. Lučin je najavio da će se Sveučilište nastaviti razvijati i transformirati u sveučilište treće generacije te je ujedno najavio i uzlet u području istraživačkog rada napominjući kako su se useljenjem u Kampus otvorile mnoge mogućnosti. Razvoj Sveučilišta u naredne četiri godine bit će u području biotehnologije, molekularne medicine i biokemije, jer ta područja prema rektorovom mišljenju ne doprinose samo sveučilišnom, već cjelokupnom razvoju, a podsjećajući kako je u proteklom periodu na riječko Sveučilište došlo dvadesetak znanstvenika-povratnika te da je Sveučilište ušlo u europski projekt nabavke kapitalne opreme za Sveučilišne odjele i Građevinski fakultet prof. dr. Lučin je najavio stvaranje jezgre izvrsnosti kakve se ne može naći u užem okruženju.
 
"Studenti zaraženi virusom istraživanja", NL, 27.4. 2013.
 

NeuRi KONGRES NEUROZNANOSTI
 
 
* Foto: R.BRMALJRIJEKA » »Imamo virus – zarazite se« poručili su jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci organizatori trećeg izdanja studentskog kongresa neuroznanosti NeuRi. Promotivnim filmom kojim je započeo kongres budući medicinari poručili su da ovaj studentski kongres namjeravaju pretvoriti u prepoznatljiv riječki brend u gradu koji će u 21. stoljeću – stoljeću mozga i njegovih istraživanja – biti prepoznatljiv po svom sveučilištu. O temama o kojima ćete raspravljati netko bi trebao dati odgovore, a to očekujem od vas jer je energija koja se događa u mozgovima upravo među vama – poručio je studentima prilikom otvaranja rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin čestitavši studentima na još jednoj uspješnoj organizaciji kongresa. Kongres je otvorio ministar znanosti Željko Jovanović koji je i ovaj put podsjetio da je riječki Medicinski fakultet dao ministre znanosti i rektore te je pozdravio sve buduće ministre i rektore s riječke medicine. 
    Bio sam prvi put ovdje lani, zarazio se virusom i evo me opet ovdje. Vi ste se jednim virusom već zarazili, a to je virus istraživanja. Mi želimo da se uči kroz istraživanje i da virus istraživanja širite što više – kazao je Jovanović otvarajući kongres. 
    Kongres je okupio oko 250 sudionika, a neke od tema bavit će se psihološkim i neuroanatomskim i psihološkim razlikama između muškaraca i žena, vezi epilepsije i seksualnosti, posttraumatskim stresnim poremećajima. (B. Č.)
 
"Nova generacija pomorskih stručnjaka", NL, 27.4. 2013.
 
PROMOCIJA SVEČANOST NA POMORSKOM FAKULTETU
 
Ne zaboravite da nastavljate žive pomorske tradicije hrvatskog Jadrana i ovoga našeg primorskog kraja, poručio dekan prof. dr. Serđo Kos
 
S jučerašnje promocije prvostupnika i magistara struke * Foto: M.GRACINRIJEKA » Na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija prvostupnika i magistara struke koji su uspješno završili preddiplomske i diplomske studije te visokoškolske ustanove. Čestitajući diplomantima dekan prof. dr. Serđo Kos istaknuo je da je Pomorski fakultet naše zajedničko veliko dobro i zauzima vrlo visoki položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova akademske zajednice ne samo u Hrvatskoj nego i u visokoobrazovnom prostoru Europe pa čak i svijeta. 
    – Vi ste naše najveće poslovno postignuće i na to smo posebno ponosni. Znanja i sposobnosti koje ste stekli marljivošću i trudom postali su vaše osobne vrline kojih će blagodati osjetiti vaši najbliži, budući suradnici u poslu i svijetu. Gdje god se našli, na moru ili kopnu, ni jednog časa ne zaboravite da nastavljate žive pomorske tradicije hrvatskog Jadrana i ovoga našeg primorskog kraja, poručio je dekan završenim studentima. 
    Svečanim činom zvanje prvostupnik elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu stekli su: Ennio Babić, Vlade Bakić, Ivan Biondić, Robi Bošković, Marko Cebara, Ognjen Cvjetićanin, Tomislav Ćepić, Andrej Danyi, Aleksandar Đurđević, Branko Gajić, Goran Grgurić, Dario Hrabar, Marin Igić, Sani Ivančić, Ljubo Jeremić, Darko Krmpotić, Sandro Laković, Marin Marinović, Kristijan Mašić, Antonio Morić, Ivan Mrak, Marin Oplanić, Hrvoje Paškvan, Roland Pavičić, Vladimir Pavlinić, Rudolf Pitinac, Igor Rosić, Mauro Sirotić, Ivan Staraj, Matija Šegota i Milan Tapavički, dok su zvanje inženjer brodske elektronike i komunikacija stekli Marčelo Bonassin i Edi Maršanić, a inženjer brodostrojarstva Saša Bušljeta, Marko Crgonja, Alan Maravić, Manuelo Sharbini, Luka Skorić, Davide Šepić, Valentin Vasiljević i Mario Večerina. Zvanje prvostupnik brodostrojarstva stekli su: Vedran Badurina, Robert Bostjančić, Nikola Budimir, Igor Crnić, Marin Djekić, Ivan Krajina, Luka Krivičić, Marko Kuburić, Marin Kustić, Marino Manzoni, Kristian Mihajić, Mihalj Miljević, Erik Pavlović, Matija Perikić, Dario Sabadoš, Ivan Sarić, Robert Sjauš, Vedran Smolčić, Martin Sorić, Neven Surać, Marko Škerl, Ivo Tadej, Donald Valenta, Marko Vuksan, Tomislav Zubović i Valter Zupanc, dok su zvanje magistar inženjer tehnologije i organizacije prometa stekli: Ivan Cvitanić, Vedran Čarapović, Mirela Čović, Marko Dadasović, Luka Feštini, Petra Frankić, Nikolina Jurčić, Andrea Novaković, Miha Paus, Hrvoje Perkov, Sabrina Prijević, Matija Rušnjak, Maja Tadej, Davor Volarić i Nina Žiljak, dok su zvanje magistar inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli: Saša Baljak, Mate Barić, Petar Brusić, Dražen Butorac, Luka Grbić, Katarina Kušter, Allan Marin, Ante Olivari, Mario Polić, Ante Rosandić, Mihael Stančirević, Filip Stipanov, Dražen Tišljar i Jelena Zenzerović. 
    Zvanje magistar inženjer brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Tomislav Car, Antonio Dlaka, Dorian Margan i Filip Maršanić, dok su zvanje magistar inženjer elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu stekli: Mladen Bukara, Boris Crnčić, Luka Glavić, Luka Hrvatin, Tin Juračić, Ivor Juretić, Domagoj Komorčec, Igor Miškulin, Marko Modersić, Dario Ogrizović, Dorijan Pavlić, Robert Reljac, Franko Stanić, Vedran Starčević, Bojan Stašić i Šime Viduka, a zvanje diplomirani inženjer nautike stekao je Hrvoje Bašić, dok su zvanje diplomirani inženjer tehnologije i organizacije prometa stekli: Igor Antić, Katja Budimčić, Viktor Butorac, Dejan Pupovac i Tihana Strižić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Komercijalizacija rezultata znanstvenih istraživanja", NL, 26.4. 2013.
 
TRANSMEDRI MEĐUNARODNA RADIONICA
 
 
* Foto: P. FABIJANRIJEKA » »Entrepreneuship in Life Sciences« naslov je radionice koja je jučer započela na Medicinskom faklutetu u Rijeci i koja je, kako ističu organizatori, jedna od posljednjih aktivnosti projekta TransMedRi koji će biti uspješno priveden kraju do ljeta. Radionica je organizirana kao niz predavanja renomiranih hrvatskih i europskih stručnjaka na temu komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja, ali i mogućnosti financiranja istraživačkih projekata iz europskih fondova. Inače, TransMedRi prvi je veliki projekt suradnje riječkih kliničkih i prekliničkih znastvenih grupa koji je financirala Europska komisija u okviru programa FP7 – REGPOT u iznosu većem od 1,8 milijuna eura. (B. Č.)
 
"Kratka šetnja kroz sveučilišnu povijest", NL, 26.4. 2013.
 
 
JUBILEJ U SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI OTVORENA IZLOŽBA »SVEUČILIŠTE U RIJECI: JUČER, DANAS, SUTRA«
USPONI I PADOVI 
 
Autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj naglasila je da je riječ o zajedničkoj izložbi Sveučilišta i Novog lista nastaloj na temelju dvije tisuće tekstova i fotografija objavljenih u proteklih 40 godina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Branko Mijić, Saša Zelenika, Danko Pavešić, Elso Kuljanić, Pero Lučin i Daniel Rukavina * Foto: P. FABIJANRIJEKA » »Sveučilište u Rijeci: Jučer, danas, sutra« naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u Sveučilišnoj knjižnici povodom 40. obljetnice riječkog Sveučilišta te 380 godina visokoškolskog obrazovanja u Rijeci. Naglašavajući kako je riječ o zajedničkoj izložbi Novog lista i riječkog Sveučilišta, autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj istaknula je da je izložba zamišljena kao kratka šetnja kroz proteklih 40 godina Sveučilišta, a nastala je na temelju dvije tisuće zapisa, odnosno tekstova i fotozapisa. 
    – Zahvala ide Novom listu čija je arhiva otrgla zaboravu proteklih 40 godina Sveučilišta, no »iskopati« sve tekstove iz tog razdoblja bio je rudarski posao, stoga na pomoći hvala novolistovcima Željku Piljuzanu i Brunu Lončariću. Cjelokupan materijal bit će elektronski pohranjen i ostat će dostupan budućim generacijama, kazala je Marinković Škomrlj. 
    
Popratni katalog

Postav izložbe, kao i katalog koji ju prati osmislili su Aljoša Brajdić, Dragan Kordić i Ivan Vranjić s Akademije primijenjenih umjetnosti, a sama izložba sastoji se od plakata putem kojih je kroz novinarske tekstove prikazan razvojni put Sveučilišta u protekla četiri desetljeća. Izražavajućio uvjerenje kako će Novi list i Sveučilište i u budućnosti nastaviti dosadašnju dobru suradnju, čiji je jedan od rezultata i sinoć otvorena izložba, glavni urednik Novog lista Branko Mijić naglasio je da su Novi list i Sveučilište dva brenda, dva partnera koji rade na dobrobit ovog kraja i ljudi u njemu. 
    – Želim se zahvaliti svim dosadašnjim rektorima i vizionarima koji su omogućili da se studira u ovom gradu. Ovo je i njihova obljetnica. Siguran sam da će Sveučilište i Novi list nastaviti dosadašnju suradnju, jer to je preduvjet razvoja ovog kraja. Sve ćemo učini kako bi mladi ljudi dobili priliku afi
Otvorena do kraja godine 
    
    Uz katalog u kojem je autor proslova prof. dr. Amir Muzur, izložbu »Sveučilište u Rijeci: jučer, danas, sutra« prati i istoimeni spot, a izložba će se u prostorima Sveučilišne knjižnice moći razgledati do kraja ove godine, nakon čega će biti pohranjena u sveučilišnoj arhivi. Sinoćnje otvorenje okupilo je bivše rektore, kao i djelatnike Sveučilišta, a šetnji kroz povijest pristvuvali su i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
 rmirati se ne samo na Sveučilištu, nego i kroz medije kroz koje mogu pokazati što mogu i znaju, istaknuo je Mijić te zaključio da Rijeka kao sveučilišni grad i Novi list kao dnevnik ovog kraja imaju velike ambicije. 
    
Rasprave i dalje traju

Otvarajući izložbu, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin napomenuo je pak kako se kroz sinoć otvorenu izložbu mogu vidjeti usponi i padovi Sveučilišta, ali i bitke koje su se proteklih desetljeća vodile.
    – Neke rasprave još uvijek nisu završile, poput one zašto riječki studenti dobivaju manje sredstava od studenata u drugim hrvatskim gradovima. Sve ove godine Novi list je to lijepo, jasno i temeljito bilježio, ali nekada, na početku ti su novinski tekstovi bili mali, a danas se radi o nekoliko novinskih stranica. Sveučilište i Novi list jesu partneri i jesu dva branda. Prilikom pripremanja izložbe vodili smo se idejom da izložba ostane u Sveučilišnoj knjižnici kako bi studenti vidjeli kako se stvarala i pisala povijest Sveučilišta, zaključio je rektor.
 
 
"Krv dala 53 darivatelja", NL, 26.4. 2013.
 
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » U sklopu Dana zdravlja jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci održana akcija dobrovoljnog darivanja krvi, kojoj su pristupila 63, a krv dala 53 darivatelja, među njima i dvanaest novih. Darivatelje je za akciju organizirao student završne godine Medicinskog fakulteta Domagoj Gajski, koji i inače priprema ovakve humane akcije. Akciju su organizirali Medicinski fakultet u Rijeci i Odsjek dobrovoljnih darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. (S. G.)
 
 
"Riječki studenti prava srebrni u Ljubljani", NL, 25.4. 2013.
MOOT COURT SIMULACIJA SUDSKOG SPORA
Šestero studenata osvjetlalo obraz Pravnog fakultetaRIJEKA » U Ljubljani je održano 7. regionalno Moot Court natjecanje iz ljudskih prava na kojemu su se natjecala i tri hrvatska tima s pravnih fakulteta u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Riječki tim »Zoran Kompanjet« kojeg su sačinjavali studenti završnih godina prava Marija Dubravac, Luka Pajić, Ena Stevović, Kristina Tokmadžić, Josip Vidolin i Deni Vitković, te trenerica i asistentica dr. sc. Maša Marochini, plasirao se u finale i osvojio drugo mjesto. Prvo je mjesto osvoijio tim »Henrik Steska« iz Ljubljane, a treće »Vladimir Bayer« iz Zagreba.
    Moot Court natjecanje inače je simulacija pravog sudskog postupka, u ovom slučaju pred Europskim sudom za ljudska prava. Klubovi studenata dužni su na temelju hipotetičkog slučaja sastaviti tužbu i odgovor na tužbu, koji onda podnose Sudu, a u timovima od tri člana (tužitelji i branitelji – »država«) potom usmeno izlažu svoj rad pred sudskim vijećima koja su se sastojala od sudaca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, predstavnika država pri tom sudu, te sudaca najviših sudova s ovih prostora. (D. V.)
 
"Dogodine Fakultet za zdravstvene studije", NL, 25.4. 2013.
SVEUČILIŠTE NAJAVLJENO OSNIVANJE 11. RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
 
U Hrvatskoj je 24 tisuće medicinskih sestara, a samo deset posto njih je visokoobrazovano. Taj bi broj trebao biti puno veći, rekao je Jovanović
 
Doc. dr. Željko Jovanović, prof. dr. Alan Šustić i prof. dr. Pero Lučin * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Fakultet za zdravstvene studije bit će 11. fakultet u okviru Sveučilišta u Rijeci, a prvu generaciju polaznika upisat će u akademskoj godini 2014./2015. – najavili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. Željko Jovanović, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i dekan riječkog Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić.
    Osnivanje novog fakulteta koji će preuzeti dio studijskih programa današnjeg Medicinskog fakulteta, upisivati oko 300 studenata u početku, ali i uvesti programe koji su u postpuku akreditacije, ministar znanosti proglasio je jedinim od četiri najvažnija povijesna događaja u riječkom zdravstvu i znanosti nakon osnivanja Medicinskog fakulteta, Sveučilišta te KBC-a Rijeka.
    – Zdravlje i starenje populacije jedan su od tri strateška prioriteta Europske unije. Za ovaj prioritet nije dovoljno povećati upisne kvote na fakultetima već stvoriti visokoobrazovani kadar medicinskih sestara, laboranata i sličnih profila. U Hrvatskoj trenutno imamo 24 tisuće medicinskih sestara, a samo deset posto njih je visokoobrazovano. Prema preporukama EU taj bi broj trebao biti puno veći, rekao je Jovanović.
    Fakultet za zdravstveni studije trebao bi prema njegovoj procjeni privući i studente iz regije i dati doprinos razvoju zdravstvene industrije.
    Doprinos zdravstenoj industriji istaknuo je i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin koji smatra da je Fakultet za zdravstvene studije odgovor Sveučilišta na potrebe ovog kraja i profiliranje nove riječke industrije za koju već sad postoji dobra baza kad je o gradu riječ.
    – Radi se o fakultetu koji kod nas ne postoji dok nama susjedna Slovenija ima dva takva fakulteta. To su fakulteti koji pokrivaju niz profila koji sudjeluju u liječenju ljudi i doprinose zdravstvenom sustavu, ustvrdio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić.
    Uz postojeće diplomske studije sestrinstva i fizioterapije te stručnih studija radiološke tehnologije, laboratorijske dijagnostike, sestrinstva, fizioterapije i primaljstva, budući fakultet trebao bi uključivati i svečilišne diplomske studije menadžmenta u sestrinstvu i medicinsko laboratorijske dijagnostike. Pored redovnih studijskih programa, Fakultet za zdravstvene studije nudit će i programe cjeloživotnog obrazovanja.

B. ČALUŠIĆ

 
"Alarm automatika i JGL ne bi uspjeli bez ulaganja u znanje", NL, 25.4. 2013.
RAZGOVORI O RIJECI 2020. »RIJEKA I DRUŠTVO ZNANJA« JEDNA OD TRI PREDIZBORNE TEME SDP-a
 
Da bismo mogli konkurirati, moramo imati vještine i znanje. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je direktor Jadran Galenskog laboratorija Ivo Usmiani

Ivor BALEN
 
Boris Golob, Boris Popović, Ivo Usmiani, Pero Lučin, Vojko Obersnel, Zvonimir Stanić i Hrvoje HudoletnjakRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je na jučerašnjem skupu »Rijeka i društvo znanja« da Sveučilište još uvijek nema snage izravno se integrirati u zajednicu, ali je spremno započeti taj proces.
    – Možemo preuzeti odgovornost i započeti transformaciju u sveučilište treće generacije u skladu s konceptom koji se provodi u svijetu i kojeg je započeo Cambridge. To nije nimalo jednostavno i ne može se napraviti u jednom desetljeću, ali se treba gibati u tom smjeru. Treba početi okupljati mozgove i stvoriti kritičnu masu koja će utjecati na razvoj lokalne ekonomije, rekao je Lučin, naglasivši da je u Rijeci trenutačno oko tisuću doktora znanosti koji većinom rade na Sveučilištu te da taj broj treba povećati stvaranjem novih kadrova i privlačenjem već formiranih znanstvenika u Rijeku. 
    Tema »Rijeka i društvo znanja« jedna je od triju predizbornih tema riječkog SDP-a u okviru »Razgovora o Rijeci 2020.« Kandidat za novi mandat gradonačelnika, Vojko Obersnel, naglasio je da je razvijanje Rijeke u društvo znanja u skladu sa strategijom EU koja se, kako je rekao, umnogome oslanja na znanost.
   
Vizija i napredak

– »Zlice« tvrde da smo ja ili ljudi oko mene protiv industrije. Ljudi međutim moraju znati da Grad stvara uvjete i okvire, ne možemo mi probijati tržište. Nije točno da smo protiv hala i hangara, trebaju nam hale kao što su hale JGL-a ili Alaram automatike, ali ne prazne hale nad kojima ćemo plakati za nekadašnjom industrijom. U današnje vrijeme bez vizije nema napretka i zato ulažemo u znanje, rekao je Obersnel.
    Direktori spomenutih uspješnih riječkih tvrtki, Ivo Usmiani i Boris Popović, ispričali su povijest svojih poslovnih uspjeha, naglasivši da je pritom veliku ulogu odigralo upravo ulaganje u znanje.
    – Da bismo mogli konkurirati, mi smo shvatili da moramo imati vještine i znanje. Danas smo došli do toga da u projekciji za 2018. godinu planiramo dvije milijarde kuna prometa. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je Usmiani. 
    Bela Nemet, predsjednik Inovacijsko-poduzetničkog centra Rijeka istaknuo je da 86 posto inovacija u Hrvatskoj ne dolazi sa sveučilišta, nego od individualnih inovatora koji trebaju pomoć kako bi svoje projekte komercijalizirali.
   
Inovatori bez podrške

– Prvi put se o povezivanju sveučilišta i prakse govorilo još 1994. godine u Brtonigli, ali to jako sporo ide. Znanje nije samo sebi svrha, već treba biti iskorišteno za razvoj gospodarstva i standarda stanovnika, ali kod nas još uvijek nije tako. Inovatori trenutačno imaju podršku samo udruga inovatora, a kvalitetnu podršku institucija nemaju. Stoga predlažemo da se oforme centri za pomoć inovatorima u kojima bi im na raspolaganju bili stručnjaci iz više polja, ne samo tehničkoga, nego i dizajneri, pravnici, marketinški stručnjaci, koji će raditi na plasmanu inovacija. To bi bilo korisno i za sveučilište jer bi novi kadrovi dobivali praksu, a inovatori bi mogli komercijalizirati svoje ideje, rekao je Nemet.
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 20