Znanost, a ne predrasude

srijeda, 11. srpnja 2018.

''Iako smo bili uvjereni da je znanost odavno izborila svoju stabilnu poziciju, svjedočimo tome da se znanost proglašava ideologijom, kao bilo koja. Danas s ovog mjesta želimo poručiti da znanost nema alternative. Želimo učiti od naših ljudi koji su značajne znanstvene uspjehe postigli u inozemstvu'', izjavila je rektorica prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, otvarajući prvu Konferenciju članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija pod nazivom ''Science First – Znanost, a ne predrasude'', održana je u petak, 6. srpnja 2018. u ''Akvariju'' Studentskog centra Rijeka na Kampusu Sveučilišta u Rijeci. Na konferenciji su sudjelovali hrvatski znanstvenici koji trenutno rade na sveučilištima diljem svijeta – članovi nedavno osnovanog Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci.

Konferencija, zamišljena kao mjesto razmjene mišljenja i iskustava kompetentnih stručnjaka, pokušala je iznjedriti zaključke i konkretne prijedloge za razvoj znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Tema događanja u širem kontekstu nastojala se vezati uz razvoj znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, imajući u vidu ekspertize članova MZS-a, ali i okruženje u kojem znanost u RH djeluje: od ograničenog financiranja i nepostojanja prioriteta, preko urušenog gospodarstva koje ne prepoznaje potrebu ulaganja u nove tehnologije, do opće situacije u kojoj su sve više prisutne ''alternativne činjenice'' uz povezanu negaciju znanstvenih spoznaja. 

Moderatorica konferencije bila je novinarka Jutarnjeg lista, koja prati sektor znanosti, gđa Tanja Rudež.

Konferencija je održana u dva dijela. Prvi, prijepodnevni dio sastojao se od prezentacija u TED talks maniri. Izlagali su i svoja znanstvena postignuća povezali s temom konferencije:

•          prof. dr. sc. Igor Mezić, Sveučilište u Kaliforniji Santa Barbara

•          prof. dr. sc. Nenad Mišćević, Sveučilište u Mariboru i Srednjeeuropsko sveučilište u Budimpešti

•          prof. dr. sc. Aleksandra Kanjuo Mrčela, Sveučilište u Ljubljani

•          prof. dr. sc. Winfried Pickl, Medicinsko sveučilište u Beču

•          prof. dr. sc. Dražen Prelec, Massachusetts institut za tehnologiju

•          prof. dr. sc. Igor Žutić, Sveučilište u Buffalu.

 

 

Pauza između dva dijela konferencije iskorištena je za predstavljanje studentskog projekta na inovacijama u gradnji plovila Hydrofoila, koje studenti Sveučilišta u Rijeci provode u okviru Adria Hydrofoil Teama. Projekt su predstavili studenti Ljubomir Pozder i Alan Obrstar s Tehničkog fakulteta i Pomorskog fakulteta.

U drugome, poslijepodnevnome dijelu, održan je okrugli stol o budućnosti znanosti i razvoju visokog obrazovanja. Uz rektoricu Prijić Samaržiju, okrugli stol je otvorio i prisutne pozdravio gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel.

Uvodničari na okruglom stolu bili su dr. sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja Zagreb i predsjednik Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka g. Boris Popović. Prof. dr. sc. Ivan Đikić, također član MZS-a, u raspravu će se uključiti se uključio izravno iz SAD-a putem Skypa

''U vrijeme kada lažne činjenice i lažne vijesti postaju važne dnevno aktualne teme, jedan je od prvih koraka okupiti stručnjake i razgovarati o tome. Javno priznati da postoji problem, razmjenjivati iskustva i raditi na nalaženju rješenja. Fokus mora biti stavljen na mlade, kompetitivne ljude s novim idejama. Oni će proizvesti inovacije, ali i dovući novac iz inozemstva. Iznimno je važno i da se stvori kritična masa ljudi koji će se sustavno boriti protiv plagijarizma'', kazao je prof. Đikić.

Dr. Jokić, bivši voditelj obrazovne reforme u Hrvatskoj, izložio je rezultate velikog istraživanja o stavovima mladih o svojoj budućnosti, u kome je sudjelovao, a kroz koje je ispitano više od 13 tisuća srednjoškolaca. Rezultati su pokazali da nakon srednje škole žele studirati gotovo svi; samo 4 % ispitanih izjasnilo se da ne želi nastaviti studij. No, također je pokazano da su srednjoškolci slabo informirani o mogućnostima studiranja i uglavnom se oslanjaju na nestrukturirane informacije. Jokić je spomenuo i kako u RH 50 % studenata ne uspije upisati drugu godinu studija. Na pitanje o tome cijeni li se obrazovanje u Hrvatskoj, srednjoškolci su odgovorili s 50% da i 50 % ne. Dvije trećine učenika slaže se da ni učenici ni nastavnici nisu dovoljno cijenjeni. Čak 60 % ispitanika uvjereno je kako su veze bitnije od uspjeha. No, u procjeni svoje budućnosti oni su relativno pozitivni. Pozitivni su i što se tiče budućnosti Europe, ali to se ne odnosi i na Hrvatsku, čiju budućnost vide negativnom. 50 % najuspješnijih učenika vidi svoju budućnost izvan Hrvatske. ''Visoko obrazovanje postalo je normativno, no izostaje sustavna potpora visokom obrazovanju. Hrvatska se mora, želi li napredovati, opredijeliti za to da želi biti znanjem bogata zemlja, jer obrazovanje je ključ, a to su dokazale mnoge zemlje'', zaključio je Jokić.

Boris Popović iznio je svoje viđenje, s pozicije poduzetnika. ''U zemljama koje nisu konkurentne bogate se samo pojedinci; u onima koje jesu cijelo društvo postaje bogatije. Čak 75 % mladih vidi poduzetništvo, kao dobru mogućnost i pozitivnu sliku svoje budućnosti, ali samo 30 % njih smatra da je to moguće. Hrvatska stoga, želili li postati konkurentna i napredovati, mora se okrenuti politikama temeljenim na činjenicama, a ne na pretpostavkama'', istaknuo je Popović te nabrojao 4 glavna problema, zbog koji gospodarstvo Hrvatske stagnira: preskupa država, neučinkovito pravosuđe, neučinkovit obrazovni sustav i nerazvijeno tržište rada.

U raspravi rektorica Prijić Samaržija napomenula je: ''Mi smo jedina zemlja Europskoj uniji koja nema integrirana (o. a. 4 najveća) sveučilišta. Postoji otpor i na nacionalnoj razini i sa tih sveučilišta, posebice zagrebačkog, a bez integracije, šanse za konkurentnost ozbiljno nam se smanjuju''.

Sveučilište u Rijeci jedino je sveučilište u Hrvatskoj koje je osnovalo Međunarodni znanstveni savjet. Ova je konferencija prva od aktivnosti njegovih članica i članova, a cilj joj je bio naglasiti važnost znanosti i istaknuti kako znanost, u društvu koje sve više popušta pod pseudoznanstvenim supstitutima, nema alternativu. Jedan od važnih zaključaka ove konferencije je taj da se jačajući znanost, može osnažiti i razvoj cijele zemlje, jer ulaganje u znanost zapravo je ulaganje u gospodarstvo; ono što znanost ''proizvede'' znači napredak i mora naći svoju primjenu u gospodarstvu.

Svojevrsni nastavak ove konferencije, odnosno njezin drugi dio planira se održati krajem srpnja ove godine. 












 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk