Mediji o Sveučilištu
''DRINKADRIA za bolju vodoopskrbu'', Novi list, 11. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET PARTNER U EUROPSKOM PROJEKTU »TEŠKOM« 6,6 MILIJUNA EURA

 
 
RIJEKA » Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je započeo prvi trodnevni sastanak partnera u strateškom projektu »Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region« (DRINKADRIA) koji se sufinancira sredstvima iz Europske unije kroz program IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007-2013. Projekt je započeo u studenom prošle godine i trajat će 29 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta je 6,6 milijuna eura. Uz Hrvatsku, u projekt su uključene partnerske institucije iz zemalja Jadranske regije: Italije, Slovenije, BIH, Crne Gore, Srbije, Albanije i Grčke, a cilj je razviti strategije i procedure za sigurnu prekograničnu vodoopskrbu, imajući istovremeno u vidu upravljanje vodnim resursima u prekograničnom kontekstu, uzimajući u obzir klimatske promjene i specifični socio-ekonomski kontekst regije. Vodeći partner u projektu je »Consulta d’Ambito per il Servizio Idrico Integrato Orientale Triestino – CATO« / »Area Council for Eastern Integrated Water Service« iz Trsta.
    Građevinski fakultet jedan je od projektnih partnera s područja Hrvatske i ujedno voditelj jednog radnog paketa, za što će mu se dodijeliti 159 tisuća eura. Iako je riječki fakultet uključen u sve dijelove projekta DRINKADRIA, poseban doprinos dat će u dijelu koji se odnosi na gospodarenje prekograničnim vodnim resursima i vodoopskrbnim sustavima u kontekstu klimatskih promjena, kao i analizama potrošnje i gubitaka vode.
    Implementacijom projekta DRINKADRIA očekuje se razvijanje regionalne platforme koja će povezati stručnjake u području vodoopskrbe s naglaskom na razvoj sigurnosti i stabilnosti vodoopskrbe. U sklopu projekta razvit će se interna mrežna stranica za razmjenu podataka projektnih partnera i javna mrežna stranica na kojoj će se objavljivati značajne informacije o projektu, rezultati aktivnosti i provoditi diseminacija tih informacija. Očekuje se da implementacija projekta DRINKADRIA doprinese poboljšanju kvalitete vodoopskrbe i života na području čitave regije. Krajnja ciljna skupina je stanovništvo zemalja u regiji obuhvaćenoj projektom, a koja će biti opskrbljena pitkom vodom sigurnijim sustavima vodoopskrbe. Popratni rezultati su informiranje javnosti o važnosti očuvanja pitke vode i vodnih resursa za sadašnje i buduće generacije te će se u projektu generirati niz popratnih materijala edukativnog karaktera poput brošura i letaka, a bit će organizirani i znanstveno-stručni skupovi i radionice za stručnjake i znanstvenike te prezentacije za širu javnost. (I. Š. K.)

 


 
 
''Mjesta za 3.478 brucoša'', Novi list, 11. 2. 2014.

SVEUČILIŠTE PLAN UPISA NA PREDDIPLOMSJE STUDIJE ZA NAREDNU AKADEMSKU GODINU


Mjesta za 3.478 brucoša


 
Riječ je o upisnoj kvoti na razini prošlogodišnje, prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a sa 475 mjesta slijedi Tehnički fakultet
 
 
Najveći broj upisnih mjesta za redovne studente  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci naredne će akademske godine na preddiplomske studije upisati 3.478 brucoša, a najveći broj upisnih mjesta, njih 2.512, bit će osigurano za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 820, a stranim studentima 146 mjesta. Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, a po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 492 brucoša, a s 475 upisnih mjesta slijedi ga Tehnički fakultet. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 456 mjesta, a odmah nakon njega i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu koji planira upisati 443 brucoša. Plan Medicinskog fakulteta upis je pak 403 studenata, a Ekonomskog 370, dok Pravni fakultet računa na 350 studenata.
    S daleko manjom upisnom kvotom raspolaže Građevinski fakultet koji će osigurati 145 upisnih mjesta, dok s 90 upisnih mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a Akademija primijenjenih umjetnosti svega dvoje studenata manje, odnosno njih 46. Kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku, a najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata.
    Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku, broj je osiguranih mjesta za izvanredne studente, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim kvotama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata, poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog i Učiteljskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, kojima se nudi 290 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 150 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 160 mjesta za izvanredne studente, a jednak je broj osigurao i za redovne studente, dok u upisnoj kvoti Pravnog fakulteta izvanredni studenti zauzimaju 100 mjesta.
    Prijave za upis na fakultete vrše se sve do 17. srpnja, a svaki kandidat može se prijaviti na najviše deset studijskih programa, a od početka veljače budući studenti mogu pratiti bodovno stanje za svaki prijavljeni studijski program i trenutačni položaj na oglednoj rang-listi na temelju do sada ostvarenih bodova.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
 
''Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak'', Novi list, 10. 2. 2014.

MEDICINSKI FAKULTET


Doktorirala Maja Cokarić Brdovčak
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Mehanizmi putem kojih supresor tumora p53 uzrokuje patološki fenotip Rpl24-heterozigotnih miševa« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja temeljne medicinske znanosti, grane fiziologija čovjeka na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Cokarić Brdovčak. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Biserka Mulac Jeričević, prof. dr. Ivana Weygand Đurašević, prof. dr. Bojan Polić i prof. dr. Siniša Volarević. (I. Š. K.)



 
''Doktorirao Vedran Jagodnik'', Novi list, 10. 2. 2014.

GRAĐEVINSKI FAKULTET


Doktorirao Vedran Jagodnik
 
 
RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Behavior of laterally loaded piles in natural sandy gravels« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Vedran Jagodnik. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Leo Matešić, prof. dr. Željko Arbanas i prof. dr. Meho-Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I. Š. K.)



 
''Novi magistri i prvostupnici'', Novi list, 7. 2. 2014.

PROMOCIJA 
SVEČANOST NA TEHNIČKOM FAKULTETU


Novi magistri i prvostupnici

 
 
Četvrta ovotjedna promocija na Tehničkom fakultetu  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija studenata koji su završili diplomski i stručni studij strojarstva te diplomski i preddiplomski studij brodogradnje. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako se nada da će im razdoblje provedeno na fakultetu, unatoč svim problemima na koje su tijekom studija nailazili, ostati ipak u lijepoj uspomeni.
    – Smatram da smo vam pružili mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina te, stoga, vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u svojoj profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim studijima, kazao je dekan.
    Svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija strojarstva zvanje magistar inženjer strojarstva stekli su: Ivan Šamanić, Lovro Štic, Tina Babić, Oleg Celić, Goran Jerbić, Anton Kocijel, Igor Mrak, Dean Pavlović, Miran Jurković, Anja Mujkanović i Lovro Tokić, dok je završetkom diplomskog studija brodogradnje zvanje magistar inženjer brodogradnje stekao Ivan Petrović. Završetkom preddiplomskog studija brodogradnje zvanje prvostupnik inženjer brodogradnje stekli su: Goran Tomić, Ivana Bakavić, Margarita Hiržin, Marijan Jelenčić, Radovan Brkić, Vedran Buljat, Matej Gljušćić, Bojan Kocijan, Ana Milardović, Jasmin Rojnić, Dino Santaleza, Sanja Slavić, Davor Slijepčević, Goran Šuper, Danijel Teković i Grgo Jerat, a završetkom stručnog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Košćak i Luka Peroš. (I. Š. K.)


 
Doktorirao Borna Debelić, Novi list, 6. 2. 2014.

EKONOMSKI FAKULTET


Doktorirao Borna Debelić
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Racionalizacija mehanizma alokacije pomorskog dobra Republike Hrvatske« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane ekonomika poduzetništva na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Borna Debelić. Doktorand je svoj rad izradio pod mentorstvom prof. dr. Marije Kaštelan Mrak i komentorstvom prof. dr. Nenada Smokrovića, a uz njih povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te prof. dr. Blanka Kesić s Pomorskog fakulteta u Rijeci. (I. Š. K.)

 


 
''Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike'', Novi list, 6. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET  TREĆI DAN ZAREDOM ODRŽANA PROMOCIJA ZAVRŠENIH STUIDENATA

Novi magistri i prvostupnici elektrotehnike

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera elektrotehnike i magistara inženjera elektrotehnike. Podsjećajući da je Tehnički fakultet osnovan prije 54 godine, dekan prof.dr. Goran Turkalj istaknuo je da ta ustanova provodi studijske programe iz strojarstva, brodogradnje, građevinarstva, elektrotehnike i računarstva, a fakultet je danas ustrojen kroz 11 zavoda, 38 katedri i 50 laboratorija, Računalni centar, Knjižnicu, te 5 administrativno-stručnih službi i zapošljava 176 djelatnika.
    Jučerašnjim svečanim činom promocije i završetkom diplomskog studija elektrotehnike zvanje magistar inženjer elelektrotehnike stekli su: Andrej Radaković, Ivan Crnković, Toni Verbanac, Dino Ferenčić, David Blažević, Katica Matušan i Haris Kajtazović, dok su završetkom preddiplomskog studija elektrotehnike zavnje prvostupnik inženjer elektrotehnike stekli: Ivan Alandžak, Tihan Peruško, Kristian Mevželj, Gordan Šegon, Eugen Kvaternik, Dražen Cvija, Moreno Gržinić, Antun Jurešić, Šime Devčić, Sanjin Vozila, Nikolina Katalinić, Said Didović, Deni Čop, Robert Šverko, Alen Vlačić, Antonio Vučić, Dorijan Rupčić, Zvonimir Radišić, Filip Blagojević, Matko Perković, Sanjin Deželjin, Ana Popović, Ivan Sinčić, Domagoj Zubac i Marko Mataija. (I. Š. K.)

 

 
''Menadžment hodočašća i vjerskih događaja'', Novi list, 6. 2. 2014.

REKTORAT SVEUČILIŠTA
PREDSTAVLJENA KNJIGA


Menadžment hodočašća i vjerskih događaja

 
 
 
Autori  knjige prof. dr. Patricija Zanketić i prof. dr. Zdenko Cerović  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Vjerski turizam promovira na najvišoj razini ljudske i vjerske vrline gostoprimstva i gostoljubivosti. Istaknuto je to na predstavljanju knjige »Menadžment hodočašća i vjerskih događaja« autora prof. dr. Zdenka Cerovića s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (FMTU), Opatija te dr. Patricije Zanketić, direktorice Turističke zajednice Kršan, koje je jučer održano u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.
    – Ova knjiga neka bude poticaj mladima, ali i nama iskusnijima da s mladim kolegama zajednički pišemo knjige. Isto tako, neka knjiga bude poticaj i svima drugima koji žele pisati o hodočašćima i vjerskim događanjima s drugih aspekata. Ideju o pisanju djela s ovom tematikom nosio sam u sebi već duže vrijeme. Naime, vjerski turizam i hodočašća jedan su od zanimljivijih područja selektivnih oblika turističkog prometa, no o toj temi nema dovoljno pisane građe, rekao je prof. dr. Cerović. Dr. Zanketić je pojasnila kako se u djelu obrađuju, uz ostalo, teme poput obilježja vjerskih putovanja i vjerskog turizma, hodočašća i turizma, definira koje su to turističko-vjerske destinacije, ali i ukazuje na menadžerske aktivnosti vezane za fenomen hodočašća i vjerskih događanja. Izdavač knjige je FMTU čiji je dekan prof. dr. Jože Perić istaknuo kako je ovo dvadeset i prva knjiga koju je Fakultet izdao u posljednje dvije godine.
    Prorektorica Sveučilišta prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istakla je kako ova knjiga spaja koncept inovativnosti i interdisciplinarnosti. O knjizi su govorili i recenzenti doc. dr. Božidar Mrakovčić, predstojnik riječke Teologije, prof. dr. Franjo Radišić, profesor emeritus FMTU-a, prof. dr.Mato Bartoluci sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te doc. dr. Jerko Valković s riječke Teologije.
    Tom je prilikom prof. dr. Radišić istaknuo kako su autori u istraživanje vjerskog turizma krenuli iz saznanja da su vjerska putovanja doboko ukorijenjena među ljudima te da ne zaobilaze ni jedan narod ili naciju. Tekstovi koji su do sada bili objavljivani na istu ili sličnu temu, polazili su s drugih pogleda na hodočašća i vjerska događanja, u pravilu socioloških ili teoloških, pritom zapostavljajući ekonomski pogled.
    – I kod vjerskog turizma bitan je destinacijski menadžment koji povezuje i usklađuje elemente ponude i potražnje, uključujući i vjerske organizacije, ukazao je prof. dr. Radišić.

A. JURIČIĆ

 


 
''Novi prvostupnici inženjeri strojarstva'', Novi list, 5. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET U RIJECI
ODRŽANA SVEČANA PROMOCIJA


Novi prvostupnici inženjeri strojarstva

 
 
 
* Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera strojarstva. Čestitajući studentima na uspješno okončanom preddiplomskom studiju, dekan prof. dr. Goran Turkalj izrazio je uvjerenje da je fakultet studentima pružio mogućnost stjecanja adekvatnih inženjerskih znanja i vještina.
    – Vjerujem da ćete uspješno rješavati probleme na koje ćete nailaziti u profesionalnoj karijeri ili, pak, tijekom nastavka školovanja na našim diplomskim sveučilišnim studijima, kazao je dekan.
    Završetkom preddiplomskog studija strojarstva zvanje prvostupnik inženjer strojarstva stekli su: Sven Pizent, Siniša Rakinić, Marko Frankola, Luka Novak, Luka Lach, Dino Brnčić, Vanja Ubović, Milan Parenta, Robert Ljubek, Denis Falaš, Neven Bakač, Andrej Kožuharov, Maik Tolić, Mateo Slavić, Zoran Nikolić, Marko Topalović, Jasmin Smajić, Ivan Ćepić, Zoran Bilandžija, Ivica Batinić, Igor Knežević, Katarina Ivić, Vanja Gudek, Marko Petrić, Dino Turčić, Dean Delač, Jure Torić Jadrin, Matko Štokov, Josip Malinarić, Jure Galović, Mihael Kolčić, Dean Jurcan, Luka Grbčić, Stipe Vuletić, Marko Cvijović, Bože Lučin, Ana Tomasović, Vedran Buila, Ivan Šoić, Sandra Kvaternik, Tibor Pejić, Ivana Hreljac, Mateo Kirinčić, Fabian Bubanj, Tihomir Kramar, Neven Ždralić, Maja Borić, Ljubica Pavlović, Bojan Mrvoš, Dominik Burić, Ružica Anđelović, Domagoj Sedlar, Snježana Jevtić, Ivan Veljović, Katarina Kapš, Marko Karlovčan, Lovro Liverić, Renato Šare, Vanja Žigolić, Toni Juran, Ana Đuran i Davor Margan. (I. Š. K.)

 



 
 
''Promovirano 37 prvostupnika računalstva'', Novi list, 4. 2. 2014.

TEHNIČKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI STUDIJ ZAVRŠILA JOŠ JEDNA GENERACIJA


Promovirano 37 prvostupnika računalstva

 

 
 
S jučerašnje promocije na Tehničkom fakultetu  * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika inženjera računalstva. Preddiplomski studij računalstva završilo je 37 studenata, a čestitajući novoj generaciji prvostupnika, dekan prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je da se od osnutka te ustanove na Tehničkom fakultetu školovala većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkoga stručnog i znanstvenoga profila, koji danas rade i djeluju u okviru različitih gospodarskih i društvenih subjekata Rijeke, Primorsko-goranske i susjednih županija.
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik inženjer računalstva stekli su: Teo Manojlović, Dea Marin, Diego Sušanj, Mario Blažević, Danijel Bošković, Marko Kujundžić, Juraj Zorić, Valentina Svržnjak, Igor Opačak, Vedran Abramović, Željka Dorčić, Denis Grahovac, Jelena Herceg, Vedran Petrović, Ivor Vučković, Dejan Mišljenović, Maja Volf, Nino Miškić Pletenac, Nikola Pećarina, Dino Bikić, Ivan Šurlina, Marin Anđelini, Jovana Brestovac, Luka Brumnić, Luka Filipan, Maja Jurcan, Matej Raguzin, Filip Stojanac, Bojan Sulovsky, Ivan Todorović, Nikola Domazet, Mario Dubrovac, Ozren Šejić, Nataša Prodić, Emil Rubinić, Tomislav Fabeta i Sandi Vuković. (I. Š. K.)

 


 
 
''Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada'', Novi list, 3. 2. 2014.

ŠTO STUDIRATI
PREPORUKA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE RIJEČKOM SVEUČILIŠTU OKO UPISNE POLITIKE

 
Elektrotehnika i strojarstvo jamče posao, ekonomija i pravo burzu rada


 
Defcitarna zanimanja u PGŽ-u koja studentima jamče posoa još su rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija, dok su »out« likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, menadžment i logistika u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik te filozofija

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Više nije svejedno diplomu kojeg fakulteta imateRIJEKA » Strojarstvo, elektrotehnika, računarstvo, rehabilitacija, logopedija, farmacija i socijalna pedagogija jedina su područja koja prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje budućim studentima po završetku studija jamče posao, jer riječ je o deficitarnim zanimanjima na području Primorsko-goranske županije. Svake godine HZZ provodi godišnju analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima i izrađuje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Ono što treba napomenuti je da se od traženih zanimanja na Sveučilištu u Rijeci provode samo programi strojarstva, elektrotehnike i računalstva, a u Zavodu pojašnjavaju da se analiza provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz Ankete poslodavaca te se uzimaju u obzir strategije i planovi gospodarskog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini.
   
Regionalno tržište rada

Ravnateljica riječke podružnice Zavoda Jadranka Tomašić ističe da preporuka ima kvalitativni karakter, a preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano.
    Preporuka je izrađena na razini regionalnog tržišta rada s ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, a područja u kojima zbog suficitarnosti kadra na tržištu rada treba smanjiti broj upisanih studenata su poslovna ekonomija, poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu, pravo, likovna pedagogija, primijenjena umjetnost, logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, hrvatski jezik i književnost te filozofija. Među stručnim studijima Zavod za zapošljavanje preporuča smanjenje studenata samo na upravnom studiju i poduzetništvu.
    Navodeći kako se ovogodišnja preporuka Zavoda za zapošljavanje ne razlikuje bitno od prošlogodišnje, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se upisna politika i politika stipendiranja studenata riječkog Sveučilišta usklađuje s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
    – Za većinu studijskih programa za koje se preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih razvijaju se mehanizmi potpore i stipendiranja. Senat je upravo donio odluku o dodjeljivanju 30 stipendija po
Traže se i CNC operateri, monteri suhe gradnje te krovopokrivači
   
    Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, uz visokoškolske programe obuhvaćaju se i oni srednjoškolski, a prema procjenama Zavoda za zapošljavanje kada su u pitanju trogodišnji srednjoškolski programi tražena zanimanja su CNC operater, monter suhe gradnje i krovopokrivač, dok je ekološki tehničar jedino četverogodišnje srednjoškolsko zanimanje koje je traženo. Popis srednjoškolskih programa za kojima ne postoji potražnja na tržištu rada malo je veći, a sadrži zanimanja: prodavač, autolimar, fotograf i frizer, ekonomist, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, dizajner odjeće, grafički urednik-dizajner te tehničar za logistiku i špediciju.
10 tisuća kuna za područje tehničkih, biomedicinskih programa i računarstva koja su deficitarna u Primorsko-goranskoj županiji, a istovremeno studenti ovih područja imaju povoljnije uvjete u prijavama za kreditiranje, ističe prorektorica. 
   
Susjedne županije

Napominjući da nije važno samo povećati broj upisanih studenata već povećati i broj završenih studenta, odnosno osigurati im uvjete da uspješno završe te studije, prorektorica pojašnjava da se iz tog razloga posebno financiraju projekti nadoknada kompetencija pojačana demonstrature te sustavi vršnjačke i mentorske potpore upravo za studente iz tih deficitarnih područja.
    – Što se tiče preporuke o smanjivanju broja upisanih i stipendiranih studenta također se usklađujemo s preporukama, tako da su posebice smanjene kvote u području ekonomije i drugih studijskih programa koji obrazuju kadrove u suficitarnom domenama. Primjerice 2011. godine na Ekonomskom je fakultetu kvota iznosila 710 mjesta, a na upisima za narednu akademsku godinu taj je fakultet osigurao 370 upisnih mjesta. Slično je i s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. . Također smjer logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu Pomorskog fakulteta u odnosu na prošlu godinu smanjio je kvotu za desetak upisnih mjesta. Treba napomenuti da na tim fakultetima dolazi do prilagodbe na način akreditiranja novih studijskih programa prema specifičnim potrebama tržišta rada i mogućnostima zapošljivosti, kaže prof. dr. Prijić Samaržija.
    Dodajući kako je potrebno istaknuti da Sveučilište u Rijeci obrazuje studente koji dolaze iz drugih županija i koji se imaju namjeru vratiti kući ili prihvatiti posao gdje bude moguće prorektorica ističe da s obzirom na to referentni okvir za Sveučilište nije samo Primorsko-goranska županija.
    – Napominjem to stoga jer vodimo računa i o potrebama i interesima drugih područja u Hrvatskoj i podupiremo i studijske programe koji su potrebni za Istarsku i Ličko-senjsku županiju, ali i druge gdje su, primjerice, deficitarni kadrovi iz prirodnih znanosti, medicine tehničkih znanosti, ali i drugih koji nisu deficitarni u Primorsko-goranskoj županiji, zaključuje prorektorica.

 



 
 
''Počinju radionice za glazbene kreativce'', Novi list, 29. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE
  PRODUKCIJA ZVUKA I GLAZBE


Počinju radionice za glazbene kreativce

 
 
 
RIJEKA » U Kampusu Sveučilišta u Rijeci započinju radionice cjeloživotnog programa Produkcija zvuka i glazbe. Riječ je o jedinstvenom programu u Hrvatskoj koji će polaznike pripremiti za poslove kreativne produkcije na zahtjevnom tržištu. Razlog pokretanja programa potražnja je na tržištu rada. Program obuhvaća opća znanja iz glazbene teorije i napredna znanja o akustici i aranžiranju zvuka i glazbe na računalu, a organiziran je u 173 sata, tijekom kojih se intenzivno izvode tri kolegija. Tečaj je namijenjen onima koji žele steći nova znanja iz područja produkcije zvuka i glazbe, a uvjet za prijavu je završena najmanje srednja škola. Pohađanje tečaja je moguće uz stalni posao. Nastava se izvodi na engleskom i hrvatskom jeziku, a predavači dolaze s tri Sveučilišta: njemačkog Institut für Musik: Carl von Ossietzky Universität, Fakulteta elektrotehnike i računalstva u Zagrebu te riječkog Sveučilišta. Sveučilišnom timu pridružit će se i hrvatski producenti i glazbenici, Ante Gelo i Aleksandar Valenčić. Program je namijenjen onima koji žele steći nove vještine i znanja iz produkcije digitaliziranog zvuka i za pojedince koji se žele baviti kreiranjem glazbe. Po završetku tečaja polaznici stječu sveučilišnu potvrdu i 10 ECTS bodova, koja im omogućuje veću konkurentnost na tržištu rada. (I. Š. K.)

 

 
 
''Za studentske stipendije 2,2 milijuna kuna'', Novi list, 29. 1. 2014.

SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI
USVOJEN NOVI SUSTAV STIPENDIRANJA STUDENATA


Za studentske stipendije 2,2 milijuna kn

 
 
 
RIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci jučer je prihvatio novi sustav stipendiranja studenata prema kojem se stipendije više neće dodjeljivati samo na temelju izvrsnosti, već će se u obzir uzimati i drugi kriteriji kao što su deficitarnost zanimanja za koje se student obrazuje, a nudit će se i tzv. »living costs«, stipendije za pokriće troškova stanovanja i života, studentima izvan Rijeke, pa i Hrvatske. Najavljujući kako će prvi on-line natječaj biti raspisan u naredna dva tjedna, prorektorica za nastavu prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da je ukupni fond stipendija 2,2 milijuna kuna. Taj iznos u cijelosti će se distribuirati prema studentima, a prvi će natječaj biti namijenjen stipendijama za izvrsnost redovitim studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih sveučilišnih te preddiplomskih stručnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija.
    – Kroz taj će se natječaj distribuirati milijun kuna na način da će sto studenata dobiti stipendije u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Taj se natječaj financira sredstvima državnog proračuna, dok će se preostala četiri natječaja u veljači i ožujku financirati sredstvima programskih ugovora, najavljuje prorek
Novi mandat Jurjeviću
   
    Senat Sveučilišta jučer je potvrdio i odluku o izboru i imenovanju Dinka Jurjevića na mjesto ravnatelja Studentskog centra Rijeka na mandatno razdoblje od četiri godine. Riječ je o novom mandatu dosadašnjeg ravnatelja te ustanove.
torica.
    Riječ je o jedinstvenom sustavu stipendiranja koji u Hrvatskoj ne postoji, a razrađen je na temelju europskih iskustava. Tijekom veljače i ožujka studenti mogu očekivati natječaj za dodjelu 30 stipendija po 10 tisuća kuna namijenjenih promicanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a dio stipendija odnosit će se i na ispunjenje strateških ciljeva Sveučilišta. Riječ je o stipendijama za deficitarna zanimanja, odnosno za prirodne, tehničke, medicinske znanosti i informacijske tehnologije. Cilj je povećanje broja studenata koji će završiti studije tih znanstvenih područja, a broj stipendija ovisit će o visini participacija studenta.
    Sustavom stipendija pokušat će se povećati i broj studenata diplomskih studija s obzirom da popunjenost upisne kvote preddiplomskih studija iznosi 96 posto, dok kod kvota diplomskih studija to nije slučaj, a osnovni je razlog mobilnost. Tim će se studentima također ponuditi 30 stipendija u godišnjem iznosu od 10 tisuća kuna. Isti broj stipendija s istim iznosom ponudit će se i stranim studentima, a riječ je o stipendijama za non-EU studente. Cilj dodjele trideset stipendija stranim studentima internacionalizacija je studija.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
''Vi slušate Radio Sovu'', Novi list, 26. 1. 2014.

PRIJE ČETIRI GODINE IZLEGAO SE STUDENTSKI OGRANAK RADIO RIJEKE ZA POSEBNE, NOĆNE NAMJENE
 
VI SLUŠATE RADIO SOVU

Želite Rozgu? E, pa ne može: evo vam Boubacar Traore


 
Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara: direktno u eter pa tko ispliva.Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par

Edi PRODAN, snimio Vedran KARUZA
 
Ekipa Radija Sove s mentorima,  Antonelom Galić-Pruša i  Alenom ČemeljićemUnekom dijelovima Hrvatske naziv joj je huhutavica. Naizgled pomalo neobično, no zapravo logično – upravo se tako noću glasa: huhu, huhu. U Rijeci ona je sova, a kada se krene u srce grada, tamo do najpoznatijeg balkona na Korzu, naziv joj je u potpunosti zaokružen: Radio Sova. Kad već spominjemo znameniti balkon, Sova se na njemu i izlegla, u noći kako tim pametnim pticama i priliči, s 29. na 30. siječnja 2010. godine.
    Riječ je, dakle, o studentskom ogranku Radio Rijeke za posebne, noćne namjene. Onda kad profesionalni novinari, urednici i voditelji najslušanije radijske postaje u Hrvatskoj krenu na odmor, jer riječ je o iskusnim ljudima u redakciji čiji je prosjek godina vrlo blizu 50 tako da je jasno kako sve teže ostaju budni u sitne sate, e tad na scenu dolaze – sove. Dolaze studenti s riječkog sveučilišta koji su sebi pronašli još jednu strast, strast za novinarskim, radijskim poslanjem.
   
Škola novinarstva

Radio Sova je nastala na inicijativu agilnih djelatnika Sveučilišta, ponajprije Elvire Marinković Škomrlj koja je nakon dugogodišnje uspješne novinarske karijere novi profesionalni izazov pronašla u ulozi rukovoditeljice Službe za odnose s javnošću Sveučilišta u Rijeci, kao i ljudi s Radio Rijeke koji su u pokretanju Sove vidjeli šansu za osvježenje svog programa, stvaranje mosta prema studentskoj i općenito mlađoj slušateljskoj populaciji te odličnoj školi novinarstva nakon koje će najbolji svoj posao nastaviti kao profesionalci, zaposlenici Radio Rijeke. Mentori prve generacije, a i svih kasnijih su Antonela Galić Pruša, koordinatorice MMS-a HRT Centra Rijeka i Alen Čemeljić, glavni urednik Radio Rijeke, iskusni novinari i jedni od onih za koje se kaže kako – vječno ostaju mladi.
    – Sada već davne noći s 29. na 30. siječnja 2010. godine, radijskim eterom poletjela je Radio Sova – zajednički program Hrvatskog radija – Radio Rijeke i Sveučilišta u Rijeci. Od tada studenti riječkih fakulteta svakodnevno proizvode svoj program. U početku su to bila samo dva, a kasnije tri sata govornog i tri sata glazbenog programa, dakle ukupno šest sati. Emitira se na frekvencijama Radio Rijeke, svake noći, točnije od ponoći do šest sati ujutro. Subota je jedini dan u tjednu kada Radio Rijeka studentima i studenticama prepušta 12 sati programa, dakle Radio Sovu se može slušati od 18 pa sve do šest sati ujutro. Upravo zbog činjenice što u Rijeci ne postoji studij novinarstva, ovo je odlična prilika da studentice i studenti zainteresirani za rad u medijima, prvenstveno na radiju, dobiju uvid u funkcioniranje radijske stanice, kao novinari, voditelji, glazbeni urednici, tonski realizatori, reporteri ili urednici, istaknuo je glavni urednik Radio Rijeke Alen Čemeljić.
   
Entuzijazam

Redakciju Radio Sove čini dvadesetak studenata i studentica s gotovo svih riječkih fakulteta. Raspodijeljeni su u nekoliko redakcija – informativnu, kulturnu, sportsku i glazbenu. Svake noći program realiziraju najmanje tri osobe – glazbeni urednik i voditeljsko-novinarski par. S obzirom da Radio Sova ovih dana slavi četvrti rođendan, statistike kazuju kako je kroz njezinu redakciju prošlo bezmalo sedamdeset studenata. Na žalost, zbog općeg lošeg gospodarskog stanja što se posebno negativno zrcali u medijima, jedna od stavki definiranih na početku rada Radio Sove nije se nikad realizirala: stalni posao na Radio Rijeci još uvijek nije dobila ni jedna jedina »sova«. Ipak, entuzijazam ih ne napušta.
    Boris Kanazir, student 2. godine diplomskog studija hrvatskog jezika i književnosti i filozofije glavni je urednik Radio Sove, a u projektu je od prvog dana.
    – Kako je raditi na Radio Sovi? Odgovor je više-manje isti kao i prije četiri godine, kada smo počinjali, samo s malo manje euforije i puno više iskustva: odlično! Jedinstvena je to prilika za sve koji se žele kasnije u životu baviti nečim vezanim za medije, ali i za one koji radio doživljavaju kao usputno iskustvo. Jako je važan timski rad, sve što se događa plod je suradnje, a posebno je lijepo vidjeti, odnosno čuti konačan proizvod – naš program svake večeri, tim više što smo jedini studentski medij u gradu. Dobro se zabavljamo radeći, radimo stvari koje volimo, ali ima i napornih, teških dana. Mogao bih reći da doživljavamo pravi novinarski život u malom – česta nervoza, priprema emisija ili vijesti u zadnji tren, cjelodnevna zvonjava mobitela, ali to je izvrsna škola u kojoj, osim o novinarskom poslu, puno učimo i sami o sebi. S druge strane, velik je problem što u Rijeci ne postoji studij novinarstva pa znamo osjetiti nedostatak teorijske osnove. Mada, rad u programu Radio Rijeke daje nam kvalitetna praktična znanja i otvara mnoge mogućnosti. Sretan sam što sam, nakon više od tri godine na Radio Sovi, postao i prvi honorarni zaposlenik Radio Rijeke, ali istovremeno sam žalostan što se u ovoj teškoj financijskoj situaciji zadnjih godina ne otvara više takvih prilika jer ima još kolega sa Sove koji su ih zaslužili. Ipak sam optimističan, čini mi se da stvari idu nabolje i nadam se da će se u budućnosti u eteru čuti sve više novih, mladih glasova, optimističan je Kanazir.
   
Mijenjati svijet

Radio Sova nije jedini hrvatski studentski program jer slični postoje i u Dubrovniku, Osijeku, Splitu i Zagrebu. Studenti koji realiziraju ove programe surađuju i
Rođendanska fešta
   
    Radio Sova je pripremila bogat rođendanski program. U četvrtak, na sam rođendan, ide prilagođeni slavljenički program, u subotu 1. veljače program od 18 do 20 sati ide uobičajeno, iz studija. U emisiji Pun kufer pitat će se slušatelje je li im pun kufer Radio Sove, što misle o studentskim medijima i zastupljenosti studenata u medijima i slično. Od 20 do 1 sat program će se emitirati iz Beertije i Klub.a na Trsatu, također prilagođen, rođendanski. Bit će tu i razgovora s mentorima, gostima, suradnicima, bendovima, a od 22 sata prenosi se i atmosferu s koncerta na kojem nastupaju bendovi Muhe bez glave, Buco i Kalašnjikovi, Officer Down – od kojih u svakom svira i po jedan član s Radio Sove – kao i Shaionesi, predvođeni Draženom Turinom Šajetom, autorom emisije Šajetiva u programu Radio Rijeke. Slušajte Radio Sovu jer – u programu će se dijeliti i ponešto ulaznica za rođendansku feštu.
okupljaju se dvaput godišnje na seminaru studentskih radija Hear me. U rujnu 2011. godine, kada se okupilo tridesetak studenata iz Hrvatske i Slovenije, organizirala ga je i Radio Sova.
    Aleksandra Ignatoski, studentica 2. godine preddiplomskog studija ekonomije, zamjenica je glavnog urednika, nedavno je bila predstavnica Sove na 9. HearMe seminaru kojem je domaćin bio ljubljanski Radio Študent.
    – Uvijek me zanimalo novinarstvo pa sam se prijavila na Radio Sovu čim sam upisala fakultet. Najprije je to bilo iz znatiželje, no s vremenom sam se zaljubila u radio i sve što dolazi s njime. Osim prilike da dane provodim sa super ljudima, stekla sam i obavezu znati što se događa u društvu oko mene što, na žalost, mnogo studenata danas ne zna. Radeći na Sovi upoznala sam mlade putnike, zanimljive profesore, aktiviste raznih skupina i studente koji imaju želju promijeniti svijet. I što je najbolje od svega, još uvijek jedva čekam trenutak kad ću sjesti u studio i izgovoriti: »Vi slušate Radio Sovu...«. Osim događaja u Rijeci, suradnja s ostalim studentskim postajama i programima pomaže nam da saznamo kako oni rade iste ove stvari. To može biti posebno korisno jer oni imaju i formalnu edukaciju, a dvaput godišnje nalazimo se na HearMe seminaru gdje, istina uz niz neprospavanih noći, dogovaramo i međusobnu suradnju, razmjenu priloga – zadovoljna je Ignatoski.     
    Radio Sova je zanimljiva i po tome da su njezinom redakcijom prošli i brojni riječki glazbenici koje istodobno zanima i rad na radiju. Uostalom – pa to i jest logična veza. Jedan od njih je i Tomislav Milićević, student 2. godine diplomskog studija strojarstva: glazbeni urednik i tonski realizator, uređuje i vodi emisije »Dreadloksi na mjesečini« o reggae, ska i dub glazbi te World Music.
    – Na Sovu sam došao iz znatiželje. Volim glazbu pa se Sova pokazala kao izuzetna prilika za nova iskustva. Također, radio je »stara škola«, što jako cijenim. Moja je deviza: što će ti Youtube, daj večeras okreni na 104,7 MHz i uživaj uz odličnu selekciju mojih kolega i mene, naravno. Najveći gušt na radiju je, naravno, »iživljavati« se nad ušima slušatelja glazbom koju ti želiš sluzšati. Želite Rozgu? E, pa ne može. Evo vam Boubacar Traore. Tu je i prilika za rad s ljudima kojima se divite već dugi niz godina, kao što su primjerice bila gostovanja Dubblea, Vedrana Menige, Hornsmana Coyotea i mnogih drugih regionanih reggae, ska i dub glazbenika u mojim »Dreadloksima na mjesečini«.
   
Svježa krv

Radio Sova ima sjajan koncept stvaranja novinara, vjerojatno najboljom metologijom: direktno u eter pa tko ispliva. Dakako, prije toga stručno formirani od strane »stare škole« Galić-Pruša – Čemeljić. Sova je k tome i jako dobar recept za ostale medije, pa tako i ovaj što pomalo nervozno gužvate u ruci: i redakcija Novog lista je vremešna, po prilici kao i ona Radio Rijeke, i ona vapi za »svježom krvi«, za obnovom. Na žalost, još je uvijek odgovor isti: trenutno nam materijalne prilike ne dozvoljavaju obnovu kadra. Nadamo se samo da će »gazde« medija ipak na vrijeme shvatiti kako je put neobnove kadra – put na dubrovačko Boninovo, »najromantičnije« mjesto za samoubojstva u Hrvatskoj.

 

 
 
''KBC-ove vode komesari po naputku ministarstva'', Novi list, 27. 1. 2014.

URUŠAVANJE KBC-a I FAKULTETA
UGLEDNI ZNANSTVENIK, SVEUČILIŠNI PROFESOR I ČLAN NJEMAČKE AKADEMIJE ZNANOSTI LEOPOLDINE UPOZORAVA



 

Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Stanje u riječkom KBC-u je neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska, imala i ima u Hrvatskoj

Nađa BERBIĆ
 
 
Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako EU krene s harmonizacijom standarda  medicinskih učilišta – prof. dr. Stipan JonjićRIJEKA » Je li u okolnostima kakve imaju Hrvatska, ili Rijeka, moguće imati dobru medicinu, dobru znanost, dobru bolnicu? Prof. dr. Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci apsolutni je dokaz da bolnice, znanost, i sveučilišta stvaraju ljudi i da rezultati imaju veze i sa umijećima. Hrvatski znanstvenik koji je nesporno u društvu međunarodno najizvrsnijih, a osim fundamentalnih znanosti iznimno je upućen u stanje kliničke medicine, ne spada u ljude koji troše vrijeme uzalud: njegova međunarodna prepoznatljivost i istraživanja s područja imunosti na virusne infekcije dovela ga je u rang najboljih. Spomenimo samo nedavne najprestižnije znanstvene projekte poput projekata Nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a i projekta Europskog istraživačkog vijeća. Da ne spominjemo brojne nacionalne i međunarodne nagrade i priznanja, spomenimo samo da je prošle godine izabran za člana Leopoldine, Njemačke nacionalne akademije znanosti.
   
Tim menadžera

KBC Rijeka od posebnog je značaja za Sveučilište. Kako kao profesor Medicinskog fakulteta vidite aktualna zbivanja u ustanovi?
    – Zdravstvu su nužne strukturne reforme, nema spora, ali stječe se dojam da se stalno improvizira ili eksperimentira i da se većina tih, često pompozno najavljenih promjena pokaže neprovediva ili pogrešna. U svakom slučaju izostao je sustavan pristup problemu. To se odnosi i na aktualnu situaciju o smjenskom radu. Klinički bolnički centri poput riječkog su, funkcionalno gledano, sveučilišne bolnice u kojima se pored vrhunske struke odvija i izobrazba medicinara, i naravno znanstvni rad.
    Uzmite primjerice, postavljanje tzv. sanacijskih upravitelja. Upravljanje tako velikim sustavima poput kliničkih bolničkih centara traži tim profesionalaca koji se u svijetu obično biraju javnim natječajem. Taj posao zahtjeva maksimalni angažman i nitko ga ne može raditi poluprofesionalno ili volonterski. Na tim mjestima mora biti tim snažnih menadžera specijaliziranih za pojedina pitanja od interesa za rad tih institucija. Ovo što mi imamo su zapravo komesari koji rade po naputku resornog ministarstva i oni ne mogu imati nikakve kreativnosti čak i ako to znaju i žele. Moram priznati da ne razumijem zašto ravnatelji bolnica uopće moraju biti medicinari, bitno je da postoji tim upravitelja koji su specijalizirani za pojedina pitanja. Naravno, to ne znači da središnju vlast treba izolirati od planiranja razvoja i nadzora rada tih institucija od nacionalnog interesa koje »gutaju« veliki dio državnog proračuna. Ali kako površno ta ista vlast gleda na položaj KBC-a u Rijeci zorno ilustrira nedavna izjava gospođe Đukanović o broju operacija koje napravi riječka kirurgija. Nedopustivo je da predsjednica sanacijskog vijeća kao izravni predstavnik resornog ministarstva na nacionalnoj televiziji izosi notorne netočnosti o KBC-u, nanoseći tako štetu ugledu ustanove koju bi trebala zastupati i o kojoj bi trebala skrbiti.
   
   
I sami smo krivi

Kritični ste prema stanju KBC-a Rijeka?
    –Da, stanje u riječkom KBC-u neodrživo i nedostojno značaja koji je riječka medicina, a napose ona akademska imala i ima u Hrvatskoj. Nastavak ove agonije značio bi i ugrožavanje temeljnih prava i kvalitete života svih žitelja ove regije. Na žalost, ne radi se samo o potpunom slomu infrastrukture već, polako ali sigurno, nama se ruši i kadro
Mrvicama kupovali našu lojalnost
   
    – Osobno sam svjedočio spremnosti bivše ministrice zdravlja prof. dr. Ane Stavljenić Rukavina da podrži izgradnju KBC-a ali nakon njenog odlaska više niti iz Rijeke nije bilo snažnijih aktivnosti po tom pitanju. Doduše, pojedini ministri su stalno nešto obećavali i »mrvicama« kupovali našu lojalnost.
   
    Treba izgraditi novu bolnicu i istodobno podizati kadrove
   
    A gdje vidite ulogu lokalne i nacionalne politike?
    – Ne može ih se amnestirati. Ne sporim ja njihove dobre namjere već im zamjeram »mlohav« ili nikakav angažman. Kao da ne shvaćaju važnost KBC-a za grad i županiju! Apsurdno je da i danas pojedinci u lokalnoj političkoj eliti relativiziraju to pitanje. No što je tu je! Treba okupiti sve snage u regiji, konačno kompletirati projekt nove bolnice i paralelno raditi na podizanju kadrova koji će vratiti povjerenje u sustav i stvoriti ozračje za razvoj onoga što sveučilišna bolnica ili KBC treba biti. Bez kvalitetne sveučilišne bolnice neće biti niti kvalitetnog Medicinskog fakultata. Onima koji na te stvari gledaju s podozrenjem nije mjesto niti na sveučilištu niti u sveučilišnoj bolnici.
vski potencijal a to znači i kvaliteta rada i usluga. Stanje je zapravo tako loše da će vrlo brzo biti ugrožena opstojnost Medicinskog fakulteta, osobito ako Europska unija krene sa harmonizacijom standarda medicinskih učilišta. Neovisno kako mi to zvali, sveučilišne bolnice ili klinički bolnički centri, to nisu samo zgrade već ljudi i njihovo djelovanje, a nama se i to urušava. To je posljedica izostanka sustavne brige o razvoju i, ili, slabosti vodstva ustanove. No, ništa manju krivicu za stanje u KBC-u ne snosimo mi u Rijeci. Mi smo morali koristiti sve legitimne mehanizme da uvjerimo one koji donose političke odluke za izgradnju nove bolnice, jer je većina postojećih objekata praktički nepopravljiva. Ma koliko god nam to bilo teško priznati, mi nismo radili dovoljno i dovoljno dobro na razvoju riječke akademske medicine i dopustili smo da KBC postane bolnica od marginalnog interesa. Oni koji za sve krive Zagreb odnosno središnju vlast jednostavno nemaju pravo i na taj način pokušavaju prikriti svoje propuste i nesposobnost. S projektima i gradnjom KBC-a agresivno je trebalo ići prije deset godina u suglasju svih odgovornih.
   
   
Nejasan model JPP-a

Vjerujete li da će projekt po modelu javno privatnog partnerstva uspjeti ?
    – Nije mi baš jasno što to znači u konkretnom slučaju, a napose me brinu nejasni rokovi. Nadam se da to neće biti način da se Rijeka izuzme iz kapitalnih investicija u zdravstvu u narednim godinama dok se i ako se realizira taj JPP model. Sjetimo se samo kako je godinama propadala klinika na Kantridi jer se stalno govorilo da nema smisla ulagati jer slijedi preseljenje u novoizgrađenu bolnicu. Doc. dr. Igor Antončić je u pravu kad govori o hitnim »vatrogasnim« mjerama, samo nekoliko klinika su u stanju čekati bolja vremena, ali većina su u kritičnom stanju i to traži brzu reakciju. Teška gospodarska situacija neće trajati vječno, a onima koji time opravdavaju svoje nedjelovanje treba poručiti da su i drugi prolazili slične krize i da su veliki kapitalni projekti jedan od načina da se iz krize iziđe. Pritom ne smijemo izgubiti mlade jer su oni glavni motor znanstvenog rada i budućnosti.
    Koja je vaša formula za uspjeh?
    – Nije jednostavna, ali među ostalim, znate, medicina kao i znanost su univerzalno dobro pa treba uvažavati univerzalne kriterije i standarde. Ne smijete ih kršiti. Da to nismo poštovali mi nikad ne bismo uspjeli. Uz rad i motivaciju treba nam podrška okoline, kakvu imamo na Medicinskom fakultetu. A hoće li KBC Rijeka tražiti i dobiti takvu podršku, o tome ovisi njegova sudbina.


 
 
''Riječko sveučilište i energetski div Saipem na zajedničkim projektima'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI KORAK KA IZVRSNOSTI POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI SVEUČILIŠTA I POZNATE MULTINACIONALNKE

 
Riječko sveučilište i energetski div Saipem
na zajedničkim projektima


 
Veliki broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao je zaposlenje upravo u Saipemu, a Sveučilište se u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju
 
 
Zdravica nakon potpisa – Bruno Marino i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin i direktor hrvatske podružnice Saipema Bruno Marino potpisali su sporazum o suradnji. To je logičan slijed događaja i zbog činjenice što je velik broj studenata Sveučilišta u Rijeci, prvenstveno s Tehničkog fakulteta, našao zaposlenje upravo u Saipemu, a prema riječima rektora Sveučilište se i u okviru pametne specijalizacije želi fokusirati na tehnologiju. Obostrani interesi Saipema i Sveučilišta su zajedničko ulaganje u znanstvenoistraživačke djelatnosti kroz zajedničke projekte u domeni energetskih tehnologija, ali i zajedničke obrazovne aktivnosti kroz pozvana i regularna predavanja te suradnja u definiranju tehnoloških smjernica i potencijalnih transfera tehnologija. »
    Naglašavajući kako je Saipem najveća svjetska kompanija u području naftne industrije, a po pitanju projektiranja i realizacije postrojenja Marino je istaknuo da se Saipem ističe jedinstvenom strategijom dugoročno održivog razvoja koja se gradi stvaranjem brojnih centara izvrsnosti. Jedan od takvih centara je i riječka podružnica, čija je povijest dulja od deset godina. Saipem zapošljava dvjesto inženjera i tehničara u Rijeci te njih stotinjak koji rade izvan hrvatskih granica. Prema ocjeni višeg potpredsjednika za poslovanje i razvoj Saipema dr. Daslava Brkića sporazum je početak nove, šire i ambicioznije suradnje.
    – Saipem u svijetu zapošljava 48 tisuća ljudi u čak 63 zemlje, a stvaranjem brojnih centara izvrsnosti, kojih ima 29, ostvaruje se dvosmjerna korist. Saipem prenosi specifična znanja i vještine, kao i iskustvo te zapošljava ljude na lokalnoj i globalnoj razini, a tvrtka dobiva visoku razinu profesionalnosti osoblja, njihovo znanje i profesionalne kompetencije, ali i različita iskustva skupljena diljem svijeta. Jedno od Saipemovih bogatstava je zapošljavanje međunarodnog osoblja, točnije 127 nacionalnosti. Više od 70 posto zaposlenika ne dolazi iz zemalja osnivača Saipema, odnosno iz Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD-e, zaključio je dr. Brkić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 


 
''Promovirano 30 doktora medicine'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVI LIJEČNICI
SVEČANOST NA MEDICINSKOM FAKULTETU

 
Promovirano 30 doktora medicine
 
 
 
Promovirana nova generacija doktora medicine   * Foto: V. KARUZARIJEKA » Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora medicine koju čini 30 završenih studenata. Svečanom promocijom zvanje doktor medicine stekli su Mateja Jelača, Mijo Mravičić, Anja Muftić, Tin Nadarević, Mira Pavlović, Zrinko Pešut, Marina Petrović, Ana Pičuljan, Petra Pongrac, Sara Sabolić, Tanja Sakač, Petar Stojić, Silvija Svrtan, Luka Šatalić, Maja Šimonović, Marko Škoda, Matko Šperanda, Erika Šuper – Kučina, Jelena Tomac, Milana Topić, Danijel Trčak, Dina Vladić, Marija Vlašić, Marina Vrbančić, Tea Vrdoljak, Sara Vukasović, Veronika Gorjan, Ivana Sedonja, Maruša Špes i Lidija Janžeković. (I.Š.K.)

 

 
''Promovirana 53 diplomirana pravnika'', Novi list, 25. 1. 2014.

NOVA GENERACIJA DIPLOMANATA
SVEČANOST NA RIJEČKOM PRAVNOM FAKULTETU


Promovirana 53 diplomirana pravnika

 
 
Promocija diplomiranih pravnika – svečanost za cijeli život   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih pravnika, a novu generaciju diplomanata čini 53 završenih studenata. Zvanje diplomirani pravnik stekli su Ana Bartoniček, Vanja Doboviček, Senita Hopovac, Mirsada Dilji, Igor Verbanac, Kristina Šporčić, Barbara Prelec, Nina Predović, Tomislav Njegovan, Dijana Kapović, Marijana Grgurević, Ana Berić Pavičić, Sanja Herljević, Tena Velimirović, Marina Butorac, Larisa Juretić, Anja Pipan, Mirjana Jurišić, Tedi Besedić, Saša Medaković, Tihana Bačev, Lea Džodan, Wanda Svrakić, Dajana Banko, Đurđica Vujnović, Tea Maljković, Marija Sarić, Maja Paver, Maja Samsa, Marko Biljan Žic, Ante Sjauš, Martina Radolović Martinčić, Marina Žunić Grbčić, Mia Medjedović, Marijana Sjauš, Nina Ceccolini, Sandra Šimunić, Dalibor Šikić, Ivan Janeš, Martina Čulig, Sandra Pajković, Tomislav Vrkić, Jasminka Blažičko, Dan Lovrović, Jelena Dobrojević, Mirela Marot, Ivana Pintar, Ana Businello Vučak, Petra Radović, Snježana Katušić, Maja Grabrović, Tanja Kruneš i Žarko Katalinić. (I.Š.K.)

 

 
''Tematsko izlaganje o ljudskim emocijama'', Novi list, 23. 1. 2014.

NOVA IZDANJA PSIHOLOGIJSKIH TEMA


Tematsko izdanje o ljudskim emocijama

 
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci predstavljena su posljednja tri izdanja znanstvenoga časopisa Psihologijske teme, kojega već 12 godina izdaje Odsjek za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o dva opća broja na hrvatskom jeziku i tematskome broju na engleskom jeziku pod naslovom: Emotions: Evolution, Physiology and Expression (Emocije: Evolucija, fiziologija i izražavanje) koji su objavljeni prošle godine. U općim je brojevima objavljeno ukupno trinaest radova, u kojima su u najvećoj mjeri zastupljeni sadržaji iz organizacijske psihologije, ali i iz područja psihologije obrazovanja, razvojne i zdravstvene psihologije te drugih grana psihologije. Obrađuju se teme kao što su stilovi rukovođenja, radne vrijednosti, odrednice školskog uspjeha i samoregulacije, privrženost u vezi i prijateljskim odnosima, odrednice zdravstvenih ishoda, prepoznavanje izraza lica, dosjećanje informacija, orijentacija prema sreći. U fokusu tematskoga izdanja Psihologijskih tema za 2013. godinu su ljudske emocije, a uz hrvatske autore objavljeni su radovi i vodećih svjetskih stručnjaka iz SAD-a, Japana, Švedske, Belgije, Nizozemske i Slovenije.
    Uredništvo Psihologijskih tema čine djelatnici Odsjeka za psihologiju u Rijeci, ali i međunarodno priznati znanstvenici iz Japana, SAD-a, Nizozemske, Švedske, Srbije i Slovenije. (I.Š.K.)

 


 
''Rješenje problema kumulativnog rada u sveučilišnim bolnicama'', Novi list, 23. 1. 2014.

GAŠENJE VATRE
MINISTAR JOVANOVIĆ SA SVIM DEKANIMA MEDICINSKIH FAKULTETA


Rješenje problema kumulativnog rada u sveučilišnim bolnicama

 
 
 
Ministar Željko Jovanović i dekan Alan ŠustićRIJEKA » Na inicijativu ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića jučer je održan sastanak sa svim dekanima medicinskih fakulteta na kojem su raspravljana aktualna pitanja vezana uz status visokoškolskih ustanova medicinskog usmjerenja, a posebice pitanja vezana uz istodobni rad u sustavu zdravstva i visokoga školstva, smjenski rad, ulazak u Centralni obračun plaća te nedostatak liječničkoga kadra. U Ministarstvu ističu da su više puta javno isticali kako je rješenje problema takozvanog kumulativnoga rada u modelu sveučilišnih bolnica kakav postoji u većini zemalja članica Europske unije.
    – Svi sudionici sastanka složili su se da će aktivno raditi na uvođenju sveučilišnih bolnica u sva četiri hrvatska sveučilišna središta i to po modelu funkcionalne integracije kliničkih bolničkih centara ili pojedinih bolničkih odjela u sveučilišta. Time bi se riješio i problem tretmana plaća i radnopravnoga statusa radnika koji istodobno rade u klinikama i na fakultetima. Postignuta je i suglasnost oko toga da model smjenskoga rada nije primjeren za »kumulativce« i njihov posao. (I.Š.K.)

 


 
''Besplatna edukacija poduzetnika'', Novi list, 22. 1. 2014.

STEP RI
CIKLUS PREDAVANJA TIJEKOM IDUĆA TRI MJESECA


Besplatna edukacija poduzetnika


Prvi seminar bit će održan 29. i 30. siječnja na temu »Kako osmisliti i napisati EU projekt«, a slijede: »Sam svoj dizajner«, »Strategija na A4«, »eMarketing« te u ožujku dvodnevna radionica »Inovacija poslovnih modela«
 
 
Jana Blažević Marčelja i Boris Golob držat će radionice u ožujku * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri, će u sklopu projekta »Poduzetnički impuls 2013« besplatno educirati poduzetnike, i to ciklusom predavanja tijekom iduća tri mjeseca. Prvi seminar bit će održan 29. i 30. siječnja na temu »Kako osmisliti i napisati EU projekt«, a poziv za prijavu na seminar bit će objavljen sutra, 22. siječnja na stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka www.step.uniri.hr. Spomenutu dvodnevnu edukaciju vodit će Nataša Jakominić Marot, voditeljica Centra za EU projekte Sveučilišta u Rijeci, i Ivana Klarin, stručna savjetnica u Centru za EU projekte.
    Step Ri će nastaviti s edukacijskim ciklusom u veljači sa seminarima: »Sam svoj dizajner«, »Strategija na A4« i »eMarketing«.
    U ožujku je predviđena dvodnevna radionica »Inovacija poslovnih modela«, koju će držati Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka i certificirani trener za poslovne modele, a potom će uslijediti seminar »Određivanje cijena novih proizvoda«, koji će održati Jana Blažević Marčelja, certificirani stručnjak za cijene.
    Besplatna predavanja financirana su od strane Ministarstva poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013.
    Step Ri je kroz rad edukacijskog centra, organizaciju raznih informativnih događanja i potpornih programa te savjetovanjem malih i srednjih poduzeća prepoznao specifične kompetencije koje su potrebne poduzetnicima i onima koji to žele postati te je na temelju toga definiran program rada edukacijskog centra za prvo tromjesečje 2014. godine. (B. S.)

 

 


 
''Nesagledive posljedice za Medicinski fakultet'', Novi list, 21. 1. 2014.

ŠUSTIĆ VS. HALLER
DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA RAVNATELJU KBC-a
Prof. dr. Alan Šustić traži ukidanje smjenskog rada, jer je kvalitetan nastavni proces praktički onemogućen, a znanstveno-istraživački rad izrazito otežan
 
 
Prof. dr. Alan ŠustićRIJEKA » Nesagledive posljedice za Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i sam KBC Rijeka imat će uvođenje smjenskog rada za što je dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Alan Šustić prozvao sanacijskog ravnatelja prof. dr. Hermana Hallera. Tim postupkom uprave KBC-a bez ikakve konzultacije s upravom Medicinskog fakulteta, Šustić je izrazio nezadovoljstvo, jer su dvije ustanove međuovisne i KBC je nastavna baza fakultetu. No, kvalitetan nastavni proces na većini studijskih programa (medicina, dentalna medicina, sestrinstvo, fizioterapija, primaljstvo) praktički je onemogućen, a znanstveno-istraživački rad izrazito otežan. Uvođenjem smjenskog rada nastavnici i suradnici u nastavi dovedeni su u poziciju da dio nastavnih obaveza obavljaju u slobodno vrijeme.
    – Vaša odluka vodi tome da će se dio kliničke nastave na jednom javnom i uglednom medicinskom visokom učilištu obavljati na volonterskoj bazi što je potpuno neprihvatljivo i zasigurno predstavlja europski presedan par excellence! Obzirom da ste nastavnik i predstojnik važne i velike katedre našeg fakulteta, poručuje Šustić Halleru, znate da se dio nastave koji je usmjeren stjecanju specifičnih kliničkih vještina i kompetencija isključivo uči u radu s bolesnicima i naprosto ga nije moguće ostvariti izvan radnog vremena. Gubitkom određenog broja nastavnika iz svakodnevnog edukacijskog procesa, implementacija Bolonjskog procesa kao temeljnog obrazovnog modela europskih sveučilišta postaje doslovno nemoguća misija. To je izravna posljedica uvođenja smjenskog rada kao što je izrazito otežan danas strukturirani mentorski sustav specijalističkog usavršavanja u RH. Neki će mentori, naime, svoje specijalizante moći osobno nadgledati svega 5-6 dana mjesečno.
    Reduciranje znanstveno nastavne djelatnosti na ionako skroman broj kliničkih istraživanja lijekova ili terapijskih i dijagnostičkih postupaka u KBC-u imat će direktne stručne i ekonomske implikacije na pad kvalitete liječenja naših bolesnika, poručuje Šustić navodeći kako putem dostupnih internetskih pretraživača nije našao niti jedan primjer akademske medicinske ustanove u kojoj nastavnici i suradnici rade u smjenama. Naposljetku, rad u smjenama prema Šustiću je u suprotnosti s deklaracijom iz Vilinusa (preporuke o modernoj organizaciji zdravstvenih sustava orjentiranih prema stanovništvu, održivih i inkluzivnih), dobroj praksi i logici funkcioniranja akademskih medicinskih ustanova u razvijenim zemljama.
    S molbom Halleru da u interesu sprječavanja ozbiljnog pada kvalitete stručnog, nastavnog i znanstvenog-istraživačkog rada u obje ustanove promijeni odluku o uvođenju smjenskog rada, dekan Šustić o svojem je pismu obavijestio i predsjednicu Sanacijskog vijeća KBC-a Rijeka Ljubica Đukanović, predsjednika Stručnog vijeća KBC-a Rijeka prof. dr. Damira Miletića, rektora Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Peru Lučina, i ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH doc. dr. sc. Željka Jovanovića.

N. BERBIĆ

 

 

 
''Stigla nova generacija magistara ekonomije'', Novi list, 18. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
PROMOCIJA NA EKONOMSKOM FAKULTETU



 
 
Promocija nove generacija diplomanata   * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je promocija nove generacije diplomanata. Zvanje magistra ekonomije stekli su: Valentina Jugo, Gordana Blagojević Zagorac, Gorana Stumpf, Ivan Marković, Dina Svete, Violeta Vukobratović, Marinela Brčić, Sanja Horvat, Robert Matić, Nataša Melon, Antonija Petrlić, Dorijan Kamenarović, Damir Mijatović, Nikolina Vindiš, Sandro Božanić, Mateja Gajski, Tijana Horvat, Helena Pičuljan, Stella Mrak, Massimo Milevoj, Aleksandar Popadić, Iva Stošić, Nadia Tresoglavić, Martina Petak, Rajko Momčilović, Aldijana Bajrić, Miloš Dronjak, Amalija Augustinović, Jasmina Čišija, Sonja Kasipović, Dajana Vretenar, Marina Tomišić, Vesna Purković, Daria Maravić, Boris Barac, Josip Cuković, Ana Kos, Tea Tomljanović, Amela Hodžić, Iva Zdrilić, Maja Genc, Ivan Gržeta, Aleksandra Lukajić, Tamara Stanišić, Ivan Liović, Ivan Rubinić, Nikolina Klobučar, Tamara Kečan, Nikolina Jurić, Mateja Kontek, Ana Mihalić, Amalija Jurin, Mateja Požega, Natalija Mamula, Nataša Vujnović, Nikolina Justić, Jelena Đukić, Maja Rukavina, Deni Lončar, Kristina Trakoštanec, Mateja Lilek, Antonio Vimer, Enisa Marinac, Mihajla Dubaić, Kristina Janković, Diona Perković, Katarina Juravić, Anđela Milanović, Silvana Linić, Antonija Vukelić, Patrik Hrvatin, Maja Radiković, Matea Ferenčić, Martina Petrović, Silva Katalinić, Ivana Seretinek, Anita Skender, Sanja Jakelić, Maja Kolak, Neven Lilić, Branimir Tomljenović, Ana-Marija Knežević, Luka Cvjetković, Martina Mikulčić, Mateja Jakšić, Paolo Opašić, Martin Opašić, Katarina Vrbos, Matko Jakelić, Mandino Vujnović, Sanja Perić, Ivana Priselac, Nataša Kosanović, Lea Krištofić, Ivana Benčić, Dejan Kovač, Lucija Katić, Danijela Štefanac, Nataša Babić Predavec, Marija Pleše, Endi Topić, Andrea Gerechtshammer, Anamarija Kuterovac, Martina Imbrišić, Grozdana Nekić, Marina Kolić, Sonja Fridrih, Toni Martić, Sanja Puškarić, Helena Vretenar, Koraljka Miočić, Helena Antonac, Renato Žužić, Tea Medlobi, Rasem Naseredin, Aleksandra Lazarević, Antonio Tolja, Marinela Sučevac, Filip Kardum, Tina Borić, Ivona Mustać, Marina Salopek, Tomislav Gerić, Kristina Cvitković, Vesna Pavlović, Sanja Milković, Anita Štimac, Ivana Golec, Maja Šerbečić, Martina Vukašina, Bruno Fabo, Vanja Monas, Robert Mohorović, Teo Veličan, Leo Seferagić, Josip Čičak, Marko Berić, Valentina Kovačević, David Jergić, Lana Štefulinac, Marko Bubola, Ronald Jurinčić, Dubravka Dragašević, Marina Zec, Kristina Badžoka, Matija Petran, Suzana Korenić, Nikita Malnar, Ivana Irsak, Anita Budiselić, Marinela Ivković, Marina Šverko, Marina Lišnjić, Matej Gržeta, Martina Juretić, Miro Kolanović, Daniel Gubić, Ana Sakač, Ivan Zurak, Petra Bosiljevac, Katarina Perković, Žana Spahić, Božica Matković, Dunja Milihram, Helena Dosegović, Jelena Dvekar, Bojan Barna, Marko Lipić, Anđela Gogić, Marko Kremenjaš, Nikolina Kirinčić, Goran Petranović, Sandra Bačić, Danijela Mender, Ana Đurić, Stipan Šimunović, Marina Ivandić, Magdalena Butina, Neva Rukonić, Ana Tavić, Ingrid Poleti, Maja Grozdanić, Tina Ninčević, Klara Vlaić, Valentina Palajsa, Mara Karamarko, Nena Ćuk, Igor Trbović, Silvia Dekleva, Meri Bogović, Ivan Beg, Darija Kovač, Ivana Milinović, Andrea Minigo, Eda Čabrijan, Anamarija Babić, Tamara Vočanec, Božena Bubonja, Filip Životić, Goran Lučin, Mateja Lekavski, Ivana Ćuk, Tonja Tomulić, Danijela Petrović, Patricia Pavletić, Marko Filipović, Ana Šoštarić, Marina Vukelić, Matija Trupković, Ivana Rebić, Sanja Capan, Antonia Dušman, Sandra Marinović, Sandra Ilić, Tanja Turkalj, Kristina Ivetić, Dunja Potkrajac, Ivona Karašov, Marko Lacković, Samanta Sirotić, Zrinka Benčić, Dajana Strišković, Monika Hron, Jelena Gazda, Irena Jakovljević, Tanja Andrić, Mateja Maglić, Ivana Kostelac, Izabela Benjak, Ivana Bukovac i Ivica Medved.

A. PETRAK

 

 
 
 

 

 
''Vodič za upis na američka sveučilišta'', Novi list, 18. 1. 2014.

KAKO STUDIRATI U AMERICI
PET KORAKA DO STUDIRANJA U SJEDINJENIM DRŽAVAMA



 
 
Koliko će ih u SAD? – predavanje u Sveučilišnoj knjižnici   * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Kako studirati u Americi? Zvuči primamljivo, upravo stoga je Institut za razvoj obrazovanja IRO u suradnji s Američkim veleposlanstvom u Zagrebu i Američkim kutcima u Rijeci, Zadru i Vukovaru tijekom siječnja organizirao informativna predavanja o mogućnostima studiranja u SAD-u. Jedno takvo održano je jučer u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci. Predstavnici Odjela za vize Američkog veleposlanstva, obrazovni savjetnici EducationUSA mreže u IRO-u i studenti američkih sveučilišta predstavili su sustav visokog obrazovanja u SAD-u koji broji više od 4.600 visokih učilišta i najviše međunarodnih studenata u svijetu – 819.644, dok američka sveučilišta čine više od polovice sto najboljih svjetskih sveučilišta prema prestižnoj rang listi Academic Ranking of World Universities. Na predavanju je, zapravo, predstavljen svojevrsni vodič kroz upis na američka sveučilišta, odnosno pet koraka do studija u SAD-u, a sve informacije mogu se dobiti u Institutu IRO (www.iro.hr ili putem telefona 014817195).
    U akademskoj godini 2012./2013. u SAD-u je studiralo 581 hrvatskih državljana, a među američka sveučilišta s najvećim brojem hrvatskih studenata i profesora ubrajaju se prestižni Cornell University, Columbia University i George Washington University. (B. S.)

 

 

 
Najavljena predstava ''I... divan dan'', Moja Rijeka, 15. 1. 2014.


 

po motivima drame Samuela Becketta „Happy days“

15.01.2014.

Najavljena predstava "I… divan dan"

Na danas održanoj konferenciji za medije u prostoru Filodrammatice najavljena je kazališna predstava
 „I… divan dan“. Predstavu su najavili red. prof. art. Rade Šerbedžija, mentor i autor koncepta predstave,
redateljice i glumice Nina Sabo i Valentina Lončarić te voditelj SKC-a Zoran Baljak.

skc

PRETPREMIJERA: 17. 1. (POPUNJENO!) i  18. 1.

PREMIJERA: 19. 1. (POPUNJENO!)

IZVEDBE: 24. 1. i 25. 1.

Početak predstave je u 20:00 h u Filodrammatici (mala dvorana).

Cijena ulaznice je 30 kn (20 kn za studente). Zbog ograničenog broja mjesta, ulaznice je potrebno
rezervirati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili tel. 051/406-584.

Ulaznice je moguće kupiti sat vremena prije početka predstave u Filodrammatici.

 

O predstavi:

Kazališna predstava „I… divan dan“ nastala je po motivima drame Samuela Becketta „Happy days“.
Spajajući prakse na kolegijima Laboratorij režije i Gluma, po osnovnoj ideji, konceptu i mentorstvu
red. prof. art. Rade Šerbedžije i doc. art. Lenke Udovički, Nina Sabo i Valentina Lončarić upustile su
se u eksperimentalni projekt. Služeći se tehnikom improvizacije i istraživanjem dramskog teksta,
Beckettov tekst premještaju u posve drugi kontekst koji odstupa od teatra apsurda, a kojim predstava
dobiva novu dimenziju socijalne tematike.

Zatvorene u sobu a opet svaka u svoj svijet Winnie i Glorija otkrivaju nam svakodnevicu prisilnog
odnosa i načina na koji se taj odnos odvija iza zatvorenih vrata. Nemoćna Winnie pokušava uspostaviti
komunikaciju sa svojom njegovateljicom Glorijom, koja putuje u zamišljeni bolji život koji je negdje čeka.
U njihovoj sobi cijeli život satkan je od jednog divnog dana.

Predstava je nastala u sklopu SKC-ovog  projekta „Produkcija izvedbeno – kazališnih predstava”, a sam
je projekt SKC-a pokrenut s ciljem obogaćivanja kazališne ponude studentskoj populaciji te pružanja
mogućnosti  za stvaranje mladim redateljima i glumcima.

 

Osnovna ideja i koncept: red. prof. Rade Šerbedžija. Dramaturgija i režija: Nina Sabo i Valentina Lončarić.
Glume: Nina Sabo i Valentina Lončarić. Dodatni tekstovi: Nina Sabo. Scenografija i kostimografija: Ivana
Butković. Tehnička podrška: Marin Lukanović. Dizajn plakata: Dragan Kordić. Mentori: doc. art. Lenka
Udovički i red. prof. art. Rade Šerbedžija.

Partneri u projektu su Sveučilište u Rijeci, Poslijediplomski studij “Gluma, mediji, kultura”,  Kazalište
Ulysses i Grad Rijeka.


 

 
''Interdisciplinarni pristup Beckettovom svijetu'', Novi list, 16. 1. 2014.

SKC RIJEKA
PREDSTAVA »I... DIVAN DAN« PREMJERNO U NEDJELJU
Prostor u kojem se igra predstava Valentine Lončarić i Nine Sabo, nekadašnji prostor šanka kafea »Gal«, idealan je jer daje mogućnost za klaustrofobičnu beckettovsku atmosferu
 
 
Ivana Butković, Zoran Baljak, Rade Šerbedžija, Valentina Lončarić i Nina Sabo  * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » U Maloj dvorani Filodrammatica, u nedjelju 19. siječnja, s početkom u 20 sati, premijerno se igra naslov »I... divan dan« u produkciji Studentskog kulturnog centra Sveučilišta u Rijeci, a u režiji, dramatizaciji i izvedbi glumica Valentine Lončarić i Nine Sabo. Radi se o prvoj produkciji u sklopu SKC-ovog projekta »Produkcija izvedbeno-kazališnih predstava«, a sam je projekt SKC-a pokrenut s ciljem obogaćivanja kazališne ponude studentskoj populaciji te pružanja mogućnosti za stvaranje mladim redateljima i glumcima – objasnio je Zoran Baljak, voditelj SKC-a, napominjući da je u tijeku i natječaj za studentske projekte s područja kulture.
    O predstavi koja je nastala na dva kolegija drugog stupnja sveučilišnog studija »Gluma, mediji i kultura«, koji su nedavno završile dvije protagonistice predstave, govorio je njihov mentor, prof. Rade Šerbedžija:
    – Predstava je počela nastajati dok smo na drugoj studijskoj godini radili temu »teatar apsurda« na klasi Gluma i laboratorij režije. Krenuli smo dakako od Becketta i njegovih »Sretnih dana/Happy Days«, kojeg smo temeljito istražili, a onda krenuli u varijacije. Nismo željeli Vinnie u pijesku, već u nekim okolnostima u kojima bi mlada glumica kao što je Valentina Lončarić mogla naći svoj glumački izraz, uz Ninu Sabo u ulozi Glorije. Odlučili smo se za priču nakon prometne nesreće i posljedica moždanog udara, okolnosti koje su glumice podrobno istražile u realnim uvjetima, gradeći postepeno svoju predstavu koja ostaje vjerna Beckettovom svijetu.
 
Valentina i Nina
   
    Valentina Lončarić rođena je 1981. u Zagrebu gdje je diplomirala komparativnu književnost i filozofiju, a zatim na poslijediplomskom studiju »Gluma, mediji i kultura« u Rijeci. Glumom se počinje baviti u glumačkom studiju Teatra »Exit«, a zatim u glumačkom studiju »Kubus« u Zagrebu. Polazila je kazališne i glumačke radionice, posuđivala glas u animiranim filmovima, glumila u lutkarskim predstavama i predstavama za djecu i za odrasle.
    Nina Sabo rođena u 1983. u Osijeku, u Zagrebu završava studij filozofije i religijske kulture, uz koji pohađa glumački studio Teatra »Exit«, kasnije »Kubus« te glumačke radionice. U Rijeci završava studij »Gluma, mediji i kultura«. Glumila je u predstavama »Točka i Šiš« (Toma Zidić), riječkim studentskim predstavama »Sluškinje«, »Rosenkrantz i Guildenstern su... Hamlet je...« i »Ptice«, »Crvenkapica, ali da ne bude vuka« (Đuro Rojić), »Neandertalix« (Marina Petković), »Dugonja, Trbonja, Vidonja« (Franka Perković) te u televizijskim i filmskim produkcijama »Otok ljubavi« (Jasmila Žbanić), »Oktolog« (Karpo Godina) te »Sonja i bik«, »Imaš signal?« i »Sin noći, brat sna« (Vlatka Vorkapić).
   Valentina Lončarić i Nina Sabo, rekle su da je predstava nastajala u razdoblju od skoro godinu dana:
    – Bio je to izazov vrijedan svakog uloženog trenutka – ujedinile smo znanje stečeno na studiju, referirajući se na realni život oko nas, rekla je Valentina Lončarić, dok je Nina Sabo istaknula dragocjenost kreativnog rada, uz mentorstvo profesora: – Ovakav interdisciplinarani pristup je put k novom kazalištu, čemu se jako radujemo i nadamo se – pod okriljem SKC-a – novim, dobrim predstavama.
    Scenografiju i kostime predstave »I... divan dan« potpisuje Ivana Butković, studentica poslije diplomskog studija na Fakultetu za primijenjenu umjetnost, koja je stalna suradnica studija Glume, kulture i medija. Rekla je da je vizualni dojam predstave – zajednički rad, a prostor u kojem se igra, nekadašnji prostor šanka kafea »Gal«, idealan je za ovu predstavu, jer daje mogućnost za klaustrofobičnu beckettovsku atmosferu.












S. HRIBAR

 



 
''Otvorili sve laboratorije i praktikume'', Novi list, 16. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
JUČER ODRŽAN PRVI SAMOSTALNI DAN OTVORENIH VRATA ODJELA ZA FIZIKU

 
Otvorili sve laboratorije i praktikume
 
 
Upriličena je i izložba Smiješna strana fizike   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci organiziralo je jučer Dan otvorenih vrata Odjela za fiziku. U zgradi sveučilišnih odjela u Kampusu sveučilišta u Rijeci za posjetitelje je organizirano razgledavanje svih laboratorija i praktikuma. U sklopu Dana otvorenih vrata Odjela za Fiziku ljubitelji ove nauke, a bilo je tu organiziranih posjeta učenika osnovnih i srednjih škola, pa i individualnih, mogli su izbliza gledati pokuse u laboratorijima, vježbe u praktikumima, sudjelovati u »znanstvenoj pričaonici« i pogledati izložbu pod nazivom »Smiješne strane fizike«.
    U »znanstvenoj pričaonici« sudjelovali su i teorijski, i astrofizičari, i, dakako, studenti koji su uvelike pridonijeli realizaciji ovoga projekta, koji je ove godine prvi put održan samostalno za Odjel fizike, jer su ranijih godina »vrata bila otvorena« za sve odjele.
    – Zainteresirane provodimo kroz sve laboratorije – za elementarnu mikroanalizu, za fiziku površina i materijala, kroz laboratorij za optičku spektrometriju i laboratorij za kemijsku pripremu uzoraka. Ove godine ujedno obilježavamo i 50. obljetnicu nastavničkog smjera fizike u Rijeci i 1.650 diplomiranih fizičara, a sada imamo i inženjerski smjer, kaže predsjednica organizacijskog odbora Dana otvorenih vrata Odjela za fiziku dr. Magda Mandić.

B. SAVIĆ




 
 
''Pomorski fakultet kreće u nadogradnju zgrade iz 1900.'', Novi list, 15. 1. 2014.

NEĆE U KAMPUS
RIJEČKA NAUTIKA PLANIRA TEMELJITU REKONSTRUKCIJU POSTOJEĆE ZGRADE, VRIJEDNU IZMEĐU OSAM I DESET MILIJUNA EURA


PO ŠVEDSKOM RECEPTU

Pomorski fakultet kreće u nadogradnju zgrade iz 1900.



Prema projektu arhitekta Vladija Bralića, nadogradnjom će fakultet dobiti amfiteatralnu dvoranu s 250 sjedećih mjesta, 16 novih predavaonica, dvorane za navigacijsku simulaciju, ali i novu biblioteku, sportsku dvoranu sa stotinu sjedećih mjesta, kao i podzemnu garažu s 82 parkirna mjesta na dvije razine

Andrej PETRAK
 
Novoizgrađeni dio trebao bi se uklopiti među okolne zgrade s početka prošlog stoljećaRIJEKA » Pomorski fakultet u Rijeci po uzoru na svoj švedski pandan World Maritime University u Stockholmu, kreće u projekt rekonstrukcije i nadogradnje postojeće zgrade, izgrađene još 1900. godine, kojim će dobiti dvostruko veće prostorne kapacitete, a cijela investicija procjenjuje se na osam do deset milijuna eura. Proširenjem i nadogradnjom postojećeg objekta, Pomorski fakultet dobit će amfiteatralnu dvoranu s galerijom površine 540 četvornih metara, s 250 sjedećih mjesta, koja će moći poslužiti i za održavanje kongresa, ali i 16 novih predavaonica površine od 70 do 140 četvornih metara, čime će broj predavaonica biti povećan na njih trideset, te dvorane za navigacijsku simulaciju. Projektom riječkog Arhitektonsko-građevinskog ateljea Vladija Bralića predviđena je i nova biblioteka površine 250 četvornih metara, te izgradnja sportske dvorane kapaciteta stotinu sjedećih mjesta, sa zatvorenim igralištem dimenzija 20x30 metara, koja će služiti studentima, ali i lokalnoj zajednici, točnije sportskim udrugama i klubovima. Podzemna garaža površine od 2.080 kvadrata raspolagat će s 82 parkirna mjesta na dvije razine.
    – Svi najpoznatiji svjetski pomorski fakulteti u New Yorku, Istanbulu, Gdyniji, Terschellingu i Stockholmu smješteni su u centru grada u neposrednoj blizini mora. World Maritime University u Stockholmu nadogradio je moderni dio svojih prostora na povijesnu zgradu Lučke uprave. Naše Fakultetsko vijeće prošle je godine odlučilo da ćemo jednako tako krenuti u rekonstrukciju i nadogradnju postojeće zgrade, izgrađene još 1900. godine. Novi dio zgrade bit će ultramoderno izgrađen, a ujedno lijepo uklopljen sa starim objektom, koji je pod konzervatorskom zaštitom, najavljuje dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Serđo Kos.
    Dodaje da je fakultet obavio razgovore s Gradom Rijekom i Mjesnim odborom Brajda-Dolac i dobio sve potrebne suglasnosti.
    – Gradonačelnik se suglasio s našim projektom i trenutno smo u fazi pred izdavanje lokacijske dozvole, što je preduvjet za uspješnu aplikaciju projekta na Europski fond za regionalni razvoj, u čemu imamo punu podršku Sveučilišta, kaže prof. dr. Kos.
   
Sportska dvorana

Pročelnik gradskog Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca ističe da Grad želi da projekt Pomorskog fakulteta dođe do realizacije.
    – Grad je u tom smislu napravio veliku gestu, jer dio budućeg kompleksa razvija se u dijelu gradskog parka, odnosno igrališta poznatog kao »Nafta«, prekrivenog »balonom«. Složili smo se s namjerama fakulteta uz uvjet očuvanja sportskih sadržaja na toj lokaciji, a adekvatno rješenje pronađeno je u izgradnji sportske dvorane koja će, osim studentima, služiti i građanima ovog grada, odnosno sportskim udrugama i klubovima. Nakon što fakultet ishoduje lokacijsku dozvolu, krenut će procedura za dobivanje prava građenja na tom području, objašnjava Škunca.
    Vladi Bralić iz riječkog Arhitektonsko-građevinskog ateljea kaže da se temeljna koncepcija oblikovanja restaurirane zgrade baz
Pomireni razni interesi
   
    Srđan Škunca ocijenio je da su svi uključeni, fakultet, projektanti i Grad, u godinu dana obavili velik posao. – Pomirili smo javni interes koji Grad ima, zahtjeve konzervatora, interes Mjesnog odbora i njihove potrebe, te interese i potrebe samog fakulteta. Projektanti su dobili složen i težak zadatak, a uspješno su pomirili i ujednačili stari i novi objekt, kaže Škunca. 
   
Tri minute od Korza, četiri od mora
   
    Dr. Axel Luttenberger s Pomorskog fakulteta ističe da će ovim zahvatom fakultet dobiti dvostruku korisnu površinu, ali i da će grad dobiti vrijedan objekt u neposrednom centru, na tri minute hoda od Korza, a četiri minute hoda od mora. – Mislim da će sam centar grada živnuti, jer će studentska populacija koristiti sve sadržaje gradskog centra, ne samo Pomorskog fakulteta, kaže Luttenberger.
ira na urbanističkoj zamisli dovršetka izgradnje urbane cjeline riječkog gradskog bloka iz 19. stoljeća.
    – Najstariji dio Pomorskog fakulteta sagrađen je 1900. godine prema mađarskom programu o razvoju školstva u Rijeci i projektu mađarskog arhitekta Alpara Ignaza za potrebe ondašnje Trgovačke akademije. Zgrada je izgrađena u stilu visokorenesansnog eklekticizma, a naknadno je građevini pridodana novija zgrada prema prilaznom putu i obližnjem parku. Jedina preostala neizgrađena parcela je u gradskom vlasništvu i pruža se na sjeveroistočnoj strani prema Ulici Slaviše Vajnera Čiče. Riječ je o starom igralištu »Nafta«. Nikada urbanistički taj dio grada nije bio dovršen. Na toj površini zamišljena je arhitektonska interpolacija suvremene zgrade proširenog fakulteta, koju je ipak potrebno prilagoditi određenim ograničenjima koje proizlaze iz postojećeg urbanog konteksta, objašnjava Bralić i dodaje da arhitektonsko rješenje slijedi jedan od temeljnih teorijskih postulata suvremene arhitekture, koji zastupa stajalište kako je unutar povijesno izgrađene gradske strukture moguće projektirati i graditi na način svog vremena.
   
Krovne terase

– Zaključeno je kako interpolirana zgrada proširenog fakulteta ne bi smjela biti ni prevelika, niti gola ili stereogeometrijski primitivna. Stoga, zgrada je oblikovana sa stupnjevanjem volumena kako bi se interpolirani korpus u što većoj mjeri približio važećim prostornim odnosima gradskog bloka i šireg područja. Pročelja su ostakljena s većim elementima i posebnom zaštitom od sunca primjenom kliznih lamela/sjenila. Linija pročelja prema gradskim ulicama prati liniju građevinskog pravca bloka, a prema fakultetskom dvorištu položena je u određenim ritmičkim pomacima te predstavlja trodimenzionalnu strukturu. Istočno pročelje sadrži element prolaza, odnosno prodora, kroz zgradu kako bi se javna gradska površina na svojevrsni način proširila unutar bloka prema fakultetskom trgu. Značajan element oblikovanja zgrade predstavljaju krovne terase u funkciji izlaska nastavnika i studenata na otvoreni prostor, kaže Bralić.
    Dekan Serđo Kos oduševljen je što su projektanti uspjeli očuvati duh prostora i ostvariti simbiozu »starog «i »novog«.
    – Ostvarit ćemo svoj iskorak u budućnost. Naš posao je stvarati kadrove ne za danas, već za dvadeset godina unaprijed. Imamo ugled u svijetu baš zahvaljujući našoj velikoj tradiciji, koju vučemo još iz 1866. godine, kaže prof. dr. Kos.


 
''Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi'', Novi list, 13. 1. 2014.

SAMOSTALNI ZDRAVSTVENI STUDIJI ODLAZE S MEDICINSKOG FAKULTETA


Veće upisne kvote, ali i novi studijski programi



Od iduće akademske godine u nekadašnjoj zgradi Građevinskog fakulteta uvode se novi diplomski studiji, poput menadžmenta u sestrinstvu, kliničke nutricije i anestezioloških tehničara, koji bi trebali riješiti deficit kadrova u medicini
 
 
* Foto: M. GRACINRIJEKA » Fakultet za zdravstvene studije s početkom naredne akademske godine trebao bi biti u potpunosti spreman za startanje kao nova samostalna sastavnica Sveučilišta u Rijeci, a prema riječima dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Alana Šustića, trenutno se provodi upisnik u sustav visokoškolskih ustanova. Ono na što studenti naredne akademske godine mogu računati veće su upisne kvote, ali i novi studijski programi. Međutim samo oni koji se tiču diplomskih studija, jer prema najavama prof. dr. Šustića, kvote i programi preddiplomskih studija neće se mijenjati.
   
Prvostupnički program

– Nećemo razvijati postojeće prvostupničke programe. Imat ćemo iste programe kakve imamo sada na Medicinskom fakultetu, ali ćemo razvijati niz diplomskih programa. Imamo sada dva diplomska programa, jedan za fizioterapeute i jedan za medicinske sestre. Sada će startati drugi diplomski program za medicinske sestre, a riječ je o menadžmentu u sestrinstvu. Nakon toga mislimo razviti program iz kliničke nutricije koji radimo zajedno s još nekim sastavnicima Sveučilišta. U budućnosti računamo na još nekoliko programa za medicinske sestre, posebice u onim područjima gdje nalazimo da je sustav deficitaran. Naša je filozofija da razvijanjem diplomskih studijskih programa pokušamo riješiti deficit kadrova u medicini uključujući i liječnike. Jedan od programa koji bi sigurno u budućnosti trebali razvijati je diplomski studijski program za anesteziolo
Za kvalitetu najbitniji odnos broja sestara i liječnika
   
    Hrvatska ima manjak sestara i manjak liječnika, ali manjak liječnika je puno manje izražen, kaže prof. dr. Šustić. No, kvaliteta zdravstvenog sustava se ne očituje po broju liječnika na broj stanovnika.
    – Najviše liječnika po broju stanovnika ima Grčka, a to sigurno nije zemlja s najboljim zdravstvenim sustavom. Kvaliteta zdravstvenog sustava mjeri se odnosom broja sestara po broju liječnika. Norveška je na prvom mjestu s osam sestara na jednog liječnika, druga je Finska, zatim Švedska, Danska, Nizizemska. To su zemlje s najboljim zdravstvenim sustavom u svijetu. Direktni pokazatelj nekvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava je da na jednog liječnika imamo dvije sestre. Što opet govori u prilog činjenici da moramo razvijati diplomske studije, a na taj način smanjujemo i potrebu za liječnicima kao jednim vrlo skupim kadrom, navodi dekan.
ške tehničare. Naime, ako znate da nedostaje anesteziologa i želite nadoknaditi njihov manjak, onda je to pravi način, jer ako povećavamo upisne kvote liječnika na medicinske fakultete to znači dug edukacijski proces. Edukacija anesteziologa traje šest godina medicine, pola godine staža i na kraju pet i pol godina specijalizacije. Ako bi sada htjeli povećati broj anesteziologa, to bi se u sustavu osjetilo tek 2026. godine, kaže prof. dr. Šustić.
    Dodajući kako bi školovanje anestezioloških tehničara smanjilo potrebu za anesteziolozima i to upola već za dvije godine, dekan po istom sistemu vidi rješenje i za deficit kadra u kliničkoj nutriciji, optometriji i cijelom nizu srodnih struka.
   
Strategija zdravstva

– Riječ je o strukama koje mogu preuzeti dio liječničkih poslova i na taj način ih rasteretiti, a to je napisano i u Nacionalnoj strategiji zdravstva. To ujedno predviđa i strategija Sveučilišta u Rijeci, ali i Primorsko-goranske županije koja se opredijelila za razvoj zdravstvene industrije, a to se bez kadra ne može, ističe prof. dr. Šustić.
    Preseljenjem u nekadašnju zgradu Građevinskog fakulteta uspostavili su se prostorni uvjeti za razvoj diplomskih studija, dok kadrovski uvjeti, kaže dekan, odavno postoje. Postavljanje diplomskih studija, zaključuje, otvorit će put i za ulazak u treću fazu Bolonje, a riječ je o doktorskim studijima.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Riječki studenti dobit će virtualnu knjižnicu'', Novi list, 10. 1. 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
UZ NOVI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ IZDAVAŠTVO I MEDIJI NA SVEUČILIŠTU U RIJECI OSNIVA SE I CENTAR ZA ELEKTRONIČKO NAKLADNIŠTVO

PRVI U HRVATSKOJ

Riječki studenti dobit će virtualnu knjižnicu



 
Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Marina Biti

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Novi doktorski studij Filozofski fakultet pokreće u suradnji sa sveučilištem Oxford Brookes i Medijskim sveučilištem Koprivnica-VaraždinRIJEKA » Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci u suradnji s The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes te Medijskim sveučilištem Koprivnica-Varaždin pokreće novi interdisciplinarni doktorski studij »Izdavaštvo i mediji« čiju će prvu generaciju doktoranada činiti 25 polaznika. Navodeći da se radi o trogodišnjem studiju, njegova voditeljica prof. dr. Marina Biti ističe da se upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku. Riječ je o prvom takvom studiju na području Hrvatske koji, kaže voditeljica, ima potpun društveno-humanistički okvir, ali uz čvrsto definiranu informacijsko-komunikacijsku komponentu s posebnim fokusom na elektroničkom nakladništvu. U kontekstu toga na riječkom Sveučilištu pokreće se nekoliko paralelnih inicijativa, od kojih je jedna i osnivanje Centra za elektroničko nakladništvo.
   
Specijalizirana publika

– Sveučilište je već i samo sebi tržište, jer ima studente kojima je knjiga u elektroničkom obliku daleko dostupnija nego u tiskanom obliku. Riječ je o nakladama koje inače nemaju veliku čitalačku publiku, već specijaliziranu publiku, a upravo takva publika se okuplja na sveučilištima. Zbog toga u svijetu sada prevladava trend tiskanja specijaliziranih izdanja na zahtjev »print on demand«, prema potrebi, i u manjem broju primjeraka. Knjiga u klasičnom obliku i dalje će se moći nabaviti, ali će studentima biti na raspolaganju određena e-izdanja koja će značajno pojeftiniti njihovo studiranje i približiti im izvore znanja, kaže prof. dr. Biti.
    Dodajući kako će to podrazumijevati i osnivanje virtualne knjižnice, a u kontekstu toga i suradnju koja je već u tijeku sa Sveučilišnom knjižnicom, prof. dr. Marina Biti naglašava da se takav Centar mora oslanjati na znanstveno-istraživačku djelatnost koja trajno osigurava inovacijski pristup, a sve to vodi budućem nakladništvu riječkog Sveučilišta koje će biti drugačije od postojećeg i moderno. Na Sveučilištu djeluje i Povjerenstvo za izdavačku djelatnost koje je donijelo i poseban sustav pravila za e-udžbenike, a u praksi će to za riječke studente značiti da će kao članovi Sveučilišne knjižnice imati pravo na kor
Semestar devet tisuća kuna
   
    Puni naziv novog doktorskog studija je »Izdavaštvo i mediji: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta«. Studij traje šest semestara, a svaki semestar košta devet tisuća kuna. Riječ je o programu koji s jedne strane razvija znanja i kompetencije potrebne za provođenje temeljnih znanstvenih istraživanja u polaznim humanističkim disciplinama koje čine platformu predložena doktorskoga studija, dok se s druge strane orijentira profiliranju interdisciplinarnoga presjeka polaznih disciplina, a time i znanstvenome osmišljavanju primjene ostvarenih znanstvenih uvida na izdavačke i medijske studije. Insistira se na provođenju temeljnih znanstvenih istraživanja, te na zahtjevnoj zadaći znanstvene razrade aspekata primjene temeljnih znanstvenih spoznaja na unapređivanje procesa i modela suvremenoga izdavaštva u jezičnom, književno-kulturnom i globalnom medijskom kontekstu. Krajnji je cilj stvoriti znanstveni kadar za unapređivanje dinamičkih područja nakladništva, novinarstva i novomedijskoga izdavaštva. 
   
Početak u ožujku
   
    »Izdavaštvo i mediji« je prvi takav doktorski studij u Hrvatskoj, prvu generaciju doktoranada činit će 25 polaznika. Upisi na studij vrše do početka veljače, a nastava bi trebala započeti već u ožujku.
ištenje usluga virtualne knjižnice.
   
Praćenje čitanosti

– Studenti će posuđivati e-udžbenike pod određenim pravilima, kao što je vremensko ograničenje posudbe, ali bez plaćanja zakasnine, jer kada istekne vremenski rok posudbe udžbenik za korisnika više neće biti vidljiv. U tom slučaju, student će ga moći ponovno posuditi, a zahvaljujući mogućnostima softvera bit će moguće i praćenje stvarne čitanosti nekog djela. Uvođenje e-udžbenika će riješiti i pitanje sadašnjih ograničenja vezanih uz dostupnost limitiranoga broja tiskanih primjeraka, pojašnjava prof. dr. Biti.
    Budući Centar za elektroničko nakladništvo bit će prvi takav Centar u Hrvatskoj, osmišljeno povezan sa svim podupirućim djelatnostima, no prof. dr. Biti naglašava kako vjerojatno i na ostalim sveučilištima postoje slične inicijative, ali riječko je Sveučilište prvo koje se elektroničkim nakladništvom počinje sustavno baviti – znanstveno, edukacijski, produkcijski i diseminacijski. Prema njenim najavama riječ je o dugoročnom procesu od kojeg se već unutar narednih godinu dana mogu očekivati prvi konkretni rezultati Centra, a u naredne tri godine virtualna bi knjižnica trebala u potpunosti zaživjeti. Centar će, dodaje, biti i radilište za polaznike poslijediplomskog studija Izdavaštvo i mediji, koji će istovremeno tijekom studija kao radilišta moći koristiti i druge izdavačke i medijske kuće.
   
Nadzor nad kvalitetom

– Centar će se baviti edukacijom za elektroničko nakladništvo i na nižim razinama od doktorske, ali i produkcijom koja će biti diseminirana kroz virtualnu knjižnicu. Tu se ne radi samo o ekonomskoj održivosti, već i o održivosti kvalitete, jer danas se sve može objaviti u elektroničkom obliku. No mi ćemo svakako nuditi sadržaje koji će biti recenzirani, i jezično i sadržajno propitani. Potreban je nadzor nad kvalitetom kako demokratizacija na strani elektroničke produkcije ne bi rezultirala inflacijom kvalitete, kaže prof. dr. Biti.
    U osnivanju i radu Centra, kaže, Sveučilište će imati i suport Oxford Brookesa, koji je isto tako pratio i sve faze razvoja poslijediplomskog doktorskog studija, a to, zaključuje prof. dr. Marina Biti, znači ekspertizu i nadzor najveće moguće kvalitete.



 
''Promovirni diplomirani ekonomisti i prvostupnici'', Novi list, 21. 12. 2013.

SVEUČILIŠTE
SVEČANO NA EKONOMSKOM FAKULTETU

 
Prodekan prof. dr. Alen Host zaželio je dojučerašnjim studentima puno uspjeha u profesionalnom radu
 
 
Zadovoljstvo na kraju studija – dio jučer promoviranih ekonomista  * Foto: M. GRACINRIJEKA » Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija diplomiranih ekonomista i sveučilišnih prvostupnika ekonomije. Čestitajući studentima na uspješno okončanom studiju, prodekan prof. dr. Alen Host zaželio im je puno uspjeha u profesionalnom i privatnom životu te im ukazao na potrebu stalnog usavršavanja u cilju osiguravanja dugoročne konkurentnosti na tržištu rada.
    Svečanim činom promocije studij su uspješno okončali: Irena Lović, Marina Černeka, Neven Tešić, Sanja Katunar, Ivana Zohil, Petra Delač, Tatjana Rempešić, Valentina Jandroković, Marija Dušek, Adriana Grubišić, Kristina Žuljević, Jerolim Dušević, Ivana Maras Trbojević, Dragan Aladžić, Matej Kalanj, Anja Zron, Marijana Plješa, Nenad Fućak, Sanja Melada, Aljoša Jelčić, Vanja Jurcan, Željka Vidmar, Goran Lazić, Lorena Paladin, Dijana Fućak, Vlatka Bruketa, Martina Močibob, Tina Karabaić, Alenka Rogić, Rade Malobabić, Alica Kušen, Saša Vrbanec, Jelena Dragičević, Damir Muslić, Ana-Marija Rodin-Šumonja, Dženan Pečenković, Ela Pavičić Sapor, Matej Marković, Monika Prodan, Alenka Radović Pevec, Maristela Rajkovača, Adriano Fućak, Martina Matijević, Ivana Maras, Nikolina Rubčić, Zoran Klapan, Daria Perković, Davor Sjauš, Joško Jurković, Ivana Erhatić, Vjekoslav Vrljić, Majda Paoli, Renato Puškarić, Antoni Mičić, Lorena Barković, Dijana Popović, Ana Matić, Andrea Vodopija, Melita Pušić, Klara Žagar, Kristina Gušćić, Klara Mandić, Senada Kaltić, Jasna Šaina, Monika Šćerba, Maja Šuran, Ivan Lovreković, Danijela Stanić, Kristijan Katić, Petra Juričić, Krešimir Krajina, Sabrina Pašić, Emina Mihoci, Nenad Buha, Ilenia Kučić, Andrej Miškulin, Nikola Škoda, Martina Majerle, Dizi Selan, Damir Burić, Samanta Barbaro, Nikolina Štokić i Marina Rozgaj.

I. ŠESTAN KUČIĆ



 
''Lučin: Čekamo 19 milijuna eura'', Novi list, 19. 12. 2013.

BLAGDANSKI PRIJEM
SVEUČILIŠTE U RIJECI

 
 
* Foto: S. JEŽINA            RIJEKA » Sveučilište u Rijeci ove je godine na listi od 500 sveučilišta po znanstvenoj produktivnosti u Europi zauzelo 448. mjesto, a u godinama koje predstoje očekuje nas borba za pozicioniranje između 200. i 300. mjesta – istaknuo je na tradicionalnom blagdanskom primanju za nagrađene znanstvenike, umjetnike i studente rektor prof. dr. Pero Lučin.
    – Nalazimo se pred realizacijom europskog projekta čija je vrijednost 19 milijuna eura. Ta će se sredstva utrošiti za nabavku opreme, a kada bi zbrojili sve ono što smo do sada na Sveučilištu kupili ne bismo došli do tog iznosa, kazao je rektor.
    Rektor je u sklopu svečanosti podijelio i spomenice u povodu 40 godina Sveučilišta koje su dobili: Krešimir Pavelić, D
Zahvale i studentima
   
    Dodijeljene su i zahvalnice studentima, a dobili su ih: Ivan Pribanić, Ivan Žigo, Nina Čeh, Adi Franković, Toni Žufić, Vedran Rosandić, Petra Svetić, Dejan Aleksić, Željana Knežević, Luka Matacin i Borka Frančišković. Za timska studentska ostvarenja zahvalnice su dobili članovi ženskog tima u mornarskom veslanju Pomorskog fakulteta: Patricia Dragičević, Damira Omanović, Nina Kokorović, Lejla Ajanović, Darija Uremović, Ana-Marija Pocedić, Silvana Buneta, Marijana Užarević, Kristina Juričić, Patrizia Tuzlak, Ilena Papić, Valerija Hudeček, Barbara Glažar i Aldo Mavrović s voditeljicom Sanjom Vučurević te članovi muškog tima: Stefan Lenardić, Marko Durut, Igor Ferenčina, Sanjin Sušanj, Sven Hager, Aldo Mavrović, Ivan Bošković, Karlo Bukša, Tihomir Rubil, Ivan Balać, Vjekoslav Magazin, Benjamin Mihaljec, Mirel Mujić, Ennio Babić i voditelj Andrej Danyi.
ubravka Kotnik Karuza, Marija Marinović i Dean Crnković, dok su zahvalnice za ovogodišnja postignuća dobili: Stipan Jonjić, Vladimir Đuro Degan, Boran Berčić, Nevenka Ožanić, Iva Lukežić, Jonatan Lerga, Milivoj Čop, Nikola Petković, Vera Vlahović Palčevski, Roberto Žigulić, Vladimir Parpura, Vasil Tocinovski, Igor Kardum, Domagoj Švegar, Miljenko Uravić, Domagoj Lanc, Emilija Duparova, Dijana Detel, Adrijana Martinović, Vedran Kirinčić, Melinda Kostelac, Vidoje Vujić, Juraj Šimunić, Ivan Marović, Jasminka Ledić, Zoran Sušanj, Marina Vicelja Matijašić, Nina Kudiš, Hrvoje Urumović, Albino Redžić, Viktor Moretti i Ivana Godnič. (I. Š. K.)

 

 
 
''Rijeka dobiva novu bolnicu krajem 2020. godine?!'', Novi list, 19. 12. 2013
NAJVEĆI JAVNO-PRIVATNI PROJEKT U HRVATSKOJ POTPISAN UGOVOR O REALIZACIJI PROJEKTA »KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR RIJEKA«
Papirnata priča trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi trebala biti dovršena u roku od pet godina

Barbara ČALUŠIĆ, snimio Sergej DRECHSLER
 
altRIJEKA » Uz pjenušac i obećanje da će nakon osamdeset godina maćehinskog odnosa prema riječkoj bolnici država ubuduće biti majka riječkom zdravstvu, jučer je u Kliničkom bolničkom centru Rijeka potpisan ugovor o realizaciji projekta javno-privatnog partnerstva »Klinički bolnički centar Rijeka«. Ugovorom koji su potpisali ministar zdravlja Rajko Ostojić, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller i predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak, Ministarstvo zdravlja dobilo je ovlasti javnog partnera u izgradnji bolnice koju će pak koordinirati Centar za praćenje energetskog sektora i investicija. Iznesena dinamika samog projekta predviđa rok od mjesec dana za osnivanja stručnih timova koji će sudjelovati u projektu, rok od pola godine u kojem će resorno ministarstvo definirati razinu usluga nove bolnice nakon čega bi Centar za praćenje energetskog sektora i investicija trebao učiniti komparator koji će dati odgovor na pitanje je li za projekt nove bolnice, odnosno za investiciju od 3,2 milijarde kuna isplativije financiranje kroz javno-privatno partnerstvo od klasičnog načina kreditiranja. Papirnata priča prema ovakvom scenariju trajala bi dvije godine i završila bi objavom natječaja za izbor privatnog partnera koji dobiva pravo građenja. Slijedi izgradnja bolnice koja bi, kako je jučer rečeno, trebala biti dovršena u roku od pet godina. Ukratko, prema najnovijim obećanjima, Rijeka bi novu bolnicu trebala dobiti za sedam godina, konkretno koncem 2020. godine.
   
Odluka i procedura

– Zahvaljujem svim Riječanima na strpljenju. Desetljećima su čekali novu bolnicu i unatoč činjenici što žive u 21. stoljeću, liječili su se u prostorima koji pripadaju početku 20. stoljeća – rekao je Ostojić koji je jučer u Rijeku došao u pratnji još dva ministra, ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, predsjednice saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Romane Jerković te pomoćnice ministra zdravlja Ljubice Đukanović. To je, prema njegovim riječima, dokaz da je ovo potpisivanje ugovora drugačije od ugovora bez vidljivih rezultata koje su u Rijeci za izgradnju riječke bolnice potpisivale prethodne vlade.
    – To je odluka o kojoj nema dvojbe, ali moramo poštovati proceduru – odgovorio je Ostojić na pitanje novinara hoće li Vlada napokon donijeti odluku o izgradnji nove riječke bolnice. Jamstvo izgradnje nove bolnice je, kako je rekao, iskustvo, a činjenica je da se bolnica ne može graditi sredstvima iz državnog proračuna što je već prepoznalo europsko zdravstvo koje u ovom trenutku ima pet milijardi eura vrijednih ugovora o javnom-privatnom partnerstvu potpisanih u segmentu zdravstva. Novi riječki KBC ujedno bi trebao biti najveći takav projekt javno-privatnog partnerstva koji se provodi u Hrvatskoj. Ostojić pritom poziva i same liječnike i medicinske stručnjake da se maksimalno uključe u izradu projekta nove bolnice.
    – Pokušajte pored svog velikog angaž
Spajanje bolnica
   
    – Vidjet ćemo što je od onih teza koje su se pojavile u medijima točno – komentirao je Ostojić pitanje o masterplanu bolnica i njihovom spajanju kojim bi trebale zauvijek nestati i neke uspješne male bolnice.
    – Spajanje bolnica u organskom, ali i funkcionalnom smislu je dobro. Neke će se spojiti i prije primjene masterplana – dodao je ministar zdravlja.
   
    Nova angiosala
   
    Posjet ministra zdravlja ujedno je bila i prilika za službeno otvaranje angiosale na Odjelu za invazivnu i intervencijsku kardiologiju Zavoda za kardiovaskularne bolesti. U novoj angiosali već se neko vrijeme obavljaju zahvati, a za razliku od angiosale koja je nakon deset godina neprekidnog rada bila na rubu funkcioniranja, nova ima dodatne dijagnostičke mogućnosti poput integriranog intravaskularnog ultrazvuka, mjerenje rezerve frakcijskog protoka i mogućnost trodimenzionalnog prikaza. Prema riječima pročelnika Odjela za invazivnu i intervencijsku kardiologiju dr. Vjekoslava Tomulića, u planu je uposliti obje angiosale, ako to financijska sredstva to dozvole.
    Na ovom odjelu se godišnje učini oko 2.000 invazivnih zahvata od čega oko 800 perkutanih koronarnih intervencija. Nova angiosala trebala bi omogućiti liječenje većeg broja pacijenata s vaskularnim bolestima, a kako je jučer istaknuo sanacijski upravitelj riječkog KBC-a prof. dr. Herman Haller, formiran je multidisciplinarni tim koji čine intervencijski radiolozi i kardiolozi, vaskularni i kardijalni kirurzi te pedijatrijski kardiolozi. U taj tim planira se uključiti i neurologe koji bi uz pomoć endovaskularne medicine liječili moždane udare.
    – Naš cilj je centralizacija endovaskularne medicine – objasnio je Haller.
    Nova angiosala omogućit će promptno zbrinjavanje svih hitnih slučajeva, a najavljeno je i skraćivanje liste čekanja na invazivni zahvat koje bi sa sadašnjih sedam mjeseci za pola godine trebalo biti svedeno na manje od mjesec dana.
   
    Bio je to »dan zdravlja PGŽ-a«
   
    Ministar zdravlja Rajko Ostojić prije potpisivanja ugovora o izgradnji nove bolnice održao je sastanak sa 13 ravnatelja zdravstvenih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Sastanak koji je bio uvertira u potpisivanje ugovora o izgradnji nove bolnice ili kako ga je župan Zlatko Komadina simbolično nazvao »danom zdravlja PGŽ-a« poslužio za rekapitulaciju županijskih ulaganja u zdravstvo. Tako je prema Komadininim riječima, PGŽ uložio 300 milijuna kuna u ustanove čiji je osnivač, ali i 100 milijuna kuna u KBC Rijeka. Istaknuo je velike investicijske cikluse u specijalnim bolnicama poput objke Thalassotherapije.
    – Naš sustav zdravstva nije pao na teret države jer niti jedna zdravstvena ustanova kojoj je osnivač županija nije poslana u sanaciju – istaknuo je Komadina.
    PGŽ spada u županiju s iznadprosječnom dostupnošću zdravstvene skrbi, ako se uzme u obzir broj zdravstvenog osoblja na 100 tisuća stanovnika koji iznosi 363, dok je hrvatski prosjek 299. Sustav se financira najvećim dijelom iz sredstava HZZO-a dok petinu financiranja čine županijska sredstva, a čak 18 posto vlastita sredstva pojedinih ustanova.
    – Kad bi druge županije išle vašim planom, ne bi bilo dubioza kakve imamo. Jedino u čemu ste dosad bili ispod prosjeka je arhitektonski dio zdravstva – rekao je Ostojić, ističući da će održati svoje obećanje iz Plana 21, a to je izgradnja dviju bolnica – pulske i riječke.
mana sudjelovati i u izradi dokumentacije i svega što nas čeka – poručio je Ostojić.
    Novinare je jučer ponajprije zanimalo koliko je ovaj ugovor drugačiji od niza prethodnih sporazuma i obećanja o izgradnji nove riječke bolnice koje su KBC Rijeka, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija dobivali od ranijih vlada. S ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, nova riječka bolnica, prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka neće ovisiti o kapacitetima državnog proračuna, niti o nečijoj političkoj volji.
    – Onaj tko dođe neće više moći reći da nema novca s ovakvim ugovorom jer se on ne oslanja proračun – istaknuo je Vrdoljak, dok se pak Vojko Obersnel osvrnuo na sporazum o izgradnji nove bolnice iz 2004. godine čiji je i sam bio potpisnik.
    – Do ovog ugovora niti jednom nismo potpisali ugovor koji je definirao financijske parametre, a još manje rokove. Ugovor koji smo potpisali s tadašnjim ministrom zdravstva Andrijom Hebrangom o izgradnji nove riječke bolnice nije sadržavao ništa osim dobre volje – ustvrdio je Obersnel, dodavši da je Grad Rijeka i dosad bio aktivni partner u izgradnji nove bolnice koji je s ustupljenim zemljištem i komunalnim doprinosom u bolnicu već uložio 45 milijuna kuna.
   
Nova ulaganja u stare objekte

Nova bolnica trebala bi se prostirati na zemljištu površine osam hektara na području njezinog današnjeg sušačkog lokaliteta. Bruto površina svih građevina nove bolnice prema postojećem projektu iznosi 240 tisuća četvornih metara, a u to je uključena i površina podzemnih garaža koja će imati kapacitet od 1.800 parkirnih mjesta. Kad su u pitanju bolesničke postelje, kapacitet bolnice ne bi se bitno mijenjao od današnjeg i kreće se oko 1.000 postelja. Plan i dalje podrazumijeva izgradnju ginekologije i pedijatrije u sljedećoj fazi, a potom i svih ostalih klinika.
    Ostojić je obećao i novi ciklus ulaganja u stare bolničke objekte kojima bi riječki KBC trebao premostiti vrijeme do izgradnje nove bolnice. Ulaganja se u prvom redu odnose na novu opremu pa bi tako Rijeka trebala dobiti novi CT-uređaj, uređaje za brahiterapiju, operacijske stolove i anesteziološke uređaje. Objavu tendera za novu opremu, Ostojić je najavio kroz period od šest tjedana, a oprema će se financirati iz državnog proračuna.
    – Ovo je velik dan za tri županije koje se ovdje liječe. Nije potrebno naglašavati u kakvim uvjetima radimo i nadam se da će ovaj projekt zaživjeti. Liječnike i medicinske sestre imamo, ali nam trebaju zgrade u kojima bismo mogli pružati naše usluge, ne samo ovoj i susjednim županijama, već i pacijentima izvan granica – zaključio je sanacijski upravitelj KBC Rijeka Herman Haller.

 

 
 
 

 

 
''Stipendije za 23 buduća pomorca'', Novi list, 19. 12. 2013.
POMORSKI FAKULTET POTICAJI STUDENTIMA POMORSKOG FAKULTETA I UČENICIMA POMORSKIH ŠKOLA IZ BAKRA I MALOG LOŠINJA

Diplomanti ovog fakulteta danas su zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je dekan Serđo Kos, ističući izvrsnost kao najtraženiju karakteristiku na svjetskom tržištu
 
 
Ugovore o stipendiranju potpisala 23 studenta i učenikaRIJEKA » Nove 23 stipendije dodijelilo je Ministarstvo prometa, pomorstva, prometa i infrastrukture učenicima i studentima pomorskih učilišta na području Primorsko-goranske županije. Ugovore za dodjelu stipendija za šestero studenata Pomorskog fakulteta u Rijeci, te sedamnaestero učenika Pomorske škole Bakar i Srednje škole Ambroza Haračića iz Malog Lošinja na svečanosti održanoj u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta potpisao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić. On je istaknuo kako je Vlada Republike Hrvatske još 2006. godine pokrenula projekt stipendiranja studenata i učenika nautičkog, brodostrojarskog i ribarsko-nautičkog smjera, kako bi popularizirala pomorska zvanja, te zaustavila tadašnji trend pada upisa u pomorske škole i na fakultete.
    – U razdoblju od 2006. godine do danas, Ministarstvo je dodijelilo stipendije za oko 800 učenika i 260 studenata, kojima je isplaćeno više od 27 milijuna kuna, kazao je Antešić.
    U ovoj je školskoj i akademskoj godini dodijeljeno ukupno 60 stipendija, 48 za učenike i 12 za redovne studente pomorskih fakulteta.
    – Uz stipendiranje učenika i studenata provodimo cijeli niz aktivnosti i mjera koje za cilj imaju jačanje položaja hrvatskog pomorca na zahtjevnom svjetskom tržištu, kao što su zadržavanje najviših standarda u obrazovanju i certificiranju pomoraca, te primjena najviših standarda zaštite na radu, te životnih i radnih uvje
Vjetar u studentska jedra
   
    Stipendija od 1.200 kuna mjesečno itekako će popraviti uvijek napregnuti studentski budžet, potvrdio je Adrian Wolf, student druge godine brodostrojarstva iz Rijeke.
    – Troškovi studentskog života nisu mali. Dakako da će mi ovo biti velika pomoć, jer živim samo s majkom, a ako nešto ostane, pospremit ću to za budućnost, rekao je. Slično razmišlja i Matej Martinović, brucoš na nautičkom smjeru.
    – Olakšat će mi studiranje, ali i pristup stvarima potrebnim za edukaciju i hobi kojim se bavim. Bi li stipendija trebala biti veća? Mislim da je i ovaj iznos zadovoljavajući, ocjenjuje Martinović.
ta na brodu, uz kontinuirano unapređenje procesa zapošljavanja pomoraca. Od iduće godine kroz tonnage tax poticat ćemo ukrcaj mladih pomoraca, kadeta i asistenata na brodove pod hrvatskom zastavom, a Zakonom o trošarinama od srpnja su brodari u nacionalnoj plovidbi oslobođeni trošarina za gorivo, čime se potiče razvoj linijskog obalnog prijevoza, kazao je Antešić, posebno istaknuvši kako su ovogodišnji stipendisti postigli izuzetno visok prosjek ocjena – među učenicima kojima je dodijeljena stipendija najniži je prosjek ocjena 4,1, a među studentima 4,3.
    Uspješnost studenata i učenika koji su primili stipendije u prvi je plan stavio i domaćin, dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos.
    – Izvrsnost je na svjetskom tržištu najznačajnija i najtraženija karakteristika. To su pokazali i diplomanti ovog fakulteta koji su danas zapovjednici najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, vrijednih milijardu dolara, ili pak najvećih LNG tankera, kazao je Kos.
    Koliko su pomorska zanimanja posljednjih godina postala popularna među mladima govori i podatak što ga je iznio ravnatelj Srednje pomorske škole Bakar Gordan Papeš – od svih strukovnih srednjih škola u PGŽ jedino je ona u Bakru upisala čak pet prvih razreda. Razlog tolikoj navali na školu sigurno dijelom leži u projektu stipendiranja, ali ponajviše u dubokoj krizi domaćeg gospodarstva zbog koje je pomorački kruh, sa svih sedam kora, jedina perspektiva za sve veći broj mladih.

M. GLAVAN



 
''Suradnja u stručnom i znanstvenom području'', Novi list, 17. 12. 2013.
 
SPORAZUM EKONOMSKI FAKULTET I HROTE
Suradnja u stručnom i znanstvenom području
 
 
Sporazum potpisali Ivor Županić i Heri Bezić  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Her Bezić jučer je potpisao sporazum o znanstveno-razvojnoj suradnji s di-rektorom HROTE-a Ivorom Županićem. Pojašnjavajući kako HROTE djeluje već osam godina i kao glavnu djelatnost obavlja organiziranje tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, pod nadzorom Hrvatske energetske regulatorne agencije, prof. dr. Bezić je istaknuo da je sporazum sklopljen iz dva razloga. 
    – Riječ je o tome da Ekonomski fakultet provodi poslijediplomski specijalistički studij Ekonomija energetskog sektora koji je HROTE-u zanimljiv te će u sklopu sporazuma nekoliko svojih djelatnika uputiti na školovanje. Drugi je razlog sklapanja ugovora prijava zajedničkih projekata. Naime, Ekonomski fakultet putem Centra za lokalni ekonomski razvoj ima podatke koji mogu poslužiti jedinicama lokalne samouprave kod planiranja strategija i sličnih projekata, istaknuo je prof. dr. Bezić. (I. Š. K.)



 
''Riječka studentica promotor Danske'', Novi list, 16. 12. 2013.
 
TEA MUŽIĆ MLADA DANSKA AMBASADORICA DOBRE VOLJE
Riječka studentica promotor Danske
Titulu ambasadora 22-godišnja Cresanka stekla je odlukom danskog ministra obrazovanja Mortena Ostergaarda, a zadatak joj je prenositi mogućnosti koje Danska nudi u pogledu razmjene studenata i karijere 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jako sam sretna što su me izabrali – Tea MužićRIJEKA » Danski ministar obrazovanja Morten Ostergaard izabrao je hrvatsku studenticu Teu Mužić za Youth Goodwill Ambassador of Denmark. Tea je 22-godišnja studentica fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu koja je na riječkom Sveučilištu završila preddiplomski studij fizike, a ove je jeseni krenula na dvogodišnji diplomski studij fizike na Niels Bohr Institute, Faculty of Science, University of Copenhagen. Titula koja joj je dodijeljena podrazumijeva zalaganje za studentsku razmjenu, interkulturalno znanje i mogućnosti karijera. 
    – Kad sam stigla u Dansku, prijavila sam se za Youth Goodwill Ambassador of Denmark i jako sam sretna što su me izabrali. Zadatak ambasadora je promicanje Danske mojim kolegama u Hrvatskoj, s ciljem dijeljenja moje osobne priče o međunarodnoj mobilnosti studenata, njegovanja interkulturalne razmjene i globalne mogućnosti za karijeru, kaže Tea. 
    Novopečena danska studentica i ambasadorica podrijetlom je iz Cresa gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju, a u tom je periodu, kaže, na državnom natjecanju iz matematike osvojila dvanaesto mjesto te je sudjelovala na ljetnim školama znanosti u Višnjanu i Petnici. Tea je predstavljala Hrvatsku na Forumu znanosti u Londonu i CERN-u u Genevi, a za vrijeme studiranja na riječkom Sveučilištu dobila je i Rektorovo priznanje za izvrsnost te novčanu nagradu Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Kao glavni razlog za odabir Danske za mjesto studiranja Tea ističe visoku kvalitetu života, nastavne metode i akademske standarde sveučilišta, kao i mogućnosti zapošljavanja. 
    – U ovih nekoliko mjeseci boravka u Danskoj, primijetila sam kako ambijent u zemlji i obrazovni sustavi stimuliraj
Ukupno 350 amabasadora 
    
    Danska je prepoznata kao Zemlja najsretnijeg naroda na svijetu, visoke razine obrazovanja njenih građana, jedinstvenog sustava socijalne skrbi i globalnih »zelenih« lidera s visokim BDP-om, a dobro poznate tvrtke uključuju brodarskog diva Maersk i proizvođača igračaka LEGO. Prema danskom Ecomic Council of Labour Movement (ECLM), danske tvrtke će do 2020. g. imati manjak od 21 tisuće zaposlenika s višim obrazovanjem. Stoga je bitno privući i zadržati strani talent te je to razlog što su Copenhagen Capacity, Wonderful Copenhagen i Danish Agency for Universities and Internationalisation udružili snage kako bi osnovali Youth Goodwill Ambassador Corps, koji sada čini blizu 350 sadašnjih i bivših međunarodnih studenata na višim obrazovnim ustanovama.
 u kreativnost općenito, toleranciju i adekvatno potiču novi i drugačiji način razmišljanja. Odabrala sam Dansku jer sam htjela nastaviti s obrazovanjem u krugu ljudi koji dolaze iz svih krajeva svijeta sa zajedničkom željom za napretkom. Dolazeći iz različitih sredina oni donose različite ideje, različite načine razmišljanja, ali i više kreativnosti u rješavanju zadataka i problema. Biti dio Youth Goodwill Ambassadors Corps dozvoljava meni i drugim mladim ljudima da iskoristimo prilike koje nam se ovdje nude što će nam omogućiti da u konačnici postanemo konkurenti stručnjaci iz svojih područja. U poslovima koje obavljam kao ambasadorica inspirirana sam raznolikošću kultura, ideja i stavova iz prve ruke. Dana mi je mogućnost biti na izvoru informacija vladinih i industrijskih planova i strategija u razvoju znanosti, kao i kako da se akademsko znanje primijeni u komercijalnom poslovanju, kaže Tea. 
    Dodajući kako trenutno slobodno vrijeme koristi za učenje danskog jezika Tea ističe da je među njenim planovima za budućnost nakon završetka diplomskog studija nastavak školovanja na doktorskom studiju.



 
''Studentski zbor donirao Klub Srce'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
FILOZOFSKI FAKULTET
Studentski zbor donirao Klub Srce
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » U predblagdanskom ozračju Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Rijeci organizirao je i prikupio, a jučer i donirao novac i potrepštine klubu Srce, riječkoj udruzi za pomoć osobama s metalnom retardacijom. Studenti Ivan Šegulja i Vanja Burić s Filozofskog fakulteta uručili su 1.570 kuna prikupljenih od svojih kolega, te didaktički materijal i darove za Sv. Nikolu. Akciju je organizirao Ivan Šegulja, a donaciju je primila Ana Pribanić, predsjednica udruge Srce. Pribanić napominje da je svaka pomoć u današnje vrijeme hvalevrijedna. Međutim, naglašava da je transparentnost primanja donacija danas nužnost, jer je rad svih udruga u Hrvatskoj, zbog poznatih slučajeva sumnjivog raspolaganja novcem prikupljenim putem humanitarnih akcija, pod posebnim povećalom javnosti. (S. B.)



 
''Priznanje velikom životnom uspjehu'', Novi list, 14. 12. 2013.
 
UČITELJSKI FAKULTET NOVA GENERACIJA PROSVJETARA
Priznanje velikom životnom uspjehu
Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, uz ujedinjene snage na sveučilištu i adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponositi

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova generacija odgajatelja i učitelja  * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je promovirao novu generaciju odgajatelja i učitelja, a kako je istaknula njihova dekanica prof. dr. Jasna Krstović, jučerašnjim danom i svečanim činom promocije odaje se priznanje njihovom velikom životnom uspjehu. 
    
Osobni ponos

– Ova svečanost je dokaz da zajednički napori mladih ljudi, ujedinjene snage nas na sveučilištu, uz adekvatnu podršku okruženja u kome živimo i radimo, donose rezultate kojima se svi možemo ponostiti. Može li biti više razloga za osobni ponos svakog od vas, za naše veće profesionalno zadovoljstvo, od ove svečanosti? Svakako da ne može, kazala je dekanica. 
    Svečanim činom promocije diplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili su: Akvilina Čamber Tambolaš, Ingrid Čavić, Marina Dojder, Josipa Dolibašić, Barbara Drezga, Ana Dundović, Mirela Jančić Komljen, Jelena Jelić, Vanja Jergović, Snežana Karadža, Kristina Kordić, Martina Košeto, Ana Košković, Adriana Kučić, Barbara Letić Mujačić, Klaudia Maras, Kristina Martić, Danica Miočić Zoričić, Anna Novak, Karmen Pavlic, Melita Pergar, Katarina Pleše, Lorena Pliško-Seferagić, Sandra Polić Živković, Marija Preka, Olivera Stojanović, Adriana Tibljaš, Sanja Unković, Eleni Vujović, Karla Zorović i Bonita Žagar Kavran, dok su preddiplomski studij Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završili: Gabriela Baumgartner, Agata Begić, Maja Bosanac, Ana Bošnjak, Martina Bošnjaković, Erika Brkanac, Ana Crnić, Mia Čuljak, Ana Horvat, Tanja Hrvatin, Renata Josipović, Martina Klarić, Mirela Knežević, Marija Krsnik, Kristina Laginja, Marija Lončar, Iva Lujić, Ivona Margetić, Jelena Milošević, Marcella Miljanović, Irena Peloza, Martina Pribanić, Lara Resman, Andrea Romanić, Natali Ružić, Romina Srok, Sindi Starešina, Dajana Stjepanović, Kristina Štefanek, Nikolina Tadić, Vedrana Trnka, Sandra Vuković, Tina Zoretić i Tijana Zoričić, a stručni studij Predškolskog odgoja završili su: Maja Baričević, Kristina Erceg, Sandra Mataija Sumić, Ema Matković i Ozana Pavlović. 
    
Integrirani studij

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni Učiteljski studij završili su: Leonarda Ban, Ana Belavić, Ana Bobić, Kristina Božić, Sanja Branišelj, Dajana Ćukušić, Antonia Ćurić, Iva Flajsig, Maja Furlan, Matea Galić, Ivana Geček, Dragica Glad Dožaić, Aldena Halilović, Matea Han Radan, Ana Japundžić, Adriana Jelovčić, Helena Karabaić, Marta Kolombo, Kristina Konjić, Tea Kraljić, Ivana Majer, Matija Malatestinić, Ana Matušan, Ana Milković, Milena Nastić, Merima Osmanović, Vlatka Oštarić, Tea Pavlović, Sandra Pecorari, Ana Pećar, Ana Peranić, Sandra Perger, Slavica Perković, Lara Pleše, Maja Sanković, Romana Sladić, Dragana Spasevska, Helena Šipušić, Doris Škapul, Marija Tomić, Ena Trgovčić, Sandra Vagaja, Petra Valenčić, Maja Vrtodušić, Kristina Zbašnik, Ana Znaor, Edita Zukić, Ivana Žeželj, Kasandra Živković i Kristina Bičanić.



 
''Povijest medicine neraskidivo povezana s povješću grada'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET NOVA KNJIGA PROF. DR. AMIRA MUZURA
Povijest medicine neraskidivo povezana s poviješću grada
 
 
S predstavljanja knjige prof. dr. Amira Muzura * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Nezavršena povijest medicine u Rijeci – priča o gradu, ljudima i povijesti« nova je knjiga prof. dr. Amira Muzura predstavljena jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Prema riječima predstavljača ova knjiga kroz povijest medicine zapravo priča i povijest Rijeke, a kako je kazao prof. dr. Ante Škrobonja radi se po mnogočemu intrigantnom uratku koji će iznenaditi mnoge, no oni koji prate situaciju shvatit će knjigu kao logičan nastavak priče koja se periodično pojavljuje u riječkoj medicinskoj povijesti. Naime, prvu knjigu ovog tipa prije 40-ak godina objavio je dr. Nikola Korin i zahvaljujući toj knjizi osnovano je društvo povjesničara medicine koje marljivo obrađuje ovakve teme. Muzur je, kako je dodao Škrobonja, vjerodostajn povjesničar, ali i literat. 
    – To je jedna ljubavna priča nadahnuta poviješću i svatko tko se bude bavio poviješću našeg kraja, trebat će ovu knjigu – istaknuo je Škrobonja. 
    Doc. dr. Vjekoslav Bakašun podsjetio je da je povijest Rijeke ujedno i priča o dva grada koja dijeli Rječina. 
    – Vjerujem da je ovo prilično pošten naslov jer nema te povijesti koja zavrsena – kazao je autor knjige podsjećajući da je Rijeka po mnogočemu u svojoj povijesti bila u samom europskom pa čak i svjetskom vrhu. Izuzev prve transplantacije, Muzur je podsjetio i na prve koronarografije, ugradnju umjetnog zaliska i bajpasa. Zaključio je da danas, kad se u medicini priča o nekim drugim temama poput sveučilišne bolnice, ovakav podsjetnik može dobro doći.

B. ČALUŠIĆ




 
''Butković promovirao prvostupnike i magistre'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
SVEČANOST AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
Butković promovirao prvostupnike i magistre
 
 
Sudionici jučerašnje svečanosti na Akademiji primijenjenih umjetnostiRIJEKA » Mladi ste, obrazovani ljudi i sve mogućnosti stoje otvorene pred vama. Uz volju, upornost, rad i talent koji posjedujete, te uz znanja koja ste stekli tijekom studija sigurno ćete doći do dobrih rezultata. Kao umjetnici, dizajneri, akademski građani, sa svim vašim sposobnostima i stečenim znanjima, vi ćete sudjelovati u kreiranju suvremene kulture i naše zajedničke budućnosti. Budite svjesni činjenice da svaki pojedinac daje svoj doprinos za bolje sutra – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove genaracije magistara i prvostupnika dekan Akademije primijenjenih umjetnosti prof. Josip Butković. 
    Izražavajući nadu da će neki od jučer promoviranih završenih studenata ubrzo pronaći odgovarajuće zaposlenje u struci i u ovim ekonomski teškim vremenima dekan je studentima poručio da bez obzira u kojim se radnim sredinama našli, bilo da je riječ o obrazovnim ustanovama, radu u kulturi, turizmu, industriji ili malom poduzeništvu, svima želi da ostvare svoje snove i realiziraju vlastite potencijale. 
    Jučerašnjim svečanim činom zvanje prvostupnik likovne pedagogije stekli su: Doris Cerovac, Vedrana Dragičević, Filip Gašpar, Sara Ivančan, Emina Kefelja, Tomislav Mirković, Ivan Paulić, Majda Petrović, Monika Rajkovača, Ana Sabolić, Iva Sabolić, Dorotea Smrkinić, Mislava Šarić, Ivana Šepac, Daria Valenčić, Andrea Vlaisavljević, Tonko Vukonić i Dina Zebec, dok su zvanje prvostupnik primijenjene umjetnosti stekli: Ivan Babić, Nela Bralić, Isabella Bubola, Ivana Butković, Iva Dukić, Filip Eškinja, Nika Gvozden, Kristina Habunek, Nisa Hrvatin, Eva Margan, Liberta Mišan, Nino Moharić, Silvester Ninić, Lucija Polonijo, Margerita Rakić, Vedran Rosandić, Ana Ružić, Sara Salamon, Eni Šuperina, Kristina Šutić, Ivan Švabić, Marijana Vargić i Mia Vučemilović. 
    Zvanje magistar likovne pedagogije stekli su: Dora Bakek, Andrea Brajnović, Aleksandra-Ana Buković, Marko Burić, Jožica Butko, Mirela Duktaj, Ena Đelmo, Edi Gustin, Nikola Hrastinski, Antonija Iskra Corallini, Ina Ivandić, Martina Kalčić, Kristina Kinkela, Ivan Klarić, Natalija Ložnjak, Goran Nježić, Bojan Starčević, Ivana Stepan, Ines Šarić, Matija Tomić, Jelena Tuliak, Jelena Zec i Breza Žižović, dok su zvanje magistar primijenjene umjetnosti stekli: Sara Anušić, Nikolina Car Jergović, Jana Franušić, Sabina Gužvinec, Dona Katulić, Marija Kolmanić, Ivana Koren, Damjan Kovač, Petra Kožar, Nina Lekić, Katarina Maltar, Romina Mejak, Iris Radivoj, Dina Rain, Iva Santini, Sabina Solarević, Goranka Tomić, Martina Vlahinja i Marta Vučković, dok su zvanje profesor likovne kulture stekli: Bojana Butković, Vedrana Škalamera i Marija Grdinić Cvitan. (I. Š. K.)
 



 
''Nova generacija doktora medicine'', Novi list, 13. 12. 2013.
 
PROMOCIJA MEDICINSKI FAKULTET
Nova generacija doktora medicine
 
 
* Foto: I. TOMI            RIJEKA » Medicinska profesija kao rijetko koja zahtjeva cjeloživotno obrazovanje, bez obzira na to radi li se o specijalizaciji ili edukaciji na poslijediplomskoj razini. Čak i onaj tko misli raditi u običnoj ambulanti mora proći specijalizaciju iz obiteljske medicine – istaknuo je na jučerašnjoj promociji nove generacije doktora medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Miljenko Kapović. Upozoravajući studente da posao tek počinje jer se sada moraju usmjeriti na određena područja i nadograđivati svoje znanje u tim područjima, prof.dr. Kapović nove je doktore medicine pozvao i da se učlane u Alumni MEDRI, ali i da se vraćaju Medicinskom fakultetu. 
    Jučerašnjim činom promocije zvanje doktora medicine stekli su: Zdravko Jurilj, Lorena Kalčina, Ivanka Karamatić, Danijel Knežević, Monika Kocman, Ivan Kolega, Andrea Kresić, Dorian Kršul, Sanja Kulundžić, Mate Lerga, Andreja Levak, Josip Lučev, Dajana Lukić, Sanja Mamula, Luka Marcelić, Petar Marčinković, Mateja Marelja, Ivana Marić, Suzana Maričić, Magda Martedić, Nuša Matijašić, Andrej Matej, Petar Mijić, Mateja Mikić, Marin Mikin, Romina Milanič, Ivan Miletić, Antonija Mišak i Marija Stanić. (I. Š. K.)
 



 
''Strasbourški acquis prof. dr. Jasne Omejec, Novi list, 12. 12. 2013.
 
PRAVNI FAKULTET PREDSTAVLJENA KNJIGA
»Strasbourški acquis« prof. dr. Jasne Omejec
 
 
RIJEKA » »Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u praksi Europskog suda za ljudska prava Strasbourški acquis« naziv je knjige predsjednice Ustavnog suda RH prof. dr. Jasne Omejec koja je jučer predstavljena na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz autoricu knjigu su predstavili i prof. dr. Eduard Kunštek, prof. dr. Miomir Matulović te dr. Maša Marochini, a knjiga je pokušaj da se čitatelju pruži cjelovit uvid u pravni život Konvencije te omogući upoznavanje s institucionalnim ustrojem konvencijskog nadzornog sustava i s temeljnim doktrinarnim postulatima konvencijskog prava, a da istodobno podrobnim objašnjenjima sudske prakse i pravnih stajališta Europskog suda bude osnova za njezinu djelotvornu primjenu u praksi. Izdanje je namijeno pravnicima, osobito sucima, državnim odvjetnicima i odvjetnicima te državnim i javnim službenicima koji se svakodnevno bave pravima i obvezama stranaka, ali i studentima prava svih stupnjeva te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih pravnih studija. Međutim, knjiga je namijenjena i svim osobama kojima pravo nije struka, a koje se žele upoznati sa stvarnim značenjem i praktičnom primjenom Konvencije, tumačene kroz praksu Europskog suda. (I.Š.K.)


 
''Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje'', Novi list, 11. 12. 2013.
 
SVEČANA SJEDNICA MEDICINSKOG FAKULTETA STVARANJE SVEUČILIŠNE BOLNICE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH STRATEŠKIH CILJEVA
Šustić: U Strategiji zdravstva Sveučilišna bolnica Rijeka nigdje se ne spominje
Iako sam u izradi Strategije zdravstva Hrvatske do 2020. puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti, kaže dekan prof. dr. Alan Šustić 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Glavni cilj treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa, poručio je jučer dekan Šustić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Medicinski fakultet i projekt sveučilišne bolnice najvažniji su projekti za cijelu zapadnu Hrvatsku, a ne samo Rijeku, poručio je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Medicinskog fakulteta u Rijeci dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. U svom posljednjem govoru na svečanoj sjednici s mjesta dekana, Šustić kojem iduće godine ističe drugi mandat, istaknuo je da Medicinski fakultet i riječka bolnica predstavljaju projekt koji zapošljava 15.000 ljudi i generira miljarde kuna, a rezimirajući proteklih pet godina na čelu ove ustanove kao jedan od najvažnijih strateških ciljeva istaknuo je upravo stvaranje sveučilišne bolnice. 
    – Sveučilišne bolnice odnosno klinički bolnički centri koji poznajemo u Hrvatskoj nisu ni približno nalik sveučilišnim bolnicama kakve poznaju svijet i Europa gdje takve ustanove liječe i istražuju, bolje obrazuju kadar, a naposljetku, i jeftinije su. Nažalost, ovdje se moramo osvrnuti na činjenicu da u Strategiji zdravstva Hrvatske do 2020. godine sveučilišna bolnica se nigdje ne spominje, iako sam u njezinoj izradi puno puta na to ukazivao, nitko nije čuo ili nije htio čuti – dodao je Šustić. 
    Prema njegov
Umirovljenici 
    
    Jučerašnja sjednica bila je prilika i za opraštanje od kolega koji su cjelokupni svoj radni vijek i znanje ugradili u riječki Medicinski fakultet. Novi umirovljenici su prof. dr. Željko Fučkar, prof. dr. Vladimir Ahel, prof. dr. Darko Manestar, prof. dr. Đulijano Ljubičić, dr. Jagoda Dabo, dr. Jasna Gobić, dr. Ivan Saftić i mr. sc. Fred Zeidler. 
    – U znanstvenom smislu dostigao sam razinu negdje između kišne gliste i portira u drvnoj industriji, ali po ovom vašem aplauzu vidim da sam ostavio nekog traga, poručio je Zeidler koji je uz dugogodišnju djelatnicu studentske službe Vlastu Böhm dobio najveći pljesak okupljenih kolega i studenata. 
    
Najbolji 
    
    Najboljom novodiplomiranom doktoricom medicine proglašena je Krisitina Ilić koja je ujedno i najbolja nova liječnica prema kriteriju prosječne ocjene iz kliničkih predmeta. Najbolji novi doktor dentalne medicine je Milan Pečnik, najbolje magistrice sanitarnog inženjerstva su Iva Kruljac i Barbara Turković, najbolja magistrica organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu je Maja Lončarić, najbolja prvostupnica sestrinstva je Anita Vugec, najbolji prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike je Aleksandar Sebastijanović, najbolja prvostupnica fizioterapije je Nikolina Gržinić dok je najbolja prvostupnica radiološke tehnologije Sara Devečerski. 
    Nagrade za najbolje studente dobili su Juraj Obradović, Matea Tomasić, Klara Pulić, Domagoj Vučić, Vera Tomas, Nives Žauhar, Goran Milohanić, Ema Saltović, Ana-Marija Pavletić, Nikolina Rumac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Josipa Cvetko, Ivana Jelinek, Dora Mavra, Dina Ramić, Ira Mazul, Valentina Čalić i Ana Mohorić.
 
 im riječima, hemodijaliza koja je jedini vidljivi dio nove riječke bolnice i projekti od kojih je najveći projekt druge faze izgradnje bolnice odnosno ginekologija i pedijatrija, značajno su premali. Šustić je kašnjenje objasnio objektivnim i subjektivnim razlozima. 
    – Činjenica je da se na zagrebačko Rebro uvijek obraćalo puno više pažnje nego na nas. Kad je o subjektivnim razlozima riječ, nismo se adekvatno fokusirali i često smo bili na dva ili tri kolosijeka, rekao je Šustić podsjećajući okupljene da u ovom trenutku glavni cilj Medicinskog fakulteta treba biti ujedinjenje u zajedničku politiku bez partikularnih interesa. Pritom, nakon ulaska u EU, konkurencija više nije Zagreb ili Split, već Trst, Udine, Maribor i Graz. 
    Dekan Medicinskog fakulteta zahvalio se jučer ministru znanosti Željku Jovanoviću i rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu na velikoj pomoći kod osnivanja novog fakulteta zdravstvenih studija koji će startati iduće godine. S druge strane, u njegovom mandatu samo u infrastrukturu Medicinskog fakulteta u Rijeci uloženo je 23 milijuna kuna vlastitih sredstava. 
    Na svečanoj sjednici dodijeljena su brojna priznanja studenima i profesorima pa je tako pročelnik Katedre za zarazne bolesti prof. dr. Ivica Pavić proglašen najboljim profesorom po mišljenju studenata. Najboljim znanstvenicima proglašeni su dr. Nina Pereza za područje temeljnih medicinskih znanosti i dr. Hrvoje Šimić na području kliničkih medicinskih znanosti.




 
''Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna'', Novi List, 11. 12. 2013.
 
HUMANITARNA AUKCIJA SLIKA
Centru za rehabilitaciju 77.800 kuna
 
 
RIJEKA » Sinergijom Zaklade Sveučilišta u Rijeci i tvrtke Metis, na humanitarnoj aukciji slika u klubu Pepe Rosso za pomoć Centru za rehabilitaciju Rijeka prikupljeno je čak 77.800 kuna, što će ovaj ustanovi za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama pomoći u uređenju soba korisnika, popravcima tamo gdje je najnužnije, te za izlete i druge aktivnosti. Iznimna radost zbog ove neočekivano velike donacije najbolje se osjetila na druženju svih aktera ove akcije, uz nastup domaćeg zbora »Prijatelji«. 
    – Žene su super odradile posao oko zajedničkog cilja, bez obzira koliko se međusobno razlikujemo, i takav primjer bi voljeli da potakne i ostale u činjenju dobra. Kombinacija privatnog i javno-poduzetničkog sektora polučila je u ovom slučaju izniman uspjeh, do te mjere da je primjerice jedna od 28 ponuđenih slika renomiranih hrvatskih umjetnika kupljena za deset tisuća kuna. Ovo nam je vjetar u leđa da ponovno zajedno nešto takvo organiziramo, kazale su organizatorice ove uspješne akcije. 
    Centar za rehabilitaciju Rijeka pruža osobama s invaliditetom usluge smještaja, boravka, prehrane, njege i brige o zdravlju, osposobljavanje u posebnim uvjetima, medicinske i psihosocijalne rehabilitacije te usluge organiziranog provođenja slobodnog vremena. Cjelodnevno brine za 60 korisnika u stacionarnom smještaju na Brašćinama, te za dio njih u poludnevnom boravku na Pulcu i Krku. Osim toga, pružaju se usluge u okviru poludnevnog i cjelodnevnog boravka te stalnog, tjednog i povremenog smještaja. Svi zainteresirani za doniranje knjiga i slikovnica o bajkama u idućoj humanitarnoj akciji Zaklade na opremanju čitaonice u čekaonici Dječje bolnice Kantrida, pozvani su javiti se na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , dok Centar u prijepodnevnim satima traži volontere za rad s korisnicima. (S. P.)
 



 
''Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi'', portal Moja Rijeka, 11. 12. 2013.
 VAŽAN DOPRINOS RAZVITKU MEDICINSKOG FAKULTETA, SVEUČILIŠTA I RIJEČKE REGIJE

11.12.2013.

Održana godišnja skupština Udruge Alumni MedRi

U utorak, 10. prosinca, s početkom u podne, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je godišnja skupština Udruge Alumni MedRi koja okuplja diplomirane studente ovog fakulteta. Skupština je održana u okviru Dana Medicinskog fakulteta, a obratili su joj se prof. dr. sc. Anđelka Radojčić-Badovinac, prva predsjednica Udruge, dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Alan Šustić, rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Pero Lučin i ministar znanosti, obrazovanja i sporta RH, doc. dr. sc. Željko Jovanović - svi članovi Udruge.

altMinistar Jovanović je održao kratko predavanje o dvogodišnjim postignućima svog ministarstva, a dekan i rektor su izložili svoje viđenje misije Udruge koja okuplja brojne članove - bivše studente riječkog Medicinskog fakulteta, od kojih su neki postigli vrlo zanimljive karijere u SAD-u, Njemačkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i drugdje, gdje vode institute, odjele, bolnice i istraživačke skupine.

Ovi ljudi, kao i svi drugi željni pomoći, mogu mogu dati važan doprinos razvitku Medicinskog fakulteta, Sveučilišta i riječke regije.

Na skupštini je razmatrano i izvješće o dosadašnjem radu Upravnog odbora i prijedlog izmjena Statuta, a predsjednik Udruge Amir Muzur iznio je i program rada za sljedeću godinu koji je jednoglasno usvojen.

 
''Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo'', Novi list, 10.12. 2013.
 
APEL ZA IZGRADNJU SVEUČILIŠNE BOLNICETRIBINA O KATASTROFALNOM STANJU BOLNIČKOG ZDRAVSTVA
Bez nove bolnice Rijeka će postati jedno veliko selo
Tribina na Medicinskom fakultetu, na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice 

Barbara ČALUŠIĆ
 
Tribina na Medicinskom fakultetu okupila je brojne riječke liječnike i profesore * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Riječka medicina, ali i cijeli grad i regija, zauvijek će izgubiti svoj status bez nove bolnice, bio bi kratak odgovor na pitanje postavljeno u naslovu jučerašnje tribine održane na Medicinskom fakultetu koja je okupila brojne medicinske stručnjake i članove sveučilišne zajednice koji su pokušali odaslati vrlo jasan apel postavljen iza retoričkog pitanja »Može li riječka bolnica opstati bez sveučilišne bolnice?«. Tribina na kojoj je svoja izlaganja imalo 11 članova riječke akademske zajednice, mahom medicinara, imala je za cilj potpisivanje apela za izgradnju nove riječke sveučilišne bolnice. Sama izlaganja polarizirala su se uglavnom oko još uvijek apstraktnog načina na koji bi se financirala izgradnja nove bolnice i što se integracijom Sveučilišta i KBC-a Rijeka planira dobiti te vrlo konkretnih problema u kojima se nalazi sustav riječkog zdravstva. 
    
Lučinov koncept

Na koncept pametnih specijalizacija koji je jedan od načina financiranja izgradnje nove bolnice ukazao je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin. Jednostavnim rječnikom, pametne specijalizacije su one koje između ostalog pokreću i biznis, a ostvaruju se preko povezivanja poduzeća, javnih funkcija i centara znanja. Bez pametnih specijalizacija, prema Lučinovim riječima, nemoguće je doći do 1.000 milijardi eura koje nudi europski proračun za poboljašanje kvalitete života građana. 
    – Pametna specijalizacija ne podrazumijeva jesmo li kao bolnica bolji od pulske ili gospićke, već možemo li mi napraviti nešto što ne mogu u Pragu – istaknuo je Lučin poručujući da su temelji pametnih specijalizacija bazična istraživanja, translacijska medicina i napredni servis. 
    Na njegovom je tragu i razmišljanje prof. dr. Stipana Jonjića koji smatra da je bolnica jako važan gospodarski segment nekog grada. Ona podrazumijeva zapošljavanja, poreze i prihode. 
    – Što nas je do ovog dovelo? Kriviti državu bilo bi pogrešno jer dio krivnje je na nama što smo propustili priliku u ovih deset godina da ukazujemo na stanje. Nije to samo pitanje kontakata već i konkretnih projekata i u tome vidim krivnju cijele akademske zajednice pa i svoju – rekao je prof. dr. Stipan Jonjić dodajući da sredstva Europske unije mogu dobiti samo kvalitetni projekti, a njih pak sastavljaju kvalitetni kadrovi. 
    
Put do bankrota

Sanacijski ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller skrenuo je diskusiju s planova na konkretne probleme čije je pokušaje rješavanja, u slučaju riječkog KBC-a, nazvao Sizifovim poslom. 
    – Pripala mi je čast da vam priopćim realnost koja je malo drugačija. Prije 13 godina kad mi je prof. dr. Jonjić bio šef, stanje u bolnici je također bilo katastrofalno. U Rijeci se nije ništa promijenilo po tom pitanju gotovo 90 godina kad je posljednji put građena zgrada koja je namjenski bila predviđena za bolnicu. Nesuvislo je o
Lučin i Haller trebaju češće biti na naslovnici Novog lista 
    
    U diskusiju koja je uslijedila nakon izlaganja uključio se prof. dr. Davor Štimac, predstojnik riječkog Zavoda za gastroenterologiju s tezom, da unatoč tome što živimo u vremenu raznih inicijativa, od inicijative »U ime obitelji« do inicijativa za golf igrališta, prave javne inicijative za izgradnju riječke bolnice nema. S druge strane, riječke se inicijative protežu od Porto Baroša do odlagališta otpada. 
    – Na naslovnici Novog lista trebaju se češće pojavljivati naš rektor Lučin i ravnatelj Haller i govoriti o ovom problemu. Nismo ništa napravili ako ova tribina sutra ne bude na naslovnici barem u jednom malom okviru – smatra Štimac. 
    
Haller najbolji ravnatelj 
    
    Na tribini u sklopu koje se raspravaljlo o spašavanju riječkog zdravstva, ravnatelju riječke bolnice prof. dr. Hermanu Halleru s govornice je upućena javna pohvala. Pohvalio ga je nekadašnji dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Miljenko Kapović koji ga je nazavao najboljim ravnateljem bolnice. 
    – Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Haller – a to nećete nigdje pročitati – proglašen je najboljim ravnateljem naših bolnica u ovom trenutku. Radi se o čovjeku koji cijelu stvar uspješno izvlači u stručnom i operativnom smislu – kazao je Kapović.
 tome govoriti tko je sada kriv, ravnatelj ili svi pomalo – rekao je Haller podsjetivši da riječki KBC djeluje na tri lokaliteta, što nema veze sa suvremenom medicinom koja se dostiže isključivo uz velike napore kadra koji radi u bolnici. 
    – Nisam siguran da su oni koji s nama posluju sretni. Mi smo mnoge firme doveli do bankrota. Iznimno realno gledam situaciju, a ona je u najmanju ruku siva – izravan je bio Haller koji predviđa da će 2014. godina biti izuzetno teška. Poručio je da je uprava riječke bolnice za formiranje sveučilišne bolnice, ali ni da niti jedan prijedlog naveden na tribini ne nudi spasonosno rješenje i čarobni štapić za njezinu izgradnju. 
    – No, ako sve ideje stavimo na kup možda možemo nešto napraviti – zaključio je Haller. 
    Bivši rektor Sveučilišta u Rijeci, akademik Daniel Rukavina, podsjetio je da loše stanje riječke bolnice nije nikakva novost. Prema njegovim riječima, prije 35 godina on je zajedno sa svojim kolegama slao apele da je stanje u riječkoj bolnici neodrživo jer se radi u neadekvatnim zgradama poput bivših kasarni i konjušnica. Pritom je u tom trenutku Rijeka bila pionir u transplantacijskoj medicini i u samom vrhu brojnih kriruških grana. 
    
Generacije prolaze...

– Fali mi više snage, želje i čvrstine u vašim pomalo depresivnim nastupima. Moram vam reći da nikad nitko nije napravio iskorak kad je bilo dobro pa su tako i nas 2000. godine smatrali ludima kad smo se borili za sveučilišni kampus – komentirao je Rukavina. 
    Da se kronična zapuštenost riječke bolnice sada proteže na dva stoljeća i čitave generacije upozorio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić. 
    – Moj djed Ante Medanić 1953. godine pisao je dopise o lošem stanju riječke bolnice, a 70-ih godina to je radio moj otac pa kao što možete vidjeti, moja se obitelj već malo duže vrijeme bavi s lošim stanjem riječke bolnice – rekao je Šustić. Ipak, kako je kazao, o stanju riječke bolnice dosad je akademska zajednica šutjela i sad je konačno nastupilo vrijeme da se sve strane integriraju na jednom projektu jer drugačije više nitko neće moći funkcionirati. 
    – Udružimo se i napokon recimo da nam padaju komadi stropova po pacijentima. Ovakvo je stanje jednostavno neodrživo – zaključio je Šustić.



Stanovnici Rijeke i zapadne Hrvatske – građani drugog reda 
    
    Nedopustivo loše stanje materijalne infrastrukture prostora i opreme Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje degradira i ugrožava funkcioniranje pojedinih odjela i koje će neminovno rezultirati daljnjim urušavanjem kadrova, navodi nas da, svjesni povjerenja koje su nam dosad ukazivali naše kolegice i kolege i odgovornosti koju naš položaj traži kao i očekivanja koja od nas imaju naši sugrađani, istaknemo sljedeće: 
    Sadašnje neodrživo stanje KBC-a Rijeka dovodi građane Rijeke i zapadne Hrvatske u frustrirajući položaj građana drugog reda u odnosu na druge sredine u Hrvatskoj i susjednim zemljama: sveučilišna bolnica u okviru sveučilišnog kampusa na Trsatu kao i nova bolnica funkcionalno integrirana u Sveučilište apsolutni je prioritet razvitka medicinske struke, znanosti i obrazovanja koji nema alternative. Sveučilišna bolnica podrazumijeva izgradnju materijalne infrastrukture kao i funkcionalnu integraciju KBC-a Rijeka s Medicinskim fakultetom te daljnji razvoj kadrova pri čemu ni jedan od ova tri aspekta ne smije biti zanemaren ili predmetom odustajanja. Pozivamo sve nadležne institucije da podupiru izgradnju riječke sveučilišne bolnice i pridonesu decentralizaciji hrvatskog zdravstvenog sustava. Ne prozivamo krivce već prizivamo prijatelje Rijeke da svojim utjecajem pomognu realizaciji projekta sveučilišne bolnice. Hrvatska mora za projekt i njegovu realizaciju osigurati najveći dio sredstava. Financiranje izgradnje sveučilišne bolnice morat će potpomognuti i jedinice lokalne i regionalne samouprave dok će se od Europske unije tražiti financiranje tragom koncepta pametnih specijalizacija. Paralelno s rješavanjem pitanja financiranja i izgradnje materijalne infrastrukture treba stvoriti pravni okvir statusa i djelovanja sveučilišnih bolnica Hrvatskoj, što podrazumijeva osobito tijesnu suradnju Ministarstva zdravlja i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Sveučilišna bolnica je istovremno uvjet za razvoj i opstanak riječke akademske medicine i cijele akademske zajednice. Bez sveučilišne bolnice europski standardi edukacije bit će ugorženi, što može rezultirati i ugrožavanjem ugled a i statusa visokog učilišta u Rijeci. Generacije budućih liječnika i drugih biomedicinskih stručnjaka neće nikad biti ravnopravne školovanima u drugim centrima, pacijenti će tražiti bolju uslugu drugdje, a stručnjaci i znastvenici napuštatiti i zaobilaziti Rijeku. 
    Svojim potpisom jamčimo da ćemo uložiti sav svoj utjecaj da navedene stavove predstavimo javnosti, struci i politici te ćemo od donositelja odluka na svim razinama tražiti hitnu i bezuvjetnu realizaciju projekta sveučilišne bolnice na Trsatu. Donositeljima odluka pak poručujemo da smo njihovi saveznici i da apeliramo na njihov razum i savjest, ali i da moraju znati da će se njihove riječi i djela odsad pa nadalje mjeriti njihovim odnosom prema projektu sveučilišne bolnice i da se nećemo ustručavati javno ih prozivati ukoliko odstupe od njega, ponašaju se prema njemu nedovoljno proaktivno i na taj način pokažu da nisu zavrijedili zadržati povjerenje medicinskih stručnjaka i građana.

Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 9. prosinca 2013.


 
''Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine'', portal Moja Rijeka, 6. 12. 2013.
 NAJAVLJEN 1. MEĐUNARODNI KONGRES STUDENATA DENTALNE MEDICINE U RIJECI

06.12.2013.

Obilježeno 40. godina Studija dentalne medicine

altAutor:Ivica Nikolac

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je Simpozij povodom 40. godina Studija dentalne medicine. U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Riječ je o Studiju koji se kvalitetom predavača, objavljenim znanstvenim radovima, pomoći koju je pružao drugim Studijima dentalne medicine te raznim programima preventive, nametnuo kao centar izvrsnosti, rečeno je na Simpoziju.

40. godina Studija dentalne medicine

Prodekanica Studija, prof. dr. s. Renata Gržinić naglasila je da o tome svjedoči 29 doktora znanosti, 29 specijalista, 183 studenta i 1850 diplomiranih doktora stomatologije, odnosno četvrtina svih stomatologa u Hrvatskoj.

Emotivnim govorom učesnike Simpozija pozdravio je i predstavnik prve generacije diplomiranih doktora stomatologije Tiberio Zaverski naglasivši da su većinom zaboravili imena kolega i profesora, ali nisu zaboravili entuzijazam koji ih je čitavih pet godina vukao naprijed. „Neki od kolega završili su karijeru u inozemstvu, a mnogi od nas prenijeli su svoje znanje i iskustvo na svoju djecu koja su preuzela obiteljske ordinacije i time potvrdili da ulaganje u naše obrazovanje nije bilo uzaludno“ kazao je Zaverski.

40. godina Studija dentalne medicineUz riječi pohvale za sve što je u Rijeci učinjeno tijekom 40. godina djelovanja Studija dentalne medicine, prof.dr.sc. Dolores Biočina Lukenda, prodekanica Studija dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu kazala je kako je Rijeka bila svima uzor te posebno naglasila pomoć riječkih profesora ustroju takva Studija u Splitu, pohvalivši se pritom prvom generacijom diplomiranih doktora stomatologije.

Gradonačelnik Vojko Obersnel je istaknuo da je kao nekadašnji djelatnik Medicinskog fakulteta ponosan na činjenicu da je Medicinski fakultet nositelj kvalitete, kako u radu sa studentima, tako i u unaprjeđivanju znanstveno-istraživačkog rada. Obersnel je posebno istaknuo  projekte na kojima je Grad Rijeka surađivao sa Studijem, naglasivši da mu je posebno drag posljednji projekt – jednogodišnji preventivni program natjecateljskog tipa „Tko će na kraju školske godine imati više zdravih ili saniranih zuba“, u kojem je sudjelovalo 27 prvih razreda iz 22 osnovne škole Grada Rijeke, odnosno 479 djece, a promatrao se broj djece koja su nakon prvog ciklusa pregleda posjetila stomatologa te broj djece s najviše zdravih zuba. 
Pozdravne riječi uputio je i rektor Pero Lučin.

U sklopu proslave ove značajne obljetnice bit će održan i 1. međunarodni Kongres studenata dentalne medicine u Rijeci s međunarodnim sudjelovanjem. Najavljena su zanimljiva plenarna predavanja profesora riječkog Medicinskog fakulteta koji će predstaviti najnovije teme iz svijeta dentalne medicine, a bit će održano i predstavljanje znanstvenih radova, uz dodjelu nagrada studentskim radovima. Kongres završava zabavom stomatologa u Sky baru i  izletom u Istru.

 
''Najavljena manifestacija Nulti dani galerije'', portal Moja Rijeka, 5. 12. 2013.
 6. DO 13. 12. 2013

05.12.2013.

Najavljena manifestacija Nulti dani Galerije

Na danas održanoj konferenciji za medije u prostorima Palacha, najavljena je manifestacija pod krovnim imenom - Nulti dani Galerije - 6. do 13. 12. 2013. - koja će se održavati u nedovršenom prostoru Palacha povodom otvaranja Studentskog kulturnog centra u Rijeci.

alt

Nulte dane Galerije SKC najavili su Marina Toto, predsjednica kreativnog kolektiva KOMBINAT, Zoran Baljak, voditelj SKC-a, Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC. 
Nulti dani Galerije nastaju povodom skorog otvaranja Galerije SKC, a započet će izložbom fotografija finalista 5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida s ovogodišnjom temom 'Prostori'. Tijekom izložbe prostor Galerije SKC ispunjavat će i tri radionice te dva predavanja, koja će istraživati (fotografiju i) prostor, svaka na svoj osebujan način.

Marina Toto, predsjednica KOMBINAT, predstavila je kreativni kolektiv kao grupu različitih multidisciplinarnih umjetnika, dizajnera i radnika u kulturi, koji shvaćaju važnost intenzivnijeg povezivanja umjetničkih, dizajnerskih i kulturnih djelatnika s djelatnicima u tehnološkim, informatičkim, znanstvenim i arhitektonskim disciplinama. Pri naglašavanju suradnje u kulturnim domenama objasnila je i prirodnost odabira suradnje s SKC-om.

Zoran Baljak, voditelj SKC-a, ukratko je predstavio program SKC-a te naveo Galeriju SKC kao jedan od važnih projekata Studentskog kulturnog centra pri Sveučilištu u Rijeci , osnovanog u lipnju 2013. godine.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC navela je glavne ciljeve Galerije SKC. Neki od njih su: ponuda kulturnoga programa u kojem će korisnici sudjelovati aktivno pri stvaranju programa, kritičkoga dijaloga i kulturne platforme; edukacija i estetska  senzibilizacija javnosti za suvremenu umjetnost. Naglasila je želju Galerije da ostvari suradnje s ostalim akterima u kulturi iz grada Rijeke i sire, te interdisciplinarne korelacije s aktualnim temama iz društvenih, prirodnih znanosti i tehnologije.

Također, jedna od glavnih ideja Galerije SKC je da se unutar studentske populacije omogući neformalno obrazovanje i praksu kroz koje će studenti steći kompetencije potrebne za buduće zapošljavanje.

Marina Toto, predsjednica Kombinata,  najavila je brojna događanja Nultih dana Galerije SKC; radionice, izložbu, predavanja. Najavljene su i tri radionice od kojih će se sve tri odvijati u prostoru Palacha u razdoblju od 7. do 13.12. 2013.  To su radionice: “Fotografija koja zauzima malo prostora” (voditelj Luka Kedžo); radionica studijske rasvjete (voditeljski duo Stephany Stefan i Ivan Vranjić); te treću radionicu koja  nije radionica, već je dinamičan razgovor o fotografiji kojega moderira Karlo Čargonja. Više o samim radionicama i tematici koja se na njima uči/istražuje može se pročitati na web straniciKombinata.

Sara Salamon, voditeljica Galerije SKC, je istaknula impresivnu izložbu fotografija finalista  5. međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Tema gostujuće izložbe  su ‘Prostori’ , interpretirani  na različite načine. Na izložbi svoje projekte predstavljaju fotografi iz Danske, Njemačke, Bangladeša, Engleske, Indije, Španjolske, Belgije i Italije, a među njima je jedan  hrvatski predstavnik, i to naš Riječanin, Mario Pućić . Osim izložbe najavila je i predavanja koja kroz različita područja; matematiku i psihologiju propituju (fotografiju i) prostor. Predavači će, u ležernom stilu, govoriti o procesu “Od fotografskog aparata do organa vida” (doc dr. sc. Dražen Domijan) te o “(Ne)stvarnom prostoru vektora” (Doris Puž). Osim izložbe najavila je i prvo tematsko tromjesečje Galerije SKC (izložbene forme kojom će Galerija biti organizirana) pod nazivom: Prostor

Isto tako najavljena su dva koncerta koja se održavaju na otvaranju i zatvaranju Nultih dana Galerije.

6. 12. 2013. u 22.30 h Nastupaju Pick A Piper (Kanada) & Sven Nalis (Hrvatska, Rijeka) u sklopu Distuneovog Plesnog petka vol.1.

13.12. 2013. najavljen je kraj manifestacije Nulti dani Galerije. Bit će popraćen otvorenjem izložbe radova polaznika  te početkom  35. po redu Ri Rocka Festivala.

 
''Studentska poduzeća za novo zapošljavanje'', Novi list, 20. 11. 2013.
 

EKONOMSKI FAKULTET  PIONIRSKI POTHVAT U SURADNJI SA STUDENTIMA


STUDENTSKA PODUZEĆA ZA NOVO ZAPOŠLJAVANJE


Ekonomski fakultet otvorit će studentska poduzeća u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i planova
 

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
Zajedno u poslu – predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »Studentska poduzeća« zajednički su projekt Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Hrvatske banke za obnovu i razvitak koji su jučer na Ekonomskom fakultetu predstavili dekan Fakulteta prof. dr. Heri Bezić i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Kako je pojasnio Bezić, studentska poduzeća su poduzeća koja će Ekonomski fakultet otvoriti u suradnji sa svojim studentima, sadašnjim ili bivšim, na temelju njihovih ideja i kvalitetnih poslovnih planova.
    – Model se bazira na tome da sa studentima i bivšim studentima razvijemo i osnujemo novo poduzeće gdje bismo mi u potpunosti isfinancirali osnivanje poduzeća, a zadržali bismo 19 posto vlasničkog udjela. Sredstva su vlastita sredstva Fakulteta, nisu od Ministarstva, ni države, već su to sredstva koja je Fakultet ostvario na tržištu. Već smo napravili sve pripreme i formirali prosudbeno povjerenstvo koje će ocjenjivati kvalitetu poslovnih planova, a u kojem su profesori Fakulteta koji imaju iskustva u gospodarstvu, te predstavnik HBOR-a. Studenti su upoznati s projektom, nadam se da ćemo dobiti čim više kvalitetnih poslovnih planova, a već postoji nekoliko vrlo interesantnih ideja, istaknuo je Bezić. 
    Kovačev je kazao da se HBOR rado pridružio ovom projektu jer je posvećen novom zapošljavanju. 


Prvi u Hrvatskoj

– Mi smo ovdje u ulozi sponzora, a isto tako pozivamo i naše korisnike kredita, tvrtke iz Primorsko-goranske županije, da se priključe projektu, rekao je Kovačev te podsjetio na programe HBOR-a s kamatnim stopama od dva posto.
    Na pitanje što Fakultet očekuje od takvog ulaganja, Bezić je odgovorio da smatra da je dužnost Fakulteta poticati zapošljavanje i poduzetništvo, dugoročno očekuje i da se studentska praksa obavlja kroz ta poduzeća, što opet, kaže, omogućuje selekciju najboljih studenata, a u konačnici, obzirom na vlasnički udjel, očekujemo i nekakvu dobit koja će se reinvestirati u slične projekte, napomenuo je Bezić. Kaže da je to prvi takav pothvat u Hrvatskoj, da neki fakultet na ovaj način ulazi u partnerski odnos sa studentima, uz potporu HBOR-a, no u svijetu, veli, takvi modeli postoje, i kada su u pitanju privatna, ali i javna sveučilišta, obzirom da je javno financiranje općenito sve oskudnije. 


Suglasnost Senata

Otvoreni su, napominje, i za druge fakultete, da se uključe u projekt, pogotovo tehničke znanosti, koje s ekonomijom sada mogu biti ključne za pokretanje gospodarstva. 
    Na pitanje ima li podršku Sveučilišta, Bezić je potvrdio da za projekt imaju suglasnost Senata, bez koje, kaže, Fakultet ne bi ni mogao osnivati poduzeća, a imaju, veli, i podršku Ministarstva. Kovačev i Bezić su potvrdili da u ocjenjivački sud, odnosno u povjerenstvo koje će odlučivati koje ideje vrijedi financijski poduprijeti, u ime HBOR-a ulazi Vesna Bartolović, a u ime Fakulteta profesori dr. Zdravko Zekić i dr. Davor Vašiček. Bezić je kazao i da Fakultet zasad u prvoj godini planira uložiti oko sto tisuća kuna u ovaj projekt.
 



 
 
''Među odabranim projektima i dva riječka'', Novi list, 20. 11. 2013.
 
ZNANSTVENO-TEHNIČKA SURADNJA  ŠESTI CIKLUS HRVATSKO-AUSTRIJSKIH PROJEKATA


MEĐU ODABRANIM PROJEKTIMA I DVA RIJEČKA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA
» U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održana je 6. sjednica Zajedničkog povjerenstva za znanstveno-tehničku suradnju o provedbi Ugovora o znanstveno-tehničkoj suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Savezne vlade Republike Austrije te je odobren šesti ciklus hrvatsko-austrijskih znanstvenoistraživačkih projekata.
    Među ukupno 22 odobrena projekta dva su iz Rijeke, a riječ je o projektu »Kohomologija aritmetičkih grupa i automorfne forme« Odjela za matematiku kojeg vodi Neven Grbac te o projektu »Utjecaj toplinske zone uzrokovane elektronskim snopom zavarenog martenzitnog čelika GX4CrNi13-4 na čvrstoću materijala pri zamoru« Tehničkog fakulteta kojeg vodi Josip Brnić.
    Sufinanciranje sa svake strane iznosi najviše do 2.800 eura godišnje po projektu. Od 22 odabrana projekata osam ih je iz područja prirodnih znanosti, i to tri iz fizike, dva iz matematike jedan iz kemije i dva iz geologije; osam ih je iz područja tehničkih znanosti, i to tri iz materijala, po jedan iz strojarstva, rudarstva, računarstva, arhitekture i tekstilne tehnologije; tri su iz društveno-humanističkog područja, i to po jedan iz sociologije, antropologije i filozofije, te po jedan iz biomedicine, stočarstva i interdisciplinarnog područja – geografije.
 

 

 
 
''Aktivna uloga intelektualaca'', novi list, 20. 11. 2013.
 
 
HAZU  DAN OTVORENIH VRATA


AKTIVNA ULOGA INTELEKTUALACA


Glas vrhunskih intelektualaca u ovom turbulentnom vremenu treba se čuti mnogo snažnije


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-aRIJEKA » S ciljem promocije znanstvenoistraživačkog i sveučilišnog rada Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a organizirao je jučer »Otvorena vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti«. Otvarajući manifestaciju primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naglasio je kako se glas vrhunskih intelektualaca u ovom po mnogočemu turbulentnom vremenu treba čuti mnogo snažnije, a u tome je posebno važna uloga Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od koje se očekuje aktivna uloga u rješavanju svih nacionalno važnih pitanja.
    – Sada kada smo postali punopravna članica Europske unije, promocija i afirmacija umjetnosti, kulture te visokih dostignuća nacionalne znanosti osobito su važni za čuvanje hrvatskog kulturnog identiteta, ali i jačanja nacionalne samosvijesti, vjere u vlastitu sposobnost za izgradnju boljeg, bogatijeg i obrazovanijeg društva. Takva vjera i optimizam itekako su potrebni u svim sferama društva i za svakog hrvatskog građanina, rekao je Komadina.
    Ističući važnost sposobnosti prilagođavanja promjenama cijeloga društva, posebice onim promjenama koje nam donosi suvremena tehnologija, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin manifestaciju HAZU-a iskoristio je za predstavljanje Strategije razvoja Sveučilišta do 2020. godine, dok se akademik Petar Strčić osvrnuo na povijest znanosti u ovome kraju ističući važnost postojanja kontinuiteta ulaganja u znanost i obrazovanje kao i povezanost akademske zajednice s lokalnom i regionalnom samoupravom.
    U sklopu »Otvorenih vrata HAZU-a« održano je i predavanje na temu »Hrvatsko 19.stoljeće pogledom studenata i profesora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci«, a danas će se ista manifestacija preseliti na Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.


 
''KBC postaje dio Sveučilišta'', Novi list, 20. 11. 2013.

SENAT  PODRŽANA INICIJATIVA O ULASKU NOVE SASTAVNICE U SVEUČILIŠNE REDOVE


KBC POSTAJE DIO SVEUČILIŠTA


Riječ je o ideji koja postoji već dugo, a jučerašnjom odlukom Senata učinjen je prvi formalan korak u njenoj realizaciji. Kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje, rekao je rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Koncept podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC, koji je i sada, povezan sa SveučilištemRIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici podržao inicijativu da se KBC Rijeka pripoji Sveučilištu i postane njegova sastavnica. Pojašnjavajući kako je riječ o ideji koja već dugo postoji rektor prof. dr. Pero Lučin ističe da je jučerašnjom odlukom Senata učinjen prvi formalan korak u njenoj realizaciji, a kada će se pripojenje realizirati prvenstveno ovisi o postojanju političke volje.
    – Ukoliko bude postojala politička volje spajanje Sveučilišta i KBC-a vrlo brzo će se realizirati. Međutim, tu se ne radi samo o priključenju KBC-a Sveučilištu, već i o stvaranju novog programa rada. To je jedan dugi proces, koji se jučer otvorio, a ojačat će snagu i Sveučilišta i KBC-a, ističe rektor.
    Dodajući kako je riječko Sveučilište prvo u Hrvatskoj pokrenulo takvu inicijativu rektor ističe kako se već dugo gubi vrijeme na održavanje sustava koji ne može opstati, a kao jedan od razloga spajanja tih ustanova ističe stvaranje Sveučilišne bolnice.
    – To je koncept koji podrazumijeva uvođenje sveučilišnih standarda u KBC. Indirektno, KBC je i sada priključen Sveučilištu preko Medicinskog fakulteta, međutim Sveučilišna će bolnica imati nekoliko »udarnih« pravaca usmjerenih na razvoj istraživanja i zdravstveni turizam. Ono što treba naglasiti jest da to neće dovesti u pitanje liječenje građana. Drugi razloga za spajanje je što je KBC nastavna baza Sveučilišta. Imamo Medicinski fakultet, Fakultet za zdravstveni turizam
Šest vrsta stipendija
   
    Senat Sveučilišta jučer je prihvatio i program za stipendiranje studenata, kao i nove mjere za poboljšanje sustava stipendiranja na Sveučilištu u Rijeci i prijedlog projekta financiranja stipendija u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Novi sustav stipendiranja podrazumijevat će šest vrsta stipendija, kao i smanjenje broja stipendija koje se dodijeluju za izvrsnost, na uštrb stipendija od strateškog značaja za Sveučilište, koje uključuju školavanje za deficitarna zanimanja.
, Odjel za biotehnologiju, studij psihologije, a planiramo i pokretanje studija farmacije, pojašnjava prof. dr. Lučin.
    Spajanjem KBC-a i Sveučilišta stvorit će se cjelina s pet tisuća zaposlenih i 1.500 stručnjaka, a na pitanje ima li jučer pokrenuta inicijativa veze s uvođenjem centraliziranog sustava obračuna plaća čije bi uvođenje dovelo u problem profesore i predavače na Medicinskom fakultetu koji rade i u KBC-u, jer više neće biti moguće primanja cijele plaće za rad u bolnici i još do 50 posto plaće za posao na fakultetu, rektor ističe kako je centraliziran obračun plaća obavijen valom misterije. Odgovor na mogućnost da Medicinski fakultet zbog tog sustava ostane bez dijela kadra, zaključuje prof. dr. Lučin, upravo je u stvaranju Sveučilišne bolnice i spajanju Sveučilišta i KBC-a.


 
''Pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima'', Novi list, 17. 11. 2013.
 
Rade Šerbedžija, kazališni i filmski glumac, profesor na riječkom Sveučilištu na studiju Glume, madija i kulture


PRAVI UMJETNICI NE TRAŽE
ISPRIKU U TEŠKIM VREMENIMA



Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti

Svjetlana HRIBAR
Jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda – Rade Šerbedžija * Foto: V. KARUZAPrva klasa riječkog sveučilišnog poslijediplomskog studija Glume medija i kulture ovih je dana položila svoj završni ispit, što je svojevrsni razlog za svečanost i povod za razgovor s osnivačem studija i vodećim profesorom, Radom Šerbedžijom. Nakon dvije godine rada na Sveučilištu u Rijeci i života u gradu koji je izabrao kao destinaciju svoje obitelji, poznati glumac govori o umjetnosti, stvaranju novog društva, svojim nadama u bolje sutra i strahovima pred budućnošću.
    Dvije godine radili ste sa ženskom klasom. Je li to sa stanovišta glumačkog rada bilo na neki način problematično?
    – Prije svega trebam reći da sam beskrajno sretan što su moje studentice tako sjajno diplomirale s Genetovom čuvenom dramom »Sluškinje«, u briljantnoj režiji Staše Zurovca i na tako nekonvencionalnom mjestu za teatar kao što je to prelijepi stari opatijski hotel »Imperijal«. Zahvalan sam gospodinu Igoru Šehanoviću, predsjedniku uprave Liburnia riviera hotela i svim njegovim suradnicima koji su nam omogućili da u ovome prekrasnom ambijentu izvedemo našu diplomsku predstavu. Već smo odigrali nekoliko predstava u hotelu »Imperial« i planiramo igrati još 17. i 23. studenoga.     
    Što se vašeg pitanja o ženskoj klasi tiče, raditi s osam djevojaka činilo se u početku teško, ali sam na neki način i uživao u toj činjenici – bio je to moj prilog ravnopravnosti u svijetu! Odnosu muške i ženske energije. Ukratko – one su na sceni preuzele i muške i ženske uloge, što je zanimljivo u teatru, također.
    Po čemu je ova klasa još bila posebna?
    – To su sve djevojke koje su prethodno završile neke fakultete, a pritom je većina imala i veze s teatrom – amaterskim, studentskim – tako da je njihovo opće znanje u trenutku upisivanja drugog stupnja studija bilo prilično visoko, a to znači da su već imale formirano mišljenje i ukus, što je vrlo važno na specifičnom studiju kao što je ovaj naš. Osim glume, one su slušale pripadajuće predmete na Filozofskom fakultetu što im je omogućilo temeljit uvid u teoriju znanosti s područja literature, filozofije, psihologije, etike i estetike. Smatram da je za njih to širenje horizoranata bilo značajno, jer im – osim općeg znanja i kulture – omogućava bavljenje širim društvenim aktivnostima, što osobno smatram budućnošću studija glume uopće. 


Jedinstveni Lessac

Kako društvo reagira na postojanje stručnjaka osposobljenih za sveobuhvatno bavljenje kulturnim programima?
    – Vrijeme koje će otvoriti prostor za njih – tek dolazi, a i same će morati mijenjati stvari, što će im sigurno biti lakše s diplomom i obrazovanjem. Smatram da je velika stvar i scenski govor na engleskom jeziku po metodi Arthura Lessaca, koji je specificum našeg studija. Jedinstveni Lessac je posljednja predavanja u životu održao upravo polaznicima našeg studija, a rad su nastavile nakon njegove smrti asistenstice i sljedbenice, profesorica Deborah Kinghorn (izvanredni profesor i šef odsjeka za kazalište na sveučilištu u New Hampshiru u SAD) i profesorica Robin Carr. Uz njihovu pomoć naši studenti svladavaju engleski govor tako da na njemu mogu glumiti. To je budućnost naše akademije.
    Ove ste godine upisali klasu dodiplomaca. Znači li to da ne otvarate novu klasu poslijediplomskog studija?
    – Za sada smo zamrznuli taj stupanj obrazovanja. Otvorit ćemo ga ponovo kada se za to ukaže dovoljno interesa i kada naš studij postane zanimljiv studentima iz susjednih zemalja – Italije, Austrije i zemalja s područja bivše Jugoslavije.
    Nova klasa dodiplomaca je velika – četrnaest polaznika – što je maksimum, ali svi koje smo primili bili su nam zanimljivi. Također smo odlučili da sljedeće godine neće biti prijemnog ispita – za naredne dvije godine i selekcija, i konkurencija bit će jače. A osim toga, treba paziti da ne dođe do hiperprodukcije mladih glumaca, s obzirom na postojanje kazališnih akademija u Zagrebu, Osijeku i Splitu.
    Želim da polaznici našeg studija što više rade na sebi. I oni će imati scenski govor na engleskom jeziku, s tim što će imati više vremena za njegovo usavršavanje, jer studij traje tri godine, s mogućnošću još dvije. U takvim okolnostima, mnogi od njih imaju mogućnost da potpuno izgube strani akcent i da progovore perfektnim engleskim jezikom te da onda mogu konkurirati bilo gdje u svijetu za kazališne i filmske projekte za koje se traži izvanredno znanje engleskog jezika.
    Koji profesori predaju na novom studiju ?
    – Što se struke tiče, uglavnom ostajemo u istom sastavu – s dugogodišnjim iskustvom predavača na više akademija ja sam nositelj programa, Lenka Udovički je docentica s iskustvom predavanja studentima akademija u Los Angelosu (CalArts i UCLA). Lenka je radila »Medeju« s Annette Bening kao projekt renomiranog UCLA – LIVE kazališnog festivala – to je jedini profesionalni teatar u Los Angelosu, a na Campusu univerziteta CalArts postoje tri kazališne scene! 


Budućnost akademije

Na našem novom studiju predavači gosti bit će Staša Zurovac, Aleksandar Cvjetković (inače predavač iz Italije i moj nekadašnji student), pa Bora Stepanović iznimno predan glumačkom i pedagoškom poslu, zatim Edvin Liverić, a od ove godine sam angažirao i Andreju Blagojević, koja je dva puta bila na obuci u institutu Arthura Lessaca kod Deborah Kinghorn, te dvije mlade glumice iz Rijeke – Jelenu Lopatić i Tanju Smoje. Želja mi je da uspostavim suradnju i s dvoje istaknutih mladih glumaca koji predaju na zagrebačkoj Akademiji – Katarinom Bistrović Darvaš i Ozrenom Grabarićem, koji će u Rijeci održati glumačke radionice.     
    Moja je ideja i želja surađivati s kreativnim ljudima koji su u naponu svoje kreativnosti – to je po mom poimanju nastave jako važno. Kad sam davnih godina predavao na zagrebačkoj Akademiji i doveo Fabijana Šovagovića da održi predavanje studentima, napali su me da Šova nema pojma o nastavi, da on nije u stanju osvijestiti način kako treba govoriti. Ali mene je zanimalo da glumci to čuju i sami uhvate i shvate odakle dolazi taj nesvjesni dio njegove briljantnosti, da proniknu u njegovu intuiciju, jer tome se kao glumac najviše divim! Na pozornici je Šova, poput Iona, imao »božansko nadahnuće« koje je govorilo iz njega. Takve bih ljude želio dovesti mojoj glumačkoj klasi, ljude koji su u stanju da osim znanih metoda, govore i iz nesvjesnog, koji komuniciraju s kozmičkom energijom... A s druge strane, želim neke umjetnike iz Rijeke, koji do sad nisu imali pedagoških iskustava, pozvati na suradnju da kao gosti predavači rade s mojim studentima i da se i sami uče tome poslu, kako bi jednoga dana bili riječki umjetnički kadar, koji će voditi ovu akademiju...
    Imate li podršku uprave Sveučilišta ?
    – Pero Lučin nije stereotipan rektor, predan je svom poslu i razmišlja na suvremen način. Razumije moj plan da oko Kampusa nastane prostor kulturnog okupljanja svake vrste. Takav prostor je već i arhitektonski predviđen – kutija s najsuvremenijom tehnikom: svjetlo, ton, multimedija – a služio bi za javne potrebe sveučilišta, konferecije, ali i kao teatar. I to najuzbudljiviji!
    Za nekoliko godina mogli bismo imati prostor za pravi studentski teatar, koji bi trebao biti mjesto najjačeg kulturnog života u Rijeci. Mladi filozofi, pisci, režiseri, slikari, glumci (iz teatra i oni izvan njega) – mora doći do interakcije među svima njima, treba osmisliti i ljupke restorane, i klubove koji će dati mjestu smisao i razlog okupljanja, gdje će se događati koncerti od rocka do opere... Treba dovesti i strane studente, i profesionalne umjetnike – to je moja vizija Rijeke i njena sveučilišta. Jer, ovo je Bogom dan grad, bez premca u Hrvatskoj, zbog svog položaja, povijesti, etičnosti i multikulturalnosti. 


Duh ne smije spavati

U kontaktima sam s gradonačelnikom Vojkom Obersnelom i županom Zlatkom Komadinom – obećali su pomoći koliko mogu, jer treba raditi. Duh ne smije spavati! Samo duh može spasiti ovaj narod.
    I nije istina da je kriza uzrok mrtvila – najljepše stvari su se događale u Pragu upravo šezdesetih godina, za vrijeme najveće represije. Nastajale su underground kulturne točke, kultna mjesta koja su spasila češki teatar. Trajali su godinama i održavali duh grada i zemlje u teškim vremenima. Tako je bilo i s beogradskom Kinotekom, gdje su se okupljali Makavejev, Žika Pavlović, Saša Petrović, Žilnik tvorci »crnog vala« Yu filma...
    Odakle scrpite svoje ideje ?
    – Sva moja iskustva i razmišljanja o teatru i umjetnosti bazirana su na vlastitom iskustvu. Profesor mi je bio veliki Kosta Spaić od koga sam kao mlad
Zadovoljstvo
   
    Vjerujete li zaista da je na riječkom Sveučilištu moguće ostvariti umjetničko-intelektualni punkt?
    – Lakše mi je živjeti misleći da je to moguće. Nova klasa, 14 mladih ljudi željnih glume, akcije, ljubavi i uzbuđenja – osjećam se u nekom posebnom svijetu, zaštićen tako okružen mladima koji nemaju primisli, koji bi se htjeli igrati i otkrivati umjetnost. To zadovoljstvo ne može mi donijeti ni jedan film na svijetu!
    S druge strane, tu u Rijeci, hodam ulicama i lijepo mi je! Unatoč teškim vremenima. Osjećam se dobro među Riječanima, stekao sam i nove prijatelje. S prof. Nikicom Petkovićem držim književne večeri u jedinstvenom i prelijepom Bakru, a povremeno vodimo njegovog sina Tina na treninge pomlatka Rijeke... Žarko Radić mi je otišao, ali ostavio mi je Icu i neke svoje drugare da izmjenjujemo runde pića u »Pepe Rossu«.
    Među njima pravo otkriće za mene je Damir Urban – čovjek goleme energije, pjevač fascinantno predan svojoj umjetnosti, studiozna osoba koja stalno čita... I njega sam pozvao da bude gost umjetnik na našem studiju i prenese studentima dio od svoje snage, nauči ih nečemu u muzici, ali u prvom redu kako ostvariti vlastitu energiju koja u svakom čovjeku postoji, a koju treba otkriti i osvjestiti... naučiti ih tehnici govora i pjevanja na mikrofon, uvesti ih u prave ritmove različitih muzičkih žanrova. On ima briljatnu govornu tehniku i čini mi se važnim dovesti ga u izravnu interakciju sa studentima, iz čega će oni izvući nešto za sebe. Upravo zajedno pripremamo rad na Brechtovim songovima – na ovom studiju želim nekonvencionalne i nepredvidive stvari... Nedavni tekst u »Novom listu«, koji je komentirao sudjelovanje Damira Urbana na našem studiju pod naslovom »Roker na sveučilištu«,  doživljavam kao jedan od najvećih komplimenata do sada.
    A Rijeka za mene ima još jednu prednost: blizu je Istre, Barbarige, gdje s prijateljem Adijem, kad god mogu, skoknem na ribe. Evo, prije nekoliko dana smo nas dvojica »digli« 60 kilograma orada!
   
    »Oslobođenje Skoplja« na filmu
   
    Znači li Vaš angažman na Sveučilištu da ćete se manje baviti snimanjem filmova?
    – Nisam prestao snimati strane filmove i uvijek nešto iskrsne. Izgleda da sam postao dovoljno poznat u svijetu filma, tako da više ne moram živjeti u Los Angelesu. Jednostavno, nazovu me moji agenti i ako mi se film sviđa, letim za Ameriku ili već gdje treba... Eh , kada bi ova Rijeka još dobila pravi aerodrom...
    Snimat ću i neke filmove na ovim prostorima. Pripremam mali umjetnički film s Ahmedom Imamovićem s kojim sam radio naslov »Go West«, a koji ćemo snimati u Rijeci sljedeće godine, a već nekoliko godina radim na scenariju »Oslobođenje Skoplja«. Scenarij sam napisao s Dušanom Jovanovićem koji je i pisac istoimene kazališne drame, a koja je kod nas i u svijetu imala golem uspjeh. Sam ću i režirati taj film sljedećeg ljeta u Makedoniji, a pomoći će mi sin Danilo.
glumac mnogo toga naučio. Zatim sam radio s velikanima hrvatskog kazališta – Boškom Violićem, Dinom Radojevićem, Tomom Durbešićem, Georgijem Parom, Joškom Juvančićem... Najviše sam radio i drugovao s Ljubišom Ristićem u KPGT teatru. Glupo su nas optuživali za jugoslavenstvo, a mi smo samo imali potrebu da se družimo i stvaramo energiju iz različitosti jezika, mentaliteta... To je bio živi teatar koji je imao fantastičan odjek kod publike.
    Osobno mislim da je zatvaranje unutar vlastite sredine pogubno za svaki napredak. I u najmračnijim vremenima treba putovati, pokušati doći do najudaljenijih gradova, dovoditi umjetnike, pisce, znanstvenike k nama. Graditi mostove s različitim kulturama, ljudima i tradicijama. Za sve to – kod kreativnih ljudi koji vode politiku, a time i kulturu jednog grada – naći će se način. Jer, podsjećam, najblistaviji su dosezi nastajali u najvećim, pa i egzistencijalnim krizama. Shakespeare i Molliere, čas u milosti, čas u nemilosti vlasti, na rubu preživljavanja o čemu svjedoče pisma – dakle, uvijek je bilo teško, ali su njihova djela ipak briljantna... Želim reći, pravi umjetnici ne traže ispriku u teškim vremenima. Baš u tim vremenima treba više i žešće raditi.
   
Puls vremena

– Tako pokušavam i u Teatru Ulysses pratiti puls vremena. Postavljati na repertoar predstave koje su temama relevantne i aktualne, a onda i zanimljive današnjem gledatelju. Krenuli smo s Learom – arhetipskom tragedijom svih vremena, preko Medeje koja je stavljena na repertoar s razlogom, zatim Traktatom o vlasti – Marat Sade, pa Becketovim Godotom na Brijunu i Golom otoku, Cabaretom Brecht ili »Zadrživim usponom Arthura Uia«, sve do Štivičićevih intervencija u predstavama »Pijana noć«, i najnovijem »Shakespeareu u Kremlju«, koji govori o vlasti u Rusiji ali i o nama... Sve teme koje je Štivičić dodirnuo na ocrtavanju sustava koji je počivao na autokratskoj vladavini – prepoznajemo i u našem društvu. Intrigira me i provocira takav pristup teatru.
    U našem teatru su režirali i Tomaž Pandur i Paolo Magelli. Igrali su najatraktivniji glumci iz čitave regije. Ali sve to teško da bismo postigli i trajali, eto, već 13 godina, bez velike pomoći sjajnog producenta i kazališnog maga, mog prijatelja Duška Ljuštine...
    Kako stojite s osobnom političnošću ?
    – Nisam član ni jedne partije – nisam ni bio, osim u srednjoj školi, kada sam kao mladi sportaš – rukomet, nogomet, atletika i dobar učenik – bio izabran u komunističku partiju. No, brzo sam iz nje izašao, shvativši koliko je to na neki način krivo i nespojivo s umjetnošću kojom se želim baviti. Ne mislim govoriti ništa loše o jugoslavenskom samoupravljanju – namjere su bile dobre. Gledajući kako su sve zemlje oko nas loše završile s eksperimentom socijalizma, treba priznati da smo mi – zahvaljujući Brozu i njegovoj karizmi – živjeli miran život. Danas se treba prisjetiti da je u toj zemlji bilo besplatno školovanje, besplatno socijalno osiguranje, da su ljudi primali redovito mirovine i nije bilo nezaposlenih, bijednih, gladnih, prosjaka na svakom uglu... Društvo je bilo daleko od savršenog, ali je mnogima pružalo zadovoljstvo življenja.
   
Društvo ravnopravnosti

– Moje poimanje svijeta ide u tom pravcu, prema takvom pa još boljem društvu, baziranom na ravnopravnosti. Uvijek mi je bilo teško živjeti u inozemstvu i biti okružen golemim klasnim razlikama – ljudima koji imaju sve i onima koji nemaju ništa! Siguran sam da u budućnosti mora doći do ravnopravnosti među ljudima, to će se dogoditi onda kad oni na dnu budu mogli artikulirati razloge svog lošeg stanja. Ta vrsta revolucije ne bi trebala počivati samo na sili koja će srušiti kapitalizam, već bi trebala na smisleniji, humaniji način doći do spoznaje o gradnji humanijeg svijeta, a time i do revolucije koja ne bi bila krvava, već pobjeda nove svijesti. Takvu bi revoluciju trebali voditi intelektualci koji bi znali kreirati novi program svjetskog proleterijata.
    – U Hrvatskoj je sve to jedna tužna priča. Imamo ljude, imamo činjenicu koju treba s ponosom istaknuti, a ta je da je zemlja od 2000-te godine dva puta izglasala na demokratskim izborima lijevu opciju – znači put ka nekom humanijem društvu. Međutim, uza sve to, u Hrvatskoj u prvom redu u oči upada kriminal ljudi koji su na neki način bili, ili jesu, na visokim položajima. Naravno da ima dosta časnih izuzetaka...
    Ali treba reći da je i puno onih profesionalnih političara ili biznismena na ovim prostorima, koji su upleteni u malverzacije oko stjecanja vlastitog bogatstva. Smiješno je gledati te ljude s milijunima eura koje nisu ni zaradili, ni naslijedili, niti ih ikako mogu opravdati. Štoviše, donedavno su bili anonimni, siromašni, a preko noći su postali bogataši.
    O tome se ne govori dovoljno, a kad se i govori – to je na nivou trača ili žaoka neke novinarske kolumne, što ukazuje na duboku korumpiranost čitavog društva.
    Ali, nije samo problem što su se ljudi na vlasti obogatili na kriminalan način, nego što je i veliki dio stanovnika – svjesno ili ne – uvučeno u kriminal. To znači da je njihovo ponašanje u najobičnijim životnim prilikama – amoralno. Ljudi za koje nikada ne bih očekivao – zbog bijede i pomodne društvene igre – izdaju osnovne moralne principe.
   
Kolektivno biće naroda


    U divnoj knjizi Svetlane Lukić čitao sam priču o čovjeku koji je zaustavio promet na Brankovom mostu u Beogradu, s namjerom da skokom izvrši samoubojstvo. Bilo je ljudi u masi koja se okupila oko njega koji su ga uvjeravali da to ne čini, ali većina je – bez imalo suosjećanja za očajnika – željela da se stvar što prije okonča i da kolona vozila krene. To su pokazatelji kuda je otišlo društvo.
    I što tu onda umjetnost može ?
    – U tom ukaljanom društvu treba ostati moralno čist, a onda naći ljude koji imaju slične poglede na svijet i tragediju koju živimo. A što kad se sve to dogodi i kad u takvim okolnostima uspiješ raditi umjetnost? Hoće li ona uopće biti prepoznata?
    Nema sumnje, mnogi razmišljaju na ovaj način sa željom da spase sebe i svijet oko sebe. No temeljno je pitanje koliko se tako može izdržati.
    Ne kaže se uzalud: U zdravom tijelu zdrav duh!
    Velika je odgovornost na kolektivnom biću naroda, do koje će se mjere taj narod uspjeti osoviti na noge, primiti odgovornost za sve što se dogodilo i braniti kolektivni duh naroda koji žive u Hrvatskoj. Pritom tu odgovornost nemaju samo Hrvati, nego i svi drugi manjinski narodi koji ovdje žive – svi se moraju žrtvovati za stvaranje novog duha.
    To je optimistična varijanta, a kakve su one pesimistične? 
    – Možda prisustvujemo novom svjetskom poretku, možda su godine s kraja 20. stoljeća – sudbina malih naroda – gubitak identiteta i svake moći... Jer, pesimistički gledano, za 20-30 godina, kad se sve zakuha u Europi, na koji način možemo braniti svoj identitet u jeziku kojim govori jedva četiri milijuna ljudi, spram jezika kojim govore milijuni?
    Od svih varijanti »kulture i umjetnosti« preživjet će najjednostavnija i najjeftinija – televizija. Nju će, od jutra do sutra, gledati siromasi, živeći tako paralelnu stvarnost...
    A uloga mladih ?
    – Pa oni su već otišli, i to visoko kvalificirani mladi ljudi, školovani u Hrvatskoj, koji negdje grade neki drugi svijet. Naša se priča ponavlja... A meni se na kraju nameće jedno pitanje: Hoće li nam biti bolje u Europi, nego nam je bilo u Austrougarskoj?
    Da bi nam bilo bolje, morat ćemo promijeniti mnoge svoje navike... Morat ćemo više raditi. Čuvati svoj jezik i svoju kulturu i ne dopustiti teškim vremenima da umjetnost stave u zapećak pod izgovorom da nema novaca ni za život. Jer jedino nas znanost, kultura i umjetnost mogu spasiti da očuvamo svoju osobnost, a time i biće svoga naroda.

 

 

 

 
 
''Pedagozi nezadovoljni obrazovanjem'', Novi list, 9. 11. 2013.

STIGLI IZ TRI ŽUPANIJE  SKUP PEDAGOGA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU


PEDAGOZI NEZADOVOLJNI OBRAZOVANJEM


Istraživanje ja pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Stotinjak pedagoga na Filozofskom fakultetu Sveučilišta   * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Stručni skup pedagoga Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije okupio je jučer stotinjak pedagoga na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji su raspravljali o temi »Kompetencije školskih pedagoga«. U okviru skupa predstavljeno je i istraživanje prof. dr. Jasminke Ledić te znanstvenog novaka Marka Turka koje je obuhvatilo 508 školskih pedagoga, što čini oko 50 posto populacije školskih pedagoga u Hrvatskoj.
    – Ispitanicima je u istraživanju bio ponuđen popis kompetencija. Rezultati su pokazali da pedagozi vrlo visoko procjenjuju važnost svih ponuđenih kompetencija, ali najniže procjenjuju kompetencije koje se odnose na europsku dimenziju u obrazovanju, što upućuje na izazove pred kojima će se sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj vrlo skoro naći. Za razliku od visokih procjena važnosti kompetencija potrebnih za rad, procjene doprinosa visokog obrazovanja stjecanju kompetencija znatno su niže i upućuju na potrebu pokretanja ozbiljne rasprave oko sadržaja programa inicijalnog obrazovanja školskog pedagoga. I u svojim komentarima pedagozi razmjerno oštro kritiziraju fakultetsko obrazovanje zamjerajući mu, u prvom redu, slabu povezanost s praksom, odnosno nedostatak praktičnih znanja, ili nedostatak poznavanja nekih područja važnih za rad školskog pedagoga. Prosječne procjene doprinosa stručnog usavršavanja niže su od procjene važnosti pojedine kompetencije, ali više od procjene doprinosa visokoškolskog obrazovanja ovladavanju pojedinom kompetencijom, pojasnila je prof. dr. Ledić.
    Istraživanje je također pokazalo da je prosječan hrvatski pedagog žena u dobi od 42 godine s 15 godina radnog iskustva, zaposlena u školi koju pohađa između 301 i 500 učenika.



 

 
''Preseljenje u Kampus do 2020. godine'', Novi list, 9. 11. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET  53. OBLJETNICA OVE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE


PRESELJENJE U KAMPUS DO 2020. GODINE


Na Tehničkom fakultetu sada studira 1.877 studenata
što je gornja granica njegovih kapaciteta, rekao je dekan prof. dr. Goran Turkalj

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Dekan Goran Turkalj pred Fakultetskim vijećem Tehničkog fakulteta * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci trenutno studira 1.877 studenta što je 111 studenata više nego prošle godine, a u odnosu na akademsku godinu 2010./11. imamo povećanje od 405 studenata ili 27,5 posto. Smatram da smo ovime dosegli gornju granicu svojih kapaciteta, kako ljudskih tako i prostornih, istaknuo je na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća kojom je obilježen 53. rođendan fakulteta dekan prof. dr. Goran Turkalj. Dodajući da je od osnutka do danas ta visokoškolska ustanova izdala 6.037 diploma dekan je istaknuo kako fakultet uz stručne i sveučilišne studijske programe provodi i devet programa cjeloživotnog učenja, a s ciljem unapređenja nastave u ovoj godini fakultet je u nabavku nastavno-laboratorijske opreme uložio više od milijun kuna vlastitih sredstava, dok je tijekom prošle akademske godine kupljeno opreme u vrijednosti većoj od dva milijuna kuna.
    U okviru tih ulaganja stari studomati zamijenjeni su novim zidnim višenamjenskim touch-screen studomatima, nekadašnja Vijećnica preuređena je u novu učionicu s 48 mjesta i od ove akademske godine puštena u uporabu, uređen je i opremljen te stavljen u funkciju novi informatički kabinet, dok je za postojeći kabinet kupljena računalna oprema i u tijeku je njena instalacija, obnovljena je knjižnična građa, organiziran je i pripremni seminar iz matematike za ovogodišnje brucoše, a u suorganizaciji s kompanijom Ericsson Nikola Tesla održana je Ljetna radionica Ericsson Nikola Tesla Summer Camp 2013., namijenjena studentima.
    – Tijekom prošle akademske godine istraživački se proces na fakultetu realizirao u okviru 20 znanstvenih projekata financiranih od strane MZOS-a, 2 bilateralna projekta te 8 istraživačkih projekata financiranih iz drugih izvora. Zadovoljstvo mi je naglasiti da fakultet participira u izvođenju i 4 europska projekata, a također se nadam da će se financiranje istraživanja uspjeti realizirati i kroz nove projekte Hrvatske zaklade za znanost. S našeg je fakulteta otišlo 7 prijava, i to 5 za istraživačke projekte i 2 za uspostavne istraživačke projekte, kazao je prof. dr. Turkalj.
    Najavljujući pak nove kapitalne projekte dekan je istaknuo da je u završnoj fazi realizacija zajedničkog projekta fotonaponske mini-elektrane s firmom Uljanik Tesu Elektronika iz Pule, a čije se instaliranje odvija na prostoru ispred fakulteta. Istovremeno je u završnoj fazi i implementacija novog softvera za vođenje poslovanja fakulteta, a u izradi je i nova, modernija i funkcionalnija web-stranica. U pripremi je i prijava projekta kojima će se pokušati iz strukturnih fondova EU povući sredstva za opremanje laboratorija istraživačkom opremom, a zajedno sa Sveučilištem priprema se projekt prijave za Europski fond za regionalni razvoj u razdoblju 2014. - 2020., kojim je predviđeno preseljenje fakulteta na lokaciju Kampusa, u prostor veličine 25 tisuća četvornih metara.


Nagrađeni studenti 
    
    U sklopu jučerašnje svečane sjednice Fakultetskog vijeća nagrađeni su i studenti koji su tijekom prošle akademske godine postigli zavidan uspjeh, a nagrade su dobili: Lorena Jakovac, Stjepan Piličić, Lucija Bujan, Nikola Lopac, Ivan Jurković, Franko Hržić, Antonio Mileta, Sandra Kvaternik, Matej Gljušćić, Dražen Cvija, Diego Sušanj, Barbara Jurki, Dario Maretić, Nikola Baćac, Jean Petrić, Valter Uravić, Alen Pavlinić, Alan Martinović, Denis Valenčić, Toni Brenčić, Ivan Pavat, Saša Ostojić i Daniel Šimičić.

 


 
''Ljudskost je obilježila njegovo djelovanje'', Novi list, 8. 11. 2013.
 
KOMEMORACIJA  AKADEMIK BORIS MAGAŠ
 
 
 
LJUDSKOST JE OBILJEŽILA NJEGOVO DJELOVANJE


Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje

N. VALERJEV OGURLIĆ
Na Građevinskom fakultetu komemoracija za uglednog arhitekta i profesora * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » U povodu smrti akademika Borisa Magaša jučer je na Građevinskom fakultetu održana komemoracija na kojoj su se od uglednog arhitekta i profesora oprostili njegovi kolege i suradnici, te prijatelji. S dubokim poštovanjem prema čovjeku koji je cijeli život samo radio svoj posao, a iza sebe ostavio niz važnih i zapaženih djela, na život i rad akademika Magaša podsjetili su ne samo prisjećanjem na njegova profesionalna ostvarenja, već i dirljivim, osobnim uspomenama što ih čuvaju na njega. 


Bio sam mali Splićanin

Imao sam i previše profesora, a samo nekoliko Učitelja. Vi ste bili jedan od njih, primus inter pares, napisao je arhitekt Blaž Maričić, bivši student Borisa Magaša u pismu što ga je sastavio na dan kad je saznao da je preminuo. Pismo je zataknuo za vrata akademiku Dinku Kovačiću kojega je zajedno s Borisom Magašem svojedobno vozio s Poljuda na kolodvor. Njima je to bila vožnja od a do be, a meni put oko svijeta u 80 dana, splet sretnih okolnosti kakav se samo život usudi izrežirati. Vozio sam ih onako kako bi netko vozio Stonese ili Beatlese, napisao je.
    Posebno dirljiv bio je nastup akademika Kovačića koji je na komemoraciju stigao iz Splita, da bio govorio o svome učitelju i suradniku, a najviše prijatelju. Prije 50 godina bio sam mali Splićanin na studiju arhitekture u Zagrebu, rekao je. Beskrajno sam volio ptice i nogomet, a na fakultet sam odlazio jer sam se tamo upisao, sve dok nisam došao u grupu Borisa Magaša koji mi je to osvijestio čime ću se u životu baviti. Puno ga volim i on nije umro, jer ljudi ne umiru, ne nestaju. Tijelo ide zemlji, duša nebu, a on ostaje u svima nama, u svojim najbližima. Svi mi vrijedimo onoliko koliko nas ima u drugim ljudima, a Boris Magaš je na mnoge ostavio ozbiljan trag, zaključio je Kovačić.
    U ime Građevinskog fakulteta na kojem je bio dugogodišnji profesor o Borisu Magašu govorila je dekanica Aleksandra Deluka -Tibljaš, podsjetivši na njegova brojna ostvarenja i karijeru. U ime Grada Rijeke nazočnima se obratio se dogradonačelnik Marko Filipović, naglasivši da je riječ o autoru antologijskih djela nacionalne arhitekture i zaljubljenika u struku od kojeg su imale priliku učiti brojne generacije riječkih studenata. Izvrsno je surađivao s Gradom Rijekom, a arhitekt Leo Modrčin koji se obratio u ime Društva arhitekata Rijeke upravo je Rijeku istaknuo kao oazu njegova djelovanja. Tu su bili njegovi suradnici s kojima je ostvario poistovjećenje osobnog, obiteljskog i profesionalnog života i odavde je uspio izgraditi neke od najvažnijih projekata u hrvatskom arhitektonskom portfelju. U Rijeku je došao raditi kao potpuno afirmirani arhitekt, nastavnik i bliski suradnik velikih arhitekata Vladimira Turine i Andrije Mohorovičića a ova mu je sredina dala veliki poticaj za velike stvari koje su uslijedile, naglasio je. 


Humanistička uloga

Muzej oslobođenja u Sarajevu, hotelski kompleksi »Solaris« kod Šibenika i »Haludovo« na Krku , urbana vila Sušački Bulevard, dječja ustanova »Mihaljevac« u Zagrebu, nogometni stadion Poljud u Splitu, crkva sv. Nikole i zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci kojeg je radio zajedno sa suprugom Olgom Magaš - samo je dio projekata Borisa Magaša.
    Svoje uspomene na njega iznijeli su i arhitekt Nenad Fabijanić, te profesorice Diana Car Pušić i Nana Palinić s Građevinskog fakulteta, obje njegove bivše studentice. Bio je zahtjevan profesor, čija se predavanja slušaju i pamte, te čovjek s rijetkom sposobnošću da kod drugih potakne ono najbolje, kako je naglasila Palinić. Posebno je isticao humanističku ulogu arhitekture, a ljudskost je ono što obilježava cijelo njegovo djelovanje.
 

 

 
 
 

 

 
''U Hrvatskoj u probaciji tri tisuće osuđenika'', Novi list, 8. 11. 2013.

PROBACIJSKA PRAKSA  PREDSTAVLJENA KNJIGA
PROF. DR. SLOBODANA UZELCA


U HRVATSKOJ U PROBACIJI TRI TISUĆE OSUĐENIKA


Postoji puno radova o toj temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić rekavši da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca

 Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jana Špero, Velinka Grozdanić, Slobodan Uzelac, Elvira Marinković Škomrlj i Ilija Ranić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » »MJERA ZA ŽIVOT iz probacijske prakse« naziv je knjige prof. dr. Slobodana Uzelca koja je jučer predstavljena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Naglašavajući da nije riječ o znanstvenoj knjizi, već o književnom djelu znanstvenika koji je to djelo pretočio svoje znanje i iskustvo prof. dr. Velinka Grozdanić s Pravnog fakulteta kazala je da se kroz knjigu prati topla ljudska priča između probacijskog službenika i sitnog kriminalca.
    – Riječ je o dvije osobe koje se nikada ne bi srele da ih nije povezao institut probacije. U Hrvatskoj je probacija imala težak i dug put, a tek unatrag nekoliko godina zaživjela je u praksi. Postoji puno radova o toje temi, ali nikada nitko nije pogodio srž problema kao prof. dr. Uzelac, istaknula je prof. dr. Grozdanić.
    Ocjenjujući knjigu velikim doprinosom za probaciju u Hrvatskoj prof. dr. Grozdanić je napomenula kako zatvor nikada od nikoga nije napravio boljeg čovjeka ističući da se ne kaže uzalud kako su zatvori škole kriminalakoje vrlo lako od sitnog kriminalca naprave velikog.
    Iznoseći pak motive za pisanje knjige prof.dr. Uzelac ih je svrstao u dvije skupine, one nastale kako posljedica njegovog političkog djelovanja te one vezane uz nastavnički rad na fakultetu.
    – U vrijeme kada sam bio potpredsjednik Vlade pokazala se potreba za gradnjom 1.400 novih zatvorskih kreveta ili pak za uspostavljanjem probacijske službe. Istovremeno sam kroz nastavnički rad na fakultetu više od deset godina radio probaciju s maloljetnim osobama i osjećao sam svojom dužnošću da iskustva prenesem na one koji dolaze. Obično se misli da je uvjetni otpust milostinja, ali to je samo djelomično točno, jer kada je čovjek u zatvoru sva je odgovornost prebačena na instituciju, ali kada ne ide u zatvor sav je teret na njemu samome, zaključio je prof. dr. Uzelac.
  
 

Dobivali i pisma s adresom »Ured za prohibiciju«
 

    
    S činjenicom da je koncept probacije u Hrvatskoj nov složila se i načelnica sektora probacije Ministarstva pravosuđa Jana Špero pojašnjavajući kako je ta služba ustrojena prije dvije godine te Hrvatska danas ima 12 lokalnih probacijskih ureda, a o tri tisuće osuđenika u nadzoru brine 70 probacijskih službenika.
    – Uzme li se u obzir da istovremeno imamo pet tisuća zatvorenika jasno koliko je ova služba preuzela velik dio tereta. Pojam probacije još uvijek je nedovoljno poznat u javnosti, a to najbolje ilustrira činjenica da smo u početku rada često dobivali pisma adresirana na »Ured za prohibiciju«, kazala je Špero.




 
''Sluškinje Šerbedžijinih studentica'', Radio Sova, 4. 11. 2013.

Članak


Slijedite poveznicu:


''SLUŠKINJE'' ŠERBEDŽIJINIH STUDENTICA



 
''Sluškinje licem u lice s publikom'', Radio Rijeka, 3. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


SLUŠKINJE LICEM U LICE S PUBLIKOM


 
''Genetove sluškinje za kraj studija'', Radio Rijeka, 2. 11. 2013.

Članak i audio-zapis


Slijedite poveznicu:


GENETOVE ''SLUŠKINJE'' ZA KRAJ STUDIJA



 
''Igra sluškinja u hotelskim sobama'', Novi list, 4. 11. 2013.

SLUŠKINJE  PREDSTAVA U OPATIJSKOM HOTELU ''IMPERIAL''


IGRA SLUŠKINJA U HOTELSKIM SOBAMA


Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da publika u svakoj sobi vidi četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica


Kim CUCULIĆ
 
Završni ispit studentica glume – »Sluškinje« Jeana Geneta, u opatijskom hotelu »Imperial« * Foto: M. CZERNY URBANOPATIJA » Polaznice Sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« izvele su predstavu »Sluškinje« Jeana Geneta u opatijskom hotelu »Imperial«. Studentice iz klase prof. Rade Šerbedžije već su se tijekom studija predstavljale javnim nastupima, što je dobra praksa jer se tako stječe iskustvo igre pred publikom. Šerbedžijine studentice dosad su svoje ispitne predstave uglavnom održavale na specifičnim lokacijama, što je u glumačkom smislu dodatni izazov.
    Ovoga puta odabran je povijesni hotel »Imperial« u Opatiji, koji je krajem 19. stoljeća bio omiljeno odredište aristokracije i plemstva. U izboru lokacije mogla bi se naći poveznica s Genetovim »Sluškinjama«, drami iz 1947. godine u kojoj dvije sluškinje počinju izražavati mržnju i pobunu prema gospodarici. Za ovu prigodu opatijski »Imperial«, hotel znakovita naziva, otvorio je svoja vrata u zimskom periodu, kada nema gostiju, te postao prizorište »Sluškinja« francuskog dramatičara Jeana Geneta. 


Prošlost »Imperiala«

Predstava je počela već u atriju hotela, gdje su gledatelje dočekali studenti prve godine preddiplomskog studija »Gluma i mediji« Sveučilišta u Rijeci. Oni su, odjeveni kao hotelsko osoblje, upoznali posjetitelje s nekim crticama i anegdotama vezanim uz Opatiju i »Imperial«. Među ostalim, mogle su se čuti priče o Franji Josipu I, Josipu Brozu Titu, Čehovu, Viktoru Caru Eminu, a prema nekim sjećanjima u Opatiji se odmarao i Lenjin.
    Studenti su zatim na stubištu hotela izveli razigranu i duhovitu evokaciju prošlosti »Imperiala«, a onda gledatelje podijeljene u četiri grupe odveli u četiri hotelske sobe. Činjenica da predstavu izvodi osam glumica, redatelja Stašu Zurovca dovela je do zanimljivog rješenja – po dvije glumice igraju sluškinje Claire i Solange, tako da je publika u svakoj sobi mogla vidjeti četiri dramske situacije u izvođenju dviju različitih glumica. Osobno sam bila u maloj, jednokrevetnoj sobi, što je stvorilo intimističku, ali istovremeno i voajerističko-klaustrofobičnu atmosferu.
    U napetom iščekivanju gospodarice, koja je navečer izišla iz kuće, sluškinje Claire i Solange po tko zna koji put počinju svoju bizarnu igru – jedna od njih glumi gospodaricu, a druga sluškinju. U svojoj igri potlačene sluškinje preslikavaju nasilje njihove gazdarice, počinjući u jednom trenutku pobunu koju toliko priželjkuju. Izvedba mladih glumica u skučenoj sobi vrlo je agresivna i ekspresivna, a prekida se u trenutku kad zazvoni budilica koju su sluškinje navile kako bi pospremile stvari prije nego se gospodarica vrati. Sluškinje u svojoj igri, na rubu imaginacije i zbilje, istine i laži, maštaju o ubojstvu gospodarice. 


Polifona izvedba

Rasplet predstave dogodit će se u velikoj dvorani »Imperiala«, gdje svih osam glumica u polifonoj izvedbi utjelovljuje Claire i Solange. Još jedna njihova igra gospodara i sluge iznova počinje, ovoga puta s tragičnim završetkom...
    Premijerna publika srdačnim je pljeskom ispratila glumice Martinu Biljan, Dinu Dehni Sow, Jelenu Graovac, Denis Kirinčić, Valentinu Lončarić, Jelenu Mesar, Ninu Sabo i Marinu Stanger. U finalu predstave nastupio je kontratenor Kristijan Dragović, a u »Sluškinjama« sudjeluju i studenti glume Frano Barunčić, Ella Bogadi, Nika Ivančić, Lovro Ivanković, Lara Lalić, Nika Levak, Jurica Marčec, Emir Mulalić, Marina Musulin, Nikola Nedić, Maja Ožegović, Mirta Polanović, Tena-Antonija Torjanac i Tijana Trošelj.
    Suradnici na predstavi su Lenka Udovički, Aleksandar Cvjetković i Jelena Lopatić, kompozitor je Davor Rocco, a kostimografija i scenografija nastale su u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kostime su osmislile Ivana Butković, Lucija Polonijo, Zvonimira Karavida i Silvana Filičić-Vodnica pod mentorstvom Ante Vladislavića i Barbare Bourek, a scenografiju Ana Aleksandra Buković i Renata Fugošić pod mentorstvom Lare Badurine. Grafičko oblikovanje potpisuju Mia Vučemilović i Adi Franković pod mentorstvom Aljoše Brajdića. Kostime je izradila Matea Pasarić. Predstava je realizirana uz pomoć Liburnia Riviera Hotela i HNK Ivana pl. Zajca.

 

 
 
 

 

 
''Dekan koji to nije planirao'', Novi list, 4. 11. 2013.


PROF. DR. JOSIP BUTKOVIĆ 
IZ LIKE NA FUNKCIJU PRVOG ČOVJEKA AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI SVEUČILIŠTA U RIJECI


DEKAN KOJI TO NIJE PLANIRAO


Nijedan moj prethodnik nije dočekao kraj mandata


Akademiji je prijetilo da ostane bez dekana, jer v. d. dekanica Emilija Duparova nije dobila potreban broj glasova, a drugih kandidata nije bilo.
U tom slučaju rektor imenuje v. d. dekana, što se Akademiji već događalo. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nisam imao vremena za pisanje programa – prof. dr. Josip Butković * Foto: M. GRACINRIJEKA » Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci naredne će tri godine voditi novoizabrani dekan prof. dr. Josip Butković koji sam za sebe kaže da je na to mjesto »uletio«. Naime, izbor novog dekana Akademije nije bio tipičan izbor obnašatelja te funkcije, već je prošao u prilično burnom ozračju, a kandidatura prof. dr. Butkovića nije bila dugo promišljan čin.
    – Radi se o tome da sam odluku o kandidaturi donio na sjednici Fakultetskog vijeća na kojoj se ispostavilo da će Akademija ostati bez dekana. Naime, bivša v. d. dekanica Emilija Duparova bila je jedini kandidat i nije dobila potreban broj glasova. U tom trenutku Akademiji je prijetilo da će ostati bez dekana, jer nitko drugi se nije kandidirao. U tom slučaju rektor Sveučilišta imenuje dekana, a to se Akademiji već dogodilo prilikom postavljanja na dužnost bivše v. d. dekanice. Nisam želio da se tako nešto ponovi i podignuo sam ruku bez previše razmišljanja i konzultacija s drugima i prijavio se za kandidaturu, ističe novi dekan. 


Zdravi temelji
 

Dodajući kako vremena nije bilo mnogo, jer je rektor postavio vremenski rok za odabir novog dekana, prof. dr. Butković kaže da u skladu s tim i njegov program rada za naredno mandatno razdoblje nije tipičan, što su mu neki zamjerili.
    – Nisam imao vremena za pisanje programa rada, no dobio sam nadpolovičnu većinu glasova. Nije problem napisati tekst, ali nije bilo vremena udubljivanja u program u trenutku kada osnovne stvari ne funkcioniraju. Na puno područja želim ovoj Akademiji postaviti zdrave temelje, a da ne vjerujem kako Akademija ima potencijala nikada ne bih na toj sjedinici digao ruku, jer pred kraj profesorske karijere nemam ambicije vlastitog ostvarenja. Ništa ne obećavam, jer malo toga mi je naklonjeno. Naime, nemam staru uhodanu instituciju s unutarnjom tradicijom koja gledano izvana djeluje kao da unutra vlada savršen red. No, osobno ne bih ni volio raditi u takvoj ustanovi, jer umjetnost je dinamična, pojašnjava prof. dr. Butković.
    Jedan od prvih zadataka novog dekana imenovanje je najbližih suradnika i njihovo postavljanje na prodekanska mjesta, a navodeći kako će nove funkcije objaviti uskoro, prof. dr. Butković kaže da će njegov izbor suradnika mnoge iznenaditi, međutim osobno ne vjeruje u promjene koje se rade zbog promjena. Dodajući da od osnutka Akademije još ni jedan dekan, a bilo ih je svega troje izabranih u redovnom postupku, nije svoj mandat odradio do kraja, novoizabrani dekan kaže kako nije osoba koja će brojati nečije greške. 


Umjetnici se pogubili

– Učili su me da čovjek ima dvije strane, onu pozitivnu i manje pozitivnu, a što god radili u životu radimo greške. Svi dosadašnji dekani i v. d. dekani učinili su puno za Akademiju, svatko od njih odradio je nešto i ugradio je dio sebe u ustanovu. Međutim Akademiju treba postaviti na zdrave noge, a ono što ću zahtjevati maksimalno je poštivanje zakonskih odredbi, jer previše se pravdamo time da smo umjetnici. Malo smo se pogubili. Mislim da se sada treba sve smiriti i gledati naprijed, najavljuje dekan.
    U skladu s tim na Akademiji će uslijediti ne samo upravljačke, već i statutarne promjene, a nove strategije, kako ona Sveučilišta, tako i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, kaže prof. dr. Butković, odredit će kurs Akademije. U kontekstu toga dekan posebno apostrofira radna mjesta naglašavajući da Akademija nema niti jednog asistenta.
    – Postoji kadrovska činjenica da će Akademija u jednom trenutku ostati bez profesora, jer svi će u istom trenutku otići u mirovinu. Stoga je kadrovsko osnaživanje neophodno i to ne bilo kakvo. To jačanje kadra mora biti u skladu s programima, a kadrovi moraju imati doktorske studije. Volio bih da moje kolegice i kolege uoče da dolazi novo vrijeme te da ulože u sebe, jer izložbe i umjetnički rad nisu dovoljno ulaganje za člana akademske zajednice, upozorava prof. dr. Butković.
    Osobno, kaže, zbog nove funkcije ne misli zapostaviti svoju obitelj i umjetnički rad, no misli raditi pošteno. Taj će se budući rad temeljiti i na širenju suradnje sa sličnim europskim ustanovoma, radu na prepoznatljivosti i vidljivosti Akademije, kao i na uspostavljanju novih studijskih programa, u okviru čega novi dekan ne odbacuje mogućnost pokretanja doktorskog studija, za što, zaključuje, postoje i kadrovski i prostorni uvjeti.


Do radnog mjesta putuje 125 km iz Gornjih Vrhovina 
    
    Novoizabrani dekan Akademije nije specifičan samo po načinu na koji je istaknuo svoju kandidaturu za to radno mjesto već i po tome što je jedini dekan putnik. Naime, prof. dr. Butković do svog radnog mjesta putuje 125 kilometara od svog doma u Gornjim Vrhovinama gdje se preselio prije devet godina. Za razliku od nagle odluke da se kandidira za mjesto dekana odluka da se preseli u Liku, kaže, nije bila tako nagla, već se radilo o izboru koji je u jednom trenutku postao neminovan.
    – Djetinjstvo sam proveo na Pećinama, gdje se nalazila kuća mojih roditelja i to me djetinjstvo prilično odredilo kao pedagoga, a kasnije i umjetnika. Mnogi misle da sam Kastavac, jer sam desetljećima živio u Kastvu i imao sam dva ateljea u Rijeci. Sada imam atelje i galeriju u nekadašnjoj štali imanja koje sam kupio. U Lici nisam turist, jer pokojna je majka bila iz tih krajeva, a izbor da se tamo odselim nosi sa sobom predivne stvari, ali i stvari koje nisu elegantne, jer to je život na osami. Ima tu negativnih stvari, kao što je čišćenje snijega. Međutim, meni je uvijek jako bila važna ideja, a moju ideju Gorski kotar nije mogao zadovoljiti. To je više park nego šuma, priča prof. dr. Butković.
    Dodajući kako se imanje na kojim živi nalazi izvan sela te je prva pošta udaljena dva i pol kilometra, prof. dr. Butković priča kako se Novi list može kupiti samo u toj pošti koja se zatvara u 11 sati ujutro.
    – Svaki dan dođu dva primjerka. Jedan pročita načelnik, a drugi se vrati. Često ni ne stignem do pošte po novine, kaže dekan.

 
 

 

 
''Doktorirala Sanja Dugonjić Jovančević'', Novi list, 2. 11. 2013.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET


DOKTORIRALA SANJA DUGONJIĆ JOVANČEVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorske disertacije »Procjena hazarda pojave klizanja u flišu« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana geotehnika na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Dugonjić Jovančević. Povjerenstvo za obranu rada činili su: prof. dr. Čedomir Benac, izv. prof. dr. Željko Arbanas, izv. prof. dr. Leo Matešić, izv. prof. dr. Snježana Mihalić Arbanas s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. Matjaž Mikoš s Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo.
 
 
 
 

 

 
''Urban: Dužnost mi je prenositi znanje mladima'', Novi list, 30. 10. 2013.

REAKCIJA NA REAKCIJU  PJEVAČ DAMIR URBAN PISAO SENATU


URBAN: DUŽNOST MI JE PRENOSTI ZNANJE MLADIMA


Angažman poznatog estradnog umjetnika
na sveučilišnom studiju Gluma i mediji ipak je prihvaćen, a nova rasprava jučer nije otvorena

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

To što su se moje dobre namjere dovele u pitanje, najviše me pogodilo – Damir UrbanRIJEKA » Nakon prošlotjedne sjednice Senata na kojoj se razvila polemika oko angažiranja Damira Urbana na preddiplomskom sveučilišnom studiju Gluma i mediji, kao i negodovanja dijela akademske zajednice zbog povjeravanja izvođenja vježbi riječkom glazbeniku, Urban je uputio pismo svim članovima Senata koje im je na jučerašnjoj sjednici i dostavljeno. Nakon polemike na prošlotjednoj sjednici ipak je prihvaćen prijedlog o angažiranju riječkoga glazbenika pa se unatoč sumnjama dijela zaposlenika Sveučilišta u kompetentnost vođenja vježbi, evaluacije rada studenata i planiranje nastave, na jučerašnjoj sjednici nije otvarala nova rasprava o toj temi.
    U svom obraćanju Senatu Urban napominje kako rado volontira u raznim programima Sveučilišta i odazove se na gotovo svaki poziv i inicjativu te da smatra da je njegova dužnost da kao građanin, ali i kao umjetnik, stavi na raspolaganje svo svoje znanje i iskustvo i pomogne i podrži na sve načine bilo koju inicijativu koja doprinosi edukaciji mladih ovoga grada, ali i Hrvatske uopće. 


Akademski nedostaci nisu prepreka

– Upravo sam i isključivo iz tih razloga poziv Rade Šerbedžije da u ovome semestru, kao jedan od gostujućih predavača, dođem i radim sa studentima dio vježbi rado prihvatio. Moj bi se rad sastojao u tome da studente podučim pjevanju, snimanju glasa u studiju, pjevanju sa »živom« instrumentalnom pratnjom, ponašanju pred mikrofonom i slično. Bez obzira što bih u radu sa studentima izvodio isključivo vježbe iz onog područja glazbene umjetnosti kojom se i inače profesionalno bavim, što je potvrđeno statusom samostalnog umjetnika, iz članka sam saznao da se sumnja u moju kompetentnost, ali priznajem, ono što me je najviše pogodilo, da se dovode u pitanje moje dobre namjere. Mislio sam da se podrazumijeva da se nikad ne bih pristao baviti nečime za što nisam siguran da mogu predano i ispravno raditi. S obzirom da nastavu ne bih sam i bez »nadzora« kreirao niti provodio, da ne bih bio jedina osoba koja bi vršila ocjenjivanje, već da iza mene stoje i nositelj kolegija, suradnici, voditelj studija... nisam smatrao da bi moji akademski nedostaci mogli biti prepreka čestitom obavljanju vježbi. 


Znanje je bitno

Izuzetno cijenim i poštujem akademsku zajednicu i sve ono što ona predstavlja u našem društvu. Živimo u vrijeme u kojem se ljudski moral spustio na vrlo niske grane, u kojem se često barata neprovjerenim ili poluinformacijama, sadržajima koji su ispod svakog kriterija, i vrijeme u kojem se vrlo često šalje poruka da znanje nije bitno. U takvim vremenima, akademska zajednica je jedna od zadnjih crta obrane pravih i istinskih vrijednosti, i takva mora i ostati, poručuje Urban.
    Dodajući kako moli članove Senata da bez obzira na prijedlog voditelja studija Gluma i mediji, kao i voljnost ostalih djelatnika Sveučilišta koji su podržali njegov eventualni angažman na studiju, da se u slučaju neslaganja ili negodovanja nekih članova Senata njegov »predmet« izuzme iz razmatranja, Urban je zatražio da se obavijesti studij Gluma i mediji o pronalasku zamjene kako bi studenti mogli dalje nastaviti s radom i vježbama pjevanja. Međutim, s obzirom da se jučer nije otvarala nova rasprava, njegov angažman ostaje aktualan.



 

 
''Doktorirao Tomislav Galović'', Novi list, 29. 10. 2013.

  
EKONOMSKI FAKULTET


DOKTORIRAO TOMISLAV GALOVIĆ


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obarnom doktorskog rada »Istraživanje i razvoj u funkciji izvozne konkurentnosti poduzeća« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Tomislav Galović. Mentor pri obrani doktorskog rada bio je prof. dr. Heri Bezić, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su i prof. dr. Vinko Kandžija te prof. dr. Ivo Družić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
 

 


 
 
''Nepravda na Pravu'', Novi list, 26. 10. 2013.

DISKRIMINIRANI
  STUDENTI PRAVNOG FAKULTETA PROTIV INTERNIH PRAVILA ZA UPIS U VIŠU GODINU STUDIJA


NEPRAVDA NA PRAVU

ZBOG SAMO JEDNOG PREDMETA
PUNA ŠKOLARINA OD 5.500 Kn


Osim pravila »bolonje«, studenti su se ove godine susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ako nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine, što znači da za samo jedan nepoloženi ispit moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Budući pravnici samo traže jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima riječkog Sveučilišta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Svi studenti Sveučilišta u Rijeci koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova, prema novim pravilima dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij, a uz to novo pravilo studenti Pravnog fakulteta na ovogodišnjim su se upisima susreli i sa starim pravilom – zabranom upisa novih predmeta ukoliko nisu u cijelosti riješili ispite iz prethodne godine. U praksi to znači, tumače studenti, da ponavljači nekog predmeta s druge godine, koji nisu položili sve predmete s treće godine, u narednoj akademskoj godini mogu upisati samo nepoloženi predmet s druge godine i za to moraju izdvojiti punu školarinu u iznosu od 5.500 kuna.
    – U stvarnosti najviše je ponavljača građanskog prava I, čiji profesor ne priznaje »bolonju« i nakon dva kolokvija te pismenog završnog ispita, sa skupljenim dovoljnim brojem bodova na usmenom nas ispitu uredno ruši, kažu studenti.
    Dajući primjer kolegice koja je samo zbog tog predmeta platila cijelu školarinu te ukoliko ponovo ne uspije položiti sporni predmet, ponovo ju čeka izdvajanje od 5.500 kuna, ogorčeni studenti kažu kako ne traže ništa nego jednaka prava koja imaju njihovi kolege na ostalim fakultetima
 
riječkog Sveučilišta. 


 
»Vezani« predmeti

S problemom studenata upoznat je i dekan Pravnog fakulteta prof.dr. Eduard Kunštek koji ističe da su mu se studenti već obraćali, ali da se problem bez odluke Fakultetskog vijeća ne može riješiti.
    – Radi se o tome da je, primjerice, studentima prve godine rimsko pravo najteži ispit. Polože sve ispite osim tog, upišu drugu godinu, polože većinu ispita, ali treću godinu ne mogu upisati jer još uvijek nisu položiti ispit s prve godine. Sličan je slučaj i s četvrtom godinom, koju mnogi ne mogu upisati, jer nisu položili građansko pravo. O tom se problemu već vodila dugotrajna rasprava na fakultetu, a jedini način na koji se može pomoći studentima je da im se odobri upis dijela kolegija koji sadržajno nisu vezani uz prethodne godine. Naime, ukoliko netko nije položio rimsko pravo, onda mu se ne može odobriti polaganje građanskog prava, a bez građanskog prava ne može se polagati trgovačko pravo. Radi se o temeljnim predmetima. To je isto kao da zidar ne zna držati ciglu, pojašnjava prof.dr. Kunštek. 


Poštivanja reda

Dodajući kako je i pitanje zašto su se studenti doveli u tu situaciju, dekan kaže da trenutno ima pedesetak studenata koji će samo zbog jednog predmeta morati platiti cijelu godinu i trenutno ne mogu upisati makar dio kolegija naredne godine.
    – To nije pitanje novaca, već poštivanja reda. Mi to sve možemo ubrzati, ali onda ćemo imati loše suce, odvjetnike i državne odvjetnike. Predložit ću Fakultetskom vijeću da se raspravi o tome da se studentima omogući upis dijela kolegija iz naredne godine, a konačnu odluku donijet će članovi Vijeća, zaključuje dekan.


Žalopojke i studenata i profesora
 

    
Potvrđujući kako zna da postoje pojedini profesori na koje se studenti stalno žale, prof.dr. Kunštek ističe da se isto tako i profesori žale na studente te da je često problem loša podloga iz srednje škole. – Studenti se stalno žale na profesora građanskog prava, a od njega pak slušam žalopojke da studenti ne znaju razmišljati. Ne može se studentima baš u svemu popuštati, jer ukoliko im se da nešto što im ne pripada, onda je to na njihovu štetu, kaže dekan.
 


 
 
 

 

 
''Roker za katedrom - Damir Urban predavač na Šerbedžijinom studiju'', Novi list, 23. 10. 2013.

PRIJEDLOG SLAVNOG GLUMCA OD 13 GOSTUJUĆIH PROFESORA I STRUČNJAKA ŠTO IH JE ODOBRIO SENAT, NAJVIŠE POLEMIKE OKO GLAZBENIKA


ROKER ZA KATEDROM

DAMIR URBAN PREDAVAČ NA ŠERBEDŽIJINOM STUDIJU




Urban jest izvrstan, no dopušta li mu ta izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave i sve ono što sveučilište očekuje, pitala je prof. dr. Ledić
. Na studiju Gluma i mediji još će kao gosti predavati Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje te Valentin Lončarić


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Riječki roker već je udomaćen u Kampusu – rektor Pero Lučin i Damir Urban sa suprugom Milicom * Foto: V. KARUZARIJEKA » Senat Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici donio odluku o povjeri izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim i domaćim profesorima i stručnjacima. Ukupno se radi od 13 radnih mjesta, od čega je njih šest namijenjeno Ekonomskom fakultetu na kojem će ove akademske godine gostovati šest istaknutih inozemnih profesora. Preostalih sedam mjesta namijenjeno je sveučilišnom preddiplomskom studiju Gluma i mediji, a među novim imenima koji će raditi na kolegijima tog studija našlo se i ime Damira Urbana. Vijest o angažmanu Urbana na tom studiju među članovima akademske zajednice proširila se dan prije sjednice Senata i ne može se reći da je baš naišla na odobravanje, a i na jučerašnjoj sjednici Senata upravo je taj angažman izazvao polemiku koja je u konačnici završila prihvaćanjem prijedloga voditelja studija Rade Šerbedžije, no ne jednoglasno.
    – Riječ je o prijedlogu studija Gluma i mediji koji je Senat nakon rasprave prihvatio. Ne radi se o radnom mjestu, već o gostovanju stručnjaka na kolegiju, a vjerujemo da su oni koji vode studij i donijeli prijedlog dobro procijenili i kompetentno donijeli svoj prijedlog, prokomentirala je prorektorica za nastavu i studente prof. dr. Snježana Prijić Samardžija. 


Izmjena dnevnog reda

Međutim, dio akademske zajednice tu kompetetnost stavlja pod znak pitanja, a među njima je i predsjednica Udruge Universitas prof. dr. Jasminka Ledić. Naglašavajući kako ne iznosi stav Udruge, već vlastiti, prof. dr. Ledić napominje kako je po svom obrazovanju sasvim neadekvatna osoba za procjenu kvalifikacija Damira Urbana za izvođenje kolegija, ali ponešto zna o načinu na koji se povjerava nastava.    
    – Treba se zapitati jesu li članovi Senata donijeli odluku o izboru Damira Urbana, i ne samo njega, temeljem životopisa koji potvrđuje njegove kvalifikacije? Sjednice Senata, na što Universitas upozorava već niz godina, obavijene su velom tajne, pa je tako preksinoć »procurila« informacija da je na dnevnom redu sjednice Senata, u okviru točke Povjera izvođenja nastave i vježbi istaknutim inozemnim profesorima i stručnjacima, predloženo povjeravanje vježbi Damiru Urbanu za predmeta Povijest glazbe i Primijenjena glazba. Razgovarala sam sinoć s više svojih kolega i svi su bili nemalo začuđeni, da ne kažem konsternirani tom informacijom. Čini se da je poseban interes ova informacija pobudila kod školovanih glazbenika koji o ovom području znaju više i mogu kompetentnije suditi. Danas se na mrežnim stranicama Sveučilišta u Rijeci pojavio dnevni red sjednice Senata, pri čemu su predmeti na kojima bi Damir Urban trebao voditi vježbe promijenjeni: sada se radi o predmetu Glas 1. Samo po sebi, ovo je već neobično – kako i zašto se odjednom promijenio dnevni red? Kakva zapravo nastavna potreba postoji?, naglašava prof. dr. Ledić. 


Izvrsnost nije sporna

Dodajući kako se čini da Sveučilište s jedne strane ima jasno proklamirane zahtjeve za izvrsnošću, kvalitetom, procedurama koje valja poštivati, a s druge nepodnošljivu lakoću donošenja odluka koje nisu u skladu s time, prof. dr. Ledić ističe kako Urban definitivno jest izvrstan, no ujedno postavlja i pitanje dopušta li mu njegova izvrsnost vođenje vježbi, evaluaciju rada studenata, planiranje nastave, odnosno sve ono što se od osoba kojima se povjerava nastava na sveučilištu očekuje.
    – Dakle, samo je potrebno sveučilišnoj javnosti podastrijeti kvalifikacije, dokaze da Damir Urban i svi ostali kojima se povjerava nastava mogu to doista i raditi. Ali prije svega, sve te postupke obavljati javno, transparentno, u skladu sa zakonom, bez popuštanja i fige u džepu, zaključuje prof. dr. Ledić.
    Uz Urbana na popisu gostujućih stručnjaka studija Gluma i mediji našli su se i Andreja Blagojević, Gert Terny, Jelena Lopatić, Staša Zurovac, Tanja Smoje i Valentin Lončarić.


Prof. dr. Fučkaru počasno zvanje 
    
    Uz povjeravanje nastave gostujućim profesorima i stručnjacima, članovi Senata jučer su se bavili i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije u okviru čega je gost sjednice bio prof. dr. Neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost. Potvrđen je i izbor prof. dr. Josipa Butkovića za dekana Akademije primijenjenih umjetnosti, te je pokrenut postupak za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Željku Fučkaru.

 

 
''Doktorirao Sanjin Kršćanski'', Novi list, 22. 10. 2013.

TEHNIČKI FAKULTET


DOKTORIRAO SANJIN KRŠĆANSKI


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Analiza uvjeta nastanka pukotina i model procjene vijeka trajanja konstrukcija« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo i temeljne tehničke znanosti na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Sanjin Kršćanski. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof. dr. Goran Turkalj i prof. dr. Josip Brnić s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. Željan Lozina s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

 
 
 

 

 
''Doktorirao Marko Kršulja'', Novi list, 21. 10. 2013.
 
TEHNIČKI FAKULTET

 
DOKTORIRAO MARKO KRŠULJA


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Unaprjeđenje procesa inkrementalnog preoblikovanja u jednoj točki« akademski stupanj doktora tehničkih znanosti, znanstvenog polja strojarstvo na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Marko Kršulja. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof. dr. Miljenko Math s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagreb, prof. dr. Branko Grizelj i prof. dr. Pero Raos sa Strojarskog fakulteta Slavonski Brod, prof. dr. Tomaž Pepelnjak s Fakulteta za strojništvo Univerza v Ljubljani te prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

 
 
 
''Hrvati znaju živjeti život'', Novi list, 20. 10. 2013.

 
 
FELIX WENSVEEN  NIZOZEMSKI ZNANSTVENIK NIJE U TRENDU – ZAMIJENIO JE AMSTERDAMSKU ADRESU RIJEČKOM I NIJE POŽALIO


HRVATI ZNAJU ŽIVJETI ŽIVOT


Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata i vraćaš se raditi.
Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati i zbog toga mi se ovdje sviđa, kaže dr. Wensveen docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci
 
 


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ

 
Ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen            ljudima koji imaju dobre  ideje – Felix WensveenIako je prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kvaliteti ljudskog kapitala koje je obuhvatilo 122 zemlje svijeta Hrvatska na 46. mjestu, a izuzetno loše je ocijenjen kapacitet zemlje za privlačenje talenata gdje smo 114. i time među posljednjim zemljama na listi, u praksi ipak postoje primjeri koji kažu suprotno. Jedan od takvih je nizozemski docent Zavoda za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Felix Wensveen koji je prije tri godine svoju amsterdamsku adresu odlučio zamijeniti riječkom i na riječkom Sveučilištu nastaviti znanstvenu karijeru započetu u Nizozemskoj. Za razliku od mnogobrojnih Hrvata koji sve izvan hrvatskih granica smatraju obećavajućim i mnogo boljim, iskustvo ovog tridesetjednogodišnjeg Nizozemca kaže da se uspješna karijera, pa i ona znanstvena, može ostvariti bilo gdje.
    Wensveen je prije gotovo tri godine postao i riječki zet, međutim razlog dolaska u Rijeku kaže nije samo ljubav prema današnjoj supruzi, već i rad s vrhunskim hrvatskim i svjetskim znanstvenicim: prof. dr. Stipanom Jonjićem i prof. dr. Bojanom Polićem. 


Projekt TransMedRi

– Doktorski sam studij započeo u Amsterdamu i kako mi je za istraživanje trebao jedan virusni model, a riječ je o citromegalovirusu došao sam do prof. dr. Jonjića. Dovoljno je da »ugooglate« citromegalovirus i odmah će vam se pokazati ime prof. dr. Jonjića. Tako sam prije pet godina došao u Rijeku na par mjeseci kako bih radio na tom istraživanju, a dvije godine nakon toga sam i doktorirao na amsterdamskom Sveučilištu. Nekoliko mjeseci nakon obrane mog doktorata otvorilo se mjesto na projektu TransMedRi za strance pa sam ponovno došao ovdje raditi, ali ovaj put sam i i ostao, priča Wensveen.
    Dodajući kako je u isto vrijeme dobio i stipendiju Marie Curie Wensveen kaže kako se u Rijeci od samih početaka osjeća dobrodošao, a jedino mu malo muke zadaje hrvatski jezik.
    -
Jezik je zaista težak. To je slavenski jezik koji je potpuno drugačiji od nizozemskog, doslovce nema nikakve poveznice, a najveći mi je problem deklaniranje. Prije četiri godine u Amsterdamu sam pohađao tečaj hrvatskog jezika, jer u Nizozemskoj postoji velika zajednica Hrvata, a onda sam i u Rijeci nastavio učiti. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. Međutim, zbog lošeg poznavanja hrvatskog jezika nikada nisam imao problema. Prof. dr. Jonjić inzistira da se na Zavodu kada se radi o znanosti priča engleski jezik, a Hrvati s kojima sam došao u kontakt dobro govore engleski pa ni izvan posla nisam imao problema s komunikacijom, kaže Wensveen. 


Bez šoka

Dodajući kako je suprugu upoznao još za vrijeme studijskih dana u Barceloni, Wensveen ističe da je prije svog definitivnog preseljenja u Rijeku često dolazio u Hrvatsku pa mu promjena adrese i nije bila neki šok. Međutim, dodaje, Hrvatska je puno drugačija od Nizozemske, ne samo vizualno, već i po načinu života, a ono na što se nikako ne može naučiti višesatno je ispijanje kave na riječkim terasama i poduži odlasci na marendu za vrijeme radnog vremena.
    – Velika je razlika u načinu života. U Nizozemskoj je sve točno organizirano, a u Hrvatskoj je sve pomalo kaotično, ali i šarmantno. Nizozemci su zbog toga da sve mora biti točno i organizirano pod daleko većim stresom od Hrvata. Još uvijek mi je čudno da je Korzo u 11 ujutro puno i da ljudi ispijaju kavu. U Nizozemskoj se zaletiš do automata za kavu i na brzinu ju popiješ i vraćaš se raditi. To sve zajedno traje pet minuta. Ali ovdje marenda traje sat vremena. Iako je u Hrvatskoj standard niži, Hrvati znaju daleko više uživati u životu i zbog toga mi se ovdje sviđa. Ne bih izabrao niti jedno drugo mjesto za život, a puno sam putovao. Ljudi se često čude zašto sam došao u Hrvatsku i baš tu odlučio baviti se znanošću. Osobno u tome ne vidim neki problem. Mogao sam izabrati bilo koje sveučilište, neko koje je daleko razvikanije, međutim mišljenja sam isto tako da ono što radim mogu raditi bilo gdje u svijetu ako sam okružen ljudima koji imaju dobre ideje. Moji šefovi, prof. dr. Jonjić i prof. dr. Bojan Polić ljudi su s jako dobrim idajama i zato mislim da negdje drugdje ne bih radio ništa bolje nego ovdje. Znanošću se čovjek ne bavi da bi se obogatio. Uspijevam zaraditi dovoljno za solidan život i to mi je dosta. Istina je da bih u Amsterdamu imao bolju plaću, ali tamo su i troškovi života daleko veći. Žao mi je što toliko puno ljudi želi napustiti Hrvatsku, jer Hrvatskoj trebaju ljudi koji joj mogu pomoći, pojašnjava Wensween. 


Uživam u Gorskom kotaru

Dodajući kako u Rijeci vozi pet minuta i na moru je, a u Amsterdamu može voziti pet minuta i nigdje je Wensveen među hrvatske prednosti ubraja i more, ali i prirodu, a na pitanje kakav je prvi dojam na njega ostavila Hrvatska odgovara: »Vruće!«.
    – Svako jutro kada se probudim pogledam more, Cres i Učku i nema ništa ljepše, a Gorski kotar mi je posebno mjesto. Moj punac ima vikendicu u Hribu i jako volim ići tamo, pogotovo ljeti. Priroda u Hrvatskoj je daleko ljepša nego u Nizozemskoj. Znam da Hrvatska nije bogata zemlja i da ima puno ljudi kojima je teško, ali ako imaš dovoljno za život lijepo je ovdje, ističe Wensveen.
    To su ujedno, dodaje, i razlozi zbog kojih mu nije bilo teško napustiti Amsterdam iako tamo ima obitelj. Njegovi prijatelji i obitelj, kaže, često dolaze u Rijeku pogotovo od kada je u kuću Wensveenovih stigla prinova.
    – Obitelji je žao što sam se odselio, ali dolaze svakih nekoliko mjeseci, pogotovo moj otac koji je postao ponosni nono, a i supruga i ja odemo najmanje dva puta godišnje do njih. Ono što me u Hrvatskoj oduševljava je i domaća hrana, toga u Nizozemskoj nema. Ovdje se jako puno polaže na hranu, a osobno me oduševljava roštiljanje. Nizozemci nemaju kulturu prehrane za razliku od Hrvata koji gotovo da nemaju velike zabave bez hrane, priča Wensveen.
 


Prof. dr. Polić: Mogao je birati najbolja svjetska sveučilišta 
 
    
    Wensveen je, kaže njegov šef prof. dr. Bojan Polić, izvanredan doktorant koji je prije dolaskla na riječko Sveučilište bio član poznatog nizozemskog tima istraživača, a zahvaljujući svojem besprijekornom kurikulumu mogao je otići na bilo koje svjetsko sveučilište.
    – Ono što je Wensveen donio našem timu novi je pristup poslu, novu etiku, jer iako mi na Zavodu možemo reći da smo iznad hrvatskog prosjeka i na europskoj razini uvijek se može bolje. Donio je nove metode istraživanja i doprinjeo da se grupa razvije u imunološkim istraživanjima. Imali smo i prije slučajeva da na Zavode rade ljudi iz inozemstva, no Wensveen je prvi potpuni stranac, a i prvi postdoktorant s prestižnom stipendijom Marie Curie, kaže prof. dr. Polić.


Hoćeš na fakultet – upisuješ najteži stupanj srednje škole
 

    
 
    Hrvatski školski sustav i onaj nizozemski baš i nemaju neke sličnosti, jer kako pojašnjava Wensveen Nizozemska za srednjoškolsko strukovno obrazovanje ne zna.
    – Čudno mi je da imate gimnazije i strukovne škole. U Nizozmskoj postoje srednje škole koje daju opće obrazovanje i ništa drugo. Te se škole rangiraju na tri razine i ukoliko želiš nastaviti školovanje na fakultetu upisuješ najteži nivo. Ono što mi je također neobično je da jako puno učite iz knjiga. Kod nas je praksa daleko više zastupljenija, nego teorija. Nizozemski obrazovni sustav potiče na samostalnost u učenju, moraš sam istraživati ukoliko nešto želiš saznati. Shvatio sam da Hrvati puno bolje barataju teorijom od Nizozemaca, ali Nizozemci prednjače u praktičnom radu, zaključuje Wensveen. 


Unovčite tradiciju
 

    
 
    Hrvati su jako ponosni na svoju kulturu i tradiciju, a to je jedna od stvari koja Wensveena fascinira, jer kaže u Nizozemskoj nije tako.
    – Ovdje svako selo ima svoju feštu. Čuva se tradicija, a u Nizozemskoj nije tako, tamo su takvi običaji gotovo izumrli. Međutim, Nizozemci iako do tradicije ne drže oni tu tradiciju znaju prodati, što u Hrvatskoj, čini mi se, baš nije slučaj. Pola svijeta zna da sir dolazi iz Nizozemske, ali da je kravata iz Hrvatske baš i nije svima poznato. Mislim da bi Hrvatska mogla još bolje unovčiti svoju kulturu i tradiciju, kaže Wensveen. 
    

Istražuje dijabetes tipa 2 
    
    Napominjući kako ne zna što mu život nosi Wensveen ističe da za sada svoju budućnost vidi u Hrvatskoj, jer kako kaže i profesionalni i privatni život su mu super pa nema razloga vratiti se u Nizozemsku. Pod vodstvom prof. dr. Polića trenutno radi na istraživanju dijabetesa tipa 2, a iako se najviše bavi istraživanjima u planu mu je kada usavrši jezik upustiti se i u rad sa studentima.



 
''Europski istok važan za stabilnost cijelog kontinenta'', Novi list, 22. 10. 2013.


KONFERENCIJA  CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE JUGOISTOČNE EUROPE


EUROPSKI JUGOISTOK VAŽAN
ZA STABILNOST CIJELOG KONTINENTA



Dvodnevna inauguralna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sa sinoćnjeg otvorenja dvodnevne konferencije u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci domaćin je inauguralne konferencije novoutemeljenog Centra za napredne studije jugoistočne Europe (Center for Advanced Studies of southeast Europe – CAS) koja će se pod visokim pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Europskom fondacijom za Balkan, Zakladom Otvoreno društvo, Erste zakladom, njemačkom Marshall zakladom i europskim Albach forumom tijekom iduća dva dana održavati u prostorima riječkoga Sveučilišta. Dvodnevna konferencija s temom »Novi izazovi demokracije: Istraživanje krize povjerenja i legitimnosti u Europi« na riječko je Sveučilište dovela vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce koji će kroz panel diskusije i radionice raspravljati o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu.
    Sinoćnje svečano otvorenje svojim su prisustvom uveličali brojni visoki uzvanici, među kojima su bili i prva potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, izaslanik hrvatskog predsjednika Dejan Jović, bivši predsjednik Stjepan Mesić, kao i hrvatski, srpski te slovenski ministri znanosti, čelnici lokalne uprave i samouprave te predstavnici europskih zaklada, odnosno podupiratelja CAS-a poput Rade Šerbedžije.
    Napominjući kako je osnivanje Centra još jedan dokaz dinamičnosti riječkog Sveučilišta, rektor prof. dr. Pero Lučin Centar je ocijenio i iskorakom prema sveučilištu s visokim istraživačkim aktivnostima, dok je ministrica Pusić naglasila kako je tema dvodnevne konferencije za Hrvatsku od provorazrednog značaja napominjući da se Hrvatska nalazi na povijesnoj, intelektualnoj te političkoj prekretnici.
    – Nitko ne može zanemariti važnost jugoistočne Europe za stabilnost cijele Europe. Osnivanje Centra neobično je važno, međutim morate biti svjesni da je on samo fizički u Rijeci te da treba djelovati u ci
jeloj regiji. Ukoliko budete stvarno dobri, djelovat ćete u cijeloj Europi, poručila je Pusić.
    Dodajući kako hrvatski predsjednik od početka podržava osnivanje Centra, njegov izaslanik Jović istaknuo je da je Hrvatska s novim Centrom dobila instituciju koja je nedostajala u postojećem sustavu znanosti, a njegovo će djelovanje biti daleko šire od lokalnih i regionalnih okvira te je početak rada te ustanove stavio i u kontekst poziva hrvatskim znanstvenicima da se vrate iz inozemstva.
    Sam odabir teme kojom će se konferencija baviti, prema pojašnjenju predstojnice Centra prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni s različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije.



Intenziviranje međunarodne suradnje
 

    
    Centrom za napredne studije koordinira riječko Sveučilište, ali istovremeno njime upravljaju regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucija iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Novoutemeljeni Centar je središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti.


 
 
''Prof. dr. Stipan Jonjić okupio vodeće domaće i svjetske virologe'', Novi list, 17. 10. 2013.


MEDICINSKI FAKULTET 
RADIONICA O HERPES VIRUSIMA U SKLOPU IPA PROJEKTA EUROPSKE UNIJE


PROF. DR. SC. STIPAN JONJIĆ OKUPIO VODEĆE DOMAĆE I SVJETSKE VIROLOGE



Radionicom te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljudsko zdravlje


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sudionici radionice o herpes virusima * Foto: I.TOMIĆRIJEKA » U sklopu IPA projekta kojeg provodi grupa prof. dr. Stipana Jonjića jučer su se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci okupili vodeći domaći i međunarodni znanstvenici kojima je zajednički cilj razvoj učinkovitih cjepiva za herpes viruse, kao i druge uzročnike zaraznih bolesti koje pogađaju svjetsko stanovništvo. Radionica »Učinkovita transalacija istraživanja i razvoj cjepiva« okupila je dvadesetak sudionika, a riječ je o drugoj u nizu radionica koja je organizirana u okviru IPA projekta »Prema poduzetničkom sveučilištu: prijenos znanja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u biotehnološki poslovni sektor«. 
    Cilj je i osnažiti inovacijske kapacitete Medicinskog fakulteta kroz mobilizaciju njegovih potencijala za primijenjena istraživanja u skladu s potrebama biotehnološke industrije, a krajnji cilj prvog strateškog projekta je razvoj prototipa platforme vektorskog cjepiva koje je zasnovano na živom atenuiranom herpesvirusu kao vektoru. Važnost ovog projekta proizlazi iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne patogene i tumore, dok bi drugi strateški projekt trebao rezultirati stjecanjem znanja i vještina potrebnih za komercijalizaciju postojeće jedinstvene kolekcije protutijela te različitih usluga povezanih s protutijelima. Primijenjena istraživanja na projektu provode se paralelno s radionicama i posjetima suradnim institucijama, a prema riječima prof. dr. Jonjića važnost jučer održane radionice iz ogromne potrebe za novim i učinkovitim pristupima u kreiranju cjepiva za razne uzročnike zaraznih bolesti. 
    – Radionicoma te ostalim aktivnostima u sklopu IPA projekta nastoji se potaknuti prijenos znanstvenih otkrića s Medicinskog fakulteta u biotehnološku industriju s ciljem stvaranja inovativnih rješenja za ljusdko zdravlje, zaključuje prof. dr. Jonjić.
    Trendove u istraživanju zaraznih bolesti uzrokovanih herpes virusima i različite pristupe u razvoju cjepiva jučer je izložio dr. William Britt s University of Alabama at Brimingham SAD, u suradnji s kojim grupa prof. dr. Jonjića provodi i dva projekta financirana sredstvima američkih Nacionalnih instituta za zdravlje. Predavanja su održali i dr. Martin Messerle s Hannover Medical School i dr. Urlich Kalinke, direktor instituta Twincore iz Hannovera. U sklopu radionica održan je i okrugli stol o mogućnostima i pretpostavkama razvoja translacijskijh istraživanja herpes virusnih cjepiva u Rijeci na kojem su sudjelovali dr. Sabina Rabatić sa zagrebačkog imunološkog zavoda, dr. Beata Halassy i dr. Maja Šantak iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji zagrebačkog Sveučilišta te znanstvenici KBC-a Rijeka.
 
 

 
''Znanstvenici unatoč svemu'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
POZITIVCI


ZNANSTVENICI UNATOČ SVEMU


D. RADALJAC
 
altPolitičari u ovoj državi vole mantrati uprazno o nekakvoj ''državi znanja'', razmišljajući valjda kako će od samog papagajskog ponavljanja znanje doći samo od sebe. U međuvremenu kao kakvi rojevi skakavaca pustoše sve što može imati bilo kakve veze sa znanošću. 

Zbog takve situacije uspjeh tima s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci mora se gledati s dodatnim poštovanjem. Naime, oni su došli pred samo otkrivanje lijeka za osteoporozu, bolest koja mnogima zagorčava starost. Daleko su još od same praktične upotrebe lijeka, ali sama činjenica da su došli do patenta i da im je to svjetski priznato, za najdublji je naklon.

U državi u kojoj svaki dan moramo slušati bilo o političkim bilo ekonomskim problemima, pravo je osvježenje vidjeti kako ipak ima ljudi koji su maheri na svom polju rada. Iako država sa svim svojim političkim strukturama u ova dva desetljeća postojanja nije napravila previše za njih, očigledno talenta imamo dovoljno da se probijemo naprijed. Unatoč svemu.




 
''Trodimenzionalne inovacije iz riječkog laboratorija'', Novi list, 5. 10. 2013.
 
 
TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI  ZNANSTVENIK SVEN MARIČIĆ PRVI U HRVATSKOJ POČEO S PRIMJENOM 3D PRINTERA U KIRURGIJI
 
 
TRODIMENZIONALNE INOVACIJE
 IZ RIJEČKOG LABORATORIJA
 
 
Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu 
 
 

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Sven Maričić drži predavanje o 3D tehnologiji na festivalu »Republika«Kad imate neki alat – primjerice čekić, s njime je moguće razbiti staklo, ali i napraviti novu skulpturu Davida. Ne morate biti Michelangelo da shvatite da bez uloženog truda, velike količine znanja, ali i strasti možete svojim alatom dovijeka samo lomiti staklo, slikovito nam je pojasnio dr. sc. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Rijeci, odgovarajući na pitanje do kud sežu mogućnosti 3D printera – instrumenta koji je trenutno svojevrsni znanstveni luksuz, no ne treba sumnjati da će uskoro postati dio svakodnevice. 

Dok je u Hrvatskoj, čak i u znanstvenim krugovima, 3D tehnologija i dalje pomalo apstraktni pojam, u razvijenim zemljama već neko vrijeme ona nije novost. Ovih je dana NASA primjerice najavila da će u bliskoj budućnosti koristiti 3D printer kako bi na samoj Međunarodnoj svemirskoj postaji proizvodila dijelove satelita, a primjena ovih printera u biotehnologiji i medicini otišla je već toliko daleko da su znanstvenici u stanju »isprintati« ljudsko uho ili cijeli nit implantata za razne dijelove tijela. 
   
U nove generacije 3D printera može se danas već »ubaciti« bilo kakav materijal – od plastika do raznih vrsta slitina. Mogućnosti su, slažu se stručnjaci, nezamislive, pa 3D printere mnogi nazivaju jednom od tradicionalnih SF opsesija koja se ostvarila već na početku novog milenija. Hrvatska međutim, kao i u mnogim futurističkim konceptima, uvelike i na ovom primjeru kaska za najrazvijenijim državama – u cijeloj državi jedva da postoji dvadesetak 3D printera – broj neusporediv s njih nekoliko stotina koliko ih ima primjerice Njemačka. I tu bi priču na ovu temu mogli slobodno zvršiti, da se naš sugovornik s početka teksta kojim slučajem nije prije otprilike osam godina zainteresirao za 3D tehnologiju i biokompatibilne materijale primjenjive u medicini. Više godina usavršavanja, eksperimentiranja i povezivanja sa stručnjacima raznih profila, rezultiralo je potom nizom projekata primjene 3D tehnologije u medicini, primarno kirurgiji. Između ostalog, Maričić je uz nekoliko suradnika uspio 3D printerom napraviti model lubanje na kojem studenti i liječnici mogu vježbati zahtjevne endoskopske zahvate, a kojem je preciznost prikaza bitno veća od bilo kojeg postojećeg modela u svijetu. 


Računalni model

Razliku čine nevjerojatno tanki slojevi na koje je model lubanje podijeljen, što ujedno daje i preciznost prikaza svih drugih struktura u mozgu praktički 300 posto veću no što je ima konkurentski švicarski model iz 2006. godine. Dotično »učilo« FEKS MAPEM Maričić je kao koncept razvio u suradnji s prof. Darkom Manestrom i prof. Mladenom Perinićem i nada se da će uskoro ući u nastavu prirodnih znanosti u školama i na fakultetima. Potencijalna primjena u medicini još je konkretnija. Na temelju podataka s instrumenata kao što su CT ili magnetska rezonanca, Maričić je u stanju izraditi izuzetno precizni računalni model nečije lubanje i moždanih struktura, te ga na jednako prezican način »isprintati« u više vrsta različitih materijala, što bi kirurgu primjerice omogućilo da na modelu provježba neki složeni operativni endoskopski zahvat, prije no što ga uistinu provede na pacijentu. 
                           
– Za taj model zainteresirana je jedna velika inozemna korporacija, no naša je želja da proizvodnja bude smještena u Hrvatskoj. Mislim da je naša šansa ugledati se u razvijene zemlje koje su iskoristile znanje kao jedan od glavnih alata razvoja, reći će Maričić koji je uz partnere ovaj model i zaštitio. 
                           
Jednako impresivnom demonstracijom kombinacije moći moderne tehnologije i vještine našeg sugovornika čini se, primjerice i rezultat njegove doktorske dizertacije – odnosno praktički sam početak ove riječke priče o primjeni 3D tehnologije u medicini. 
                           
Naime, nakon povratka iz Finske i Švedske gdje je radio kao stipendist u tvornici Volvo, Maričić se zaposlio u privatnom sektoru kako bi mogao platiti poslijediplomski studij. 
                           
– Sjećam se da sam prvu godinu radio i poslije posla trčao na predavanja, a svaki slobodni trenutak koristio za pisanje znanstvenih radova i polaganje ispita. I baš u trenutku kada sam dobio ugovor na neodređeno, zahvalio sam se poslodavcima i zaposlio na fakultetu gdje radim i danas, nažalost još uvijek na određeno vrijeme. S obzirom na to da me oduvijek zanimalo računarstvo, medicina i inženjerstvo nije mi bilo teško odlučiti se za temu i na doktorskom studiju. Na drugoj godini, odabrao sam mentora prof. Mladena Perinića koji me usmjerio u daljnjem radu, prisjeća se Maričić kojeg je dodatno nadahnulo svjedočenje uspješnoj rekonstrukciji dijela kosti lubanje s biokompatibilnim materijalima tijekom korištenja CEEPUS stipendije u Rumunjskoj. 
                           
– Imao sam potom i veliku sreću susresti buduće kolege i suradnike na Medicinskom fakultetu i to na Zavodu za anatomiju i kasnije na dentalnoj protetici gdje su mi puno pomogli prof. Daniela Kovačević Pavičić koja je kasnije postala sumentor, prodekanica prof. Renata Gržić, te prof. Damir Miletić s Klinike za radiologiju. Kad smo razgovarali o mogućoj primjeni 3D modeliranja, prof. Kovačević Pavičić mi je predložila da proučim slučaj pacijenta kojem su se polipi u sinusima toliko raširili da su počeli lomiti kost. Pacijent je već imao cijeli niz operacija, a čekala ga je rekonstrukcija dijela čela i nosa, pri čemu je umjesto dijela uništene kosti trebao biti ugrađen implantat. Ono što je do tada postojalo u tom smislu nije bilo posve precizno. S obzirom na to da u to vrijeme nismo imali apsolutno nikakvu opremu a kamoli 3D printer, laserski skener ili slične stvari na Sveučilištu, odlučio sam svoj dok
 
KAD SE 3D TEHNOLOGIJA UMIJEŠA U FORENZIKU 
    
    Koji su dosezi 3D tehnologije zorno pokazuje činjenica da jedan od projekata kojima se Maričić trenutno bavi zalazi u područje – forenzike. 
    – Radim na razvoju jednog instrumenta za 3D modeliranje za potrebe forenzike i antropologije s kolegicom Anjom Petaros koja je primijetila da bi im neka rješenja uvelika mogla pomoći u forenzičnim istraživanjima. Ovdje bih svakako spomenuo i Znanstveno tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci s kojim surađujem od samih početaka. To je izvrsno uigrana ekipa uz pomoć koje znanstvenici mogu izbrusiti svoje projektne prijedloge, dobiti informacije o raznim mogućnostima plasmana ideja na svjetsko tržište, te brzom transferu znanja u industriju. 
    
UMJETNA NOGA ZA ŽENKU HASKIJA 
    
    Uz pomoć 3D modeliranja i 3D printera u bližoj budućnosti bi život mogao biti olakšan i jednoj udomljenoj ženki haskija koja bi na taj način dobila – umjetnu nogu. Trenutno je izrađena idejna faza, no potrebno je, pojašnjava Maričić, još opreme i ljudi kako bi se projekt priveo kraju. 
    
ZNANSTVENA SLIKOVNICA 
    
 
 
    Pored posla na Tehničkom fakultetu i znanstvenih projekata, Sven Maričić kreativnost ispoljava na još cijelom nizu područja. Nedavno je tako organizirao radionicu RiScience koja je za cilj imala edukaciju i povezivanje stručnjaka iz područja 3D modeliranja i printanja iz različitih dijelova Europe s našim studentima i djelatnicima. Sudjelovao je i u organizaciji nedavno uspješno izrealizirane Noći istraživača, a trenutno radi na znanstvenoj slikovnici za koju mu je poznati riječki slikar Vojo Radoičić već napravio naslovnicu i za koju će, obzirom da svira nekoliko instrumenata, snimiti i mali popratni soundtrack.
torski rad postaviti i voditi kao projekt i to na način da sam sponzore, opremu i znanje našao ovdje – u Poliklinici Rident, tvrtki Noven d.o.o., te uz pomoć Zaklade Sveučilišta u Rijeci koja mi je financirala odlaske na nekoliko kongresa, a određeni dio ipak vani, jer oprema s kojom sam imao sreće raditi vrijedi desetke milijuna kuna i pripada samom tehnološkom vrhu. Trebalo mi je šest mjeseci samo za prvi matematički model koji sam napravio na temelju CT snimki glave pacijenta. U suradnji sa stručnjacima iz Poliklinke Rident i Klinike za otorinu KBC-a Rijeka, potom je na temelju tog modela modeliran implantat od polimetilmetakrilata koji je ugrađen pacijentu. Zbog preciznosti modela uspjelo se za 30 posto smanjiti količinu potrebnog materijala i još važnije skratiti vrijeme operacije s procjenjenih tri sata na sat i 45 minuta. Prisustvovao sam operaciji i to je bio fenomenalan osjećaj. Stvarna mogućnost da pomognem je moja najveća motivacija, ne mogu vam opisati taj osjećaj kada napraviš anatomski dio koji je plod tvojeg istraživanja i kada se taj implantat ugradi i postane dio nečijeg života, ispričao nam je Maričić koji je u sličnim projektima koji su uslijedili među prvima u ovom dijelu Europe primjenio 3D printer u kirurgiji. 
                         
Pokušaji i pogreške

Preciznost, glavna komponentu koja izdvaja njegove modele iz mora drugih stvari koje se danas mogu postići s 3D printerima, nije međutim bilo nimalo lako postići. 
    – Moram naglasiti da bez suradnje s kolegama i bez podrške Tehničkog i Medicinskog fakulteta zaista ne bih mogao ostvariti ovakve rezultate. Apstraktno razmišljanje danas bi trebalo biti temelj usvajanja znanja – svatko od nas može nabubati besmislen niz brojeva i slova, ali primijeniti postojeće znanje u nekom području gdje nismo daleko stigli i gdje trebaš tek postaviti standarde zahtijeva izlazak iz, uvjetno rečeno, dnevnog boravka sigurnosti. Dakle, naravno da je bilo teško razviti toliku preciznost kod printanja, ali to je bio izazov s kojim sam se želio baviti. Stoga sam jako zahvalan kolegama dr. sc. Ozrenu Bukovcu i Deanu Staniću na pomoći i korisnim sugestijama. Više puta tijekom istraživanja morao sam se vraćati na osnovne stvari – logiku i razmišljanje kako neki dio napraviti funkcionalnijim i optimalnim, posebno kada je riječ o radu sa skupim 3D printerima koji koštaju nekoliko milijuna kuna. Za mnoge stvari se savjetujem s kolegama vani koji su stručnjaci u svojim poljima, objašnjava nam Maričić. 
Mogućnosti 3D tehnologije na području medicine su, uvjerava nas naš sugovornik, uistinu goleme. 
                           
– Zaista smo u nekim područjima sposobni izraditi rezervni dio za svaku osobu. Trenutno radim na jednom sustavu očitavanja podataka koji će si moći priuštiti svi, a koji barem za sada u ovoj fazi ima obećavajuće rezultate. Ono što je prednost jest da su eliminirane potencijalne opasnosti zračenja koje se nalaze u klasičnim dijagnostičkim medicinskim uređajima. Cilj znanosti je upravo to – omogućiti ljudima najbolju moguću kvalitetu života i omogućiti dostupnost svima. Kada gledate pacijenta kojemu trenutno ne možete pomoći, znanstvenik bi trebao biti taj zadnji oslonac koji će mu uliti nadu da nova tehnologija i istraživanja mogu dati rezultate. Ne samo riječima, nego i stavom. Ne možeš biti dobar znanstvenik ako nisi jako motiviran i veliki sanjar. No svako iskustvo treba se temeljiti na određenom broju pokušaja i pogreški, mislim da su najopasnija iskustva koja se temelje samo na uspjehu, zaključit će Maričić.



 

 

alt

 
''Jedino Sveučilište bez prorektora za znanost'', Novi list, 4. 10. 2013.

UDRUGA UNIVERSITAS 
DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI


JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST


Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova upravljačka struktura na riječkom Sveučilištu izaziva nezadovoljstvo akademske zajednice * Foto: S.DRECHSLERRIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. dr. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. 


Neznatne uštede

– Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Ledić. 
Međutim rektor prof. dr. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta.


Prilagodba poslovanju

– Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof.dr. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor.
Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica.
 

 

 
 
 

 

 
''Stipanu Jonjiću i Đuri Deganu nagrade za životno djelo'', Novi list, 3. 10. 2013.

DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST 
RIJEČKI PROFESOR U DRUŠTVU NAJBOLJIH HRVATSKIH ZNANSTVENIKA



STIPANU JONJIĆU I VLADIMIRU ĐURI DEGANU
NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO




Prof. dr. Stipan Jonjić nagrađen je za cjelokupni znanstveno-istraživački rad u znanstvenom području biomedicine
i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija, dok je prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava




Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Prof. dr. Stipan Jonjić * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Odbor za dodjelu državnih nagrada za znanost donio je odluku o dodjeli 31 nagrade, a u kategoriji nagrada za životno djelo našla su se dva riječka znanstvenika, prof. dr. Stipan Jonjić i prof. emeritus Vladimir Đuro Degan. Riječ je o nagradama koje dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, kao i za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada – nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost te za popularizaciju i promidžbu znanosti, kao i godišnja nagrada za znanstvene novake. 


Niz otkrića

Nagrada za životno djelo dodjeluje se istaknutim znanstvenicima za cjelokupan znanstvenoistraživački rad koji predstavlja osobni doprinos proširenju znanstvenih spoznaja i primjeni rezultata rada znanstvenoistraživačke djelatnosti. Svake godine može se podijeliti do šest nagrada za životno djelo, a prof. dr. Jonjiću ta je nagrada pripala za područje biomedicinskih znanosti. Naime, prof. dr. Jonjić redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te je nagrađen za cjelokupan znanstvenoistraživački rad u znanstvenom području biomedicine i zdravstva u znanstvenoj grani imunologija. 

Odbor za dodjelu nagrada svoju je odluku obrazložio činjenicom da prof. dr. Jonjić ide u red prepoznatljivih hrvatskih znanstvenika u području biomedicine, što potvrđuje i prijem u članstvo Leopoldine, njemačke akademije prirodnih znanosti. Radi se o znanstveniku koji je objavio sto izvornih znanstvenih radova i revijskih članaka u vodećim svjetskim časopisima u području imunologije i virusologije. Kumulativni »čimbenik odjeka« tih radova iznosi 701, h-indeks 34, a u WOS bazi citirani su 4.049 puta. Rad mu karakterizira niz otkrića, a prvi je pokazao da CMV izbjegava imunološki nadzor uz pomoć NK stanica tako da negativno regulira ekspresiju staničnih liganada za aktivacijski NKG2D receptor. To otkriće objavljeno je u Nature Immunology i bilo je popraćeno redakcijskim osvrtom u tom broju časopisa. Na temelju rezultata vlastitih istraživanja iznio je i ideju za dizajniranje takozvanog pametnog cjepiva za CMV, a taj projekt dobio je petogodišnju financijsku potporu Europskoga istraživačkog vijeća u kategoriji »Ideas«. U proteklih desetak godina njegova grupa dobila je gotovo devet milijuna eura iz europskih i američkih znanstvenih fondova, a ujedno je i pozvani predavač na uglednim znanstvenim skupovima i institucijama te je obrazovao više znanstvenika koji su već stekli znanstvenu prepoznatljivost. 


Ekspert za međunarodno pravo

Prof. dr. Vladimir Đuro Degan, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci, nagrađen je pak za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, polje prava, a posebice za izniman doprinos razvoju znanosti međunarodnog prava u nacionalnim i međunarodnim razmjerima. Uz punopravno članstvo u uglednom Institut de droit international, koji okuplja najbolje pravnike iz područja međunarodnog prava, te objavljene mnogobrojne znanstvene članke u priznatim časopisima, objavio je i knjige na hrvatskome, francuskome i engleskome jeziku, pri čemu knjiga Sources of International Law predstavlja jedno od temeljnih djela o izvorima međunarodnog prava.
 

 


Prof. dr. Boranu Berčiću godišnja nagrada

Među dobitnicima godišnje nagrade za znanost također se našao jedan riječki zanstvenik, a riječ je o prof. dr. Boranu Berčiću, redovitom profesoru Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji je nagrađen za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti, polju filozofiji, za knjigu Filozofija, svezak prvi i drugi, Zagreb, 2012. 
Prema ocjeni Odbora za dodjelu državnih nagrada ta je knjiga jedinstveno djelo u hrvatskoj filozofskoj literaturi, prva obuhvatna sinteza suvremene analitičke filozofske misli, koju uz neutralan autorov pristup i tematsku širinu te jasan i precizan stil, krasi i originalnost u sistematiziranju suvremenih filozofskih pozicija te snaga izvornih autorovih uvida i argumenata.
 
 
 

 

 
''Sporazum sa zagrebačkim Ekonomskim institutom'', Novi list, 3. 10. 2013.

 
SVEUČILIŠTE  OKRUPNJAVANJE ZNANSTVENIH POTENCIJALA


SPORAZUM SA ZAGREBAČKIM EKONOMSKIM INSTITUTOM


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Maja Vehovec, Dubravka Jurlina Alibegović, Pero Lučin i Snježana Prijić Samaržija * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Nakon prošlotjednog potpisivanja sporazuma o suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba, Sveučilište u Rijeci jučer je potpisalo sporazum o suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb, a prema najvama rektora prof. dr. Pere Lučina uskoro će uslijediti i sklapanje sporazuma s Institutom Ruđer Bošković. 
– Došlo je vrijeme udruživanja i zajedničkog nastupa kako bi Sveučilište bilo uspješno te kako bismo se zajednički natjecali za EU-fondove, ali i ojačali istraživačke kapacitete, kazao je rektor. 

Cilj sporazuma kontinuirano je djelovanje na razvoju prosperitetnog gospodarstva, mobilnosti nastavnika i znanstvenika zbog okrupnjavanja znanstveno-obrazovnih potencijala društva. Dodajući kako je Sveučilište uspostavilo suradnju s ključnim hrvatskim partnerima, rektor je pojasnio da je potpisani dokument okvirni sporazum za cijelo Sveučilište, a osim istraživačke suradnje i proširenja kapaciteta, očekuje se i uspostavljanje suradnje na području studija, kao i cjeloživotnog obrazovanja te programa doktorskih studija. 

Jedan od velikih prostora za suradnju prema rektorovim riječima je i Centar za napredne studije Jugoistočne Europe (CAS) kojim koordinira Sveučilište. Suradnja na tom području, prema najavama prorektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržija, realizirat će se već u listopadu na osnivačkoj konferenciji Centra koja će okupiti 40-ak predstavnika raznih zemalja. 

Sa činjenicom da neformalna suradnja dviju ustanova već postoji, složila se i ravnateljica Instituta dr. Dubravka Jurlina Alibegović koja je najavila zajednički istraživački rad na raznim područjima, programe cjeloživotnog obrazovanja, pokretanje zajedničkih ljetnih škola, doktorskih studija i edukacija.



 
 
''Psihološku pomoć tražilo 1200 studenata'', Novi list, 2. 10. 2013.
 

15. GODIŠNJICA  PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE RIJEČKOG SVEUČILIŠTA



PSIHOLOŠKU POMOĆ ZATRAŽILO 1.200 STUDENATA



Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno
, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim i problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima

 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ines Jakovčić i prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović predstavile rad Psihološkog savjetovališta * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Povodom obilježavanja petnaest godina rada, Psihološko savjetovalište Sveučilišnog savjetovališnog centra tijekom listopada i studenog provest će niz aktivnosti kojima će se obilježiti godišnjica jedne od tri jedinice Sveučilišnog savjetovališnog centra – najavila je na jučerašnjoj konferenciji voditeljica Psihološkog savjetovališta prof. dr. Ivanka Živčić Bećirović. Podsjećajući kako se radi o prvom takvom servisu za studente u Hrvatskoj, prof. dr. Živčić Bećirović je istaknula da je i danas riječko Sveučilišto jedino koje ima Sveučilišni savjetovališni centar koncipiran kroz rad Psihološkog i Pravnog savjetovališta te Ureda za studente s invaliditetom. 

U proteklih 15 godina pomoć Psihološkog savjetovališta zatražilo je 1.200 korisnika svih riječkih fakulteta, a u istom je razdoblju realizirano 10 tisuća sati individualnog savjetovanja. Uz individualno savjetovanje, provodi se i grupno, te psihoedukativne aktivnosti, a sa studentima se najčešće radi na različitim akademskim problemima, problemima u odnosima s drugim ljudima te anksioznim i depresivnim stanjima. U manjoj mjeri studenti traže i pomoć zbog niskog samopoštovanja, stresa, poremećaja hranjenja te ostalih problema. 
 
– Program kojim će se široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta, započinje predstavljanjem rada savjetovališta svim brucošima kako bi se upoznali s uslugama koje im se nude na početku studiranja, a u sklopu toga održat će se radionice na temu prilagodbe brucoša. U suradnji sa Zakladom Sveučilišta u Rijeci organizirat će se radionica o prezentacijskim vještinama. S obzirom da je broj sudionika ograničen, Zaklada će provesti natječaj za sudjelovanje na radionicama, dok ćemo povodom Dana mentalnog zdravlja organizirati otvorena vrata savjetovališta te će studenti tom prigodom moći razgovarati s djelatnicima savjetovališta bez najave. Tijekom listopada i studenog na svim će sastavnicama Sveučilišta biti postavljeni promotivno-prezentacijski štandovi na kojima će članovi akademske zajednice moći uspostaviti direktni kontakt s djelatnicima i volonterima savjetovališta, a budući da se u rad savjetovališta kontinuirano uključuju studenti-volonteri, u znak zahvalnosti organizirat ćemo i tradicionalan zajednički izlet volontera i djelatnika savjetovališta, najavila je djelatnica savjetovališta Ines Jakovčić.

 


Centralna proslava 27. studenog

Sve dosadadašnje aktivnosti i postignuća bit će, prema najavama djelatnice savjetovališta Ines Jakovčić, objavljeni u brošuri »15 godina rada« koja će biti predstavljena na centralnoj svečanosti obilježavanja obljetnice, 27. studenog, čime će ujedno završiti aktivnosti proslave godišnjice. Do tada provodit će se program kojim će se akademskoj i široj javnosti predstaviti uobičajene aktivnosti Savjetovališta.
 

 

 

 
''Studentima najprivlačniji tečajevi kuharstva i plesa'', Novi list, 2. 10. 2013.

 

STUDENTSKI CENTAR 
UPISI NA TEČAJEVE


STUDENTIMA NAJZANIMLJIVIJI TEČAJEVI
KUHARSTVA I PLESA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
RIJEKA » S početkom nove akademske godine Studentski centar Sveučilišta u Rijeci započinje s upisima studenata na tečajeve, te s prijavama za izlete. Riječ je o programima kojima je cilj oplemeniti studentski život, a cijena je svih tečajeva 40 kuna. Za taj iznos studentima se pruža mogućnost stjecanja znanja iz kuharstva, plesa te yoge. Svi će se tečajevi realizirati tijekom zimskog semestra i to u Sveučilišnom kampusu, a navodeći kako je tečaj yoge novost, ravnatelj studentskog centra Dinko Jurjević ističe da prema dosadašnjim iskustvima najviše interesa studenata izazivaju tečajevi kuharstva i plesa. 

– Za svaki od tih tečajeva prošle se godine prijavilo po 150 studenata. Tečaj kuharstva provodimo već dvije godine, dok smo tečaj plesa uveli lani. Nema ograničenja broja studenata koji se mogu prijaviti, a broj skupina formirat će se na osnovu broja prijava, kaže Jurjević. 

Prijave za tečajeve traju do 21. listopada, a tijekom zimskog semestra za studente i djelatnike Sveučilišta organizirat će se i cijeli niz izleta. Studentima se pruža mogućnost da u organizaciji Studentskog centra razgledaju Rim, Plitvička jezera, Hrvatsko zagorje, Klagenfurt, Trst, Graz, Ljubljanu i Veneciju te da posjete''Interliber''.
 

 


 
''Uspjeh riječkih znanstvenika'', Novi list, 2. 10 . 2013.

  

 
DVOGODIŠNJI ISTRAŽIVAČKI RAD URODIO PLODOM  ODJEL ZA BIOTEHNOLOGIJU USPIO KREIRATI NOVI MEDICINSKI PREPARAT
 


USPJEH RIJEČKIH ZNANSTVENIKA

OTRKIVEN NOVI LIJEK ZA OSTEOPOROZU


Riječkom timu odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze, lijek je zasad zaštićen u svim zemljama Europe, očekuje se zaštita i u SAD-u i drugim zemljama, ali i vrlo brzi plasman lijeka na tržište


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Timu pročelnika Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Krešimira Pavelića odobren je europski patent za liječenje oboljelih od osteoporoze temeljen na istraživanjima provedenim na Odjelu. Naglašavajući kako sam patent još ne znači da je lijek spreman, prof. dr. Pavelić ističe da to znači samo da je patentno zaštićen u svim zemljama Europe, ali i da očekuje vrlo brzi plasman lijeka na tržište. 
– U tijeku je i patentna zaštita u SAD-u i drugim zemljama. To je vrlo skup i dugotrajan proces no u ovom slučaju bi mogao ići znatno brže. Istraživanje je trajalo dvije godine. Ugovor između austrijske kompanije Panaceo International Active Mineral Production GmbH iz Villacha i Sveučilišta potpisan je u travnju 2011. godine, a istraživanje je dovršeno nedavno. Patent je dobiven na temelju ključnih pokusa koje smo proveli u Rijeci, a u kojima je pored ekipe istraživača s Odjela za biotehnologiju sudjelovala prof. dr. Dragica Bobinac s kolegama s Medicinskog fakulteta u Rijeci i dr. vet. Vedran Micek s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu. Dio istraživanja provodimo i na sinhrotronu u Trstu, a na projektu je radilo do šestero ljudi, kaže prof. dr. Pavelić. 


Medicinsko sredstvo

Dodajući kako o samoj prirodi preparata ovaj trenutak može reći samo da spada u skupinu modificiranih prirodnih produkata anorganskog porijekla, sa svojstvima ionskih izmjenjivača prof. dr. Pavelić ističe da je sam preparat registriran u kategoriji medicinskih sredstava, takozvani medical device. 
– Ne znam hoće li Panaceo International Active Mineral Production prodati ovo sredstvo nekoj od većih farmaceutskih tvrtki ili će nastaviti sama s plasmanom. U svakom slučaju,
trenutno idu klinička testiranja s vrlo obećavajućim rezultatima. Preparat nema štetnih pojava po ljude i mogao bi se uzimati zasebno ili u kombinaciji s postojećim sredstvima.

Radi se o čitavoj grupaciji preparata koji imaju izuzetna fizikalno-kemijska svojstva i mogla bi imati širu medicinsku primjenu, pojašnjava prof. dr. Pavelić. O sredstvima, kaže, koja su uložena u istraživanje ne može govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu, a dodajući kako Odjel upravo realizira novi projekt s partnerima iz SAD prof. dr. Pavelić ističe da sam eksperimentalni dio predstavlja kombinaciju nekoliko metoda kojima se prati učinak preparata na strukturu i mineralni sastav kostiju, prati se elementarni sastav u kostima i organima vrlo sofisticiranim metodama, pri čemu se koriste i usluge akceleratora u Trstu. 


Čista znanost

– Osobno sam dugogodišnji savjetnik nekoliko kompanija, a također i austrijske Panaceo International Active Mineral Production. Stoga nije čudno da je upravo naše Sveučilište dobilo ovaj posao. Aktivnosti našeg Odjela su i u području čiste, temeljne znanosti ali vrlo su istaknuta i razvojna istraživanja u području razvoja lijekova, dijagnostičkih postupaka i prehrambene industrije. Pravi zamah Odjel će dobiti početkom slijedeće godine kad pristigne sva znanstvena oprema i kad istaknuti kolege, od kojih su mnogi došli iz inozemstva, uspostave svoje laboratorije. Za naše Sveučilište to znači mnogo. Prije svega afirmaciju u području razvoja novih medicinskih preparata i spoja s privredom i industrijom. Nakon definitivnog plasmana preparata na tržište tražit ćemo sredstva za slobodna istraživanja na Sveučilištu kako ne bismo imali financijskih problema te ujedno stekli i određenu istraživačku slobodu, zaključuje prof.dr. Pavelić.


Cijeli niz istraživanja na Odjelu za biotehnologiju 

Patentirani lijek za osteoporuzu tek je jedno od istraživanja koje se provodi na Odjelu za biotehnologiju, jer prema riječima prof.dr. Krešimira Pavelića na temelju odlično provedenih eksperimenata koji su rezultirali dodjelom patenta bez ijedne primjedbe, Odjel je dobio još nekoliko istraživačkih projekata. 
– Jedan značajniji upravo se realizira za istu austrijsku kompaniju, koja je Odjelu dodijelila novu vrlo skupu znanstvenu opremu i sredstva za realizaciju projekta. Radi se o izolaciji aktivnih komponenata prirodnih izvora u medicinske svrhe. Nažalost o detaljima ne mogu govoriti jer predstavljaju poslovnu tajnu. Trebamo riješiti problem stabilnosti tih preparata. Radimo i na realizaciji nekoliko projekata s proizvođačima prehrambenih proizvoda, primjenjujemo nove analitičke metode za autentičnost i sastav hrane i slično. Spremamo se za primjenu nanoistraživanja u neuroznanosti, a neki naši suradnici rade istaknuta istraživanja na problemu ozljeda leđne moždine, na dizajnu lijekova, na problematici virusa herpesa i još drugih istraživanja, ističe prof.dr. Pavelić.



 
''U prepisivanju na ispitima studenti ne vide ništa sporno'', Novi list, 1. 10. 2013.
 

ŠALABAHTER NE IZLAZI IZ MODE
  PROVEDENO ISTRAŽIVANJE O NEDOPUŠTENOM PONAŠANJU U AKADEMSKOJ ZAJEDNICI


U PREPISIVANJU NA ISPITIMA
STUDENTI NE VIDE NIŠTA SPORNO



Dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, te potom i falsificiranje – rezultati su istraživanja u kojemu je sudjelovalo 339 djelatnika i 1.082 studenata


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Prema provedenoj anketi, 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznalo je da na ispitima koristi šalabahtere * Foto: V. KARUZARIJEKA » Čak 75 posto studenata Sveučilišta u Rijeci priznaje da na ispitima prepisuje od drugih studenata ili se pak služi šalabahterima i u tome većina njih ne vidi ništa sporno – pokazalo je to istraživanje »Anketa za zaposlenike i studente Sveučilišta u Rijeci o nedopuštenim oblicima ponašanja – izvještaj IPA 2008« u kojem je sudjelovalo 339 djelatnika Sveučilišta i 1.082 studenata. Riječ je o istraživanju koje je istovremeno provedeno na svim hrvatskim većim sveučilištima, a prema riječima prorektorice za studije i studente prof.dr. Snježane Prijić Samardžija po dobivenim rezultatima riječki studenti, kao i djelatnici fakulteta ne odskaču od svojih kolega na drugim sveučilištima. Naime, dok se među studentskom populacijom prepisivanje pokazalo kao najučestalija pojava neprimjerenog ponašanja, među nastavnicima prvo mjesto na toj listi zauzima autorstvo, a nakon toga dolazi plagiranje, a potom i falsificiranje. 


Politika i sukob interesa

''Istraživanje je pokazalo da postoji svijest o različitim oblicima nedopuštenog ponašanja, no da se ona, s obzirom na sadržaj i težinu razlikuju. Pozitivan je zaključak da su teži oblici diskriminacije i nedopuštenih oblika ponašanja relativno rijetki. S druge strane, dobar dio sudionika u nekoj mjeri potcjenjuje značaj nekih od lakših oblika nedopuštenih ponašanja, a zabrinjavajuće je što relativno mali broj sudionika prijavljuje nedopuštena ponašanja. Naime, pokazalo se da većina nastavnika i studenata kada doživi neki od oblika neprimjerenog ponašanja ne poduzima ništa, što može ukazivati i na problem nepovjerenja institucijama, odnosno, nepovjerenja u funkcioniranje mehanizama koji bi takve pojave trebali spriječiti ili sankcionirati. Među studentima kao najveći problem pojavilo se prepisivanje za koje više od polovine ispitanika smatra da nije problem. Prepisivanje doživljaju kao znak solidarnosti, dok primjerice 30 posto ispitanika priznaje da na fakultetima postoji plagiranje, međutim svijesni su da je to pogrešno.'', pojašnjava prorektorica.


Dodajući kako su u slučaju i da su prijavili neprimjerenu radnju ispitanici najčešće bili osuđeni u svojoj sredini pogotovo ako se radilo o problemu autorstva prof.dr. Prijić Samardžija navodi da kod nekih pojava, kao što je plagijat, prijava neprimjerenog ponašanja ipak nailazi na podršku okoline. Iako i studenti i profesori najčešće područje znanstvenog istraživanja percipiraju kao najveći problem neprimjerenog ponašanja istraživanje je pokazalo kako na Sveučilištu u Rijeci postaje i drugi oblici neprihvatljivog ponašanja kao što su podmićivanje, nepotizam i politički utjecaj. Naime, 42 posto profesora tvrdi da zna za pogodovanje bliskim osobama, trećina ih se susrela sa problemom sukoba interesa, a gotovo četvrtina s pritiskom politike. 


Autorstvo i plagijat

Pojašnjavajući kako se radi o daleko manje izraženom problemu nego što je to autorstvo i plagijat prorektorica napominje da se dobiveni pokazatelji ne mogu smatrati objektivnim u smislu stalne prisutnosti, već se radi o percepciji ispitanika. Međutim, sama činjenica da ispitanici izvješćuju o nekim nedopuštenim ponašanjima je vrlo bitna jer ukazuje da ona postoje u akademskoj zajednici te da je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se ta ponašanja spriječila i sankcionirala. 

''Generalni je stav Sveučilišta da na sve te događaje treba biti nulta tolerancija. Stoga je nužno donijeti politike, pravilnike i smjernice za sprečavanje neakademskog ponašanja i razvijanje efikasnijeg mehanizma prevencije i sankcioniranja neetičkog ponašanja u područjima koja su detektirana rezultatima istraživanja. Sveučilište ima određene pravilnike i etičke kodekse, međutim neka područja nisu regulirana. Mišljenja smo da nije dovoljno samo donijeti politike, pravilnike i smjernice, već treba krenuti i s edukacijama. U tom smislu planiramo na doktorske studije kao obavezan predmet uvesti znanstveno-istraživačku čestitost, kao i radionice i druge oblike edukacije za studente.'', zaključuje prof.dr. Prijić Samardžija.


Spolna diskriminacija 
    
Riječka akademska zajednica nije imuna ni na pojavu diskriminacije, a iako je riječ o daleko manjoj učestalosti u odnosu na prepisivanje ili autorstvo među ispitanim studentima najizraženija je pojava spolne diskriminacije koju je iskusilo 10 posto studenata, a njih 15 posto zna za diskriminaciju nad kolegama. Osvećivanje zbog odbijenih seksualnih ponuda iskusilo je svega 0,92 posto ispitanika, a njih 3 posto zna za osvećivanje kolegama iz istog razloga. I među nastavnicima postoje slična ponašanja, a njih 13 posto osobno je doživjelo seksistične primjedbe, a 5 posto je doživjelo ponižavajuće primjedbe na osnovu homoseksulanosti.


Kupnja knjige uvjet za ispit

Gotovo četvrtina ispitanih studenata jednom je ili više puta doživjela da im profesor kupnjom njegove knjige ili skripte uvjetuje izlazak na ispit ili bolju ocjenu, a jednu od najozbiljnijih koruptivnih radnji traženja mita ili nekih drugih usluga za prolaz na ispitu ili ostvarivanje nekih drugih akademskih prava doživjelo je 1,57 posto studenata.




 
''Oneitus zna odgovor'', Novi list, 29. 9. 2013.

 
 PRVI U SVIJETU OSMISLIO STRANICU ZA ON-LINE UČENJE



ONETIUS ZNA ODGOVOR



Student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta može postaviti pitanje i u roku od nekoliko minuta stiže mu odgovor, jer studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć, objašnjava Novak
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
 
Trideset posto klikova bilo je inozemnih studenata – Mario Novak  * Foto: D. ŠKOMRLJ
 
Student druge godine računalstva Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Mario Novak osmislio je prvu web stranicu za kolektivno on line učenje. Riječ je o jedinstvenom projektu u svijetu kojim se ne služe samo hrvatski studenti, već i njihovi inozemni kolege, a pojašnjavajući kako je web stranica Onetius (www.onetius.com) potpuno besplatna, Novak ističe da je nastala kao rezultat intenzivnog učenja noć uoči ispita. 
 
 
 
''Puno studenata najviše uči zadnji dan uoči ispita ili nekoliko dana prije ispita. Ukoliko nešto ne znate ili vam nije jasno, morate izvan predavanja hvatati profesore, a svi znamo da to nije jednostavno. Iz tog iskustva došao sam na ideju pokretanja web stranice putem koje svaki student iz bilo koje zemlje i s bilo kojeg fakulteta u svakom trenutku može postaviti pitanje i u roku nekoliko minuta stiže mu odgovor na e-mail ili pak na Facebook direktno u inbox. Studenti iz cijelog svijeta vide da ste zatražili pomoć. Budući da se unosi ime fakulteta i predmeta, na stranici možete pregledati sva pitanja s vašeg fakulteta ili sva pitanja vezana uz određeni predmet. Moguće je, primjerice, pregledati pitanja vezana za predmet »umjetna inteligencija« koji se sluša na više fakulteta u svijetu i pomoći kolegama koji taj predmet slušaju u Kini, Boliviji ili Njemačkoj.'', tumači Novak. 
 

Potražite cimera

Stranica je zaživjela na početku ovogodišnjeg ljetnog ispitnog roka, a koliko je popularna među studentima, najbolje govori podatak da je u svega dva mjeseca imala 13 tisuća klikova i to ne samo hrvatskih studenata. Prosječno svaki mjesec Onetius dobije dvije tisuće novih korisnika. 

''Iako Onetius najčešće posjećuju hrvatski studenti, 30 posto klikova bilo je inozemnih studenata. Naime, stranica je započela s radom po principu postavljanja pitanja i dobivanja odgovora, no vrlo brzo sam je nastavio nadograđivati. Tako da sada projekt osim kolektivnog rješavanja zadataka, studentima nudi informacije i vijesti sa svih fakulteta iz Hrvatske i iz svijeta, razmjenu skripti za svaki predmet na brz i jednostavan način, prodaju i najam stanova, traženje cimera te potragu za studentskim poslovima. Ono što je najvažnije, sve je to na jednom mjestu i besplatno, a sadrži sve ono što je studentima korisno.'', kaže Novak. 

Dodajući kako Onetius ne omogućuje samo rješavanje problematičnog zadatka, već i doprinosi efikasnijem učenju, upravo iz razloga što za sve predmete na jednom mjestu objedinjuje skripte, Novak navodi da su skripte za pojedine predmete rangirane po kvaliteti. 


Dostupnost skripti

''Bez obzira što studirali i gdje studirali, je li u pitanju Rijeka, Zagreb ili Tokyo, uvijek se radi o srodnim predmetima. Dostupnost skripti drugih fakulteta studentima pruža mogućnost boljeg učenja. Stranica se konstantno nadograđuje. Poanta je u tome da Onetius funkcionira poput društvenih mreža, što se više ljudi uključi u korištenje, kvaliteta je bolja.'', ističe riječki student. 

Jedini je cilj pokretanja Onetiusa pružiti mogućnost studentima da u što kraćem roku završe fakultet, dok o zaradi kao cilju, kaže Novak, nema govora. Iako mogućnost ulaska oglašivača na Onetius Novak ne odbacuje, kategoričan je u stavu kako to nikada neće biti na uštrb kvalitetete stranice. Dodajući kako stranice za učenje nisu novost, Novak zaključuje da se uglavnom radi o ograničenim i zastarjelim platformama za učenje, dok Onetius ocjenjuje korakom naprijed u studiranju.
 

U Rijeku zbog mora 
    
Riječki student rodom je iz Čakovca, a objašnjavajući kako je Rijeku za mjesto studiranja ponajviše izabrao zbog blizine mora. 

''Svi idu na studij u Zagreb, ali meni je Rijeka bila privlačna, a i inače na riječkom Sveučilištu ima dosta Međimuraca. Nisam požalio, jer ekipa na faksu je odlična.''
 
 

Tehnologija fascinira 
    
Iako Novak za sebe kaže da nije tehnološki frik, priznaje da se u računalo zaljubio onog trena kada ga je dobio, a bilo je to u 4. razredu osnovne škole. 

''U 7. razredu osnovne napravio sam prvu web stranicu, a do sada sam ih napravio sedam. Uglavnom se radilo o stvarima koje su me zanimale, a do kojih se nije moglo doći, poput nogometa, računala ili pak Zvjezdanih staza. Tehnologija je fascinantna stvar.''
 
 
 

 

 
''Mekom šopingholičara zavladali znanstvenici'', Novi list, 28. 9. 2013.

 
PRVA NOĆ ISTRAŽIVAČA  PROJEKT SVEUČILIŠTA U RIJECI PRIVUKAO MNOGE JUČER U TOWER CENTER


MEKOM ŠOPINGHOLIČARA ZAVLADALI ZNANSTVENICI


Na 21 postaji znanstvenici su na pristupačan način predstavili znanost kojom se bave, pa su Riječani iz prve ruke mogli vidjeti kako se izolira DNA iz banane i čitaju misli, testirati osjetila, prošetati kamerom kroz tijelo ili oživjeti molekulu računalnim metodama


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Šetnja kroz ljudsko tijelo fascinirala klinceRIJEKA » Prva riječka Noć istraživača sinoć je u Tower Centru privukla veliku pažnju posjetitelja svih uzrasta koji su iz prve ruke željeli saznati čime se točno riječki znanstvenici bave. Riječ je o projektu čiji je cilj popularizacija znanstvenih istraživanja i koji se istovremeno održava u tristotinjak gradova u 35 zemalja Europe, a Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključilo manifestaciji. Uz popularizaciju znanosti jedan od ciljeva Noći istraživača je i otkloniti predrasude prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, što je sinoć vrlo uspješno učinjeno kroz pet sati programa u sklopu kojeg su građani sa znanošću došli na »ti«, a svo to vrijeme omiljenim odredištem šopingholičara vladali su znanstvenici. 

Hrvatska inačica Noći istraživača istovremeno se uz Rijeku održala i u Zagrebu te Splitu, i to na istu temu »Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete života«, a realizirana je kroz zabavni kolaž program namijenjen svim uzrastima. Na ukupno 21 znanstvenoj postaji koje su svoje mjesto našle na dva kata Tower Centra, znanstvenici su na zanimljiv i pristupačan način predstavili znanost kojom se bave.


Oživjele molekule

Znanstvenim pokusima nisu bili oduševljeni samo najmlađi, već i oni stariji jer, kako je prokomentirala Nikolina Dlab, prva Noć istraživača je fascinantna. 

''Studiram psihologiju u SAD-u i tamo su ovakvi projekti uobičajeni tako da mi nije prvi put da posjećujem ovakvu manifestaciju, ali ipak sam oduševljena. Posebno me oduševio punkt s čitanjem misli.'', kazala je Dlab. 

Uz izolaciju DNA i čitanje misli posjetitelji su imali priliku testirati svoja osjetila, prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo, naučiti kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, ali i proučiti stanice kroz mikroskop što je posebno oduševilo devetogodišnju Issu Karuza. 

''Nisam još sve vidjela, ali mi se jako dopao mikroskop, ali i sve ostalo je super.,'' kazala je Issa.


Hi-tech vozila

Za sve koji su se došli upoznati s radom riječkih istraživača organizirana je i nagradna igra, a najsretniji su kući otišli s tabletom i tisuću kuna na PBZ kartici. Dio programa bilo je i posebno izdanje Rijeka pub kviza, kao i nastupi znanstvenika koji se bave glazbom, a tijekom cijele manifestacije u CineStaru su prikazivane besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarni filmovi. Najmlađim posjetiteljima jedna od najvećih poslastica bila su vozila Tehničkog fakulteta poput Riteh mobila, waterbikea te formule, za koje se moralo strpljivo čekati u redu da se sjedne u njih, a tijekom cijele manifestacije organizirano je i druženje s dva Baltazara.


Izolacija DNA iz banane pravi hit 
    

Među najpopularnijim postajama bila je ona na kojoj su znanstvenici s Medicinskog fakulteta demonstrirali izoliranje DNA iz banane, a to su mogli isprobati i sami posjetitelji. Pojašnjavajući kako za izolaciju DNA iz banane nije potreban laboratorij već samo kuhinja, doc.dr. Felix Wensveen s Medicinskog fakulteta nije krio zadovoljstvo povećim interesom Riječana. ''Ljudi vole vidjeti čime se bavimo, a posebno je lijepo djeci prikazati neki konkretan primjer znanstvenog istraživanja.'', istaknuo je Wensveen.
 

 

 
 
''U MMSU predstavljene studentske inicijative'', Moja Rijeka, 28. 9. 2013.

Tekst, video-prilog i fotogalerija:

Slijedite poveznicu:

U MMSU PREDSTAVLJENE STUDENTSKE INICIJATIVE
AKADEMIJE PRIMJENJENIH UMJETNOSTI




 
''Zaklada ponovo pod ženskom rukom'', Novi list, 27. 9. 2013.


SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PREDSTAVLJENA NOVA RAVNATELJICA IVA RINČIĆ


ZAKLADA PONOVO POD ŽENSKOM RUKOM


U narednom razdoblju nastojat će se odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Sanda Sušanj, Sanja Barić i Iva Rinčić * Foto: V. KARUZARIJEKA » Zaklada Sveučilišta u Rijeci jučer je predstavila novu ravnateljicu doc. dr. Ivu Rinčić s Medicinskog fakulteta koja će tu ustanovu voditi naredne četiri godine. Pojašnjavajući kako se dosadašnja ravnateljica prof. dr. Sanja Barić nakon četiri godine odlučila povući te se posvetiti primarnim aktivnostima zamjenica predsjednika Upravnog odbora Zaklade Sanda Sušanj istaknula je da je za vrijeme mandata prof. dr. Barić ta institucija prosperirala. Prema najvama nove ravnateljice Zaklada će u narednom razdolju nastaviti sa započetim aktivnostima te će nastojati odgovoriti na konkretne potrebe znanstvenika i studenata, a ujedno će se raditi i na njihovom povezivanju, kao i na poticanju ravnopravnosti spolova, ali i na povezivanju s uredom u Bruxellesu u kojem bi riječki studenti obavljali praksu. 

''U planu je rad na povezivanju s postojećim riječkim brandovima, ali i sa znanstvenicima koji se nalaze izvan sastavnica Sveučilišta kojim ima puno i vjerujem da će pristati na suradnju.'', najavila je doc. dr. Rinčić. 

''Cilj je'', dodala je, ''i izgradnja imidža Zaklade kao sveučilišni odgovorne institucije, trajno poticanje i promoviranje ne samo znanstvenog rada na Sveučilištu, već i utjecanje na cjelokupno društvo. Zaklada će kao i do sada prikupljati i fokusirati sredstva iz regionalne i lokalne zajednice u svrhu sufinanciranja znanstveno-istraživačkog i nastavnog rada znanstvenika i nastavnika, a posebno u svrhu promicanja studentskog standarda i studentskih projekata i aktivnosti''.

Nova je ravnateljica ujedno apelirala na podupiratelje, donatore, ali i osnivače da nastave pomagati Zakladi ne samo kroz donacije nego i kroz volontiranje. Komentirajući pak činjenicu da je za funkciju ravnatelja Zaklade ponovo izabrana žena te da na račun toga stižu i negativni komentari doc. dr. Rinčić je istaknula da je svim dosadašnjim ravnateljicama uz spol zajedničko i to što Zakladu vide kao dobar mehanizam preko kojeg mogu utjecati ne samo na Sveučilište, već cijelu zajednicu. 

Navodeći kako nije bilo lako donijeti odluku o odlasku iz zaklade, jer duboko vjeruje u tu instituciju dosadašnja ravnateljica istaknula je da je važno znati kada treba otići te je podsjetila da u ovoj godini Zaklada obilježava svojih prvih deset godina postojanja. 

''Do sada smo, u proteklih deset godina, prikupili 10,5 milijuna kuna. Ponosni smo na Zakladu kao instituciju, a ponosni mogu biti i njeni osnivači, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija te Sveučilište, kao i donatori i cijela zajednica. To je jedina sveučilišna zaklada i druga zaklada u Hrvatskoj u području znanosti po prikupljenim sredstvima i radu. Zaklada je dio akademske i sveučilišne zajednice, ali pruža potporu regionalnoj te lokalnoj zajednici, a kroz svoj rad naglašava socijalnu odgovornost ustanove.'', zaključila je prof. dr. Barić.



 
''Step Ri Akcelerator ubrzava poslovanje'', Novi list, 27. 9. 2013.


PROGRAM ZA PODUZETNIKE 
ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARK


STEP RI AKCELERATOR UBRZAVA POSLOVANJE


Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima, s desetak ili više zaposlenih

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Jana Blažević Marčelja i Boris Golub * Foto: D. ŠKOMRLJRIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci kreće s provedbom programa Step Ri Akcelerator. Riječ je o programu za uspješne tvrtke koje žele svoje poslovanje ubaciti u veću brzinu, odnosno značajno povećati prihode, povećati udio na tržištu ili osvojiti nova tržišta, a u Step Ri ističu da su idealni kandidati tvrtke koje vjeruju da njihovi proizvodi i usluge imaju potencijal za rast i izvoz, ali se ne odlučuju na taj korak. 
Pojašnjavajući kako je Step Ri Akcelerator višemjesečni program edukacije, savjetovanja i podrške malim i srednjim poduzećima koje financira Ministarstvo poduzetništva i obrta iz programa Poduzetnički impuls 2013, Jana Blažević Marčelja ističe da je cilj Akceleratora ubrzavanje rasta poslovanja i postizanje veće profitabilnosti. 

''Akcelerator je namijenjen ambicioznim malim i srednjim poduzećima bez obzira na djelatnost, s desetak ili više zaposlenih, koja imaju proizvod ili uslugu s potencijalom rasta na domaćem i međunarodnom tržištu te raspolažu s dovoljno ljudi i vremena za provedbu programa. Prednost kod prijave imat će tvrtke s inovativnim ili tehnološkim proizvodom ili uslugom koji je već prisutan na tržištu ili će biti plasiran na tržište za manje od 12 mjeseci. Poduzeća koja budu sudjelovala u Akceleratoru dobit će edukaciju iz vodećih svjetskih znanja inoviranja i upravljanja, analizu postojećeg poslovanja i identificiranje prilika za unapređenje, jasnu strategiju rasta i razvoja poslovanja, savjetovanje i podršku kod provedbe strategije te pripremu za pristup izvorima za financiranje rasta.'', najavljuje Blažević Marčelja. 

Javni poziv za dostavu prijava bit će objavljen 27. rujna na web stranicama Znanstveno-tehnologijskog parka, a prijave su otvorene od 1. do 21. listopada. Program će početi u studenom i trajati od četiri do šest mjeseci.



 
 
''Zajedničkim projektima do novca iz EU fondova'', Novi list, 26. 9. 2013.
 

SPORAZUM 
SVEUČILIŠTE I INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA


ZAJEDNIČKIM PROJEKTIMA DO NOVCA IZ EU FONDOVA


Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija, ističe rektor Lučin
 
Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Jučer potpisan ugovor o suradnji dviju institucija * Foto: D.ŠKOMRLJRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin jučer je potpisao sporazum o suradnji s dr. Anom Lucić Vrdoljak, ravnateljicom Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba. Cilj sporazuma je kontinuirano poticanje mobilnosti nastavnika i znanstvenika, a posebice znanstvenih novaka u okrupnjivanju znanstveno-obrazovnih potencijala društva, a u okviru novog punopravnog članstva Hrvatske u EU. U tom smislu zajednički će se uspostaviti i Centar izvrsnosti po međunarodnim kriterijima, a naglašavajući kako se radi o drugom po veličini medicinskom institutu u Hrvatskoj, rektor je najavio skoro potpisivanje sličnog sporazuma i s Institutom »Ruđer Bošković«. Dodajući da je jučerašnje potpisivanje sporazuma zapravo samo formaliziranje već uspostavljanje suradnje, prof. dr. Lučin je istaknuo da će Institut sudjelovati u radu doktorske škole Sveučilišta koja je u pripremi. 

''Znanstvenici Instituta već sudjeluju u u radu studija biotehnologije, a neki od njih izabrani su i u znanstvena zvanja Sveučilišta. Potpisivanjem sporazuma želimo otvoriti mogućnost da se cijeli Institut implementira u sustav doktorskih studija. Naime, instituti nemaju mogućnost organizacije doktorskih studija, a s druge strane Institut raspolaže certificiranim laboratorijima specijaliziranim u određenim segmentima.'', pojasnio je rektor. 

S činjenicom da će potpisani sporazum donijeti korist i jednoj i drugoj strani, složio se i pomoćnik ravnateljice Instituta prof. dr. Radovan Fuchs najavivši i zajedničko prijave projekata za europske fondove. Osvrćući se pak na posljednju sjednicu Senata, rektor je najavio kako će se 6.2 milijuna kuna, koliko je riječko Sveučilište dobilo iz državnog propračuna za provedbu istraživanja, dijeliti putem javnih natječaja. Riječ je o sredstvima koja će se dodjeljivati znanstvenicima koji već imaju pokrenuta istraživanja, ali i mladim istraživačima koji tek kreću u projekte. 

''Paralelno se znanstvenicima nude i potpore Hrvatske zaklade za znanost. Sveukupno će se u Hrvatskoj za znanstvena istraživanja izdvojiti sto milijuna kuna. Riječ je o iznosu koji je dimenzioniran za sustav kakav smo imali prije 15 godina. Od tada se sustav udvostručio. Sada bi za potrebe pokrivanja materijalnih troškova istraživanja trebalo 200 do 300 milijuna kuna.'', kazao je rektor. 

Dodajući kako je Senat usvojio i Naputak o formiranju sveučilišnih centara čija je svrha usustaviti strukturu sveučilišnih centara, prof. dr. Lučin je najavio i skoro osnivanje Centra za istraživanje industrijske baštine koji prema njegovoj ocjeni Rijeci nedostaje.
 



 
''Manji broj prorektora, ali više pomoćnika rektora'', Novi list, 25. 9. 2013.


IMENOVANJA
  NOVA UPRAVLJAČKA STRUKTURA NA SVEUČILIŠTU U RIJECI


MANJI BROJ PROREKTORA, ALI VIŠE POMOĆNIKA REKTORA


Uz dosadašnje prorektorice Snježanu Prijić Samardžija i Nevenku Ožanić, tu će dužnost obavljati i Zlatan Car, a ime četvrtog prorektora bit će poznato naknadno


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Dr. Pero LučinRIJEKA » Sveučilište u Rijeci u novu će akademsku godinu ući s manjim brojem prorektora, ali s većim brojem pomoćnika rektora. Riječ je o uvođenju nove strukture upravljanja Sveučilištem koja je prema ocjeni rektora prof. dr. Pere Lučina fleksibilnija i efikasnija, ali i jeftinija. U skladu s novim upravljačkim ustrojem Senat je na jučerašnjoj sjedinici imenovao tri nova prorektora za idući mandat, a riječ je o prof. dr. Snježani Prijić Samardžija koja će i u drugom mandatu obnašati funkciju prorektorice za studije i studentska pitanja te o prof. dr. Nevenki Ožanić koja također u drugi mandat kreće kao prorektorica za investicije i razvoj. Uz dvije dosadašnje prorektorice na mjesto prorektora za informatizaciju imenovan je prof. dr. Zlatan Car s Tehničkog fakulteta, a sa smanjenjem broja prorektorskih mjesta u povijest su otišle i neke dosadašnje funkcije poput prorektora za koordinaciju kampusa. Naglašavajući kako je ostalo otvoreno još jedno prorektorsko mjesto, a riječ je o prorektoru za organizaciju i integraciju, rektor najavljuje da će na idućoj sjednici Senata Sveučilište imati ukupno četiri prorektora i veći broj pomoćnika čiji će rad uglavnom biti volonterski. 

''Mjesto prorektora za organizaciju i integraciju nije popunjeno iz razloga što do sada nisam našao adekvatnu osobu za tu funkciju. Nova struktura upravljanja daleko je fleksibilnija od dosadašnje, jer će uz prorektore biti angažiran veći broj pomoćnika koji će se baviti specijaliziranim poslovima.'', pojašnjava Lučin.

Uz stalne pomoćnike, Sveučilište će imati i »leteće« koji će biti angažirani po potrebi na većim projektima, a navodeći da će nova upravljačka struktura s volonterskim radom članova akademske zajednice donijeti uštede, ali neznatne iz razloga što su nedavno smanjeni koeficijenti, rektor ističe kako je za mjesta pomoćnika izabrao najkvalitetniji kadar u tom području. Tako je funkcija pomoćnika za pravne okvire pripala prof. dr. Dariu Đerdi, dok prof. dr. Zoran Sušanj preuizma funkciju pomoćnika za strategiju, prof. dr. Damir Zec pomoćnika za transfer tehnologije, Dinko Jurjević pomoćnika za zaštitu na radu, prof. dr. Zdravko Lenac pomoćnika za EU projekte, prof. dr. Hrvoje Katunar pomoćnika za financije, a prof. dr. Pavao Komadina pomoćnika za suradnju sa zajednicom. Među novim pomoćnicima rektora našli su se i neki dosadašnji prorektori ne samo iz prethodnog mandata aktualnog rektora, već i iz mandata njegovog prethodnika.
 
 
 
 

 

 
''Pet sati sa znanošću na ''ti'' u Tower Centru'', Novi list, 24. 9. 2013.


NOĆ ISTRAŽIVAČA  SVEUČILIŠTE U RIJECI UKLJUČUJE SE PO PRVI PUT



PET SATI SA ZNANOŠĆU NA ''TI'' U TOWER CENTRU



Na dva kata bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. Posjetitelji će vidjeti kako se izolira DNA iz banane, testirati osjetila ili prošetati kamerom kroz tijelo



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Ciklus znanstvenih predavanja uoči Noći istraživača započeo u Gimnaziji A. Mohorovičića * Foto: V. KARUZARIJEKA » Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim sastavnicama, Medicinskim i Tehničkim fakultetom te Odjelom za biotehnologiju i Centrom za mikro i nano znanosti i tehnologije, po prvi se put priključuje manifestaciji Noć istraživača koja će se 27. rujna održati u Tower Centru – najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Pojašnjavajući kako je riječ o manifestaciji čiji je cilj popularizacija i otklanjanje predrasuda prema znanstvenoistraživačkoj zajednici, Jagoda Lesica Ježina iz Ureda za PR i protokol istaknula je kako će se kroz pet sati programa na IV i V katu Tower Centra predstaviti kolaž zanimljivih aktivnosti koje će trajati od 17 do 23 sata, a cjelokupan program za posjetitelje će biti besplatan. 

''Noć istraživača održat će se u 35 zemalja i tristotinjak europskih gradova, a najveća hrvatska sveučilišta ove se godine prvi put uključuju u manifestaciju. Hrvatska inačica Noći istraživača obuhvaća mnoge aktivnosti koje će se istovremeno održati na glavnim gradskim trgovima, trgovačkim centrima i pješačkim zonama u Rijeci, Zagrebu i Splitu.'', kazala je Lesica Ježina. 


DNA iz banane

Dodajući kako je ovogodišnja tema Noći istraživača ''Znanost i tehnologija u službi zdravlja i kvalitete život'', Maja Skočanić iz Centra za EU projekte najavila je da će posjetitelje manifestacije zabavljati jedan od najpopularnijih hrvatskih istraživača profesor Baltazar, a na dva kata Tower Centra bit će postavljena 21 istraživačka postaja na kojima će znanstvenici na zanimljiv i pristupačan način predstaviti znanost kojom se bave. 

''Posjetitelji će moći vidjeti kako se izolira DNA iz banane u vlastitoj kuhinji, moći će testirati svoja osjetila ili prošetati kamerom kroz ljudsko tijelo. Istovremeno će se organizirati i nagradna igra, a glavne su nagrade tablet i tisuću kuna na PBZ kartici. Pružit će im se mogućnost sudjelovanja i u posebnom izdanju Rijeka pub kviza, dok će se u CineStaru prikazivati besplatne projekcije animiranih filmova o Baltazaru te dokumentarnih filmova.'', istaknula je Skočanić. 


Kako čitati kostur

Posjetitelji će moći naučiti i kako istraživanja na vinskoj mušici doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, što je zajedničko vinu i mlijeku ili kako oživjeti molekulu računalnim metodama, a u sklopu Noći istraživača održat će se i glazbeni program znanstvenika koji se bave glazbom. Uoči manifestacije, tijekom ovog tjedna, riječki će znanstvenici gostovati i u osnovnim te srednjim školama gdje će učenicima održati zanimljiva znanstvena predavanja, a ciklus predavanja započeo je jučer u Gimnaziji Andrije Mohorovičića u kojoj je znanstvena novakinja sa Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Anja Petaros održala predavanje ''Kako čitati kostur?'' i učenike upoznala s radom forenzičkog antropologa i načinima kako se kosti »čitaju«, te im je predstavila rekonstrukciju lica koristeći se slikovnim uputama i video-materijalom.



 
''Okvir za ulaganja ili rezove?'', Novi list, 21. 9. 2013.
 
 
STRATEGIJA SVIH STRATEGIJA  PLAN ZA SUŽIVOT OBRAZOVANJA S EKONOMIJOM


OKVIR ZA ULAGANJA ili rezove? 


Dekani filozofskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci pitaju se otkud novci za provedbu ambiciozne strategije. Što se tiče najave smanjivanja broja studijskih programa, Damir Boras veli da je to pitanje interpretacije, te treba vidjeti kako će se implementirati u praksi


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljena je prošli tjedan u Vladi te stavljena na javnu raspravu sve do sredine studenoga. Ministar Jovanović nazvao ju je Strategijom svih strategija, što pompozno zvuči, no doista jest riječ o izuzetno važnom dokumentu koji bi dugoročno trebao odrediti kompletan obrazovni okvir u našoj zemlji, povezujući obrazovanje s razvojem i društvenim prosperitetom. A obrazovanje je jedan od ključnih stupova društva, ako ne i najvažniji, te, uz zdravstvo, segment javnog sektora kojem u današnje doba, doba nesmiljenog neoliberalnog kapitalizma, općenito prijete najveće promjene – na gore. 


Znanje se sve više tretira kao roba, što je izjava kojom se proslavio i premijer Milanović. Kada tako govori jedan socijaldemokrat, što onda očekivati od tačerijanaca? I zato je izuzetno važno pratiti i obratiti pažnju što nam politika sprema, za sadašnje i buduće generacije; kakve škole, kakve fakultete te kakav suživot obrazovanja s ekonomijom zamišlja i planira. Što se tiče konkretne strategije, izuzetno je bitno što se u njoj jasno naglašava da je obrazovanje »svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima«. Time ono ostaje javno dobro za koje država preuzima odgovornost. Naglasak se uz to stavlja na cjeloživotno obrazovanje, ali i na ono što je posebno važno, a to je izvrsna znanost koja obuhvaća granična istraživanja. Obilježena su, navodi se i u samoj strategiji, brisanjem granica između disciplina. Riječ je očito o postignućima koja prelaze granice postojeće spoznaje, što de facto i jest uvjet da bi se nešto nazvalo znanstvenim postignućem. 


Dobre polazne osnove 

Najavljuje se i povećanje ulaganja u znanost u odnosu na BDP. Međutim, BDP kod nas već petu godinu pada, a proračunska su ograničenja očita. S druge strane, upravo suprotno, govori se o potrebi smanjivanja broja studijskih programa koji su nabujali uslijed propusta u provedbi Bolonjske reforme, pri čemu su kao najbrojniji detektirani programi unutar društvenih i humanističkih znanosti, te je općenito najavljena racionalizacija sustava. Analiza bi se trebala provesti do kraja iduće godine, a racionalizacija do kraja 2020. U strategiji se naglasak stavlja i na povezanost s tržištem rada, te suradnju s gospodarstvom, a od tehničkih »detalja«, ističe se onaj da jača autonomija, ali i odgovornost rektora, dok se efikasnost korištenja dodijeljenih sredstva iz proračuna prati putem tzv. programskih ugovora. Nema paušala. 
Radna verzija Strategije je opširna te je akademska zajednica vjerojatno tek iščitava, no prvi dojam dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Damira Borasa, jest da je Strategija okrenuta obrazovanju i razvojno usmjerena, što smatra izuzetno bitnim. Njome se, kaže, obrazovanje nastoji pojačati, nastoje se dati dobre polazne osnove djeci kroz produljeno osnovnoškolsko obrazovanje, pri čemu je naglasak na učenju jezika, logičkom razmatranju, socijalizaciji. 


Investicija a ne trošak


''Dakle, ta orijentacija na obrazovanje je odlična, pri čemu se ne smiju zanemariti društvene i humanističke znanosti jer upravo one njeguju i tu obrazovnu, ali i kulturnu komponentu. No, sve to košta, i ako ovakva strategija prođe, vjerujem i očekujem, međutim, nisam siguran, da će se za sve to iznaći potrebna sredstva. U svakom slučaju, treba vidjeti čemu služi znanje – ono služi razvoju, i ova strategija to detektira, međutim, ako smo se već za to opredijelili, onda moramo biti spremni uložiti novac pa je u ovim uvjetima krize najveće pitanje provedbe ovakve strategije, zbog financijskih ograničenja. Nisam stručnjak za to, međutim, to je danas realno razmišljanje.'', kaže. 

Na pitanje, ne čini li mu se da strategija u određenim dijelovima, upravo suprotno, govori o uštedama, kroz smanjivanje broja studijskih programa, pri čemu je detektirano da upravo onih društvenih i humanističkih ima najviše, Boras odgovara da je to pitanje interpretacije. ''Ovo je tek strategija, i treba vidjeti kako će se implementirati u praksi. Ne smijemo zaboraviti da smo još uvijek daleko od željenog broja visokoobrazovanih, da o onima s doktoratom i ne govorimo.'', napominje. 

''Ne možete imati razvoj obrazovanja bez novca, a ulaganje u obrazovanje je strateška investicija a ne trošak. Pritom svaka država mora imati i tzv. »neproduktivne« obrazovne grane, makar je pitanje što je danas neproduktivno, i je li primjerice učenje kineskog ili japanskog na Filozofskom fakultetu neproduktivno koje od ove godine Filozofski fakultet u potpunosti sam financira. Uzmite primjerice romski jezik, uvođenje toga programa sigurno doprinosi kulturi i razvoju Hrvatske na više načina, međutim, od MZOS-a smo dobili pohvalu ali ne i novac. Ipak, prošle nam je godine Ured za manjine pri Vladi RH pomogao gotovo u svim troškovima, ali smo dio sami financirali. Kako će biti ove godine, ne znamo, ali od romskoga nećemo odustati. Drugo, pitanje vezanosti programa za tržište rada: Koje tržište rada – domaće, koje nije baš u najboljem stanju, ili europsko, s obzirom da smo integrirani u taj prostor.'', ističe Boras. Slaže se s uvođenjem programskih ugovora, kroz koje bi se pratio rad sveučilišta, a što se tiče povećanja ovlasti i odgovornosti rektora, veli da »odnos snaga« na relaciji dekan – rektor treba ovisiti o veličini sveučilišta. 


Humanistička perspektiva

''Zagrebačko sveučilište je veliko sveučilište sa stoljetnom tradicijom i tu se stvari ne mogu mijenjati preko noći. To je ogroman holding kojim je teško upravljati samo iz jednog centra. Neka pak manja sveučilišta sigurno nemaju potrebu za više razina upravljanja.'', smatra Boras. S druge strane, ne misli da rektorsku plaću treba ograničavati plaćom zamjenika ministra. Time se, kaže, odašilje kriva poruka. 

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Predrag Šustar kao pozitivno ističe već to što je glavni koordinator Strategije povjesničar prof. dr. Neven Budak, koji je svojevremeno kao dekan dobro upravljao zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pripada humanističkim znanostima, što je, kaže, obećavajuće u smislu promicanja hrvatskog kulturnog, povijesnog i jezičnog identiteta. Osim toga, humanistička perspektiva znanje shvaća kao intrizičnu vrijednost, kao nešto dobro samo po sebi, a ne samo kao instrumentalno znanje, na čemu treba inzistirati. Drugo, važno je to što je temeljna osovina Strategije cjeloživotno obrazovanje. Nama se to čini kao neki relativno novi pojam, no davno je osviješteno da je znanje moć i najveći generator progresa. 

''Ono što bih međutim istaknuo kao manje dobro, veže se uz koncept internacionalizacije obrazovanja. To je važan strateški cilj koji apsolutno pozdravljam, no javlja se pitanje provedbe. Internacionalizacija naime stvara visoke troškove i ako se ne osiguraju sredstva, onda to ostaje mrtvo slovo na papiru. U tom kontekstu dolazimo do idućeg problema: ne vidim jasnu i konkretnu međuresornu suradnju, a u takve projekte trebaju biti uključena i druga ministarstva u vladi, vanjski poslovi, a pogotovo financije. Nadalje, nije dovoljno istaknuta suradnja s hrvatskom dijasporom, ni u intelektualnom ni u financijskom smislu, za što ima potencijala, a primjer su svakako izraelska sveučilišta, kojima njihova dijaspora snažno pomaže, uz definirane projekte, ciljeve itd., opisuje Šustar. Uz to, opet se ne vidi da se internacionalizacija treba odnositi, ne samo na studente i profesore, već i na administrativno osoblje, od menadžmenta instituta i posebno sveučilišta do stručnih službi. Sustav nam prečesto »šteka« na pomanjkanju dobro obučenih lidera i jasno ustrojene infrastrukture. Trebamo po tom pitanju biti pragmatičniji.'', smatra Šustar. Što se tiče najavljenog smanjivanja broja studijskih programa, oko toga je, kaže, pomalo zabrinut, no kako detalji još nisu poznati, ne bi zasad išao u šire analize. ''Svakako, uštede se ne bi trebale ostvarivati na način da se s jedne strane reže broj programa, a onda da se ta sredstva pretaču u nešto drugo.'', zaključuje Šustar
.



 

 
''Manje uspješni studenti plaćaju punu participaciju'', Novi list, 18. 9. 2013.


SENAT SVEUČILIŠTA  OD OVE AKADEMSKE GODINE NOVA PRAVILA


MANJE USPJEŠNI STUDENTI
PLAĆAJU PUNU PARTICIPACIJU



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
U novoj akademskoj godini provest će se odluka SenataRIJEKA » Studenti koji su tijekom akademske godine stekli 30 ili manje ECTS bodova prema novim pravilima Sveučilišta u Rijeci dužni su u narednoj akademskoj godini platiti puni iznos participacije za određeni studij. Novim pravilima, riječko se Sveučilište željelo uskladiti s ostalim hrvatskim sveučilištima, jer kako pojašnjava prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježana Prijić Samaržija do sada je Sveučilište u Rijeci imalo najniži bodovni prag za kategoriju neuspješnih studenata. Naime, dosadašnja je praksa bila da se puni iznos plaćao u slučaju da se tijekom godine prikupilo 18 ili manje ECTS bodova, što je prema ocjeni prorektorice zahtjevalo iznimno mali angažman studenata. 

''Odluku o podizanju minimalnog broja bodova donio je Senat još prošle godine, no njena je primjena prolongirana za godinu dana kako bi svi studenti bili na vrijeme obaviješteni o promjeni te kako bi mogli planirati godinu. Do sada smo imali najniži bodovni prag za neuspješne i Senat je bio stava da tu granicu treba podići. Istovremeno je zauzet generalni stav da se smanji participacija za studente koji su uspješni. U praksi to znači da su plaćanja participacije oslobođeni i studenti koji ostvare 50 ECTS bodova uz uvjet da imaju visok prosjek ocjena, a ne samo studenti koji ostvare 55 ECTS bodova.'', pojašnjava prof.dr. Prijić Samaržija. 

Uz usklađivanje s modelima financiranja drugih hrvatskih sveučilišta podizanjem minimalnog bodovnog praga ujedno će se smanjiti i propusnost neuspješnih studenata.



 
''O društvu znanja se samo sanja'', Novi list, 14. 9. 2013.

NEMA RIJEKE  ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE JEDINO IZ HRVATSKE NA ŠANGAJSKOJ LISTI


O DRUŠTVU ZNANJA SE SAMO SANJA


Treba biti realan: u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, ali treba još raditi, kaže Pero Lučin. Aleksa Bjeliš smatra da je uspjeh već to što su na listi, no kako se u sustav ne ulaže, mogu, kaže, samo prema dolje


Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ
 
* Foto: P. FABIJANNa prestižnoj Šangajskoj listi, koja uključuje najbolja svjetska sveučilišta, i ove je godine samo jedno hrvatsko sveučilište, ono Zagrebačko, koje je međutim u zadnjoj petini rangiranih sveučilišta, između 401. i 500.-tog mjesta, gdje se nalazi od 2011. godine, kada je prvi puta i ušlo na tu listu. Iako je ranijih godina i Beogradsko sveučilište, kao i Ljubljansko, bilo u istom rangu, Beograd je ove godine skočio za stotinjak mjesta. 

Ostalih, međutim, hrvatskih sveučilista, osim Zagreba, na toj listi i nema. Nema tako ni Rijeke, odnosno Riječkog sveučilišta, pa smo rektora riječkog Sveučilišta prof. dr. Peru Lučina zamolili za komentar. Lučin ističe da postoji barem 15 sustava rangiranja sveučilišta koji koriste različite metode pri čemu je Šangajska lista najpopularnija i najviše i medijski izložena. 

''Mislim da su za naše sveučilište ipak relevantniji europski sustavi vrednovanja poput europskog Multi-ranga koji je zapravo projekt Europske komisije. Bila je riječ o pilot projektu, u koji je Rijeka bila uključena, a od ove godine mislim da je dobio i službeni status. Tamo su nas opisali, ne samo prema kriteriju koliko je radova naših istraživača objavljeno u prestižnim časopisima Nature i Science, što je inače ključni kriterij za ulazak na Šangajsku listu, već i po brojnim drugim indikatorima, od broja patenata, uvjeta studiranja, utjecaja na zajednicu, suradnju s gospodarstvom i drugima, ističe Lučin. Šangajska lista relativno jednokratno uključuje vrhunska postignuća, radove objavljene u prestižnim časopisima Nature i Science. Mjeri, dakle, prije svega dosege u prirodnim znanostima, na što Riječko sveučilište sve više stavlja naglasak, no još uvijek očito nismo dovoljno napredovali da bi se mogli plasirati na tako prestižnu listu. Tu onda dolazi do izražaja i faktor veličine pojedinog sveučilišta, pri čemu je Rijeka ipak relativno malo sveučilište. Međutim, to ne znači da i manje sveučilište ne može biti puno bolje, napominje Lučin. Treba, dodaje, ipak biti realan, jer u ovom trenutku to je kao kada bismo htjeli da NK Rijeka uđe u Ligu prvaka i pobijedi Bayern. Moguće je, naravno, ali treba još raditi, i naravno da imamo ambiciju i sve činimo da se i naše sveučilište pokuša plasirati među 500 najboljih na toj prestižnoj listi, veli Lučin, dodajući da je potrebno uložiti dodatne napore, prije svega ulagati u istraživanje i razvoj, a u postojećim uvjetima, pitanje je imamo li mi općenito sveučilišta koja mogu ući i ostati na takvim listama. Zagreb je tu, no i on se jedva provlači.'', kaže Lučin. 


Brojne liste

Što se Rijeke tiče, Lučin ističe da je problem i relativna heterogenost sveučilišta, odnosno razlika u doprinosu pojedinih fakulteta, pri čemu ima prostora za napredovanje. S obzirom na to da se iskorak želi napraviti posebno u prirodnim znanostima, uz medicinu, naglasak je stavljen na sveučilišne odjele, matematiku, fiziku, informatiku i biotehnologiju, koji postižu sve bolje rezultate. Riječko Sveučilište, napominje rektor, dobro je zastupljeno u bazi Scopus, a postotak radova objavljen u najboljim svjetskim časopisima je zadovoljavajući, čak 40 posto radova naših istraživača objavljeno je u 25 posto najboljih časopisa, zaključuje Lučin.
    Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš kaže da je Šangajska lista, lista izvrsnosti, i već činjenica da si na njoj govori o izvrsnosti pojedinog sveučilišta. Prosječnih i ispodprosječnih na takvim listama nema. To su globalne liste i biti na njima već je uspjeh, pogotovo kada se dolazi iz sredina u kojima su uvjeti rada daleko skromniji od onih koje ima glavnina sveučilišta s takvih lista. 

''Što si više na toj listi, to si izvrsniji, a mi smo tu gdje jesmo, te smatramo da je i naša prisutnost već veliki uspjeh, i za zemlju, i za sveučilište, budući da smo na listi s velikim inozemnim sveučilištima, američkim, zapadnoeuropskim, koja su i puno veća, a uvjeti rada su im daleko bolji, i kadrovski, i prostorni, i financijski. Iz cijele pak tranzicijske Europe zastupljeno je tek dvanaestak sveučilišta, i Zagrebačko je među njima, pri čemu najčešće iz svake od tih zemalja, pa čak i puno većih kao što su Rusija ili Poljska, dolazi po jedno sveučilište, ponegdje dva, dok neke zemlje, poput Bugarske ili Rumunjske i baltičkih zemalja, nemaju primjerice niti jedno svoje sveučilište na toj listi.'', opisuje Bjeliš. Tumači kako postoji niz drugih lista koje imaju različite pristupe rangiranja sveučilišta. 

''Jedna vrsta rangiranja je na temelju znanstveno-istraživačkog rada, a druga na temelju uvjeta studiranja. I Šangajska i Leidenska lista sastavljaju se temeljem znanstveno-istraživačkih rezultata i na obje je Zagrebačko sveučilište prisutno, rekao bih, usprkos, a ne zahvaljujući, cjelokupnoj situaciji i sustavu koji nas okružuje. I kada kažem da postoji opasnost da se spustimo pa čak i da iščeznemo s takvih lista, to se može dogoditi upravo zbog pogoršanja uvjeta, i za istraživački rad, i za studije i studentski standard.'', veli Bjeliš.


Kompeticija umjesto sinergije

Što se tiče Beogradskog univerziteta, koji je nedavno ušao na Šangajsku listu, da bi već ove godine odskočio za stotinjak mjesta, za to, kaže Bjeliš, kolegama svakako treba čestitati i podsjetiti se na poznatu istraživačku tradiciju tog sveučilišta. 

''Treba uz to podsjetiti da je u proteklih nekoliko godina u Srbiji došlo i do nekih važnih promjena, uz jaku i aktivnu potporu resornog ministarstva. Uložena su značajna sredstva u obnovu istraživačkih kapaciteta i opreme. Uveo se i nov način vrednovanja kojim visina plaća ovisi o uspješnosti u istraživačkom radu. Posebno je zanimljivo što su svi važniji srpski istraživački instituti, njih 11, priključeni Univerzitetu u Beogradu, tako da se svi objavljeni znanstveni radovi međunarodno evidentiraju, i vrednuju, kao sveučilišna produkcija. Pristup našeg ministarstva oko ovih tema je uglavnom dijametralno suprotan. Nema novčane stimulacije istraživačkog rada, potiče se, naročito vezano uz tek najavljene nabavke istraživačke opreme, kompeticija između sveučilišta i instituta, kao i između samih sveučilišta, a o tome kako Ministarstvo gleda na povezivanje istraživačkih kapaciteta oko, kako oni kažu, »sveučilišta iz metropole«, ne treba trošiti riječi. Svi skupa smo mali i razjedinjeni, umjesto da djelujemo zajedno, i to ne samo zbog rangiranja, već zbog sinergije koja bi proizašla iz te povezanosti, boljem nastupanju prema EU-fondovima, i drugo. Kako to sve izostaje, ovakvi kakvi jesmo možemo nažalost u međunarodnim vrednovanjima samo ići prema dolje.'', kritičan je Bjeliš. 

''Itekako sam dakle ponosan na postignuće Zagrebačkog sveučilišta, to je doprinos mnogih generacija, među njima posebno mladih istraži vača, doktoranada, post-doktoranada, koji u sve težim uvjetima ostaju ovdje, ne odlaze iz zemlje, i ostvaruju izvrsne rezultate. No, sustav se ne obnavlja, u sustav se ne ulaže, a pogotovo je tako u zadnje vrijeme, ističe Bjeliš. Zagrebačko sveučilište na Šangajsku je listu ušlo 2011. što je, veli, bio rezultat aktivnosti pet do šest godina koje su tome prethodile. Pogoršani uvjeti u kojima sada radimo, tek će se odraziti na plasman sljedećih godina, kada se ranije dobre godine ne budu, a kasnije lošije, budu uzimale u obzir, i to u okolnostima u kojima rijetke zemlje stagniraju ili nazaduju, dok velika većina zemalja s kojima se natječemo ubrzano napreduje.'', kaže Bjeliš.





 
''3D printeri budućnost industrije i medicine'', Novi list, 13. rujna 2013.

 
MEĐUNARODNA RADIONICA  PRODUBLJENA SURADNJA RIJEČKOG SVEUČILIŠTA I RUMUNJSKOG TEHNIČKOG SVEUČILIŠTA CLUJ NAPOCA


3 D PRINTERI BUDUĆNOST INDUSTRIJE I MEDICINE



Suranja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima te razmjenom ideja


Vedrana SIMIČEVIĆ
Odličan odaziv na radionicu u riječkom Znanstveno-tehnologijskom parku * Foto: V. KARUZARIJEKA » Međunarodna radionica o novitetima na području 3D tehnologije i to primarno 3D printanja, koja se jučer u Rijeci održala u zajedničkoj organizaciji riječkog Znanstveno-tehnologijskog parka i Zavoda za industrijsko inžinjerstvo sa Tehničkog Sveučilišta Cluj Napoca, prvi je formalni korak buduće suradnje između ovog rumunjskog sveučilišta i Sveučilišta u Rijeci. 
   
Kako nam je objasnio dr. sc. Razvan Pacurar, gostujući predavač na radionici i jedan od poznatih europskih stručnjaka na polju 3D tehnologije, suradnja bi se uskoro trebala konkretizirati posjetom riječkih studenata rumunjskom Sveučilištu, a potom i zajedničkim projektima, te razmjenom ideja. Naime, već neko vrijeme na riječkom Sveučilištu grupa stručnjaka intenzivno radi na primjerni 3D tehnologije na području medicine, što je djelomično i posljedica višegodišnje neslužbene suradnje riječkih i rumunskih stručnjaka koja bi sada trebala dobiti i službene okvire. 

''Dobro je što je Hrvatska postala članicom EU-u, jer bi to hrvatskim znanstvenicima trebalo otvoriti mnoga vrata. Upravo stoga nadamo se partnerstvu s riječkim Sveučilištem, kao i partnerstvu sa stručnjacima iz Švedske ili primjerice Njemačke, kako bi zajednički učinkovitije razvijali projekte. Tehnologija 3D printera je tehnologija budućnosti, bez obzira da li se primjenjuje u industrijama kao što su automobilska ili zrakoplovna industrija ili pak na području medicine. U obzir za printanje dolaze svi materijali, od plastike do metala i to je svakako pomak od starog načina razmišljanja koji je podrazumijevao da se materijal kod proizvodnje nečega reže, s čime se i gubi puno materijala, dok se kod 3D printanja dodaje sloj na sloj s visokom preciznošću. Kako kompleksnost izrade nije pitanje, reduciramo i vrijeme proizvodnje, tako da se radi o jeftinijoj i ekološki prihvatljivijoj proizvodnji.'', kazao nam je Pacurar objasnivši da se na Tehničkom sveučilištu Cluj Napoca s 3D printerima počelo raditi još 1996. godine. Tada su bili prvi u Rumunjskoj, a danas svako rumunjsko sveučilište ima odsjek ili grupu koja se time bavi, kao i 3D printer. 

Dr. sc. Sven Maričić, jedan od inicijatora suradnje i jučerašnje radionice s riječke strane, istaknuo je da je rad ove rumunjske grupe već privukao niz gospodarskih subjekata kao što je primjerice Renault, pa se nada da će se nešto slično dogoditi i u Rijeci.

Tražila se stolica više 
    
''Zadovoljan sam odazivom na radionicu, tražila se doslovno stolica više, a imali smo i predavanje kolege iz Italije putem skypa. Sama predavanja na radionici ponovo su pokazala da se radi o tehnologiji koja pruža neslućene mogućnosti, od izrade umjetnih zglobova 3D printerom primjerice, do egzaktnog repliciranja povijesnih artefakata. Nadamo se da ćemo i u Rijeci u tom smislu ponoviti uspješnu znanstveno-gospodarsku priču sa Sveučilišta Cluj Napoca jer samo razvoj proizvodnje baziran na visokoj tehnologiji može donijeti Hrvatskoj gospodarski napredak.'', smatra dr. sc. Sven Maričić.
 

 

 
 
 

 

 
''Radovi profesora prvi put na jednom mjestu'', Novi list, 12. 9. 2013.
 
 
OD ODSJEKA DO AKADEMIJE  ''DINAMIČKI PROSTOR RIJEKE U MMSU''


RADOVI PROFESORA PRVI PUT NA JEDNOM MJESTU


Obilježavanje pola stoljeća visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci uključuje izložbu radova nastavničkog kadra te vanjskih suradnika Akademije



Nela VALERJEV OGURLIĆ
Prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti...
RIJEKA » ''Obilježavanje naše 50. obljetnice, od Odsjeka do Akademije, važan je trenutak da se proslavi razvojni put jedne institucije, da se istaknu njezini rezultati i prepoznaju utilitarne vrijednosti. Istovremeno, to je prilika da se sagleda na koji je način riječka likovna scena napredovala tijekom 50 godina., kazala je v.d. dekanice Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Emilija Duparova na otvorenju izložbe ''Dinamički prostor Rijeke'' u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti kojom se obilježava pola stoljeća sustavnog visokoškolskog obrazovanja u području likovnih umjetnosti u Rijeci. 

Inicijativom koju je pokrenula njezina prethodnica na čelu Akademije Maja Franković, obilježavanje visoke obljetnice uključuje izložbu na kojoj se publici predstavlja izbor radova uglavnom aktivnog nastavničkog kadra, onih koji su umirovljeni, kao i onih koji više nisu među nama te većine vanjskih suradnika Akademije. 

''Ovo je jedinstvena prilika da se po prvi put okupljeni na jednom mjestu vide radovi 57 profesora.'', istaknula je prorektorica za nastavu Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija. Uz izložbu objavljena je i prateća publikacija u kojoj su uz aktualne djelatnike i studente Akademije ažurirani podaci svih djelatnika i studenata, svih prethodnica institucije koja svoje korijene ima u Odsjeku za likovne umjetnosti. Odsjek je 1963. osnovan pri Pedagoškoj akademiji, da bi osnutkom Pedagoškog i kasnije Filozofskog fakulteta nastavio rasti kroz te ustanove. 

''Akademija primijenjenih umjetnosti, zasnovana velikom podrškom Sveučilišta u Rijeci, mlada je institucija koja ove godine navršava osam godina svog postojanja.'', podsjetila je Duparova. ''U tom smislu otvaraju se mnoga očekivanja i pretpostavke za afirmiranjem više i zahtjevnije razine obrazovanja u umjetnosti. U kontekstu odgovornosti onih koji obrazuju i onih koji se obrazuju obljetnica od pola stoljeća na neki je način iskorak, jer sublimirajući sliku obrazovanja u likovnoj umjetnosti jučer, danas, sutra – propituje razvijanje umjetničkog područja u gradu i regiji, njihove dijaloge i prepoznavanja, odnosno otvara prostor valorizacije i istraživanja rezultata stvorenih vrijednosti, ujedno utjecaja i efekata na širu i buduću kulturnu scenu grada i države. Nadamo se da će postignuća generacija koje slijede uzdizati ljestvicu.'', zaključila je.

Na Akademiji primijenjenih umjetnosti uz diplomske studije likovne pedagogije i studij primijenjene umjetnosti ove akademske godine započinje i diplomski studij medijskih umjetnosti i praksi, u suradnji s visokom školom za umjetnost iz Nove Gorice, Tehničkim sveučilištem u Grazu i Sveučilištem u Udinama. Cilj je ove institucije, kako ističe glavna urednica monografije Maja Franković, unapređenje estetskog i intelektualnog okruženja u kojem se potiče i uči najviši stupanj kreativnosti i kritičkog mišljenja. 

U ime Grada Rijeke publici se na otvorenju obratio zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, a izložba ostaje otvorene do 28. rujna.  

 

 

 

 

 

 
''Sveučilište za jednu kunu kupilo Ri TV'', Novi list, 4.9. 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI
  PRVI S VLASTITOM TELEVIZIJOM


SVEUČILIŠTE ZA JEDNU KUNU KUPILO Ri TV


OSIM TELEVIZIJE U STEČAJU, SVEUČILIŠTE JE U STOPOSTOTNO VLASNIŠTVO DOBILO I DUGOVE KOJI PREMAŠUJU DVA MILIJUNA KUNA



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
Postojeća radna mjesta bit će sačuvana – Ri TV * Foto: Foto ArhivRIJEKA » Sveučilište u Rijeci postalo je prvo hrvatsko sveučilište koje u svojem vlasništvu ima televizjsku kuću i to za jednu kunu, koliko je izdvojeno za kupnju Ri TV-a. Uz stopostotno vlasništvo za jednu kunu Sveučilište je dobilo i dugovanja Ri TV-a koja premašuju dva milijuna kuna, a prema najavama rektora prof. dr. Pere Lučina preuzeti dug uskoro će se reprogramirati. 

''Nadamo se da će se dio duga otpisati, a ostatak otplatiti kroz nekoliko godina. Ri TV se trenutno nalazi u postupku stečaja, a Sveučilište radi na tome da ga se dovede u postupak predstečajne nagodbe. Kada taj postupak završi, odnosno kada se očiste računi donijet ćemo odluku o financiranju i programskoj shemi.'', navodi rektor. 

Dodajući kako očekuje da će se postupak dovođenja u red okončati kroz mjesec, naviše dva, rektor najavljuje da će se postojeća radna mjesta sačuvati, a s obzirom da se planira širenje programske sheme mogućnost novih zapošljavanja ostaje otvorena. 

''Ono što želimo napraviti je održivi program koji generira prihode. Ovaj projekt ne bi smio opterećivati sveučilišni proračun. Želimo stvoriti komercijalni program s više obrazovnih sadržaja. Nikako se neće raditi o isključivo sveučilišnoj televiziji. Sveučilišne će teme biti zastupljene kroz svega nekoliko emisija. Ono što smatramo bitnim je otvoriti put studentima, prije svega Filozofskog fakulteta, da sudjeluju u stvaranju programa i na taj način si stvore sigurniju budućnost.'', pojašnjava prof. dr. Lučin. 

Napominjući kako do promjena na kupljenoj televiziji neće doći sve dok se ne provede postupak sanacije do kraja rektor ističe kako se o vodećim kadrovskim funkcijama još nije raspravljalo. 

Međutim iako je projekt za sada još u povojima Sveučilište već ima viziju njegovog širenja na druge medije, a pod time se, najavljuje prof. dr. Lučin, prvenstveno misli na internetske medije, programe cjeloživotnog obrazovanja, ali i produkciju obrazovnih i kulturnih sadržaja.



 
''Riječki student na praksi u Finskoj'', Radio Rijeka, 3. 9. 2013.


Tekst i razgovor s Denijem Kirinčićem, studentom Filozofskog fakulteta:

Slijedite poveznicu:

RIJEČKI STUDENT NA PRASKI U FINSKOJ




 
''Kamp za Brucoše u Poreču'', Radio Sova, 3. 9.


Razgovor sa Svenom Palom, predsjednikom Studentskog zbora:

Slijedite poveznicu:


KAMP ZA BRUCOŠE U POREČU




 
''Bolji uvjeti studiranja'', Novi list, 26. 8. 2013.

PROGRAMSKI UGOVOR
  NOVI SUSTAV FINANCIRANJA VISOKOG OBRAZOVANJA SVEUČILIŠTU U RIJECI SAMO ZA NASTAVU DONIO 2,3 MILIJUNA KUNA


BOLJI UVJETI STUDIRANJA


POČINJE UKLANJANJE BARIJERA ZA STUDENTE S INVALIDITETOM


Prvi će u projekt uklanjanja arhitektonskih barijera biti uključen Pravni fakultet na kojem studira najviše studenata s invaliditetom.
Slijedit će Ekonomski fakultet, Kampus i Fakultet za zdravstvene studije



Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Pravni fakultet u Rijeci prva članica Sveučilišta na kojoj kreće projekt uklanjanja arhitektonskih barijera * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Sveučilište u Rijeci započelo je s provedbom pilot projekta Programskih ugovora, a riječ je o uvođenju novog sustava financiranja visokog obrazovanja koji se temelji na postignutim rezultatima.Pojašnjavajući kako se takav sustav financiranja provodi na većini europskih sveučilišta, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se pilot projekt u prvoj fazi provođenja odnosi samo na područje nastave i provodi se na svim hrvatskim sveučilištima. 
 
''Projekt uključuje ugovoreno trogodišnje financiranje u kojemu visina sredstava koja se sveučilištima doznačuju od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ovisi o postignućima poglavito vezano uz broj upisanih studenata i njihovu uspješnost, ali i o provedbi zadanih strateških ciljeva i zadataka kroz projektno financiranje. Sveučilište u Rijeci je definiralo četiri strateška cilja koja su vezana uz stjecanje kvalifikacija u razdoblju predviđenom studijskim programom, olakšavanje pristupa studiju i potpora tijekom studija za studente slabijeg društveno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom, povećanje broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima, kao što su tehničke, biomedicinske, biotehničke, prirodne i informacijsko-komunikacijske znanosti, te unapređenje suradnje između studenata i tijela visokih učilišta. U cilju ostvarenja strateških ciljeva Senat je prihvatio provedbu niza projekta u dijelu projektnog financiranja iz sredstva programskih ugovora. Radi se o projektima čija je ukupna vrijednost 2,3 milijuna kuna za godinu dana, a među njima su primjerice projekt uklanjanja arhitektonskih barijera kako bi studenti s invaliditetom mogli imati pristup svim fakultetima, projekti potpore studentskog kulturnog centra te općenito razvoja studentskog standarda u domeni obrazovanja, kulture i poduzetništva čiji je cilj uključivanje i edukacija što većeg broja studenta u domeni koja nije najuže vezana uz njihove studijske programe i stjecanje adekvatnih potvrda za tu vrstu angažmana.'', navodi prorektorica. 


Portal za komunikaciju

Dodajući kako će se s projektom uklanjanja arhitektonskih barijera započeti već s početkom nove akademske godine, prof. dr. Prijić Samaržija najavljuje da će prvi fakultet koji će biti uključen u projekt biti Pravni fakultet, a potom će uslijediti uklanjanje barijera na Ekonomskom fakultetu, kao i u Sveučilišnom kampusu te na Fakultetu za zdravstvene studije. 

''Odabir fakulteta koji će se uključiti u projekt obavljen je po principu koliko objekt ima barijera te koliko studenata s invaliditetom studira na određenom fakultetu, a upravo je najviše takvih studenata na Pravnom fakultetu.'', ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Istovremeno će se započeti i s provedbom projekta koji će studentima omogućiti besplatnu nadoknadu nedostatne kompetencije za fakultete i odjele. Riječ je o studentima koji tek započinju studiranje, a nemaju dovoljna srednjoškolska predznanja za praćenje fakultetske nastave, što je do sada posebno dolazilo do izražaja u području matematike. 

''Pokazalo da studenti s nedovoljnim predznanjem nisu u stanju pratiti nastavu zbog čega su mnogi bili prisiljeni i odustajati od studija ili nepotrebno produžavati period studiranja. Stoga ćemo već u rujnu organizirati besplatnu edukaciju za brucoše. Također započinjemo i s provedbom projekta utvrđivanja i prevladavanja psiholoških, ali i socijalno-ekonomskih razloga koji otežavaju studiranje, te s projektom uspostave portala za komunikaciju s potencijalnim poslodavcima koji bi trebao studentima olakšavati zapošljavanje, a poslodavcima dati informacije o kompetencijama studenta. Predviđena je i posebna kampanja informiranja i povezivanja sa srednjim školama, sustavno praćenje indeksa zadovoljstva studenta, aktivnosti vezane uz poboljšanje kvalitete i uspješnosti studiranja, unapređenje studijskih programa, internacionalizaciju studija te niz drugih projekta.'', najavljuje prorektorica. 


 
Prvi pozitivni pomaci 

Iako pilot projekt Programskih ugovora treba zaživjeti tek s početkom nove akademske godine, riječko je Sveučilište već ostvarilo prve pozitivne pomake i to u području strateškog cilja povećanja broja osoba sa završenim studijem u deficitarnim zanimanjima. Naime, na ovogodišnjim upisima budući su studenti za razliku od prethodnih generacija pokazali veći interes za tehničke, biotehničke, biomedicinske i prirodne znanosti.


Pilot faza

Dodajući kako novi način financiranja sveučilišta obvezuje da svake godine podnese izvještaje Ministarstvu temeljem kojih se utvrđuje stupanj ostvarenih ciljeva prema točno utvrđenim indikatorima, prorektorica ističe da je prednost ovog načina financiranja u trogodišnjem periodu financijske stabilnosti koja omogućuje autonomno strateško planiranje razvoja. Međutim, financiranje visokog obrazovanja, kaže prof. dr. Prijić Samaržija, je vrlo kompleksna tema, pogotovo u okolnostima kroničnog nedostatka financijskih sredstava koji onemogućuju značajne strukturne pomake. Osim toga, za sada se radi samo o pilot fazi koja bi se u narednom periodu trebala razviti u cjeloviti sustav programskog financiranja.



 
''Prvo sveučilište sa certifikatom kvalitete'', Novi list, 24. 8. 2013.

USPJEH RIJEKE   PRIZNANJE AGENCIJE ZA ZNANOST


PRVO SVEUČILIŠTE SA CERTIFIKATOM KVALITETE

Za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete certifikat se dodjeljuje na period od pet godina


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ


RIJEKA
» Sveučilište u Rijeci prvo je hrvatsko sveučilište kojem je Agencija za znanost i visoko obrazovanje dodijelila certifikat za ustrojen, razvijen i učinkovit sustav osiguravanja kvalitete i to na period od pet godina. Pojašnjavajući kako Agencija provodi postupak vanjske neovisne periodične prosudbe sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta u Hrvatskoj koji je usklađen sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'' te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i Statutom Agencije, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija ističe da se postupkom vanjske prosudbe provjerava na koji način Sveučilište prati i poboljšava kvalitetu svojih aktivnosti.

''Tijekom provedbe postupka vanjske prosudbe, Povjerenstvo za vanjsku prosudbu sustava osiguravanja kvalitete je na temelju opsežne dostavljene dokumentacije, dokumenata dostupnih na mrežnim stranicama Sveučilišta i informacija prikupljenih u izravnom razgovoru sa svim dionicima sustava osiguravanja kvalitete prilikom trodnevne posjete u svibnju prošle godine Sveučilišta, ocijenilo stupanj razvijenosti, učinkovitost i funkcionalnost sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta. Kao posebna snaga Sveučilišta istaknuta je činjenica da je Sveučilište među prvima donijelo Strategiju 2007. - 2013. koja sadrži strateške ciljeve i zadatke te da se svake godine izrađuje Izvješće o provedbi Strategije Sveučilišta u Rijeci koja su dostupna na internetskoj stranici Sveučilišta.'', pojašnjava prorektorica. 
   
Dodajući da Sveučilište prepoznaje potrebu neprekidnog praćenja, unapređenja i poboljšanja vlastitih aktivnosti kroz sustav osiguravanja kvalitete koji je u skladu sa ''Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja'', prof. dr. Prijić Samaržija ističe da se kontinuirano provode postupci vrednovanja kvalitete nastave od strane studenata te se na temelju provedenih analiza unapređuje proces poučavanja. 

''Preporučen je daljnji razvoj sustava osiguranja kvalitete znanstveno-istraživačkog rada, kao i uključivanje vanjskih dionika u reviziju postojećih studijskih programa i predlaganje novih sadržaja potrebnih gospodarstvu, pojačavanje unutarnje i vanjske mobilnosti te organizaciju sustavne pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe nastavnog osoblja i evaluaciju njezine uspješnosti. U svim segmentima u kojima se ocjenjivao stupanj razvijenosti, Sveučilište je u razvijenoj ili naprednoj fazi.'', zaključuje prorektorica.




 
''Krajem rujna u Poreču prvi kamp za brucoše'', Novi list, 19. 8. 2013.

STUDENTSKI ZBOR
  NOVI PREDSJEDNIK SVEN PAL NAJAVLJUJE NIZ NOVINA

 
KRAJEM RUJNA U POREČU PRVI KAMP ZA BRUCOŠE


Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih i starijih studenata, kako bi se upoznali i lakše prilagodili novoj sredini, ističe novi čelnik Studentskog zbora 
 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Brucoški kamp bit će podijeljen u grupe koje će voditi stariji studenti * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci izabrao je novo predsjedništvo, a funkciju predsjednika te studentske organizacije obnašat će Sven Pal s Medicinskog fakulteta, dok je za njegovog zamjenika Skupština izabrala Aleksandra Šušnjara s Filozofskog fakulteta. Najavljujući cijeli niz novi projekata i nastavak provedbe dosadašnjih studentskih aktivnosti, novi predsjednik ističe kako će se posebna pažnja usmjeriti na poboljšanje vidljivosti Studentskog zbora, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, te razvijanje svojevrsnog »branda« studenata riječkog Sveučilišta. Kao jedan od važnijih projekata za narednu akademsku godinu Pal navodi Kamp za brucoše RIBROO, koji predstavlja potpunu novost za buduće studente. 


Mađarski model

''Riječ je o projektu koji zapravo prethodi početku akademske godine. U dosta zemalja postoji sličan projekt, konkretno naš je model preuzet iz Mađarske. Radi se o trodnevnom druženju novoupisanih studenata sa starijim studentima, ali prvenstveno i među njima samima, kako bi se upoznali te brže i lakše prilagodili novoj sredini u kojoj se još nisu snašli. Sam je kamp koncipiran na način da su studenti podijeljeni u grupe koje vode stariji studenti. Organizirane su radionice, po pojedinim fakultetima, odjelima i smjerovima te sportska i teambuilding druženja kao i naravno zabava. Sve će se to odvijati u Lanterni kraj Poreča i to od 26. do 28. rujna.'', navodi Pal.
 
Za početak akademske godine planira se i Sajam stipendija zajedno s Institutom za razvoj obrazovanja, a novi predsjenik najavljuje i nastavak provedbe uspješnog projekta Student Day Festival. U okviru Ureda za znanost Studentskog zbora u studenom će se održati certificirana dvodnevna radionica »Planiranje, provedba i pisanje znanstvenog rada«, u sklopu koje će studenti imati priliku od vrhunskih riječkih znanstvenika naučiti sve o fazama izrade znanstvenog rada, a krajem listopada bit će realizirano »Predavanje dobrodošlice« za sve riječke brucoše, kojem je cilj mladim kolegama ukazati na vrijednosti akademske zajednice. 

''Ove godine održat će se i projekti u domeni kulture u suradnji s novoosnovanim Studentskim kulturnim centrom, a u okviru Ureda za kulturu i zabavu, prvo što nas očekuje jest već tradicionalna Sveučilišna brucošijada. Nastavit će se i stalni projekti u domeni obrazovne politike, vezani za unaprijeđenje studentskog standarda, koji se odvijaju u suradnji sa stručnim tijelima pri Sveučilistu te Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a očekuje nas i rad vezan uz novi model financiranja visokog obrazovanja, odnosno programske ugovore gdje su studenti uključeni u svaki segment provedbe programskih ugovora na Sveučilištu.'', kaže Pal. 


Izbori studenata

Dodaje da iduće godine slijede i izbori studenata za Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci, te se svakako nada da će i broj kandidata, ali i izlaznost studenata na izbore biti veći nego do sada.
 
''Naime, studenti se najčešće obraćaju Studentskom zboru kad imaju probleme, a nažalost, s idejama i željom da se aktiviraju i ne toliko često, što je velika šteta s obzirom da u Studentskom zboru studenti mogu ostvariti svoj potencijal i realizirati ideje. Međutim valja naglasiti da se svake godine na natječaj za financiranje projekata prijavi veliki broj iznimno kvalitetnih projekata, te smo izrazito zadovoljni i ponosimo se našim kolegama i uspjesima koje postižu sa svojim projektima.'', zaključuje Pal.



 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 20