Mediji o Sveučilištu
"Na Sveučilište po dozu optimizma i snage", NL, 17.5. 2013.
 
SVEČANA AKADEMIJA SVEUČILIŠTE U RIJECI OBILJEŽILO ČETIRI DESETLJEĆA DJELOVANJA
 
Nijedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, a Hrvatska sa svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava, rekao je predsjednik Ivo Josipović 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
altRIJEKA » Kada ponestane snage i optimizma, treba doći na Sveučilište u Rijeci – poručio je na sinoćnjoj svečanoj akademiji povodom 40. godišnjice Sveučilišta i 380 godina visokog obrazovanja u Rijeci hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Dodajući kako je na riječkom Sveučilištu u posljednjih desetak godina učinjen veliki napredak te kako iz vlastitog iskustva zna da je riječ o visokoorganiziranom sveučilištu, predsjednik je istaknuo kako treba čestitati svima koji su za to zaslužni te je naglasio kako je došlo vrijeme da se znanost i gospodarstvo povežu. – Sinergija znanosti i gospodarstva dovodi do uspjeha, a da Hrvatska to može, dokaz su primjeri sa Sveučilišta u Rijeci. Istina je da smo dosta daleko od ideala što se tiče izdvajanja sredstava za obrazovanje, no ono što se trenutno izdvaja, iznos je koji u ovom trenutku možemo podnijeti, kazao je Josipović. 
    Dodajući da niti jedno gospodarstvo neće ulagati u znanost i obrazovanje ukoliko u tome ne vidi korist i ako iza toga ne stoji sustav, predsjednik je izrazio uvjerenje da Hrvatska svojim intelektualnim kapacitetima ima mogućnost biti jedno od uzornih društava kada je riječ o znanosti i obrazovanju te se ujedno osvrnuo i na afere koje su posljednjih godina potresle akademsku zajednicu, zaključivši kako upravo takvi događaji 
Kampus gotov do 2020. 
    
    Godina u kojoj Sveučilište obilježava četiri desetljeća, ostat će zapamćena po činjenici da je ono postalo duboko prepoznatljivo u zajednici, istaknuo je rektor prof.dr. Pero Lučin predstavljajući sve ono što je u zadnjih 40 godina obilježilo razvoj te ustanove. U svojoj retrospektivi kroz prošlost, povezujući značajne godine za razvoj Sveučilišta sa svjetskim događajima koji su obilježili tu godinu, napomenuo je kako se intezivno prisustvo Sveučilišta u javnosti vidi tek sredinom 90-ih godina, a do takvog je saznanja došao koristeći arhivu Novog lista te se zahvalio redakciji na praćenju rada akademske zajednice. Ono što prof.dr. Lučin vidi kao obilježje sljedeće godine, osnivanje je Centra za cjeloživotno obrazovanje te okončanje formiranja Fakulteta za zdravstvene studije, dok bi do 2020. sveučilišni kampus u potpunosti trebao biti završen. 
    – Imamo šansu razvijati ovaj kraj i opredijeliti se za ulaganje u ljude i dovođenje stručnjaka. Možemo stvoriti kritičnu masu ljudi koji su u stanju stvoriti sofisticiranu mrežu za difuziju znanja, zaključio je rektor. 
    
Spomen plakete 
    
    U sklopu sinoćnje svečane akademije dodijeljene su i spomen plakete zaslužnim pojedincima i institucijama, a ukupno je dodijeljeno 39 priznanja. Spomen plakete dobili su svi dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, a posthumno priznanja su dodijeljena: Zoranu Kompanjetu, Slobodanu Marinu, Petru Šarčeviću, Predragu Stankoviću, Miroslavu Krpanu te Zorislavu Sapunaru. Spomen-plakete su dobili i bivši rektori: Josip Deželjin, Elso Kuljanić, Katica Ivanišević, Danilo Pavešić, Josip Brnić te Danijel Rukavina. Priznanja su dodijeljena i KBC-u Rijeka, svim sastavnicama Sveučilišta, gradovima Rijeka, Pula, Opatija i Gospić, PGŽ-u, Riječkoj nadbiskupiji, MZOŠ-u, tvrtki Fidelta d.o.o. te Novom listu.
poručuju da su odgoj i etička komponenta u znanosti bitne. 
    
Ministar – prvi prorektor

Prema mišljenju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, riječko je Sveučilište uvijek bilo inovativno i poduzetno, a tu je tezu potkrijepio i činjenicom da je riječ o prvom hrvatskom Sveučilištu koje je uvelo funkciju prorektora za studentska pitanja, čiji je prvi obnašatelj upravo bio današnji ministar. 
    – Sveučilište u Rijeci pokazuje da jedna od najčešćih političkih parola »društvo znanja« u Rijeci nije samo parola, jer znanje je konkurentska prednost ne samo Rijeke, već i Primorsko-goranske županije. Međutim, da bi Hrvatska bila zemlja jednakih šansi za sve, obrazovanje mora biti na prvom mjestu. EU teži cilju da u znanje i obrazovanje ulaže 3 posto BDP-a, a kod nas to ulaganje iznosi 0,75 posto. Nije za to kriva ova Vlada, jer tako je već godinama. Ono što ne smijemo očekivati je da to ulaganje bude iz državnog proračuna. Ulaganje mora doći iz privatnog sektora, jer u svijetu dvije trećine ulaganja u obrazovanje i znanost dolaze upravo iz privatnog sektora, naglasio je ministar. 
    
Prihod od studenata

U proteklih 40 godina, dodao je obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, Sveučilište je znatno utjecalo ne samo na razvoj Primorsko-goranske, već i Istarske te Ličko-senjske županije, a prema njegovoj računici riječko Sveučilište regiji u kojoj djeluje donosi 40 milijuna eura godišnje. – Na riječkom Sveučilištu gotovo 50 posto studenata nije domicilno, a ako svaki od njih mjesečno potroši 400 do 500 eura, onda govorimo o prihodu od 40 milijuna eura. Uvjeren sam da će Sveučilište u budućnosti donijeti još bolje rezultate, kazao je Vujić. 
    Rijeka u svom razvoju računa na sveučilišnu zajednicu, studente, znanstvenike i profesore, jer prema mišljenju riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, nova industrija traži upravo kadrove sa Sveučilišta, a zahvaljujći se na dosadašnjem doprinosu i poticanju razvoja Rijeke, gradonačelnik je najavio nastavak dosadašnje suradnje te aktivno sudjelovanje Grada u nastavku izgradnje sveučilišnog kampusa. 
    Proslava četiri desetljeća Sveučilišta uz predsjednika Josipovića i ministra Jovanovića te ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, okupila je i cijeli niz gospodarstvenika te predstavnika ustanova s kojima Sveučilište surađuje.
 
" Humanitarni bal medicinara ", NL, 16.5. 2013.
 
 
Studentska udruga FOSS MedRi, koja djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, tradicionalno već 56. godinu za redom organizira Humanitarni bal medicinara, večeras u 20.30 sati u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner. Cilj bala je prikupiti sredstva u iznosu od 15.000 kuna za pomoć ocu dječaka Erika Marčeti. Naime, nakon dijagnosticiranog tumora na mozgu te dvije operacije, Erik je doživio četiri moždana udara koja su ga smjestila u invalidska kolica. Njegov otac Zoran, samohrani roditelj četvero djece koji je prije 3 godine ostao bez žene, svakodnevno putuje s malim Erikom na kemoterapije te je svaka pomoć i dobra gesta od velikog značenja. Svoj su doprinos ovoj humanitarnoj akciji dosadašnjih godina dala najzančajnija imena hrvatske estrade (Oliver Dragojević, Tony Cetinski, Luka Nižetić, Gibonni, Urban, Nina Badrić, Goran Karan, Neno Belan) nastupom na balu te prikupljanju sredstava.
 
"»Stara tema«, novi mediji", NL, 15.5. 2013.
 Detalj studentske izložbe na APU * Foto: P. FABIJAN
STUDENTSKA IZLOŽBA NA APU
 
RIJEKA » Na Akademiji primijenjenih umjetnosti otvorena je izložba studentskih radova pod nazivom »Zalazak (izlazak) sunca«, realizirana pod mentorstvom doc. Tomislava Brajnovića, voditelja kolegija »Novi mediji«. Na izložbi sudjeluje dvadesetak studenata s radovima ostvarenim u različitim medijima, a prema Brajnovićevim riječima, intencija je bila pokazati da novi medij nije vezan uz tehnologiju već stanje duha i način razmišljanja. 
    – Izložba je organizirana u okviru kolegija »Novi mediji«, ali s namjerom da objedini i pokrene sve rakurse i resurse na Akademiji. Namjera je bila uzeti opću, klišeiziranu temu, koja se čak smatra kič temom, kako bismo pokazali da nema kiča u zalasku sunca, nego samo postoje oni koji od toga naprave kič. Povezivanjem »prastare teme«, teme o kojoj je »sve rečeno«, s novim medijima želimo osvijestiti da su umjetnička kreativnost i pomak jedine i temeljne konstante umjetničke vrijednosti. U tom smislu video i slikarstvo stoje na istoj razini mogućnosti – kaže Brajnović. 
    Izložba će biti otvorena do 3. lipnja, a sudjeluju: Rebecca Đuran, Edi Gustin, Nika Gvozden, Korina Hunjak, Jasmina Jakopanec, Sanja Jovanović, Lara Jugovac, Nina Jurčić, Josipa Komljenović, Dorian Mataija, Ana Mušćet, Ivona Maslak, Monika Rajkovača, Vedran Rosandić, Snježana Rumora, Solarević Sabina, Ivana Stepan, Ivan Švabić, Daria Valenčić, Marijana Vargić i Marta Vučković. (N. V. O.)
 
"STeP najbolja poduzetnička potporna institucija", NL, 14.5. 2013.
 
 
PRIZNANJE MINISTARSTVA NAGRAĐEN RIJEČKI ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARK
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci je na XVII. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu održanom u Toplicama Sveti Martin u organizaciji Ministarstva poduzetništva i obrta dobio nagradu za najbolju poduzetničku potpornu instituciju – tehnološki park u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu. 
    Prema riječima direktora STeP Ri Borisa Goloba, dobiveno priznanje je potvrda opredjeljenja Znanstveno-tehnologijskog parka da uz usluge smještaja i inkubacije poduzetnicima pruža i dodatna praktična znanja upravljanja i inoviranja te podršku kod razvoja inovacija, njihove komercijalizacije i internacionalizacije poslovanja. Iako je Golob dobiveno priznanje ocijenio velikim poticajem, napomenuo je kako je prava mjera uspjeha uspjeh poduzeća koja koriste usluge STeP-a, kao i njihovi poslovni uspjesi, poput novostvorenog prihoda, novih radnih mjesta i izlaska na nova tržišta. (I. Š. K.)
 
 
"Zaštita prava djece s problemima u ponašanju", NL, 14.5. 2013.
 
MIRA JELAVIĆ PREDSTAVILA ZBORNIK
 
 
Za prvo predstavljanje izabrana je Rijeka * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju« naziv je zbornika radova kojeg je na Učiteljskom fakultetu predstavila pravobraniteljica za djecu Mira Jelavić. Pojašnjavajući kako je zbornik nastao kao rezultat tri stručna skupa, urednica zbornika Sanja Vladović naglasila je da je za prvo predstavljanje zbornika izabrana upravo Rijeka kao mjesto na kojem je ujedno održan i prvi stručni skup, dok će se naredno predstavljanje održati u Osijeku. Napominjući da je zaštita prava i interesa djece s problemima u ponašanju jedno od područja od posebnog interesa pravobraniteljice za djecu Jelavić je istaknula kako je proteklih godina dolazila do saznanja o učestalmom kršenju njihovih prava u svim segmentima života. (I.Š.K.)
 
"Ivanu Pribaniću drugo mjesto", NL,13.5. 2013.
 
NATJECANJE FINALE LABORATORIJA SLAVE
 
 
RIJEKA » Student Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci, Ivan Pribanić, na finalnom je natjecanju Laboratorij slave osvojio drugo mjesto. Finalno je natjecanje održano u Zagrebu, a riječ je o natjecanju u izlaganju znanstvenih tema koje mladim znanstvenicima i studentima prirodoslovnih i tehničkih fakulteta pruža mogućnost za komunikaciju i popularizaciju znanosti. Laboratorij slave u Hrvatskoj organiziraju Festival znanosti i British Council u suradnji s brojnim hrvatskim institucijama i uz financijsku potporu i pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na riječkom prednatjecanju pravo nastupa na finalu u Zagrebu uz Ivana Pribanića osvojile su i Neva Hero s Građevinskog te Ivana Široki s Tehničkog fakulteta. Osim na finalnom natjecanju, troje riječkih studenata sudjelovalo je i na treningu komunikacijskih i prezentacijskih vještina na Plitvičkim jezerima. (I.Š.K.)
 
"Nova Europa – stare vrijednosti?", NL, 12.5. 2013.
 
SKUP U OPATIJI
 
OPATIJA » Hrvatska je u ovih dvadeset i nešto godina postojanja, prošla nekoliko tranzicija. Prije svega prošla je državnu tranziciju što je podrazumjevalo i tranziciju iz rata u mir, prošla je tranziciju iz jednog sustava u kapitalizam. Hrvatska je prošla političku tranziciju koja je podrazumIjevala prelazak iz jednopartijskog sustava u višepartijski sustava, a prošla je i strukturalnu tranziciju koja je kada govorimo o pravu ponajviše bila vidljiva u adaptaciji hrvatskog pravnnog sustava, rekao je predsjednik Ivo Josipović, otvarajući međunarodnu konferenciju »Nova Europa – stare vrijednost? Reforma i postojanost«, koja se održava u Opatiji u organizaciji Jean Monnet Inter-University centra izvrsnosti Opatija, Sveučilišta u Rijeci kao i u suorganizaciji Grada Opatije i Hanns Seidel Stiftunga. Naglasio je kako je Europska unija zajednica u kojoj je vrlo karakteristična dinamičnost pravnog sustava i kako ne bi davao prognozu kako će se promjene pravnog sustava dogoditi i »potcrtao« kako pravo treba promatrati kao »živi organizam«. (Ma. K.)
 
"Po stan na www.ssa.uniri.hr", NL, 11.5. 2013.
 
SVEUČILIŠNA SMJEŠTAJNA AGENCIJA
 
Iva Kastrapelli, Ivan Roje i Luka Panjković * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Mogućnost brzog i kvalitetnog pretraživanja, dogovaranja sastanaka s agentima i efikasnog rješavanja mogućih birokratskih problema glavna su obilježja web portala Sveučilišne smještajne agencije koji je jučer službeno predstavljen na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. 
    – Portal se može otvoriti na adresi www.ssa.uniri.hr, a uskoro će se pojaviti i na bannerima svih fakulteta. Na portalu se stanovi mogu tražiti po kriterijima cijene i blizine određenom fakultetu, a potom, ako netko želi detaljnije, i po kvartovima, dužini najma, površini, sadržajima koje stan ima... Kada netko odabere stan, preko poratala može zakazati sastanak s agentom u točno određeno vrijeme, rekao je Danko Žitinić, projektni menadžer u Stripu, studentskoj tvrtki Sveučilišta u Rijeci, koja realizira ovaj projekt u suradnji s mladim riječim poduzetnicima Ivom Kastrapeli i Lukom Panjkovićem, koji vode agenciju. 
    – U Rijeci studira oko 18.000 studenata od čega njih oko 9.000 nije iz Rijeke, a kreveta u Studentskom domu ima oko 600, rekla je Kastapeli. U »asortimanu« SSA trenutačno se može pronaći oko 60 stanova, od čega ih je pola već iznajmljeno. (I. B.)
 
"Nova generacija doktora dentalne medicine", NL, 11.5. 2013.
 
MEDICINSKI FAKULTET PROMOCIJA
 
Promovirano 27 diplomanata * Foto: L. ČERNJULRIJEKA Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije doktora dentalne medicine koju čini 27 diplomanata. Završetkom sveučilišnog diplomskog studija dentalne medicine zvanje doktor dentalne medicine stekli su: Tijana Balas, Erika Stocovaz, Nikoleta Tole, Maja Car, Luka Morelato, Petar Pavletić, Veronika Španiček, Petra de Visintini, Maja Hrbić, Vika Kravanja, Domen Novšak, Domagoj Grabovac, Tomica Klinčić, Nikša Radulović, Monika Keča, Jasmina Posedi, Anja Rojnić, Lidija Njegovan, Petra Prašnjak, Petra Zaverski, Anja Karnjuš, Milijana Zarubica, Ana Beljan, Hela Škrgatić, Ivana Žmavc, Anton Lekić i Ivan Tibljaš. (I. Š. K.)
 
Inovativnost i maštovitost", NL, 11.5. 2013.
 2. BIJENALE MOZAIKA 43 AUTORA IZLAŽU RADOVE NA TRI RIJEČKE LOKACIJE


Za izložbu je odabrano 45 radova – najmanje ima klasičnih mozaika, a dominira mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju
S izložbe u Palači GarbasRIJEKA » Bijenale mozaika Rijeka, manifestacija koja ove godine bilježi drugo izdanje, otvorena je preksinoć na tri lokacije: u Galeriji Garbas i prostoru bivšeg »Pythona« u sklopu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gdje je postavljen središnji dio izložbe, te u u Galeriji Bruketa 2 gdje su prezentirani video radovi na temu mozaika. 
    Na natječaj za ovogodišnju izložbu prijavljeno je više od 170 radova 110 autora iz cijele Hrvatske, a mogli su mu pristupiti umjetnici i svi koji se tako osjećaju – studenti likovnih akademija, ali i oni bliskih struka. Selektirali su ih povjesničar umjetnosti Berislav Valušek, akademski kipar Peruško Bogdanić i mozaicist Marko Kezele koji su za izložbu odabrali 45 radova 43 autora. 
    U prostoru bivšeg »Pythona« uz domaće umjetnike predstavljaju se i pozvani gosti iz Francuske i Italije k
Tri nagrade 
    
    Glavnu nagrada Bijenala dobila je Emilija Duparova za rad pod nazivom »Ups« koji je ocijenjen jednim od najinovativnijih i najpromišljenijih radova, jer je mozaik uspjela stvoriti prazninama, odnosno rupama u papiru koje je na hameru izbušila cigaretama, tako da zapravo vidimo mozaik u negativu. Nagradu za najinovativniji rad dobio je Vedran Rosandić za prostornu instalaciju »Konekcija« – 3D mozaik načinjen od žice i upletenih komadića stakla, a nagradu za najbolji studentski rad Maroje Batić koji je u radu »Pompeji« klasičnom tehnikom mozaika iskazao zavidno poznavanje povijesti umjetnosti kroz priču u koju je integrirao znanja o umjetnosti starih Asiraca, Egipćana i Grka. 
    Uz nagrade dodijeljena su i tri priznanja žirija koja su dobili Silvana Konjevoda, Sunčana Simichen i Vanda Jurković.
oji na manifestaciji sudjeluju izvan konkurencije: skupina »Mosaizm« iz Toursa i »CaCO3« iz Ravenne. Zajedno s njihovim ostvarenjima izloženo je ukupno 65 radova, a osim onih u klasičnoj formi mozaika, prilikom odabira u obzir je uzet mozaik viđen kroz druge medije: slikarstvo, skulpturu, video, instalaciju, kolaž i fotografiju. 
    – Ugodno sam iznenađen kvalitetom i inovativnošću ponuđenih radova, među kojima je najmanje onog klasičnog mozaika. Autori su pokazali veliku maštovitost u izboru materijala i načinu slaganja, pa tako vidimo radove u kojima mozaike stvaraju iz papira, linoleuma, žice, organskih materijala poput lišća ili nas uče kako slaganjem kamena dobiti efekt digitalne slike – rekao je Berislav Valušek, a pritom apostrofirao i važnost manifestacije. 
    – Rijeka je bila grad velikih likovnih manifestacija koje su se ugasile ili jedva životare pa Pula pomalo preuzima mjesto drugog po važnosti likovnog centra u Hrvatskoj, pored Zagreba. To ovoj manifestaciji daje dodatni značaj, a posebno je važno istaknuti i da je nije organizirala ustanova, već udruga. 
    Bijenale mozaika, pokrenut inicijativom Marka Kezelea, održava se u organizaciji udruge »A.na.nas«, a nakana mu je staru tehniku mozaika na suvremen način približiti široj javnosti, aktivirati umjetničke ideje i popularizirati mozaik na ovim prostorima. Već prvim izdanjem pobudio je zamjetan interes publike, koji je potvrđen i na preksinoćnjem otvaranju izložbe. 
    U okviru Bijenala na Akademiji primijenjenih umjetnosti održana je i radionica mozaika. Izložba se može pogledati do 26. svibnja, a nakon riječke premijere gostovat će u Splitu, Zagrebu i Puli.

Nela VALERJEV OGURLIĆ
Snimio Roni BRMALJ

 
"Plodine i Kozmo zatrpani prijavama", NL, 11.5. 2013.
 
SAJAM POSLOVA DJELIĆ VOJSKE NEZAPOSLENIH POHRLIO NA GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
 
 
Prije no što je sajam službeno otvoren, 30 tražitelja posla već je ispunilo upitnik za rad u novom supermarketu Plodina u Krku, a njih čak 50 za rad u najvećem hrvatskom drogerijskom lancu Kozmo 

Biljana SAVIĆm snimio Petar FABIJAN
 
Najveći  interes nezaposleni su pokazali za poslove sa srednjom stručnom spremom            i radnim mjestima za ekonomisteRIJEKA » Sajam poslova koji je jučer održan na Građevinskom fakultetu u Rijeci okupio je popriličan broj poslodavaca, predstavnika obrazovnih ustanova, predstavnika lokalne i državne vlasti i reprezentativan djelić vojske nezaposlenih koji se probijao kako bi ispunio »upitnik« i ostavio svoj životopis tvrtkama koje su na izložbenim štandovima tražile radnike. Nisu gubili vrijeme, u samo prvih pola sata trajanja sajma, zapravo prije no što je službeno otvoren, za vrijeme govorancije uzvišenih gostiju i organizatora, 30 tražitelja posla već je bilo ispunilo upitnik za rad u Plodinama, a njih čak 50 za rad u tvrtki Kozmo. 
    – Konstantno zapošljavamo ove radnike, a sad tražimo trgovce i menadžment za supermarket kojeg ćemo idući tjedan otvoriti na Krku, kazale su nam predstavnice riječkog trgovačkog lanca. Pohvalile su se i hostese Kozma d.o.o. da su u 30 minuta prikupile čak 50 detaljno ispunjenih molbi za posao u ovom najvećem hrvatskom drogerijskom lancu. Nešto manje zanimanja nezaposleni su pokazali za sezonske poslove, no ipak ih je pristojan broj ispunio formulare za posao u tvrtki Hoteli Baška. 
    
Tražen tehnički kadar

Gužva se povremeno stvarala i ispred štandova PIK-a i Luke Rijeka i Erste Banke, ali čim bi nezaposleni doznali da ni jedna od navedenih tvrtki trenutno ne traži radnike, brzo bi nastala čistina. 
    Prazno je bilo i na štandovima još nekih poslodavaca iako su nudili radna mjesta, ali za visoku stručnu spremu. 
    Gdje je mladi hrvatski visookoobrazovani kadar o kojemu se toliko priča? 
    – Za sada nismo dobili ni jednu ponudu potencijalnog zaposlenika, tražimo prevoditelja za hrvatski, talijanski i njemački jezik, koji je završio fakultet stranih jezika, ali nikako da nađemo. Bilo je nekih interesenata, ali nemaju odgovarajuću stručnu spremu, kazala nam
Prezentacija 33 poslodavca 
    
    Ovogodišnji 6. Sajam poslova jučer je, nakon pet godina održavanja u Narodnom učilištu, održan na riječkom Građevinskom fakultetu. Riječ je o jednodnevnom događaju u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područnog ureda Rijeka, a organizira se u cilju povezivanja izlagača s tražiteljima zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. Ove godine na riječkom sajmu poslova predstavila su se 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača, a zastupljen je velik dijapazon djelatnosti kao što su trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita.... 
    
Iva Žeželić: Želim raditi bilo što 
    
    Iva Žeželić ima 19 godina, završila je školu za cvjećarku, ali nikada nije radila u struci. 
    – Radila sam samo sezonski kao sobarica, a sad sam na ovome sajmu predala nekoliko molbi gdje traže trgovce i ugostiteljsko osoblje, želim raditi bilo što. 
    
Nera Kontić: Ispunjavam sve upitnike 
    
    Nera Kontić ima 20 godina, završila je ugostiteljsku školu, radila je kao konobarica, ali sada je nezaposlena pa je na sajmu redom ispunjavala sve »upitnike«.
 je direktorica riječke podružnice tvrtke Translatio Iva Blažević. I riječki »Vargon« je zabilježio prvotnu gužvu, ali čim se pročulo da se traže diplomirani inženjeri strojarstva, na štandu je ostao samo voditelj općih poslova u Vargonu Damir Juretić. 
    – Uvijek tražimo radnike sa srednjom stručnom spremom, ali smo ovaj put u potrazi za visokoobrazovanim kadrom tehničkog smjera, pogotovo za inženjerima strojarstva. Svake godine smo na ovom sajmu i primijetili smo suficit ekonomskih, a deficit tehničkih zanimanja, odnosno kadrova, na što resorno ministarstvo svakako trebalo obratiti pažnju, kazao nam je Juretić. 
    
Izgubljena radna mjesta

Sajam je otvorio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazavši da je ovaj sajam pokazatelj da je neposredni kontakt izuzetno koristan, a često i korisniji od danas nezaobilaznog internerta i društvenih mreža, bez kojih, kazao je, kao da ne postojimo. 
    – Pad nezaposlenosti u posljednja četiri mjeseca posljedica je uranjene turističke sezone i porasti zaposlenosti u prehrambenoj industriji, a u tom smo razdoblju zaposlili čak 30 posto više ljudi nego što je to mjerama Vlade učinjeno lani u istom razdoblju. Govori se o tisuću zgubljenih mjesta u mandatu ove Vlade, to nije istina, riječ je o 30 tisuća izgubljenih radnih mjesta, a i to je jako velika brojka, no ona je posljedica grešaka prethodne Vlade. Ova Vlada mijenja tržište rada, ima i otpuštanja, ali i zapošljavanja. Nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje je je visoka, posebice među mladim ljudima, za koje od 1. srpnja ove godine pripremamo novi zakon koji će im ići na ruku pri zapošljavanju ili doškolovanju, najavio je Mrsić. 
    Pročelnica riječkog HZZ-a u Jadranka Tomašić kazala je da ovaj sajam budi nadu da polako, ali sigurno izlazimo iz krize. 
    – Krajem travnja u PGŽ smo evidentirali 19.935 nezaposlenih što je 5,4 posto manje nego u ožujku i nakon dugo, dugo vremena postotak smanjenja nezaposlenosti se u tako velikom postotku povećao. No, iza tih 5,4 posto krije se 1.147 riječkih ljudskih života i priča, kazala je Tomašić. 
    Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah za svečanosti otvorenja sajma izrazila je nadu da će barem netko naći posao, jer, kako je kazala, nikad nije dogodilo da na sajmu poslova nitko ne nađe posao, odnosno radnika, a riječki je župan Vidoje Vujić kazao da je teško naći i posao, ali i radnike.
 
"Sajam poslova", NL, 10.5. 2013.
 
* Foto: V. KARUZAHrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Rijeka i ove godine tradicionalno organizira Sajam poslova, danas s početkom u 10 sati na Građevinskom fakultetu na Trsatu. Kako ističu organizatori, sajam je jednodnevni događaj koji se organizira s prvenstvenim ciljem povezivanja izlagača s tražiteljima/icama zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. Predstavit će se tvrtke, obrazovne institucije, udruge, komore, lokalne samouprave, razvojne agencije i Zavod za zapošljavanje putem izložbenih pultova i multimedijskih prezentacija. S druge strane, predstavit će se i nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, studenti i učenici i time ostvariti osobni kontakt s izlagačima i na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije (slobodna radnja mjesta, planovi vezani uz nova zapošljavanja, obrazovanje, usavršavanje i slično). Ove godine će se predstaviti 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača, a neki od njih po prvi put se predstavljaju posjetiteljima. Zastupljene su djelatnosti trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita i ostali. Sajam će otvoriti ministar rada i mirovinskog sustava prof. dr. sc. Mirando Mrsić dr.med. Također, posjetitelji sajma mogu sudjelovati u nagradnoj igri za posjetitelje. KD Autotrolej d.o.o. osigurava besplatan prijevoz na liniji 8a (od Trga Bana J.Jelačića do kampusa) u vremenu od 9.30 do 15.30 sati, odnosno pola sata prije početka i pola sata nakon završetka sajma i za vrijeme njegova trajanja. 
    Pokrovitelji događanja su Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Grad Kraljevica i Općina Brod Moravice.
 
"Spajanje poduzetnika sa studenskim svijetom", NL, 10.5. 2013.
 
 
AIESEC HRVATSKA
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Međunarodna udruga studenata AIESEC Hrvatska pokrenula je projekt »Croatia Youth to Business« koji se predstavlja na visokim učilištima diljem Hrvatske, a jučer se prvi put predstavio i na Sveučilištu u Rijeci. Pojašnjavajući kako je riječ o projektu čiji je cilj spajanje tvrtki i poduzetnika sa studentskim svijetom voditeljica odnosa s javnošću i marketinga AIESEC-a Anja Gubica navodi da je krajnji cilj projekta stvaranje novih ideja i inovativnih rješenja za budućnost u poslovnom svijetu. Tema jučerašnjeg Youth to Business Foruma bila je »Hrvatska, regionalni lider – jesmo li spremni?«, a okupila je više od 150 studenata iz cijele Hrvatske te tvrtke Hypo Alpe-Adria-Bank, DHL International i Nestle Adriatic. Tijekom cjelodnevnog foruma održan je niz predavanja, rasprava i radionica kroz koje su stručnjaci i uspješni poduzetnici studentima približili svoje ideje. (I.Š.K.)
 
 
"Trodnevna rasprava o analitičkoj filozofiji", NL, 10.5. 2013.
 
SIMPOZIJ
 
 
* Foto: R. BRMALJRIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je započeo trodnevni Međunarodni simpozij Contemporary Philosophical Issues – Analytical Perspectives, u čijem organiziranju sudjeluje i Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju. Navodeći kako se simpozij organizira svake godine od osnutka Odsjeka za filozofiju, član organizacijskog odbora prof.dr. Elvio Baccarini istiknuo je kako je ovogodišnji petnaesti po redu simpozij uz domaće predavače okupio i goste iz Velike Britanije, Švedske, Španjolske i Srbije. Tijekom tri dana simpozija sudionici će se baviti temama iz područja analitičke filozofije, a kroz svoja će izlaganja obraditi praktičnu filozofiju, odnosno bavit će se temom demokracije i kako u demokraciji donijeti ispravne odluke te će se baviti i temom analize jezika i logike. (I. Š. K.)
 
"Vanja Černjul - Dugo ću pamtiti suradnju s genijalnom Julianne Moore", NL, 9.5. 2013.
NOVI USPJEH NAJPOZNATIJI HRVATSKI SNIMATELJ IZMEĐU DVA HITA U SAD-u, PONOVNO SNIMA S DALIBOROM MATANIĆEM

 
Fascinantno je raditi s glumicom takvog formata. Tehnički je vrlo precizna, svojim talentom i iskustvom »podigne« i ostatak glumačke ekipe. Julianne odlično razumije sve što se oko nje na setu događa i u toj je situaciji puno lakše raditi 

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Glumci od mene očekuju odnos povjerenja, vole znati da ih direktor fotografije na neki način pazi i štiti – Vanja ČernjulZagrebački snimatelj Vanja Černjul, slobodno se to može reći, trenutačno je najaktivniji i najpoznatiji hrvatski »filmski radnik« u SAD-u. U posljednjih nekoliko godina kao direktor fotografije kreirao je vizualni izgled na nekolicini najpoznatijih američkih TV serija kao što su »Televizijska posla«, »Sestra Jackie« ili »Bored to Death«, te je već dva puta nominiran za nagradu Emmy. Njegova posljednja TV »akvizicija« u SAD-u se tek s nestrpljenjem očekuje, a radi se o ekranizaciji hit romana »Orange is the New Black«. Černjul međutim kao direktor fotografije sve češće radi i na ambicioznim filmskim naslovima, pa će tako uskoro u distribuciju zanimljiva filmska fantazija oskarovca Geoffreya Fletchera s Černjulovim vizualnim potpisom, a u Hollywoodu se posljednjih tjedana puno priča i o filmu »English Teacher« s Julianne Moore u ulozi učiteljice koja ima aferu s bivšim učenikom. 
    
Odlični glumci

– To je bio filmski prvijenac režisera Craiga Ziska koji je režirao ili producirao cijeli niz poznatih TV serija poput »Reži me«, »Trava«, »Stažisti«, »Sva lica Tare« i »Sestre Jackie«, no do tada još nije radio igrani film. Dugo vremena je birao odgovarajući projekt i na kraju je odlučio da će to biti »English Teacher«. Ja sam s njim dobro surađivao na »Sestri Jackie« i kad je saznao da bi se film trebao snimati u New Yorku, upoznao me s producentom filma i Julianne Moore – glavnom zvijezdom koja je imala utjecaj i na biranje kreativnih suradnika. Imali smo nekoliko inicijalnih razgovora i tako sam počeo raditi na filmu. Snimanje je trajalo dosta kratko, jer se radilo o relativno niskobudžetnom projektu. No nakon što je Julianne podržala projekt, puno ljudi je bilo zainteresirano za suradnju tako da se na kraju okupio i odličan glumački ansambl – Nathan Lane, Greg Kinnear, Lily Collins, Michael Angarano i drugi. Film je brzo snimljen i brzo montiran, no producenti su odlučili počekati jači festival, tako da je premijera filma bila tek sad na Tribeca Film Festivalu. 
    Po čemu će vam »English Teacher« ostati u sjećanju?
    – Mislim da ću ga najviše pamtiti zbog rada s Julianne Moore. Fascinantno je raditi s glumicom takvog formata, koja diktira kompletan tempo rada na setu. Sve se vrtilo oko nje. Tehnički je vrlo precizna u svom poslu, a svojim talentom i iskustvom »podigne« i ostatak glumačke ekipe. Ponekad vam se, naime, dogodi da radite s vrlo talentiranim glumcima, koji međutim ignoriraju ili ne prepoznaju na pravi način proces stvaranja filma, odnosno film kao medij. No Julianne nevjerojatno dobro poznaje cijeli proces, odlično razumije sve što se oko nje na setu događa i u toj je situaciji puno lakše raditi. Drugi glumci osjećaju veliki respekt prema njoj i samo je njeno prisustvo dovoljno da digne atmosferu. 
    
Odnos povjerenja

Kakav je odnos glumaca i direktora fotografije na setu?
    – Glumci od mene očekuju odnos povjerenja, vole znati da ih direktor fotografije na neki način pazi i štiti. Inače svoje 
U Hollywoodu više ne žele snimati filmove za starije od 25 godina 
    
    Oba filma spadaju u nezavisni američki film. Čini se dakle da se on i dalje »drži« na američkom tržištu? Ili se i dalje filmski redatelji sve više nalaze u kvalitetnim TV produkcijama? 
    – Mislim da se trenutačno sve mijenja s ovim novim medijima i »streamingom«. Veliki filmski studiji orijentirani su isključivo na jako mladu publiku, neke franšize, super-heroje, komedije i slično. Filmovi za ljude starije od 25 godina rade se gotovo u pravilu izvan sustava tih visokobudžetnih studija. Niti jedan takav studio u takve filmove više ne želi uložiti novac, čak i kad su velike glumačke zvijezde u igri. Ako se film pokaže komercijalnim uspjehom, onda ga otkupljuju, no rijetko se upuštaju u vlastite produkcije tog tipa. Situacija se, međutim, i po pitanju kvalitetne TV produkcije ubrzano mijenja ovim novim modelima koje su uvele kompanije poput Amazona i Netflixa. Oni su se okrenuli proizvodnji kvalitetnog programa. Mislim da će se ubrzo tradicionalni način proizvodnje dramskog TV programa svesti na kratke serije, a da će se ozbiljni dramski projekti raditi izvan tih sustava. Kako stvari sada stoje, Netflix i Amazon će zapravo postati studiji, jer oni pokazuju da nije više potrebno biti vlasnikom uobičajenih kanala da bi se taj program distribuirao. Tko bude imao svoj internetski portal koji zbog bilo kojeg razloga posjećuje veliki broj ljudi, može početi proizvoditi svoj program i na taj način ga distribuirati sistemom pretplate. Netflix koji ima desetak milijuna ljudi na pretplati, tako je već producirao dvije svoje serije i pustio je svih 13 epizoda odjednom direktno kroz »streaming«. Prva je bila »House of Cards« za koju su angažirali Davida Finchera. Neko vrijeme sam pregovarao s njim da radim na tom projektu, no na kraju nije došlo do suradnje. Međutim, ljudi iz Netflixa angažirali su me na njihovoj drugoj seriji, a to je ekranizacija bestselera »Orange is New Black«. Prihvatio sam baš iz želje da budem uključen u neke od prvih projekata te vrste. Radi se o autobiografiji žene iz New Yorka koja završi u zatvoru zbog svoje prošle veze s dilerom. Bilo je to dosta naporno iskustvo. Praktički sam proveo šest mjeseci u zatvoru – onom koji smo izgradili za potrebe snimanja. 
    Zbog čega mislite da će koncept kakav imaju Netflix i Amazon puno toga izmijeniti? 
    – Zato jer su oni u mogućnosti da prate navike svojih pretplatnika i svoje proizvode testiraju na uzorku od desetina milijuna ljudi. Oni znaju kad ste pritisnuli pauzu, kad neku seriju niste ogledali do kraja, kad ste odustali nakon prve epizode i na temelju svih tih podataka donose odluke o kreiranju programa. Dakle, znaju da određeni dio njihovih pretplatnika koji voli BBC-jeve serije ujedno voli i Kevina Spaceya i Davida Finchera, pa su ih angažirali za vlastiti projekt, koji je remake BBC-jeve serije iz devedesetih. Vidjeli su da je na njihovom portalu »Trava« najuspješnija serija, pa su autorici dali odriješene ruke da napiše novu seriju. To dakle više nije onaj klasični holivudski sistem tipa – ovo ide, napravit ćemo ponovo nešto identično tome, nego – ova osoba je talent, ajmo joj dati odriješene ruke da radi što želi. I to je jedna od dobrih strana toga. No koliko god da se potiče kreativnost s jedne strane, postoji opasnost da taj isti sustav u kojem se donose odluke na temelju tzv. »Big Data analize«, uguši kreativnost, kad oni primjerice shvate da previše ljudi pritisne pauzu kad se pojavi neki određeni glumac ili neki određeni tip scene. Biti će zanimljivo promatrati što će iz toga proizaći.
mišljenje o bilo čemu na setu uvijek prvo kažem režiseru, ne razgovaram direktno s glumcima da ne bi ičim poremetio komunikaciju, no iskusni glumci vrlo brzo osjete mogu li imati povjerenja u direktora fotografije. 
    U distribuciju tek sad ide i film »Violet & Daisy« koji ste snimali još prije dvije godine, a koji također okuplja zanimljivu glumačku ekipu – mlade zvijezde Saoirse Ronan i Alexis Bledel, te Jamesa Gandolfinija. O čemu se točno radi? 
    – To je bio prvi redateljski projekt Geoffreya Fletchera koji je prethodno dobio Oscara za scenarij za film »Precious«, i svi su čekali što će iduće napraviti. Zanimljivo je da sam suradnju za taj film dogovorio putem skypea. Naime, kad sam čuo što sprema, zainteresirao sam se za projekt i pokušao stupiti u kontakt s njim. Dogodilo se da smo prvi razgovor obavili preko skypea i nakon što sam mu tada predstavio svoje ideje, ponudio mi je da radim na filmu. Inače, dok je »Precious« bila naturalistička socijalna drama, »Violet i Daisy« je posve drugačiji žanr – nešto između psihološkog trilera i fantastične drame. Film je premijerno prikazan na prošlogodišnjem Toronto Film Festivalu, no Jeffrey je kao režiser dosta opsesivan po pitanju krajnjeg rezultata, pa mislim da je nakon premijere film premontirao još bar deset puta. Sad kad film konačno ide u distribuciju, ni ja ne znam o kojoj se verziji radi. 
    
Lirski realizam

Kako je bilo raditi na nečemu tog žanra?
    – Recimo da je to nešto posve obrnuto od »English Teacher« koji je mainstream romantična komedija. »Violet & Daisy« je u potpunosti autorski film, specifična redateljeva vizija. Geoffrey je vizualno užasno precizan, opsjednut i najmanjim vizualnim detaljima, tako da se u stvari radilo o vrlo napornom snimanju. I najsitnije kadrove radili smo kao da snimamo epske pomorske bitke i to je znalo izluđivati ekipu na setu. No meni je to bilo izuzetno zanimljivo iskustvo, pogotovo jer su nam se poklopili ukusi, pa je Jeffrey prihvatio i neke moje ideje. Imali smo za takvu vrstu art filma relativno solidan budžet, a kako smo veliki dio filma snimali u jednom stanu, htio sam da sve to dobije neki klasični filmski look. Predložio sam mu da radimo sa starim »anamorphic« objektivima poznatijim kao cinemascope, koji su se pedesetih i šezdesetih godina koristili za snimanje filmova za široki ekran. Sjećam se još iz djetinjstva kako bi se svake nedjelje oko 14 na televiziji puštali filmovi, među ostalim često i ruski ratni spektakli. Kako tada na televiziji nije bilo tehnologije da se ta slika prikaže kao u kinu, morali su je »sabijati« da bi se mogli čitati titlovi. Rezultat su bili »izduženi ljudi« i svaki put kad sam upalio TV i vidio »izdužene« ljude znao sam da sad slijedi neki spektakl. Pojasnio sam Geoffreyu da ja nama svima to u podsvijesti – kada vidimo takve optičke artefakte, automatski ih poistovjećujemo s grandioznim filmom. 
    Kakav je zapravo vaš »ukus« kad se radi o filmskoj fotografiji?
    – Pa ono što volim raditi kad imam slobodne ruke, moglo bi se nazvati lirskim realizmom. Nemam baš uvijek šansu za to, recimo »English Teacher« naprosto nije takva vrsta filma, no zato je »Violet & Daisy« bila priča koja je to dozvoljavala. 
    
Riječka ljetna filmska škola

Ovih dana ste ponovo u Hrvatskoj zbog rada na još jednom filmu Dalibora Matanića. Što će ovog puta ispasti iz te, sada već pomalo i tradicionalne suradnje zbog koje vam se nije teško vraćati iz New Yorka?
    – Pa to i nije neka tajna. Radi se o televizijskom filmu, nekoj vrsti romantične komedije. Zapravo izrazito fizičke komedija, što je jako izazovno za glumce. Za nas je pak izazovno jer moramo sve snimiti u samo dvadeset dana, što znači jako intenzivan rad. S Daliborom mi je uvijek jako zanimljivo raditi jer nikad ne znam što me čeka. Recimo sada nemamo kaskadere, nego glumci rade svoje vlastite »stuntove«, što je u SAD-u, na primjer, manje-više nezamislivo. To što ovih dana izvode Nikša Butijer, Goran Bogdan i Bojan Navojec je prilično nevjerojatno. 
    »Kuha« li se još koji projekt iza ugla?
    – Plan mi je ostati u Hrvatskoj i preko ljeta, a u razgovorima sam sa Sveučilištem u Rijeci oko svojevrsne riječke ljetne filmske škole. To bi bila suradnja s Akademijom primijenjenih umjetnosti na koju bih u srpnju doveo dvojicu redatelja iz SAD-a – Mikea Cahilla koji je prije dvije godine dobio nagradu za film »Druga zemlja« na Sundence festivalu, te našeg Gorana Dukića koji ima uspješnu karijeru u SAD-u, da rade sa studentima. Cilj je da se u Rijeci oživi zanimanje za film. Obojica su pristali doći i sad je samo pitanje logistike i dogovora da se to provede, a Sveučilište i Akademija pružaju veliku podršku tom projektu.
 
"»Vrlo skoro« širenje Kampusa i sporazum o gradnji nove bolnice", NL, 9.5. 2013.
KAVA S GRAĐANIMA 2 
KOALICIJA RI2020 PREDSTAVILA PROGRAM ZA DRUŠTVO ZNANJA
 
RIJEKA » Uloga Sveučilišta u Rijeci je izuzetno važna. Znate, trebalo je 2001. imati viziju, ali i hrabrosti pa izaći sa idejom o gradnji Kampusa na Trsatu. Ali, evo, dokazali smo, tko ima viziju i energiju, taj može sve. I fantastičan je osjećaj nakon deset godina sjediti danas ovdje, izjavio je kandidat SDP-a i koalicije Ri2020. Vojko Obersnel, predstavljajući drugi segment svoga programa među građanima – Društvo znanja, ovoga puta među studentima na Kampusu. 
    Obersnel i njegovi kolege smatraju da će Sveučilište i dalje biti projekt koji će obilježavati Rijeku u godinama koje dolaze, a osim kao centar izvrsnosti i mjesto znanja, važno je i za transfer tehnologija u gospodarstvo, pa tako i u brodograđevnu industiju. 
    – I dosad su brodograđevni i strojarski inženjeri školovani u Rijeci bili okosnica razvoja brodogradnje, a i ubuduće će biti tako, jer će se 3. maj orijentirati ka tehnologijama složenih proizvoda. Svamo kvaliteta i tehnološka složenost proizvodnje može osigurati opstanak i razvoj 3. maja, rekao je Obersnel. 
    Kazao je i kako će »vrlo skoro« krenuti gradnja smještajnih objekata za studente Kampusa, a žao mu je da nisu prvo građeni upravo takvi objekti, jer bi tada cijeli kompleks još više zaživio. 
    Također, najavio je da će se »vrlo skoro« potpisati i ugovor između Vladinom Centra za investicije, Grada Rijeke i Ministarstva zdravstva o zajedničkom ulaganju novu sveučilišnu bolnicu kraj Kampusa. 
    – Najizglednije je da će se graditi modelom javno-privatnog partnerstva, a prva bi se gradila nova dječja bolnica, rekao je Obersnel, no nije iznio nikakve rokove za taj projekt. Dodao je samo da bi Grad i u tom slučaju, kao i u slučaju gradnje Kampusa, dao zemljište, komunalnu infrastrukturu te izgradio energanu.
 
"Studirati s invaliditetom", NL, 9.5. 2013.
INFORMATIVNO PREDAVANJE

* Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Studirati s invaliditetom« naziv je predavanja koje je jučer održano u Ekonomskoj školi Mije Mirkovića s ciljem upoznavanja maturanata s mogućnostima koje studentima s invaliditetom pruža Sveučilište u Rijeci. Predavanje je organizirao Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra, a kako je istaknula Sanja Korkut, postat će ubuduće kontinuirana aktivnost Ureda. 
    – Maturanti su iz prve ruke, od samih studenata dobili informacije o pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti tijekom studiranja, kaže Korkut. 
    Ove akademske godine na Sveučilištu u Rijeci studiraju 43 studenta s inavliditetom, a najviše ih je na Filozofskom fakultetu. Napominjući kako broj takvih studenata raste, Korkut zaključuje da je razlog tome Sveučilišni kampus koji studentima s invaliditetom pruža znatno veće mogućnosti od dosadašnjih fakultetskih zgrada. (I.Š.K.)
 
"Sudjeluju 33 poslodavca", NL, 9.5. 2013.
 
SVEUČILIŠNI KAMPUS
Sajam poslova
 
 
Detalj s prošlogodišnjeg Sajma poslova            * Foto:RIJEKA » Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Rijeka i ove godine tradicionalno organizira Sajam poslova. Sajam će biti održan sutra s početkom u 10 sati na Građevinskom fakultetu u sklopu Sveučilišnog kampusa, Ulica Radmile Matejčić 3. Riječ je o jednodnevnom događaju što se organizira s prvenstvenim ciljem povezivanja izlagača s tražiteljima zaposlenja u Primorsko-goranskoj županiji. 
    – Na sajmu je predviđeno izravno predstavljanje tvrtki, obrazovnih institucija, udruga, komora, lokalne samouprave, razvojne agencije i Zavoda za zapošljavanje putem izložbenih pultova i multimedijskih prezentacija. S druge strane, predstavit će se nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, studenti i učenici i time ostvariti osobni kontakt s izlagačima i na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije kao što su slobodna radnja mjesta, planovi vezani uz nova zapošljavanja, obrazovanje i usavršavanje. 
    – Posebno želimo naglasiti da će se ove godine, unatoč gospodarskoj krizi, na sajmu predstaviti 33 poslodavca od ukupno 59 izlagača. Iznimno smo sretni što se neki prvi put predstavljaju posjetitelji
KD Autotrolej d.o.o. osigurava besplatan prijevoz na liniji 8a (od Trga Bana J.Jelačića do kampusa) u razdoblju od 9,30 do 15,30 sati, odnosno pola sata prije početka i pola sata nako0n završetka sajma i za vrijeme njegova trajanja, čime se ide na ruku nezaposlenima koji nemaju novca za javni prijevoz.
 ma. Uspjeli smo obuhvatiti većinu djelatnosti od kojih su najzastupljeniji trgovina, turizam i ugostiteljstvo, brodogradnja, osiguranja, bankarstvo, transport, proizvodnja, telekomunikacije, privatna zaštita i ostali, kazala je jučer novinarima predsjednica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić. 
    Sajam će otvoriti ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, a posjetitelji sajma mogu sudjelovati u nagradnoj igri. 
    – Nagrade su razni programi obrazovanja, osposobljavanja i prekvalifikacije u vrijednosti do 4,5 tisuća kuna, najavila je Tomašić.

 
"Lambaša: Iva Lukežić ponos grobničkog kraja", NL, 8.5. 2013.
NAGRADA HAZU PRIMANJE U OPĆINI ČAVLE ZA PROF. EMERITUS
 
Načelnik je Ivi Lukežić zaželio uspješan nastavak njezinog plodnog stvaralačkog rada i suradnje s Općinom Čavle
 
S primanja u Općini Čavle – Iva Lukežić i Željko Lambaša * Foto: L. ČERNJULČAVLE » U povodu dobivanja nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u protekloj godini, profesoricu emeritus Ivu Lukežić jučer je primio načelnik Općine Čavle Željko Lambaša sa svojim suradnicima, Nadom Luketić i Ivanom Kruljcem te članovima Predsjedništva Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine. Tom prigodom Lambaša je Lukežić uputio čestitke u svoje osobno i u ime Općine Čavle te u ime cijele Grobnišćine. Kazao je kako je ona ponos cijelog grobničkog kraja te kako je čast i sreća imati u svom kraju jednu takvu vrhunsku znanstvenicu. 
    Naime, prof. dr. sc. Lukežić je glavna urednica svih izdanja Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine, pa je zbog toga njezina poslovna suradnja vezana i uz Općinu Čavle i grobničku Katedru. Također, Lambaša je, uz prigodno darivanje, prof. dr. sc. Lukežić uputio želje za nastavkom njezina plodnog stvaralačkog rada i suradnje s Općinom Čavle i grobničkom Katedrom te izrazio želje za ponovnim susretom na jednom od ovakvih događanja. Iva Lukežić, koja je na primanje u Čavle stigla u pratnji prof. dr. sc. Silvane Vranić i prof. dr. sc. Sanje Zubčić, pokazala je kako je istinski dirnuta prekrasnim primanjem u Općini Čavle te iskazala veliku zahvalnost na tome. 
    Prof. dr. sc. Iva Lukežić za područje filoloških znanosti nagrađena je za knjigu »Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija«, prvu sintezu hrvatske povijesne dijalektologije od praslavenske faze do suvremenog hrvatskog jezika. Sunakladnici knjige bili su Hrvatska Sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine, uz potporu Općine Čavle.
 
"Budući partner Oxford Brookes", NL, 8.5. 2013.
FILOZOFSKI FAKULTET JEDINSTVENI DOKTORSKI STUDIJ IZDAVAŠTVO I MEDIJI
 
altRIJEKA » Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokreće novi sveučilišni doktorski studij izdavaštvo i mediji: studiji izdavaštva i medija u kontekstu globalnih trendova i hrvatskog jezičnog i književno-kulturnog identiteta, koji bi prema procjeni dekana prof. dr. Predraga Šustara trebao zaživjeti u listopadu. Naime, program studija nalazi se u proceduri recenzije i akreditacije, a riječ je o jedinstvenom studiju u Hrvatskoj koji je rađen u suradnji s Medijskim sveučilištem u Koprivnici. Jedan od budućih partnera studija trebao bi biti i The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes. 
    – S Medijskim sveučilištem u Koprivnici već imamo potpisan sporazum o suradnji, a u petak nam dolazi prof. dr. Angus Phillips, ravnatelj The Oxford International Centre for Publishing Studies na Sveučilištu Oxford Brookes, koji će na Filozofskom fakultetu održati predavanje. Time bi trebala započeti suradnja sa Sveučilištem Oxford Brookes koji će biti inozemni partner studija. Riječ je o sveučilištu koje je prepoznatljivo upravo po programu koji namjeravamo pokrenuti. Ujedno je cilj da predavači iz Velike Britanije dolaze kod nas držati predavanja, te da naši najbolji doktoranti odlaze u Oxford, pojašnjava dekan. 
    Dodajući kako se radi o interdisciplinarnom studiju čijoj atraktivnosti pridonosi činjenica da je jedinstven na hrvatskom području prof. dr. Šustar ističe da se cilja na polaznike iz cijele regije, a jedna od specifičnosti studija je i izlaženje iz akademskih okvira, jer bi partneri doktorskog studija trebale biti medijske te izdavačke kuće. 
    Jedan od ciljeva studija je i formiranje sveučilišnog nakladništva, što je praksa na inozemnim sveučilištima, a prof. dr. Angus Phillips, kaže dekan, trebao bi pružiti podršku u oformljavanju studija koji će biti zanimljiv i izvan akademskih granica. 
    – Riječ je o znanstveniku koji je broj jedan u svijetu kada su u pitanju izdavački studiji, a uključivanjem Oxford Brookesa u studij dobit ćemo jakog međunarodnog partnera. Iako će doktorski studij izdavaštvo i mediji koordinirati Odsjek za kroatistiku novi će studij biti daleko šireg opsega, zaključuje prof. dr. Šustar. (I.Š.K.)
 
"AHLEI certifikat za 11 studenata", NL, 7.5. 2013.
 
FMTU STJECANJE DODATNIH KOMPETENCIJA KROZ PROGRAM NA ENGLESKOM JEZIKU
Prof. dr. Sandra JankovićIKA » Jedanaestorici studenata preddiplomskog studija Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu nakon završenog zimskog semestra uručeni su AHLEI certifikati. Naime, FMTU u Opatiji u okviru preddiplomskog studija nudi mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija u hotelijerstvu kroz program koji se izvodi na engleskom jeziku, a u suradnji sa AHLEI (The American Hotel & Lodging Educational Institute), uz korištenje izvorne literature i standardiziranih testova za provjeru znanja kao i na matičnoj instituciji. U ovaj program je tijekom zimskog semestra bilo uključeno više studenata preddiplomskog studija, a njih 11 je isti uspješno i završilo, pa im je na prigodnoj svečanosti uručen AHLEI certifikat. Program na engleskom jeziku nastavit će se i tijekom ljetnog semestra, a za njega se opredijelilo pedesetak studenata, poručuju organizatori programa sa FTMU-a. 
    – Ovaj tjedan na FMTU održan je za studente i AHLEI trening pod nazivom »Guest Service Gold«. Naime, kroz trening se kombinira sedam kratkih priča, dizajniranih na način da inspiriraju i motiviraju na pružanje kvalitetnih usluga na radnom mjestu i izvan njega (kako ići za zlatom), kako bi se temeljem istinitih priča usmjeravali ka istinitosti, intuiciji, suosjećajnosti, oduševljenju, isporuci, inicijativi te dobivanju statusa »heroja« u očima gosta. Ovo je još jedan od pokušaja da Fakultet podigne razinu kompetencija svojih studenata, ali i poveća njihovu konkurentnost na svjetskom turističkom tržištu rada. Ovakvu vrstu treninga i certifikata Fakultet će nuditi i zaposlenima u hotelskom gospodarstvu kroz programe cjeloživotnog učenja – ističe prof. dr. Sandra Janković i naglašava kako se intenzivno radi na međunarodnoj suradnji u sklopu koje će ovog ljeta na fakultetu predavati dvanaest stranih nastavnika iz Latvije, Francuske, Engleske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Austrije, a nastavnici FMTU pozvani su u neke druge zemlje Europe.

 
"Životno djelo istaknute riječke dijalektologinje", NL, 7.5. 2013.
SVEČANOST U POVODU NAGRADE HAZU-a IVI LUKEŽIĆ
 
Iva Lukežić * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Profesorici emeritus Ivi Lukežić nedavno je dodijeljena nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u protekloj godini. Za područje filoloških znanosti Lukežić je nagrađena za knjigu »Zajednička povijest hrvatskih narječja, 1. Fonologija«, prvu sintezu hrvatske povijesne dijalektologije od praslavenske faze do suvremenog hrvatskog jezika. 
    Ovim povodom u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci priređena je svečanost u čast prof. dr. sc. Ive Lukežić, kojoj su pismene čestitke uputili obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. U ime Akademije obratio se akademik Petar Strčić, koji je u svojoj prigodnoj riječi istaknuo da je Iva Lukežić posebno veliku znanstvenu pažnju posvetila čakavštini. Čestitkama se pridružio i načelnik Općine Čavle Željko Lambaša, koji je Ivi Lukežić zahvalio na svemu što je učinila za grobnički kraj, a posebno u istraživanju i afirmaciji grobničke čakavštine. Ivi Lukežić čestitao je i akademik Daniel Rukavina. 
    Sveučilišna profesorica Iva Lukežić cijeli svoj radni vijek provela je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, a njenu nagrađenu knjigu predstavile su njene učenice i nasljednice, prof. dr. sc. Silvana Vranić (članica suradnica HAZU-a) i prof. dr. sc. Sanja Zubčić. Kako je istaknula Vranić, ovo životno djelo Ive Lukežić nastalo je kao rezultat njenog višegodišnjeg bavljenja povijeno-jezičnom problematikom. U knjizi autorica donosi povijesnu fonologiju hrvatskih narječja – čakavskog, kajkavskog i štokavskog, koje je opisala i klasificirala. Prema riječima Silvane Vranić, ova je knjiga inovativna po svojoj metodologiji i klasifikacijama te se razlikuje od dosadašnjih sinteza, a u njoj do izražaja dolazi i logična povezanost povijesti jezika i dijalektologije. 
    Sanja Zubčić predstavila je Ivu Lukežić kao priznatu dijalektologinju unutar Hrvatske, koja je istodobno zadužila i svjetsku slavistiku u najširem smislu riječi. Zubčić je naglasila i da je riječ o znanstvenici koja je svoje najveće domete ostvarila u dijalektologiji, koja je primarno područje njena djelovanja. Dr. sc. Sanja Holjevac podsjetila je na bogatu znanstvenu bibliografiju Ive Lukežić, koja je objavila šest knjiga, šezdesetak znanstvenih i sedamdesetak raznih stručnih radova. 
    O motivima pisanja ovakve knjige govorila je Iva Lukežić, koja je kazala da se svojim pristupom odlučila suprotstaviti nekim dosadašnjim lingvističkim konceptima, oslanjajući se na genetsko-lingvistički pristup problemu.

K. CUCULIĆ

 
"Studiranje u Uniji uskoro i iz kauča", NL, 6.5. 2013.
 
KVALITETNA EDUKACIJA PANEUROPSKA INICIJATIVA 11 PARTNERA
 
 
Besplatni on-line sveučilišni tečajevi omogućit će polaznicima studiranje iz vlastitog doma. Sveučilišta koja su se pridružila inicijativi ponudit će oko 40 kolegija iz različitih obrazovnih područja na 12 jezika, uključujući i arapski
 
Polaznicima ponuđeni raznovrsni kolegiji * Foto: P. FABIJANZAGREB » Partneri iz 11 država pokrenuli su, uz potporu Europske komisije, prvu paneuropsku inicijativu za besplatno online studiranje, priopćeno je iz Bruxellesa. On-line sveučilišni tečajevi omogućit će polaznicima pristup kvalitetnoj edukaciji iz vlastitog doma. Sveučilišta koja su se dosad pridružila ovoj inicijativi studentima će ponuditi oko 40 kolegija iz različitih obrazovnih područja na 12 jezika, uključujući i arapski. U inicijativi sudjeluju partneri iz Francuske, Italije, Litve, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Velike Britanije, Rusije, Turske i Izraela, a priključivanje su nagovijestila i sveučilišta iz Ljubljane, Danske, Estonije, Grčke, Poljske i Cipra. Potencijalnim su
Lučin: Posebno vrijedno u cjeloživotnom obrazovanju 
    
    Iako još nije vidio inicijativu za besplatno on-line studiranje, rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin, vjeruje da će se i ova ustanova vrlo brzo priključiti novoj ideji. 
    – Nastojimo ugraditi nove oblike učenja u rad našeg sveučilišta. To se ne može zaobići, a posebno će biti vrijedno u cjeloživotnom obrazovanju, ističe Lučin. Riječko je sveučilište dobrano odmaklo u primjeni e-učenja, a po riječima rektora Lučina upravo pregovara s HT-om o mogućnosti stavljanja svojih programa na MaxTV.
polaznicima ponuđeni raznovrsni kolegiji, koji pokrivaju različita područja, od matematike i ekonomije, preko klimatskih promjena i kulturnog nasljeđa do jezika i kreativnog pisanja, a obuhvaćaju od 20 do 200 sati učenja. Svako sveučilište ove kolegije nudi putem vlastite platforme, a studentima na kraju dodjeljuje certifikat ili potvrdu o određenom broju bodova koji im se mogu uračunati u bodove potrebne za dobivanje diplome. U tom slučaju, studenti će plaćati certifikat od 25 do 400 eura, ovisno o duljini kolegija, broju sati učenja, i o tome koju su instituciju polazili kao on-line polaznici. 
    – Ovo je uzbudljiv događaj i nadam se da će otvoriti obrazovanje desecima tisuća studenata i potaknuti naše škole i sveučilišta da uvedu inovativnije i fleksibilnije metode podučavanja, ocijenila je europska povjerenica za obrazovanje, Androulla Vassiliou. 
    – U projekt online studiranja dobrodošli su partneri iz čitavog svijeta, koji žele podijeliti našu viziju i prakticirati fleksibilnu visoku edukaciju, poručio je Will Swann, predsjednik Europskog udruženja udaljenih sveučilišta (EADTU) koje okuplja mahom otvorena sveučilišta, a pokretač je inicijative online studiranja.
 
"Grad se može i mora voditi kao poduzeće", NL, 5.5. 2013.
 
MLADI I ŠKOLOVANI RIJEČANI ŽELJNI NAPREDOVANJA I USPJEHA ODLAZE IZ GRADA
 
Iako nevoljko odlaze iz grada na Rječini i žele se vratiti kući čim prije, naši sugovornici naglašavaju da su metropolu izabrali jer su slični poslovi bolje plaćeni, a šanse za posao i specijalizaciji su neuporedivo veće, te zaključuju – Rijeci su potrebne vizije i investicije

Ivor BALEN, Robert FRANK
 
            * Foto: Sergej  DRECHSLERStatistika dovoljno govori koje su mogućnosti za mlade ljude u Rijeci. Malo ih je i one su rijetke. U Rijeci ima svega nekoliko većih poduzeća koja su na zdravim nogama i ne ovise o poslovima s Gradom. Samim time, malo je i prostora za »trening« vještina s fakulteta, učenje i rast. U Zagrebu je zbog centralizacije sustava i javnog sektora, kao i veličine grada, više nego proporcionalno više prostora za to. Istina je i da je u Zagrebu veća konkurencija pa do dobrih poslova također nije lako doći, no prilika je svakako više, kaže Slobodan Velikić, 32-godišnji izvršni direktor u Croati i jedan od sve većeg broja mladih i visoko školovanih Riječana koji svoj radni potencijal ostvaruju u metropoli. 
    Statistika kaže da prema popisu stanovništva iz 2011. godine u gradu na Rječini živi 128.735 ljudi, odnosno 15.308 ili 11 posto manje nego 2001. Ovaj podatak već je prilično poznat javnosti, no ono što nije poznato je da u Rijeci značajno pada broj zaposlenih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Rijeci je 2008. godine bilo 52.285 osoba zaposlenih u pravnim osobama, a 2011. godine 46.718, što je smanjenje od 10,6 posto. Istovremeno, u Zagrebu je broj zaposlenih u pravnim osobama s 344.557 pao na 327.354, što je smanjenje od okruglo pet posto. Često kritizirani Split Željka Keruma od 2008. do 2011. pao je sa 61.793 na 56.432 zaposlena, odnosno za 8,7 posto. 
    
Mogućnost edukacije

– U Zagrebu su veće mogućnosti napredovanja, specijalizacije i dodatne edukacije. Zagreb je grad koji živi sedam dana, tu se uvijek nešto događa. Rijeka prije svega nudi kvalitetan život, ali biti zaposlen jedan je od ključnih čimbenika koji vode prema životnom zadovoljstvu. Poticaji za zapošljavanje, poticaji za poduzetnike, programi za dodatno usavršavanje, subvencioniranje ili olakšice kod rješavanja stambenog pitanja, na čemu Grad Rijeka intenzivno radi zadnjih godina, mjere su koje bi svakako pridonijele zapošljavanju mladih, kaže 29-godišnja Helena Trajkovski, marketing menadžer u agenciji MediaCom CE Zagreb iz Londona. 
    Helena je završila Ekonomski fakultet u Rijeci 2007. i potom dobila posao u odjelu prodaje i marketinga na RTL televiziji u Zagrebu, odakle je 2010. prešla u sadašnju tvrtku. 
    – Barem 15-ak kolega s ekonomije u Rijeci, baš s moje godine, otišlo je u Zagreb u potrazi za poslom. Svima su osnovni razlozi bili isti: bolje poslovne mogućnosti. S većinom sam u redovitom kontaktu i družimo se u slobodno vrijeme. Dobro su se snašli, zaposleni su i danas već imaju 5-6 godina radnog iskustva, široki krug prijatelja i, rekla bih, zadovoljni su svojim životima, kaže Helena Trajkovski, dodavši da se, nakon odlaska u Zagreb, bilo teško prilagoditi drugačijem načinu života, dužem radnom danu, većoj razini stresa i drugačijem mentalitetu. 
    – Neki su se vratili u Rijeku, nedostajalo im je sve: obitelj, prijatelji i more. Na sreću, danas u Rijeci imaju posao i zadovoljni su, rekla je Helena. 
    Iz razgovora s mladim Riječanima u Zagrebu može se zaključiti da nikad ne bi mijenjali adresu da su mogli birati, ali i da je Zagreb, za sve koji su ambiciozni, jedini logičan izbor. 
    
Malo je Fergusona

– Za Rijeku je nezdravo što je već 22 ili 23 godine vode više ili manje isti ljudi. To nije problem ako imate Alexa Fergusona koji vodi Manchester United, ali kvalitetno, pa neka bude »na vlasti«. Problem je kada to ne radite kvalitetno, ali i dalje ste na toj poziciji. Da budem jasan, oporba u Rijeci je na još nižim granama od vladajuće garniture, ali ni jedni niti drugi nisu sposobni napraviti iskorak i »plivati kontra struje«. Problem se nastavlja u aspektu što vladajuća garnitura nema strategiju razvoja i ideju što napraviti s gradom i regijom, što u nekim situacijama znači iskorištavanje stranačkih boja pa da barem prometno razviju regiju kao što je to učinio Kalmeta sa Zadrom. Ali svakako to znači imati jasnu ideju, cilj i dovoljno operativnog znanja za sprovođenje istoga u djelo na dobrobit cijeloga društva, smatra Velikić, koji rješenje vidi prije svega u inicijativi »odozdola«, a ne »odozgora«. 
    – Rješenje je u pojedincu i upravo po tom principu se vodi Croata. Dakle, ako svatko od nas može pružiti više i ako u tome ima apsolutno i jedino dobre namjere koje su u svrhu podizanja kvalitete radnih procesa i radne atmosfere u poduzeću ili zajednici, stvara se sinergijski efekt i odjednom jedan i jedan postanu tri. Grad se može i mora voditi i kao poduzeće, iako je puno kompleksnije, no ja vjerujem da je moguće. Do tada, egzodus mladih iz Rijeke će se nastaviti, rekao je Velikić, koji je ekonomiju završio u Zagrebu, gdje je radio pet godina prije povratka u Rijeku iz koje je ponovo otišao nakon što je, kako kaže, od Croate dobio ponudu koja se ne odbija. 
    
    Mladi i poslovno uspješni Riječani u Zagrebu smatraju da bi u Rijeci trebalo u većoj mjeri poticati poduzetništvo i voditi grad kao poduzeće. No činjenice govore da se trenutačno grad razvija u suprotnom smjeru, barem u mjeri u kojoj je gradski proračun pokazatelj. Naime, dok broj zaposlenih značajno opada, u Rijeci puno bolje stoji javni sektor. Prema podacima DZS-a, spomenute pretkrizne 2008. godine u Rijeci je 8.854 ljudi radilo u prerađivačkoj industriji, gotovo jednako u trgovini (8.865), a u javnoj upravi i obrani 3.653. Godine 2011. broj zaposlenih u industriji pao je na 6.837 (pad od 22,8 posto), u trgovini na 7.182 (19 posto), a u javnoj upravi i obrani na 3.433, odnosno svega šest posto. 
    Nadalje, trošak na zaposlene u Gradu Rijeci održava se na istoj razini ili čak raste. Tako je 2007. godine proračunski rashod za zaposlene, unutar kojeg najveći iznos ide na plaće, iznosio 177.410.628 kuna, a ukupan proračun bio je 879,5 milijuna, što znači da se za zaposlene izdvajalo oko 20 posto proračuna. Godine 2012. proračun je pao u odnosu na 2007. na 856 milijuna, dok su izdaci za zaposlene u istom razdoblju narasli na 192.747.183 kune, odnosno, gledano u postotku, na 22,5 posto proračuna. Grad Zagreb, čije se vodstvo često proziva zbog gigantske uprave, 2012. je na zaposlene potrošio 1.440.984.125 kuna, što je na proračun od 6.700.000.000 kuna 21,5 posto, odnosno manje od Rijeke. U projekciji za 2014. riječki proračun trebao bi pasti
Mičetić: Tehnološki i ljudski resursi u Rijeci su neiskorišteni 
    
    Vinko Mičetić, predsjednik HGK, Županijske komore Rijeka, smatra da je ovakav odnos gospodarstva Rijeke i Zagreba najvećim dijelom rezultat metropolizacije, što je, kako kaže, karakteristično i za druge srednjeeuropske zemlje. 
    – Navala je na glavne gradove svega što treba i ne treba, a državna politika o ravnomjernom razvoju očito nije polučila rezultate. Nadalje, brži rast potražnje za prostorom, nekretninama i životnom egzistencijom u Zagrebu potaknuo je brži rast neproizvodnih investicija, kao što trgovina, finanijsko-bankarske usluge, trgovina nekretninama i djelatnosti vezane za državnu i gradsku proračunsku potrošnju, kaže Mičetić, napomenuvši da je ono najvažnije što treba uspoređivati ipak stanje u realnom gospodarstvu, pogotovo proizvodnom. 
    – U njemu su i Rijeka i Zagreb, koji su nekada imali jaku industriju, pretrpili velike gubitke. U kriznim vremenima se pokazalo da zemlje koje štite proizvodni sektor, pogotovo izvozni, bezbolnije prolaze recesiju. Ako u globaliziranom svijetu niste stimulirani koristiti vlastite prirodne, tehnološke i ljudske resurse i ako vam oni ostaju neiskorišteni, što je slučaj pogotovo u Rijeci, postat ćete objekt, a ne subjekt gospodarskog dinamizma, list na vjetru u nesmiljenoj svjetskoj tržišnoj utakmici koja se služi svim sredstvima. Jak realni sektor je garancija da ćete biti gospodar vlastite sudbine. Donekle, ali samo donekle, treba uvažiti činjenicu da je dio riječke industrije preseljen u riječki prsten. Također, donekle i da su neke od lokacija na kojima je riječka industrija bila jaka postale neadekvatne za moderniziranje proizvodnog procesa. Postoje tvrtke koje su se unatoč teškoćama uspjele profilirati na domaćem i svjetskom tržištu, no u globalu, stanje riječkog gospodarstva nije zadovoljavajuće, rekao je Mičetić. 
    
    Škunca: Studija Ekonomskog fakulteta nije odgovorila na postavljeni zahtjev Grada 
    
    Da je Rijeka već godinama ekonomski u silaznoj putanji pokazala je studija Gospodarska obilježja i razvojne tendencije grada Rijeke, koju je za potrebe Grada izradio stručni tim Ekonomskog fakulteta u Rijeci pod vodstvom prof. dr. Nade Denone Bogović. Profesorica Bogović je na nedavno održanoj javnoj tribini o riječkom gospodarstvu iznijela nekoliko zaključaka iz studije, među kojima je najzanimljiviji onaj da je sredinom 90-ih Rijeka imala 88 posto veći BDP per capita od ostatka Hrvatske, a danas svega 13 posto. Pripremajući ovu temu, zatražili smo od Grada Rijeke da nam ustupi studiju, no to nam nije omogućeno. 
    – Utvrđeno je da ne postoje službeni statistički podaci za razinu gradova, pa tako ni za Grad Rijeku. Stoga se i ova Studija temeljila na procjenama autora temeljem raspoloživih podataka. U dijelu komparacije Grada Rijeke s ostalim gradovima po pitanju razvoja određenih djelatnosti, autori se nisu mogli pozvati na relevantne izvore, jer nema službenih podataka iz kojih se može napraviti kvalitetna usporedba gradova. Sporan je i dio Studije koji analizira utjecaj gradskog proračuna na razvoj gospodarstva jer ni na koji način nije obrazloženo koliko Grad može utjecati na razvoj gospodarstva bez zakonskih nadležnosti i s obzirom na prostorna ograničenja u razvoju. Temeljni problem Studije je što se ona bazira isključivo na analizi dostupnih podataka, a ne i na interakciji s lokalnim gospodarstvenicima, posebno u ključnim gospodarskim granama. Dakle, Studija nije odgovorila na točno postavljeni zahtjev Grada Rijeke, a u jednom je dijelu čak metodološki upitna, stoji u objašnjenju pročelnika Odjela za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđana Škunce. 
    S obzirom da je studija plaćena 221.400 kuna, pitali smo pročelnika hoće li tražiti odgovornost Ekonomskog fakulteta, budući da nisu zadovoljni obavljenim poslom. 
    – Nećemo tražiti odgovornost izrađivača. Studija je dala dovoljno analitičkih elemenata kako postojećeg stanja u kontekstu dosadašnje primjene Prostornog plana i GUP-a grada Rijeke, tako i za potrebe prostornog planiranja, rekao je Škunca.
 na 744.500.000 kuna, a izdaci za zaposlene predviđeni su u gotovo identičnom iznosu - 192.663.220 kuna, odnosno čak 25,8 posto. U projekciji za istu godinu, Grad Zagreb predviđa da će se na zaposlene potrošiti 21,7 posto proračuna. 
    Drugim riječima, svaka četvrta kuna poreza i ostalih obaveza koje se plaćaju Gradu Rijeci odlaze za plaće i ostale troškove zaposlenih, broj kojih se povećava unatoč recesiji i nasušnoj potrebi za kresanjem troškova. Prema podacima iz Grada, 1995. je u gradskoj upravi bilo zaposleno 300 ljudi, a sada ih je gotovo duplo više, odnosno 470. Kada bi svaka četvrta kuna išla u poticanje poduzetništva, za pretpostaviti je da bi broj zaposlenih bio značajno veći, a samim time i proračun bi lakše pokrivao izdatke u neprofitabilne djelatnosti, kao što su kultura ili sport. Međutim, u projekciji proračuna za 2013. godinu, koja iznosi 834,6 milijuna kuna, za programske djelatnosti HNK Ivana pl. Zajca, primjerice, predviđeno je 40,5 milijuna kuna, a cijeli Odjel za poduzetništvo dobit će svega 7,9 milijuna, odnosno 24 puta manje nego što se troši na zaposlene. 
    
Želimo natrag

– U ekonomskom smislu, u Zagrebu se nešto zbiva dok Rijeka godinama stagnira i propada. Na primjer, u Zagreb dolaze novi ljudi, grade se stanovi, prometnice, vrtići... jer jedno vuče i uvjetuje drugo, tako da kapital cirkulira i ostavlja trag. U Rijeci zadnjih 20 godina ima jako malo ulaganja, a postojeće firme su ili tek predstavništva firmi s centralama u Zagrebu, ili jedva preživljavaju, kaže Oliver Travaš, 35-godišnji riječki ekonomist koji je završio i poslijediplomski stručni studij Marketing menadžment i već deset godina često mijenja poslove na relaciji između Rijeke i Zagreba. Počeo je kao »area account manager« tvrtke P&G za riječku regiju, da bi ubrzo napredovao u poziciju »key account managera«, što je zahtijevalo preseljenje u Zagreb. Potom se vratio u Rijeku kao direktor podružnice Basler osiguranja Zagreb, pa otišao u Reckitt Benckiser u kojem je dio tjedna radio u Rijeci, a dio u Zagrebu. Sada je ponovo pred povratkom u rodni grad budući da bi za oko mjesec dana trebao početi raditi u JGL-u. 
    – Odlazak u Zageb je nužda jer se nude znatno bolje plaćeni poslovi i puno je veći izbor, dok se u Rijeci kvalitetni poslodavci mogu nabrojati na prste jedne ruke. Od mnogih Riječana s kojima sam u kontaktu doznao sam da se svi žele vratiti doma jer ih vuče lokalpatriotizam, ali jednostavno žele zadržati poslove koje sada rade zbog njihovog sadržaja, pozicije, ugleda, kao i financijskih primanja. Rijeci bi trebao jak investicijski ciklus. Koliko god to zvučalo kao otrcana fraza, ali je činjenica. Kada bi se uspio privući ulagač koji će otvoriti tvornicu s 2.000 radnih mjesta, u »satelitskim« zanimanjima će posla naći još duplo i troduplo više ljudi, a to bi potaknulo i cijelu lokalnu ekonomiju, kaže Travaš. 
    Nenad Seifert, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Regionalnog ureda u Rijeci, kaže da podaci o smanjenju broja zaposlenih od 2008. na ovamo govore sami za sebe. 
    
Nezaposleno – 14 tisuća

– U Rijeci je trenutačno nezaposleno više od 14 tisuća ljudi i to su samo oni prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje, broj uistinu nezaposlenih je nažalost još i veći. Kao osobu koja je rođena i cijeli život živi u Rijeci, posebno me žalosti činjenica da mladi, obrazovani ljudi odlaze u druge sredine u potragu za zaposlenjem, napredovanjem i edukacijom, iako možda i ne bi otišli kad bi im naš grad pružao približno iste uvjete. Činjenica da dio odlazi upravo u Zagreb ne čudi, dovoljno je pogledati kolika je koncentracija vodećih, kvalitetnih tvrtki u Zagrebu u odnosu na ostatak Hrvatske, kaže Seifert, koji kao glavne slabosti riječke regije ističe nepoticanje poduzetničke klime, veliko fiskalno opterećenje, neusklađenost obrazovnog sustava s budućim potrebama tržišta rada, deindustrijalizaciju, odljev visokokvalificiranih kadrova… 
    – Dakle, problemi su prepoznati, sada je na svima nama zajedno da predložimo rješenja. Ako krenemo od činjenice da nam je nezaposlenost jedan od najvećih problema, kako bi ga riješili potreban nam je gospodarski rast, a da bi do njega došlo nužno nam je povećanje konkurentnosti. Za to su nam potrebni kvalitetni kadrovi koji će biti generator razvoja i dodatne vrijednosti. Nužni su konkretni projekti za poticanje poduzetništva koji neće biti samo strategije na deklarativnom nivou nego akcijski planovi kreirani i realizirani na principu partnerskih odnosa grad-poduzetnik, uz mnogo veća ulaganja i potpuno drugačiji pristup. Investitorima treba ponuditi pripremljene projekte, a fiskalnom politikom omogućiti poticajne uvjete za ulaganja i onda će to dovesti do rasta zaposlenosti i konkurentnosti, dodaje Seifert. 
    Prema njegovom mišljenju, kada bi se mladima pružila mogućnost razvijanja potencijala u Rijeci, trend migracije iz Rijeke u Zagreb bi se mogao i okrenuti. 
    – Ono što bi svakako trebalo iskoristiti je kvaliteta riječkog sveučilišta, dakle treba osigurati bolju povezanost između sveučilišta i realnoga gospodarstva, a sve s ciljem razvoja našega grada i pružanja mogućnosti mladima da svoje potencijale razviju u svome gradu, a isto tako i s ciljem privlačenja mladih iz ostatka RH, pa tako i iz Zagreba, zaključio je Seifert.
Obersnel: Rijeka i Zagreb se ne mogu ovako uspoređivati 
    
    Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kaže da se Rijeka i Zagreb nikako ne mogu uspoređivati na ovaj način i da posljednji podaci o zaposlenosti u Rijeci pokazuje rast. 
    – Zagreb je glavni grad Hrvatske te administrativno središte države i upravo su zato u Zagrebu smještena sjedišta gotovo svih velikih tvrtki koje posluju u našoj državi, ali i stranih predstavništva, svih nacionalnih institucija i ustanova, veleposlanstva i drugo. Stoga je jasno da u Zagrebu ima i više radnih mjesta nego u bilo kojem drugom hrvatskom gradu. Ne možemo uspoređivati Rijeku sa Zagrebom niti kada se radi o broju stanovnika ili pak proračunskom financiranju. Zagreb ima status Županije, a Rijeka nema. Stoga su i izvori proračunskih sredstava potpuno drugačiji, vezani su uz druge zakone. Činjenica je da nema dovoljno radnih mjesta i da nezaposlenost raste u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Rijeci. No, trendovi se ipak polako mijenjaju što pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u prva dva mjeseca 2013. godine s područja grada Rijeke iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa zaposleno je 789 osoba, što je 42,4 posto više nego u istom razdoblju 2012. te 31,5 posto više nego u istom razdoblju 2011. godine. Tijekom 2012. s područja grada Rijeke iz evidencije Zavoda na temelju radnog odnosa zaposlena je 5.101 osoba, što je 13,2 posto više nego u 2011. te 29,6 posto više nego u 2010. godini. Isto tako, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o aktivnim osiguranicima govore da je u prosincu 2012. na području naše županije bilo zaposleno 109.217 osoba, pa je uz registrirani broj nezaposlenih od 20.935 osoba, stopa nezaposlenosti u prosincu 2012. godine iznosila 16,1 posto dok je prema istom izračunu, stopa nezaposlenosti na razini Hrvatske bila 20,1 posto, kaže Obersnel. 
    
Inkubator i edukacija

Na pitanje što je aktualna politika Grada Rijeke učinila da se zaustavili ili smanji trend pada radnih mjesta, kao i da se zaustavi ili smanji trend odlaska mladih iz Rijeke, Obersnel kaže da se u okviru nadležnosti provode brojni programi i projekti s ciljem da svi radno sposobni građani pronađu posao, iako je, naglašava, politika zapošljavanja prije svega u nadležnosti države. 
    – Rijeka ima tri poduzetnička inkubatora, besplatne edukacije za mlade i edukacije za korištenje EU fondova. Treba reći i da su tri gradska poduzetnička inkubatora u prošloj godini imala 49 korisnika, a ukupan broj zaposlenih kod korisnika inkubatora bio je 150. Grad je nedavno osnovao i Startup inkubator, a uskoro se osniva i drugi gradski znanstveno tehnološki park i to na Kantridi kako bi svoj rad vezivao uz razvoj 3. maja. Isto tako, iz gradskog proračuna se godinama izdvajaju sredstva za stipendiranje učenika, a tu posebno ističem stipendiranje učenika i studenata koji se školuju za deficitarna zanimanja. Za stipendiste Grada Rijeke se godišnje iz gradskog proračuna izdvaja oko 1,5 milijuna kuna, kaže gradonačelnik, dodavši da je u svijetu prepoznat trend samozapošljavanja mladih otvaranjem vlastitih tvrtki, uglavnom U visokotehnološkom sektoru. 
    – Riječki Startup inkubator veže se na tu filozofiju. Namijenjen je nezaposlenim mladim osobama do 29 godina i studentima. Grad ga je osnovao kako bi im pružio svu podršku u realizaciji njihovih ideja I poduzetničkih poduhvata. Kroz ovaj projekt na raspolaganju im je besplatan prostor, infrastruktura i možda najvažnije, besplatna mentorska podrška 28 eksperata iz raznih područja. Projekti Startup inkubator i Znanstveno-tehnologijski park STEP, ali i već spomenuti projekt novog ZTP-a STEP 2 na Kantridi idu u tom smjeru. Isto tako, prema novoj europskoj strategiji Europa 2020, bit će omogućeno jače financiranje ovih novih načina rada koje razvijamo Rijeci. U tvrtkama koje koriste ZTP STEP trenutno rade 384 osobe. Dalje, i u Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin, kojoj je Grad jedan od osnivača, mladim poduzetnicima i onima koji se žele baviti poduzetništvom nude se savjetovanja, edukacija i korištenje prostora u inkubatorima. Tu je i program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koji mlade uvodi u svijet rada. Ovim se programom razbija krug u kojem se, nažalost, nađe dobar dio mladih osoba koje traže zaposlenje – poslodavci traže osobe s iskustvom, a mladi ga ljudi nemaju gdje steći jer bez iskustva ne mogu dobiti posao. Na razini gradske uprave te komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada taj je program prošlo ili još uvijek prolazi 209 osoba, a u planu je skoro angažiranje još 48 osoba u gradskoj upravi i oko 50 u ustanovama i društvima, dodaje Obersnel. 
    Ušteđeni milijuni 
    Na primjedbu da bi Grad trebao umanjiti troškove na zaposlene i na taj način se solidarizirati s privatnim sektorom, Obersnel odgovara tvrdnjom da je Grad Rijeka posljednjih godina bitno smanjio troškove na zaposlene ukidanjem božićnica, smanjenjem plaća i drugim mjerama. 
    – Ušteđeni su milijunski iznosi, a ušteđena sredstva iskorištena su, među ostalim i za realizaciju projekata usmjerenih k razvoju poduzetništva. U razdoblju od 2009. do 2012. godine provedeno je više mjera štednje vezano za rashode za zaposlene koje su rezultirale ukupnim uštedama od približno 18,8 milijuna kuna. Iste ove mjere se primjenjuju i kod proračunskih korisnika, ustanova Grada i slično, koje su rezultirale ukupnim uštedama od približno 27,2 milijuna kuna, što znači da je postignuta ukupna ušteda od oko 46 milijuna kuna na rashodima za zaposlene gradske uprave i proračunskih korisnika, rekao je Obersnel. 
 
"»Hamlet je...« budućih glumica", NL, 30.4. 2013.
 
ŠERBEDŽIJIN KOLEGIJ GLUME STUDENTICE IZVELE SHAKESPEAREA I STOPPARDA
 
U ispitnoj predstavi u Stoppardov tekst »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« interpolirani su dijelovi Shakespeareova »Hamleta«,čime je nastala nova sinergija dvaju tekstova
 
Predstava počinje na otvorenom... * Foto: V. KARUZARIJEKA » Studentice četvrtog semestra poslijediplomskog specijalističkog studija »Gluma, mediji, kultura« imale su javnu izvedbu iz kolegija »Gluma 4« kod profesora Rade Šerbedžije. Prema Shakespeareovu »Hamletu« i tekstu »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« Toma Stopparda nastala je ispitna predstava »Rosencrantz i Guildenstern su... Hamlet je...«, u dramaturgiji i režiji Rade Šerbedžije i Aleksandra Cvjetkovića. Oni su na zanimljiv način povezali Shakespearea i Stopparda, spojivši ih u jedinstvenu dramaturšku cjelinu. 
    Dramski tekst »Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi« Toma Stopparda primjer je metateatra, u kojemu se Rosencrantz i Guildenstern, inače epizodni likovi u Shakespeareovu »Hamletu«, nađu u središtu ove tragedije. Riječ je o ludičkom poigravanju kazališnim i fikcionalnim konvencijama, dramskom funkcijom likova i perspektivama, pa epizodna lica misle da su protagonisti te su događaji iz »Hamleta« sagledani iz njihove vizure. U ispitnoj predstavi u Stoppardov tekst interpolirani su dijelovi Shakespeareova »Hamleta«, čime je nastala nova sinergija dvaju tekstova. 
    Predstava je počela ispred zgrade Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, koja je ovom prilikom poslužila kao Elsinore. Putujuća glumačka družina, koja priprema predstavu, zatim je gledatelje uvela u jednu od dvorana Akademije gdje se i odvija najveći dio uprizorenja. Naslov predstave »Rosencrantz i Guildenstern su... Hamlet je...« sugerira jednak kraj oba predloška – u tragičkoj završnici svi su oni mrtvi, a osim teme smrti predstava otvara i pitanje konflikta između umjetnosti i stvarnosti. 
    Sve uloge, i muške i ženske – Hamleta, Klaudija, Gertrudu, Ofeliju, Rosencrantza i Guildensterna... igraju studentice glume: Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger. Iz ispitne predstave u predstavu one pokazuju napredak, okušavajući se u različitim kazališnim formama. 
    U izvedbi su sudjelovali i glazbenici Gorana Stipeč (violina), Franka Zlatić (flauta) i Andrea Južinić (saksofon) te studenti Akademije primijenjenih umjetnosti. Suradnik za pokret je Edvin Liverić, kostimografkinja Ivana Butković, a na predstavi je surađivala i redateljica Lenka Udovički. Kostimi, rekvizita i rasvjetna oprema posuđeni su iz HNK Ivana pl. Zajca.
 
"Deset milijuna kuna za vodoopskrbu Platka", NL, 30.4. 2013.
 
STRATEŠKO ULAGANJE IDUĆEG TJEDNA POTPISIVANJE SPORAZUMA O FINANCIRANJU INFRASTRUKTURE NA SKIJALIŠTU
 
 
Županija će u sljedećem trogodišnjem razdoblju izdvojiti 25 milijuna kuna što je priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU 

Tihana TOMIČIĆ
 
* Foto: V. KARUZARIJEKA » Idućeg tjedna bit će potpisan sporazum o financiranju projekta vodoopskrbe Platka između Grada Rijeke, Općine Čavle, Vodovoda i kanalizacije i Županije, vrijedan 10 milijuna kuna. 
    
Novci Hrvatskih voda

Prema prijedlogu sporazuma Županija preuzima 70 posto procijenjenog iznosa troškova, a po 10 posto su sufinancirat će ostali. Sufinanciranje projektiranja planirano je u 2013. i 2014. godini, a izgradnja akumulacije u 2014. i 2015. godini. 
    Projekt će biti kandidiran i za naknadno financiranje Hrvatskim vodama koje bi, prihvate li kandidaturu, preuzele financiranje 90 posto sredstava. No, kako je na redovitom press kolegiju rekao obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić, to se ne može čekati već se mora čim prije krenuti sa izradom projektne dokumentacije. 
    Vujić je podsjetio i da je projekt Regionalnog sportsko-rekreacijskog i turističkog centra Platak, kao jedan od strateških projekata Primorsko-goranske županije, utvrđen svim relevantnim planskim dokumentima Županije, također se nalazi i u prijedlogu Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. koji je usvojila Vlada RH, a projekt su podržali i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Radi se o projektu za koji je Županija planirala u sljedećem trogod
Donacija banke 
    
    Pročelnica Jasna Blažević izvijestila je i o raspodjeli donacije Privredne banke Zagreb, koja je osigurala financijska sredstva u svrhu unapređenja obrazovanja, znanosti, tehnologija, sporta i tehničke kulture. Ukupna sredstva u iznosu 300 tisuća kuna raspodijelit će se za niz programa, kazala je Blažević.
 išnjem razdoblju izdvojiti 25 milijuna kuna što je priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU. 
    Na press kolegiju bilo je riječi i o prijedlogu sufinanciranja rada Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci HAZU-a koji je u osnivanju. Pročelnica upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević kazala je da se napretkom medicinskih znanosti ukazala potreba za osnivanjem Zavoda koji bi imao značajnu funkciju u koordinaciji i poticanju interdisciplinarne suradnje temeljnih i kliničkih medicinskih znanosti i osmišljavanju zajedničkih projekata, te općenito unapređivanju kliničkih istraživanja, koja još uvijek nisu na razini koju su već postigla temeljna medicinska istraživanja. 
    
Znanstveni potencijal

– Svojim će djelovanjem okupljati i poticati znanstveni potencijal Sveučilišta, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije u području biomedicinskih znanosti. Aktivnosti Zavoda pretežno će se sastojati od organizacije programa trajne edukacije te organizacije domaćih i međunarodnih skupova, rekla je Blažević pojašnjavajući da je osnivač Zavoda HAZU, ali bi djelovanje Zavoda pomagali Grad Rijeka, Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija. Sveučilište u Rijeci bi budućem Zavodu, bez naknade ustupilo prostor i opremu, a Županija i Grad Rijeka bi s novčanim iznosom sufinancirala aktivnosti Zavoda. Između HAZU, Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci i Primorsko-goranske županije zaključit će se ugovor o osiguravanju uvjeta za rad i financiranju Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci. Prema ugovoru, godišnja obveza sufinanciranja rada Zavoda PGŽ bila bi 70 tisuća kuna. Ugovor bi stupio na snagu nakon što HAZU donese potrebne odluke o osnivanju.
 
"Prva generacija od 20 doktoranada", NL, 30.4. 2013.
 
 DOKTORSKI STUDIJ PSIHOLOGIJE
 
 
 
RIJEKA » Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci započeo je s radom poslijediplomski doktorski studij iz psihologije, a prvu generaciju čini 20 polaznika. Cilj je trogodišnjeg doktorskog studija unapređenje znanja kroz kreiranje i provođenje originalnih istraživanja, a njegove glavne odrednice su: izbornost i potpuna orijentiranost istraživanju, konzultativni rad, održavanje diskusijskih grupa po uzoru na iskustva s inozemnih istraživačkih sveučilišta, mobilnost doktoranada, nastavnika i istraživača, interdisciplinarnost, kolaborativnost i partnerstvo s lokalnom zajednicom. 
    Na otvorenju novog doktorskog studija prvoj generaciji polaznika obratili su se dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar i voditeljica studija prof. dr. Mladenka Tkalčić. (I. Š. K.)
 
"Prvi riječki fakultet s potvrdom kvalitete", NL, 27.4. 2013.
 
TEHNIČKI FAKULTET CERTIFIKAT AGENCIJE ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE
 
* Foto: R.BRMALJRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci prva je riječka visokoškolska ustanova kojoj je dodijeljen Certifikat sustava osiguranja kvalitete. Riječ je o Certifikatu kojim Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) potvrđuje da je sustav osiguravanja kvalitete u skladu sa standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja te ujedno potvrđuje da je sustav osiguranja kvalitet visokog učilišta učinkovit i u razvijenoj fazi. Certifikat su na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća dekanu prof. dr. Goranu Turkalju uručile ravnateljica AZVO-a prof. dr. Jasmina Havranek te zamjenica dr. sc. Vesna Dodiković Jurković, a pojašnjavajući kako je tijekom 2011. i 2012. godine AZVO provela vanjsku neovisnu prosudbu sustava osiguravanja kvalitete Tehničkog fakulteta dekan ističe da je postupak prosudbe uključivao i posjet Povjerenstva za vanjsku prosudbu. Certifikat je dobiven na temelju stupnja razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete, aktivnosti, koje čine sustav osiguravanja kvalitete visokih učilišta u skladu s nacionalnim i ESG-standardima, utjecaja sustava osiguravanja kvalitete na razinu stečenih kompetencija studenata nakon završetka studija, koja je prepoznata u europskom prostoru visokog obrazovanja i omogućuje stvaranje karijere i aktivno sudjelovanje u razvoju društva u cjelini. Za dobivanje Certifikata koji se dodijeljuje na period od pet godina trebalo je ostvariti i misiju te strateške ciljeve visokog učilišta, kao i usporediti dostignute standarde i kvalitete s kvalitetom i standardima koji se primjenjuju na sličnim visokim učilištima u zemlji i zemljama EU-a. (I.Š.K.)
 
"Fascinantni pijanizam Gorana Filipeca", NL, 27.4. 2013.
 
RECITAL S POVODOM SVEČANO INAUGURIRANA LJETNA PIJANISTIČKA ŠKOLA »DINO CIANI«
 
Nedvojbeno, Goran Filipec gradi osobni stil reproduktivnog umjetnika visokog ranga 
 
Goran Filipec, pijanist fascinantne tehničke lakoćeSolističkim koncertom Gorana Filipeca, svečano je promoviran početak rada Ljetne pijanističke akademije »Dino Ciani«, koja će djelovati u sklopu programa Cjelovitog obrazovanja, Sveučilišta u Rijeci. Pokrovitelj projekta je predsjednik RH Ivo Josipović. Voditelj Akademije, u čijem će radu sudjelovati poznati pijanisti, biti će Goran Filipec. Riječka Ljetna pijanistička škola dobila je ime po Dinu Cianiju (1941-1974), talijanskom pijanistu, rođenom Riječaninu, koji je tragično preminuo u prometnoj nesreći u Rimu, u 33. godini. 
    Cijeli program koncerta, održan pred dobro popunjenim gladalištem kazališta (jer riječka koncertna publika ne propušta priliku slušati svog omiljenog sugrađanina), obuhvaćao je djela dvaju velikih skladatelja romantike i sjajnih pijanista, Frederica Chopina i Franza Liszta. 
    Frederic Chopin napisao je četiri Balade koje spadaju među njegove najveće skladbe slobodne forme. Interpretirajući na početku večeri ta ugođajno raznolika i emotivna mala remek-djela prožeta sjetnim, tragičnim i epskim raspoloženjima i ugođajem, Goran Filipec je demonstrirao rafiniranu stilsku kulturu, plastično ističući tematsku strukturu djela, u čijoj je sjajnoj svirci u prvom planu istaknuo izražajnost djela u svim njegovim glazbenim segmentima i karakteru. Kontrast, sveta je riječ glazbenog romantizma u kome je Chopin samom sebi takmac. Goran Filipec je upravo u Baladama pokazao stečenu zrelost vrhunskog umjetnika koji svoju (uvijek) briljatnu virtuoznost sada stavlja u funkciju muzikalne interpretacije. U tom dijelu večeri još smo čuli glasoviti Chopinov »Andante spianato i Grande polonaise brillante op. 22« kojom je interpretacijom Filipec izazvao divljenje publike. Nakon stanke na rasporedu su bila djela, Filipecu osobito omiljena skladatelja, Franza Liszta. Posebno za ovu priliku odabrane skladbe »Dolina Obermanna«, »Poslije čitanja Dantea«– Fantazija quasi sonata, te na kraju »Koncertna parafraza« na popularne teme iz Verdijeva »Rigoletta«, Filipec je svirao bogatim i sočnim klavirskim tonom i fascinantnom tehničkom lakoćom. Interpretacija se odvijala u širokim agogičkim i dinamičkim nijansama, gradacijama koje logično vode do fortissima, snažnim reljefnim ritmičkim kontrastima, vratolomnim pasažama i trilerima te znalačkom pedalizacijom, ne gubeći pritom ni u jednom trenutku artikuliranost tona i jasnoću fraze. U ovom dijelu programa posebno je plijenio blistavim tumačenjem »Koncertne parafraze« iz Verdijeva Rigoletta. Oduševljena je publika Filipeca nagradila ovacijama, a on je ovu briljantnu romantičnu večer zaokružio s dva dodatka, ostavši pritom i dalje u romantičkom ozračju, osebujno interpretiravši Chopinov Valcer u cis-molu. Nedvojbeno, Goran Filipec gradi osobni stil reproduktivnog umjetnika visokog ranga kojem, očito je, leže djela glazbenih romantičara.

Ramiro PALMIĆ

 
"Brendiranje zdravlja potencijal za europsko tržište", NL, 27.4. 2013.
POSAO STOLJEĆA HRVATSKA BI MOGLA PROFITIRATI ČUVAJUĆI ZDRAVLJE MNOGIH
 
Rijeka i regija mogle bi biti destinacija koja će zdravstvenu industriju razvijati kao snažnu privrednu granu za zapošljavanje i bolji život domicilnog stanovništva 

Nađa BERBIĆ
 
altKoliko god se radovali skoroj budućnosti s naglaskom na 1. srpnja, 2. se srpnja nećemo probuditi u zemlji čudesa, nego u istoj ovoj samo među još oštrijim raljama realnosti. Neće zapušteno zdravstvo odjednom svojim građanima dati uslugu europske razine i postati superorganizirano. Baš obrnuto, jaz bi se mogao povećati: dostupnost i obim javnoga zdravstva postat će manji, sve više toga već plaćamo iz vlastitoga džepa, a aktualna galama oko razdvajanja privatnoga i javnoga samo će dalje smanjiti prava bolesnika. Daleko od toga da je u pitanju dosljedna linija razdvajanja i zaštite bolesnih, u pitanju je dalje nesmiljeno rezanje. 
    Ali, budućnost je već tu i dalekovidni su je već izrekli: Zdravlje je postalo privilegij, i, posao stoljeća! To polazište koje su istaknuli u Nacionalnom forumu prof. dr. Nikica Gabrić, oftalmolog, osnivač lanca oftalmoloških klinika i Edvin Jurin direktor tvrtke Weber Shandwick, grupacije McCann Erickson Hrvatska, izravno sugerira kako je Švicarska postala to što jest čuvajući novce drugih i kako bi Hrvatska mogla profitirati čuvajući zdravlje mnogih. Naime, Gabrić i Jurin osnivaju operativnu tvrtku »Go Health« s desetak članova prvog zdravstvenog klastera. Tvrtka zasad okuplja zdravstvene ustanove, sveučilišta, osiguravatelje, turističke tvrtke itd., te će aplicirati za EU fondove kako bi pripremljeni i konkurentni ušli na zdravstveno i turističko tržište Sjeverne Europe, skandinavskih, ali i zemalja SAD-a, Kanade itd. To je dosad najjači oslonac i vjetar u riječka jedra. Udruga građana Riječki val potencijale Kvarnera i Primorsko-goranske županije želi brendirati kroz zdravstvenu industriju kao privrednu granu koja će privući građane Europe na odmor ili duži boravak, a uz odmor gostima osigurati, turističke, zdravstvene, rehabilitacijske i druge sadržaje. Temeljem za to smatra se dokument Strategija razvoja zdravstvene industrije PGŽ-a do 2020. godine. Hoteli, prijevoznici, turističke zajednice, zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, gospodarske zajednice, banke, osiguravatelji, sve ih uključuje pojam zdravstvene industrije. Ali i biotehnologije, farmaceutiku, telemedicinu, edukaciju, znanost. 
    
Zanimanje stranaca

    Jedan od incijatora, ravnatelj Poliklinike Medico, doc. dr. Vladimir Mozetič kaže kako u zemljopisnom krugu s radijusom od 500 kilometara, dakle na 5 sati vožnje ili svega 2 sata leta avionom, živi 76 milijuna stanovnika od kojih je 14 milijuna starije od 60 godina. Oni su središnja ciljna grupa ali nikako jedina. Imamo vrhunski opremljene, stručno ekipirane grupacije medicinskih ustanova na izvrsnoj poziciji, nedaleko od velikih europskih centara, s konkurentnim cijenama, i iskustvom pružanja usluga na međunarodnom tržištu, a ako tu zdravstvenu industriju ne pokrenemo mi sami to će učiniti netko drugi, kaže dr. Mozetič ističući kako Hrvatska liječnička komora bilježi veliko zanimanje stranaca za otvaranje ordinacija i klinika. 
    Strancima će od 1. srpnja, biti potrebna fakultetska diploma i znanje hrvatskog jezika dovoljno za sporazumijevanje s pacijentom, to su svi potrebni uvjeti za otvaranje novih ordinacija i klinika, o lječilištima da ne govorimo. Dok rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin Sveučilište vidi kao epicentar zdravstvene industrije koji povezuje istraživanja, tehnologije, i izvrsne kadrove koje Rijeka u sve većem broju privlači, Sveučilišnu bolnicu tj. njezinu izgradnju vidi kao neposredan i važan cilj. To potvrđuju i prof. dr. Tomisla
HALLER: IZMEĐU PRIVATNOG I JAVNOG ZDRAVSTVA – REALNOST! 
    
    Većina sugovornika kao najveće prepreke ističe sadašnje zakonodavstvo, odnose sa HZZO-om, i još nedovoljno prisutnu svijest da će svaki žitelj regije živjeti bolje ako se 40.000 potencijalno obuhvaćenih zdravstvenom industrijom, zaposli i zaradi više. No ima i skeptika. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Herman Haller tvrdi kako između planova o povezivanju privatnog i javnog zdravstva stoji – realnost. Po njemu ne postoje uvjeti niti zakonski niti financijski za povezivanje struke u te dvije djelatnosti. Dr. sc. Nikola Ivaniš ide i korak dalje, u ozbiljnija pitanja: možemo li u Hrvatskoj, gdje, kako i pod kojim uvjetima u javnome zdravstvu ponuditi građanima i EU tržištu isti visoki standard zdravstvene usluge kakav europske cijene i europski standard podrazumijevaju? Zdravstvena industrija su i ordinacije, i bolnice, i prijevoz i hitna pomoć, i bolnice i još mnogo toga u čiju infrastrukturnu obnovu se trenutačno uopće ne ulaže. 
    
BRENDOVI PRERASTAJU USKE OKVIRE 
    
    Prema dekanu, prof. dr. Alanu Šustiću Medicinski fakultet u Rijeci već je brendiran: 90-ak je aktualnih znanstvenih projekata, proteklih pet godina publicirano je oko 1.000 radova od toga tri u Scienceu, a u prosjeku izdaje 1 knjigu mjesečno. Studenti su mu bili dva protekla rektora, župan, dva gradonačelnika i mnogi drugi, a među ostalim u jednom trenutku i šefovi ogranaka gotovo svih političkih stranaka u gradu, a riječki je student dobio priznanje za najboljeg obiteljskog liječnika u SAD-u. To, po Šustiću potvrđuje kako obrisi jedne naizgled strukovne institucije poprimaju neusporedivo veće dimenzije, pa i zdravstvena industrija može zaživjeti.
 v Rukavina, prodekan na Medicinskom fakultetu u Rijeci, te dr. sc. Zlatko Kolić, neurokirurg u KBC-u Rijeka, ocjenjujući mogućima strateške korake ka suradnji javnog i privatnog zdravstva i u razvoju zdravstvene industrije kao samoodrživog i korisnički orijentiranog sustava. Pri tome kao primjer nude već postojeće zdravstvene brendove: ustanove Medico, Rident, Nemec, Brozičević, Zambelli, Žgaljardić, samo su neke od afrimiranih na domaćem, ali i međunarodnom tržištu. 
    
Konkurentni cijenom

    Pritom se među riječkim brendovima nadaleko prepoznaje Jadran galenski laboratorij, lider u korištenju blagodati morske vode za zdravlje. Za 13 godina na 35 tržišta i na 3 kontinenta, s više od 85 mijuna prodanih pakiranja Aqua Maris je peti brend na listi nazalnih dekongestiva u svijetu objašnjava mr. sc. Anna Maria Donadić direktorica Programa Aqua Maris JGL-a. Razvoj proizvoda Meralys koji su izvrsno prihvatili i korisnici i struka pokazao je da su obje grupe nagradile inovativnost i efikasnost: u trenutku kad je postalo jasno kako se cijene nove generacije lijeka jer pomažu, JGL se odvažio na korake koji će ponuditi željeno sredstvo bez ikakvih konzervansa jer se vidjelo kako konzervansi štete nosnoj sluznici. 
    Konkurentni cijenom, fokusirani na pacijenta i s većinom pacijenata s područja Italije unatoč otvaranju niza low – cost klinika u Italiji, su 137 djelatnika najveće privatne zdravstvene ustanove u regiji, Poliklinike Rident, kaže Nataša Rubeša, zamjenica ravnatelja. Dr. Željko Miljanić počeo je 2004. godine s 30 djelatnika u šest stomatoloških ordinacija a danas dnevno ima 30-ak novih pacijenata, ukupno 130 dnevno, a godišnje kroz Polikliniku prođe 30.000 pacijenata. Potaknuti uspjehom Ridenta u Rijeci i u želji da razvijemo centar zdravstvenog turizma, poslovanje smo odlučili proširiti na etabliranoj turističkoj destinaciji kao što je Poreč, gdje za koji dan otvaramo još jednu polikliniku, upotpunjenu turističko-ugostiteljskom ponudom Istre, kaže Rubeša objašnjavajući da uz osnovnu djelatnost, otvaraju i vlastitu turističku agenciju koja će pacijentima nuditi smještaj u sobama, gdje pacijenti mogu odmarati ili boraviti dok čekaju radove u detalnom laboratoriju ili nastaviti turistički boravak.
 
"U Rijeku će se dolaziti zbog studiranja i znanja", NL, 27.4. 2013.
 
INAUGURACIJSKA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA
POČEO DRUGI REKTORSKI MANDAT PROF. DR. PERE LUČINA
 
 
Razvoj Sveučilišta u naredne četiri godine bit će u području biotehnologije, molekularne medicine i biokemije, jer ta područja ne doprinose samo sveučilišnom, već cjelokupnom razvoju

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Članovi SenataRIJEKA » Inauguracijskom svečanom sjednicom Senata jučer je počeo drugi rektorski mandat prof. dr. Pere Lučina, a promovirajući dosadašnjeg rektora po drugi put na čelno mjesto Sveučilišta u Rijeci predsjednik sveučilišnog savjeta Ivo Usmiani istaknuo je da je čin inauguracije jedan od najznačajnijih događaja znanstvene ustanove, te da se ne radi samo o formalnom činu predaje dužnosti, već je to i prilika da se rektor obrati ne samo akademskoj, nego i široj javnosti. Podsjećajući kako je Lučin prije četiri godine prilikom prve inauguracije istaknuo da je ulaganje u znanje jedini jamac razvoja prof. dr. Usmiani izrazio je uvjerenje da dosadašnjeg rektora u narednom četverogodišnjem mandatu očekuje još više rada, dok je rektor Sveučilišta u Zadru prof.dr. Ante Uglešić istaknuo da vjeruje kako će rektor nastaviti ići smjerom kojim je išao i do sada, što je na tragu svih njegovih prethodnika. 
    
Partnerstvo s Gradom

– Uvjeren sam u nastavak suradnje svih nas, jer upravo se Pero Lučin zalaže za koncentričan razvoj hrvatskih sveučilišta. S obzirom da ulazimo u EU i svi se zajedno nalazimo pred novim izazovima uvjeren sam da će Pero Lučin kao čelnik ove ins
Dovršenje druge faze Kampusa 
    
    Do kraja jučer započetog drugog mandata prof. dr. Lučina riječko će Sveučilište imati završenu drugu fazu izgradnje Kampusa, kao i projekte za Ekonomski, Tehnički i Medicinski fakultet te Centar za translacijska istraživanja i Sveučilišnu bolnicu. No, do 2017. prema najvama rektora Sveučilište će imati i veliki broj internacionalnih studija, jer želja je da Rijeka bude grad u koji se dolazi zbog studiranja i znanja. Prema rektorovoj ambicioznoj viziji za četiri godine bit će gotov i mini Kampus Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, a Centar za cjeloživotno obrazovanje zapošljavat će pedestak ljudi i godišnje će kroz tu ustanovu proći deset tisuća polaznika. 
    
Brojni uzvanici 
    
    Jučerašnja svegačana inuaguracija prof. dr. Pere Lučina okupila je predstavnike Rektorskog zbora, kao i splitskog, zagrebačkog, zadarskog, pulskog i dubrovačkog sveučilišta. Među brojnim uzvanicima bili su i dosadašnji rektori Sveučilišta u Rijeci, predstavnici lokalne vlasti, gospodarstvenici, riječki nadbiskup msgr. Ivan Devčić, te bivši ministar znanosti Dragan Primorac.
 titucije učiniti sve da Sveučilište uvede u Europu na najbolji način i da Rijeka bude mjesto na koje će dolaziti svi europski studenti, naglasio je prof. dr. Uglešić. 
    Napominjući pak kako je riječko Sveučilište jedno od najdinamičnijih u regiji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da Sveučilište i Grad moraju biti partneri te je izrazio uvjerenje kako će rektor i u narednom mandatu nastaviti s istim ambicijama i kreativnošću raditi na zajedničkim projektima, poput izgradnje novog Znanstveno-tehnološkog parka koji će biti u funkciji Sveučilišta i znanosti, ali i poduzetništva i riječkog gospodarstva. Upravo je taj projekt jedan od ciljeva rektora, jer kako je istaknuo Rijeka će do 2017. godine imati dvadeset do trideset puta veći Znanstveno-tehnološki park od postojećeg, gdje će se zaposliti pet do šest tisuća ljudi. 
    – Cijeli protekli mandat prošao je u gospodarskoj krizi, međutim usprkos tome Sveučilište je nastavilo rasti. Suočili smo se s velikim projektom završetka izgradnje prve faze Kampusa i lani smo uselili u njega, a radili smo i na promjeni našeg ponašanja u učionicima, u odnosima profesora i studenata, jer cilj je bio da studenti i profesori budu partneri, a naše je Sveučilište prepoznatljivo po visokoj razini tog partnerskog odnosa, kazao je rektor. 
    
Znanstvenici-povratnici

Dodajući kako je do sada formiran čitav niz istraživačkih struktura, kao i raznih sveučilišnih centara, prof. dr. Lučin je najavio da će se Sveučilište nastaviti razvijati i transformirati u sveučilište treće generacije te je ujedno najavio i uzlet u području istraživačkog rada napominjući kako su se useljenjem u Kampus otvorile mnoge mogućnosti. Razvoj Sveučilišta u naredne četiri godine bit će u području biotehnologije, molekularne medicine i biokemije, jer ta područja prema rektorovom mišljenju ne doprinose samo sveučilišnom, već cjelokupnom razvoju, a podsjećajući kako je u proteklom periodu na riječko Sveučilište došlo dvadesetak znanstvenika-povratnika te da je Sveučilište ušlo u europski projekt nabavke kapitalne opreme za Sveučilišne odjele i Građevinski fakultet prof. dr. Lučin je najavio stvaranje jezgre izvrsnosti kakve se ne može naći u užem okruženju.
 
"Studenti zaraženi virusom istraživanja", NL, 27.4. 2013.
 

NeuRi KONGRES NEUROZNANOSTI
 
 
* Foto: R.BRMALJRIJEKA » »Imamo virus – zarazite se« poručili su jučer na Medicinskom fakultetu u Rijeci organizatori trećeg izdanja studentskog kongresa neuroznanosti NeuRi. Promotivnim filmom kojim je započeo kongres budući medicinari poručili su da ovaj studentski kongres namjeravaju pretvoriti u prepoznatljiv riječki brend u gradu koji će u 21. stoljeću – stoljeću mozga i njegovih istraživanja – biti prepoznatljiv po svom sveučilištu. O temama o kojima ćete raspravljati netko bi trebao dati odgovore, a to očekujem od vas jer je energija koja se događa u mozgovima upravo među vama – poručio je studentima prilikom otvaranja rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin čestitavši studentima na još jednoj uspješnoj organizaciji kongresa. Kongres je otvorio ministar znanosti Željko Jovanović koji je i ovaj put podsjetio da je riječki Medicinski fakultet dao ministre znanosti i rektore te je pozdravio sve buduće ministre i rektore s riječke medicine. 
    Bio sam prvi put ovdje lani, zarazio se virusom i evo me opet ovdje. Vi ste se jednim virusom već zarazili, a to je virus istraživanja. Mi želimo da se uči kroz istraživanje i da virus istraživanja širite što više – kazao je Jovanović otvarajući kongres. 
    Kongres je okupio oko 250 sudionika, a neke od tema bavit će se psihološkim i neuroanatomskim i psihološkim razlikama između muškaraca i žena, vezi epilepsije i seksualnosti, posttraumatskim stresnim poremećajima. (B. Č.)
 
"Nova generacija pomorskih stručnjaka", NL, 27.4. 2013.
 
PROMOCIJA SVEČANOST NA POMORSKOM FAKULTETU
 
Ne zaboravite da nastavljate žive pomorske tradicije hrvatskog Jadrana i ovoga našeg primorskog kraja, poručio dekan prof. dr. Serđo Kos
 
S jučerašnje promocije prvostupnika i magistara struke * Foto: M.GRACINRIJEKA » Na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija prvostupnika i magistara struke koji su uspješno završili preddiplomske i diplomske studije te visokoškolske ustanove. Čestitajući diplomantima dekan prof. dr. Serđo Kos istaknuo je da je Pomorski fakultet naše zajedničko veliko dobro i zauzima vrlo visoki položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova akademske zajednice ne samo u Hrvatskoj nego i u visokoobrazovnom prostoru Europe pa čak i svijeta. 
    – Vi ste naše najveće poslovno postignuće i na to smo posebno ponosni. Znanja i sposobnosti koje ste stekli marljivošću i trudom postali su vaše osobne vrline kojih će blagodati osjetiti vaši najbliži, budući suradnici u poslu i svijetu. Gdje god se našli, na moru ili kopnu, ni jednog časa ne zaboravite da nastavljate žive pomorske tradicije hrvatskog Jadrana i ovoga našeg primorskog kraja, poručio je dekan završenim studentima. 
    Svečanim činom zvanje prvostupnik elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu stekli su: Ennio Babić, Vlade Bakić, Ivan Biondić, Robi Bošković, Marko Cebara, Ognjen Cvjetićanin, Tomislav Ćepić, Andrej Danyi, Aleksandar Đurđević, Branko Gajić, Goran Grgurić, Dario Hrabar, Marin Igić, Sani Ivančić, Ljubo Jeremić, Darko Krmpotić, Sandro Laković, Marin Marinović, Kristijan Mašić, Antonio Morić, Ivan Mrak, Marin Oplanić, Hrvoje Paškvan, Roland Pavičić, Vladimir Pavlinić, Rudolf Pitinac, Igor Rosić, Mauro Sirotić, Ivan Staraj, Matija Šegota i Milan Tapavički, dok su zvanje inženjer brodske elektronike i komunikacija stekli Marčelo Bonassin i Edi Maršanić, a inženjer brodostrojarstva Saša Bušljeta, Marko Crgonja, Alan Maravić, Manuelo Sharbini, Luka Skorić, Davide Šepić, Valentin Vasiljević i Mario Večerina. Zvanje prvostupnik brodostrojarstva stekli su: Vedran Badurina, Robert Bostjančić, Nikola Budimir, Igor Crnić, Marin Djekić, Ivan Krajina, Luka Krivičić, Marko Kuburić, Marin Kustić, Marino Manzoni, Kristian Mihajić, Mihalj Miljević, Erik Pavlović, Matija Perikić, Dario Sabadoš, Ivan Sarić, Robert Sjauš, Vedran Smolčić, Martin Sorić, Neven Surać, Marko Škerl, Ivo Tadej, Donald Valenta, Marko Vuksan, Tomislav Zubović i Valter Zupanc, dok su zvanje magistar inženjer tehnologije i organizacije prometa stekli: Ivan Cvitanić, Vedran Čarapović, Mirela Čović, Marko Dadasović, Luka Feštini, Petra Frankić, Nikolina Jurčić, Andrea Novaković, Miha Paus, Hrvoje Perkov, Sabrina Prijević, Matija Rušnjak, Maja Tadej, Davor Volarić i Nina Žiljak, dok su zvanje magistar inženjer nautike i tehnologije pomorskog prometa stekli: Saša Baljak, Mate Barić, Petar Brusić, Dražen Butorac, Luka Grbić, Katarina Kušter, Allan Marin, Ante Olivari, Mario Polić, Ante Rosandić, Mihael Stančirević, Filip Stipanov, Dražen Tišljar i Jelena Zenzerović. 
    Zvanje magistar inženjer brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa stekli su: Tomislav Car, Antonio Dlaka, Dorian Margan i Filip Maršanić, dok su zvanje magistar inženjer elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu stekli: Mladen Bukara, Boris Crnčić, Luka Glavić, Luka Hrvatin, Tin Juračić, Ivor Juretić, Domagoj Komorčec, Igor Miškulin, Marko Modersić, Dario Ogrizović, Dorijan Pavlić, Robert Reljac, Franko Stanić, Vedran Starčević, Bojan Stašić i Šime Viduka, a zvanje diplomirani inženjer nautike stekao je Hrvoje Bašić, dok su zvanje diplomirani inženjer tehnologije i organizacije prometa stekli: Igor Antić, Katja Budimčić, Viktor Butorac, Dejan Pupovac i Tihana Strižić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Komercijalizacija rezultata znanstvenih istraživanja", NL, 26.4. 2013.
 
TRANSMEDRI MEĐUNARODNA RADIONICA
 
 
* Foto: P. FABIJANRIJEKA » »Entrepreneuship in Life Sciences« naslov je radionice koja je jučer započela na Medicinskom faklutetu u Rijeci i koja je, kako ističu organizatori, jedna od posljednjih aktivnosti projekta TransMedRi koji će biti uspješno priveden kraju do ljeta. Radionica je organizirana kao niz predavanja renomiranih hrvatskih i europskih stručnjaka na temu komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja, ali i mogućnosti financiranja istraživačkih projekata iz europskih fondova. Inače, TransMedRi prvi je veliki projekt suradnje riječkih kliničkih i prekliničkih znastvenih grupa koji je financirala Europska komisija u okviru programa FP7 – REGPOT u iznosu većem od 1,8 milijuna eura. (B. Č.)
 
"Kratka šetnja kroz sveučilišnu povijest", NL, 26.4. 2013.
 
 
JUBILEJ U SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI OTVORENA IZLOŽBA »SVEUČILIŠTE U RIJECI: JUČER, DANAS, SUTRA«
USPONI I PADOVI 
 
Autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj naglasila je da je riječ o zajedničkoj izložbi Sveučilišta i Novog lista nastaloj na temelju dvije tisuće tekstova i fotografija objavljenih u proteklih 40 godina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Branko Mijić, Saša Zelenika, Danko Pavešić, Elso Kuljanić, Pero Lučin i Daniel Rukavina * Foto: P. FABIJANRIJEKA » »Sveučilište u Rijeci: Jučer, danas, sutra« naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u Sveučilišnoj knjižnici povodom 40. obljetnice riječkog Sveučilišta te 380 godina visokoškolskog obrazovanja u Rijeci. Naglašavajući kako je riječ o zajedničkoj izložbi Novog lista i riječkog Sveučilišta, autorica izložbe Elvira Marinković Škomrlj istaknula je da je izložba zamišljena kao kratka šetnja kroz proteklih 40 godina Sveučilišta, a nastala je na temelju dvije tisuće zapisa, odnosno tekstova i fotozapisa. 
    – Zahvala ide Novom listu čija je arhiva otrgla zaboravu proteklih 40 godina Sveučilišta, no »iskopati« sve tekstove iz tog razdoblja bio je rudarski posao, stoga na pomoći hvala novolistovcima Željku Piljuzanu i Brunu Lončariću. Cjelokupan materijal bit će elektronski pohranjen i ostat će dostupan budućim generacijama, kazala je Marinković Škomrlj. 
    
Popratni katalog

Postav izložbe, kao i katalog koji ju prati osmislili su Aljoša Brajdić, Dragan Kordić i Ivan Vranjić s Akademije primijenjenih umjetnosti, a sama izložba sastoji se od plakata putem kojih je kroz novinarske tekstove prikazan razvojni put Sveučilišta u protekla četiri desetljeća. Izražavajućio uvjerenje kako će Novi list i Sveučilište i u budućnosti nastaviti dosadašnju dobru suradnju, čiji je jedan od rezultata i sinoć otvorena izložba, glavni urednik Novog lista Branko Mijić naglasio je da su Novi list i Sveučilište dva brenda, dva partnera koji rade na dobrobit ovog kraja i ljudi u njemu. 
    – Želim se zahvaliti svim dosadašnjim rektorima i vizionarima koji su omogućili da se studira u ovom gradu. Ovo je i njihova obljetnica. Siguran sam da će Sveučilište i Novi list nastaviti dosadašnju suradnju, jer to je preduvjet razvoja ovog kraja. Sve ćemo učini kako bi mladi ljudi dobili priliku afi
Otvorena do kraja godine 
    
    Uz katalog u kojem je autor proslova prof. dr. Amir Muzur, izložbu »Sveučilište u Rijeci: jučer, danas, sutra« prati i istoimeni spot, a izložba će se u prostorima Sveučilišne knjižnice moći razgledati do kraja ove godine, nakon čega će biti pohranjena u sveučilišnoj arhivi. Sinoćnje otvorenje okupilo je bivše rektore, kao i djelatnike Sveučilišta, a šetnji kroz povijest pristvuvali su i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
 rmirati se ne samo na Sveučilištu, nego i kroz medije kroz koje mogu pokazati što mogu i znaju, istaknuo je Mijić te zaključio da Rijeka kao sveučilišni grad i Novi list kao dnevnik ovog kraja imaju velike ambicije. 
    
Rasprave i dalje traju

Otvarajući izložbu, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin napomenuo je pak kako se kroz sinoć otvorenu izložbu mogu vidjeti usponi i padovi Sveučilišta, ali i bitke koje su se proteklih desetljeća vodile.
    – Neke rasprave još uvijek nisu završile, poput one zašto riječki studenti dobivaju manje sredstava od studenata u drugim hrvatskim gradovima. Sve ove godine Novi list je to lijepo, jasno i temeljito bilježio, ali nekada, na početku ti su novinski tekstovi bili mali, a danas se radi o nekoliko novinskih stranica. Sveučilište i Novi list jesu partneri i jesu dva branda. Prilikom pripremanja izložbe vodili smo se idejom da izložba ostane u Sveučilišnoj knjižnici kako bi studenti vidjeli kako se stvarala i pisala povijest Sveučilišta, zaključio je rektor.
 
 
"Krv dala 53 darivatelja", NL, 26.4. 2013.
 
 
MEDICINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » U sklopu Dana zdravlja jučer je na Medicinskom fakultetu u Rijeci održana akcija dobrovoljnog darivanja krvi, kojoj su pristupila 63, a krv dala 53 darivatelja, među njima i dvanaest novih. Darivatelje je za akciju organizirao student završne godine Medicinskog fakulteta Domagoj Gajski, koji i inače priprema ovakve humane akcije. Akciju su organizirali Medicinski fakultet u Rijeci i Odsjek dobrovoljnih darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. (S. G.)
 
 
"Riječki studenti prava srebrni u Ljubljani", NL, 25.4. 2013.
MOOT COURT SIMULACIJA SUDSKOG SPORA
Šestero studenata osvjetlalo obraz Pravnog fakultetaRIJEKA » U Ljubljani je održano 7. regionalno Moot Court natjecanje iz ljudskih prava na kojemu su se natjecala i tri hrvatska tima s pravnih fakulteta u Rijeci, Splitu i Zagrebu. Riječki tim »Zoran Kompanjet« kojeg su sačinjavali studenti završnih godina prava Marija Dubravac, Luka Pajić, Ena Stevović, Kristina Tokmadžić, Josip Vidolin i Deni Vitković, te trenerica i asistentica dr. sc. Maša Marochini, plasirao se u finale i osvojio drugo mjesto. Prvo je mjesto osvoijio tim »Henrik Steska« iz Ljubljane, a treće »Vladimir Bayer« iz Zagreba.
    Moot Court natjecanje inače je simulacija pravog sudskog postupka, u ovom slučaju pred Europskim sudom za ljudska prava. Klubovi studenata dužni su na temelju hipotetičkog slučaja sastaviti tužbu i odgovor na tužbu, koji onda podnose Sudu, a u timovima od tri člana (tužitelji i branitelji – »država«) potom usmeno izlažu svoj rad pred sudskim vijećima koja su se sastojala od sudaca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, predstavnika država pri tom sudu, te sudaca najviših sudova s ovih prostora. (D. V.)
 
"Dogodine Fakultet za zdravstvene studije", NL, 25.4. 2013.
SVEUČILIŠTE NAJAVLJENO OSNIVANJE 11. RIJEČKE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE
 
U Hrvatskoj je 24 tisuće medicinskih sestara, a samo deset posto njih je visokoobrazovano. Taj bi broj trebao biti puno veći, rekao je Jovanović
 
Doc. dr. Željko Jovanović, prof. dr. Alan Šustić i prof. dr. Pero Lučin * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Fakultet za zdravstvene studije bit će 11. fakultet u okviru Sveučilišta u Rijeci, a prvu generaciju polaznika upisat će u akademskoj godini 2014./2015. – najavili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar znanosti, obrazovanja i sporta doc. dr. Željko Jovanović, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin i dekan riječkog Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić.
    Osnivanje novog fakulteta koji će preuzeti dio studijskih programa današnjeg Medicinskog fakulteta, upisivati oko 300 studenata u početku, ali i uvesti programe koji su u postpuku akreditacije, ministar znanosti proglasio je jedinim od četiri najvažnija povijesna događaja u riječkom zdravstvu i znanosti nakon osnivanja Medicinskog fakulteta, Sveučilišta te KBC-a Rijeka.
    – Zdravlje i starenje populacije jedan su od tri strateška prioriteta Europske unije. Za ovaj prioritet nije dovoljno povećati upisne kvote na fakultetima već stvoriti visokoobrazovani kadar medicinskih sestara, laboranata i sličnih profila. U Hrvatskoj trenutno imamo 24 tisuće medicinskih sestara, a samo deset posto njih je visokoobrazovano. Prema preporukama EU taj bi broj trebao biti puno veći, rekao je Jovanović.
    Fakultet za zdravstveni studije trebao bi prema njegovoj procjeni privući i studente iz regije i dati doprinos razvoju zdravstvene industrije.
    Doprinos zdravstenoj industriji istaknuo je i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin koji smatra da je Fakultet za zdravstvene studije odgovor Sveučilišta na potrebe ovog kraja i profiliranje nove riječke industrije za koju već sad postoji dobra baza kad je o gradu riječ.
    – Radi se o fakultetu koji kod nas ne postoji dok nama susjedna Slovenija ima dva takva fakulteta. To su fakulteti koji pokrivaju niz profila koji sudjeluju u liječenju ljudi i doprinose zdravstvenom sustavu, ustvrdio je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Alan Šustić.
    Uz postojeće diplomske studije sestrinstva i fizioterapije te stručnih studija radiološke tehnologije, laboratorijske dijagnostike, sestrinstva, fizioterapije i primaljstva, budući fakultet trebao bi uključivati i svečilišne diplomske studije menadžmenta u sestrinstvu i medicinsko laboratorijske dijagnostike. Pored redovnih studijskih programa, Fakultet za zdravstvene studije nudit će i programe cjeloživotnog obrazovanja.

B. ČALUŠIĆ

 
"Alarm automatika i JGL ne bi uspjeli bez ulaganja u znanje", NL, 25.4. 2013.
RAZGOVORI O RIJECI 2020. »RIJEKA I DRUŠTVO ZNANJA« JEDNA OD TRI PREDIZBORNE TEME SDP-a
 
Da bismo mogli konkurirati, moramo imati vještine i znanje. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je direktor Jadran Galenskog laboratorija Ivo Usmiani

Ivor BALEN
 
Boris Golob, Boris Popović, Ivo Usmiani, Pero Lučin, Vojko Obersnel, Zvonimir Stanić i Hrvoje HudoletnjakRIJEKA » Rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin rekao je na jučerašnjem skupu »Rijeka i društvo znanja« da Sveučilište još uvijek nema snage izravno se integrirati u zajednicu, ali je spremno započeti taj proces.
    – Možemo preuzeti odgovornost i započeti transformaciju u sveučilište treće generacije u skladu s konceptom koji se provodi u svijetu i kojeg je započeo Cambridge. To nije nimalo jednostavno i ne može se napraviti u jednom desetljeću, ali se treba gibati u tom smjeru. Treba početi okupljati mozgove i stvoriti kritičnu masu koja će utjecati na razvoj lokalne ekonomije, rekao je Lučin, naglasivši da je u Rijeci trenutačno oko tisuću doktora znanosti koji većinom rade na Sveučilištu te da taj broj treba povećati stvaranjem novih kadrova i privlačenjem već formiranih znanstvenika u Rijeku. 
    Tema »Rijeka i društvo znanja« jedna je od triju predizbornih tema riječkog SDP-a u okviru »Razgovora o Rijeci 2020.« Kandidat za novi mandat gradonačelnika, Vojko Obersnel, naglasio je da je razvijanje Rijeke u društvo znanja u skladu sa strategijom EU koja se, kako je rekao, umnogome oslanja na znanost.
   
Vizija i napredak

– »Zlice« tvrde da smo ja ili ljudi oko mene protiv industrije. Ljudi međutim moraju znati da Grad stvara uvjete i okvire, ne možemo mi probijati tržište. Nije točno da smo protiv hala i hangara, trebaju nam hale kao što su hale JGL-a ili Alaram automatike, ali ne prazne hale nad kojima ćemo plakati za nekadašnjom industrijom. U današnje vrijeme bez vizije nema napretka i zato ulažemo u znanje, rekao je Obersnel.
    Direktori spomenutih uspješnih riječkih tvrtki, Ivo Usmiani i Boris Popović, ispričali su povijest svojih poslovnih uspjeha, naglasivši da je pritom veliku ulogu odigralo upravo ulaganje u znanje.
    – Da bismo mogli konkurirati, mi smo shvatili da moramo imati vještine i znanje. Danas smo došli do toga da u projekciji za 2018. godinu planiramo dvije milijarde kuna prometa. Mi smo primjer da se može i da ne treba čekati državu ni grad, rekao je Usmiani. 
    Bela Nemet, predsjednik Inovacijsko-poduzetničkog centra Rijeka istaknuo je da 86 posto inovacija u Hrvatskoj ne dolazi sa sveučilišta, nego od individualnih inovatora koji trebaju pomoć kako bi svoje projekte komercijalizirali.
   
Inovatori bez podrške

– Prvi put se o povezivanju sveučilišta i prakse govorilo još 1994. godine u Brtonigli, ali to jako sporo ide. Znanje nije samo sebi svrha, već treba biti iskorišteno za razvoj gospodarstva i standarda stanovnika, ali kod nas još uvijek nije tako. Inovatori trenutačno imaju podršku samo udruga inovatora, a kvalitetnu podršku institucija nemaju. Stoga predlažemo da se oforme centri za pomoć inovatorima u kojima bi im na raspolaganju bili stručnjaci iz više polja, ne samo tehničkoga, nego i dizajneri, pravnici, marketinški stručnjaci, koji će raditi na plasmanu inovacija. To bi bilo korisno i za sveučilište jer bi novi kadrovi dobivali praksu, a inovatori bi mogli komercijalizirati svoje ideje, rekao je Nemet.
 
"Proglašeni najbolji matematičari i fizičari", NL, 25.4. 2013.
TRADICIONALNO NATJECANJE

RIJEKA » Društvo matematičara i fizičara i ove je godine organiziralo natjecanja iz matematike i fizike za učenike osnovnih i srednjih škola. U skladu s ovogodišnjom temom Festivala znanosti »Budućnost«, tema natjecanja iz fizike bila je »Fizika u vremenskoj kapsuli«, a natjecanja iz matematike »Matematičko otkriće koje je promijenilo budućnost«. Na natjecanje iz fizike pristiglo je sedam radova, a natječajno povjerenstvo prvu je nagradu dodijelilo Leonu Paoloviću i Krešimiru Nikoliću iz OŠ Brajda za kratki film »Saznali smo o željezu«, dok je druga nagrada pripala Sari Grgurić, Filipu Perušiću i Karli Žeželić iz OŠ Čavle za kratki film »Preseljenje na Mars«, a treća Sandru Bjelanoviću i Vitu Boci iz OŠ Turnić za PowerPoint prezentaciju »Velocimetar«.
    Na natječaj iz matematike pristiglo je osam radova učenika osnovnih škola i devet radova učenika srednjih škola, a u kategoriji osnovnih škola prva nagrada pripala je radu »Pitagorin poučak« čiji su autori Matilda Bagara i Margareta Mavrinac iz OŠ dr. Josipa Pančića Bribir. Druga nagrada pripala je radu »Koordinatni sustav« čiji su autori Josipa Kajić, Klara Leskovar i Lea Wolf iz OŠ Petar Zrinski Čabar, a treća radu »Matematika« autora Ivane Bocka, Nikole Jelača i Andrea Juričića iz OŠ Čavle. U kategoriji srednjoškolaca prva je nagrada pripala radu »Euklidska i neeuklidska geometrija« čiji su autori Uršula Bošnjaković, Margita Ivanković i Eni Katanić iz Gimnazije Požega, dok je treća nagrada pripala radu »Sličnosti« čiji je autor Matija Radović iz Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka. Posebna nagrada Društva matematičara i fizičara dodijeljena je Eni Paparić iz Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka te Borni Tićku iz Prve riječke hrvatske gimnazije. (I. Š. K.)
 
"Život uvijek nadmaši svaku fantaziju", NL, 24.4. 2013.
»NOĆ KNJIGE«PREDSTAVLJEN ROMAN SREĆKA CUCULIĆA »STRAH OD PRIVIDA«
 
Ako postoji banalnost zla, onda je ovo knjiga o zlu banalnosti. Anatomija je to bezbrojnih nesporazuma, nedorečenosti, zavisti, neprijateljstava i lažnih prijateljstava – rekao je Vuk Perišić
 
S predstavljanja knjige Srećka Cuculića u Ex librisu * Foto: P. FABIJANRIJEKA » »Noć knjige«, koja se održava 23. travnja u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava, obilježena je i u Rijeci. U program su se uključile riječke knjižare i knjižnice, a knjige su se dijelile čak i u autobusu. Riječ je valjda o jedinoj noći u godini kada su knjige i čitanje iznova »in«. Antikvarijat knjiga Ex libris imao je jednu premijeru – predstavljen je novi roman riječkog autora Srećka Cuculića pod naslovom »Strah od privida«, što je Cuculićeva trinaesta knjiga. U atmosferu romana uveo je glumac Emir Mulalić, koji je interpretirao ulomak iz knjige. Na djelo se osvrnuo Vuk Perišić, rekavši da je to knjiga o umirovljeniku koji se prisjeća svoga života i koji u tom prisjećanju želi stvoriti privid smisla.
    – Na ekranu sjećanja pojavljuju se mnogi likovi iz svakodnevice. Nevjerojatno je koliko su ti ljudi banalni i zli, mali i uplašeni. Radi male koristi oni su spremni odreći se elementarnog morala i za povišicu cinkati svoje kolege direktoru. Autor možda nije ni svjestan koliku je količinu ljudskoga zla u romanu opisao. Ako postoji banalnost zla, onda je ovo knjiga o zlu banalnosti. Anatomija je to bezbrojnih nesporazuma, nedorečenosti, zavisti, neprijateljstava i lažnih prijateljstava. U naraciju je utkana i poneka poetska slika, poput »gljive« za krpanje čarapa, koja je među malograđanima koji prolaze kroz ovaj grad najpozitivniji »lik«. Tu je i politika – glavni lik doživio je i Drugi svjetski rat, i poslijeratno siromaštvo, i tragikomične situacije iz vremena socijalizma, i nacionalizam u 1990-ima i tranziciju, dok je 21. stoljeće vrijeme bilance
Knjige na liniji 32
   
    U »Noći knjige« u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci otvorena je Zelena knjižnica energetske efikasnosti, a Gradska knjižnica Rijeka organizirala je Noć otvorenih vrata Studentskoga čitateljskog kluba, glasna čitanja, Bookcrossing i akciju »Bonus peta - dobra knjiga«. U knjižari VBZ-a na razgovor o knjigama i egzotičnoj književnosti pozvani su Amila Žujo i Milan Ilić, a izdvojimo i prigodno darivanje knjiga putnicima u autobusu Autotroleja na liniji 32 u smjeru Opatije. Tom prilikom darivane su knjige nakladnika iz Primorsko-goranske županije, u organizaciji Strukovne skupine nakladnika HGK – ŽK Rijeka. 
   
Stihovi u Ribooku
   
    U knjižari Ribook održan je »Kolaž-program najbolje od najboljeg« – izbor scenskih nastupa studentica poslijediplomskog studija »Gluma, mediji, kultura« pod mentorstvom Rade Šerbedžije. U programu su sudjelovale Martina Biljan, Dina Dehni Sow, Jelena Graovac, Denis Kirinčić, Valentina Lončarić, Jelena Mesar, Nina Sabo i Marina Stanger, te glazbenik Sandi Bratonja. Polaznice studija glume interpretirale su pjesme hrvatskih autora – od Vladimira Nazora, Vesne Parun, Miroslava Krleže do Tatjane Gromače, te stihove američkog književnika Charlesa Bukowskog.
i osvrta na vlastiti život. Kroz roman se provlači linija patnje i besmisla, uz povremene predahe i zagledavanje u samoga sebe. Tragičan dio knjige o sjećanju je Alzheimerova bolest glavnoga lika, jer on ostaje bez osnovnog alata za sjećanje. To nije samo osobna tragedija, nego možda i metafora za bolest društva – osvrnuo se Vuk Perišić.
    Srećko Cuculić kazao je da su svi likovi iz romana postojali te da život uvijek nadmaši svaku fantaziju. U romanu »Strah od privida« mogu se prepoznati stvarne situacije, a Cuculić je rekao i da je svaka knjiga na neki način autobiografska. Na objavljivanje romana čekao je četiri godine, pa su neki likovi iz knjige, čija su imena izmijenjena, u međuvremenu pokopani. Kao moto za roman poslužilo je Solženjicinovo pitanje: »Je li cinkaroš uopće čovjek?« U glazbenom dijelu programa nastupili su Denis Razumović, Rajko Ergić, Vedran Ružić i Dorian Cuculić, unuk Srećka Cuculića.

Kim CUCULIĆ, Svjetlana HRIBAR

 
"Odigrana šahovska simultanka sa studenticama – državnim prvakinjama", NL, 24.4. 2013.
FESTIVAL ZNANOSTI JUČER U RIJECI ODRŽAN PRVI OTVORENI DAN SVEUČILIŠNIH ODJELA
 
Po laboratorijima za biotehnologiju, fiziku, informatiku i matematiku tijekom cijelog dana zadatke su rješavali srednjoškolci koji su se natjecali na »Tetragonu«
 
Simultanka s Borkom Frančišković * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Šahovska simultanka s državnim prvakinjama Borkom Frančišković i Barbarom Rački, LAN party i natjecanje srednjoškolaca te razgledavanje laboratorija, samo je dio onoga što je ponudio jučerašnji Otvoreni dan sveučilišnih odjela, što je prvi put održan u sklopu Festivala znanosti. Simultanku su Borka Frančišković i Barbara Rački, obje studentice Odjela za matematiku, odigrale s akademikom Danielom Rukavinom, pročelnikom gradskog Odjela za sport Veljkom Karabaićem, Robertom Ferlinom, ravnateljicom Zaklade Sveučilišta Sanjom Barić, predsjednicom riječkog Studentskog zbora Andreom Mešanović, pročelnicima sveučilišnih odjela...
    Posebno zabavno bilo je u prostorijama Odjela za informatiku, koji je organizirao čak dva LAN partyja za djelatnike Sveučilišta te za studente i učenike. Posjetitelji su tijekom dana mogli razgledati laboratorije za fiziku površina i materijala, elementnu mikroanalizu, kemijsku pripremu uzoraka, optičku spektrometriju, genetiku ponašanja, fizikalni kemiju te za sistemsku biomedicinu i genomiku. Po laboratorijima sveučilišnih odjela za biotehnologiju, fiziku, informatiku i matematiku tijekom cijelog dana zadatke su rješavali srednjoškolci koji su se natjecali na »Tetragonu«. Otvoreni dan sveučilišnih odjela ponudio je i predavanja Krešimira Pavelića »Biotehnologija pred novim izazovima«, Marina Karuze »S druge strane zrcala«, Tajane Ban Kirigin »O teoriji skupova« te Mile Pavlića »Budućnost pripada informatici«.
 
"Inauguriram međunarodno pijanističko druženje", NL, 23.4. 2013
KONCERT GORAN FILIPEC RECITALOM NAJAVLJUJE LJETNU PIJANISTIČKU ŠKOLU »DINO CIANI«
 
Studenti će raditi pod mentorstvom Nauma Gruberta, Epifanija Comisa, Simona Trpčevskog i mojim. Svi će imati priliku svirati svim profesorima, a najveći dio vremena provesti s mentorom koji je njihov prvi izbor i razlog dolaska u Rijeku
 
Goran Filipec upravo se vratio iz Petrograda s koncerta u Mariinskom teatruNajuspješniji riječki pijanist mlađe generacije – Goran Filipec – koji je inicirao pokretanje ljetne pijanističke škole »Dino Ciani« pri riječkom Sveučilištu, priredit će u četvrtak, 25. travnja, u 20 sati recital u riječkom kazalištu kojim će inaugurirati Akademiju. Na programu koncerta su djela Chopina i Liszta, koja je prošlog tjedna Filipec svirao na festivalu »Lica suvremenog pijanizma«, u Mariinskom teatru u Petrogradu.
    Obično ste pred riječkom publikom nastupali uoči velikih natjecanja ili značajnih koncerata – ispraćali smo Vas i očekivali dobre vijesti. Ovog se puta zadovoljni i opušteni vraćate na riječku scenu nakon koncerta na jednoj od najpoznatijih umjetničkih pozornica, kultnog teatra u gradu koji je sinonim za kulturu i umjetnost.
    – Istina je. Pred riječku publiku izlazim u top formi, nakon koncerta koji sam prošlog tjedna imao u novoj koncertnoj dvorani Mariinskog teatra. Bilo je to moje prvo gostovanje u Petrogradu, dvorana je bila puna – publika vrlo raspoložena i srdačna. Budući da se zaista radi o referentnoj točki umjetnosti – Mariinski teatar je mjesto djelovanja Valerija Gergijeva, a iz njegova je fonda izgrađena ova dvorana kao i nova operna scena koja će tek biti otvorena – bilo mi je jako stalo da se tamo predstavim u najboljem izdanju. Svaki uspješan koncert otvara mogućnost za nove nastupe, pa je tako bilo i ovoga puta.
    Kako se pripremate za ovakve koncerte?
    – Osim samostalnog rada, postoji nekoliko ljudi s kojima se konzultiram ako imam neko pitanje vezano uz interpretaciju. Među njih spada Naum Grubert u Amsterdamu i moja moskovska mentorica Natalia Trul. Sviranje ljudima u čiji sud vjerujem dragocjeno je, bez obzira hoću li na kraju prihvatiti njihovu sugestiju ili ne, jer se kroz komunikaciju uvijek dođe do nekih zanimljivih rješenja.
    Neposredno prije odlaska u Petrograd, održali ste i koncert na Korzici.
    – Bio je to radni boravak, na poziv prijatelja i kolega s Korzike, gdje sam održao i recital. Promjena sredine u nekim je trenucima vrlo poticajna, pogotovo ako uključuje komunikaciju s ljudima iz struke. S kolegama pijanistima, što je ovom prigodom bio slučaj. Ta prijateljstva diljem svijeta nastaju na natjecanjima, studijskim seminarima tijekom prošlih godina, a traju obično čitav život, jer među pijanistima na zapadu uglavnom nema ljubomore i konkurencije. To je više katakteristika zatvorenih sredina kakve su nekada bile istočne zemlje.
    Hoće li Vaše putovanje Europom imati neki utjecaj i na Ljetnu akademiju »Dino Ciani«?
    – Jedan od ciljeva je bio osobno proširiti glas o Akademiji – razgovarao sam s poznanicima i prijateljima u Amsterdamu i Parizu, upoznao ih s programom ove ljetne škole i profesorima koji su potvrdili svoj dolazak. Mislim da ćemo u srpnju u Rijeci imati lijepo međunarodno pijanističko druženje među polaznicima i profesorima, koje će rezultirati zanimljivim koncertima, dakle – biti atraktivno i publici.
    Koji su profesori potvrdili dolazak i kako je zamišljen program?
    – Studenti će raditi pod mentorstvom Nauma Gruberta, Epifanija Comisa, Simona Trpčevskog i mojim, svi će imati priliku svirati svim profesorima, a najveći dio vremena provesti s mentorom koji je njihov prvi izbor i razlog dolaska u Rijeku. Nadam se dobrom odazivu, jer kvalitetnih ljetnih škola – pogotovo na našem području i zemljama u susjedstvu – nema mnogo. Dvadesetak studenata bila bi optimalna brojka, nadam se dolasku i hrvatskih studenata glazbe i pijanista s područja bivše Jugoslavije, jer je ovo prilika za kontakte tako neophodne umjetnicima.
    Odakle ideja za Ljetnu akademiju »Dino Ciani« ?
    – Posljednjih godina, otkako ponovno živim u Rijeci, nedostaju mi susreti i razgovori s aktivnim, profesionalnim glazbenicima. U više sam navrata razmišljao kako – makar na petnaestak dana godišnje – privući muzičare u Rijeku, organizirati radna druženja i koncerte, što je važno za glazbeni život grada uopće. Ljetna je akademija dobar početak. Sretna je okolnost što radimo u sklopu programa Cjeloživotnog obrazovanja Sveučilišta u Rijeci, a pritom je vrlo lijepo što je pokroviteljstvo nad Akademijom prihvatio predsjednik RH Ivo Josipović. U tom projektu ja sam umjetnički voditelj jer sam osmislio idejni koncept Akademije, produkcijski dio preuzela je Daniela Urem, koja na Sveučilištu vodi odjel za kulturu, a nadasve nam je dragocjena podrška rektora dr. Pere Lučina.
    Pri samoj realizaciji Ljetne akademije ususret su nam izišli i stavili svoje prostore na raspolaganje i Zajednica Talijana, Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova te Područni odjela zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci, tako da se polako stvara platforma na kojoj se idućih godina može dalje graditi.

Svjetlana HRIBAR

 

 
"Filmološke i mediološke teorije", NL, 23.4. 2013.
FRAGMENTI SLIKE SVIJETA KNJIGA SAŠE STANIĆA I BORISA RUŽIĆA
 
Razgovori o knjizi Saše Stanića i Borisa Ružića privukli su brojne zainteresirane za filmsku tematikuRIJEKA » Filmološka i mediološka publicistika u Hrvatskoj doživljava sve bujniji razvoj, kako zahvaljujući radovima već afirmiranih filmologa i kulturologa tako i onih mlađe generacije čije vrijeme tek dolazi. Doprinos tom trendu dala su i dvojica riječkih autora: Saša Stanić s Odsjeka za kroatistiku i Boris Ružić s Odsjeka za kulturologiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Sudeći prema vrlo dobro posjećenom predstavljanju njihove knjige »Fragmenti slike svijeta: kritička analiza suvremene filmske i medijske produkcije« (Facultas, Rijeka 2012), koja se održala u riječkom Art-kinu Croatia, interes za ovakvu vrstu literature svakako postoji.
    Knjiga se sastoji od šest tematski i metodološki međusobno povezanih eseja: Istinite laži medijske slike svijeta, Na razmeđi spektakla, manipulacije i opservacije (O nekim aspektima dokumentarnoga i igranoga filma), Filmska i televizijska slika: poprište indicija analogne i digitalne slike, Medijske reprezentacije zbilje i zrcalni efekt, Devijantna filmofilija (Ogled o nekima aspektima suvremene produkcije filmova strave), Kultura na nišanu (O utjecaju ratne, poratne i tranzicijske zbilje na domaću filmsku i književnu produkciju).
   
Dva pristupa

Tekstovi su dobro i logično ulančani kako bi knjiga tvorila zaokruženu strukturnu cjelinu. Kako i njezin podnaslov sugerira, osnovni metodološki okvir čine filmološke i mediološke teorije, s tim da jedna skupina tekstova više tendira filmološkom, a druga skupina mediološkom usmjerenju. Oba se pristupa otvaraju nizu kulturoloških teorija (psihoanalizi, dekonstrukciji, marksizmu...) kako bi se temelji filmološki i mediološki pristupi produbili. Također valja istaknuti kako su filmološki prilozi više esejistički usmjereni, a mediološki tendiraju podrobnijoj teorijskoj eksplikaciji.
    Predstavljanje knjige osmišljeno je kao opušten razgovor između dvojice autora te moderatora Dejana Durića, tijekom kojega se nastojalo dotaknuti bitnih problemskih preokupacija knjige. Tako se razgovaralo o temama u rasponu od odnosa fikcije i zbilje te uloge medija kao posrednika i oblikovatelja spomenutoga odnosa, zatim medijske konstrukcije stvarnosti te odnosa dokumentarnoga i igranoga filma, strategija manipulacije stvarnosti, reality showova te njihova prodora u filmske strukture do narcističke i popularne kulture, kulturne industrije i njezinih kretanja u poljednjih dvadesetak godina te položaja gledatelja. Kao bitno obilježje ovih eseja, Dejan Durić je naglasio izbjegavanje pretjeranoga teoretiziranje nauštrb jasne i koncizne analize.
   
Izazov

Autori su istaknuli kako im je rad na knjizi bio veliki izazov, a dobrim je dijelom izrasla iz njihovih profesionalnih i znanstvenih preokupacija. Eseji zastupljeni u knjizi daju svojevrsni presjek jednoga segmenta stanja u suvremenom medijskom prostoru, a Saša Stanić je istaknuo da svako vrijeme ima svoje obilježja pa smatra da danas situacija u filmu i medijima nije lošija u usporedbi s proteklim desetljećima. Razlika je u tome što je došlo do novih trendova i uporabe drugačijih filmskih i medijskih strategija, što se očituje u često isticanoj tvrdnji da televizija danas sve više preuzima postupke karakteristične za kinofilm, a kinofilm sve više nalikuje videoigrama. No, potreban je svojevrsni vremenski odmak kako bi se moglo ocijeniti današnje stanje medija i filma. Po pitanju odnosa medija i kulture Boris Ružić također odbacuje pesimistične vizije prema kojima mediji isključivo stvaraju pasivnu publiku te zahtijevaju pasivnoga recipijenta.

 
"Suvremena umjetnost lišena vrijednosnih orijentira", NL, 23.4. 2013.
MALI SALON TRIBINA »SUVREMENA UMJETNOST U JAVNOM PROSTORU«
 
Postmodernim odbacivanjem svih kriterija vrednovanja, suvremena je umjetnost sama sebi slomila otpor, a time i mogućnost da se razvija
 
Tribina u Malom salonu otvorila je niz vrućih tema suvremene umjetnosti * Foto: M. GRACINRIJEKA » Moj grad je pun pasjeg dreka i ljudskih govana! Ovu misao, posuđenu iz rada pulskog umjetnika Pina Ivančića, iskoristila je povjesničarka umjetnosti Nataša Šegota Lah kao uvod u svoj dio izlaganja na javnoj tribini »Suvremena umjetnost u javnom prostoru«, održanoj u Malom salonu na Dan povijesti umjetnosti, jednodnevne manifestacije koju su treću godinu za redom organizirali Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci, Studentska udruga studenata povijesti umjetnosti, Centar za ikonografske studije i Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja.
    Kao uvodničari na tribini nastupili su i Milijana Babić, Ana Bezić, Ivana Podnar i Slaven Tolj, koji su se govoreći o javnom prostoru fokusirali na vanjske prostore gradskih ulica i trgova, za razliku od Šegote Lah koja je uključila i prostore javnih institucija, muzeja i galerija. Milijana Babić je prezentirala tri umjetničke akcije (»Djedica«, »Duchampovi svjedoci«, »Radni dan«) u kojima je postupcima kao što su prošnja, prikupljanje plastične ambalaže iz smeća ili dijeljenje brošura o suvremenoj umjetnosti u maniri Jehovinih svjedoka problematizirala pitanja koja se tiču statusa i preživljavanja samostalnih umjetnika ili poimanja suvremene umjetnosti, ali publika koja je svjedočila izvedbama najčešće nije bila svjesna da konzumira umjetnost, što je rezultiralo nizom zanimljvih situacija, do prijava policiji. Slaven Tolj je skrenuo pažnju na ulogu umjetnika udruženih s civilnim aktivistima u borbi za obranu javnih porostora od nasrtaja politike i kapitala, te iskustvo djelovanja nezavisne scene u Dubrovniku koja je prije osvajnja Lazereta nekoliko godina djelovala isključivo u javnom prostoru, čime je ostvarila vidljivost i kontakt sa zajednicom.
   
Intervencije u prostoru

Ana Bezić je na primjeru starih zgrada i zapuštenih gradskih prostora poput riječke Gomile koju vidi kao marker problema u odnosu prema povijesnom sloju grada načela problem prepoznavanja baštinskih vrijednost i načina njihova vrednovanja, dok je Ivana Podnar na primjeru postavljanja javnih skulptura ideološkog predznaka na području grada Zagreba pokaza
Večeras tribina u Muzeju grada Rijeke
   
    U organizaciji Društva povjesničara umjetnosti, Rijeke Istre i Hrvatskog primorja u Muzeju grada Rijeke danas u 19 sati održat će se javna tribina na temu »Likovni život u doba recesije«. Kao uvodničari na tribini će nastupiti Ivan Balažević, Ervin Dubrović, Ivan Šarar, Nataša Šegota Lah, Slaven Tolj i Berislav Valušek. Prema riječima predsjednice Društva Branka Arh, tribina kroz suočavanje različitih viđenja i iskustva institucionalne i nezavisne scene, te samostalnih umjetnika želi potaknuti diskusiju o problemima u likovnom životu Rijeke u recesijskim vremenima koja su u prvom redu pogodila kulturu.
    Kako je naglasio Berislava Valušeka rasprava će dotaknuti niz intrigantnih pitanja, poput onoga gdje je nestao novac za kulturu s obzirom na tvrdnje političara da se gradski proračun od 1994. povećao za tri puta, a muzejske institucije za godišnji program istodobno dobivaju sredstva s kojima su 90-tih raspolagala za jednu izložbu. Tu je i pitanje odnosa nezavisne i institucionalne scene, bujanja administracije Odjela za kulturu, kandidature Rijeke za europsku prijestolnicu kulture unatoč očitom nedostatku kulturne infrastrukture.
la kako bivši i sadašnji sustav na isti način koriste javne spomenike da bi jezikom figurativne umjetnosti komunicirali vrijednosti koje žele da vrijede za zajednicu. Razlika je samo u ideološkom predznaku, pa umjesto spomenika narodnim herojima iz prijašnjeg sustava, kojima se promjenom vlasti traže nove lokacije ili trpe devastaciju , spomenike dobivaju povijesne ličnosti drugog političkog svjetonazora, poput Alojzija Stepinca kojem je na širem području grada Zagreba postavljeno osam spomenika, od čega šest istoga kipara, ne samo pred crkvama, nego na javnim trgovima ili pred školama. Nasuprot ovome stoje akcije civilnih inicijativa i suvremenih umjetnika koje različitim intervencijama u javnom prostoru ustaju protiv društvenih anomalija, poput ulične akcije »Silovana « udruge B.a.b.e. koja je postavljanjem lutaka za napuhavanje na Cvjetnom trgu svojedobno aktualizirala problem žrtava seksualnih zločina, ili umjetničke akcije Sanje Iveković koja je reagirala na devastaciju spomenika i promjenu naziva ulice koja je nosila ime antifašističkih heroina – sestara Baković.
   
Bačena rukavica

No, sve to bila je tek »mlaka vodica« prema nastupu Nataše Šegota Lah koja je u vrlo polemičnom tonu bacila rukavicu i takozvanoj nezavisnoj suvremenoj sceni i umjetničkim instutucijama, otvorivši pitanje pomanjkanja vrijednosnih kriterija u suvremenoj umjetnosti, problem komunikacije s publikom kojoj je često teško pa i nemoguće dokučiti poruke i smisao današnje umjetnosti, kao i problem instrumentalizacije suvremene umjetnosti od strane politike koja je kontrolira kroz sustav javnog financiranja i institucionalizacije kritički najpotentnijeg dijela scene, kako bi ga umrtvila.
    – Politika je odjednom postala dušebrižnički nastrojena prema grupaciji koja je potencijalno najsubverzivnija. Na taj način stvara se privid pozitivne društvene promjene u odnosu prema umjetnosti, a zapravo se radi o načinu otupljivanja njezine kritičke oštrice – kazala je Šegota Lah upozorivši i na veliki problem nedostatka vrijednosnih orijentira zbog čega pod kapu važnosti dospijeva sve što se (samo)prezentira kao umjetnost.
   
Slomljen otpor

– Dobra i loša produkcija su izjednačene, a loše je više nego dobre. Manje me brine kada se to događa na Korzu, nego u prostoru javnih institucija u kojima želim vidjeti poticajne, vrijedne, snažne projekte , ali kad dođem na izložbe često ne mogu prepoznati kriterije vrednovanja u selekciji produkcije – kazala je Šegota Lah, a na primjedbe da generalizira i inzistiranje ravnatelja MMSU Slavena Tolja da kaže gdje se to događa odgovorila »Kod vas!«
    Prema njezinu mišljenju, suvremena je umjetnost postmodernim odbacivanjem svih kriterija vrednovanja sama sebi slomila otpor, a time i mogućnost da se razvija. Likovna kritika iščezla je iz javnog prostora, a i sami povjesničari umjetnosti nisu adekvatno odgovorili potrebi uvođenja novih metodologija u analizi i vrednovanju suvremene produkcije, kao što ni sami umjetnici ne osjećaju potrebu za komunikacijom s publikom.
    Kao posljedicu svega toga imamo kritički i polemički umrtvljenu scenu, umjetnika koji možda teško živi, ali se posve raskomotio u vrijednosnim orijentirima i publiku koja ne razumije što gleda, čemu su na tribini posvjedočili i studenti povijesti umjetnosti, priznavši da često ne razumiju ono što im se na izložbama prezentira kao umjetnost.

Nela VALERJEV OGURLIĆ

 
"O zdravstvenoj industriji u Rijeci i regiji", NL, 23.4. 2013.
OKRUGLI STOL MEDICINSKI FAKULTET
 
* Foto: M. GRACINRIJEKA » Zdravstvena industrija u Rijeci i regiji bit će tema okruglog stola kojega danas u 18 sati na Medicinskom fakultetu organizira udruga Riječki val. Temelj rasprave je Strategija razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije za razdoblje od 2013. do 2020. godine, koju je Skupština PGŽ-a prihvatila u veljači ove godine. Tim dokumentom ova djelatnost određena je kao ključna komparativna prednost regije, koju se želi razviti kao prepoznatljivi regionalni brend, a turističkim razvojnim planovima zacrtan je i cilj da upravo Primorsko-goranska županija bude lider zdravstveno-turističke ponude u Hrvatskoj.
    U većini razvijenih zemalja zdravstvena industrija već danas obuhvaća više od 10 posto domaćeg bruto proizvoda, a Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će 2020. godine ona biti svjetska industrija broj jedan. Zbog zdravlja, govore procjene, 2020. putovat će oko sedam milijuna ljudi, a da ta predviđanja nisu nerealna, pokazuje i podatak da je zdravstveni turizam u ovome trenutku jedino tržište u svijetu koje bilježi stopu rasta i to do 20 posto unatoč krizi i recesiji. Na najbližim emitivnim tržištima Primorsko-goranske županije je oko 76 milijuna stanovnika, od kojih je 14 milijuna starije od 60 godina, a upravo je ta kategorija primarna ciljna skupina za ovu vrstu turističke ponude.
    Osim zdravstvenog turizma, zdravstvena industrija u sebi sadrži i razvoj biotehnologije, farmaceutike, medicinske opreme, virtualne i telemedicine te edukcije, pa će na okruglom stolu u raspravi o tome kako Strategiju pretvoriti u praksu, uz turističke djelatnike i predstavnike Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, sudjelovati i predstavnici javnih i privatnih zdravstvenih ustanova i Sveučilišta u Rijeci. (S. Ba.)
 
"U Rijeci otvoren 11. festival znanosti", GR, 22.4. 2013.


Na prigodnoj svečanosti u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke gradonačelnik Vojko Obersnel otvorio je Festival znanosti, čije se ovogodišnje 11. izdanje održava na temu  „Budućnost“. Festival se održava u deset hrvatskih gradova od 22. do 26. travnja, s ciljem popularizacije znanosti.

 

Otvorenje Festivala znanosti 2013. u Rijeci- dr.sc. Rajka Jurdana Šepić U proteklih deset godina Festival je posjetilo više od 60.000 građana, a u okviru ovogodišnjeg na stotinjak lokacija u deset hrvatskih gradova, među kojima je i Rijeka, održat će više od 550 događanja sa oko 900 sudionika. Na deset različitih lokacija u Rijeci program Festivala obuhvaća 84 događaja za sve zainteresirane dobne skupine.

Ovogodišnje izdanje Festivala, kazala je predsjednica Organizacijskog odbora Festivala znanosti dr.sc. Vedrana Mikulić Crnković, imat će niz različitih aktivnosti, pri čemu se izdvajaju predavanja za javnost u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, znanstveni kafići, radionice za učenike osnovne i srednje škole, program na Riječkoj zvjezdarnici i u Sveučilišnoj knjižnici, info- pult Festivala znanosti i različite aktivnosti koje će sastavnice Sveučilišta u Rijeci organizirati u svojim prostornima, posebice u Kampusu.

Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel otvorio je Festival znanosti 2013. u Rijeci Otvarajući Festival riječki gradonačelnik Vojko Obersnel citirao je riječi Abrahama Lincolna koji je rekao da „ako želite prognozirati budućnost, to ćete najlakše učiniti ako je sami stvorite. Upravo u tome nemjerljiva je uloga znanosti, ali i svih onih koji moraju učiti o tome što je to znanost te uvažavati rezultate raznih znanstvenih istraživanja. Kako bi to omogućili, potrebne su manifestacije poput Festivala znanosti, u okviru kojega se na jednostavan i svima pristupačan način prezentiraju znanstvena dostignuća“, kazao je gradonačelnik Obersnel dodavši da je uspjeh zajamčen već zbog činjenice da se svi ovi događaji godinama organiziraju s velikim entuzijazmom. Među ostalim, u šali je kazao da je Festival poznat i po tome što u Organizacijskom odboru nikada nema žena, ali da se zbog uspješnosti koju bilježi, tumu sigurno nitko nikada neće protiviti.
 

Otvorenje Festivala znanosti 2013. u Rijeci Naglašavajući da su sva prethodna izdanja Festivala znanosti postigla izuzetno veliki uspjeh, prorektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr.sc. Snježana Prijić Samardžija podsjetila je na činjenicu da zasluge za to pripadaju članicama Udruge Zlatni rez, koje su, vođene dr. Rajkom Jurdana Šepić, u segmentu popularizacije znanosti, zadnjih deset godina odradile veliki posao.
„Nikada nije bilo lakše stjecati znanje, ali jednako tako ni teže primjenjivati ga“, poručio je obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić naglašavajući kako su lokalna i regionalna samouprava obvezne ulagati u znanje, zbog činjenice da je jedino znanje jamstvo konkurentnosti. Zbog toga, dodao je Vujić, i PGŽ i Grad Rijeka dugi niz godina potiču sve projekte i manifestacije koje za cilj imaju širenje znanja, poticanje obrazovanja i svega onoga što će svim stanovnicima omogućiti još veći standard i kvalitetu života.

Uz predsjednicu, Organizacijski odbor Festivala čine Milvana Arko- Pijevac, dr.sc. Bojana Ćulum, dr.sc. Ivana Jelovica Badovinac, Lea Lazzarich i Vanesa Ujčić Ožbolt.
Ulaz na sve manifestacije Festivala znanosti je slobodan.
Više informacija na http:/www.festivalznanosti.hr/2013./
(LJ.M.P.)

 
"Još 500 sadnica smreke čeka vlasnike", NL, 21.4. 2013.
MILIJARDA ZELENIH DJELA
            * Foto: M.GRACIN            RIJEKA » »Milijarda zelenih djela« naziv je manifestacije koju je jučer u povodu obilježavanja međunarodnog Dana planeta Zemlje organizirala Ustanova Dvorana kulture »Joga u svakodnevnom životu« u suradnji s Gradom Rijeka putem projekta »Rijeka zdravi grad«. U sklopu višesatne manifestacije u kojoj je sudjelovalo tristotinjak građana podijeljeno je i 500 sadnica smreke, a pojašnjavajući kako se radi o donaciji Hrvatskih šuma, Celestina Vičević iz Dvorane kulture najavila je da će se akcija podjele besplatnih sadnica građanima nastaviti i idućih dana.
    – Dobili smo tisuću sadnica i do sada smo uspjeli podijeliti njih 500. Pozivamo građane da dođu do naše Ustanove po besplatne sadnice te da ih posade ispred svojih domova, kazala je Vičević.
    Uz podjelu sadnica smreke program obilježavanja Dana planeta Zemlje sastojao se i od prezentacije juda, kao i joge za starije osobe, praktične edukacije o aromatičnom bilju, cvijeću i sađenju. U program su se uključili i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti koji su jučer započeli s projektom izrade skulptura za budući park skulptura, te riječki dječji zborovi Morčići i Mali Riječani, učenici OŠ Čavle i Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples pri OŠ Vežica, a manifestacija je okončana zajedničkom »zelenom« zakuskom. Dvorana kulture Dan planeta Zemlje nastavit će obilježavati i danas i to organizacijom likovne radionice za učenike OŠ »Ivan Zajc« u sklopu koje će osnovci od recikliranog otpada izrađivati uporabne predmete. (I.Š.K.)
 
"Dan povijesti umjetnosti", NL, 19.4. 2013.
RIJEKA » »Suvremena umjetnost u javnom prostoru« tema je ovogodišnjeg Dana povijesti umjetnosti, što se nizom programa otvorenim za sve građane danas obilježava u Rijeci. Jutarnji dio programa počinje u 10 sati na Odsjeku za povijest umjetnosti riječkog Filozofskog fakulteta, gdje će do podneva biti održana tri predavanja: »Mladi jugoslavenski umjetnici bježe iz muzeja« (Ana Maria-Miličić), »Različiti oblici motivacije publike za izložbene projekte u javnim prostorima« (Daniela Urem) i »Umjetnici koji 'popravljaju' stvarnost« (Vanessa Mišić). Od 12 do 14 sati na APU održat će se radionica na temu »Izrada umjetničkog djela za javni prostor«, a u 13 sati ispred Filozofskog fakulteta kreće stručno vodstvo po Kampsu. Drugo vodstvo, s obilaskom javnih skulptura, spomenika i fontana u centru grada, održat će se od 16 do 17 sati i kreće s Titovog trga. Kao zvršni dio programa u Malom salonu će u 18 sati biti održana tribina o suvremenoj umjetnosti u javnom prostoru, na kojoj će sudjelovati Milijana Babić, Ana Bezić, Nataša Lah, Ivana Podnar i Slaven Tolj. (N. V. O.)

 
"Skulptura studentice riječke APU kao nagrada", NL, 19.4. 2013.
5. ETNOFILM FESTIVAL
Rad Nike LaginjaRIJEKA » Studentica riječke Akademije primijenjenih umjetnosti Nika Laginja izradila je skulpturu koja će kao nagrada biti uručena pobjednicima ovogodišnjeg 5. Etnofilm festivala što se od 24. do 27. travnja održava u Rovinju. Autorica je u svom radu koristila motive nara kao rovinjskog simbola, a tijekom festivala bit će izloženi i ostali radovi studenata APU koji su sudjelovali na natječaju. Etnofilm festival predstavlja izbor iz međunarodne produkcije etnografskih dokumentarnih filmova s ciljem otvaranja dijaloga među kulturama.
 
"Dani zdravlja", NL, 19.4. 2013.
RIJEKA » U organizaciji sudenata riječkog Medicinskog fakulteta u Rijeci će idući tjedan biti održani »Dani zdravlja 6«. Šesto izdanje Dana zdravlja traje od ponedjeljka do petka te će i ovaj put, kako su na jučerašnjoj konfernciji za novinare najavili Domagoj Gajski i Diana Palčić, obuhvatiti dobrovoljno darivanje krvi, akcije mjerenja tlaka i šećera u krvi te izradu EKG-a. U akciji će sudjelovati preko 150 studenata Medicinskog fakulteta, mnogi profesori i drugi, a Riječani će imati priliku tijekom idućeg tjedna na Korzu izmjeriti krvni tlak i šećer u krvi. Svi zainteresirani za izradu EKG-a mogu doći u utorak i srijedu u Udrugu umirovljenika.
    Studenti su podsjetili da je cilj ovog projekta povećati svjesnost o važnosti ranog otkrivanja bolesti kardiovaskularnog sustava koje su uzrok smrtnosti u svijetu. (B. Č.)
 
"Erasmus za poduzetnike početnike", NL, 19.4. 2013.
HGK-ŽUPANIJSKA KOMORA RIJEKA
RIJEKA » U HGK-Županijskoj komori Rijeka jučer je predstavljen međunarodni program mobilnosti među europskim poduzetnicima »Erasmus za poduzetnike početnike«.
    Hrvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt »Erasmus za poduzetnike početnike« koji je namijenjen poduzetnicima početnicima i onima koji to tek žele postati. Cilj programa je poticanje mladih na poduzetništvo i međunarodnu suradnju. Početnici poduzetnici imaju priliku proširiti svoje radno iskustvo, u trajanju od 1-6 mjeseci, uz iskusnijeg i već etabliranog poduzetnika iz neke druge zemlje Europske Unije, te naučiti kako voditi i razvijati vlastiti biznis. Isto tako, u projekt se mogu uključiti i hrvatski uspješni poduzetnici koji bi bili domaćini poduzetnicima početnicima iz drugih europskih zemalja čime im se pruža mogućnost internacionalizacije vlastitog poslovanja. Mobilnost poduzetnika početnika sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP- za konkurentnost i inovacije. (B. S.)
 
"Jubilej humanosti u znanosti", NL, 18.4. 2013.
 
 
SVEČANOST ZAKLADA SVEUČILIŠTA PROSLAVILA DESETU OBLJETNICU
 
U deset godina rada Zaklada je prikupila gotovo 10 milijuna kuna, a s 8,2 milijuna kuna financirano je 1.900 znanstvenih i stručnih djelatnika
 
Daniel Rukavina, Vanja Frančišković i Sanja Barić * Foto: M. GRACINRIJEKA » U deset godina djelovanja Zaklada Sveučilišta u Rijeci prikupila je gotovo 10 milijuna kuna, a s 8,2 milijuna kuna financirano je 1.900 znanstvenih i stručnih djelatnika – istaknula je na jučerašnjem svečanom obilježavanju prvog jubileja Zaklade njena ravnateljica prof. dr. Sanja Barić. Dodajući kako je u istom periodu Zaklada provela 49 različitih programa i projekata, ravnateljica je napomenula da su sva raspodijeljena sredstva dodijeljena putem javnih natječaja, a upravo je transparentna podjela sredstava bila želja osnivača Zaklade. 
    – Godišnje ostvarujemo prihod od 1,2 milijuna kuna, dok su nam rashodi milijun kuna te svake godine imamo 240 neposrednih korisnika. Ono što financiramo su izdavačka djelatnost, znanstveni skupovi te studentski projekti, a imali smo i čitav niz tematskih natječaja. Prije sedam godina ustanovili smo i nagrade Zaklade koje se dodjeljuju kao godišnje nagrade i nagrada za životno djelo, a posljedica su činjenice da u zajednici treba istaknuti najbolje. Istovremeno u proteklom je periodu Zaklada imala u nekoliko navrata i ulogu donatora, a ono čime se posebno ponosimo projekti su koje smo sami provodili poput »Rijeka z(n)a znanje« te »Znanjem do sredstava, znanje za Europu«, istaknula je ravnateljica. 
    Dodajući kako je Zaklada donijela nove smjernice, prof. dr. Barić je najavila da će se budući rad temeljiti na društvu znanja, ali nikako bez humanosti, jer cilj je Zaklade humanizam u znanosti. Prema ocjeni ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića Zaklada riječkog Sveučilišta primjer je kako treba raditi. 
    – Društvo znanja u Rijeci nije samo parola, nego se to društvo i živi, a doprinos tome dala je i Zaklada koja je povezala Sveučilište, lokalnu zajednicu i gospodarstvenike, kazao je ministar. 
    U povodu obilježavanja prvog jubileja Zaklada Sveučilišta u Rijeci uručila je zahvalnice svim dosadašnjim suradnicima, a priznanja su dobili: akademik Daniel Rukavina, Sveučilište u Rijeci, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, Vidoje Vujić, Nataša Zrilić, prof. Špiro Milošević, prof. Božidar Križan, prof. Snježana Prijić-Samaržija, pok. Jasmina Čelica, Daria Glavan Šćulac, Marko Turk, Sandra Nuždić i Maja Skočanić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
"Jovanović obećao 45 tisuća eura za dva radna mjesta", NL, 18.4. 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE JI EUROPE
 
U rujnu će biti objavljen poziv svim europskim doktorantima za stipendije, a izabrat će se njih 20-ak koji će iduće godine doći raditi na riječko Sveučilište
 
Saša Zelenika, Željko Jovanović, Pero Lučin, Petar Bojanić i Snježana Prijić Samaržija * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta godišnje će osiguravati 45 tisuća eura za dva radna mjesta novoosnovanog Centra za napredne studije (CNS) – Jugoistočna Europa – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar Željko Jovanović. Dodajući kako Ministarstvo na taj način uz formalnu potporu novom Centru pruža i financijsku podršku kako bi mogao početi s radom, ministar je izrazio uvjerenje da će Centar dati dodatnu kvalitetu riječkom Sveučilištu u području društveno-humanističkih znanosti te će omogućiti bolju evaluaciju i prepoznatljivost hrvatskog proizvoda u međunarodnim razmjerima. 
    – Osnivanje Centra može se staviti u kontekst aktualne rasprave o položaju humanističkih znanosti. Vrlo brzo sve će se aktivnosti hrvatske znanosti i obrazovanja mjeriti s 27 zemalja članica EU-a, a to će biti poseban izazov za znanstvenike društvenih i humanističkih područja za koje želimo da budu još više vrednovani i čitani u međunarodnim razmjerima, kazao je ministar. 
    Pojašnjavajući kako je riječ o Centru čiji će glavni zadatak biti postdoktorsko obrazovanje i to kroz okupljanje i povezivanje postdoktoranata i iskusnijih znanstvenika prorektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je da će nova ustanova biti koordinirana na riječkom Sveučilištu, ali će njome upravljati regionalna koordinativna tijela partnerskih institucija iz Istanbu
Prva konferencija u listopadu 
    
    Prva inauguracijska konferencija Centra održat će se u listopadu te će okupiti vodeće svjetske znanstvenike i intelektualce koji će raspravljati o temi krize legitimiteta demokracije. Prema ocjeni ministra činjenica da se Centar otvara upravo u Rijeci potvrda je inovativnosti i poduzetništva riječkih znanstvenika, dok je rektor prof. dr. Pero Lučin naglašavajući želju da Rijeka postane mjesto istraživanja i širenja znanja istaknuo kako formiranje Centra u Rijeci ne bi bilo ostvarivo bez podrške ministra Jovanovića i predsjednika Ive Josipovića.
 la, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skopja i Tirane.
    – Znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i izvan ovog područja aplicirat će na stipendije Centra koje će im omogućiti boravak i rad na riječkom Sveučilištu i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova. Cilj je u roku od dvije godine uključiti se u mrežu europskih institucija za napredne studije, a vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva, kazala je prorektorica. 
    Prema najavama direktora Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu prof. dr. Petra Bojanića već u rujnu bit će objavljen poziv svim europskim doktorantima za stipendije, a izabrat će se njih dvadesetak koji će iduće godine doći raditi na riječko Sveučilište. 
    – Riječ je o stipendijama od tisuću do 1.500 eura, a u tom kontekstu već smo dobili podršku nekih svjetskih fondacija. Planiramo da ćemo od sljedeće godine redovito provoditi i ljetnu školu europskih integracija, kao i različite konferencije, najavio je prof. dr. Bojanić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
 
"Konferencija sa 140 sudionika počinje danas u Opatiji", NL, 18.4. 2013.

EKONOMSKI FAKULTET
 
Prof. dr. Vinko Kandžija * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Tradicionalna deveta međunarodna bilingvalna znanstvena konferencija »Economic Integration, Competition and Cooperation« danas počinje u Opatiji. Konferenciju organiziraju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani u suradnji sa Sveučilištem u Antwerpenu, odnosno njegovim Centrom izvrsnosti Jean Monnet i CEDIMES-om - Centrom za istraživanje međunarodnog razvoja i društveno ekonomska kretanja iz Pariza, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Beogradu, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Sarajevu, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta »Sv. Ćirila i Metoda« u Skopju, Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Podgorici, Fakultetom za ekonomske i upravne znanosti Sveučilišta Dokuz Eylül Izmir, »Aleksandër Moisiu« Sveučilištem u Draču, Nacionalnim ekonomskim sveučilištem Ternopil, Akademijom za javnu administraciju Chişinău i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Prištini. Suorganizator znanstvenog skupa tradicionalno je Komisija Europske unije. 
    Predsjednik Programskog odbora Konferencije prof. dr. sc. Vinko Kandžija na jučerašnoj je presici napomenuo kako je ovo zadnji put da se ova tradicionalna konferencija riječkog Ekonomskog fakulteta održava u uvjetima da Hrvatska nije članica Europske unije, naravno, zato što uskoro ulazimo u EU, ispunili smo formalno sve kriterije, ali i dalje se pitamo koliki je raskorak između nominalne i realne konvergencije Uniji, te kakvi će biti statički a kakvi dinamički efekti pristupanja. Iskustva drugih, koja su između ostalog obrađivana u radu dosadašnjih konferencija (pri čemu je prva održana 1997.), govore da su statički efekti pristupanja većinom pozitivni, međutim, dinamički se odnose na proces na kojem treba kontinuirano raditi, u smislu produbljivanja znanja i kapaciteta za prihvat EU fondova. Ovogodišnja konferencija broji 140 sudionika, od kojih je 90 iz inozemstva, a podijeljena je na 11 tematskih sekcija. Ove godine, kazao je prof. dr. Kandžija, održavaju se i dvije posebne sekcije, i to o sposobnostima zemalja Zapadnog Balkana za prihvat EU fondova, te sekcija za doktorske studente. Ulaskom Hrvatske u EU naša bi misija trebala biti i da naše iskustvo posluži ostalim zemljama u regiji koje su na putu prema europskim integracijama, zaključio je prof. dr. Kandžija. (A. D. M.)
 
"Pogled u budućnost pun zanimljivosti", NL, 18.4. 2013.
 
FESTIVAL ZNANOSTI OD 22. DO 26. TRAVNJA BROJNI I RAZNOVRSNI SADRŽAJI NA DESET LOKACIJA
 
Zašto riječki Festival znanosti mnogi smatraju brandom Riječani će moći provjeriti na ukupno 84 događaja,uključujući izložbe, radionice, kazališne predstave, okrugle stolove i otvorene laboratorije 

Andrej PETRAK
 
Festival znanosti ponudit će i ove godine niz sadržaja zanimljivih širokom krugu građanaRIJEKA » Jedanaesti put u Rijeci, ovogodišnji Festival znanosti bit će održan od 22. do 26. travnja, na temu »Budućnost«, s brojnim i raznovrsnim sadržajima na deset lokacija po gradu. Znanstveno-popularna predavanja renomiranih hrvatskih znanstvenika riječka publika tradicionalno će moći poslušati u HKD-u na Sušaku, gdje će s predavačima moći i ćakulati o znanosti u neformalnoj atmosferi Znanstvenog kafića. Ove godine Mladen Juračić predavat će o Jadranskom moru, Tomislav Domazet Lošo o utjecaju evolucijske biologije na društveni kontekst, a Korado Korlević o »sljedećih 3,75 milijuna godina«. Sanda Martinčić-Ipšić pokušat će odgovoriti mogu li računala govoriti hrvatski, Neven Grbac zadubit će se u najdublje tajne suvremene matematike, a Ivica Puljak zapitati se što (još) ne znamo. Nada Bodiroga-Vukobrat govorit će o Europi 2020., Boštjan Šurina o vjetroelektranama u svjetlu zaštite okoliša i prirode, a Silvio Hrabar o čudesnom svijetu elektromagnetskih valova. 
    
Šahovska simultanka

Zašto riječki Festival znanosti s velikim brojem posjetitelja mnogi smatraju brandom, rekla je predsjednica organizacijskog odbora dr. sc. Vedrana Mikulić Crnković iz udruge Zlatni rez, Riječani će moći provjeriti na ukupno 84 događaja, uključujući izložbe, radionice, kazališne predstave, predstavljanja i okrugle stolove. Novost u programu otvoreni je dan sveučilišnih odjela, što će se odvijati 23. travnja u novom objektu u Kampusu. Svi laboratoriji bit će otvoreni za razgledavanje, posjetitelji će moći poslušati predavanja znanstvenika sa sveučilišnih odjela, ali i okušati se u šahovskoj simultanki s višestrukom prvakinjom Hrvatske u šahu Borkom Frančišković i juniorskom prvakinjom Barbarom Rački, studenticama Odjela za matematiku. 
    
Fizika iz
Ulaz besplatan 
    
    Glavni pokrovitelj festivala znanosti sa 70.000 kuna je Sveučilište u Rijeci, a supokrovitelji su Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija, dok je sponzor Zagrebačka banka. Prorektorica prof. dr. Nevenka Ožanić ocijenila je kako je Festival znanosti u proteklih deset godina sa čak 60.000 posjetitelja itekako ispunio svoju glavnu funkciju, a to je popularizacija znanosti. Podršku festivalu dalo je najviše volontera dosad, njih 38, od toga deset srednjoškolaca, koji po prvi put volontiraju na Festivalu znanosti. Ulaz na sve programe je besplatan, a detaljan raspored moguće je pogledati na webu www.festivalznanosti.hr.
 kuhinje

Službeno otvorenje Festivala bit će priređeno u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici, a uslijedit će tribina udruge Universitas »Budućnost obrazovanja« uz uvodničara Borisa Jokića i moderatoricu Jasminku Ledić. Riječki Festival znanosti i dosad je obilovao programima za osnovnoškolce, a ove godine uvedeni su i neki namijenjeni posebno predškolcima. Marina Peranić-Ševeljević iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo najavila je hit predstavu zagrebačke Tvornice lutaka »Živ, živ, živ«, koja govori o ugroženim životinjskim vrstama, a bit će odigrana 26. travnja u HKD-u. Istoga dana na info štandu Festivala znanosti na Korzu odvijat će se programi »Nanotočka: što mislite o nanotehnologiji« i »Fizika iz kuhinje«. Akademsko astronomsko društvo Rijeka organizirat će programe u zvjezdarnici Astronomskog centra, gdje će biti postavljena izložba astronomskih karikatura Davora Lackovića »Zvijezdama ususret«. U auli Filozofskog fakulteta bit će postavljena izložba radova studenata Akademije primijenjenih umjetnosti »Budućnost je sada!«.
 
"Potpisivanje Ugovora o osnivanju Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu", PGŽ, 16.4. 2013.

 

 

Sporazum

U Rektoratu riječkog Sveučilišta danas je potpisan Ugovor o osiguravanju uvjeta za rad i financiranju Zavoda za kliničku i transplatacijsku imunologiju i molekularnu medicinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o prvom zavodu iz područja medicinskih znanosti koji HAZU osniva izvan Zagreba.Rad budućeg zavoda, prvog zavoda HAZU-a izvan Zagreba, financijski će podupirati Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka koji su uočili važnost ulaganja u razvoj znanosti. Ugovor su potpisali predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana prof.dr.sc. Vidoje Vujić, riječki gradonačelnik mr.sc. Vojko Obersnel i rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Pero Lučin, a potpisivanju su nazočili akademici Daniel Rukavina i Petar Strčić.

Voditelj aktivnosti osnivanja novog Zavoda je akademik Daniel Rukavina, koji je naglasio kako je istraživački potencijal u Rijeci na području biomedicine dosegao visoku razinu, te kako će uz novu Sveučilišnu bolnicu Zavod doprinjeti bržem prijenosu temeljnih spoznaja u kliničku praksu te povezati istraživački, stručni i klinički potencijal.

Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu trebao bi započeti s radom za nekoliko mjeseci, kad dobije potvrdu Skupštine Akademije, a bit će smješten u zgradi Sveučilišnih odjela i neće imati stalno zaposlene djelatnike, već će okupljati članove HAZU-a kao i druge istaknute znanstvenike.

U Rektoratu je potpisan i sporazum o financiranju daljnjeg izučavanja neistražene građe iz povijesti i drugih segmenata društvenih djelatnosti te nematerijalne kulturne baštine značajne za identitet pojedinih krajeva Primorsko-goranske županije. Sporazum su potpisali obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana prof.dr.sc. Vidoje Vujić i predstojnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci akademik Petar Strčić.

 
"Muzejske pričalice čekaju djecu", NL, 18.4. 2013.
 
EDUKATIVNA AKCIJA ZANIMLJIVI SADRŽAJI U ŠEST PRIMORSKIH MUZEJA
 
Akcija potiče posjete muzejima i razvijanje kulturnih navika djece i mladih
 
Predstavljanje programa u Prirodoslovnom muzeju * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Od 18. travnja do 18. svibnja 70 hrvatskih kulturnih institucija provodit će 18. edukativnu akciju u povodu Međunarodnog dana muzeja koja se ove godine održava pod imenom »Muzejske pričalice«. Cilj akcije koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo je promicanje i popularizacija muzeja, poticanje individualnog posjeta muzejima i razvijanje kulturnih navika među djecom i mladima. 
    U PGŽ edukativne programe, koji će publici školskog uzrasta biti dostupni do 18. svibnja, pripremilo je šest muzeja. Hrvatski muzej turizma u Opatiji školarcima će pokušati razbuktati maštu radionicom koja bi sudionike trebala vratiti do 150 godina unatrag kada su vilom Angiolinom i pripadajućim parkom šetale velike povijesne ličnosti poput Franje Josipa, princeze Stephanie i bana Jelačića. Creski muzej pri Pučkom otvorenom učilištu u Malom Lošinju kroz fotografsku izložbu Cresani ponudit će intimni prikaz mediteranskog gradića Cresa. Muzej grada Rijeke pripremio je kreativno-edukativnu radionicu »Tik-tak, koliko je sati?« koja će se odvijati kao popratni sadržaj uz izložbu »Oblici vremena« dr. sc. Vesne Lovrić Plantić. Radi se o izložbi satova prikupljenih u posljednjih petnaestak godina s područja grada Rijeke i okolice, a na radionicama se djeca i učenici mogu kroz zabavne igre i likovno izražavanje upoznati s razvojem satova. Riječki muzej moderne i suvremene umjetnosi nudi istraživanje prostora komunikacije ispred i u zgradi u kojoj se nalaze Sveučilišna knjižnica sa Zbirkom glagoljice i Muzej moderne i suvremene umjetnosti te razvijanje priče o povijesti grada, zgrade, muzeja, a sve to u sklopu radionice »Priče iz hodnika«. Na poziv Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja u njihove se radionice već uključilo desetak riječkih osnovnih škola te vrtići iz Kastva koji su sami odabrali temu kroz koju će na posteru predstaviti povijesnu priču, događaj ili osobu. Prirodoslovni muzej Rijeka će u sklopu svojih edukativnih radionica pod lajtmotivom priča iz dubina Jadranskog mora održati i jednu »terensku« radionicu na plaži u Kostreni, a za vrijeme trajanja akcije u muzeju će biti postavljena multimedijalna izložba »Božice morskih dubina – tajne o spužvama«, kao i izložba likovnih radova učenika srednje Škole za primijenjenu umjetnost te izložba učeničkih radova proizašlih iz radionica.

V. SIMIČEVIĆ

 
"Najavljeni Dani zdravlja 6", GR, 18.4. 2013.
Rijeka, 18. ožujka 2013.
U organizaciji sudenata Medicinskog fakulteta u Rijeci će se po šesti put zaredom održati humanitarni projekt „Dani zdravlja 6“. Ovogodišnji Dani zdravlja održat će se od 22. do 26. travnja 2013. godine, a obuhvatit će dobrovoljno darivanje krvi te akcije mjerenja tlaka, mjerenja šećera u krvi i izradu EKG-a.

 

Studenti Medicinskog fakulteta Zvonimir Zajec i Diana Palčić U povodu Svjetskog dana zdravlja, ali i zbog rastuće potrebe za akcijama darivanja krvi,  studenti Medicinskog fakulteta u suradnji s Gradom Rijeka, Crvenim Križem, Kliničkim bolničkim centrom Rijeka i Studentskim zborom Sveučilišta u Rijeci organiziraju humanitarni projekt „Dani zdravlja 6“. Dani zdravlja  održat će se od 22. do 26. travnja 2013. godine. U akciji će sudjelovati preko 150 studenata Medicinskog fakulteta, mnogi profesori i drugi.

 
U sklopu ovog humanitarnog projekta bit će održane akcije: 

  • dobrovoljno darivanje krvi, na Medicinskom fakultetu u Rijeci održat će se 25. travnja
  • akcija mjerenja tlaka, na Korzu od 22. do 26. travnja
  • akcija mjerenja šećera u krvi, na Korzu od 22. do 26. travnja
  • izrada EKG-a, u Udruzi umirovljenika Rijeka,  23. i 24. travnja

Svrha projekta je povećati svjesnost o važnosti ranog otkrivanja bolesti kardiovaskularnog sustava koje su sve učestalije. Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti odnosno  bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrtnosti u svijetu. Kardiovaskularne bolesti imaju velik utjecaj na preranu smrtnost, ali i na kvalitetu samog života.  
Među najvažnijim uzrocima nastanka kardiovaskularnih bolesti su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, šećerna bolest, genetski čimbenici, neke druge bolesti kao što su bolesti štitnjače te stres i psihosocijalni čimbenici.
(I.N.)

 

 
"Baška svjetski centar satelitske navigacije", NL, 17.4. 2013.
OMORSKI FAKULTET NA KRKU USKORO DVIJE VAŽNE KONFERENCIJE
 
 
Obje konferencije okupit će velik broj stručnjaka iz 40-ak zemalja, predstavnike operatera postojećih sustava, međunarodnih organizacija, kao i predstavnike krajnjih korisnika različitih struka te akademske zajednice
 
Najavili važne konferencije – Renato Filjar, Serđo Kos, Axel Lutenberger i Marija Šimić Hlača * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Riječki Pomorski fakultet organizirat će koncem ovog mjeseca dva međunarodno značajna događaja u području primjene tehnologije globalnih navigacijskih satelitskih sustava, najavio je dekan fakulteta Serđo Kos.
    Riječ je o sedmoj po redu godišnjoj konferenciji o slabostima i rješenjima svjetskih sustava satelitske navigacije, koja će od 18. do 20. travnja biti održana u Baški na otoku Krku, gdje će potom biti održana i radionica Ujedinjenih naroda o aplikacijama svjetskih satelitskih navigacijskih sustava. Obje konferencije okupit će velik broj međunarodnih stručnjaka iz četrdesetak zemalja, predstavnike operatera postojećih navigacijskih satelitskih sustava, međunarodnih organizacija, kao i predstavnike krajnjih korisnika različitih struka te akademske zajednice koji se bave znanstveno-istraživačkim radom na tom području.
    – Organizacija ovih događaja veliko je priznanje za cijelu Hrvatsku, a posebno za Pomorski fakultet. Radi se o vrlo značajnim konferencijama jer svjetski navigacijski satelitski sustavi imaju primjenu u svim područjima suvremenog života, koji bi bio gotovo nezamisliv bez njih. Njihov utjecaj na cjelok
Godišnje uštede 22 milijarde dolara
   
    Zahvaljujući satelitskoj navigaciji, korisnici godišnje uštede 22 milijarde dolara skraćivanjem vremena putovanja, a time i smanjenjem potrošnje goriva, dok se još barem 12 milijardi ušteda ostvari iz učinaka pri donošenju odluka, primjerice o planiranju prometnih pravaca. Svemu tome treba dodati još deset milijardi dolara generiranih svake godine kroz povećanje rentabilnosti i produktivnosti u logističkim transportnim lancima diljem svijeta. Kada se sve to zbroji, dobiva se slika značaja satelitskih navigacijskih sustava u globalnim razmjerima, rekao je Kos.
upno svjetsko gospodarstvo vrlo je snažan, pa tako generira do 270 milijardi eura godišnje izravno iz usluga koje osigurava, rekao je Kos.
    Satelitska se navigacija, objasnio je profesor Renato Filjar, koristi u telekom mrežama, poljoprivredi, čak i financijskim transakcijama.
    – Podloga je za razvoj usluga i sustava u najrazličitijim područjima društvenog i gospodarskog života i prema tome svako ograničenje i problem reflektira se na sve ostale sustave koji čine današnju civilizaciju, rekao je Filjar, kazavši kako će dvije manifestacije Bašku ove godine ponovno velikim slovima upisati na kartu zbivanja u svijetu sustava satelitske navigacije.

M. GLAVAN

 
"Psihologiji i biomedicini više doktoranata", NL, 17.4. 2013.

SENAT SVEUČILIŠTA U RIJECI UTVRĐENE UPISNE KVOTE ZA POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJE
 
Na medicini će se izmjena kvote s 30 na 60 upisnih mjesta primijeniti jednokratno, samo u ovoj akademskoj godini
 
RIJEKA » Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci na 16 poslijediplomskih doktorskih studija ove će se akademske godine upisati 325 polaznika, dok je na 26 poslijediplomskih specijalističkih studija osigurano 579 upisnih mjesta. Uglavnom je riječ o upisnim kvotama koje su jednake prošlogodišnjim, osim na poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije Filozofskog fakulteta te doktorskom studiju biomedicine Medicinskog fakulteta koji su tražili povećanje upisne kvote, a Senat im je to na jučerašnjoj sjedinici odobrio. Oba fakulteta kao razlog povećanja upisne kvote navode dobivene prostorne i kadrovske uvjete za upis veći broj studenata, kao i interes polaznika, dok Medicinski fakultet ujedno navodi i sprečavanje odljeva studenata na druge srodne doktorske studije u zemlji » . U slučaju Medicinskog fakulteta izmjena upisne kvote s dosadašnjih 30 na povećanih 60 upisnih mjesta primijenit će se jednokratno, samo u ovoj akademskoj godini, dok će se u slučaju doktorskog studija psihologije Filozofskog fakulteta usvojena izmjena povećanja broja upisnih mjesta s 10 na 30 primijenjivati dug
Novi studijski programi
   
    Članovi Senata donijeli su odluku o osnivanju tri nova studija na Medicinskom fakultetu, a riječ je o dva poslijediplomska specijalistička studija koji se osnivaju u suradnji s Dubrovnik International University, Ultrazvuk u ginekologiji i opstetriciji te Menadžment kvalitete u zdravstvu, kao i o novom studijskom programu sveučilišnog diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike.
oročno.
    Članovi Senata na jučerašnjoj su sjednici donijeli i odluku o dodjeli rektorovih nagrada studentima za izvrsnost, te o dodjeli stipendija, a ovogodišnji dobitnici rektorovih nagrada bit će: Gala Grba s Odjela za biotehnologiju, Ivan Panić s Pomorskog fakulteta, Ana Znaor s Učiteljskog fakulteta, Kristian Stojšić s Odjela za fiziku, Ivan Žigo s Građevinskog fakulteta, Ivan Zornada s Pravnog fakulteta, Valter Uravić s Tehničkog fakulteta, Tin Nadarević s Medicinskog fakulteta, Liberta Mišan s Akademije primijenjenih umjetnosti, Ana Dundović s Filozofskog fakulteta, Katarina Ferenčić s Odjela za informatiku, Ivan Marković s Ekonomskog fakulteta, Tea Prodanović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Sara Ban s Odjela za matematiku. Dobitnici stipendija su: Ivana Tomljanović i Tea Kolonić s Odjela za biotehnologiju, Ivan Panić i Tea Mršić s Pomorskog fakulteta, Ivona Margetić i Vedrana Trnka s Učiteljskog fakulteta, Elizabeta Poropat i Jelena Korenić s Odjela za fiziku, Ivan Žigo i Aleks Ožbolt s Građevinskog fakulteta, Ana Babić i Sanja Radovčić s Pravnog fakulteta, Luka Grbčić i Vedran Medica Viola s Tehničkog fakulteta, Ana Pičuljan i Romina Milanić s Medicinskog fakulteta, Dino Topolnjak i Ivana Butković s Akademije primijenjenih umjetnosti, Katarina Križić s Filozofskog fakulteta, Irena Hartmann i Slobodan Beliga s Odjela za informatiku, Eugen Milanić i Marta Šoštarić s Ekonomskog fakulteta, Sanja Ivanković i Josipa Ivana Vlaović s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Ivona Novak i Martina Vujić s Odjela za matematiku.

I. ŠESTAN KUČIĆ


 
"Najavljen program 11. Festivala znanosti", GR, 17.4. 2013.
Rijeka, 17. travnja 2013.
„Budućnost“ je tema 11. izdanja Festivala znanosti koji će se od 22. do 26. travnja ove godine, s ciljem popularizacije znanosti, održati u deset hrvatskih gradova. Festival će u Rijeci na stotinjak lokacija i više od 550 događanja okupiti oko 900 sudionika. U proteklih deset godina Festival je posjetilo više od 60.000 građana.

 

Lea Lazzarich, Vedrana Mikulić Crnković i Nevenka Ožanić Program ovogodišnjeg Festivala znanosti predstavile su i predsjednica Organizacijskog odbora Festivala znanosti dr.sc. Vedrana Mikulić Crnković, Marina Peranić Ševeljević iz Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo te Lea Lazarich. 

Ovogodišnje izdanje riječkog Festivala znanosti u Rijeci podrazumijeva 84 događanja na deset lokacija, uz sudjelovanje 38 volontera, među kojima je deset srednjoškolaca koji prvi put volontiraju na Festivalu. Po prvi put u okviru Festivala održat će se i Otvoreni dan sveučilišnih odjela i to u utorak, 23. travnja ove godine na Kampusu. Nakon kratkog protokolarnog dijela, Borka Frančišković (višegodišnja i aktualna prvakinja Hrvatske u šahu) i Barbara Rački (juniorska prvakinja Hrvatske u šahu za 2010. godinu) odigrat će simultanku. Obje su studentice Odjela za matematiku.

Ciljevi Festivala znanosti su podizanje svijesti o znanosti i znanstvenim dostignućima u javnosti, uključivanje znanstvenika i javnosti u dijalog, radi uspostavljanja boljeg razumijevanja i povjerenja, povezivanje Sveučilišta u Rijeci i lokalne zajednice, kao i predstavljanje znanstvenih dostignuća kroz zanimljive i pristupačne aktivnosti. Cilj je i predstavljanje znanstvenika i znanstvenog rada na Sveučilištu u Rijeci, međusobno povezivanje različitih sastavnica Sveučilišta kroz zajedničke aktivnosti u okviru Festivala, povećanje interesa mladih za znanje, znanost, studiranje, a posebice deficitarnih studija, kao i rasprava o znanstvenom obrazovanju- od osnovne škole do visokih učilišta. Ciljevi Festivala su i veća zastupljenost znanstvenih sadržaja u medijima i jačanje udruga građana koje se bave promocijom znanosti“, kazala je prorektorica za znanost Sveučilišta u Rijeci prof.dr.sc. Nevenka Ožanić na konferenciji za novinare dodavši da je Senat Sveučilišta u Rijeci prihvatio pokroviteljstvo i sufinanciranje Festivala u iznosu od 70.000 kuna.

Marina Peranić Ševeljević naglasila je kako Grad Rijeka organizacijski i financijski podržava održavanje ove manifestacije već dugi niz godina, posebice događaje koji su namijenjeni skupini najmlađih sugrađana, donosno predškolcima. I ove godine Festival obiluje raznim sadržajima u kojima će moći uživati djeca predškolskog, ali i osnovnoškolskog uzrasta. Bit će održana i predstava Tvornice lutaka „Živ, živ, živ“ o ugroženim vrstama u Hrvatskoj, na koju su pozvani nastavnici i učenici svih osnovnih škola Grada Rijeke, a posebice oni kojima je prirodoslovlje predmet interesa.

Predsjednica Organizacijskog odbora Festivala znanosti dr.sc. Vedrana Mikulić Crnković kazala je da se ovogodišnji Festival znanosti održava u deset hrvatskih gradova, sa više od 900 sudionika te više od 550 događanja na stotinu lokacija. Ovogodišnje izdanje Festivala imat će niz različitih aktivnosti, pri čemu se izdvajaju predavanja za javnost u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku, znanstveni kafići, radionice za učenike osnovne i srednje škole, program na Riječkoj zvjezdarnici i u Sveučilišnoj knjižnici, info- pult Festivala znanosti i različite aktivnosti koje će sastavnice Sveučilišta u Rijeci organizirati u svojim prostornima, posebice u Kampusu.

Uz predsjednicu, Organizacijski odbor Festivala čine Milvana Arko- Pijevac, dr.sc. Bojana Ćulum, dr.sc. Ivana Jelovica Badovinac, Lea Lazzarich i Vanesa Ujčić Ožbolt.
Ulaz na sve manifestacije Festivala znanosti je slobodan.

Više informacija na http:/www.festivalznanosti.hr/2013./
(LJ.M.P.)

 
"Govori kako pišeš", NL, 16.4. 2013.
ŠTO SVE DONOSI RADNA VERZIJA PRAVOPISA KOJI ĆE DO LIPNJA BITI NA JAVNOJ RASPRAVI
 
Jezikoslovci zasad nevoljko komentiraju predložena pravopisna rješenja, a od javne rasprave očekuje se konstruktivnost i dobronamjernost. Tek nakon usvajanja konačne verzije Pravopisa radit će se i pravopisni rječnik
 
Može jedno, može drugo – prijedlog dozvoljava dva rješenja * Foto: O. ALUJEVIĆRIJEKA » Interes javnosti za rješenja spornih pravopisnih pitanja novog Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ne jenjava, što pokazuje i odaziv na jučerašnje predstavljanje njegove radne verzije i otvaranje javne rasprave o rješenjima. No gotovo je jednaka tome javnom interesu i nevoljkost jezikoslovaca koji se usko bave pravopisnom tematikom da se upuste u komentiranje tih istih rješenja. Pod različitim opravdanjima.
    Profesorica na riječkom Filozofskom fakultetu Lada Badurina, inače suautorica »Hrvatskog pravopisa« u izdanju Matice hrvatske, svoje nekomentiranje pravda činjenicom da je autorica »konkurentskog« pravopisa. Iako bi po svemu sudeći upravo (ko)autor pravopisnog priručnika bio najpozvaniji komentirati rješenja novog pravopisa. Bilo da su sukladna ili suprotna starima.
    I Josip Silić, također suautor jednog drugog »konkurentskog« pravopisa, »Pravopisa hrvatskoga jezika« u izdanju »Školske knjige«, nije htio komentirati Institutov pravopis, no on to nije htio učiniti zbog toga što ga još nije prostudirao, pa ne želi prije potpunog poznavanja materije donositi sud. Upitan da komentira sporna rješenja, poput neću umjesto »ne ću«, zadatci umjesto zadaci, pogreška umjesto pogrješka, pa i rješenje kojim se u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva na -ia piše s umetnutim »j« (Maria, Marije, studio, studija), a što je u suprotnosti s rješenjem iz pravopisa kojeg je suautor, rekao je da ne zna metodologiju koja je dovela do tih rješenja, pa da zbog toga još ne želi ništa komentirati.
   
Kompromisna rješenja

A pravopis Instituta, od jučer na javnoj raspravi, u nekim segmentima doista nudi kompromisna rješenja, kako je i najavljeno. Metodološki on je tako spoj fonološkog i morfonološkog načela. Višesložne riječi na -dak, -tak, -dac, -tac (zadatak, zgoditak), radi dosljednosti s dvosložnima pišu se po morfonološkom pravilu, dakle kao zadatci, zgoditci. U dvosložnima to je slučaj radi razumijevanja, to nije sporno, ali u višesložnima pravopisci su se sporili oko toga treba li pisati zadaci ili zadatci. No iako Institutov pravopis propisuje zadatke, kaže i da su zadaci u redu, kad se naime radi o tradicisjskim razlozima pisanja nekih riječi u tom obliku.
    Problematično je i tzv. pokriveno »r«, dakle ono »r« kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refleks dvoglasnika ie (e ili je). Iako pravopis priznaje da to nije pravopisno pitanje, u komentaru se upušta u pravogovor, ili ortoepiju. Dakle onaj tko piše bezgrešan, grešan, grešnica, grešnik trebao bi te riječi tako i izgovarati, a onaj tko piše bezgrješan, grješan, grješnica, grješnik trebao bi te riječi tako izgovarati.
    Ipak, pravopis je normativni priručnik pa se u normiranju odlučio za kombinaciju, ovisno o tipu primjera. Brijeg, brijest, drijemati, u drugim će oblicima biti bregovi, brestić, dremljiv, ali se zato zbog potvrđenosti u uporabi može pisati i grješka, krjepost, pogrješka, strjelica i vrjedniji. Dodatno tumačenje za pisanje »ie« i »je« iza pokrivenoga »r« Pravopis daje za oblike jednosložnih imenica muškoga roda koje nemaju dugouzlazni naglasak u genitivu jednine, dakle i opet brijeg – bregovi i brjegovi, crijep – crepovi i crjepovi, grijeh – grehovi i grjehovi. Također, tu su i tvorenice od riječi grijeh: bezgrešan i bezgrješan, zato što u njima likovi s »je« pripadaju religijsko-moralnom kontekstu i u njemu su česti.
   
Rječnik na kraju rasprave

Predmet sporenja bili su i niječni oblici prezenta glagola htjeti, pa Pravopis propisuje sastavljeno pisanje: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće, no uz napomenu da je zbog hrvatske pravopisne tradicije dopušteno pisati i: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete, ne će.
    Valja pritom reći da autori Pravopisa, o čemu je za naš list govorio ravnatelj Instituta Željko Jozić, ne preporučuju u školskoj uporabi primjere niže hijerarhijske vrijednosti.
    U objavljenom pravopisu nema pravopisnog rječnika, no prema riječima Željka Jozića, njega će se napisati u skladu s javnom raspravom, od koje se očekuje konstruktivnost i dobronamjernost. Tek nakon usvajanja konačne verzije Pravopisa, koju treba potvrditi dvadesettročlano Znanstveno vijeće Instituta, radit će se i rječnik. I on će, kao i dio s pravopisnim pravilima, javnosti biti dan na besplatno korištenje na mrežnim stranicama Instituta.

Davor MANDIĆ

 
"Prvi medicinski zavod HAZU-a izvan Zagreba", NL, 16.4. 2013.
RAZGOVOR AKADEMIK DANIEL RUKAVINA O OSNIVANJU ZAVODA ZA KLINIČKU I TRANSPLANTACIJSKU IMUNOLOGIJU I MOLEKULARNU MEDICINU HAZU
 
Zavod neće imati stalno zaposlene, već bi okupljao članove HAZU i njenih odbora s našeg područja, kao i druge istaknute znanstvenike radi poticanja i promicanja interdisciplinarnih i multidisciplinarnih programa

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Poanta je u tome da se stvori atmosfera – akademik Daniel RukavinaHrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakon više od šest desetljeća u Rijeci će osnovati svoj drugi zavod, a riječ je o Zavodu za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu koji će biti smješten u zgradi Sveučilišnih odjela. Najavljujući kako će ugovor o osnivanju biti potpisan danas, redoviti član HAZU-a i voditelj aktivnosti osnivanja novog zavoda akademik Daniel Rukavina ističe da su potpisnici ugovora Sveučilište u Rijeci, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka s jedne strane, te HAZU s druge strane.
   
Kompleksna procedura

– Za ovaj Zavod značajno je istaknuti da je to prvi Zavod iz područja medicinskih znanosti koji Akademija osniva izvan Zagreba. To je i značajna podrška i priznanje Akademije brojnim izvrsnim i međunarodno prepoznatljivim rezultatima riječkih znanstvenika iz biomedicinskog područja. Ujedno je riječ i o drugom Zavodu HAZU u Rijeci, nakon osnivanja Zavoda za povijesne i društvene znanosti koji je osnovan još daleke 1945. godine i bio je prvi Zavod HAZU osnovan izvan Zagreba. U zadnjih godinu dana osnivanje Zavoda prošlo je kompleksnu proceduru u okviru Akademije. Na kraju tog postupka Razred za medicinske znanosti je u veljači jednoglasno podržao osnivanje, a zatim i Predsjedništvo HAZU na sjednici u ožujku. O tom postupku je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić izvijestio Skupštinu Akademije na redovitoj sjednici u travnju i želim mu se zahvaliti na punoj podršci u svim fazama kroz koje je osnivanje Zavoda prolazilo u okviru HAZU, ističe akademik Rukavina.
    Kakva će biti organizacijska struktura Zavoda?
    – U području medicinskih znanosti, kao i u nekim drugim znanstvenim područjima, poput tehničkih i prirodnih znanosti, Akademija nema vlastite istraživačke jedinice i laboratorije, pa članovi HAZU istraživački rad ostvaruju u znanstvenim i sveučilišnim institucijama. Međutim, HAZU i u tim područjima osniva jedinice u kojima se objedinjuje intelektualni i istraživački potencijal, ne samo Akademijin, kako bi poticao organizirane projektne aktivnosti za unapređenje istraživačkog rada i primjenu u praksi. To su Akademijini zavodi, kabineti, odbori i drugi oblici organiziranog djelovanja. Upravo bi takve aktivnosti trebao poticati i Akademijin zavod u Rijeci. Zavod neće imati stalno zaposlene već bi obavljao važnu funkciju okupljanja članova HAZU i njenih odbora i povjerenstava s našeg područja, ali i drugih istaknutih znanstvenika radi poticanja i promicanja interdisciplinarnih i multidisciplinarnih programa.
   
Istraživačke jezgre

Koje su znanstvene i stručne aktivnosti kojima će se Zavod baviti?
    – Istraživački potencijal u Rijeci u području biomedicine dosegao je visoku razinu međunarodne prepoznatljivo
Financijska potpora Grada i Županije
   
    Kada se može očekivati početak rada zavoda?
    – U narednih dva do tri mjeseca. Naime, nakon potpisivanja ugovora treba zadovoljiti još neke formalnosti, kao što je potvrda Skupštine Akademije.
    Spomenuli ste suradnju Grada, Županije i Sveučilišta, što znači da imate podršku lokalne zajednice?
    – Akademija osniva svoje znanstvene jedinice izvan Zagreba uz podršku lokalne zajednice, posebno u vrijeme krize kada su sredstva značajno smanjena. Stoga se želim zahvaliti Senatu Sveučilišta u Rijeci i rektoru prof.dr. Peri Lučinu na spremnosti da osiguraju prostor za novi Zavod u Kampusu na Trsatu, kao i županiji Primorsko-goranskoj i županu prof.dr. Vidoju Vujiću i Gradu Rijeci i gradonačelniku mr.sc. Vojku Obersnelu koji su spremno prihvatili financijski podržati programske aktivnosti budućeg Zavoda. Kao uvijek do sada Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija su bili snažna podrška razvoju znanstvenih programa u Rijeci.
sti. To se posebno odnosi na neke discipline u području temeljnih medicinskih znanosti kao što su imunologija, virusologija, biologija i imunologija reprodukcije, molekularna medicina. Pojavljuje se potreba čvršćeg povezivanja ovih grupa s kliničkim grupama i poticanja i ubrzavanja prijenosa bazičnih spoznaja u kliničku praksu, što definiramo kao traslacijska istraživanja. Taj pristup je općenito slabo razvijen u hrvatskoj medicini, a rekao bih još više u riječkoj, iako u Rijeci za to postoje bolji preduvjeti nego u drugim medicinskim centrima. Tako naprimjer, osim postojećih grupa i laboratorija, nove istraživačke jezgre iz područja biotehnologije i prirodnih znanosti bujaju na području Kampusa, u neposrednom dodiru s postojećim kliničkim potencijalom i budućom Sveučilišnom bolnicom. Razvijaju se i suvremeni pristupi koji u istraživanjima molekularnih mehanizama bolesti upotrebljavaju takozvane visokoprotočne analitičke tehnologije. Pridružuje nam se sve više istaknutih znanstvenika iz hrvatske dijaspore. Međutim, veliki problem predstavlja slaba suradnja s kliničkim istraživačkim grupama. Stoga, poticanje zajedničkih aktivnosti i programa trebala bi biti jedna od važnih i dugorčnih aktivnosti Zavoda. Osim toga Zavod bi, oslanjajući se i koristeći širi znanstveni potencijal HAZU, radio i na organizaciji sastanaka i radionica na aktualne znanstvene i zdravstvene teme, znanstvenih skupova i objavljivanju rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
   
Rudarski posao

Znači li to da se mogu očekivati i konkretna medicinska postignuća?
    – Rekao bih da je poanta u tome da se stvori atmosfera. Slično, kao kada smo 1968. godine formirali transplantacijsku grupu i tri smo godine radili upravo na ovakav način kako će raditi Zavod. Radili smo na programima koji su povezali istraživački, stručni i klinički potencijal, a rezultat toga bilo je da je u Rijeci 1971. godine izvršen prvi transplantacijski zahvat. Bio je to fantastičan medicinski prodor koji nije nitko ne samo na području bivše Jugoslavije, već i u ovom dijelu Europe, mogao nadmašiti. To su bili zvjezdani trenuci riječke medicine i primjer uskog povezivanja kliničara i istraživača. Treba naglasiti da ono što nam sada predstoji rudarski je posao koji traje jedno vrijeme, a tek će se naknadno vidjeti rezultati.
 
"U Rijeci se osniva Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu", GR, 16.4. 2013.

 

U Rektoratu riječkog Sveučilišta potpisan je Ugovor o osiguravanju uvjeta za rad i financiranju Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uz postojeći Zavod za povijesne i društvene znanosti, Rijeka time ujedno postaje jedini grad u Hrvatskoj koji će imati dva Akademijina Zavoda.

 

Grad Rijeka i Primorsko-goranska županija prepoznali su važnost ulaganja u znanost i razvoj znanstvenih programa u Rijeci te prihvatili financijski podržati programske aktivnosti budućeg Zavoda. 
  
Ugovor o osiguravanju uvjeta za rad i financiranje Zavoda za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu potpisali su akademik Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba,  obnašatelj dužnosti župana Primorsko-goranske županije prof. dr. Vidoje Vujić, gradonačelnik mr. sc. Vojko Obersnel i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin. Potpisu Ugovora nazočili su akademici Daniel Rukavina i Petar Strčić i tajnica HAZU  Marina Štancl. 
Riječ je o prvom Zavodu iz područja medicinskih znanosti koji Akademija osniva izvan Zagreba što je ujedno priznanje Akademije brojnim izvrsnim i međunarodno prepoznatljivim rezultatima riječkih znanstvenika iz biomedicinskog područja. Rijeka je time ujedno i jedini grad u Hrvatskoj koji će imati dva Akademijina Zavoda. 

Kako je naglasio redoviti član HAZU-a i voditelj aktivnosti osnivanja novog Zavoda akademik Daniel Rukavina, istraživački potencijal u Rijeci u području biomedicine dosegao je visoku razinu međunarodne prepoznatljivosti. To se posebno odnosi na neke od disciplina iz područja temeljnih medicinskih znanosti poput imunologije, virusologije, biologije i molekularne medicine. Uz novu Sveučilišnu bolnicu koja se gradi uz Kampus, Zavod će doprinijeti bržem prijenosu temeljnih spoznaja u kliničku praksu te povezati istraživački, stručni i klinički potencijal, kao što je to već učinjeno davne 1971. godine, kada je u Rijeci izvršena prva transplantacija bubrega na području bivše Jugoslavije i ujedno u ovom dijelu Europe. 
Zavod  za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu bit će smješten u zgradi Sveučilišnih odjela  i neće imati stalno  zaposlene, već će okupljati članove HAZU kao i druge istaknute znanstvenike radi poticanja i promicanja interdisciplinarnih i multidisciplinarnih program. Zavod bi trebao početi s radom za nekoliko mjeseci, nakon što dobije  potvrdu Skupštine Akademije. 

Gradonačelnik Vojko Obersnel je kazao kako nije bilo inicijative pokrenute iz akademske zajednice koju Grad Rijeka nije podržao. „Normalno je da grad koji ulaže u svoj razvoj, budućnost temelji na razvoju Sveučilišta i znanstveno-istraživačkom radu. S obzirom na ono što se u Rijeci proteklih 30-40 godina događalo na području znanstveno-istraživačkog rada u medicinskoj znanosti, poput prvog presađivanja bubrega, osnivanje ovog Zavoda je zapravo logičan nastavak aktivnosti te kruna rada bivšeg i sadašnjeg rektora“. 

Zvonko Kusić predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je naglasio kako je Akademija na vrijeme prepoznala da će, uz očuvanje kulturnog identiteta, upravo ulaganje u znanje i znanost odigrati najvažniju ulogu u pozicioniranju Hrvatske u Europskoj zajednici. 
U Rektoratu je također potpisan i sporazum o financiranju daljnjeg izučavanja neistražene građe iz povijesti i drugih segmenata društvenih djelatnosti te nematerijalne kulturne baštine značajne za identitet pojedinih krajeva Županije, kojeg su potpisali obnašatelj dužnosti župana Primorsko-goranske županije prof. dr. Vidoje Vujić i akademik Petar Strčić predstojnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, osnovanog još daleke 1945. godine i koji je ujedno bio prvi Zavod HAZU osnovan izvan Zagreba. 
(I.N.)

 
"Mamac – niže cijene i klima", NL, 14. 4. 2013.
 
86 STRANIH STUDENATA NA RIJEČKIM FAKULTETIMA NIJEMCI, GRCI, POLJACI, SLOVENCI...
 
 
Anne Pautch: U Rijeci mi se najviše sviđaju: ljudi, more i đuveč. Nikos Chrysochoidis: Ovdje je financijski pogodnije nego u Francuskoj kamo sam želio ići. Wojciech Majchrzak: Meni je bolje imati individualnu nastavu. Ana Gabrovec: Tata mi je pričao o riječkoj rock sceni 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Novi Riječani: Ana Gabrovec, Nikos Chrysochoidis, Anne Pautch i Wojciech Majchrzak * Foto: R. BRMALJNa riječkom Sveučilištu u ovoj akademskoj boravi 86 stranih studenata, od čega ih je 48 na razmjeni u okviru Erasmusa, a ostali u okviru CEEPUS programa i bilateralnih ugovora. Prema podacima Ureda za međunarodnu razmjenu Sveučilište u Rijeci ima potpisano čak 160 Erasmus ugovora s inozemnim institucijama, a dosadašnja iskustva govore da je riječko Sveučilište najprivlačnije poljskim studentima, ali i onima iz Španjolske, Njemačke, Slovačke, Rumunjske te Finske. Razlozi zbog kojih strani studenti za svoj jednosemestralni studijski boravak biraju riječko Sveučilište u prvom redu se svode na upoznavanje nove sredine i drugačije kulture, ali i na činjenicu da odabiru grad s mediteranskom klimom. 
    
Može i diplomski

– Kada sam se prijavila za Erasmus u Rijeci nisam puno znala o ovoj regiji. Više sam znanja imala o Španjolskoj i Francuskoj, međutim željela sam nešto novo i nisam se razočarala. Ovo je sasvim drukčija zemlja i jako mi se sviđa. Toliko mi se dopalo da razmišljam o tome da diplomski studij upišem u Rijeci. Inače studiram u Italiji, a sada slušam predavanja na Ekonomskom fakultetu, kaže Anne Pautch iz Njemačke. 
    Na pitanje što joj se u Rijeci najviše sviđa spremno odgovara: ljudi, more i đuveč. Stvarno mi se sviđa kako su me ljudi prihvatili, bolje nego u Italiji, a što se samog studiranja tiče nema neke 
Tečajevi hrvatskog 
    
    Stranim studentima u Rijeci pruža se i mogućnost učenja hrvatskog jezika i to kroz Riječku kroatističku školu pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Riječ je o dvotjednim intenzivnim tečajevima u trajanju od 60 sati nastave jezičnih i konverzacijskih vježbi te predavanja o hrvatskoj kulturi, povijesti, zemljopisu i filmu. 
    
104 riječka studenta u Europi 
    
    Ove godine u sklopu Erasmusa na inozemnim će sveučilištima boraviti 104 riječka studenta uglavnom u Austriji, Njemačkoj, Poljskoj i Portugalu.
bitne razlike. Sustav je gotovo isti, ističe Anna. 
    Nikos Chrysochoidis kada je u svojoj rodnoj Grčkoj razmišljao gdje bi mogao provesti jedan semestar svog studija imao je viziju Francuske, no konačni je odabir pao na Hrvatsku iz vrlo praktičnih razloga. Ovdje je, kaže, za studenta financijski pogodnije, a klima je slična onoj francuskoj. Bilo mu je bitno, dodaje, da je mjesto na koje ide toplo i tako se našao na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. 
    – Još je nešto odigralo važnu ulogu, a riječ je o jeziku. Za studiranje u Hrvatskoj nije bitno poznavanje hrvatskog jezika, dok u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj morate znati njihov jezik. Jako mi se sviđa ovdje i velika je prednost što većina ljudi govori engleski jezik, pa i oni stariji, napominje Nikos. 
    
Individualna nastava

Praksu u Rijeci rado bi odradio i Wojciech Majchrzak iz Poljske koji trenutno pohađa riječki Tehnički fakultet. Za razliku od Anne i Nikosa koji slušaju predavanja na engleskom jeziku, jer i Ekonomski i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu prvi su uveli takve programe, Wojciech ima individualnu nastavu. 
    – Na fakultetu su mi rekli da imam mogućnost ići na predavanja s drugim studentima te da će u tom slučaju predavanja biti na engleskom jeziku, no odbio sam to iz razloga što ne želim stvarati probleme hrvatskim studentima, a za mene je također bolje imati individualnu nastavu, jer riječ je o fleksibilnijem radu. Moj prvi izbor za studentsku razmjenu bila je Finska, ali moja prijateljica je željela otići negdje gdje je toplo i na kraju smo se odlučili za Hrvatsku. Međutim ona nije uspjela položiti sve ispite i na kraju sam došao sam, kaže Wojcech. No, dodaje, nije požalio, jer ovdje je dobra zabava i dobro je prihvaćen. 
    
Dobra zabava

Dobra zabava ili točnije riječka rock scena bila je glavni motiv zbog kojeg je Ana Gabrovec svoj ljubljanski fakultet ovaj semestar odlučila zamijeniti s riječkim. 
    – Iako sam iz Maribora nikad prije nisam bila u Rijeci. Od tate sam puno slušala o riječkoj rock sceni i poželjela sam doći. Međutim izgleda da se ta scena dosta promijenila od njegove mladosti, ali isto sam zadovoljna. Svi su jako ljubazni. Smještena sam privatno i živim s gazdaricom koja je jako draga. To mi je odlična prilika za učenje jezika. Jedino što mi je malo stvaralo problem bilo je naviknut se na sistem studiranja, mislim na papirologiju. U Ljubljani se sve radi preko interneta, a ovdje je to dosta komplicirano. No, Rijeka mi se jako sviđa i voljela bih ostati u konatktu s gradom, zaključuje Ana.
 
"Dajte nam – bilo što", NL, 13.4.2013.
 
 
 
 
 
altDvije su točke koje u Rijeci, nakon općeg potonuća industrije i duboke gospodarske krize, još pulsiraju: Sveučilište i kulturna scena. Ne ulazeći u analizu o tome što se dogodilo s ostalim segmentima života u Rijeci, činjenica je da »života u svemiru« ima samo danju u kampusu i uvečer u kulturno-glazbenim krugovima u Rijeci. Sveučilište se, više-manje, razvija u pravcu koji je i planiran i dobro napreduje, a kulturna scena zapravo je više mit, brend koji se već tradicionalno vezuje uz ime Rijeke, stvar njene šire percepcije izvan granica Plumbuma i Zameta, puno više nego što je ona realno kulturno središte koje bi trebalo s te osnove biti i centar razvoja urbanog turizma regije kao jednog od glavnih koncepata razvoja. 
    U tom pogledu, hvale vrijedna je inicijativa gradskog Odjela za kulturu da se Rijeka kandidira na natječaju za europsku kulturnu prijestolnicu 2020. godine. Rijeka je time postala prvi grad u Hrvatskoj koji donosi službenu odluku o kandidaturi. Doduše, konkurenti će biti, kako se očekuje, i Dubrovnik, i Split, Osijek i drugi veći hrvatski gradovi, i titulu tek treba dobiti. Zasad je riječ o preliminarnoj fazi – odluka će biti donesena tek 2016. godine. No, lijepo je, za promjenu, svjedočiti jednom ambicioznom projektu koji je povezan s riječkom gradskom upravom. To već dugo nismo vidjeli. 
    U riječkoj gradskoj upravi hvale se da je njihov projekt, osim što je ambiciozan, i vrlo racionalan jer ne predviđa trošenje novca za gradnju novih prostora, nego će u bivšem industrijskom kompleksu Rikarda Benčića biti udomljene tri ustanove – Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Gradska knjižnica te Muzej grada Rijeke kojemu dom postaje palača ex Rafinerije šećera. HKD će postati druga pozornica HNK Ivana pl. Zajca, a studentskoj i nezavisnoj sceni namijenjeni su prostori Palacha, Filodrammatice i Marganova, dok bi Teatro Fenice bio izvedbena i kongresna dvorana. Glavna financijska uzdanica za realizaciju planova su fondovi Europske unije, naravno. Čini se da je netko napokon mućnuo glavom i odlučio iskoristiti tri važna faktora za ovu priču: prvo, činjenicu da ulazimo u EU, drugo, da Rijeka ionako slovi za kulturni centar pa je pola marketinškog posla već odrađeno, i treće – da u funkciju napokon treba staviti napuštene prostore bivših industrijskih kompleksa, Benčića i Hartere. 
    No, da bi stvar postala do kraja uvjerljiva, upravo ovo treće je sporno. Aktualna (i vječna) gradska uprava ionako je već odavno pokazala, baš na polju te iste kulturno-povijesne baštine, da ne zna upravljati projektima onako kako je to javnost očekivala. Prije koliko godina je Benčić već trebao biti u funkciji? Otkad čekamo da netko preuzme brigu o lansirnoj rampi torpeda u Industrijskoj ulici? Kad je trebao biti otvoren novi MMSU? Ne moramo svi biti stručnjaci za kulturu da bismo vidjeli očigledno. Ovdje je uostalom riječ o radu lokalne vlasti, ne samo o kulturnoj strategiji. Jasno, gradsku vlast u ovoj novoj inicijativi svakako treba podržati, bez obzira na loša iskustva iz prošlosti, kao i činjenicu da je nova kulturna strategija predstavljena baš u predizborno vrijeme. Nemojmo biti zluradi i nadajmo se da će Rijeka doista ponovo postati europska prijestolnica – bilo čega.
 
"Sušački gimnazijalci ugostili strane studente", NL, 13.4.2013.
 
ERASMUS PROGRAM
 
 
 
 
Dobra iskustva u razmjeni studenata * Foto: R. BRMALJRIJEKA » U sklopu projekta »Erasmus in Schools« strani studenti koji trenutno borave na Sveučilištu u Rijeci posjetili su učenike Prve riječke sušačke gimnazije kako bi s njima podijelili svoje iskustvo odlaska na studentsku razmjenu i praksu u inozemstvo. U pratnji članova udruge Erasmus Student Network (ESN) Rijeka studenti iz Njemačke, Poljske, Grčke i Slovenije sušačkim su gimnazijalcima predstavili i običaje, kulturu te jezik zemalja iz kojih dolaze. Jedan od ciljeva posjeta, kaže Doris Monjac iz ESN-a, je i potaknuti maturante da i nakon srednje škole nastave obrazovanje i ne odustaju od fakulteta. 
    – Mnogi mladi ne znaju da je odlazak na studentsku razmjenu u inozemstvo dostupan svim redovnim studentima u Hrvatskoj i to već nakon završene prve godine studija. Upravo iz tog razloga ESN po drugi puta provodi projekt Erasmus in Schools u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU i to ne samo u Rijeci, već i u ostalim većim hrvatskim gradovima u kojima djeluju ESN-ove lokalne sekcije, odnoso u Zagrebu, Osijeku, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Uz aktivno promicanje akademske mobilnost, ESN-ovi volonteri također pomažu inozemnim studentima u prilagodbi hrvatskom sustavu visokog obrazovanja i kulturnom okruženju, pojašnjava Monjac. 
    Dodajući kako u okviru krovnog projekta SocialErasmus, ESN Rijeka organizira niz humanitarnih i edukativnih aktivnosti u suradnji s riječkim ustanovama kao što su Prihvatilište za beskućnike »Ruže sv. Franje« i Socijalna samoposluga, Monjac ističe kako se na taj način studentima na razmjeni pruža prilika da kroz volontiranje bolje upoznaju lokalnu zajednicu u kojoj borave. (I. Š. K.)
 
"Otvorena vrata budućim studentima", NL, 12.4. 2013.
EKONOMSKI FAKULTET

 
Posjetiteljima predstavljeni programi i dodatni sadržaji fakulteta * Foto: R. BRMALJRIJEKA » S ciljem upoznavanja mogućnosti i sadržaja Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci ta je visokoškolska ustanova jučer prvi put organizirala Dan otvorenih vrata, a u sklopu cjelodnevne manifestacije budućim su studentima predstavljeni programi fakulteta, ali i dodatni sadržaji koji se nude studentima. Naime, prema riječima dekana prof. dr. Herija Bezića važnu ulogu u životu studenata imaju i studentske udruge, kroz koje studenti stječu praktično iskustvo te potiču svoj osobni i profesionalni razvoj, doprinose zajednici, ali se ujedno druže i zabavljaju.
    Tako su jučer uz Studentski zbor srednjoškolcima predstavljene i udruge AIESEC, Multi i EFRI sport, a posjetitelji fakulteta imali su priliku sudjelovati i na redovnim predavanjima profesora, kao i u nagradnoj igri »Mi volimo EFRI« te na predavanjima poslodavaca s kojima fakultet surađuje. Budućim kolagama svoja su iskustva prenijeli i sadašnji studenti, a u sklopu Dana otvorenih vrata održana je i svečana dodjela nagrada srednjoškolcima koji su sudjelovali na natjecanju »Idejom do rješenja«. Riječ je natjecanju za učenike završnih razreda gimnazija koje je ove godine prvi put organizirao Ekonomski fakultet s ciljem pružanja prilike učenicima da se upoznaju s ekonomijom i poslovanjem, kako bi uvidjeli što im potencijalno zanimanje u tom području može donijeti. Titulu gimnazije s najviše prijavljenih timova osvojila je Prva hrvatska sušačka gimnazija s ukupno tri prijavljena tima. Gimnazijski timovi rješavali su poslovne slučajeve jednog od četiri poduzeća partnera, odnosno Erste&Steiermärkische Bank d.d, JGL d.d., Pretti d.o.o. i Collegium putovanja d.o.o. (I. Š. K.)
 
"Na jednog nastavnika najviše 30 studenata", NL, 10.4. 2013.
EKONOMSKI FAKULTET PROF. DR. HERI BEZIĆ PONOVO IZABRAN ZA DEKANA
 
 
U svom trogodišnjem programu dekan predlaže unapređenje kvalitete nastave i zajedničke projekte s istraživačima s drugih europskih fakulteta
 
Bio je jedini kandidat za dekana – prof. dr. Heri Bezić * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na jučerašnjoj je sjednici ponovo izabralo prof. dr. Herija Bezića za dekana te ustanove u narednom trogodišnjem mandatu. Dosadašnji dekan bio je jedini kandidat za obnašanje te funkcije, a od 50 članova Fakultetskog vijeća dobio je potporu njih 49. Izlažući svoj trogodišnji program rada dekan ističe da su napravljeni značajni koraci u približavanju standardima razvijenih europskih visokoškolskih i znanstvenih institucija postoji nekoliko smjernica, kao što su mobilnost, prepoznatljivost, međuinstitucionalna suradnja, zajednički programi, zajednički istraživački projekti, cjeloživotno učenje, povezanost s gospodarstvom, no postoje i područja koja još nisu realizirana ili još nisu postigla zadovoljavajuću razinu.
   
Studentu 1,25 m2

– Do sada nije dovoljno iskorištena mogućnost suradnje naših istraživača s istraživačima s drugih europskih fakulteta na zajedničkim znanstvenim projektima. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji pred Ekonomskim fakultetom će se otvoriti izazovi šireg uključivanja u
Briga za osobni standard zaposlenih
   
    Dekan planira proširiti ponudu programa cjeloživotnog učenja, nastaviti aktivnost ljetne škole, ojačati suradnju s gospodarstvom i javnim sektorom u obrazovanju, usustaviti brigu za razvoj istraživačke karijere, kao i skratiti razdoblje dovršetka doktorskog studija i osamostaljivanja mladih istraživača te omogućiti brže napredovanje svih znanstvenika, a na popisu planova prof. dr. Bezića nalazi se i popularizacija ekonomske znanosti i istraživanja, kao i briga za osobni standard svih zaposlenih kroz osiguranje ostvarivanja vlastitih prihoda.
Europski prostor visokog obrazovanja i Europski istraživački prostor. Fakultet bi trebao odgovoriti na zahtjeve koje donose globalizacija i integracija, odnosno koje donosi vrijeme u kojem bi znanje trebalo biti najznačajniji razvojni resurs, navodi prof. dr. Bezić.
    U svom trogodišnjem programu dekan predlaže unapređenje kvalitete nastave i to uspostavljanjem omjera broja studenata na jednog nastavnika u odnosu 30:1, nastavljanjem procesa praćenja i unapređenja kvalitete nastave, provođenjem kontinuirane samoevaluacije i vanjske evaluacije, kao i postizanjem adekvatnosti prostornog kapaciteta tako da na svakog studenta dolazi najmanje 1,25 četvornih metara upotrebljivog prostora. Međutim, dekan ističe i kako fakultet kao znanstveno-nastavna institucija treba, u suradnji s gospodarstvom i lokalnom i širom zajednicom, koordinirati upisnu politiku, studijske programe i nastavne planove, provoditi programe cjeloživotnog učenja, razvijati i koordinirati suradnju znanosti i gospodarstva, odnosno javnog sektora, intenzivnije uključiti studente u istraživački rad.
   
Studij na engleskom

Trogodišnja vizija prof. dr. Bezića je i povećati učinkovitost studiranja, odnosno povećati broj studenata koji završavaju studij, skratiti vrijeme studiranja, izraditi odmjerene studijske programe te osigurati dobru organizaciju njihove provedbe, kao i iskazivati brigu za napredovanje svakog studenta tijekom studiranja, razvijati inovativne načine podučavanja koji studente potiču na samostalno učenje te nastaviti razvoj studijskih programa na engleskom jeziku i privući studente koji dolaze izvan nacionalnog visokoobrazovnog prostora.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
"Sveučilište otvara vrata znanstvenicima iz regije", NL, 09.4. 2013.
SURADNJA U ZNANOSTI OSNOVAN CENTAR ZA NAPREDNE STUDIJE – JUGOISTOČNA EUROPA
 
 
Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača, kaže prof. dr. Snježana Prijić Samaržija
 
Centrom će koordinirati riječko Sveučilište * Foto: M. ANIČIĆRIJEKA » Odlukom Senata Sveučilišta u Rijeci osnovan je Centar za napredne studije – Jugoistočna Europa kojim će koordinirati riječko Sveučilište, ali će istovremeno njime upravljati regionalna koordinativna tijela koja su sastavljena od predstavnika regionalnih partnerskih institucije iz Istanbula, Beograda, Ljubljane, Novog Sada, Podgorice, Prištine, Sarajeva, Skoplja i Tirane. Pojašnjavajući kako će Centar biti središte okupljanja i povezivanja post-doktoranada i iskusnijih znanstvenika s ciljem intenziviranja međunarodne suradnje i znanstvenih istraživanja u domeni društvenih i humanističkih znanosti, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija najavljuje kako će znanstvenici iz Jugoistočne Europe, ali i znanstvenici izvan tog područja aplicirati na stipendije Centra koje će im omogućavati boravak i rad na Sveučilištu u Rijeci i partnerskim institucijama u cilju istraživanja, održavanja konferencija i publiciranja radova.
   
Goruća pitanja

– Vizija Centra je stvoriti javno središte visoke razine znanstvene aktivnosti koje će stimulirati šire javne rasprave ne samo akademskih istraživača, već i intelektualaca, praktičara te predstavnika civilnog društva. Ispunjenje ove vizije podrazumijeva jačanje transnacionalne i regionalne znanstvene suradnje na području društveno gorućih pitanja vezanih uz ljudska prava, pitanja pravednosti, demokracije, javnih politika, europskih integracija i sličnih tema. Smatramo da ćemo kroz Centar stvoriti okvir i mogućnosti da se regionalni znanst
Slaba suradnja znanstvenika
   
    Poticaj za osnivanje Centra bile su uspješne organizacije nekoliko međunarodnih konferencija i radionica u Beogradu, Zagrebu, Prištini i Sarajevu u periodu između 2010. i 2012. godine, a uspostava istraživačkog središta poput CNS-a u Jugoistočnoj Europi vrlo je bitna za otvaranje i pozitivno razvijanje akademske zajednice.
    – Treba naglasiti da se Centar osniva u vrijeme kada se znatno sužava prostor za znanstveni rad neovisan od ekonomskih i političkih ograničenja. Regionalna suradnja između znanstvenika je slaba ili ne postoji. U isto vrijeme intelektualne razmjene s međunarodnim istovrsnim institucijama su također ograničene. Sadašnja situacija u regiji općenito je obilježena izostankom primjerenog okvira za znanstveni rad i razmjenu koji bi omogućio regiji da ravnopravno sudjeluje u aktivnostima europske zajednice i da bude relevantni znanstveni partner na široj međunarodnoj intelektualnoj sceni. Posljedično, važnost osnivanja CNS-a je dvojaka, jer s jedne strane regionalni znanstvenici će imati koristi od povezivanja, razmjene i moguće suradnje s akademcima globalno i lokalno, a s druge strane, regionalne intelektualne inovacije moći će biti objavljivane i međunarodno promovirane. Oba cilja imaju zajedničku svrhu, a to je napredak i međunarodna prepoznatljivost društvenih i humanističkih znanosti u cjelini, navodi prof. dr. Prijić Samaržija.
veni proizvodi bolje prepoznaju i priznaju od strane međunarodne akademske zajednice i relevantnih međunarodnih znanstvenih časopisa, ali i da se poboljša kvaliteta istraživanja i osigura mreža i infrastruktura za obavljanje istraživačkih projekata, pojašnjava prorektorica.
    Dodajući kako će se u narednom periodu Centar institucijski ustanovljavati, prof. dr. Prijić Samaržija najavljuje da se prvi natjčaj za stipendije može očekivati krajem ove godine, a početak rada okupljenih istraživača na proljeće naredne godine.
   
Izazovi demokracije

– U listopadu će biti organizirana osnivačka konferencija CNS-a koja će okupiti vodeće svjetske i europske znanstvenike i intelektualce kako bi raspravljali o temi krize legitimiteta demokracije te novim izazovima za demokraciju u Europi i posebice njenom jugoistočnom dijelu. Odabir teme utemeljen je na činjenici da smo u posljednjih nekoliko godina, više nego ikada ranije, bili suočeni sa različitim simptomima krize u demokraciji. Povjerenje u političke predstavnike i institucije je u opadanju, dok su populizam i nacionalizam u porastu. Istovremeno, svjetska ekonomska kriza izaziva propitivanje koncepta ekonomije slobodnog tržišta i socijalne skrbi, s opasnim potencijalom prijetnje za stabilnost i legitimnost demokracije. Demokracija je također postala fluidni koncept i krajnji je trenutak da to osvjestimo i propitamo mogućnosti daljnjeg razvoja. Ova su pitanja od osobite važnsti za Jugoistočnu Europu obilježenu komplesknim ekonomskim i političkim nestabilnostima. Potrebno je umrežiti se radi otvaranja globalnog intelektualnog dijaloga, ponovno razmisliti o osnovnim pretpostavkama poput legitimnosti i povjerenja u demokraciju te izraditi novu zajedničku perspektivu na temu budućnosti demokracije, zaključuje prodekanica.
 
"Čekaju se azijski studenti", NL, 09.4. 2013.
OKRETANJE SVIJETU
 
Jedan smo od rijetkih fakulteta u Hrvatskoj koji nudi u potpunosti studij na engleskom jeziku. Proveli smo istraživanje tržišta i okrećemo se svjetskom tržištu, rekao je dekan prof. dr. Heri Bezić

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Studij na engleskom provodi se već dvije godine – Marija Šepac, prof. dr. Heri Bezić i doc. dr. First Komen * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci među prvim je članicama te visokoškolske ustanove koja je svoju upisnu politiku orijentirala prema stranim studentima, a tržište na koje cilja su Indija, Pakistan, Kina, Singapur i Hong Kong. Navodeći kako već postoje naznake za dolazak studenata iz tih zemalja, dekan prof. dr. Heri Bezić ističe kako je za iduću akademsku godinu za strane studente osigurano 60 upisnih mjesta, što je drastično povećanje u odnosu na prošlogodišnju upisnu kvotu od 10 mjesta.
   
Ugovori o suradnji

– Jedan smo od rijetkih fakulteta u Hrvatskoj koji nudi u potpunosti studij na engleskom jeziku. Riječ je o International Business studijskom programu koji provodimo već dvije godine, a to omogućuje dolazak stranih studenata. Istovremeno naši studenti koji pohađaju taj studij usavršavaju engleski jezik. Sa zemljama iz kojih želimo dovesti studente imamo sklopljene ugovore o suradnji i već smo započeli s promidžbom fakulteta, a očekujemo da bismo iduće akademske godine mogli imati pedesetak studenata iz tih zemalja, ističe dekan.
    Pojašnjavajući kako se Ekonomski fakultet za razliku od ostatka Sveučilišta koje planira povećanje upisne kvote za strance, prvenstveno studenata s područja bivše Jugoslavije, okreće svjetskom tržištu, prof. dr. Bezić napominje da je trenutna najveća prednost fakulteta provođenje studijskog programa na engleskom jeziku.
    – Drugi fakulteti pričaju o studentima s područja bivše Jugoslavije iz razloga što imaju problem jezične barijere, a kod nas to nije slučaj. Mi smo proveli istraživanje tržišta, utvrdili smo naše prednosti i nedostatke i razradili smo strategiju, pojašnjava dekan.
    Ta strategija prvenstveno podrazumijeva konkurentnost Ekonomskog fakulteta te će stoga, najavljuje prof. dr. Bezić, godišnja školarina za strane studente iznositi tisuću eura.
    – Usp
Dan otvorenih vrata u četvrtak
   
    S ciljem upoznavanja sa sdržajima i mogućnostima koje pruža riječki Ekonomski fakultet u četvrtak će se, od 10 do 18 sati, po prvi put održati Dan otvorenih vrata. Riječ je o aktivnosti koja je prvenstveno namijenjena srednjoškolskoj populaciji, budućim studentima, a kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare pojasnila doc. dr. Ivana First Komen, namjera je fakulteta dati srednjoškolcima uvid u način rada fakulteta i programe koje nudi.
    – U sklopu Dana otvorenih vrata bit će organizirana i predavanja poslodavaca jer želimo budućim studentima pokazati da je ekonomija kreativna te da postoji čitava lepeza zanimanja koje podrazumijeva. Istovremeno srednjoškolcima će biti dostupna i sva redovna predavanja koja će se na fakultetu taj dan održavati te će biti organizirano i predstavljanje poduzeća koja su bitna za studente poput Erste cluba i Collegium putovanja, najavila je doc. dr. First Komen.
    Istovremeno srednjoškolcima će se predstaviti i studentske udruge koje djeluju na fakultetu, a kako je napomenula predstavnica studenata Marija Šepac bit će organizirana i nagradna igra za posjetitelje te će pobjednik biti nagrađen ECDL tečajem. Riječ je o jednom od programa cjeloživotnog obrazovanja koje provodi Ekonomski fakultet, a u sklopu manifestacije organizirat će se i dodjela nagrada sudionicima natjecanja »Idejom do rješenja« koje je Ekonomski fakultet organizirao za maturante gimnazija s ciljem upoznavanja ekonomije i poslovanja. Budući studenti imat će će se prilike upoznati i s radom Ureda za razvoj karijera koji studentima pruža informacije o natječajima i stipendijama, ali i pruža partnerstvo prilikom osnivanja studentskih poduzeća, prenosi ponude poslodavaca te savjetuje studente kako se što bolje predstaviti poslodavcima.
oređivali smo cijene studija u Trstu, Kopru i Veneciji i došli do zaključka da školarina ne smije biti veća od tisuću eura. Naime, isti iznos plaćaju studenti u Trstu. Nekada smo imali veće cijene studija za strance i do dvije tisuće eura, ali nitko nam se nije javljao za upis, navodi prof. dr. Bezić.
   
Podizanje kvalitete

Dodajući kako je Ekonomski fakultet za iduću akademsku godinu drastično smanjio upisnu kvotu koja će iznositi svega 210 mjesta za redovne studente, od čega 60 upisnih mjesta zauzimaju strani studenti, dekan napominje da se neće biti lako upisati na tu visokoškolsku ustanovu.
    – Drastično smanjujemo broj studenata. Na predstojećim upisima primit ćemo svega 150 naših studenata. Ono što želimo je podignuti kvalitetu i repozicionirati fakultet. Želimo privući najkvalitetnije studente te postići da Ekonomski fakultet bude prepoznat kao velika institucija, kaže dekan.
    Istovremeno s privlačenjem, uglavnom azijskih studenata, Ekonomski fakultet aktivno sudjeluje u Erasmus programu, jer kako navodi prof. dr. Bezić, više od trećine odlaznih Erasmus studenata
 
"Mladi ljudi ne žele šefa nego trenera", NL, 7.4. 2013.
DIREKTOR IACOCCA INSTITUTA POZNATOG AMERIČKOG SVEUČILIŠTA LEHIGH I ULAGAČ U POSLOVNI START-UP, UPOZNAO MLADE TALENTE U RIJECI
Mladi ljudi ne žele šefa nego trenera
 
Mladi ljudi danas razmišljaju napredno, nemaju jaku bliskost s kompanijom. Neće ostati u organizaciji koja ima jaku strukturu, koja im ne daje fleksibilnost, koja im ne dopušta da koriste tehnologiju u poslu... Žele da ih se pusti da koriste svoje metode. To je potpuno novi svijet i upravljanje takvim ljudima zahtijeva potpuno drugačije vještine

Razgovarao Ivor BALEN
 
* Foto: P. FABIJANKaže da su mu novinarstvo i engleski jezik bili prvi fakulteti koje je završio te da je i on radio kao novinar, ali je otišao iz novinarstva jer je ipak – nešto želio zaraditi. Richard M. Brandt, direktor Iacocca Instituta u sklopu Lehigh sveučilišta, jednog od najcjenjenijih u Sjedinjenim Državama, danas je poznat i kao »angel investor«, imućni pojedinac koji ulaže u poslovni start-up, odnosno prije svega mlade poduzetnike i one koji bi to željeli postati.
    Brandt je također direktor Global Village programa, petotjednog okupljanja mladih poslovnih ljudi iz cijelog svijeta s ciljem uspostavljanja međunarodnih kontakata, usavršavanja poduzetničkih i liderskih sposobnosti, kao i konkretnog poslovnog savjetovanja s osobljem Iacocca Instituta. Na Global Villageu tradicionalno, u suradnji s Visokom poslovnom školom PAR, sudjeluju i predstavnici iz Hrvatske, a ove godine to će biti direktorica tvrtke Tri Mare Tanja Randić i profesorica engleskog i njemačkog jezika s PAR-a Matea Butković. Brandt je u Rijeci upoznao djevojke, održao predavanje u Gradskoj vijećnici uz jednog od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika Emila Tedeschija i, kao uvaženi stručnjak za business s bogatom karijerom u praksi i na sveučilištu, podijelio svoja razmišljanja o brojnim zanimljivim ekonomskim temama.
    – U Rijeci je bilo vrlo uzbudljivo, nisam očekivao toliko ljudi, kaže Brandt. Zanimljivo je bilo upoznati Emila Tedeschija, s kojim sam imao ugodan razgovor. Također, dosta vremena sam proveo s generalnim konzulom Italije.
   
Vještine lidera

Koje su glavne kvalitete koje lider mora imati u 21. stoljeću?
    – Svatko ima svoj popis. Ja vjerujem da lider prije svega mora biti odličan u komuniciranju. To ne može svatko, ali komunikativnost je vještina koja se može vježbati. Oralna prezentacija, pobuđivanje interesa publike... danas je to ključna vještina. Potom osobni integritet, uz kojeg mora ići i karizma jer jedino ljudi s karizmom mogu inspirirati druge ljude. To se ne može trenirati, karizmu ili imate, ili nemate, a uz nju je nužan integritet. Adolf Hitler je imao karizmu, ali ju je koristio u potpuno pogrešnom smjeru jer nije imao integritet. Ljudi vide tko ste zapravo, bez obzira što kažete. Ako zapaze da način na koji vodite posao nije u skladu s onim što govorite, izgubit ćete njihov respekt. Na koncu, tu je sposobnost formirati radne timove.
    Koje su razlike između lidera 21. i lidera 20. stoljeća? Razumiju li oni jedni druge?
    – Kada sam se pridružio AT&T-u struktura je u toj tvrtki , jednoj od najvećih na svijetu prije podjele, bila prilično tradicionalna. Nije se radilo na team buildingu, mentorstvu, šefovi su bili autokrati, što je i razlog zašto sam »pobjegao« u inozemstvo – da nemam šefove. »Skakao« sam iz države u državu da me ne mogu uhvatiti, ha, ha... Mladi ljudi danas razmišljaju napredno, nemaju jaku bliskost s kompanijom u kojoj rade i mijenjaju poslove svakih nekoliko godina. U moje vrijeme to nije bilo tako, ja sam došao u jednu kompaniju i tamo ostao 25 godina. Mladi neće ostati u organizaciji koja ima jaku strukturu, koja im ne daje fleksibilnost, koja im ne dopušta da koriste tehnologiju u poslu... Ne žele šefa nego mentora, odnosno trenera, da ih se pusti da koriste svoje metode. To je potpuno novi svijet i upravljanje takvim ljudima zahtijeva potpuno drugačije vještine.
    Kada investirate u poduzetnike, koje poslove preferirate?
    – Ja preferiram poslove koje razumijem prvi put kada saslušam ideju. Ako mi morate posao objašnjavati, neću investirati u vas. Ako mi je projekt i proizvod kristalno jasan i shvaćam zašto će ljudi kupovati od vas, pa makar posao u početku bio malen, onda ćete dobiti moju investiciju. U SAD-u su velike razlike između istočne i zapadne obale. Kod nas u Pennsylvaniji (istočna obala, op. a.) ulažemo samo u poslove koji imaju prihode, dakle koji već rade, pa makar prodali samo dva proizvoda do sada. Ali ako mi dođete s najboljom idejom na svijetu, koja je samo ideja, neću ulagati u vas jer je to preriskantno. Na zapadu cijelo vrijeme investiraju u ideje, spremni su preuzeti taj rizik i većina IT kompanija krenule su samo kao ideje koje su mogli prodati bilo kome.
    Kako vaša obitelj gleda na vaše investicije?
    – Supruga misli da sam izgubio razum, ha, ha... Ona mi je velika podrška i kaže mi da ne pretjerujemo jer starimo i bližimo se mirovini. Novac koji smo uštedjeli trajat će nam dosta vremena u mirovini. Ovo je inače jedno od najvažnijih pitanja danas u SAD-u. Ljudi žive sve duže, moja majka ima 95, a supruga i ja smo sretni što nemamo zdravstvenih poblema, ne pušimo i ne pijemo. Teoretski, ja mogu živjeti još 25 ili 30 godina i moram imati dovoljno novca za to, što je kod nas sve veći problem jer si eventualnu njegu moramo plaćati sami. Zato mi supruga kaže da pripazim na povrat prije nego što krenem u novu investiciju.
   
Jedna od deset

Bojite li se velikih gubitaka?
  
TEDESCHIJA LAKO ZAMISLITI U NEW YORK CITYJU
   
    Odgovara li Emil Tedeschi profilu američkog biznismena, ovdje u Hrvatskoj?
    – Da, on ima kvalitetu izravnosti i lako ga je zamisliti u New York Cityju ili New Jerseyu. Nitko ne bi primijetio razliku. Determiniran je, a nisam znao da je bio i glazbenik. Ja sam također muzičar, već godinama imam svoj bend u kojem sviram tenor i sopran saksofon. Pročitao sam liječnički izvještaj koji kaže da je glazba jedna od najboljih vježbi za mozak. 
   
Smanjite birokraciju
   
    Pored pametnih mladih ljudi, prema vašem mišljenju, zašto Hrvatska ima ovako velike ekonomske probleme?
    – Vi imate povijest birokracije koju ste donijeli iz prošlosti. Koliko sam čuo od talijanskoga konzula i pročelnika iz Grada Rijeke, birokraciju je potrebno smanjiti, osloboditi mlade ljude na putu do uspjeha. 
   
Jake riječke snage
   &
    Riječke snage na ovogodišnjem Global Villageu činit će studentica na PAR-u i menadžerica Tanja Randić, profesorica engleskog i njemačkog na PAR-u Matea Butković te voditelj poslovnih edukacija i jedan od predavača na PAR-u Dario Zorić. Njih dvije kao sudionice, a on kao član organizacijskog odbora.
    – Na Global Villageu sudjelovao sam 2011. godine kada sam u konkurenciji 101 osobe iz 52 zemlje proglašen za najboljeg sudionika programa. Sada ću biti dio savjetodavnog tijela, izabran među 250 ljudi iz cijelog svijeta, dakle »s druge strane«, zadužen da 120 ljudi dobije najbolje međunarodno poslovno iskustvo u životu. Bit će mi to veliki izazov, rekao je 30-godišnji Zorić.
    Dvije godine starija Tanja Randić direktorica je tvrtke Tri Mare iz Rijeke koja se bavi organizacijom transporta robe. Kaže da ju je profesor Brandt tijekom nedavnog susreta u Rijeci fascinirao.
    – Kada smo se sreli, imala sam osjećaj kao da smo prijatelji već 100 godina. Proučio je sve radove koje sam poslala i razgovarali smo na te teme. Shvatila sam da na Global Villageu neću biti samo broj. Stoga očekujem da ću tamo proširiti svoje vidike, upoznati 100-tinjak novih ljudi i otvoriti si poslovne opcije daleko izvan naših granica, rekla je Tanja.
    Najmlađi dio riječke ekipe bit će 27-godišnja Matea, koja također vjeruje da će mnogo naučiti u okruženju motiviranih ljudi i stručnjaka i upoznati puno ljudi iz multikulturalnog okruženja.
    – Leadership je inače važno područje kojim se bave i pedagozi i koje se može iskoristiti i u učionici. Profesori uostalom moraju biti lideri i iako nisam iz svijeta poduzetništva, to su znanja koja će mi sigurno koristiti, rekla je Matea. 
   
Surađivao s Arafatom i Zeminom
   
    Richard M. Brandt ima više od 15 godina iskustva u upravljanju međunarodnim poslovnim operacijama, stečenog dok je radio na raznim vodećim položajima tijekom 25-godišnje karijere u tvrtkama AT&T i Lucent Technologies. Međunarodne operacije kojima je rukovodio uključivale su sve vrste aktivnosti povezane s prodajom, provedbom projekta i tehničkom podrškom uz vođenje stotine međunarodnih djelatnika u više od 25 zemalja u Aziji, Europi, Bliskom istoku i Africi. Ove odgovornosti i iskustva dovele su ga do izravnih razgovora o međunarodnim poslovnim problemima sa svjetskim liderima, poput bivšeg predsjednika PLO-a Yasara Arafata i Jiang Zemina, bivšeg predsjednika Kine. Na Lehigh sveučilištu sedam godina je predavao kolegij Business One, a sada vodi etički laboratorij na masters studiju iz računovodstva. Uz to, direktor je Iacocca instituta i Global Village programa.
  – Nedavno sam razgovarao s prijateljem koji ulaže u poduzetnike već 25 godina. Ispričao mi je da je, od posljednjih 10 tvrtki u koje je investirao šest propalo i tu je izgubio novac. Od ostalih četiri, dvije još djeluju i rastu, ali za sada nije zaradio ni novčića, a druge dvije su uspješno prodane. Prodajom samo jedne od njih, vratio je novac uložen u svih deset. Dakle, šest puta morate pogriješiti da biste jednom zaradili. Činjenica da je sav novac vratio natrag i ima još dvije tvrtke koje dobro posluju ohrabruje ga da pronađe novih deset tvrtki u koje će uložiti.
    Kakva je situacija s investicijama u Hrvatskoj?
    – U Hrvatskoj ćemo investirati vrijeme i probat ćemo unaprijediti ovdašnje poslove. O tome sam razgovarao s talijanskim konzulom i Andrijom iz Grada koji je zadužen za poduzetništvo (pročelnik Vitezić, op. a.). On želi da radimo s riječkim poduzetnicima, tako da smo već dogovorili nove edukacije. Ovo je sjajno mjesto za boravak, svakako se vraćam.
    Je li bolje raditi u praksi ili na sveučilištu?
    – Uz mogućnost izbora, uvijek bih radio u biznisu. Manje je birokracije, više slobode i rizika... uživam u tome. Volim pregovore, lov na poslovne sporazume, pronalazak kupaca... Sjećam se kada smo potpisali vojni ugovor u Abu Dabiju i Dubaiju u jakoj konkurenciji Alcatela, što je bio naš najveći ugovor na Bliskom istoku. Svi smo skakali od sreće, ugovor je bio težak 400 milijuna dolara, znali smo da rastemo. Potom, kada smo kupili kompaniju u Italiji u konkurenciji Erikssona i jednih Nijemaca... Ništa se ne može mjeriti s takvim uzbuđenjem. S druge strane, ovo što radim u obrazovanju je više nego podučavanje. Pronalazak mladih djevojaka i mladića kojima mijenjamo živote također je jako uzbudljivo. Ali, nikad ne bih prvo krenuo u obrazovanje.
   
Trebamo li ratovati?

Danas je popularno kritizirati američki kapitalizam. Kakvo je vaše mišljenje o tim kritikama?
    – Amerika je srce kapitalizma, a također i srce globalizacije. Ona dobiva mnogo kritika jer je još uvijek najbogatija zemlja na svijetu. Kineski BDP se približava, ali BDP per capita u Kini je 7.000 dolara, a u SAD-u 47.000 na svaku osobu, muškarca, ženu i dijete. Dakle, još uvijek smo srce posla i kapitalizma i to je dobro. Međutim, s obzirom na krizu koja se dogodila, kapitalizam je ponovo dobio loš predznak. Loše stvari napravilo je nekoliko ljudi, ali dogodilo se da su se te loše stvari odrazile na globalno financijsko tržište. Kritike su bile ispravne, pogledajte samo što se dogodilo u Velikoj Britaniji s Libor skandalom, za što još uvijek nitko nije ni završio u zatvoru. Dobra vijest o Americi je da njezini zakoni predviđaju najmanje birokratske prepreke za pokretanje posla. U Ameriku doista možete doći kao nitko i postati milijarder. Održavanje bogatstva isključivo među istim ljudima nije dio naše filozofije. Čak u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, a Španjolskoj manje, zatekao sam mreže »starih igrača«, »pravih obitelji« koji se zauzimaju za »prave ljude«. Ono gdje mi upadamo u probleme je vojna prisutnost u svijetu. Deset je godina od invazije u Iraku i pitanje je je li Iračanima sada bolje? Ne znam, vjerojatno ne. Ali je li bilo bolje kada su ljudi bili ubijani na cesti u vrijeme Saddama Husseina? Kurdima na sjeveru zemlje je fenomenalno, ekonomija im cvjeta. Amerika je potrošila preko 800 milijardi dolara u Iraku. Je li trebala? Nije, i u tome je problem. Ali&Amewika je jedina vojna sila u svijetu koja je mobilna i koja može ići gdje god želi. I kad već možemo, mi idemo, a ljudi nas zovu. A vjerojatno ne bismo trebali ići i to je danas najveće pitanje. Američka javnost se tome opire jer smatra da kvari sliku o nama.
   
Izgledalo socijalistički

Kada je izbila svjetska kriza, američka država je intervenirala i spasila banke, što su neki analitičari proglasili gotovo pa »komunističkim činom«. To se ne doima nimalo američki?
    – Ljudi koji su u to vrijeme vodili vladu SAD-a i Federalnu banku rezervi bili su svjesni da ako dopustimo da najveće financijske institucije propadnu, zajedno s recimo General Motorsom i Cryslerom, da će to srušiti cijelu ekonomiju. Ako su banke u krizi, cijela ekonomija je u krizi jer ljudi više ne vjeruju da ono što stave u banke ima vrijednost. Nije tu samo Lehmann (banka čiji je bankrot 2008. pokrenuo svjetsku krizu, op. a.), jer je procijenjeno da je njihova pozicija takva da ako se pusti da oni propadnu, propalo bi još devet institucija iza njih, što bi upropastilo ekonomiju. Svijet ne bi mogao podnijeti propast američke ekonomije. Na primjer, 75 posto kineskih rezervi je u dolarima. To je dakle bila svjetska odluka koja je ljudima u SAD-u izgledala socijalistički. Međutim, državni zajmovi su vraćeni i danas se to čini kao dobra odluka, kriza je gotova i ekonomski pokazatelji ponovo rastu.
   
Naplaćujemo, jer možemo

A što kažete na kritiku da su privatni fakulteti u SAD-u preskupi i da na taj način nemaju svi jednaku šansu za uspjeh jer si mnogc ne-mogu priuštiti školovanje, pogotovo na najboljim fakultetima?
    – Lehigh je privatno sveučilište i mi smo jedno od skupih. Nismo Harvard, Princeton i Stanford, ali smo odmah iza njih. Naplaćujemo kao ostala top sveučilišta zato što možemo. U SAD-u je jako mnogo bogatih ljudi kojima je obrazovanje djece prioritet broj jedan. Prošle godine mi smo imali 12.600 aplikacija za Lehigh, a primili smo 1.100 ljudi. Dakle više od 11.000 je odbijeno. Tržište je dakle veliko, a mi imamo puno slobodne zemlje oko sveučilišta i mogli bismo izgraditi nove zgrade i primiti 3.000 ljudi. Međutim, naš Upravni odbor je prije 30 godina donio odluku da nam veličina razreda ostane malena. U razredu najčešće imamo samo 27 studenata. Na taj način se možemo posvetiti svakom studentu i imamo veliki postotak studenata koji odmah nakon studija pronalaze posao. Roditelji su voljni platiti za to. Nakon izbijanja krize, dajemo više novaca studentima za dolazak na Lehigh, u obliku stipendija, nego ikad prije. Dijelom zato što moramo, budući,da roditelji imaju sve manje prihode, ako uopće još rade. Dakle, ako hoćemo najbolje studente, to moramo platiti. Ne znam hoće li roditelji i dalje moći plaćati 56.000 dolara, koliko trenutačno košta godina na Lehighu, ali hej, 12.000 studenata nam je došlo prošle godine...
    Što je bolje studirati, business ili pravo?
    – Ja sam želio biti odvjetnik, ali nisam imao novca za pravni fakultet. Među predsjednicima uprava tvrtki u najmanju je ruku jednako, ako ne i više pravnika nego studenata businessa. Bez obzira želite li biti odvjetnik, korporativni pravnik ili tužitelj, pravo vas uči kako misliti. Jako je logično. Business je s druge strane zanimljiviji i ja bih ga radije odabrao za studij. Međutim, s pravom možete na brojne strane i jako je cijenjeno na najvišim razinama kompanija.
 
"Klizišta na Kvarneru više neće biti bauk", NL, 6.4. 2013.
ZNANSTVENA SURADNJA RIJEČKI GRAĐEVINSKI FAKULTET DIO BILATERALNOG PROJEKTA PROUČAVANJA KLIZIŠTA, POPLAVA I BUJICA
JAPANSKO-HRVATSKA PAMET
 
Na klizištima Grohovo u dolini Rječine, Slani potok u Vinodolskoj dolini te slivu bujice Mošćenička Draga, istraživanja su započela prije tri godine, a sustav monitoringa ne koristi se samo u istraživačke svrhe, već bi za godinu dana trebao biti uspostavljen sustav ranog upozorenja na moguće daljnje klizanje terena

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Klizište Grohovo, površine oko 22 km2, potencijalno može ugroziti tok Rječine, branu Valići i urbanizirani dio Rijeke * Foto: R. BRMALJRIJEKA » »Identifikacije rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje posljedica klizanja i poplava u Hrvatskoj« naziv je petogodišnjeg hrvatsko-japanskog projekta čija vrijednost iznosi četiri milijuna dolara, a jedan od krajnjih rezultata, prema najvama voditeljice hrvatske strane projekta prof.dr. Nevenke Ožanić, bit će uspostavljanje sustava monitoringa koji se ne bi koristio samo u istraživačke svrhe, već bi za godinu dana trebala uslijediti i uspostava sustava ranog upozorenja na opasnost od mogućeg daljnjeg klizanja terena. Riječ je o sustavu koji ne postoji u Hrvatskoj, a pojašnjavajući kako projekt financira Japanska agencija za znanost i tehnologiju te Japanska agencija za međunarodnu suradnju, prof.dr. Ožanić napominje da je projekt sufinanciran i nadziran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
    – Hrvatske partnerske institucije u projektu su tri hrvatska sveučilišta, Sveučilište u Rijeci (Građevinski fakultet), Sveučilište u Zagrebu (Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Agronomski fakultet) i Sveučilište u Splitu (Građevinsko-arhitektonski fakultet), kao i Hrvatski geološki institut. Dužina trajanja projekta je pet godina, a u njemu sudjeluje približno 15 istraživača iz Japana, te 20-ak iz Hrvatske. Voditelj projekta s japanske strane je prof.dr.sc. Hideaki Marui iz Sveučilišta u Niigati, a u okviru ovog projekta provode se međunarodna istraživanja u Hrvatskoj, koja se bave procjenom i ublažavanjem hazarda i rizika od poplava i klizišta u Hrvatskoj. Jedan od glavnih ciljeva projekta je analiza geohazarda i razvoj smjernica za primjenu rezultata projekta u sustavu prostornog uređenja. Aktivnosti projekta provode se na pilot područjima koja se nalaze u blizini gradova gdje su smještena tri partnerska hrvatska sveučilišta, odnosno u Rijeci, Zagrebu i Splitu. Istraživanja su započela prije tri godine na području Zagreba na klizištu Kostanjek, u okolici Rijeke, odnosno na klizištu Grohovo u dolini Rječine i slivu Rječine, klizištu Slani potok i slivu Dubračine te slivu bujice Mošćenička Draga, kao i na odronima kamenja i bujičnim vodotocima u okolici Splita, pojašnjava prof.dr. Ožanić.
   
Karta opasnih područja

Dodajući kako će od uspostave sustava za rano uzbunjivanje imati koristi šira lokalna zajednica, prof.dr. Ožanić napominje da je projekt već predstavljen predstavnicima jedinica lokalne samouprave, a u okviru projekta provodi se više grupa istraživanja i analiza, odnosno identifikacija i kartiranje te sustavni složeni monitoring klizišta, ispitivanje fizičkih i mehaničkih svojstava tala i st
Poplava Mošćeničke Drage samo pitanje vremena
   
    Sliv bujičnog vodotoka Mošćenička Draga karakterizira veliki pad terena, posljedica čega su značajna površinska otjecanja pri intenzivnim oborinama, te erozijski procesi u slivu, a kako je zbog izgradnje hotela Mediteran ušće vodotoka u more popločeno i prenisko, pitanje je vremena kada će se dogoditi značajnija poplava samog naselja Mošćenička Draga. Na slivnom području Dubračine dolazi pak do premrežavanja stijenskih pukotinama kroz koje prodire padalinska voda, a posljedica je razrahljivanje i razgradnja stijena, kao i njihovo postupno pretvaranje u inženjersko tlo. U određenim okolnostima te naslage su nestabilne pa nastaju klizišta slična onima na drugim lokacijama u Vinodolskoj dolini. Unatoč brojnim mjerama sanacije provođenima tijekom cijelog 20. stoljeća, i dalje je izražen proces sveopće degradacije terena pa stanje poprima svojstva »trajne elementarne nepogode«. 
   
Japanci donirali opremu Građevinskom fakultetu
   
    Od bilateralnog hrvatsko-japanskog projekta Građevinski je fakultet dosad imao niz koristi jer, kako navodi prof.dr. Ožanić, obuka riječkih znanstvenika u Japanu postala je uobičajena praksa, kao i odlasci na doktorski studij. Ujedno se publiciraju radovi, razvija suradnja među hrvatskim i međunarodnim institucijama, a riječki je Građevinski fakultet zahvaljujući projektu postao vlasnik vrijedne opreme. – Japanska nam je vlada donirala prijenosni aparat za prstenasto smicanje, ICL-1. Aparat se koristi za ispitivanje uzoraka tla na klizištima u Hrvatskoj. Može se koristiti za osnovna ispitivanja tla za simuliranje klizišta, a riječ je o prvom takvom aparatu u Hrvatskoj. Također je na krovu zgrade Građevinskog fakulteta instaliran i meteorološki radar Mini X-Band Dual Polarimetric Weather Radar, koji se koristi za mjerenje količine oborina. To je meteorološki radar instaliran u ovom području Hrvatske, a radijus utjecaja mu je 30 do 50 kilometara, pa obuhvaća sva tri pilot područja definirana projektom, odnosno sliv Rječine, Mošćenička Draga i sliv Dubračine. Dobili smo satelitski radar, piezometre, GPS, kamere i inklinometre, ističe prof. dr. Ožanić.
ijena, modeliranje dinamike klizanja tla, modeliranje propagacije poplavnih valova i blatnih tokova, kontinuirani monitoring toka sedimenata, zoniranje osjetljivosti i hazarda klizanja, uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i razvoj mjera ublažavanja rizika kroz sustav prostornog uređenja.
    – Jedan od ciljeva projekta je i iskartirati opasna područja. Želimo napraviti karte s opasnim točkama kao što postoje karte za potrese. Kao posljedica globalnog zatopljenja imamo situacije koje su ekstremne i teško ih je kontrolirati. Imali smo najprije devet mjeseci suše, a sada imamo šest mjeseci kiše. Stoga će uspostava sustava rane dojave biti od velike pomoći, kaže voditeljica projekta.
    Rječina ima odlike vodotoka u kršu, kaže prof.dr. Ožanić, ali unatoč tome pojave velikih voda mogu biti značajne te se stoga rade matematički i fizikalni modeli za različite scenarije kretanja poplavnih vodnih valova, kretanja tla i kamenog materijala zajedno s vodom po koritu Rječine, sve do središta Rijeke, uključujući i moguće scenarije posljedica tih aktivnosti.
   
Visokorizično Grohovo

– Klizište Grohovo je veličine oko 22 četvorna kilometra i zajedno sa susjednim klizištima predstavljaja visok rizik zbog toga što potencijalno može ugroziti tok rijeke, branu Valići i urbanizirani dio grada Rijeke. Za realizaciju tih istraživanja i modeliranja uspostavljen je sustav za motrenje i bilježenje neophodnih parametara u realnom vremenu, i to ombrograf, limnigraf, satelitski radar, mjerači protoka, piezometri za praćenje razina podzemne vode. Koristit će se i dosad prikupljeni povijesni podaci s postojećih meteoroloških i hidroloških postaja, kao i postojeći već izvedeni hidrotehnički i drugi mjerni objekti na lokaciji, ističe voditeljica projekta.
    Uspostava sustava ranog upozoravanja omogućit će daljnji urbani razvoj, a zajedno s edukacijom javnosti i korištenjem sustava od strane lokalne i regionalne uprave, trebalo bi, zaključuje prof.dr. Ožanić, demistificirati predrasude o klizanju kao nepoznatoj, opasnoj pojavi te će se lokalnoj zajednici omogućiti da živi s klizištem.
 
"Kultura se prenosi kao ovisnost ili virus", NL, 6.4. 2013.
DAN SPERBER FRANCUSKI ANTROPOLOG, FILOZOF I PSIHOLOG RAZVIO JE VLASTITU TEORIJU KULTURE
KULTURA SE PRENOSI kao ovisnost ili virus
 
Različiti tipovi kulturnih fenomena slijede različite obrasce. U nekim slučajevima virus bi bio najbolji primjer. U drugima pak ovisnost, dok u nekim slučajevima tek treba pronaći specifičan model, a ne možemo ga naći u primjerima širenja bolesti

Nenad MIŠČEVIĆ, snimio Ronald BRMALJ
 
altDan Sperber francuski je antropolog, filozof i psiholog. Profesor emeritus je na »French Centre National de la Recherche Scientifique (CNRS)« u Parizu, a gostujući je profesor na Odsjeku za filozofiju na Central European University u Budimpešti. Također je direktor instituta »International Cognition and Culture« Institute cross-disciplinary multidisciplinarne istraživačke institucije pri London School of Economics i Institutu Jean Nicod.
    Prof. Sperber boravio je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci na poziv dr. sc. Nenada Smokrovića, voditelja poslijediplomskog doktorskog studija »Filozofija i suvremenost«.
    Profesore Sperber, vaš posjet Rijeci u povodu simpozija o vašemu radu nije vaš prvi posjet Hrvatskoj?
    – Ne, nije. Ljetovao sam u tadašnjoj Jugoslaviji, pretežito u Hrvatskoj između 1957. i 1965. Kroz Rijeku sam posljednji put prošao točno prije pedeset godina.
    Tada ste imali specifične političke interese…
    – Da. S nekoliko sam prijatelja znao iznajmiti sobe... u Vrbniku, na Krku i tu smo održali jedan od seminara. Raspravljali smo o politici. S tog skupa izvjestio je čak i riječki tisak.
    No, što se Hrvatske tiče, zadržimo se još malo u prošlosti. Vaš je otac naime, poznati francuski intelektualac Manes Sperber također dolazio ovdje i posebno se zanimao za situaciju u Hrvatskoj.
    – Moj otac je počeo dolaziti ovdje još za vrijeme Austrougarske monarhije. Prije Prvog svjetskog rata. Bio je komunist… 1933. zarobili su ga u Njemačkoj, ali su ga uskoro pustili na slobodu, budući da je imao poljsku putovnicu… kasnije ga je Kominterna poslala u Jugoslaviju, točnije u Zagreb gdje je, vremenom, stekao mnoge prijatelje. Nastavio je dolaziti i nakon rata, u drugoj polovici četrdesetih. Vezao se za zemlju i bio blizak prijatelj s Miroslavom Krležom i iznutra je poznavao dinamiku zagrebačkih intelektualnih krugova.
   
Zanimanje za politiku

Napisao je i roman.
    – Napisao je nekovrsnu sagu o Kominterni, točnije o cijelom komunističkom pokretu. Radi se o trilogiji koja je istovremeno, osobna, povijesna, ali i veoma kritična prema samom projektu i pokretu. Radnja se uglavnom događa u Hrvatskoj, nešto i u Bosni, ali i na neimenovanom otoku za kojega je mome ocu model bila Korčula.
    Jeste li od oca naslijedili političke stavove?
    – Donekle. On se doduše povukao iz politike i samog revolucionarnog pokreta, ali je trajno zadržao svjetonazor ljevičara. Ja nisam aktivno u politici, ali u mladosti politički sam bio puno radikalniji od njega, čak militantan, no i ja sam se povukao s barikada, ali sam i dalje čvrsti ljevičar.
    Kada je to bilo? Vrijeme vašeg aktivnog bavljenja politikom?
    – Na kraju francuske imperijalne dominacije, dakle na početku dekolonizacije. Bio sam član Socijalističke partije, ali za mene oni nisu bili dovoljno lijevi. Tada je, kao što znate, u Francuskoj došlo do sukoba na ljevici… i dalje nisam bio zadovoljan s oficijelnom ljevicom, htio sam da sve to bude još ljevije, radikalnije, tako da sam 1962. čak bio dijelom undergrounda… ali sam se pomalo povukao i okrenuo teorijskim pitanjima.
    Dobro. Okrenimo se malo intelektualnim aspektima. Što vas je privuklo u društvenoj humanistici da ste se počeli baviti teorijom i znanošću?
    – Dok sam studirao jako sam se zanimao za politiku. Rekao sam, bio sam militant. Kao student socijalnih i društveno humanističkih znanosti bio sam romantično vezan za ideju političkog radikalizma. Bio sam uvjeren da, želim li biti koristan u pokretu, konkretno radikalnom, moram biti obrazovan. Društvene znanosti, po mojemu mišljenju, baza je koja je teorijski nedostajala pokretu: bez nje bili smo površni. Znate, da bismo stvorili bolji svijet mi moramo svijet ovakav kakav jeste najprije bolje razumjeti. To mi je bilo polazište. Sjećate se famozne 11. Teze o Feuerbachu u kojoj Marx kaže kako su filozofi dosad samo interpretirali svijet i da se radi o tome da ga se izmijeni. Kod nas se radilo o inverziji te teze. Jer, da bi se svijet transformiralo, najprije ga treba puno bolje interpretirati. Bez interpretacije svijeta nema ni njegove reinterpratcije. I sam Marx je zapravo puno više reinterpretirao nego transformirao, transformaciju svijeta vezujući za njegovu reinterpretaciju. No, nisam siguran da smo još uvijek spremni za takav čin.
   
Mapa bez granica

Možete li nam objasniti čime se i na koji način bavite u vašem projektu, kojim točno disciplinama…
    – Za mene discipline su jedna čudna mapa bez granica. Granice među discipinama ne reflektiraju samu svrhu znanosti... zaobilaze njezino poslanje. Primjerice, društvene znanosti i duhovne znanosti, filozofija uma, recimo, imaju zajedničke korijene. Isto se može reći i za filozofiju uma i filozofiju prava. Usprkos zajedničkim povijesnim korijenima, u klasičnom razdoblju, u 18. stoljeću, da bi se profesionalizirale, one se uzajamno razdvajaju. Otvaraju dva veoma različita polja i to čine veoma radikalno. Filozofija i filologija su jednako tako bile veoma usko povezane. Što se mojega pristupa tiče, ja vidim kontinuitet između činjenica uma, života samog uma, mentalnih reprezentacija, mentalne egzistencije i socijalnog života… Želimo li razumjeti ljudski um mi moramo znati što je društveni um, a da bismo to razumjeli, mi moramo poznavati ljudsku psihologiju. Ono što u svojoj profesionalnoj karijeri pokušavam činiti, ono što čini moj profesionani život jest potraga za zajedničkim, uzajamnim temeljima/polazištima društvenih i kognitivnih znanosti.
    Radi se o unificiranom projektu, o široko trasiranom, ali jasnom i preglednom putu i dok radim na toj svojoj disciplini bavim se mnogim drugim disciplinama… antropologijom, lingvistikom, psihologijom, biologijom… tragam za njihovim zajedničkim točkama interesa, za njihovim lokalnim presjecištima, za osebujnostima svake od nje, ali na način da odbijam prepoznati tradicionalne granice disciplina.
    Počeli ste kao antropolog.
    – Počeo sam s antropologijom. Istovremeno sam se kao student zanimao za alžirski kolonijalni pokret, za probleme kolonizacije i dekolonijalizacije, radio sam protiv aparthejda, zalagao se za prava portugalskih kolonija… i što smo se kao studenti više približavali političkim aspektima, pokretima, sve nam je postajalo jasnije da, želimo li razumjeti politiku, apsolutno moramo razumjeti kulturu. Studirao sam antropologiju da bih bolje razumio lokalne političke situacije. Tada sam se približio antropološkoj teoriji Claude Levi Straussa koji je, kao što znate, bio dominantna figura u francuskoj antropološkoj teoriji. Iako sam bio na njegovim seminarima, nikad se nisam smatrao njegovim sljedbenikom. No, usprkos tome, bio sam jedan od mnogih mladih Francuza koje je i predanost i kvaliteta Levi Straussa privukla antropologiji.
    Tada sam se okrenuo terenskom radu. Otišao sam u Južnu Etiopiju na dvije godine. Tamo sam se bavio njihovim lokalnim ritualima. Radilo se o kompleksnim ritualima bremenitim simbolima. Kadgod bih ih pitao o značenju simbola, nikada nisam mogao doći do odgovora. Odgovarali su mi da to rade jer su to radili njihovi očevi, njihovi djedovi… ali nikada ni riječi o značenju simbola. To me je jako frustriralo. Sve dok mi jedne noći, doslovno u snu, nije sinulo da je sve što oni govore apsolutno ispravno. Problem je bio u tome što sam ja njima postavljao pogrešna pitanja. Shvatio sam da simboli tu ne komuniciraju značenje, da se radi o kompleksnom fenomenu te da je potraga za značenjem simbola koja je središnja u semiotici u svakom pristupu partikularnoj kulturi zavaravajuća, pogrešna. Tada sam napisao svoju drugu knjigu Rethinking Symbolist, u kojoj se zalažem za kognitivan pristup kulturi. Otad sam se više počeo baviti samom teorijom… najprije lingvistikom.
   
Mentalne reprezentacije

Vratimo se u sadašnjost. Vi ste razvili vlastitu teoriju kulture. Možete li nam nešto reći o glavnim crtama teorije.
    – Razmatrao sam zajedničke temelje kognicije i kulture a ono što nalazimo u kulturi je skup ideja, praksi, proizvoda i umjetničkih djela koji su zajednički nekom društvu. Ona uključuje bogat skup mentalnih reprezentacija koji se prenosi i šire u društvenoj grupi. Da bi bolje razumjeli što se događa moramo razumjeti i mentalne reprezentacije i mehanizme prenošenja te način na koji se one umnožavaju u društvu. To izgleda ovako: govoreći o reprezentacijama, trebamo razlikovati mentalne reprezentacije koje obitavaju u glavama članova društva i javne reprezentacije koje su prisutne u diskursima i socijalnim praksama, odnosno, idejama koje se unutar društva razmjenjuju. Većina mentalnih reprezentacija ostaje u glavama pojedinaca i ne razmjenjuju se sa drugim ljudima, a čak i one koje se prenose od jednog do drugog pojedinca, uglavnom se ne šire dalje. Većina razmijenjenih reprezentacije padaju u zaborav. Međutim, razmjena i prenošenje nekih reprezentacija se ponavlja do te mjere da su u stanju »osvojiti« čitavu društvenu grupu te se ponekad mogu širiti od generacije na generaciju. Ono što zovemo kulturom je reprezentacija praksi i proizvoda koje se šire takvim procesima prijenosa unutar društva i ova rasprostranjenost zapravo jest kultura. Ovakvim pristupom kulturnim fenomenima postavljaju se pitanja koja su ponešto drugačija od onih koje nalazimo u tradicionalnim pristupima kulturi. Na takvim se pitanjima zapravo temelji moj pristup istraživanju kulture.
    Može li se ovo širenje reprezentacija usporediti sa širenjem virusa?
    – Da, stav naročito zastupan među biolozima. Tako je Dawkins predložio ideju kulturnog virusa koji se širi. Stajalište koje ja branim zovem epidemiologijom kulture. S druge strane, smatram da je za primjer prijenosa kulture pogrešno za model odabrati baš infektivne bolesti kao što su bakterijske i virusne. Preferiram model ovisnosti. Uzmemo li, na primjer, ovisnost o duhanu, ona se ne širi kao virus ali se ipak širi. Ljudi koji su ovisnici potiču druge na ovisnost. Želimo li objasniti ovisnost o pušenju, nije dovoljno govoriti o komunikaciji i načinima njezina prenošenja. Naime, ona se prenosi
ULOGA I NAČIN PRENOŠENJA ZNANJA RADIKALNO SE MIJENJAJU
   
    Imate li neku poruku o tome kako organizirati i aktualizirati humanističke studije na sveučilištu, budući da su oni izrazito multi-disciplinarni?
    – Već smo to ranije spomenuli, da ako mislimo o disciplinarnim granicama, možemo reći da one nisu proizvoljne, ali ni optimalne. Kada govorimo o krutosti i nepropusnosti disciplinarnih granica, koje ipak služe nekoj svrsi, mislim da to nije samo apsurdna krutost. Nije, jer nudi izvjesnu predvidivost i okvirnu strukturu, tako da studenti znaju kako se ukalupiti, ali u isto vrijeme discipline istinski ne odražavaju najbolje postizanje razumijevanja svijeta, a to je presudno. Uloga i način prenošenja znanja radikalno se mijenjaju. Sveučilište kakvo poznajemo započelo je u 19. stoljeću. Osnovna njihova svojstva utemeljuju se nakon II. svjetskog rata. Suvremene, tj. današnje institucije neće trajati više od 20-30 godina zato što se radikalno reformiraju zbog novih sredstava prenošenja znanja i zbog novih tehnologija. Organizacije studija i transmisija znanja u kojoj web igra značajnu ulogu bitno će promijeniti ulogu sveučilišta omogućujući razmjenu znanja u mnogo većem opsegu, ali također i stvoriti potrebu za lokalnim institucijama nudeći sredstva pomoću kojih će iz ovoga izvući najveću korist. Stoga, kada me pitate što možemo očekivati od društvenih znanosti, naročito s obzirom na budućnost visokog obrazovanja, trebamo biti vrlo imaginativni i spremni eksperimentirati. To moramo činiti zbog novih tehnologija, radikalnih promjena u uvjetim prenošenja znanja te načina na koji se kulturni fenomeni u toj transmisiji iskazuju.
i zbog toga što u svakom pojedincu postoji fiziološka dispozicija da postane ovisnik, bilo da počinje pušiti ili da puši još više. Tako dolazimo do točke gdje je duhan rješenje za probleme koji nastaju samim pušenjem.
   
Mehanizmi vjerovanja

Kako je to s kulturom?
    – Ako zanemarimo ovu negativnu stranu usporedbe, vidimo da se kultura prenosi kao ovisnost. Uzmemo li za primjer glazbu i funkciju glazbe (premda nisam siguran da glazba uopće ima funkciju) ona je ovisnost jer, kada slušamo ili stvaramo glazbu ili sudjelujemo u nekom glazbenom događaju, tada to stvara novu potrebu za glazbom. To je zato što je ljudski um konstituiran tako da određena struktura glazbe ima snažnu moć pobuđivanja zadovoljstva, te što je više slušamo to je više poznajemo i više je trebamo. Možemo reći, dobra glazba zadovoljava potrebu koja ne prethodi samoj glazbi, ali je ipak stvorena glazbom. Ako gledamo na glazbu kao na kulturni fenomen, tada najbolji model ipak nije virus nego ovisnost.
    Ni u tom slučaju ne želim generalizirati način na koji se različiti tipovi kulturnih fenomena šire. Oni slijede različite obrasce. U nekim slučajevima virus bi bio najbolji primjer. U drugima pak ovisnost, dok u nekim slučajevima treba pronaći model koji je specifičan upravo za tu kulturu a ne možemo ga naći u primjerima širenja bolesti. Postoji mnoštvo načina na koje se reprezentacije mogu širiti. Tako na primjer, filozofija, glazba, društveni zakoni, kulinarski recepti, alati, oružja imaju vlastite obrasce širenja. Tako je i u medicini gdje ne postoji opća teorija epidemiologije. Različita medicinska stanja imaju različite obrasce širenja. Pronalaženje tih razlika u obrascima širenja ključno je za razumijevanje samog postojanja kulture i načina na koji se ona razvija.
    Što je s religijom?
    – Religija je također istaknuta točka interesa proučavatelja kulture, posebice antropologa. Tipično, kada govorimo s ozbiljnim antropolozima, prva stvar koju će vam reći je da se religija ne određuje definiranjem stvari na koje gledamo kao antropolozi. Nije teško odrediti izvjesne tipove praksi i religijskih ideja, ali religija kao sistem vjerojatno ne postoji. Sve te prakse i ideje su izazov za nas zato što mi ne razumijemo načine opravdanja tih vjerovanja ili praksi.
    Mislite li da se to može objasniti?
    – Mislim da nema potrebe za objašnjavanjem religije, ali ono što želimo napraviti, odnosno ono na čemu se intenzivno radi jest identifikacija mehanizama koji objašnjavaju specifične fenomene religije, mitove i rituale. Potrebno je razumjeti sociološke i psihološke snage koje djeluju u objašnjavanju uspjeha vjerskih ideja i praksi.
   
Socijalna dimenzija

Spomenimo i izrazito socijalnu teoriji ljudskog zaključivanja koju ste fascinantno obrazložili, a koju trenutno izlažete na seminaru u Budimpešti. Koja je ideja u pozadini te teorije?
    – U grčkoj filozofiji, u tradicionalnim idejama o zaključivanju to nije bilo tako izazovno. Sistematsko proučavanje zaključivanja i logike bilo je vezano uz razvoj retorike, proučavanje argumentacije na sudovima i javnim skupovima. Radilo se o tome kako uvjeriti druge u valjanost svojih argumenata... kako pobijediti argumentima i također, kako istovremeno evaluirati argumente drugih. Nakon toga, pogotovo u moderno vrijeme, fokus je psihološkog pristupa zaključivanju koje počinje s Decartesom, bio na individualnom zaključivanju. Ono je bilo shvaćeno kao alat za postizanje boljih vjerovanja i boljeg odlučivanja pojedinca.
    Što sa socijalnom dimenzijom svega toga?
    – Socijalna dimenzija koja se odnosi na uvjeravanje drugih i procjenjivanje njihovih argumenata bolje će objasniti čudno obilježje ljudskog zaključivanja, dobro poznato psiholozima, odnosno prirodnu ljudsku sklonost pogreškama i iracionalnosti. Ono nije smisleno pod pretpostavkom kartezijanskog shvaćanja zaključivanja u smislu promatranja mentalnih procesa koje pojedinac koristi da poboljša svoja vjerovanja i odluke. Dapače, puno više smisla ima ako ih se promatra u sklopu svojevrsnog argumentativnog konteksta. Tako smo ja i moj bivši student Hugo Mercier razvili novi pristup zaključivanju koji je potaknuo mnoge diskusije.
    Smatrate li da ovaj tip društvene kognitivne teorije može pomoći u razumijevanju ili možda čak i u rješavanju političkih pitanja današnjice?
    – Bitan je, ali mislim da ne nudi rješenje. Taj tio društvene kognitivne teorije omogućuje bolje razumijevanje društvenih fenomena, stajališta, vjerovanja, praksi itd. Pomaže nam u pokušaju da ih poboljšamo i organiziramo, ali i u našem razumijevanju što se može, a što ne može napraviti. U to sam uvjeren. Evo jednog jednostavnog primjera. Ako razmišljate o zaključivanju na ovakav društveni način, ako uzmete u obzir da ljudi bolje zaključuju ukoliko međusobno diskutiraju o nečemu i imaju za zajednički cilj pronaći rješenje problema... bolje razumijeti kako stvari stoje, tada shvaćate da se ne radi samo o demokraciji, odnosno, ostvarenju prava svakog pojedinca koji sudjeluje u odlučivanju, već je to deliberativna demokracija, odnosno ostvarivanje prava kroz debatu i diskusiju na svim nivoima u svrhu poboljšavanja rješenja socijalnih i političkih problema i kvalitete demokratskih procesa. Ne želim reći da time dolazimo do rješenja, to bi bila glupost, ali vjerujem da na produktivan način doprinosimo promišljanju problema... primjerice problema ostvarenja demokratskijih i efikasnijih institucija.
    Zaključimo s uobičajenom pitanjem: imali smo konferenciju u Rijeci posvećenu vašem radu i velikodušno ste prihvatili održati dva predavanja. Stoga ste vrijeme većinom proveli diskutirajući s nama i našim studentima. Iako niste imali puno vremena šetati okolo, koja je vaša impresija o Rijeci i općenito o Hrvatskoj?
    – Bilo bi pomalo neozbiljno donijeti konkretne zaključke, budući da sam, kako ste sami rekli, u Rijeci proveo samo dva dana i to uglavnom s vama i vašim kolegama i studentima raspravljajući o raznim pitanjima. Za mene je ponovni dolazak u Rijeku i u Hrvatsku bilo snažno motivirajuće iskustvo te je pojačalo moju želju da se vratim i provedem više vremena u vašoj zemlji.
 
"Nova generacija inženjera logistike i menadžmenta", NL, 6.4. 2013.
SVEČANOST NA POMORSKOM FAKULTETU PROMOCIJA JOŠ JEDNE GENERACIJE PRVOSTUPNIKA I MAGISTARA
 
 
Ukupno je promovirano 72 sveučilišnih prvostupnika i 81 magistar čime, rekao je dekan prof. dr. Serđo Kos, Pomorski fakultet Rijeka daje snažan poticaj i impuls razvoju i napretku Hrvatske

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Među jučer promoviranima na Pomorskom fakultetu više je bilo djevojaka * Foto: S. DRECHSLERRIJEKA » Na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija nove generacije prvostupnika i magistara – inženjera logistike i menadžmenta u pomorstvu. Ukupno je promovirano 72 sveučilišnih prvostupnika i 81 magistar, a čestitajući novoj generaciji završenih studenata dekan prof. dr. Serđo Kos istaknuo je da tim činom Pomorski fakultet daje snažan poticaj i impuls razvoju i napretku Hrvatske te joj daje impozantan broj akademski obrazovanih građana iz područja transportnog inženjerstva i tehnologije prometa i transporta.
   
Tradicija

Dodajući kako ta visokoškolska ustanova zauzima vrlo visoki položaj na ljestvici visokoškolskih ustanova akademske zajednice ne samo u Hrvatskoj nego i u visokoobrazovnom prostoru Europe pa čak i svijeta dekan je podsjetio da riječki Pomorski fakultet nalazi korijene svog djelovanja još od 1866. godine kada je počela s radom Austro-ugarska carsko-kraljevska Vojno-pomorska akademija koja je djelovala do 1914. godine.
    – Tada nastaje prekid do 1949. godine kada osnovana Viša pomorska škola. U njoj se obrazovao kadar koji će voditi trgovačku mornaricu i pomorsko gospodarstvo Hrvatske i Rijeke kao najvećeg hrvatskog pomorskog i lučkog središta. Godine 1978. Viša pomorska škola prerasla je u Pomorski fakultet, koji od tada uspješno brodi do današnjih dana, a od 1949. godine na Pomorskom fakultetu je promovirano 11.313 diplomanata, magistara struke i sveučilišnih prvostupnika. Današnjom promocijom mi vam svečano dodjeljujemo akademsku čast koju s ponosom nosite čitav život. Znanja i sposobnosti koje ste stekli marljivošću i trudom postali su vaše osobne vrline kojih će blagodati osjetiti vaši najbliži, budući suradnici u poslu i svijetu. Gdje god se našli, na moru ili kopnu, ni jednog časa ne zaboravite da nastavljate žive pomorske tradicije hrvatskog Jadrana i ovoga našeg primorskog kraja, naglasio je dekan.
    Završetkom preddiplomskog studija logistika i menadžment u pomorstvu i prometu zvanje sveučilišni prvostupnik – inženjer logistike i menadžemnta u pomorstvu stekli su: Marko Blažina, Eda Borčić, Ivana Brubnjak, Katarina Capan, Tihana Čizmić, Ksenija Čović, Dajana Ćosić, Ines Devčić, Patricia Dragičević, Irena Dujmović, Jasenka Đurić Anić, Ema Gizdulić, Bojana Grgantov, Mateo Herbut, Anesa Husić, Andrej Ivičić, Anja Ivošević, Antonija Jegjud, Sabina Jotanović, Ana Lili Jurić, Marija Jurman, Andrea Kauzlarić, Paola Kleva, Ana Kola, Robert Lamešić, Marko Lipovščak, Jelena Luša, Orijana Ljubojević, Ana Malovrh, Karmen Mamula, Vladimir Mamuza, Danko Marinelli, Matija Maurović, Ines Mazul, Dino Mehinović, Rebecca Mekiš, Klara Meštrović, Anastazija Mihelčić, Dominik Milić, Sandra Milinović, Jelena Milković, Iva Mrakovčić, Ana Mravinac, Matea Naglić, Tatjana Nikolić, Luka Pavan, Ana-Marija Pocedić, Inge Prančević, Iva
11.313 diplomanata
   
    Viša pomorska škola prerasla je 1978. godine u Pomorski fakultet, koji od tada uspješno brodi do današnjih dana. Od 1949. godine na Pomorskom fakultetu promovirano je 11.313 diplomanata, magistara struke i sveučilišnih prvostupnika.
na Pucci, Bruno Ranić, Lorena Rušinić, Marina Semion, Helena Smolčić, Iva Stipanović, Ivan Stojanović, Marina Stojanović, David Šegić, Maja Šimić, Ivona Šušić, Nina Travaš Malnar, Darija Uremović, Filip Valek, Doris Vičević, Zorica Vidović, Anja Vojvodić, Sara Volarić, Roberta Vučić, Ana Marija Vukić, Ljubica Zec, Mihaela Zima, Anamarija Zubak i Vlatka Žigrović.
   
Magistri

Završetkom diplomskog studija zvanje magistar inženjer logistike i menadžmenta u pomorstvu stekli su: Brigita Abramović, Antonija Atelj, Valentino Babić, Marina Barkiđija, Antonio Basa, Marin Baždarić, Miroslav Bistrović, Jelena Boršćak, Maja Brdar, Borka Colić, Donatela Čekada, Teo Čikeš, Monika Dolinar, Martin Dorčić, Željko Dragičević, Jasna Đogić, Hrvoje Fabijanić, Kristina Fatović, Damir Glavan, Ivan Glavan, Sara Gojković, Tea Gorčeta, Kristina Horvat, Marcella Jankač, Marijana Jerković, Kristina Juričić, Klaudio Jurišević, Mia Jurjević, Leo Kezić, Renata Kiršić, Andrej Kljun, Kristabel Kos, Deni Kovačić, Iva Kraljić, Predrag Krndija, Andrea Lakić, Sara Lovrić, Matej Lufčić, Andro Magić, Iva Mahulja, Željana Malinić, Marina Maras, Any Massarini, Vladimir Matejčić, Ines Matić, Mateo Matijević, Maša Matrljan, Robert Miculinić, Ivana Miklić, Saša Milanović, Dario Mišić, Nina Anna Maria Mrakovčić, Daria Nahtigal, Michael Nikolić, Igor Palmić, Slaven Papić, Bojana Popović, Sašo Rajnović, Igor Ratković, Francina Rendulić, Davor Sablić, Karmina Samaržija, Donald Schiozzi, Andrej Skočaj, Jasmina Srdoč, Mia Mirjana Starčević, Darjan Šćulac, Mario Matijas Šestan, Ivana Škarica, Nikolina Špalj, Dubravko Tadić, Maja Todorovski, Tomislav Tuflija Panjol, Rosanda Udović, Katarina Uzelac, Svjetlana Varjačić, Senko Vinčić, Nina Vujatović, Matej Vukas, Tomislav Vukmanović i Nina Žuvić.
 
"Idemo u europu na besplatan studij", NL, 6.4. 2013.
ŠKOLARINE ULASKOM U EU SMANJIT ĆE SE TROŠKOVI STUDIRANJA IZVAN HRVATSKE

 

 
Sveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj mogla bi bitno povećati udio hrvatskih studenata koji će nakon što uđemo u EU plaćati školarine kao i ostali iz EU-a. U skandinavskim zemljama to će značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
 
altSveučilišta u Austriji, Italiji i Njemačkoj, koja su dosad bila najpopularnije destinacije studenata iz Hrvatske, mogla bi od iduće akademske godine bitno povećati udio hrvatskih studenata u svojim redovima. Hrvatski će studenti, nakon što uđemo u Europsku uniju, u državama članicama plaćati jednake školarine kao i ostali, što će bitno smanjiti troškove studiranja izvan Hrvatske. U Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama to će, primjerice, značiti potpuno besplatnu prijavu i studiranje, dok studenti iz Hrvatske i ostalih država izvan granica EU danas na skandinavskim sveučilištima plaćaju puni iznos školarine.
    Većina država EU pitanje školarina riješila je različito, pa tako u Škotskoj školarinu plaćaju studenti druge razine studija, u Sloveniji samo izvanredni i studenti treće razine, u Irskoj je školarina na prvih nekoliko godina studija jeftinija nego kasnije. U većini država Europske unije međunarodni studenti, odnosno državljani zemalja izvan Europske unije, plaćaju više školarine u odnosu na studente koji dolaze iz zemalja EU. Dio država na kojima u pravilu studira velik broj Hrvata većini studenata ne naplaćuju školarine ili su one niže od 1.500 kuna godišnje. To su primjerice Austrija, Finska, Slovenija, Francuska i neka sveučilišta u Njemačkoj.
    Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6.861 hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini. Njih 80 posto, ne računajući studente koji odlaze u inozemstvo u okviru kratkoročne studentske razmjene, upisalo je studij u zemljama EU, a najveći broj hrvatskih studenata nalazi se danas u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u. Oko četiri tisuće hrvatskih studenata studira u tri najtraženija sveučilišna odredišta – Austriji, Italiji i Njemačkoj, dok je u susjednoj Sloveniji oko 10 posto studentske populacije koja studira izvan hrvatskih granica. Dok su sveučilišta u SAD-u uvjerljivo najtraženije odredište mobilnih studenata u svijetu, pa ih tamo odlazi čak 20 posto, u europskim okvirima mobilne studente najviše privlači Velika Britanija (12 posto) i Francuska (njih osam posto).     
   
Studij u EU

    Putem programa Erasmus, dijela Programa za cjeloživotno učenje koji je namijenjen visokom obrazovanju, od 2009. godine do danas još je 3.000 studenata iz Hrvatske iskoristilo mogućnost odlaska na studij ili stručnu praksu u EU, također najčešće u Austriju, Italiju, Njemačku ili Sloveniju te u Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost, ukupan broj mobilnih studenata kroz programe kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. iznosit će oko 4.150 studenata, što je za čak 38 posto više u odnosu na akademsku godinu 2009./2010.
    Ankete su pokazale da studiranje na inozemnim sveučilištima nakon ulaska u EU želi iskusiti oko 20 posto hrvatskih studenata, ili svaki peti sveučilištarac u Hrvatskoj. O tome koju će destinaciju odabrati, uvelike će ovisiti troškovi takvog pothvata.
    Prema podacima istraživanja Eurostudent, što ga je Institut za razvoj obrazovanja proveo 2010. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i sporta, u Hrvatskoj školarinu plaća oko 60 posto redovnih ili izvanrednih studenata. U većini europskih zemalja gdje se naplaćuju školarine i upisnine za prvostupnike, one u prosjeku iznose ispod 100 eura mjesečno ili 1.000 eura na godišnjoj razini. Najviše školarine se naplaćuju u Engleskoj, Walesu, Irskoj, i Litvi, a Hrvatska se s prosječnom školarinom od 1.120 eura godišnje nalazi među zemljama s višim iznosima školarine u Europi. Slični iznos plaćaju studenti u Sloveniji i u Mađarskoj, gdje školarine u prosjeku 9.000 kuna po godini.
    Nešto je skuplje studirati i u Nizozemskoj i Portugalu, gdje se godina studija plaća po cijeni od 1.360 eura dok za studij u Švicarskoj treba platiti manje nego u Hrvatskoj – 970 eura, kao i u Španjolskoj – 900 eura. Ukupno devet europskih država – Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska i Švedska, ne naplaćuju školarine svojim studentima i studentima koji dolaze iz država EU.     
   
Studentski domovi najjeftiniji

    Dok će one koji žele upisati studij u Velikoj Britaniji to koštati relativno mnogo, između 6.000 i 9.000 funti (11.500 eura) godišnje, studenti koji se odluče za fakultet u Austriji, Danskoj, Grčkoj, Skandinaviji, neće platiti školarinu kao ni domaći studenti. I oni čije će školarine biti više nego u Hrvatskoj, platit će bitno manje ne
ERASMUS ZA SVE
   
    Učenici i studenti koji na inozemnom visokom učilištu žele provesti dio studija, na raspolaganju će od 2014. godine biti novi program EU pod nazivom »ERASMUS ZA SVE«. Natječaje će raspisivati Vladina Agencija za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr), a osim studenata program je namijenjen i usavršavanju nastavnika i nenastavnog osoblja. Program »Erasmus za sve« pravni je sljednik nekoliko sadašnjih programa EU za obrazovanje i mlade - Programa za cjeloživotno učenje u koji ulaze Erasmus, Comenius, Leonardo i Grundtvig, programa TEMPUS i programa »Mladi na djelu«.
    Pretraživanje podataka o sustavima obrazovanja i visokim učilištima dostupno je na mreži Eurydice i portalu Ploteus, gdje se mogu pronaći podaci o inozemnom visokom učilištu, stipendijama i slično. Za inozemne studente, koji će u Hrvatskoj studirati pod istim uvjetima kao i domaći studenti, takvi su podaci dostupni na portalu »Study in Croatia«. 
   
Š K O L A R I N E

BEZ 
    
    Austrija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Malta, Norveška, Škotska, Švedska
ZA SVE
    Belgija (Flamanska zajednica), Bugarska, Češka, Engleska, Island, Lihtenštajn, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovačka, Turska
ZA VEĆINU
    Belgija (Francuska zajednica), Estonija, Francuska, Mađarska, Italija, Latvija, Rumunjska
ZA MANJINU
    Hrvatska, Njemačka, Litva, Slovenija 
   
BROJ I UDIO STUDENATA IZ RH NA STUDIJIMA U INOZEMSTVU     
   
1. Austrija 1,671 24.3%
2. Italija 1,318 19.2%
3. Njemačka 1,043 15.2%
4. Slovenija 711 10.4%
5. SAD 607 8.8%
6. Srbija 451 6.6%
7. UK 211 3.1%
8. Francuska 136 2.0%
9. Mađarska 108 1.6%
10. Švicarska 89 1.3%

   
BESPLATNA SAVJETOVANJA
   
    Pomoć u traganju za najpogodnijim studijem u EU učenici i studenti mogu dobiti u Institutu za razvoj obrazovanja (IRO), koji svakog mjeseca organizira savjetovanja o studiranju i školarinama u EU. U travnju će IRO održati niz besplatnih obrazovnih savjetovanja na kojima će učenici i studenti moći saznati kako se prijaviti na studij u inozemstvu, pronaći financijsku potporu za studij i sastaviti uspješan prijavni esej za upis na inozemna sveučilišta. Iz prve će ruke čuti iskustva studiranja na američkom sveučilištu u Beču i studijskoj razmjeni u Portugalu, a o studiranju u Velikoj Britaniji razgovarati s predstavnikom prestižnog britanskog sveučilišta King's College London. Savjetovanja će se održavati u prostorijama IRO-a te na Facebook zajednici Želim studirati u inozemstvu (http://www.facebook.com/studiranje.u.inozemstvu).
    U organizaciji IRO-a u listopadu će se u Zagrebu i Rijeci organizirati sajam stipendija, jedan od najvećih obrazovnih sajmova u Hrvatskoj.
go što bi to morali danas. Za usporedbu, međunarodni studenti su u Njemačkoj u 2010. godini plaćali školarine između 500 i 960 funti, a u Velikoj Britaniji od 10.000 do 15.000 funti, s tim da su danas one bitno poskupjele.
    Prosječni je trošak stanovanja u iznajmljenoj studentskoj sobi ili stanu 343 eura mjesečno, što čini oko 40 posto ukupnih mjesečnih troškova studenata u europskim državama. U Europi, kao i u Hrvatskoj, studentski domovi su najjeftiniji oblik stanovanja za sve koji nemaju privilegij ostati u roditeljskom domu za vrijeme studija. Prosječna stanarina u studentskom domu u državama EU iznosi 255 eura mjesečno, što predstavlja oko 27 posto ukupnih studentskih troškova.
    Troškovi studentskog života razlikuju se od države do države, a mogu se razlikovati i unutar pojedine države. U 2010. godini, prema procjenama visokih učilišta u Njemačkoj, godišnji studentski troškovi kretali su se između 7. 800 i 10.800 eura, a u Velikoj Britaniji od 7.200 do 10.560 funti.     
   
Osigurane stipendije

    Iako se ubraja u države gdje školarine plaća manjina studenata, Hrvatska je svrstana i među zemlje u kojima manjina studenata prima stipendije. U Danskoj, na Cipru i Malti svi studenti primaju stipendiju, u Finskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji sa stipendijom koja pokriva životne troškove može računati većina studenata, a za to će pravo – nakon ulaska u EU – moći aplicirati i studenti iz Hrvatske. Hrvatska je već postala punopravnom članicom Programa za cjeloživotno učenje EU unutar kojeg se nalazi program ERASMUS, koji je studentima iz Hrvatske osigurao stipendije za provođenje dijela svog studija ne nekom od europskih sveučilišta. Studenti koji žele studirati u EU moći će računati s potpunim stipendijama koji pokrivaju troškove školarine, smještaja, hrane, osobnih troškova te dodatnih studijskih materijala, ili s djelomičnim stipendijama koje pokrivaju dio ovih troškova. Trenutno je na portalu o stipendijama www.stipendije.info dostupno 220 otvorenih natječaja za stipendije, koje ovise o visokoškolskoj ustanovi i studijskom programu.
    Kako bi se studentima iz Hrvatske olakšao upis na sveučilišta u državama EU, sve će se svjedodžbe i diplome izdane u Hrvatskoj opisati jednom od osam razina Hrvatskog kvalifikacijskog okvira koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Taj će instrument, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, olakšati upis na inozemna visoka učilišta i prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada.
 
"Doktorirala Ivana Babić Božović", NL, 4.4. 2013.
MEDICINSKI FAKULTET
Doktorirala Ivana Babić Božović
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Globalna DNA metilacija i trosomija 21«, akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja temeljne medicinske zanosti, grane genetika, genomika i proteomika čovjeka, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci akademski stupanj doktora znanosti stekla je Ivana Babić Božović.
    Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su: prof.dr. Blaženka Grahovac, prof.dr. Maja Vlahović, prof.dr. Oleg Petrović, prof.dr. Bojana Brajenović Milić i dr. Aleksandra Stanković. (I. Š. K.)
 
"Mjesto okupljanja cijelog Sveučilišta", NL, 4.4. 2013.
TREND RASTA SVEUČILIŠNI ODJELI ZA FIZIKU, INFORMATIKU I MATEMATIKU OBILJEŽILI PET GODINA POSTOJANJA
Mjesto okupljanja cijelog Sveučilišta
Na Odjelima sada radi između 120 i 130 ljudi, a u sljedećih nekoliko godina planira se da će taj broj narasti na 250 zaposlenika koji će biti okupljeni oko istraživanja i međusobno će surađivati

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Članice Sveučilišta, odjeli za fiziku, matematiku i informatiku, jučer obilježili pet godina postojanja * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Prigodnom svečanošću Odjeli za fiziku, matematiku i informatiku Sveučilišta u Rijeci jučer su obilježili pet godina postojanja, a napominjući kako je riječ o članicama Sveučilišta koje u tom kratkom periodu bilježe trend rasta, rektor prof. dr. Pero Lučin najavio je nastavak takvog trenda.
    – Na Odjelima sada radi između 120 i 130 ljudi, a u sljedećih nekoliko godina planiramo da će taj broj narasti na 250 zaposlenika koji će biti okupljeni oko istraživanja i međusobno će surađivati. Iz rada Sveučilišnih odjela vidi se da je njihovo osnivanje bio dobar put kojim smo krenuli, broj publikacija na tim sasatvnicama Sveučilišta raste, a već u sljedećoj godini očekujemo još značajniji rast. Odjeli su mjesto okupljanja cijelog Sveučilišta, ne samo našeg nego i drugih sveučilišta. Dobar je znak da ovih dana dolazi dvadesetak kamiona opreme, a istovremeno planiramo nabaviti opremu vrijednosti 14 milijuna eura sredstvima iz EU, najavio je rektor.
   
Buduća zadaća

Dodajući kako pet godina nije puno, ali je značajno jer danas se može sa sigurnošću potvrditi da je odluka o osnivanju sveučilišnih odjela bila dalekosežno mudra, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako Sveučilište jasno šalje poruku o daljnjoj potrebi razvoja te je napomenuo da se Sveučilište ne doživljava kao sastavnica riječkog života, već kao njegov partner.
    Sveučilišni odjel za fiziku, istaknula je pročelnica prof.dr. Dubravka Kotnik Karuza, danas ima 28 djelatnika, dva zavoda unutar kojih djeluju laboratoriji, a primarna je buduća zadaća ustrojavanje doktorskih studija koji bi trebali zaživjeti kroz godinu dana, dok se na jesen pokreću diplomski nastavnički studij fizike i filozofije i istraživački diplomski studij fizike čija je akreditacija u postupku.
    – Odjel za fiziku nije nastao preko noći. On je plod dugog poučavanja fizike u Rijeci, a uz nastavničku i istraživačku djelatnost Odjel ima zadaću da promovira fiziku i mobilizira kadrove što se postiže kroz niz aktivnosti koje organiziramo, kako za srednjoškolce i učitelje, tako i za širu javnost, kazala je prof.dr. Kotnik Karuza.
    Poput Odjela za fiziku koji je potekao s Filozofskog fakulteta i Odjel za informatiku prije osamostaljenja bio je dio iste visokoškolske ustanove, a danas se, prema riječima pročelnice prof. dr. Marije Marinović, prostire na 1.260 četvornih metara, ima četiri računalna kabineta, dva računalna laboratorija i četiri predavaonice te 24 djelatnika.
    – Ove smo godine započeli i s provođenjem doktorskog studija, a provodimo i dva preddiplomska i šest diplomskih studija. Kada smo se osamostalili prije pet godina imali smo 150 studenata, a danas ih je 374. Istovremeno kroz suradnju s drugim odjelima i fakultetima držimo predavanja za šestotinjak studenata. Imamo prostor i opremu, a ono što nam nedostaje je kadar, napomenula je prof. dr. Marinović.
   
Diskretna matematika

Kao jednu od specifičnosti Odjela za matematiku pročelnik prof. dr. Dean Crnković istaknuo je nenastavni diplomski studij diskretne matematike i primjene napominjući kako je riječ o jedinstvenom studiju u Hrvatskoj, a ukupno se provodi jedan preddiplomski i tri diplomska studija.
    – Odjel djeluje kroz tri zavoda, a riječ je o Zavodu za algebru i teoriju brojeva, Zavodu za matematičku analizu te Zavodu za diskretnu matematiku. Osim nastavnog i istraživačkog rada, bavimo se i stručnim radom kroz organizaciju predavanja i radionica za učenike, učitelje i nastavnike, zaključio je prof. dr. Crnković.

 
"Nespremni za GMO ljude", NL, 4.4. 2013.
POGUBNE POSLJEDICE
MODERNA MEDICINA STIGLA NADOMAK STVARANJA SUPERČOVJEKA
 
 
U takvoj isforsiranoj evoluciji mogli bismo se na kraju držati za glavu – ocjenjuje Miljenko Kapović, pročelnik Zavoda za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta u Rijeci
* Foto: ReutersKombinacija gena triju roditelja kako bi se u postupku umjetne oplodnje dobilo dijete bez nasljednih bolesti dobila je zeleno svjetlo u Velikoj Britaniji, a kineski znanstvenici rade na tome da testiranjem embrija roditeljima omoguće odabir najinteligentnijeg od njih. Put medicine prema stvaranju »superčovjeka« nije daleko od realizacije, ali se to, barem po sudu hrvatskih znanstvenika, ipak neće dogoditi. Moderno je društvo, naime, postavilo granice koje je teško prijeći olako i bez konsenzusa, a i ideja o tome kako bi superčovjek trebao izgledati toliko se razlikuje u svijesti ljudi da bi se oko toga teško dogovorili.
    Znanost je spremna stvoriti superčovjeka. Možda već negdje imamo kloniranog čovjeka, ali ovo pitanje nije primarno znanstveno, već etičko pitanje do koje mjere u tome možemo ići. Selektirani gen može biti prirodno neprihvatljiv, a u takvoj isforsiranoj evoluciji koja nema mnogo veze s prirodom mogli bismo se na kraju držati za glavu – ocjenjuje Miljenko Kapović, pročelnik Zavoda za biologiju i medicinsku genetiku Medicinskog fakulteta u Rijeci.
    GMO bebe u Engleskoj bi uskoro mogle postati realnost, a tako stvorena djeca ne bi – kažu pobornici nove metode – bolovala od teških nasljednih bol
Vukičević: Zna se kako su završili Hitlerovi superljudi
   
    Po sudu Slobodana Vukičevića, znanstvenika sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta, do trenutka kad će čovjek biti sposoban proizvesti željeno genotipsko stanje udaljeni smo stoljećima, a kad to spoznamo, željene će značajke takvog pojedinca procjenjivati onaj tko tada bude imao moć.
    Pitanje je tko je taj tko će procjenjivati što je superčovjek. Zna se kako su završili Hitler i njegovi superljudi – podsjeća Vukičević. Da se među građanima provede anketa, većina bi bila protiv toga, jer su ljudi zadovoljni svojim sposobnostima i izgledom, a ako i nisu, za to je dovoljna plastična kirurgija. »Ljudi se oko poželjnih značajki superčovjeka nikad ne bi složili, a teško je očekivati i konsenzus oko toga da se spriječi rođenje djeteta s cističnom fibrozom ili fizičkom anomalijom«, ističe Vukičević koji ideju o superčovjeku smatra smiješnom i nemogućom.
esti koje od majke naslijedi svako 6.500.-to novorođeno dijete u svijetu.
    Iako se to na prvi pogled čini korisnim i medicinski opravdanim, GMO primijenjen na ljudski rod daleko je od nečeg što bismo trebali priželjkivati, a zahtijeva puno zrelije društvo od našeg, smatra Amir Muzur, pročelnik katedre za društvene i humanističke znanosti.
    Živimo u opasnoj fazi gdje je čovječanstvo nagomilalo puno znanja, a nema mudrosti. U Švicarskoj Henry Markram radi na konstrukciji umjetnog mozga, što je intrigantno i korisno, ali istodobno užasava. Radi se o falsificiranju najsloženijeg sustava u ljudskom tijelu, a nitko ne može anticipirati što sve negativno može proizaći iz takvih eksperimenata – upozorava Muzur.
    Plan znanstvenika Genomskog instituta u Pekingy da sekvenciranjem genoma 2.000 najpametnijih ljudi otkriju koje kombinacije gena utječu na inteligenciju, a onda to primijene na testiranje embrija i probirom beba podignu kvocijent inteligencije Kineza, naši znanstvenici nazivaju glupošću.
    To je najveća glupost koju sam ikad čuo. Regulatorski procesi u organizmu tako su složeni da vam očitavanje genoma jednog Einsteina neće otkriti ništa što se odnosi na inteligenciju ili psihu – zaključuje Vukičević.

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ

 
"Osnivanje ljetne glazbene akademije »Dino Ciani«", NL, 3.4. 2013.
SURADNJA SVEUČILIŠTE U RIJECI I HNK IVANA PL. ZAJCA
 
 
Ljetna akademija održat će se na Kampusu u srpnju, a ove je godine namijenjena studentima klavira koji će se usavršavati pod mentorstvom renomiranih profesora
 
Milena Jerneić, Nada Matošević Orešković, Pero Lučin, Daniela Urem i Goran Filipec * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Pijanist Goran Filipec održat će 25. travnja u HNK Ivana pl. Zajca solistički koncert s ciljem podrške osnivanju ljetne glazbene akademije »Dino Ciani« u Rijeci, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića – najavljeno je jučer na konferenciji za novinare održanoj u kazalištu u nazočnosti rektora riječkog Sveučilišta Pere Lučina, intendantice Nade Matošević Orešković, voditeljice kulturnih programa na Sveučiištu Daniele Urem i pijanista Filipeca, pokretača i idejnog začetnika ove akademije.
    Ljetna akademija pokreće se pri Sveučilištu u Rijeci u sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja; održat će se na Kampusu od 8. do 20. srpnja, a ove je godine namijenjena studentima klavira iz čitavog svijeta koji će se usavršavati pod mentorstvom profesora Nauma Gruberta, Epifanija Comisa, Simona Trpčevskog i Gorana Filipeca. Cilj akademije je potaknuti protok informacija, ljudi i znanja iz svijeta glazbe te pri Sveučilištu u Rijeci stvoriti točku susreta profesora relevantnih umjetničkih biografija i studenata kojima će muzika biti profesija.
   
Početak važne suradnje

– Ovo je još jedan
Dino Ciani
   
    Danas je malo ljudi upoznato s činjenicom da je jedan od najvećih talijanskih pijanista, Dino Ciani, rođen u Rijeci, 1941. godine. Klavir je počeo učiti u Genovi vrlo rano, a njegova profesorica Martha del Vecchio smatrala ga je iznimno talentiranim. O tome govori i činjenica da je diplomirao na Konzervatoriju u Rimu sa svega 14 godina. Usavršavao se potom u Parizu, Lausanni i Sieni; s dvadeset godina osvojio je drugu nagradu na Liszt-Bartokovom natjecanju u Budimpešti, nakon čega započinje vrtoglavo njegova svjetska karijera. Nastupao je na najpoznatijim pozornicama, uključujući Carnegie Hall u New Yorku, Kennedy Center u Washingtonu i Salle Pleyel u Parizu; u milanskoj Scali debitirao je pod dirigentskim vodstvom Claudia Abbada, potom surađivao s Riccardom Mutijem, Thomasom Schippersom, Johnom Barbirollijem... Snimao je za »Deutsche Grammophon« i podjednako sjajno izvodio Beethovena, Schuberta, Schumanna, Chopina, Debussyja, Bartoka...
    Njegov se život ugasio naglo, u prometnoj neseći 1974.godine u Rimu. Tako je prekinuta jedna od najsjajnijih svjetskih pijanističkih karijera.
među programima koji će obogatiti obilježavanje 40-te obljetnice riječkog Sveučilišta, a ujedno predstavlja početak intenzivnije suradnje Sveučilišta s HNK Ivana pl. Zajca, rekao je rektor dr. Pero Lučin, napominjući da se ovim zajedničkim projektom potiče sinergija istraživanja, učenja i stvaranja umjetnosti te internacionalizacija riječkih studija, a sve u sklopu programa KvadArt.
    Intendatica riječkog kazališta Nada Matošević Orešković istaknula je da se HNK Ivana pl. Zajca, kao najveća kulturna institucija u gradu i regiji, rado odaziva sudjelovanju u ovom važnom projektu:
    – U sklopu svojih programa mi već redovito surađujemo s mladima priređujući edukativne koncerte i druge programe. Goran Filipec naš je redoviti gost – imao je uspješan koncert i prošle, i ove sezone, a 25. će travnja nastupiti na našoj pozornici s drugim ciljem, a to je inauguracija ljetne akademije »Dino Ciani«. Vjerujem da je ovo tek početak jedne važne suradnje čije ćemo plodove brati već krajem srpnja, na Riječkim ljetnim noćima – rekla je intendatica Matošević Orešković.
   
Pet koncerata

– Cjeloživotno obrazovanje je na riječkom Sveučilištu u rastu, u smislu pokretanja novih škola, informirala je o djelatnosti s područja kulture njena voditeljica Daniela Urem, napominjući da će osim ljetne akademije »Dino Ciani«, biti održana i Škola filma Vanje Černjula.
    – Koncert Gorana Filipeca je potpora akademiji, a popularizacijom klasične glazbe među studentima i poticanjem da kupe ulaznice i dođu na koncert, želimo potaknuti svijest o odgovornosti mladih za razvoj društva i promjene koje samo oni mogu pokrenuti – rekla je Daniela Urem.
    Informaciju o ljetnoj akademiji »Dino Ciani« zaključio je Goran Filipec, navodeći da će uz majstorsku radionicu biti održano i pet koncerata – na četiri će se recitala predstaviti profesori ljetne akademije, a na petom najuspješniji studenti, među kojima će najboljem biti omogućeno besplatno sudjelovanje na akademiji 2014-te godine.

Svjetlana HRIBAR

 
"U samo dva sata »planula« radionica crtanja", NL, 3.4. 2013.
SVEUČILIŠTE ZA 3. DOB

RIJEKA » Jučerašnjeg prvog dana upisa novog ciklusa Sveučilišta za 3. dob u svega dva sata planula su sva upisna mjesta za program radionice crtanja, a prema riječima Zorana Baljka iz Službe za cjeloživotno obrazovanje Sveučilišta u Rijeci, do petka još uvijek postoji mogućnost upisa u program Kulturna baština grada Rijeke.
    Naime, upisi se vrše svaki dan od 9 do 11 sati, na tel. 406-584 ili e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , a riječ je o osmom ciklusu predavanja u čijoj organizaciji uz Sveučilište sudjeluju i gradovi Rijeka i Opatija. Program Kulturna baština grada Rijeke započet će 9. travnja, početak radionice crtanja planira se za 17. travnja.
    Programi će se organizirati na Filozofskom fakultetu te na Akademiji primijenjenih umjetnosti, a sudjelovati mogu polaznici s prebivalištem na području Primorsko-goranske županije, stariji od 55 godina, s najmanje završenom srednjom školom. (I. Š. K.)
 
"Razdvajaju li nas granice ili spajaju?", NL, 2.4. 2013.
GRANICE IDENTITETA MEĐUNARODNI SKUP ZNANSTVENIKA NA RIJEČKOM KAMPUSU
 
Sudionici konferencije razmotrili su zanimljive primjere iz niza graničnih prostora, od političkih do društvenih
 
Susret znanstvenika iz 14 zemalja u riječkom Kampusu * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » U organizaciji Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Sveučilišta u New Yorku iz SAD-a, te uz potporu Zaklade Sveučilišta u Rijeci, Kampus na Trsatu bio je 29. i 30. ožujka ove godine domaćin konferencije Borders and Identities 2013 (BIC2013 – Granice i identiteti 2013). Konferencija je nastavak susreta sociolingvista iz čitavoga svijeta koji su započeli na Sveučilištu u Yorku, Velika Britanija, 2010. godine. Kao što i sam naziv govori, tema skupa koji je ove godine u Rijeku doveo 31 znanstvenika iz 14 zemalja svijeta, s četiri kontinenta, doticala se pojma kulturnih, društvenih i političkih granica i pograničnih područja, identiteta i identifikacije te uloge jezika u svim navedenim procesima, kao i srodnih tema. Polazeći od pitanja jesu li granice (više) područja koja spajaju ili razdvajaju te kako život u pograničju ili uvođenje novih granica utječe na poimanje vlastitog identiteta, sudionici konferencije razmotrili su zanimljive primjere iz niza graničnih prostora, od političkih do društvenih: bugarsko-makedonskog, makedonsko-grčkog, uzbeško-kirgistanskog, dominikansko-haićanskog, austro-ugarsko-talijanskog, kantonalnog švicarskog, hrvatsko-istarsko-talijanskog, transilvanijsko-rumunjskog, američko-kanadskog, škotsko-engleskog, mormonsko-nemormonskog i slično. Pozvani govornici na konferenciji bili su Dominic Watt sa Sveučilišta u Yorku koji je održao predavanje »Prelaženje granica i građenje mostova: Što nam projekt AISEB može reći o naglasku i identitetu na međunarodnim granicama« i Nikola Petković s riječkoga Odsjeka za kulturalne studije koji je propitao razlike između pojma i koncepta identiteta s jedne te procesa identifikacije s druge strane, ilustriravši teorijski dio predavanja primjerima iz književnosti.
    Konferencija koja je otvorena uz englesku parafrazu splitskoga »Ja sam u svome životu prominija pet država, a da se nisam maka iz ove proklete brijačnice« zaključena je igrom riječi inspiriranom uvodnom rečenicom iz Tostojeve Ane Karenjine: »Sve države i nacije sretne su na neki svoj način, ali oni koji žive na njihovim rubovima nalik su jedni drugima u svojoj podijeljenosti i potrazi za odgovorima«. Uz misao da su različitosti među ljudima, odnosno kulturama jedan od najvećih izvora ljepote i bogatstva, ali – ukoliko se ne poštuju i ne vrednuju – nažalost i predmet brojnih razdora, sa skupa koji je opisan kao »dva dana tijekom kojih je riječki Kampus postao svijet u malome«, organizatorice konferencije, Zvjezdana Vrzić i Maja Brala-Vukanović, poslale su poziv na još mnoga ovakva i slična druženja, kako bi ljepota naših razlika pobijedila nerazumijevanje kao ljudski poraz. Domaćinstvo iduće BIC konferencije planira se u Berlinu za dvije godine.

 
"Doktorirala Maja Arapović", NL, 2.4. 2013.
MEDICINSKI FAKULTET

RIJEKA » Obranom doktorskog rada »Uloga NK-stanica u modulaciji specifičnog imunološkog odgovora na virus« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo, polja temeljne medicinske znanosti, grane imunologija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Maja Arapović. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada činili su prof.dr. Stipan Jonjić, prof.dr. Ivica Valpotić, doc.dr. Ivan Bubić i prof.dr. Astrid Krmpotić. I.Š.K.

 
"Predavanja i radionica za starije od 55 godina", NL, 2.4. 2013.
SVEUČILIŠTE ZA TREĆU DOB DANAS POČINJU UPISI U OSMI CIKLUS
 
 
Program Kulturna baština grada Rijeke organizirat će se za 40, a radionica crtanja za 12 polaznika novog ciklusa
 
Polaznici će učiti o kulturnoj baštini – groblje Kozala * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci u suradnji s Gradom Rijekom i Gradom Opatijom u sklopu projekta Sveučilište za 3. dob pokreće osmi ciklus predavanja, a u sklopu novog ciklusa organizirat će se programi Kulturna baština grada Rijeke, koji će započeti 9. travnja te radionica crtanja čiji se početak planira za 17. travnja.
    Prijave za programe kojima se stječe neformalno obrazovanje održavaju se od 2. do 5. travnja, od 9 do 11 sati na telefon 406-584 ili pak putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Do sada je kroz projekt Sveučilište za 3. dob prošlo 300 polaznika. Program Kulturna baština grada Rijeke organizirat će se za 40, a radionica crtanja za 12 polaznika. Programi će se organizirati na Filozofskom fakultetu te na Akademiji primijenjenih umjetnosti, a sudjelovati mogu polaznici s prebivalištem na području Primorsko-goranske županije, stariji od 55 godina s najmanje završenom srednjom školom.
    Upisnina za polaznike je 250 kuna, a teme kojima će se baviti program Kulturna baština grada Rijeke su riječki slikari i arhitekti, riječka luka, groblje Kozala, opatijske vile, povijest kupanja i kupalište u Rijeci, fotografija i reklama u Rijeci, riječki muzeji, dok su neke od tema radionice crtanja: osnovne tehnike crtanja, crtanje po zadanom motivu, crtanje ugljenom i olovkom, svladavanje perspektive, proporcije, geometrijskih oblika i kompozicije.
    Radionicu Kulturna baština grada Rijeke vodit će prof. Tina Bošković Sertić iz Društva povjesničara umjetnosti Rijeke, Istre i Hrvatskog primorja te prof. Maja Brajković iz Centara za ikonografske studije, dok je voditelj radionice crtanja prof. Dražen Vitolović s Akademije primijenjenih umjetnosti. (I. Š. K.)

 
"Varaju i studenti i profesori ", NL, 2.4. 2013.
ZNANSTVENA NEČESTITOST ZANIMLJIVI REZULTATI ISTRAŽIVANJA O ETIČKOM PONAŠANJU PROVEDENOM NA SVEUČILIŠTU U RIJECI
 
Dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi rada ili pak izostavljanje onih koji su sudjelovali najčešći je oblik profesorskog kršenja Etičkog kodeksa, dok se studentska nečestitost svodi na prepisivanje na ispitima i navođenje tuđih ideja kao svojih

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Rezultati istraživanja ne odstupaju od sličnih istraživanja na drugim svjetskim sveučilištima * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Istraživanje o poštivanju etičkog ponašanja u znanosti pokazalo je da su studenti Sveučilišta u Rijeci, ali i njihovi nastavnici skloni prijevarama, a najčešći oblik znanstvenoistraživačke neetičnosti vezan je uz autorstvo, odnosno, uz dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi rada ili pak izostavljanju onih koji su sudjelovali u izradi rada, dok se studentsko nečestito ponašanje svodi na prepisivanje na ispitima, dogovaranje tijekom ispita te navođenje tuđih ideja kao svojih.
    Navodeći kako se istraživanju odazvalo gotovo 20 posto znanstvenika što čini reprezentativni uzorak na temelju kojeg je moguće donositi valjane zaključke o stavovima znansvenika, ali i smjernice za otklanjanje pojave znanstvene nečestitosti, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija napominje kako je važno istaknut da uočeni oblici nečestitosti ne odstupaju od rezultata koji su dobiveni sličnim istraživanjima na drugim svjetskim sveučilištma.
   
Pojava plagiranja

– Ne govorimo to kako bismo zaključili da, unatoč svjedočenju o znanstvenoistraživačkoj nečestitosti, možemo ništa ne činiti. Naprotiv, činjenica da smo jedno od od rijetkih europslih sveučilišta koje je provelo ovako detaljno istraživanje stavova o znanstvenoistraživačkoj čestitosti svjedoči o želji da detektiramo uzroke neetičkog ponašanja i o namjeri da ih pokušamo otkloniti koliko je to u našoj moći, kaže prorektorica.
    Konkretno, istraživanje je pokazalo da čak 51 posto riječkih znanstvenika zna za slučaj ili dva dopisivanja autora koji nisu sudjelovali u izradi rada, a trećina ispitanika također zna i za pojavu plagiranja, preuzimanja ideje, rezultata, metode drugih autora bez odgovarajuće naznake te prikazivanje tuđih riječi kao svojih. Istovremeno, 27 posto riječkih znanstvenika svjedoči i o pojavi falsificiranja ili prilagodbi podatka radi uvjerljivijeg dokazivanja postavljene hipoteze znanstvenog rada.
    Međutim, značajan broj djelatnika riječkog Sveučilišta ističe i pojave učestale nečestitosti kod studenata, poglavito kada se radi o prepisivanju na ispiti
Razlog varanja pritisak oko akademskog napredovanja
   
    Riječki znanstvenici u provedenom istraživanju priznali su i vlastito nečestito ponašanje koje je najčešće vezano uz pitanje autorstva. No, unatoč činjenici da znanstvenici znaju kako kršenja etičnosti ima, oni sami najčešće nisu skloni prijavljivati takve slučajeve.
    – Zanimljivo je da čak oko 50 posto znanstvenika navodi da je razlog zbog kojeg su skloni kršenju normi znanstvene čestitosti akademski pritisak, odnosno, potreba akademskog napredovanja. S obzirom na ovaj zaključak, potrebno je razmisliti i o uvođenju mehanizama koji bi omogućili znanstvenicima koji ne žele napredovati ostanak u postojećim znanstvenim zvanjima uz, dakako, brigu o očuvanju kvalitete nastave. Osim toga, kao uzrok se navodi i izostanak potrebe za etičkim ponašanjem u domeni istraživanja odnosno izostanak mehanizama nadzora što nas opet vraća na pitanje senzibiliziranja na norme znanstvenoistraživačke etike, navodi prof.dr. Prijić Samaržija.
ma (60,8 posto), razmjenjivanju odgovora s drugim studentima tijekom ispitivanja (56,5 posto) ili pak navođenju tuđih ideja kao svojih bez primjerenog navođenja izvora (33,3 posto). No, istovremeno prema mišljenju njihovih nastavnika, čini se da su prijevare u obliku izmišljanja rezultata, varanja na ispitu u smislu nabavljanja primjerka ispita ili lažnog predstavljanja ili pak falsificiranja ipak vrlo rijektke među studentima.
   
Neosvještenost

– Cilj istraživanja je bio utvrditi koliko su na Sveučilištu, prema mišljenju samih znanstvenika, prisutne pojave plagiranja, falsificiranja ili prepravljanja, krivotvorenja rezultata istraživanja, fabriciranja ili izmišljanja rezultata te kršenja normi autorskog vlasništva, odnosno, dopisivanje autora koji nisu sudjelovali u izradi članaka ili izostavljanju onih koji jesu. Drugim riječima, cilj nam je bio utvrditi odstupa li istraživačko ponašanje znanstvenika od etičkih normi zadanih Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te jesu li potrebne nadopune kodeksa ili, eventualno, neki drugi postupci edukacije vezani upravo za područje znanstvenoistraživačke etike. Iz rezultata je poglavito razvidno da znanstvenici, ali ni studenti nisu adekvatno upoznati s normama znanstvenoistraživačke etike te da je čak i moguće da su određeni oblici kršenja pravila posljedica neupućenosti pa čak i neosvještenosti da se uopće čini nešto što nije dopustivo. To nas navodi, između ostaloga, i na ozbiljno razmišljanje o načinima na koje buduće znanstvenike na doktorskim studijima treba senzibilizirati na poštivanje normi, ističe prof. dr. Prijić Samaržija.
    Dodajući kako je učeno da znanstvenici s većim radnim i znanstvenim iskustvom pokazuju veću osjetljivost na pitanja znanstvenoistraživačke etike na način da češće prijavljuju oblike znanstvenog nepoštenja uočenog kod kolege, ali i češće priznaju vlastito kršenje pravila, prorektorica navodi kako je istraživanje pokazalo da nema razlika u priznavanju vlastitog nepoštenja niti svjedočenju nepoštenja kolega s obzirom na spol, a ispitanici iz prirodnih i tehničkih znanosti češće priznaju kršenja pravila autorstva nego oni iz društvenih i humanističkih znanosti.


 
"81. generacija promovirano 49 doktoranata iz različitih znanstvenih područja", NL, 30.3. 2013.
 
VELIKI PLANOVI, ALI...
Sveučilištu nedostaje još puno doktora znanosti
 
Cilj je transformacija Rijeke u grad u kojem se želi studirati i istraživati, rekao je rektor prof. dr. Pero Lučin doktorantima iz područja biomedicine i zdravstva, društvenih, humanističkih i tehničkih znanosti

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Zajednička fotografija na Građevinskom fakultetu * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » Na Građevinskom fakultetu jučer je održana svečana promocija 81. generacije doktora znanosti koju čini 49 doktoranata iz područja biomedicine i zdravstva, društvenih, humanističkih i tehničkih znanosti. Čestitajući novoj generaciji doktoranata rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin napomenuo je da je do sada na riječkom Sveučilištu doktorsku titulu steklo 1.045 postdiplomanata, a tu je brojku ocijenio premalom.
    – Broj doktora znanosti na Sveučilištu u Rijeci nije ni blizu broju koji je potreban za velike planove koje imamo, međutim iako taj broj nije velik vi ste snaga za izgradnju društvene mreže difuzije znanja i inovacija, a samo se na taj način može stvoriti kvalitetna privreda i život. Kako bismo mogli igrati velike svjetske utakmice potrebni su nam istraživači s kompetencijama. Doktorski studiji strateški su prioritet Sveučilišta, a posebno je zadovoljstvo činjenica da je među današnjim doktorantima njih 20 koji su svoje titule stekli u području humanističkih i društvenih znanosti. Naime, upravo je povećanje znanstvenoga kadra na tom području jedan od prioriteta. Imamo još jedan prioritet, a to je povećanje doktorskog kadra u području prirodnih znanosti, no to još nismo uspjeli ostvariti, istaknuo je rektor.
    Dodajući kako je s jučerašnjim činom formalno okončano studiranje doktoranata koji su stekli istraživačke kompetencije prof. dr. Lučin je novu generaciju doktora znanosti upozorio da to nije kruna njihove karijere, nego je tek početak.
    – Pozivam vas da gradite sliku Sveučilišta koje povećava svoju međunarodnu prepoznatljivost i da doprinesete cijeloj zajednici te da nastavite kontinuitet znanstveno-istraživačkih aktivnosti riječkog Sveučilišta. Zajednički je cilj transformacija Rijeke u grad u kojem se želi studirati i gdje se dolazi istraživati, jer ovdje ima dobrih istraživača i mozgova koji dobro surađuju. Također smo Sveučilište koje želi imati studente u središtu pažnje, visoke standarde studiranja i kvalitete života, napomenuo je prof. dr. Lučin.
    Podsjećajući da riječko Sveučilište ove godine slavi 40 godina postojanja, kao i 380 godina riječkog visokog obrazovanja, rektor je zaključio da je u tih 40 godina postojanja Sveučilište izraslo u snažnu instituciju koja je nositelj razvoja ne samo Rijeke, već i cijele regije. 
    Jučerašnjom svečanom promocijom i obranom doktorskog rada na Medicinskom fakultetu zvanje doktora znanosti iz biomedicine i zdravstva stekli su: Ivan Bačić, Ante Barbir, Ksenija Baždarić, Kristian Deša, Vedran Frančišković, Snježana Golubović, Ratimir Lazić, Duška Petranović i Dijana Travica Samsa, dok je isto zvanje iz područja društvenih znanosti, polja ekonomija obranom doktorskog rada na Ekonomskom fakultetu stekao Duško Radulović, a obranom rada na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu zvanje doktora znanosti stekli su: Josipa Velić Bonifačić, Tamara Floričić, Saša Ivanović, Milivoj Jelenski, Goran Karanović, Lorena Korošec, Dalija Kuvačić, Barbara Legović, Mladen Matošević, Hrvoje Pende, Miroslav Pretula, Sanja Raspor, Elena Rudan, Zvonimira Šverko Grdić, Željko Tepšić, Patricia Zanketić i Kristijan Žužić. Obranom doktorskog rada na Pravnom fakultetu akademski stupanj doktora znanosti iz društvenih znanosti, znanstvenog polja pravo stekli su Mara Barun i Vlado Skorup, a istu titulu iz područja humanističkih znanosti, polja filologija na Filozofskom fakultetu stekli su: Tanja Habrle, Brigita Miloš, Branka Novosel i Alenka Šuljić Petrc. Akademski stupanj doktora znanosti iz područja tehničkih znanosti na Tehničkom fakultetu stekli su: Davor Bišćan, Igor Bonefačić, Tomislav Bukša, Mirko Grljušić, Damir Karabaić, Aleksandar Regent, Branimir Rončević, Ante Skoblar i Anton Turk, a na Pomorskom fakultetu isto akademsko zvanje stekli su: Jasminka Bonato, Marijan Gržan, Predrag Kralj, Ivica Pavić, Miljenko Petrović, Pančo Ristov i Saša Šolman.
 
"Objavi ili nestani", NL, 29.3. 2013.
ONKURENTNOST MNOGI DOMAĆI ZNANSTVENICI ZADOVOLJNI STROŽIM PRAVILIMA ZA AKADEMSKA NAPREDOVANJA
 
 
Iako se većina znanstvenika slaže da je novi Pravilnik za izbor u znanstvena zvanja donesen nedovoljno transparentno, među njima je velik broj onih koji smatraju da je došlo vrijeme da se uvede red u procjenjivanje znanstvene produktivnosti

Vedrana SIMIČEVIĆ
 
Foto: O. ALUJEVIĆObjavi ili nestani (publish or perish) stara je fraza kojom se aludira na pritisak u akademskoj zajednici na kontinuirano objavljivanje znanstvenih radova u cilju očuvanja karijere. Upravo bi se ovom nemilosrdnom sintagmom mogao opisati sukus burnih rasprava koje je unatrag  petnaestak dana u hrvatskoj znanstvenoj zajednici izazvao novi Pravilnik za izbor u znanstvena zvanja kojim su postroženi kriteriji za akademska napredovanja.
    Dok su pažnju hrvatskih medija u to ime uglavnom plijenili živopisni i za, medijski poslovično pasivnu hrvatsku znanstvenu scenu, neuobičajeni istupi poput javnog spaljivanja znanstvenih radova i vraćanja državne nagrade za znanost, u znanstvenim krugovima i dalje, naime, vladaju podijeljena mišljenja o famoznom Pravilniku i njegovom izrijekom navedenom cilju – jačanju prepoznatljivosti hrvatske znanosti na svjetskoj sceni.
   
Skrivanje činjenica

Većina se znanstvenika doduše slaže da je Pravilnik donesen nedovoljno transparentno, te da je dio kriterija vezanih za pojedine znanstvene baze u kojima se radovi moraju objavljivati, kao i neke parametre prema kojima se boduje znanstvena produktivnost, nedorečen i ograničen. No velik je broj onih koji smatraju pretjeranima dramatične najave kako će Pravilnik obezvrijediti znanstvene časopise i radove na hrvatskom jeziku jer »tjera« znanstvenike da »ganjaju bodove« u međunarodnim časopisima, što će praktički »uništiti humanističke i društvene znanosti«. Štoviše, iz oprečnih mišljenja iznošenih posljednjih dana u medijima i rasprava na znanstvenom portalu Connect da se iščitati da je jedno od osnovnih pitanja u pozadini buke oko novog Pravilnika, ono koliko je hrvatska znanost trenutno konkurentna na međunarodnoj sceni i ovisi li to samo i isključivo o nedovoljnom financiranju. 
    – Iskreno, u pozadini obrane prava na objavljivanje u lokalnim časopisima na lokalnom jeziku je želja da se sakrije činjenica da mnogi hrvatski znanstvenici jednostavno nisu dovoljno kvalitetni da bi objavili svoje radove u uglednim, čitanim časopisima ili monografijama kod uglednih istraživača svjetske distribucije i vidljivosti – bez dlake na jeziku zaključit će tako molekularni biolog dr. sc. Boris Lenhard, koji trenutno vodi svoju vlastitu grupu na Imperial College London, smatrajući da su argumenti poput »zaštite hrvatskog jezika i bavljenja temama isključivo od lokalnog značaja« u ovom slučaju tek opravdanja.
    – Ne postoji tema koja je znanstvena, originalno i kvalitetno obrađena, i istodobno ne zanima nikoga tko ne zna hrvatski jezik. Svrha primarne znanstvene periodike nije zaštita domaćeg jezika, nego da učini rezultate istraživanja javnima i široko dostupnima. Pisanje na jeziku koji je većini svjetske znanstvene zajednice nerazumljiv onemogućuje tu svrhu. Pravilnik nije bez mana, ali je korak naprijed u odnosu na dosadašnje kriterije. Zemlje razvijene znanosti nemaju ni tako komplicirane pravilnike ni tako komplicirane formule za izračunavanje kriterija – mnoge ih nemaju uopće, nego se oslanjaju na procjenu grupa nepristranih stručnjaka. Ali i takvi komplicirani kriteriji i formule su bolji od samovolje ljudi koji trenutno žare i pale u hrvatskoj akademskoj zajednici, kod kojih su često i nepristranost i stručnost problematični. U Hrvatskoj postoji vrlo malen broj dobrih znanstvenika koji usprkos posvemašnjoj neučinkovitosti i podfinanciranosti rade svjetski vidljivu znanost. Međutim, oni su iznimka a ne pravilo, i sadašnji sustav ih daleko nedovoljno favorizira u odnosu na lošu većinu. U globalu znanost nam je loša i beznačajna – ne samo globalno nego i lokalno, naročito društvene i humanističke znanosti, smatra Lenhard. Fizičar dr. sc. Vinko Zlatić s Instituta »Ruđer Bošković« dijeli slično, iako donekle pomirljivije mišljenje o ovoj temi.
    – Smatram da je konkurentnost hrvatske znanosti nujednačena. U nekim smo stvarima nešto bolji, u nekima lošiji. U globalu mislim da je loša, a prema mome mišljenju, glavni je razlog tome što se već dugo od naše znanosti ništa ne očekuje. Kad bi se nešto od nekoga očekivalo onda bi se i nešto tom nekom platilo. Čini mi se da je pravo pitanje tko je kriv što se od znanosti ništa ne očekuje i kako to promijeniti? Iz akademske perspektive je lagano okriviti needucirano društvo ili političare, ali prava je istina da i dobar dio znanstvene zajednice uživa u slobodi koju neočekivanje proizvodi i tako znanost pretvara u socijalnu kategoriju – ustanovu za zbrinjavanje educiranih građana s nekakvim »certifikatima«. No uređivanje kriterija, samo po sebi neće biti dovoljno da se stvari maknu s mjesta, smatra Zlatić i pojašnjava da u sređenim državama institucije ne zapošljavaju temeljem birokratskih kriterija kao što je novi Pravilnik, već na temelju subjektivnog mišljenja o novom zaposleniku. Koliko su takve kadrovske odluke dobre vidi se potom u redovitim evaluacijama zavoda i instituta koji vrlo lako mogu ostati bez sredstava ako se pokaže da im je znanstveni »output« loš.
    – Budući da su kod nas zakoni tako pisani da je praktično nemoguće otpustiti loše ljude – uvedeni su birokratski kriteriji. Ovo je samo postrožavanje tih birokratskih kriterija koji ipak signaliziraju da ministarstvo želi veću vidljivost hrvatske znanosti u svijetu. Već i to da netko nešto želi od naše znanosti je dobar signal, jer prečesto imam osjećaj da nitko nema pojma zbog čega uopće imamo znanost osim toga što je i razvijene zemlje imaju. Mislim da bi ispravno rješenje bila velika vanjska evaluacija cjelokupne hrvatske znanosti i promjena zakona kakve sada imamo. Ovi pravilnici ne rješavaju problem zavoda ili institucija koje su se već »natrpale« nekonkurentnim ljudima, niti približavaju Hrvatsku dovoljno uređenim zemljama da bi bili zadovoljavajući, zaključit će Zlatić.
   
Vidljive publikacije

A iako je dojam da su u raspravama oko kriterija za znanstvena napredovanja često na suprotnim stranama »pripadnici« prirodnih znanosti koje oduvijek podrazumijevaju strože uvjete za prelazak u viši akademski stupanj, te humanističkih i društevnih znanosti koji u cijelom svijetu »napreduju« po nešto blažim kriterijima, mnogi »humanisti« i »društvenjaci« također smatraju da je vrijeme za uvođenje reda u vrednovanje znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj.
    – I vani postoji razlika u kriterijima za prirodnjake i humaniste, ali dok su naši kriteriji za prirodnjake koliko toliko usuglašeni s kriterijima za prirodnjake u inozemstvu, kriteriji za humaniste nisu ni blijeda slika kriterija za humaniste u inozemstvu, smatra tako dr. sc. Pavel Gregorić sa Odjela za filozofiju na Hrvatskim studijima, osvrnuvši se na kriterije novog Pravilnika koji su izazvali mnogobrojne rasprave.
    – Novi Pravilnik ne stvara imperativ objave na engleskom jeziku, nego, za dobivanje ugovora na neodređeno vrijeme sa zvanjem i radnim mjestom znanstvenog suradnika odnosno docenta, traži objavu jednog jedinog rada u međunarodno vidljivim publikacijama. Do najvišeg zvanja nužna su još sam
GDJE SU HRVATSKI ČASOPISI?
   
    Jedan od najvećih problema objavljivanja u hrvatskim znanstvenim časopisima leži u činjenici da se veliki broj njih ne nalazi u najrelevantnijim međunarodnim bazama koje vrednuju časopise prema parametrima poput citiranosti radova koji se u njima objavljuju. Pri tome časopisi u kojima radovi izlaze isključivo na hrvatskom jeziku u startu nemaju previše šanse na međunarodnoj sceni, a ne pomaže ni činjenica da mnogi od njih nemaju ni međunarodne recenzente. Resorno ministarstvo u 2012. godini financiralo je 168 znanstvenih časopisa s nešto više od 9 milijuna kuna. Prema najnovijim podacima Thomson Reutersa u Current Contents (CC) bazi podataka koja u 2013. indeksira ukupno 9.811 časopisa i ove je godine indeksirano 12 hrvatskih časopisa. U bazi Web of Science (WoS), koja se ujedno navodi i kao relevantna baza u spomenutom Pravilniku, a koja indeksira čak 12.466 časopisa, broj hrvatskih časopisa ove je godine smanjen na 57. Dr. sc. Ana Marušić, nekadašnja voditeljica Stručnog povjerenstva za znanstveno–izdavačku djelatnost MZOS-a, te dugogodišnja urednica ponajboljeg hrvatskog znanstvenog časopisa »Croatian Medical Journala« smatra ipak da stanje nije tako loše:– Mislim da je razmjerno jako puno hrvatskih časopisa međunarodno vidljivo, a da svaki časopis koji nađe jedinstvenost sadržaja koji nudi znanstvenoj javnosti ima šanse za uspjeh. Za to je potrebno puno rada, ozbiljnosti i profesionalnosti. Danas je znanstveno izdavaštvo pretežno digitalno, a takvo je izdavaštvo u Hrvatskoj slabo razvijeno i još je naglasak na papiru i starinskim oblicima izmjene znanstvenih informacija, smatra Marušić, koautorica istraživanja koje je nedavno pokazalo da je u trogodišnjem razdoblju 256 urednika 180 hrvatskih časopisa ukupno objavilo 887 znanstvenih radova, od čega su 332 rada bila relevantna za njihovu osobnu akademsku promociju. Pokazalo se i da se tek 9 posto hrvatskih časopisa poziva u svojim uputama na međunarodne uredničke standarde. 
   
KONKURENTNOST U BROJKAMA
   
    Ustanoviti što o međunarodnoj konkurentnosti hrvatske znanosti kažu brojke, nije nimalo lako. Za početak, razne međunarodne liste koje rangiraju znanstveni utjecaj, različito procjenjuju položaj pojedinih hrvatskih sveučilišta. Ipak zajedničko im je da su indeksi njihovog znanstvenog doprinosa obično ispod svjetskog prosjeka.Tako primjerice, prema Scimago Institute Rankingu koji rangira 3042 znanstvene institucije u svijetu koje su objavile najmanje 100 znanstvenih radova navedenih u međunarodnoj bazi Scopus, od svih hrvatskih sveučilišta najbolje stoji ono u Splitu koje zauzima 1508. mjesto. Slijedi Sveučilište u Zagrebu na 2483. mjestu, Sveučilište u Rijeci na 2524. mjestu, te ono u Osijeku na 2909. mjestu. Ovaj poredak daje donekle drugačiju sliku od podataka Sveučilišta u Zagrebu baziranim na objedinjenim analizama sedam različitih rang lista, prema kojima je zagrebačko sveučilište ispred riječkog i splitskog.Prema podacima iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, hrvatska znanstvena produkcija ima nešto manje od 5.000 publikacija u časopisima koji su zastupljeni u relevantnim međunarodnim bazama, što je blizu brojci od jedne publikacije po znanstveniku godišnje. Kako navode u Ministarstvu, prednjače publikacije iz prirodnih, biomedicinskih i tehničkih znanosti, dok ostala znanstvena područja malo zaostaju. – Valja istaknuti kako je broj publikacija razmjeran ulaganjima u znanost koja su nedovoljna – u Hrvatskoj se za znanost izdvaja 0,75 posto BDP-a, dok je prosjek država članica EU 2 posto BDP-a. Pokazatelji imaju trend rasta, ali ipak zaostajemo. I to ne samo za razvijenijim zemljama EU, nego i za tranzicijskim zemljama poput Slovenije, Slovačke ili Mađarske. Znakovito je da se tek 3 posto publikacija iz Hrvatske objavljuje u 10 posto najcitiranijih svjetskih publikacija, dok se u zemljama članicama EU u tu najcitiraniju kategoriju uvrštava 11 posto publikacija, poručili su iz Ministarstva. 
   
TOPLA VODA U LOKALNIM OKVIRIMA
   
    Aktualni voditelj stručnog povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost MZOS-a, akademik Vlatko Silobrčić upozorava da je znanost najglobalnija ljudska djelatnost za koju moraju vrijediti i globalni sustavi vrijednosti. – Oni se uspostavljaju i održavaju  tako da se oslanjaju na nepristrane prosudbe kompetentnih stručnjaka često dopunjene i scientometrijskim pokazateljima. Dakle, časopis koji bi se oslanjao na prosudbe uskoga kruga eksperata u maloj znanstvenoj zajednici kao što je Hrvatska, teško da može zadovoljavati takve međunarodne kriterije. Kako je i svrha objavljivanja znanstvenih tekstova razmjena informacija među znanstvenicima, nije li logično da ta razmjena bude na jeziku »čitljivom« znanstvenicima na cijelom svijetu? Tek kad se, na temelju takve razmjene informacija, postigne suglasnost svjetske znanstvene zajednice o pojedinim pitanjima, takvo usuglašeno gledište postaje dijelom svjetskog fonda znanja, pohranjenog u svjetskim bazama podataka. Može se stalno »otkrivati toplu vodu« i u lokalnim okvirima, ali kome to treba i u kojem općem interesu, pita se Silobrčić. 
o dva takva rada. Međunarodno vidljive publikacije su članci u nekom od 1.500 humanističkih časopisa koje su europski stručnjaci procijenili kao međunarodno vrlo ili umjereno vidljive, a među tima su i neki hrvatski časopisi, plus još 30 hrvatskih časopisa na dopunskoj listi. Međunarodno vidljive publikacije su i poglavlja u knjigama koje su objavljene kod 250 relevantnih inozemnih izdavača prema listi španjolskog Nacionalnog vijeća za znanost, plus još 100 izdavača na dopunskoj listi koju predlaže Područno vijeće za humanističke znanosti i koja se ažurira svake tri godine. Osim tih nekoliko međunarodno vidljivih publikacija, očekuje se veći broj onih u hrvatskim časopisima, kao i jedna odnosno dvije knjige, svejedno domaće ili strane, pojašnjava Gregorić uz opasku da je Pravilnik »tek nešto malo pooštrena verzija starog, utoliko što traži par međunarodno vidljivih publikacija, uz dodatne instrumente koji takve publikacije stimuliraju«.
   
Međunarodno vrednovanje

Dr. sc. Snježana Samaržija Prijić sa Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci također smatra da Pravilnik valja doraditi u više segmenata, no kako tvrdi, u potpunosti podržava ideju o potrebi vrednovanja međunarodne prepoznatljivosti društvenih i humanističkih znanosti.
    – Uopće ne mislim da će se takvim pristupom štetiti društvenim i humanističkim znanostima i da mi na taj način obezvrjeđujemo naš jezik i naše časopise. Naprotiv. Međunarodna prepoznatljivost ne isključuje nacionalnu prepoznatljivost. Naime, postoji jedan objektivan problem vrednovanja kvalitete članaka u časopisima na hrvatskom jeziku. Uzmimo primjer mog područja, filozofije i, unutar njega, polja epistemologije. Ima nas u Hrvatskoj najviše desetak koji se time bavimo, a svatko od nas ima svoju subspecijalizaciju. Kada je potrebno recenzirati neki članak na hrvatskom jeziku mi po tematici i stavovima znamo čiji članak recenziramo unatoč anonimnosti. A autor, unatoč anonimnosti, zna tko je recenzent. To je prostor koji ograničava objektivno ocjenivanje, a otvara se prostor stvaranja utjecajnih grupa. Nije rijedak slučaj da urednici objavljuju svoje članke u časopisima koje uređuju ili da isti autor gotovo sve svoje radove objavi u istom časopisu. Postoje i kućni časopisi u kojima objavljuju svi članovi znanstvene institucije. U malim znanstvenim zajednicama kakva je naša, nema nužno potrebne anonimnosti, objektivnosti, nepristranosti pa posljedično i kvaliteta radova može biti dovedena u pitanje. Zato je potreban širi, međunarodni okvir vrednovanja. Drugo, mala znanstvena zajednica koja nema obvezu stjecanja međunarodne prepoznatljivosti ima tendenciju zatvaranja i samoisključivanja, što se događa u Hrvatskoj. Ne mogu se oteti dojmu da je jedan od razloga otpora prema vrednovanju međunarodne prepoznatljivosti stanovita inercija unutar postojećih odnosa moći i strah od međunarodnih kriterija, zaključuje Prijić Samaržija. Postoje područja i polja, priznaje ona, poput primjerice dijalektologije, gdje je objavljivanje na stranom jeziku nemoguće. Niti u Francuskoj ili Velikoj Britaniji, znanstvenici koji se bave pitanjima dijalekata ne mogu biti međunarodno prepoznatljivi na način kao oni koji se bave temama poput stilistike ili teorije književnosti.
    – Međutim, ne može se zato tražiti da društvene i humanističke znanosti u cjelini odustanu od međunarodne prepoznatljivosti. Moramo funkcionirati na međunarodnom prostoru znanosti i unutar kriterija koji vrijede za znanstvenike u Europi. Ne razumijem one koje smatraju da ćemo objavljivanjem na engleskom izgubiti svoj jezik. Alternativa po kojoj objavljujemo samo na hrvatskom meni se čini pogubnija za kvalitetu znanosti, kaze Prijić Samaržija koja smatra da su kriteriji u društvenim i humanističkim znanostima dosad bili nezahtjevni i da nisu diskriminirali između dobrih znanstvenika i onih koji to nisu. Odgovarajući na pitanje koje su, prema iskustvu nekog tko je doktorirao na Oxfordu, osnovne razlike u funkcioniranju hrvatskog znanstvenog sustava i onog koji vrijedi u »konkurentnim« zemljama, Gregorić nam pak pojašnjava da se znanstveni sustavi u inozemstvu zasnivaju na tri principa: jasnim pravilima prema kojima financiranje ovisi o unaprijed zacrtanim i mjerljivim rezultatima, ekspertnosti i objektivnosti evaluacije rezultata, te upravljačkim pravima koja omogućuju da se zacrtani učinci postignu, ali i odgovornosti ako se to ne dogodi.
    – Hrvatski zakoni, propisi i običaji postavljeni su tako da isključuju sv
 
"Otvorena izložba »Živjeti s klizištima«", NL, 29.3. 2013.
SIMPOZIJ DIO PROJEKTA HRVATSKE I JAPANA
 
Detalj s izložbe »Živjeti s klizištima« * Foto: S. JEŽINARIJEKA » »Živjeti s klizištima« naziv je izložbe koja je jučer otvorena na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a pojašnjavajući kako je riječ o popratnom događaju prvog regionalnog simpozija o klizištima u Jadransko-Balkanskoj regiji te treće radionice Hrvatsko-japanskog bilateralnog projekta »Identifikacija rizika i planiranje zemljišta za ublažavanje nepogoda od klizanja i poplava u Hrvatskoj« prorektorica za znanost i razvoj Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Nevenka Ožanić istaknula je da su sva ta događanja dio međunarodnog znanstveno-istraživačkog hrvatsko-japanskog projekta »Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj«.
    – Riječ je o projektu koji financiraju Vlada Japana i hrvatska Vlada, a vrijednost projekta je četiri milijuna dolara. Uz riječko Sveučilište u projekt su uključeni i zagrebačko te splitsko Sveučilište, a u okviru projekta provode se istraživanja koja se bave procjenom i ublažavanjem hazarda i rizika od poplava i klizišta u Hrvatskoj, istaknula je prof.dr. Ožanić koja je ujedno i voditeljica hrvatske strane projekta.
    Dodajući kako su klizišta, uz potrese i poplave, jedna od tri najveće prirodne nepogode čije se posljedice u svjetskim razmjerima mogu iskazati u tisućama izgubljenih života i milijardama eura svake godine, prof.dr. Ožanić je napomenula da su klizišta predmet interesa znanstvenika, koji istražuju uzroke i mehanizme njihova nastanka i na osnovi tih saznanja iznalaze mjere kojima bi se smanjile pojave i ublažile posljedice klizišta, te lokalnih uprava i inženjera, koji svojim rješenjima sprječavaju nastanak ili saniraju posljedice klizišta.
    – Fotografije s ove izložbe snimili su znanstvenici i inženjeri u svojim susretima s klizištima. Uz svaku sliku dana je kratka crtica koja opisuje sadržaj slike. Izloženo je 35 fotografija koje je snimilo 24 autora iz 8 zemalja, a izložba je prethodno bila izložena u prostorijama ZGForuma u Zagrebu, kazala je prof.dr. Ožanić.
    Izložba će biti otvorena do 12. travnja, a sam projekt koji ima petogodišnje trajanje okončat će se naredne godine. (I. Š. K.)
 
"Robot u dijelovima zauzeo cijeli kamion", NL, 29.3. 2013.
DONACIJA GALAPAGOSA ODJELU ZA BIOTEHNOLOGIJU U KAMPUS NA TRSATU STIGAO PRVI DIO LABORATORIJSKE OPREME
 
Jučer pristigla oprema u dva kamiona tek je mali dio infrastrukture istraživačkog centra GlaxoSmithKline čija se vrijednost kreće između 15 i 20 milijuna kuna. Oprema će pristizati još cijeli naredni tjedan

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Vedrana Montana Parpura, Krešimir Pavelić, Pero Lučin i Vladimir Parpura * Foto: S. JEŽINARIJEKA » U Sveučilišni kampus jučer su stigla prva dva kamiona laboratorijske opreme i namještaja za Odjel biotehnologije Sveučilišta u Rijeci, a riječ je o donaciji tvrtke Galapagos. Jučer pristigli kamioni tek su mali dio opreme čija se nabavna vrijednost kreće između 15 i 20 milijuna kuna, a pojašnjavajući kako je riječ o opremi bivšeg istraživačkog centra GlaxoSmithKline, rektor prof. dr. Pero Lučin najavio je kako će narednog tjedna stići još 12 do 14 kamiona opreme.
   
Robot zauzeo kamion

– Riječ je o grubim procjenama, jer teško je izračunati o koliko se kamiona radi s obzirom da je popis opreme prilično dugačak. Radi se o svoj laboratorijskoj opremi, od malih uređaja do laboratorijskog namještaja i uređaja za ozbiljna biomedicinska istraživanja. Oprema će pristizati cijeli naredni tjedan, a čeka nas najmanje 3 do 6 mjeseci posla dok se sve montira i stavi u funkciju. Vjerujemo da ćemo s ovom opremom uspjeti opremiti sva radna mjesta Odjela za biotehnologiju, a ako se uzme u obzir da jedno radno mjesto zahtijeva sto tisuća kuna da bi se opremilo osnovnom opremom onda je jasno o kojoj se vrijednosti radi, istaknuo je rektor. 
    Dio donirane opreme nikada nije korišten, a na podužem popisu opreme i namještaja nalazi se sve ono što jedan ozbiljan laboratorij treba, od mikroskopa, vaga, analitičkih uređaja, inkubatora, digestora, spektrometara pa do robota za istraživanje koji je jučer zauzeo cijeli jedan kamion. Prema procjeni pročelnika Odjela za biotehnologiju prof.dr. Krešimira Pavelića upravo će za sklapanje jučer pristiglog robota trebati šest mjeseci rada.
    – Ovakva se oprema rijetko nalazi na nekom sveučilištu. Koristit ćemo je za istraživanja u području kemije
Očekuje se i 19 milijuna eura iz EU
   
    Projekt opremanja Sveučilišnih odjela te Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jedan je od sedam javnih projekata za koje bi Hrvatska ulaskom u EU trebala dobiti 474 milijuna eura. Naime, od 1. srpnja Hrvatska će imati na raspolaganju 655 milijuna eura, a za sada je naizvjesnije dobivanje sredstava za četiri vodoopskrbna projekta u Osijeku, Poreču, Čakovcu i Vukovaru, te dva projekta razvoja željezničke infrastrukture i jedan riječkog Sveučilišta.
    – Riječ je o 19 milijuna eura s kojima namjeravamo opremiti Odjel za biotehnologiju i Odjel za fiziku te Građevinski fakultet. Sredstva bi se trebala iskoristiti za mikro i nano znanosti te super računalni centar, najavio je rektor prof. dr. Lučin te zaključio kako nije riječ o jedinom projektu s kojim se riječko Sveučilište kandidiralo za europska sredstva, jer i izgradnja studentskog smještaja planira se sredstvima Europske banke.
i biotehnologije, ali velik dio dobivene opreme iskoristit će se i za opremanje praktikuma za rad sa studentima, najavio je pročelnik.
    Iako je većina opreme namijenjena Odjelu za biotehnologiju, prema rektorovim najavama dio će se usmjeriti i prema Medicinskom fakultetu, te novom Fakultetu za zdravstvene studije.
   
I za zdravstvene studije

– Očekujemo da ćemo uspjeti zadovoljiti sve potrebe Odjela za osnovnom opremom, a višak ćemo usmjeriti na Fakultet za zdravstvene studije čime ćemo dati novu dimenziju zdravstvenim studijima, posebno studiju laboratorijskih inženjera. Također, dio će se usmjeriti i prema Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta, najavio je prof.dr. Lučin.
    Dodajući kako je donacija rezultat dugogodišnje suradnje s Galapagosom čiji znanstvenici predaju na Odjelu za biotehnologiju, dok istovremeno i riječki studenti odlaze u Galapagos, rektor je izrazio uvjerenje u nastavak suradnje, te je ujedno najavio da će nakon stavljanja opreme u funkciju Sveučilište moći ponuditi ozbiljna istraživanja za farmaceutske tvrtke.
 
"Dr. Parpura osniva u Rijeci tvrtku za pakiranje virusa", NL, 28.3. 2013.
SVEUČILIŠNI TRANSFER PRIJEM U GRADSKOJ UPRAVI ZA POVRATNIKA SA SVEUČILIŠTA U ALABAMI PROF. DR. VLADIMIRA PARPURU
ZNANSTVENI RONALDO
 
Novi član riječkog Odjela za biotehnologiju sedmi je znanstvenik povratnik na toj ustanovi. Njegov američki laboratorij jedan je od tri najbolja u području nanotehnologije, a u Rijeci će nastaviti istraživanja koja povezuju nanotehnologiju, neurobiologiju i neuroinženjerstvo

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Sveučilište izazova – rektor Pero Lučin, Vedrana Montana Parpura i Vladimir ParpuraRIJEKA » Jedan od vodećih stručnjaka na području primjene nanotehnologije u istraživanju živčanih stanica, prof. dr. Vladimir Parpura, odlučio je svoje radno mjesto na Odjelu za neurobiologiju Sveučilišta u Alabami zamijeniti s novim mjestom na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, a na jučerašnjem primanju kod riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela rektor Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Pero Lučin dolazak etabliranog znanstvenika u Rijeku ocijenio je velikim transferom.
    – Nogometnim riječnikom rečeno, dolazak prof. dr. Parpure za Sveučilište predstavlja događaj jednak transferu Cristiana Ronalda. Planovi Sveučilišta su poznati, a ukoliko ih želimo realizirati trebamo dobre igrače koji su igrali u internacionalnim klubovima, a prof. dr. Parpura je upravo takav igrač. Povratak znanstvenika u Rijeku i na Sveučilište sagledavamo u kontekstu činjenice formiranja Rijeke kao istraživačkog centra. Rezultati povratka naših znanstvenika neće se vidjeti za šest mjeseci, ali za tri do četiri godine vidjet će se velika razlika, istaknuo je rektor.
    Napominjući da je riječ o znanstveniku čiji je američki laboratorij proglašen jednim od tri najbolja svjetska laboratorija u području nanotehnologije, pročelnik Odjela za biotehnologiju prof. dr. Krešimir Pavelić istaknuo je kako je i sam, poput prof. dr. Parpure koji je rodom Splićanin, došljak u Rijeci.
   
Klima dobrodošlice

– U Rijeci su fantastični uvjeti i klima koja nije uobičajena za ostatak Hrvatske, a riječ je o klimi dobrodošlice. Znanstvenici ovdje mogu jako dobro prosperirati, a dolazak prof. dr. Parpure poseban je događaj za riječko Sveučilište, kazao je prof. dr. Pavelić.
    Novi član Odjela za biotehnologiju sedmi je znanstvenik povratnik na toj visokoškolskoj ustanovi, a pojašnjavajući razloge odabira upravo riječkog Sveučilišta za nastavak uspješne znanstvene karijere, prof. dr.
Stiže 7 šlepera opreme
   
    Gradonačelnikov prijem za novog znanstvenika povratnika rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin iskoristio je i za najavu današnjeg dolaska laboratorijske opreme i namještaja upravo za Odjel biotehnologije. Riječ je o donaciji Galapagosa i opreme nekadašnjeg Plivinog instituta čija se nabavna vrijednost kreće između 15 i 20 milijuna kuna. U Sveučilišni kampus danas će tijekom jutra stići sedam šlepera opreme kojom će se, uz Odjel za biotehnologiju, opremiti i Medicinski fakultet, te budući Fakultet za zdravstvene studije.
Parpura istaknuo je kako je riječki zet te se u Rijeku s njim vraća i supruga Vedrana Montana Parpura koja će također nastaviti karijeru na Sveučilištu.
    – Po naklonosti prema strancima, Rijeka je zanimljiva sredina i mišljenja sam da riječko Sveučilište pruža mogućnosti napretka. Očekujem da će se u kratko vrijeme opremiti laboratoriji Odjela za biotehnologiju te da će se uspostaviti radna atmosfera kako bismo mogli započeti s istraživanjima. Namjera mi je nastaviti ono što sam radio u SAD-u, a riječ je o istraživanjima koja povezuju područja nanotehnologije, neurobiologije i neuroinženjerstva, istaknuo je prof. dr. Parpura.
   
Znanstveno okruženje

Dodajući kako se vrlo brzo mogu očekivati i konkretni rezultati njegovog rada, prof. dr. Parpura je najavio i osnivanje kompanije za pakiranje virusa u svrhu istraživanja, dok je njegova supruga Vedrana ocijenila da su na riječkom Sveučilištu u petnaest godina njenog izbivanja napravljeni veliki pomaci.
    – Svoju sam karijeru započela na Medicinskom fakultetu, a onda me put odveo u SAD. Kao Riječanka ponosna sam na sve što je Sveučilište u proteklih 15 godina napravilo, riječ je o velikim pomacima, kazala je prof. dr. Montana Parpura.
    Povratci istaknutih znanstvenika u Rijeku, prema mišljenju riječkog gradonačelnika, više nisu pojedinačni slučajevi, već se radi o cijelom nizu njihovih dolazaka, što ide u prilog tezi da Sveučilište stvara pozitivno znanstveno okruženje.
    – Veseli me što ugledni hrvatski znanstvenici često biraju Rijeku kao mjesto povratka. Cilj je uz kvalitetu i izvrsnost u segmentu istraživanja stvoriti preduvjete za transfer znanja prema gospodarstvu, a kada govorimo o razvoju gospodarstva, onda moramo govoriti o gospodarstvu temeljenom na novim tehnologijama, a onda tu ključnu ulogu imaju upravo prirodne znanosti, zaključio je Obersnel.
 
"Vizualni identitet Zaklade iz perspektive srednjoškolaca", NL, 28.3. 2013.
IZLOŽBA »ZAKLADICA« OBILJEŽAVANJE 10. GODIŠNJICE ZAKLADE SVEUČILIŠTA U RIJECI
 
Izloženi su radovi 22 učenika Srednje škole za primijenjenu umjetnost, koji su osmislili vizualni identitet Zaklade. Dosad su za plakate, blokove i printeve na majicama iskorišteni radovi Eleonore Baćić, Sanje Blečić i Lorisa Krtolića
 
Izložba radova učenika Srednje škole za primijenjenu umjetnost * Foto: L. ČERNJULRIJEKA » U sklopu obilježavanja deset godina Zaklade Sveučilišta u Rijeci sinoć je u Narodnoj čitaonici Gradske knjižnice Rijeka otvorena izložba radova učenika Srednje škole za primijenjenu umjetnost pod nazivom »Zakladica«. Ukupno su izloženi radovi 22 srednjoškolca, polaznika 3. i 4. razreda, a njihov je zadatak, prema pojašnjenju ravnateljice Zaklade prof. dr. Sanje Barić, bio osmisliti vizualni identitet Zaklade.
    – Učenici su imali zadatak napraviti radove na temu kako vide Zakladu, a budućim je umjetnicima i studentima ujedno pružena prilika da osmisle vizualni identitet Zaklade. Radovi su iznimno uspješni i teško nam je bilo odrediti najbolje. Na kraju smo napravili uži izbor od šest radova, a ono što je u konačnici presudilo o tome koje ćemo rješenje koristiti kao vizualni identitet bile su boje, odnosno izabrali smo radove u kojima je korišteno manje boja, a razlog su financije, jer je jeftinije tiskati manje boje, pojasnila je ravnateljica.
    Najuspješniji radovi srednjoškolaca već su našli svoje mjesto na plakatima i majicama, a uskoro će se tiskati i blokovi. Do sada su iskorišteni radovi maturantice Eleonore Baćić te polaznika trećeg razreda Sanje Blečić i Lorisa Krtolića, čiji su radovi otisnuti na majicama, dok je za plakat koji najavljuje obilježavanje prvog jubileja Zaklade također korišten rad Eleonore Baćić. Svi sudionici izložbe, koja će biti otvorena do 6. travnja, sinoć su nagrađeni i zahvalnicama, a prof.dr. Barić je najavila da će se u budućem radu Zaklade vjerojatno koristiti i ostala srednjoškolska rješenja vizualnog identiteta te ustanove. (I. Š. K.)

 
"Međunarodna konferencija »Granice i identiteti« u Rijeci", NL, 28.3. 2013.
 
 
RIJEKA » Riječki Filozofski fakultet bit će u petak, subotu i nedjelju domaćin međunarodne sociolingvističke konferencije naslovljene »Granice i identiteti« (Borders and Identities), s ciljem da doprinese daljnjem razumijevanju nastajanja, izražavanja i promjene identiteta i uloge jezika u tim procesima, s posebnim fokusom na zajednice koje žive u pograničnim područjima na različitim stranama svijeta.
    Zajednice koje žive u pograničnim regijama često će iskustiti kompleksnije, višeslojne ili fluidnije identitete nego one u središnjim dijelovima neke zemlje. Ovo se još više odnosi na zajednice koje nastanjuju teritorij na kojem su se granice u nedavnoj prošlosti pomicale, ili na mjestima – što je čest slučaj – gdje državne granice ne odgovaraju etno-ligvističkim granicama – stoji u najavi konferencije koja će biti održana na engleskom jeziku.
    Na konferenciji sudjeluje tridesetak znanstvenika iz desetak zemalja svijeta. Organizatori konferencije su Maja Brala (Sveučilište u Rijeci), Zvjezdana Vrzić (Sveučilište New York) i Carmen Llamas (Sveučilište York), a uvodna predavanja održat će Dominic Watt sa Sveučilišta York i Nikola Petković s riječkog Sveučilišta. Zadnja konferencija »Borders and Identities« održana je 2010. godine u organizaciji Sveučilišta York u Newcastle upon Tyne u Velikoj Britaniji.

 
"Jednomjesečna radionica »Online marketing«", NL, 28.3. 2013.
EKONOMSKI FAKULTET
 
RIJEKA » U sklopu programa cjeloživotnog obrazovanja Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci organizira radionicu Online marketing, koja će se održati od 9. travnja do 9. svibnja, a rok za prijavu je 4. travnja. Program Online marketing predstavlja spoj znanja iz osnova marketinga i praktičnog iskustva u suvremenim internet alatima te je namijenjen svima koji žele steći osnovna znanja o online marketingu, a preporuča se malim i srednjim poduzetnicima, njihovim djelatnicima, kao i voditeljima neprofitnih organizacija. Polaznici programa upoznat će se s marketinškim pristupom tržištu, spoznati mogućnosti online oglašavanja, naučiti voditi i optimizirati Google Adwords kampanju te kako sa što manje troškova postići bolje rezultate oglašavanja. Nakon završenog programa, polaznici postaju sposobni samostalno online oglašavati usluge i proizvode. Program će se osvrnuti i na temu oglašavanja na društvenim mrežama, tzv. social network marketinga, a trajat će 24 sata. (I. Š. K.)

 
"Nagrada za životno djelo iznosi 20.000 kuna", NL, 27.3. 2013.
ZAKLADA SVEUČILIŠTA NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADA
 
RIJEKA » Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Rijeci raspisao je natječaj za dodjelu nagrade Zaklade Sveučilišta za akademsku godinu 2011./2012., a rok za dostavu prijava je 11. travnja.
    Nagrada se dodjeljuje u pet kategorija, a tri će se nagrade dodijeliti znanstvenicima Sveučilišta za područja društvene i humanističke znanosti, biomedicinske i biotehničke znanosti te tehničke i prirodne znanosti, dok će se tri nagrade dodjeliti znanstvenim novacima i asistentima istih tih područja, a jedna će se nagrada dodijeliti umjetniku u umjetničko-nastavnom zvanju, zaposlenom na Sveučilištu te jedna nagrada asistentu u umjetničkom području i jedna nagrada za životno djelo.
    Nagrade se sastoje od novčanog iznosa i povelje, a znanstveni novaci i asistenti bit će nagrađeni iznosom od 8 tisuća kuna, znanstvenici s 12 tisuća kuna, dok nagrada za životno djelo iznosi 20 tisuća kuna. Rok za objavu odluke o dodjeli nagrade je dva mjeseca od dana zaključenja natječaja, odnosno najkasnije do 11. lipnja. (I.Š.K.)

 
"U novom mandatu na redu nadogradnja Pomorskog fakulteta", NL, 27.3. 2013.
REIZBOR PROF. DR. SERĐO KOS PONOVO DEKAN
 
Dekan Kos kao jednu od okosnica strateškog programa razvoja fakulteta izdvaja ulaganje u znanstveni kadar i opremu
 
Fakultetu nedostaje prostora – sadašnja zgrada u Studentskoj ulici * Foto: P. FABIJANRIJEKA » Fakultetsko vijeće Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci ponovo je izabralo dosadašnjeg dekana prof. dr. Serđa Kosa za obnašanje te dužnosti u narednom četverogodišnjem mandatnom razdoblju koje će započeti s narednom akademskom godinom. Najavljujući kako će ta visokoškolska ustanova u narednom razdoblju biti još aktivnija kako bi zauzela što bolju poziciju na svjetskom pomorskom tržištu, dekan kao jednu od okosnica strateškog programa razvoja fakulteta izdvaja ulaganje u znanstveni kadar i opremu, ali i rješevanje nedostatka prostora fakulteta. Naime, prostorni razvoj te ustanove definiran je projektom nadogradnje i rekonstrukcije, a odlukom fakultetskog vijeća Pomorski će se fakultet putem Sveučilišta u Rijeci prijaviti Europskom fondu za regionalni razvoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine, a u kontekstu toga ove godine potrebno je ishodovati lokacijsku dozvolu za projekt nadogradnje.
   
Nova oprema

Dodajući kako je u budućnosti potrebno osnovati laboratorije na svim zavodima i katedrama gdje je to u interesu nastave i istraživanja, prof. dr. Kos ističe da stalno treba ažurirati i nadograđivati navigacijske, radio-komunikacijske i brodostrojarske simulatore u skladu s novim trendovima, te istražiti mogućnosti kupovine nove opreme za nautički i brodostrojarski simulator, kao i ostale simulatore potrebne za izvođenje akreditiranih studijskih programa fakulteta.
    – Ono na čemu radimo je osnivanje Centra za izvrsnosti u području održivog korištenja satelitskih navigacijskih sustava na nacionalnoj razini, a već jedini u Hrvatskoj posjedujemo navigacijski laboratorij, na osnovu kojeg ćemo biti i domaćini radionice Ujedinjenih naroda o primjeni globalnih navigacijskih satelitskih sustava, koja će se u travnju održati u Baški na Krku, najavljuje dekan.
   
Ured za EU

Uz kontinuirano ulaganje u kompleksnu opremu potrebnu za izvođenje nastave i znanstveno istraživanje dekan najavljuje i inteziviranje suradnje fakulteta s gospodarstvom, ali i cijelim nizom hrvatskih i inozemnih institucija, među kojima posebno ističe Kraljevski institut za navigaciju u kojem prof. dr. Kos ima osobno članstvo. U narednom četverogodišnjem razdoblju prema planovima dekana na Pomorskom fakultetu trebao bi zaživjeti i Ured za EU i međunarodne projekte, Centar za cjeloživotno učenje, Centar za znanstveni i stručni rad, a na popisu planova nalazi se i formiranje laboratorija za planiranje i projektiranje prometnih terminala, kao i pokretanje postupka akreditacije za izvođenje odnosnih sveučilišnih studija na engleskom jeziku, izgradnja i uspostava Instituta za proučavanje učinaka svemirskog vremena te formiranje dislociranog Instituta u okviru Pomorskog fakulteta u Rijeci na lokaciji Baška zbog malog elektromagnetskog onečišćenja. Pomorski fakultet planira i pokretanje postupka pri Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti za osnivanje Razreda za pomorstvo, kao i pokretanje postupka pri Akademiji tehničkih znanosti Hrvatske za osnivanje Odjela za pomorstvo.

 
"Fakulteti čekaju 3.423 brucoša i 2.329 diplomaca", NL, 27.3. 2013.
SENAT SVEUČILIŠTA UTVRĐENE UPISNE KVOTE ZA PREDDIPLOMSKE I DIPLOMSKE STUDIJE IDUĆE AKADEMSKE GODINE
 
Pomorski fakultet planira primiti 481 brucoša, slijede Filozofski fakultet s 477 i Tehnički fakultet s 475 upisnih mjesta. Upisnicima diplomskih studija najviše mjesta nudi Filozofski fakultet čija upisna kvota iznosi 500 mjesta, a slijedi Ekonomski fakultet s 370 mjesta

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Filozofski fakultet jedan od onih na kojima nisu predviđena mjesta za izvanredne studente * Foto: M. GRACINRIJEKA » Prema planovima Sveučilišta u Rijeci na preddiplomske studije riječkih fakulteta ove bi se akademske godine trebalo upisati 3.423 brucoša, od čega će njih 2.450 dobiti status redovitih studenata, a 835 izvanrednih, dok je za strane studente osigurano 138 upisnih mjesta.
    U ukupnoj upisnoj kvoti s najvećim brojem upisnih mjesta participira Pomorski fakultet koji planira primiti 481 brucoša, a s upisnom kvotom od 477 mjesta slijedi Filozofski fakultet te Tehnički fakultet koji nudi 475 upisnih mjesta. Medicinski fakultet moći će upisati 418 brucoša, dok će Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu primiti 383 studenata, a Ekonomski fakultet njih 360. Sa svega deset upisnih mjesta manje raspolaže Pravni fakultet koji nudi 350 upisnih mjesta, dok je upisna kvota Građevinskog fakulteta daleko manja i iznosi 135 upisnih mjesta. Među najmanje upisne kvote spadaju one Sveučilišnih odjela i Učiteljskog fakulteta. Naime, na Učiteljskom fakultetu iduće će akademske godine studij započeti 80 brucoša, na Odjelu za informatiku njih 90, na Odjelu za biotehnologiju, 48, na Odjelu za matematiku 45, a na Odjelu za fiziku njih 35.
   
Što čini razliku

Ono što među fakultetskim upisnim kvotama čini najveću razliku broj je osiguranih mjesta za izvanredne fakultete, jer dok neke visokoškolske ustanove u svojim k
Novi programi
   
    Riječki fakulteti ukupno nude sedamdesetak preddiplomskih i pedesetak diplomskih programa, a uz već postojeće programe ponudit će se i tri nova. Riječ je preddiplomskom studiju menadžment održivog razvoja Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu za koji će se pokrenuti postupak akreditacije, te o diplomskom sveučilišnom studiju fizika Odjela za fiziku za koji je već pokrenut postupak akreditacija i upisi u program će se vršiti ukoliko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izda potvrdu prije termina upisa. Treći novi studij je diplomski sveučilišni studij medijske umjetnosti i prakse Akedmije primijenjenih umjetnosti za koji će se pokrenuti postupak akreditacije. 
   
Bez promjene cijena školarina
   
    Sveučilište u Rijeci za iduću akademsku godinu neće mijenjati cijenu upisnina i školarina, a prema riječima prorektorice za nastavu i studentska pitanja prof.dr. Snježane Prijić Samaržija odlukom o održavanju postojećih studentskih troškova riječko Sveučilište ostaje jedno od socijalno najosjetljivijih u Hrvatskoj.
    – Naše upisnine spadaju među najniže, kao i što je cijena ECTS boda najniža u Hrvatskoj. Odlučili smo zadržati dosadašnje cijene ne zato što ne cijenimo rad naših profesora i zato što nam sredstva ne trebaju, već iz razloga što smatramo da nije trenutak za podizanje troškova za studente. Nastojimo biti u što većoj mjeri javno i socijalno odgovorno Sveučilište i pokušavamo studente opteretiti u što manjoj mjeri, pojašnjva prorektorica.
    Za preddiplomce troškovi upisnine iznosit će 300 kuna, a za diplomce 250 kuna, dok će školarina za društvene i humanističke programe kao i do sada biti 5.500 kuna, za tehničke i biotehničke programe 7.370 kuna, a za umjetničke programe, prirodne i biomedicinske znanosti 9.240 kuna.
votama uopće nemaju predviđena upisna mjesta za tu kategoriju studenata poput Sveučilišnih odjela te Filozofskog i Učiteljskog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti, pojedine ustanove imaju poveći broj takvih mjesta. Naime, u slučaju Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu većinu upisne kvote preddiplomskih studija čine upravo mjesta za izvanredne studente, jer njima se nudi 250 upisnih mjesta, dok je za redovite studente rezervirano svega 130 mjesta. Ekonomski pak fakultet nudi 150 mjesta za izvanredne studente, a Pravni 100 mjesta.
    Slična je situacija i na diplomskim studijima koji ove godine nude 2.329 mjesta, od čega je njih 1.695 za redovite studente, 545 za izvanredne te 89 mjesta za strane studente, a među fakultete koji nemaju osigurane upisne kvote za izvanredne studente ubrajaju se ponovo Sveučilišni odjeli te Akademija primijenjenih umjetnosti i Građevinski te Tehnički fakultet.
   
Sveučilišni odjeli

Ovogodišnjim upisnicima diplomskih studija najviše upisnih mjesta nudi Filozofski fakultet čija upisna kvota iznosi 500 mjesta, a slijedi Ekonomski fakultet s 370 mjesta, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu s 355 mjesta te Tehnički fakultet s 343 mjesta i Pomorski fakultet s 305 mjesta. Medicinski fakultet nudi pak 78, Građevinski 75, a Akademija primijenjenih umjetnosti 60 upisnih mjesta, dok Učiteljski fakultet planira upisati 40 polaznika diplomskih studija. Sveučilišni odjeli raspolažu ukupno s 188 mjesta za diplomske studije, a matematika će upisati 45 polaznika, fizika 48, informatika 65, dok Odjel za biotehnologiju planira upisati 45 polaznika diplomskih studija.

 
"Za Kampus i novu bolnicu Grad dao 200 milijuna kn", NL, 27.3. 2013.
GRADONAČELNIK UZVRAĆA OPTUŽBE ZA KAŠNJENJE KBC-a – SMIJEŠNE
 
Grad će se odreći prihoda koje bi trebali ostvariti kao vlasnici zemljišta na kojemu je izgrađena Dječja bolnica na Kantridi
 
Naši ukupni troškovi bit će puno veći od 200 milijuna kuna – Vojko Obersnel * Foto: R.BRMALJRIJEKA » Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kvalificirao je optužbe da je odgovoran za kašnjenje izgradnje nove riječke bolnice smiješnima, a novinarima je podijelio dokument iz kojega je vidljivo da je Grad Rijeka do sada za projekte Kampusa, nove bolnice na Sušaku i sveučilišnih stanova na Drenovi, što izravno, što neizravno osigurao gotovo 200 milijuna kuna. Dodao je da se do kraja travnja 2013. godine očekuje potpisivanje sporazuma s Ministarstvom zdravstva kojim će se definirati gradnja nove bolnice na području Sušaka.
    – Što se tiče građevinske dozvole, ona je izdana 25. svibnja 2012. godine. Naši ukupni troškovi bit će puno veći od 200 milijuna kuna jer ćemo financirati izgradnju komunalne infrastrukture. Kako bi izgradnja nove bolnice krenula što brže, odreći ćemo se ih prihoda koje bi trebali ostvariti kao vlasnici zemljišta na kojemu je izgrađena Dječja bolnica na Kantridi. To će biti naš ulog u projekt gradnje nove bolnice. Zemljište je procijenjeno na 70 milijuna kuna. Zbog toga je svaka kritika kako nismo dali podršku projektima kampusa i bolnice neutemeljena. Moglo bi nam se jedino prigovoriti da smo do sada potrošili gotovo 200 milijuna kuna za te projekte, a oni nisu u našoj nadležnosti. Ali, podržali smo ih zbog toga što je njihova realizacija bitna za razvoj Rijeke, izjavio je Obersnel.
   
Model JPP-a

Riječki gradonačelnik je pojasnio da je projekt nove bolnice vrijedan gotovo 800 milijuna eura i da će se graditi modelom javno-privatnog partnerstva. U prvoj fazi krenut će izgradnja nove zgrade za pedijatriju i klinike za ginekologiju i porodništvo, a upravo je za tu namjenu već izdana građevinska dozvola.
    – Radi se o modelu koji je poznat i koji podrazumijeva da privatni partner sudjeluje u izgradnji objekata, da upravlja zgradama i da se brine za troškove investicijskog i tekućeg održavanja. Obveza javnog partnera je plaćanje korištenja objekata kroz određeno vremensko razdoblje, kazao
Cesta vrijedna 70 milijuna kuna »kratka« 250 metara
   
    Grad Rijeka zaključio je investiciju gradnje ceste do Marinića koja je početni dio prometnice koja će voditi od Rujevice do Marišćine. No, treća faza za koju se obavlja tehnički pregled, a sljedeći tjedan očekuje se uporabna dozvola neće biti puštena u promet jer joj nedostaje 250 metara do čvora Marinići, a nedostaje jer upravo na zadnjem metru novoizgrađene prometnice završavaju granice Grada Rijeke.
    – Nećemo puštati novoizgrađenu dionicu u promet sve dok Hrvatske ceste ne krenu s izgradnjom dionice od Marinića, a prema informacijama koje imam, u tijeku je natječaj za izvođača radova. Prometna signalizacija na čvoru Hosti ostaje kao i do sada, pojasnio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Do kašnjenja je došlo zbog toga što primorsko-goranska županija i Općina Viškovo nisu krenuli s izgradnjom prometnice na vrijeme, a onda se promijenio investitor jer je cesta dobila državni karakter pa je obvezu financiranja preuzeo HC. 
   
Natječaj za POS-ove stanove do 12. travnja
   
    Riječki je gradonačelnik pozvao građane da se jave na javni poziv za kupnju stanova iz programa Društveno poticane stanogradnje koji je otvoren do 12. travnja 2013. godine. Riječ je o projektu koji jamči visoki standard izgradnje, ali i najpovoljniju cijenu na stambenom tržištu koja ne smije biti veća od 1.100 eura po kvadratu.
    – Trenutno se grade stanovi na Donjoj Drenovi, ali za taj je projekt lista već sastavljena prije nekoliko godina. S nove liste građani će, zavisno o redoslijedu na njoj, dobiti mogućnost kupnje preko 80 stanova na Hostovom bregu koji će se početi graditi tijekom sljedećeg mjeseca. Nakon toga projekta krenut će izgradnja 120 stanova na Martinkovcu. Do sada je u POS-ove stanove Grad Rijeka uložio preko 200 milijuna kuna, a dva nova projekta koštat će nas oko 150 milijuna kuna, izjavio je Obersnel.
je Obersnel.
    Novinare je zanimalo kako je moguće da će model javno-privatnog partnerstva biti prihvatljiv za projekt vrijedan gotovo 800 milijuna eura, a Grad Rijeka je odustao od izgradnje nove zgrade Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) zbog toga što se pokazalo da je takav model puno skuplji od klasičnih modela.
    – Krenuli smo s projektom MMSU-a kada to nije bilo pogodno s obzirom na cijenu kapitala. Radilo se o prvom tako velikom projektu koji se pokušao realizirati novim modelom. Proračuni privatnog partnera bili su previsoki pa smo od toga odustali.
   
Klasično zaduženje

Što se tiče nove bolnice, radi se o natječaju koji će se realizirati kada Hrvatske bude članica Europske unije, a tamo je realiziran čitav niz projekata koji su izgrađeni takvim modelom. Alternativa je klasično zaduženje, a u ovom trenutku je to teško očekivati s obzirom na kreditne obveze koje Hrvatska ima. To je stav Vlade, Ministarstva zdravstva i Ministarstva financija. Javno-privatno partnerstvo jedini je model kojim se može zatvoriti financijska konstrukcija. Natječaj će pokazati što je realnost, a komparatorom će se utvrditi je li model javno-privatnog partnerstva opravdan, zaključio je Obersnel.

D. CUPAĆ

 
"Prikupljanje hrane za riječke beskućnike", NL, 27.3. 2013.
 
RIJEKA » Nakon provedene humanitarne akcije na svom fakultetu, članovi Studentskog zbora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci jučer su i na Korzu pokrenuli prikupljanje pomoći za Prihvatilište za beskućnike »Ruže sv. Franje« koje ima trinaest kreveta, a čiji su kapaciteti nažalost najčešće do kraja ispunjeni potrebama ljudi bez krova nad glavom. Cilj akcije je osvijestiti mlade ljude za društveno korisne akcije i pružanje pomoći ljudima kojima je potrebna. Prema dojmovima budućih pravnika, već od prvog dana akcije studenti, profesori i ostali djelatnici fakulteta su se na njihov poziv odazvali u velikom broju.
    Završni dio akcije odvija se ispred Robne kuće »Ri«, danas i sutra, kada će na prigodnom štandu u vremenu od 10 do 13 sati studenti Pravnog fakulteta prikupljati hranu, higijenske i kućanske potrepštine za riječke beskućnike. Ovim putem pozivaju građane da se uključe u njihovu hvalevrijednu akciju. (S. P.)
 
"Pomoć azilu za napuštene pse", NL, 27.3. 2013.
PREDUSKRSNA AKCIJA FMTU I CENTAR ZA REHABILITACIJU PREDALI DONACIJU
 
 
Prikupili smo hranu, deke, žicu za ograde i ostalo što je potrebno Društvu za zaštitu životinja Rijeka, objasnila je dr. sc. Daniela Gračan
 
Akcija je provedena zahvaljujući studentima humanitarcima – Daniela Gračan jučer u azilu za pse * Foto: S. JEŽINAVIŠKOVO » Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u suradnji s Centrom za rehabilitaciju Rijeka organizirao je višemjesečnu humanitarnu akciju prikupljanja nužnih potrepština za azil Društva za zaštitu životinja Rijeka u Viškovu, a sve ono što su prikupili uručeno je jučer volonterima azila za napuštene pse. Prodekanica za poslovne odnose FMTU-a dr. sc. Daniela Gračan objasnila je kako je akcija provedena zahvaljujući studentima hotelijerstva, okupljenim u Studentsku udrugu za pomoć.
    – Naši studenti već čitav niz godina provode humanitarne akcije za one kojima je pomoć najpotrebnija. Dosad smo donirali dječje domove, te ostale potrebite udruge i institucije, a ove godine u suradnji s Centrom za rehabilitaciju odlučili smo pomoći azilu za napuštene pse. Prikupili smo hranu, deke, žicu za ograde i ostale nužne potrepštine koje su potrebne Društvu za zaštitu životinja Rijeka, a sad smo pred Uskrs i finalizirali cijeli projekt, objasnila je Gračan, koja je jučer zajedno s dr. Zrinkom Zadel predala prigodne darove i predstavnicima Centra za rehabilizaciju. Jedna od osnivačica Studentske udruge za pomoć Ines Čavapović kaže kako su u akciji sudjelovali svi studenti i djelatnici fakulteta u Iki, a prikupljeno je i nekoliko kreveta za pse. Psihologinja u Centru za rehabilitaciju Tamara Dukić Milohanić objasnila je kako su djelatnici i štićenici centra prikupili više pokrivača, što će poslužiti psima smještenim u azilu, a na predanim donacijama zahvalila se volonterka Društva za zaštitu životinja Blanka Tijan. (A. P.)
 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 19