Održana 8. sjednica Senata
Srijeda, 20.12.2017.

srijeda, 20. prosinca 2017.

Na jučerašnjoj 8. sjednici Senata pokrenut je postupak izbora u zvanje professor emeritus Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Božidaru Križanu, redovitom profesoru u trajnom zvanju u mirovini s Tehničkog fakulteta u Rijeci, Potvrđen je izbor dr. sc. Davora Vašičeka s Ekonomskog fakulteta u Rijeci u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na razdoblje od pet godina, a Dinko Jurjević, mr. sig. za ravnatelja Studentskog centra Rijeka za novo mandatno razdoblje od četiri godine.

Senat je dao suglasnost za predlaganje dr. sc. Pavla Komadine, professora emeritusa za dodjelu Nagrade za životno djelo Primorsko-goranske županije.

Članovima Senata predstavljen je nacrt Pravilnika o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika Sveučilišta u Rijeci u koji su unesene izmjene u skladu s provedenom jednomjesečnom javnom raspravom. Konačan tekst Pravilnika bit će donesen u siječnju.

Senat je donio Odluku o izmjenama i dopunama Pravilnika o raspodjeli sredstava Sveučilišta u Rijeci iz Fonda „Aleksandar Abramov“ te za ovu akademsku godinu utvrdio ukupno raspoloživi iznos za stipendije u iznosu od 300.000,00 kn, što je dvostruko veći fond od ranijih godina. Natječaj za dodjelu stipendija bit će raspisan 8. i trajat će do 28. siječnja 2018. godine.

Rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija predstavila je konačan popis strateških prioriteta Sveučilišta za tekuću akademsku godinu te razdoblje do 2021. godine. Zadaća koju si je Sveučilište zadalo je kontinuirano zagovarati povećanja obračunskog koeficijenta ili ukupnih sredstava za plaće, kao i zagovaranje povećanja javnog financiranja i poticanje rasprave o novom ciklusu programskog ugovora (sustav participacija, održivost i standardizacija na nacionalnoj razini).

Prioriteti za ak. god. 2017./2018., a koji podrazumijevaju određena financijska izdvajanja, uključuju osiguranje održivosti RISK-a  i TRIS-a, financijsku, organizacijsku i kadrovsku konsolidaciju, što uključuje i održavanje infrastrukture na Kampusu i ustroj radnih mjesta i plan konsolidacije odjela i centara, povećanje studentskog standarda, što uključuje osiguravanje studentskog smještaja u HŽ neboderu i izgradnju aneksa zgrade Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, povećanje znanstvene i umjetničke produkcije kroz razvoj karijera i povećanje potpora mladim istraživačima, povećanje resursa kroz institucijska povezivanja (sveučilišna, regionalna i nacionalna integracija), povećanje vidljivosti Sveučilišta u kontekstu obilježavanja 45. obljetnice. Rektorica je kao strateški prioritet izdvojila i proširenje kapaciteta  za povlačenje sredstava i upravljanje projektima, povećanje broja strateških partnerstava s gospodarstvom i javnim institucijama, internacionalizaciju i 1. fazu osnivanja doktorske škole.

Prioriteti koji ne zahtijevaju financijska izdvajanja su brojni, od izrade regulatornih akata i provedbe aktivnosti vezanih uz fleksibilizaciju, povećanja učinkovitosti sustava studiranja i znanosti, zapošljivosti i dr., izrade regulatornih akata za unaprjeđenje u domeni etičnosti i akademskog integriteta, donošenje i provedbe politika vezanih uz razvijanje sustava znanstvenog istraživanja i razvoja te financiranje, razvoj institucijskih istraživanja, do unapređenja poduzetničkog okruženja i razvoja transfera tehnologije.

Prorektor za znanost izv. prof. dr. sc. Alen Ružić u okviru tematske točke održao je prezentaciju pod nazivom Sveučilište u europskim inovacijskim ekosustavima – gdje smo i kuda idemo? vezanu uz razvoj pametnih specijalizacija, a koja je izrađena nastavno na njegovo sudjelovanje na radionici Universities in regional innovation ecosystems: coherent policies for Europe beyond 2020 održanoj u Tartuu u listopadu o. g.

Razvojna politika Europske unije u području znanosti nakon 2020. temelji se na ideji pametnih specijalizacija regija koje su usmjerene k poboljšanju kompetitivnosti, produktivnosti i poticanju inovacija, sve zbog stvaranja novih vrijednosti kao prvog mjerljivog ishoda ukupnog razvoja. Sveučilišta će u ovakvom konceptu preuzeti centralnu poziciju u koordinaciji i provedbi strategije razvoja. Zbog takve zadaće, istaknuo je prorektor Ružić, važna je autonomija i funkcionalna integracija sveučilišta, koja kao kreatori i provoditelji razvojnih politika moraju imati snagu i sposobnosti utjecaja na zajednicu. 


 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk