Međunarodni znanstveni savjet
Međunarodni znanstveni savjet osnovan je temeljem odluke Senata kao savjetodavno tijelo uprave i Savjeta za znanost Sveučilišta u Rijeci za pitanja znanstvene djelatnosti te razvoja strategija i politika u tom području. U Međunarodni znanstveni savjet imenovani su, uz njihovu suglasnost, ugledni znanstvenici koji, na temelju iskustva i praksi uglednih znanstvenih institucija, svojim savjetima i aktivnostima mogu doprinijeti razvoju Sveučilišta.
 


 
ČLANICE I ČLANOVI:


 
    prof. dr. sc. Ivan Đikić
    Goethe-Universität Frankfurt am Main, Njemačka
 









Ivan Đikić diplomirao je medicinu i doktorirao iz područja molekularne biologije na Sveučilištu u Zagrebu, nakon čega se pridružio grupi Josepha Schlessingera u New Yorku. Godine 1997. osnovao je vlastitu grupu na Ludwig Institutu za istraživanje karcinoma u Švedskoj, te je ubrzo potom prihvatio profesorsku poziciju na Sveučilištu Goethe gdje je imenovan direktorom Instituta za biokemiju II. Đikić je i osnivač Buchmann Instituta za molekularnu znanost (BMLS), gdje i danas ima laboratorij. Njegova istraživanja posvećena su dešifriranju molekularnih mehanizama staničnih signalnih puteva koji imaju značaj u ljudskim bolestima poput karcinoma, neurodegenerativnih poremećaja i upala. Između ostalog, poznat je po pionirskom istraživanju uloge proteina ubikvitina (Ub). Njegova istraživanja objavljivana su u najprestižnijim znanstvenim časopisima, a za svoj rad primio je niz nagrada, između ostalog Ernst Jung Prize i Gottfried Wilhelm Leibniz Prize, te je izabran u njemačku akademiju znanosti Leopoldina, Europsku organizaciju molekularne biologije (EMBO) i u Academia Europaea.




    prof. dr. sc. Željko Ivezić
    University of Washington, WA, SAD
 









Željko Ivezić diplomirao je strojarstvo i fiziku na Sveučilištu u Zagrebu, a doktorirao je astrofiziku na Sveučilištu Kentucky u SAD-u. Nakon što je sedam godina razvijao softver za prvi digitalni pregled neba – Sloan Digital Sky Survey na Sveučilištu Princeton, izabran je za profesora astronomije na Sveučilištu Washington. Njegovo glavno područje rada je statistika i primjena »Big Data« u astronomiji. Autor je preko tristo publikacija u vodećim časopisima i ima preko 75.000 citata. Trenutno je znanstveni direktor najvećeg projekta Američke zaklade za znanost, The Large Synoptic Survey Telescope, koji će od 2021. godine svaku noć prikupiti oko 20.000 gigabajta astronomskih podataka. Njemu u čast nazvan je i jedan asteroid – »202930 Ivezic«.




    prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela
    Univerza v Ljubljani, Slovenija
 









Aleksandra Kanjuo Mrčela predaje sociologiju rada i ekonomsku sociologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Istraživačica je pri Centru za istraživanje organizacija i ljudskih resursa na ljubljanskom Institutu za društvene znanosti i sudjelovala je u organizaciji brojnih slovenskih i međunarodnih projekata i kolaboracija. Bila je gostujuća istraživačica na Londonskoj školi za ekonomiju i političke znanosti, te prodekanica Fakulteta za društvene znanosti. Trenutno se nalazi na čelu Doktorske škole Sveučilišta u Ljubljani i članica je Steering odbora pri EUA-CDE. Od 2003. je koordinatorica Nacionalnog centra za Europsku fondaciju za životne i radne uvjete (Dublin). Članica je Mreže stručnjaka u području zapošljavanja i socijalne inkluzije i pitanja jednakosti spolova, te urednica znanstvenog časopisa Social politics. Područja njenog znanstvenog rada su radne organizacije, rad, industrijski odnosi, položaj žena u ekonomskoj sferi, ekonomska demokracija, te vlasničke i post-privatizacijske promjene u slovenskim tvrtkama.
 

 

    prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt
    KTH Royal Institute of Technology, Švedska
 









Danica Kragić magistrirala je strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci te doktorirala računarstvo na Kraljevskom institutu za tehnologiju (KTH) u Stockholmu. Bila je gostujući istraživač na Sveučilištu Columbia, Sveučilištu Johns Hopkins te Institutu INRIA Rennes. Trenutno drži profesorsku poziciju na Školi za računarstvo i komunikacije na KTH i direktorica je Centra za autonomne sustave. Istraživanja provodi na području robotike, računalne vizije i strojnog učenja. Između ostalog radi na razvoju sofisticiranog vidnog sustava, kao i sustava manipulacije i hvatanja objekata za robote. Kragić je dobitnica prestižne nagrade IEEE Robotics and Automation Society Early Academic Career Award, članica je Švedske kraljevske akademije znanosti i Švedske kraljevske akademije za inženjerstvo. Ima počasni doktorat s Lappeenranta University of Technology. Počasna je članica IEEE – najveće svjetske organizacije koja okuplja stručnjake s područja tehnologije. Predsjedavala je IEEE RAS tehničkim odborom za računalnu i robotsku viziju i bila članom IEEE RAS AdCom-a.




    prof. dr. sc. Igor Mezić
    University of California, Santa Barbara, CA, SAD
 









Igor Mezić diplomirao je strojarstvo na Tehničkom fakultetu u Rijeci, te doktorirao primijenjenu mehaniku na Kalifornijskom institutu za tehnologiju. Kao postdoktorski istraživač odlazi na Institut za matematiku britanskog sveučilišta Warwick, a ubrzo nakon toga prelazi na kalifornijsko Sveučilište u Santa Barbari gdje osniva istraživačku grupu na području nelinearne dinamike. U međuvremenu dvije godine predaje na Harvardu nakon čega se vraća na Sveučilište u Santa Barbari te sudjeluje u osnivanju Instituta za energetsku učinkovitost gdje danas obnaša niz dužnosti. Mezić se bavi nizom fundamentalnih, matematičkih tema u nelinearnoj dinamici i kompleksnim sustavima, s primjenom na mehaniku fluida, nanotehnologiju, energetsku učinkovitost u zgradama, te na probleme zagađenja okoliša i matematizacije društvenih znanosti. Dobitnik je niza nagrada u nekoliko znanstvenih područja. Počasni je član Američkog društva za industrijsku i primijenjenu matematiku i Američkog društva za fiziku, te osnivač triju tehnoloških tvrtki.
 



    prof. Vedran Mimica
    Illinois Institute of Technology, IL, SAD
 









Vedran Mimica profesor je arhitekture i urbanizma na Illinois Institute of Technology (IIT) u Chicagu. Na poziv Hermana Hertzbergera, pridružio se Berlage Institutu u Rotterdamu gdje je bio zadnji dekan Instituta od 2007. do 2012. Predavao je na brojnim arhitektonskim školama poput Architectural Association, London; ETH, Zurich; Sorbonne, Paris; Sveučilišta Columbia, New York; Massachusetts Institute of Technology (MIT); Sveučilišta u Kaliforniji (UCLA) i Katoličkog sveučilišta u Santiago de Chileu. Sudjelovao je u uređivanju i izdavanju nekoliko ključnih knjiga suvremene hrvatske arhitekture. Devet godina bio je nezavisni stručnjak za nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu Mies van der Rohe, te je suosnivač MCHAP nagrade (Mies Crown Hall Americas Prize). Bio je kurator za International Architectural Biennale Rotterdam 2007 te kurator hrvatske prezentacije na Venecijanskom Biennalu 2006.
 

 

    prof. dr. sc. Nenad Miščević
    Univerza v Mariboru, Slovenija i CEU, Mađarska
 









Nenad Miščević studirao je filozofiju i sociologiju na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Chicagu. Poslijediplomski studij pohađao je na Sveučilištu Paris-X (Nanterre) kod Paula Ricoeura, a doktorirao je filozofiju na Sveučilištu u Ljubljani. Predavao je na Sveučilištima u Rijeci i Splitu, a trenutno ima profesorsku poziciju na Odsjeku za filozofiju Sveučilišta u Mariboru, te je gostujući predavač na Centralnom europskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti. Bivši je predsjednik Europskog društva za analitičku filozofiju i Hrvatskog filozofskog društva, te član uređivačkog savjeta časopisa International Studies in the Philosophy of Science, Acta Analytica, Analiza i Agora. Njegova područja interesa su kontinentalna filozofija, epistemologija, filozofija percepcije i politička filozofija.
 
 


    prof. dr. sc. Winfried F. Pickl
    Medizinische Universität Wien, Austrija
 









Winfried F. Pickl je završio medicinu na Sveučilištu u Beču. Postdoktorsku specijalizaciju iz imunologije stekao je na bečkom Institutu za imunologiju, te iz molekularne biologije na Sveučilištu Harvard. Svojim istraživanjima je uvelike doprinio molekularnoj i funkcionalnoj karakterizaciji aktivacijskih antigena T stanica i dendritičnih stanica deriviranih iz monocita. Njegov aktualni znanstveni interes je bolja definicija imunološke sinapse. Trenutno se nalazi na čelu Odjela za staničnu imunologiju i imunohematologiju na Sveučilištu u Beču te predaje na doktorskom programu iz molekularne, stanične i kliničke alergologije. Predsjednik je Austrijskog društva za alergologiju i imunologiju (ÖGAI), član je vijeća Međunarodnog saveza imunoloških društava (IUIS) te rizničar Europske federacije imunoloških društava (EFIS).




    prof. dr. sc. Dražen Prelec
    MIT, Cambridge, MA, SAD
 









Dražen Prelec diplomirao je primijenjenu matematiku te potom doktorirao eksperimentalnu psihologiju na Harvardu. Trenutno drži nekoliko profesorskih pozicija na MIT-u: na Sloan School of Management, na Odsjeku za ekonomiju te na Odsjeku za mozak i kognitivne znanosti. Bavi se psihologijom i neuroznanošću donošenja odluka, bihevioralnom ekonomijom i neuroekonomijom, rizikom, samokontrolom i konzumerizmom, te razvojem i istraživanjem normativne teorije odlučivanja. Prelec je razvio i tzv. “Bayesian truth serum« metodu za evaluiranje subjektivnih mišljenja članova grupe u situaciji kad ne postoji neovisni način za procjenu njihove iskrenosti i znanja. Trenutno radi i na razvoju sistema evaluacije individualnih i kolektivnih procjena u domenama gdje ne postoji vanjski kriterij istine, primjerice u slučaju dugoročnih prognoza, političkih i povijesnih zaključaka ili pravnih interpretacija. Dobitnik je više prestižnih nagrada poput John Simon Guggenheim Fellowshipa.
 



    prof. dr. sc. Igor Žutić
    University of Buffalo, NY, SAD
 









Nakon dodiplomskog studija fizike u Zagrebu, Igor Žutić je doktorirao teorijsku fiziku u SAD-u, na Sveučilištu Minnesota. Poslije specijalizacije na Sveučilištu Maryland i Naval Reserach Laboratory u Washingtonu, postao je profesor na Sveučilištu Buffalo, državnom sveučilištu New York. Žutić se bavi istraživanjem spintronike ili spinske elektronike koja proučava osnovne fenomene i moguće primjene spina i magnetizma u materijalima. Smjer spina u elektronima koristi se za spremanje podataka u tvrdim kompjuterskim diskovima, no trenutno se istražuje puno drugih mogućnosti korištenja spina u laserima ili kvantnim kompjuterima otpornim na greške. Žutićev pregledni članak o spintronici citiran je preko 6000 puta, a njegova različita teorijska predviđanja su eksperimentalno potvrđena. Dobitnik je više prestižnih nagrada, između ostalog nagrade National Science Foundation Career Award. Zbog posebnih dostignuća na polju spintronike, Žutić je 2016. postao počasni član Američkog društva fizičara.
 

 
 
 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk