Okrugli stol o ljudskim pravima

utorak, 12. prosinca 2017.

U Vijećnici Grada Rijeke jučer, 11. listopada 2017. održan je okrugli stol pod nazivom ''Stanje ljudskih prava u Republici Hrvatskoj: Uloga akademske zajednice'', u organizaciji Udruge za razvoj visokoga školstva ''Universitas'' i Sveučilišta u Rijeci. Okrugli stol održan je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca.

Održavanjem ovog okruglog stola ''Universitas'' i Sveučilište željeli su doprinijeti raspravi o stanju i izazovima ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, kao i ulozi akademske zajednice u očuvanju stabilnosti i njihovom javnom promicanju.

Na okruglom su stolu sudjelovali:

  • prof. dr. sc. Elvio Baccarini, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
  • prof. dr. sc. Sanja Barić, Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
  • izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
  • Dijana Kesonja, dipl. iur., Ured pučke pravobraniteljice u RH
  • doc. dr. sc. Dalida Rittossa, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci


Moderirao je doc. dr. sc. Marko Turk, predsjednik Universitasa.


Dijana Kesonja, dipl. iur., savjetnica pučke pravobraniteljice iz Područnog ureda pučke pravobraniteljice u Rijeci predstavila je ukratko rezultate istraživanja koje među građanima provodi Ured, a o predrasudama vezanima uz ljudska prava. Istraživanja pokazuju da postoje snažne vrlo raširene predrasude o: Srbima, Romima, beskućnicima, azilantima i tražiteljima azila, o starima, o mladima, o HIV pozitivnim osobama…Spomenula je i kako postoji situacija gdje poslodavci ne iskorištavaju prednosti zapošljavanja određenih manjina, a ni sami pripadnici tih manjina to ne čine. Naglasila je i kako je pri provođenju državnih mjera za poboljšanje položaja nekih manjina potreban proaktivniji pristup. U 2016. godini, spomenula je osvrćući se na Izvješće Ureda pučke pravobraniteljice za 2016. godinu, bilo je samo 35 prijava incidenata evidentiranih u MUP-u, što znači da se incidenti takvoga tipa – diskriminiranja po manjinskoj osnovi – premalo prijavljuju, jer je iz prakse poznato da ih ima mnogo više. Osvrnula se i na sudsku praksu, koja je po pitanju izricanja kazni neujednačena, a često daje kazne i ispod zakonom propisanih minimuma.

Prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i prorektorica za studije i studente Sveučilišta u Rijeci započela je izlaganje premisom da su ljudska prava superiornija od svih ostalih ideologija. Naglasila je da taj koncept podrazumijeva slobodu, ali slobodu koja podrazumijeva odgovornost, dok se zabraniti može samo ono što je štetno za zajednicu. Zaključila je da se ne radi dovoljno na učenju o ljudskim pravima unutar vertikale obrazovnog procesa.

Doc. dr. sc. Dalida Rittossa, s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održala je izlaganje o pravu na pobačaj. Za Zakon iz 1978. godine kojime je to pitanje regulirano, u 2016. godini stiglo je čak 4 zahtjeva za preispitivanje ustavnosti. Taj zakon kaže da žena ima pravo, a to spada u prava na privatnost, do 10. tjedna trudnoće samostalno odlučiti bez preispitivanja s bilo čije strane, želi li zadržati plod. Nakon 10. tjedna, mora se sastati komisija koje će to odobriti i to u 3 slučaja: 1. kada je narušeno zdravlje žene, 2. kad postoje abnormalnosti kod fetusa i 3. ako je trudnoća rezultat silovanja. Ustavni sud je zauzeo stajalište te je tumačeći ovaj zakon, tako ''pomirio'' 2 prava: pravo na privatnost i pravo na zaštitu nerođenog bića.

Prof. dr. sc. Elvio Baccarini, profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i pomoćnik rektorice za pitanja etike i akademskog integriteta, održao je izlaganje o jednakosti. Dao je naglasak na socijalnu i statusnu nejednakost u društvu te drži to zanemarenom temom već desetljećima. Posebno se to odnosi, ističe, na zdravlje i na političke slobode. Spomenuo je jedno istraživanje provedeno u Ujedinjenoj Kraljevini, koje je pokazalo da su povećane investicije u zdravstveni sustav poboljšale zdravlje samo imućnijih slojeva stanovništva. Političke su slobode, kaže, postale vrlo upite tamo gdje postoje pojedinci financijski moćniji od država u kojima žive i posluju. Treći aspekt na koji se osvrnuo odnosi se na pitanje samopoštovanje pojedinca, jer su izravna posljedica pozicijskih dobara, u ovisnosti o tome koliko i što drugi imaju, statusni simboli. Naveo je slučaj ''Lidlići'' te moguće rješenje putem školskih uniformi, no ne drži to rješenje održivim, jer kada nejednakosti postoje, kaže, simboli će se ''proturiti''. Fokus se tada, čini se, nije stvorio oko pitanja ''Kakvo smo mi to društvo nejednakosti?'', nego oko pitanja ''Kako to ne uspijevamo sakriti?'' Citirao je filozofa Johna Rawlsa koji kaže da je samopoštovanje vjerojatno naše najvažnije primarno dobro. Završio je izlaganje pozivanjem na poštivanje, ne samo formalnog aspekta, nego i vrijednosti nekoga prava.

Izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održala je izlaganje o globalno angažiranom obrazovanju u lokalnom okruženju, odnosno o tome kakvo bi obrazovanje moglo biti. Upoznala je prisutne s Agendom 2030, dokumentom koji govori o globalnom obrazovanju, a koji su usvojile zemlje članice Un-a. On izlučuje 17 globalnih ciljeva održivoga razvoja (slika ispod) i navodi ključne kompetencije za obrazovane građane. Za to nam je potrebna, kaže, transformativna i emancipacijska paradigma u obrazovanju – baza za osnaživanje mladih ljudi konceptom ''učenja zalaganjem u zajednici''.


U raspravi, koja je uslijedila nakon izlaganja, spomenuto je par zanimljivih činjenica:

  •    u 2016. godini Republika Hrvatska platila je oko 2 milijuna eura odšteta, gdje se presudama ogriješila o ljudska prava.
  •    preko 60 tisuća raznih registriranih udruga z Republici Hrvatskoj, ne jamči dobar razvoj civilnog  društva

Iz publike su komentirali prof. dr. sc. Jasminka Zloković s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, naglašavajući kako nedostaju sankcije za one koji se ogriješe o ljudska prava i prof. dr. sc. Axel Luttenberger, predstojnik Katedre za društvene znanosti Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji je naglasio kako je šutnja akademske zajednice kod mnogih ozbiljnih kršenja ljudskih prava nedopustiva i kako je sveučilišnim profesorima moralna obveza, s pozicija solidno plaćenih ljudi sa sigurnim radnim mjestima, eksponirati se i založiti se za ljudska prava koja se u određenom trenutnu krše. Prorektorica Barića zaključila je da akademska zajednica treba reagirati, ali stručnom i znanstvenom istinom, bez ''navijačkog tona''. 




 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk