''Jedino Sveučilište bez prorektora za znanost'', Novi list, 4. 10. 2013.

UDRUGA UNIVERSITAS 
DIO AKADEMSKE ZAJEDNICE NEZADOVOLJAN NOVOM UPRAVLJAČKOM STRUKTUROM SVEUČILIŠTA U RIJECI


JEDINO SVEUČILIŠTE BEZ PROREKTORA ZA ZNANOST


Sveučilište treba napraviti iskorake u području znanosti i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof. Jonjića, ističe Pero Lučin


Ingrid ŠESTAN KUČIĆ
 
Nova upravljačka struktura na riječkom Sveučilištu izaziva nezadovoljstvo akademske zajednice * Foto: S.DRECHSLERRIJEKA » Dio akademske zajednice nezadovoljan je novom upravljačkom strukturom Sveučilišta u Rijeci prema kojom će u narednom rektorskom mandatu sveučilište imati manji broj prorektora, a veći broj pomoćnika rektora. Naime, na posljednjoj sjednici Senat je imenovao tri prorektora i to za studije i studentska pitanja, za investicije i razvoj te za informatizaciju, dok prorektor za organizaciju i integraciju još nije imenovan, te su istovremeno izabrani i pomoćnici rektora za pravne okvire, za strategiju, za transfer tehnologije, za zaštitu na radu, za EU projekte, za financije i za suradnju sa zajednicom. Takvu upravljačku strukturu Udruga za razvoj visokog školstva Universitas smatra neodrživom, a u svojoj izjavi za javnost predsjednica Udruge prof. dr. Jasminka Ledić ističe da je kako u krugu prorektora, tako i u krugu pomoćnika izostao resor znanosti i istraživanja, te međunarodne suradnje. 


Neznatne uštede

– Prorektora za znanost i istraživanje ima svako sveučilište u Hrvatskoj, osim riječkoga, koje jedino ima prorektora za informatizaciju. Teško je pretpostaviti razloge iz kojih sveučilište koje strateški vrednuje znanstveno-istraživački rad nema prorektora za to područje. Smatramo da Sveučilište u Rijeci treba imati prorektora za znanost i međunarodnu suradnju. Neznatne uštede koje će donijeti ovakva struktura upravljanja nisu dovoljan razlog za njezino uvođenje, a fleksibilnost upravljanja koju kao prednost navodi rektor može dovesti do kaotičnosti, nedefiniranih nadležnosti, zastoja i poteškoćama u funkcioniranju Sveučilišta, pojašnjava prof. dr. Ledić. 
Međutim rektor prof. dr. Pero Lučin u novoj upravljačkoj strukturi ne vidi ništa sporno, jer tradicionalna podjela poslova kakva je do sada bila nikako ne može zadovoljiti potrebe riječkog Sveučilišta.


Prilagodba poslovanju

– Strukturu upravljanja treba prilagoditi aktualnom poslovanju Sveučilišta. Nije potrebno iza funkcije prorektora za međunarodne osnose skrivati prorektora za informatizaciju, a što se tiče međunarodne suradnje Sveučilište na tom području intenzivno radi. Međunarodnom se suradnjom bavi rektor, a time se trebaju baviti i svi prorektori. Ne postoji potreba za posebnom prorektorskom funkcijom. Prorektor za znanost je pak posebna priča. Sveučilište u narednih nekoliko godina treba napraviti velike iskorake u tom području i s obzirom na značaj tom se funkcijom treba baviti sam rektor. To u praksi već funkcionira, a očekujem i pomoć prof.dr. Stipana Jonjića u tom području, koji će dio svog radnog vremena provoditi baveći se tim područjem, pojašnjava rektor.
Dodajući da je nova prorektorska funkcija, ona za informatizaciju, uvedena iz razloga što Sveučilište želi u što većoj mjeri u svoj rad uvesti IT tehnologije kako bi se smanjila količina cirkuliranja nepotrebnih papira, dopisa i tablica.
 

 

 
 
 

 

 
 
 

EU e-Privacy Directive

This website uses cookies to manage authentication, navigation, and other functions. By using our website, you agree that we can place these types of cookies on your device.

View information about cookies
View e-Privacy Directive Documents
View GDPR Documents

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk