Obrazovanje, znanost, humanost




petak, 16. veljače 2018.

U Vijećnici Grada Rijeke danas, 16. velječe 2018. održan je okrugli stol o temi ''Obrazovanje, znanost, humanost''. Serija okruglih stolova jedna je u nizu aktivnosti obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta u Rijeci i 385. obljetnice visokog obrazovanja u Rijeci, a održavat će se kroz 2018. godinu.


Sudionici okruglog stola bili su:

prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci

mr. sc. Vojko Obersnel, gradonačelnik Rijeke


prof. dr. sc. Dražen Vikić Topić, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva

Kruno Topolski, pomoćnik rektorice za studentska pitanja

Moderirala je Elvira Marinković Škomrlj, glasnogovornica Sveučilišta u Rijeci.



Rektorica Prijić-Samaržija u svojem je uvodnom izlaganju istaknula kako joj je humanizam struka pa je prvo željela objasniti razliku između humanizma i humanosti: ''Humanizam je studij o čovjeku; filozofski i etički stav čovjeka; bavljenje čovjekom i njegovim osobinama. Neki su čak humanizam smatrali oprekom znanosti. Humanost, pak, vrlina je koja obuhvaća mnoge vrline; to je veličina duha; građansko prijateljstvo i nešto što je Toma Akvinski nazvao jednom od nebeskih vrlina. Humanost je više od pravednosti, jer uključuje bitnu emocionalnu uključenost. Neki su se čak filozofi, poput Foucaulta, bavili i koncepcijom antihumanizma, držeći da je humanizam jedna pretjerano sentimentalna i romansirana priča, koja nije u skladu s ljudskom prirodom. Sukladno onoj poznatoj biblijskoj 'Tko tebe kamenom, ti njega kruhom', često smo suočeni s pitanjem 'Kako biti human prema onome tko to nije?' Je li onda lako biti human i prakticirati vrline humanosti? Camus je to objasnio ovako: 'Tko očajava nad ljudskom prirodom je kukavica, a tko vjeruje u humanost budala'. Moramo dakle težiti nekom regulativnom idealu, a uloga sveučilišta u tome je velika. Možemo i moramo doprinijeti humanijem društvu. Na Sveučilištu u Rijeci provodimo programe poput stipendiranja studenata s invaliditetom ili studenata slabijeg imovinskog stanja, ali svjesni smo da možemo napraviti i više. Dužnost nam je, kao institucije njegovati i poticati vrijednosti humanizma'', zaključila je rektorica.


Gradonačelnik Obersnel istaknuo je kako je Rijeka prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo građanski odgoj kao predmet u škole: ''Znanost i tehnologija danas su učinile korak ispred društva. Nedovoljno smo epmatični; nedovoljno zainteresirani za pojedinca. Protiv toga se možemo boriti jedino znanjem, a ono je često, ne samo najbolje, nego i jedino oružje. U više od četvrt stoljeća postojanje samostalne Hrvatske značajno smo zanemarili element odgoja u obrazovanju. Željeli smo učiniti neki iskorak u tom području, jer želimo da mlade generacije Riječanki i Riječana stasaju u odgovorne građene. U ljude svjesne svoji građanskih prava, ali i obveza; ljude uključene u život zajednice. Istraživanja su, po pitanju građanstva, pokazala veliko neznanje kod djece pa je najčešći odgovor na pitanje 'Tko je to građanin? bio da je to osoba koja živi u gradu. Predmet 'Građansko odgoj', nažalost samo kao izborni, uveli smo u 5. i 6. razrede. Evaluacije koje su obavili stručnjaci s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, pokazale su da je 96% učenika zadovoljno programom pa pripremamo i program za 7. i 8. razrede. U pripremi su također i udžbenici na talijanskom jeziku. Obavljamo pregovore s više gradova i županija i zadovoljni smo što je Rijeka po nečem dobrom još jednom prva te što će mnogi gradovi i županije slijediti naš primjer. Velik dio ljudi koje se bave obrazovanjem vide da su takvi  programi nužnost i preduvjet za stvaranje mladih koji će biti spremni preuzeti aktivnu građansku ulogu. U budućnosti želimo više pažnje posvetiti naprednim učenicima i radimo na tome da Rijeka dobije Centar za nadarenu djecu. Jedino znanjem i obrazovanjem možemo se boriti protiv, danas nažalost često prisutnog, nazadnjaštva i predrasuda'', zaključio je svoje izlaganje gradonačelnik.

Prof. Vikić Topić, koji je po uzoru na riječki časopis o beskućnicima ''Ulične svjetiljke'' pokrenuo u Zagrebu ''Ulične fajtere'' kazao je kako se već 30-ak godina, osim kemijom i ostalim poslovima i funkcijama (bivši državni tajnik za znanost), bavi i humanitarnim radom: ''Imao sam potrebu pomagati i bolje sam se tako osjećao.'' Prisjećajući se svojih školskih dana i uspoređujući ih sa svojom današnjom funkcijom člana Školskoga odbora u istoj školi konstatirao je da je danas sustav vrijednosti iznimno narušen: ''Mnogo je ideja o svemu i svačemu, a ljudi koji će ih provesti u djelo jako malo. Jedno je istraživanje pokazalo da samo 38% djece smatra znanje bitnim, a većina ih Sabor vidi kao idealnog poslodavca. Dignitet ljudi izgubljen je. Jedino odgojem, koji mora pratiti obrazovanje i to bez natruha ideologije u njemu i razvojem ''zdravog razuma'' možemo vratiti taj izgubljeni dignitet. Slovenija, primjerice, ulaže 2,6% BNP-a u znanost, a Hrvatska samo 0,8%. A Slovenija i apsolutno gledano ima veći BNP. To sve govori: nužno su potreban veća ulaganja u znanost i obrazovanje. Mnogi izvrsni ljudi, izvrsni stručnjaci nemaju snage boriti se sa sustavom koji je pun prepreka; oni odu i grade karijere negdje drugdje. Imamo 50% manje obranjenih doktorata godišnje u RH, nego što je to u Sloveniji. A Slovenija je mnogo manja. Neki kažu da nam doktori znanost ne trebaju i da je takva radna snaga prekvalificirana; ali griješe. Bolje je da nam u institucijama rade što obrazovaniji ljudi. One zemlje koje više ulažu, više i dobiju – znanost je investicija., zaključio je Vikić Topić.

Kruno Topolski, mag. physioth., student Ekonomskog fakulteta i pomoćnih rektorice za studentska pitanja iznio je svoje privatno iskustvo odrastanja u domu: ''Obrazovanje danas u Hrvatskoj jest formalno besplatno i jednako dostupno svima, ali to nije tako jednostavna priča… Istraživanja kažu da dodatni troškovi jednog studenta iznose 30.000-ak tisuća kuna, od čega obitelj pokriva najveći dio. Pokazalo se također da djeca iz obitelji slabijeg imovinskog stanja upisuje većinom stručne studije, većinom kao izvanredni studenti (a izvanredni studij se plaća) te da ih upisuju kasnije. Mladi u sustavu skrbi doživljavaju ozbiljnu prekretnicu oko 18 godine. Taj je period iznimno stresan, jer ako odmah ne upišu studij – na cesti su. Ja sam ponosan što sam Student Sveučilišta u Rijeci. Dobio sam potporu koja mi je bila potreban i zahvalan sam prijašnjem rektoru prof. dr. sc. Peri Lučinu i tadašnjoj prorektorici, današnjoj rektorici prof. dr. sc. Snježani Prijić Samaržiji. Moja odgajateljica uvijek me ohrabrivala i poticala na obrazovanje i za mene je faks oduvijek i bio jedina opcija, ali svejedno mi je period državne mature bio užasno stresan. Razmišljao sam ''Što ako ne upišem faks? Što onda? Upisao sam ga ipak i završio prve tri godine. A onda je nastao novi problem: diplomski studij na mojem faksu bio je samo izvanredni… No, i ovdje sam doživio podršku sustava: Dekan Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. sc. Alan Šustić napisao je odluku kojom me Fakultet praktički oslobodio plaćanja; odluku kojom će svake godine oslobađati jednog studenta. Na našem se Sveučilištu dakle ipak prepoznaju takvi slučajevi. Na kraju su i Senat i Rektorski zbor RH prihvatili takve odluke, za sad samo kao preporuke'', zaključio je Topolski.

Nakon dva sata izlaganja i komentara iz publike, moderatorica Elvira Marinković Škomrlj zaključila je okrugli stol te iskoristila priliku izvijestiti kako je upravo u tijeku humanitarna akcija prikupljanja pomoći za djecu i mlade iz Doma ''Ivana Brlić Mažuranić'', a koju provode Sveučilište u Rijeci, podružnice Nezavisnog sindikata znanosti i visokoga obrazovanja i Studentski centar Rijeka te najavila nove okrugle stolove, u sklopu obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta, otprilike u mjesečnim turnusima.







 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk