Očekivati neočekivano
RIJEKA - „The Future is Now – znanost za bolju budućnost“ druga je konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta (MZS) Sveučilišta u Rijeci, koja se održala 23. srpnja 2018. u Vijećnici Grada Rijeke, a okupila je ugledne hrvatske znanstvenike sa svjetskih sveučilišta.
Na početku Konferencije dupkom ispunjenoj dvorani obratili su se rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, koja je ujedno sudjelovala i u panel raspravi te gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel pozdravnim govorom.
Potom su svoj rad i istraživanje u maniri TED Talks prezentirali članovi MZS-a nastojeći ga povezati s glavnom temom. Prof. dr. sc. Ivan Đikić, Goethe Sveučilište u Frankfurtu, Njemačka, obrazložio ga je kroz naslov "Što znamo o tumorima i kako ih uspješnije liječiti u budućnosti”, a prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt, Kraljevski institut za tehnologiju u Stockholmu, Švedska, razmotrila je temu u svojem području s nazivom „Umjetna inteligencija i robotika - danas i u budućnosti. Prof. Vedran Mimica dipl. ing. arh., Tehnološki institut države Illinois u Chicagu, SAD, predstavio se kroz temu „Arhitektura tranzicije“ dok se prof. dr. sc. Željko Ivezić, Sveučilište u Washingtonu, SAD uključio u rasprave putem Skype veze.
Moderator konferencije bio je v.d. urednika portala Ideje.hr Željko Ivanković.
Glavna tema konferencije izabrana je s ciljem da se sudionici konferencije, a obzirom na svoja istraživanja i impresivne rezultate koje postižu u znanstvenom radu, osvrnu na sadašnje stanje i mogućnosti koje znanost sve više otvara (primjerice: personalizirana medicina, umjetna inteligencija, urbane tranzicije i sl).
Otvarajući ovu zanimljivu konferenciju, rektorica je istakla koliko je bitno biti samokritičan i naglasila kako valja ozbiljno promišljati na koji način znanost i obrazovanje u Hrvatskoj mogu uhvatiti korak sa svjetskim trendovima. Osvrnula se i na relativno slabu komunikaciju znanstvenika s društvenom zajednicom i gospodarstvom te zaključila kako tribine s vrhunskim govornicima mogu iznjedriti odgovor na pitanje što treba učiniti na riječkom Sveučilištu, ali i šire na razini države, odnosno društvu u cjelini, a u smislu naprednih reformi u znanosti.
Gradonačelnik se u svom pozdravnom govoru zahvalio članovima MZS-a ističući vrijednost ovakvih rasprava i njihovo poticanje s obzirom na stanje u društvu te izrazio ponos što Grad Rijeka može ugostiti vrhunske znanstvenike jer je zemlji potrebna društveno angažirana akademska zajednica.
Prof. Đikić u svojem je kratkom izlaganju o tumorima pokušao pojasniti što i na koji način učinkovito raditi kako bi se pospješilo liječenje. Opisujući iznimno zahtjevne mutacije zloćudnih gena usporedio ih je s razgranatim stablom i zaključio kako se danas premalo znade da bi uspjeh bio zagarantiran. Izlaz nalazi u dugotrajnom istraživanju i čvršćoj povezanosti s drugim područjima znanosti, prije svega s nano-tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Prema njegovom mišljenju nužno je pokretanje jednog paralelnog sustava interdisciplinarne kvalitete koji će moći stvarati nove vrijednosti i ljude, budući da je postojeći sustav znanosti zakazao.
Prof. Vedran Mimica podijelio je iskustvo promišljanja urbanih tranzicija s naglaskom na samostalnom razvoju gradova koji svojim performansom direktno utječu na život svojih stanovnika. Također se aktivno uključio u niz aktivnosti vezanih uz Rijeku kao buduću Europsku prijestolnicu kulture i to kroz projekt „Delta Lab“ s timom koji promišlja koliko se i kako kultura odnosi prema razvoju i ekonomiji grada kao mjesta stanovanja. Zaključio je da urbana arhitektura danas predstavlja poimanje alternativnih rješenja u cilju boljeg suživota. Podsjetimo da je na posljednjoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci prof. Mimica imenovan za predstojnika Centra za urbanu tranziciju koji je direktno vezan za istraživanje i vrednovanje industrijske baštine Rijeke.
Prof. Kragić Jensfelt predstavila je svoja istraživanja i djelovanje u području robotike i umjetne inteligencije povlačeći paralele s razvojem ljudskoga tijela gdje znanost još uvijek traži odgovore u njegovu funkcioniranju, jer treba vremena i resursa kako bi se proučili sustavi koji bi mogli biti primjenjivi na sve i svih. Istakla je kako uvijek treba očekivati neočekivano jer je razvoj umjetne inteligencije i umjetnih materijala paralelan s razvojem ljudske rase, a u budućnosti ih vidi stopljene u sličnosti (Similarity)
Putem Skype veze uključio se i prof. Ivezić iz Washingtona koji je govorio o novim dostignućima na polju astrofizike prije svega o istraživanju i „rudarenju“ asteroida u svemiru. Istakao ih je kao budući veliki potencijal za eksploatiranje i povrat ulaganja te naglasio veliki interes brojnih multinacionalnih kompanija koje su već razvile tu profitabilnu industriju.
Raspravom, koja je uslijedila nakon prezentacija, nastojalo se problematizirati i eventualne prijepore do kojih dolazi ili može doći poput očuvanja privatnosti, promjene radnih odnosa, ali i odnosa među ljudima, brojnost starije populacije i sl.
Članovi MZS-a složili su se kako je budućnost u trajnom obrazovanju, cjeloživotnom učenju, jer znanje nikad nije bilo dostupnije. Obrazovni sustav vide kao sredstvo koje ukazuje na put za pronalazak tog znanja gdje će se ljudi sami obučavati. Drugu važnu okosnicu predstavlja suradnja znanstvenih institucija i industrije u smislu dugoročnog povezivanja.
Članovi MZS-a ne očekuju da će s vremenom poslovi koje danas poznajemo nestajati jer će ih zamijeniti roboti, već će se mijenjati na neke druge razine, pa će ljudi u svojem radu morati savladavati korištenje umjetne inteligencije, ali i socijalne komponente kako bi društvo napredovalo.
Zaključujući rasprave, rektorica je ustvrdila kako je budućnost doista među nama, a za napredak su ključni timski rad i dijeljenje znanja uz puno razumijevanje različitosti područja te interdisciplinarnog promišljanja i kontinuirane prevencije.
Podsjetimo još i kako je prva konferencija članova MZS, održana 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“, polučila veliko zanimanje kako akademske tako i šire javnosti, upravo kao i druga konferencija MZS-a održana u ponedjeljak, 23. srpnja.
Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci jedinstven je u Republici Hrvatskoj, a ovim konferencijama uz sudjelovanje njegovih članova riječko Sveučilište ima za cilj osnažiti i usmjeriti svoje djelovanje u znanosti i u javnoj funkciji te educirati širu javnost o potencijalima koje znanstvena istraživanja i rezultati danas mogu predstavljati u razvoju društva sutra. U tom je kontekstu, nužno da šira javnost percipira znanost i kao potencijalni gospodarski razvojni pokretač s ciljem stvaranja prostora za nova istraživanja ali i zadržavanje mladih istraživača odnosno perspektivnih studenata u granicama Republike Hrvatske.


 
 
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk