Svjedoci vremena
Zasigurno će 2013. godina ostati zabilježena kao „godina Sveučilišta u Rijeci“. Prije svega ove godine, u kojoj za nekoliko dana, Hrvatska postaje članicom Europske unije, Sveučilište obilježava 40 godina od svoga osnutka, ali u isto vrijeme i 380 godina od početka visokoga obrazovanja u Rijeci . Naime, Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici Isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi, a zanimljivo je podsjetiti da povijest Sveučilišta u Zagrebu
počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I
priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji, dakle, 26 godina
kasnije. Ipak riječko je Sveučilište osnovano 1973. godine kao logično okrupnjivanje visokoobrazovnih institucija u zapadnoj Hrvatskoj. 
Uz navedeno, ove godine Sveučilište u Rijeci započinje izradu strategije svojeg razvoja za razdoblje 2014. - 2020.
Upravo ovu godinu, stoga, i rektor Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin smatra prijelomnom :
- U 2013. godini bit će donesene neke ključne odluke koje će odrediti razvoj riječkog Sveučilišta,
grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske. U tim odlukama vidim Sveučilište u Rijeci kao okosnicu oko koje će se temeljiti gospodarski, društveni i kulturni razvoj regije u kojoj djeluje Sveučilište.
Sveučilište u Rijeci u protekle četiri godine nastavilo je vidljivu transformaciju, praćenu značajnim ulaganjima u infrastrukturu i povećanjem broja zaposlenih. Sada na Sveučilištu radi gotovo 1.900 ljudi od čega je više
od 600 u znanstveno-nastavnom zvanju, te skoro 500 asistenata i znanstvenih novaka. Humanističke, društvene, tehničke i biomedicinske znanosti dostigle su zavidnu razinu razvoja, a umjetničko područje, prirodne i biotehnološke znanosti značajno ojačale. Sveučilišni kampus na Trsatu je gotovo u potpunosti profunkcionirao i postao mjesto znanstvenog, umjetničkog i kulturnog okupljanja. Time je Sveučilište u Rijeci nastavilo s uravnoteženim razvojem svih područja jer jedino razvojem svih područja moguće je Sveučilište u Rijeci pozicionirati kao istraživačko sveučilište s visokim intenzitetom istraživanja, koje doprinosi razvoju gospodarstva i društva, s obzirom na to da jedino interakcija među područjima može osigurati uravnoteženi razvoj i globalnu prepoznatljivost Sveučilišta.
U ovim teškim vremenima krize u kojoj se našla Hrvatska riječko Sveučilište je na određen način ostalo jedna od rijetkih oaza ovoga kraja, jer je to „pogon koji proizvodi i troši“. Proizvodi ono što nam je svima i uvijek najpotrebnije i jednino je jamstvo napretka a to su nova znanja, a troši zapošljavajući vojsku ljudi različitoga profila koji svakodnevno „servisiraju“ taj pogon. Za ilustraciju, na Sveučilištu je 45 posto studenata koji dolaze izvan Rijeke i svaki od njih potroši mjesečno minimalno 500 eura, što znači da se u ovom gradu mjesečno „obrne“ više od 40 milijuna eura.
Ova je godina ujedno i prilika da šira javnost nešto više sazna o Sveučilištu i svim područjima njegova djelovanja, kao i o ljudima koji su doprinijeli njegovu razvoju ali i obilježili ovaj kraj i zemlju.
Tako su početkom godine na stranicama Novoga lista koji je ujedno i partner u obilježavanju navedenih visokih obljetnica objavljeni razgovori s bivšim rektorima koji će nas podsjetiti na neka prošla vremena u kojima je stasalo i razvijalo se riječko Sveučilište.
 
 
 

EU e-Privacy Directive

This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

View information about cookies
View e-Privacy Directive Documents
View GDPR Documents

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk