Mediji o Sveučilištu
Doktorirala Danijela Veljković Vujaklija
Članak "Doktorirala Danijela Veljković Vujaklija", Novi list, 27. srpnja 2011.
 
Promocija prvostupnika preddiplomskih studija
Članak "Promocija prvostupnika preddiplomskih studija", Novi list, 27. srpnja 2011.
 
Na medicini doktorirao Marko Velepič
Članak "Na medicini doktorirao Marko Velepič", Novi list, 26. srpnja 2011.
 
Znanstvena istraživanja s kineskim partnerima
Članak "Znanstvena istraživanja s kineskim partnerima", Novi list, 26. srpnja 2011.
 
Inge Klupka Sarić doktorirala
Članak "Inge Klupka Sarić doktorirala", Novi list, 25. srpnja 2011.
 
Traži se volonter za lekturu
Članak "Traži se volonter za lekturu", Novi list5, 25. srpnja 2011.
 
Riječki studenti u programu međukulturalnog menadžmenta
Članak "Riječki studenti u programu međukulturalnog menadžmenta", Novi list, 25. srpnja 2011.
 
"Brži u Formulu Student", 22. 7. 2011.
RRC11 PREDSTAVLJEN NOVI TRKAĆI BOLID STUDENATA TEHNIČKOG FAKULTETA
Brži u Formulu Student
 
Bolid je 30 kilograma lakši od starog, koji je za samo tri i pol sekunde postizao sto kilometara na sat, a zbog veće šasije udobniji za vožnju
 
 
Riteh Racing Team i njihov RRC11RIJEKA Riteh Racing Team studenata riječkog Tehničkog fakulteta sinoć je svečano predstavio RRC11, novi bolid s kojim će se natjecati u ovoj sezoni Formule Student, najcjenjenijem i najzahtjevnijem svjetskom natjecanju studenata tehničkih znanosti u organizaciji Međunarodnog udruženja inženjera strojarstva iMeche.
    Bolid s potpuno novom šasijom, koji će zamijeniti uspješni RRCX, izradio je tim studenata pod vodstvom Roberta Blažića u sastavu Igor Felc, Dean Frangen, Wendy Herceg, Marin Jurjević, Ivan Maglica, Serđo Miletić, Hrvoje Novak, Marko Ognjenović, Luka Šimić, Matija Šoban, Goran Tomac, Mel Totman, Velibor Vučković i Ivo Zubović, sa savjetnikom prof. dr. Vladimirom Medicom. Riječki studenti u konkurenciji timova iz cijelog svijeta natjecat će se na stazi u Gyoru u Mađarskoj 16. kolovoza, a preostalo vrijeme iskoristit će kako bi detaljno testirali svoj RRC11.
   
Dekan ponosan

Dekan Tehničkog fakulteta prof. dr. Goran Turkalj istaknuo je kako je ponosan na svoje studente.
    – Riteh Racing Team djeluje na fakultetu od 2008. godine, a sa svojim drugim bolidom natjecat će se u već trećoj sezoni Formule Student. S bolidom RRCX prošle su sezone ostvarili izvanredne rezultate na stazama u Silverstoneu i Hockenheimu, a očekujemo kako će ove godine biti još bolji. Danas sam imao prilike pogledati novi bolid RRC11 i ostao sam impresioniran s time što su napravili. Studenti se natječu u konstruiranju, izradi, prezentaciji poslovne studije i utrkama trkaćih bolida, napravljenih u skladu s pravilima SAE organizacije. Prepoznali smo važnost projekta i fakultet nastoji maksimalno pomoći timu. Rezultati Riteh Racing Teama odlična su reklama za naš Tehnički fakultet i cijelo Sveučilište u Rijeci, te inženjersku struku, rekao je dekan Turkalj, poželjevši studentima puno sreće u novoj sezoni.
    Mentor tima prof. dr. Vladimir Medica dodao je kako su članovi tima pokazali da se mogu mjeriti s najboljima u svijetu.
    – Naši su se studenti prošle godine u Silverstoneu i Hockenheimu plasirali među prvu trećinu timova iz cijelog svijeta, a u Hockenheimu osvojili su prvo mjesto u prezentaciji troškova projekta. Pokazali su da se velikim entuzijazmom i marljivošću može sve napraviti. Njihov je uspjeh tim veći, budući da na našem fakultetu nemamo studij o konstrukciji vozila. Članovi tima zato su morali sami naučiti puno više od onog što im mi predajemo na fakultetu, kaže prof. dr. Medica.
   
Zahvalni sponzorima

Hrvoje Novak iz Riteh Racing Teama objasnio je da novi bolid RRC11 trideset kilograma lakši od starog, koji je s motorom od 90 konjskih snaga za samo tri i pol sekunde postizao sto kilometara na sat, a zbog veće šasije udobniji je za vožnju. Robert Blažić uspio je dodatno poboljšati svoj inovativni diferencijal trkaćeg automobila, nagrađen, među ostalim, srebrom na Britanskom sajmu inovacija.
    Članovi Riteh Racing Teama zahvalni su svim sponzorima, a riječ je o tvrtki Bross, Studentskom zboru Sveučilišta u Rijeci, AVL-u, Zakladi Sveučilišta u Rijeci, NMP Produktu, Tehničkom fakultetu u Rijeci, SCAM marineu, tvrtkama EG, SKF, Duing, Pičuljan, Autoklubu Rijeka, Zajednici tehničke kulture Rijeka, Savezu inovatora Rijeka, Teti Roži, Kelteksu, Scripti, Infiniusu, Racing zoneu, Headway Headquartersu, te partnerima as2conu, P. audio, PBM, Cartesian, Te-pro, Adriatic Timing, Gradu Buzetu, Palfinger Systemsu, Vlamalu, PK-u, Carbonmaniji i vinariji Židov.
    Svi koje zanima projekt Riteh Teama mogu posjetiti web ritehracing.uniri.hr, na kojem se nalaze sve informacije o timu, bolidu i natjecanju.

Andrej PETRAK

 
"Sanja Stamenić doktorirala marketing", NL, 22. 7. 2011.
SANJA STAMENIĆ DOKTORIRALA MARKETING
 
 
 
RIJEKA Obranom doktorske disertacije »Utjecaj marketinških čimbenika na uspješnost hrvatskih poslovnih subjekata na međunarodnom tržištu« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane marketing na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Sanja Stamenić. Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Bruna Grpca. (A. P.)
 
"Nina Rapaić specijalistica za poslovanje s EU", NL, 22. 7. 2011.
NINA RAPAIĆ SPECIJALISTICA ZA POSLOVANJE S EU
 
 
 
altRIJEKA Obranom završnog rada »Utjecaj državnih potpora u Europskoj uniji na brodogradnju Republike Hrvatske« stručni naziv sveučilišni specijalist za poslovanje s Europskom unijom na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Nina Rapaić. Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Vinka Kandžije, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su doc. dr. Alen Host i prof. dr. Ljiljana Lovrić. (A. P.)
 
"Četverostruko više stanara od kreveta", NL, 22. 7. 2011.
PRIJAVE ZA SMJEŠTAJ U STUDENTSKO NASELJE TRAJU DO KRAJA MJESECA
Četverostruko više stanara od kreveta
 
Na smještaj u Studentskom naselju može računati samo 120 brucoša, što je oko tri posto novoupisanih studenata na riječkom Sveučilištu
 
 
Najveći broj bodova za upis i dalje se dobiva zahvaljujući uspješnosti            RIJEKA Praktički istovremeno s upisima na riječke fakultete krenula je jagma za smještajem u Studentskom naselju »Ivan Goran Kovačić«, a izgledno je da će se i ove godine za jedan krevet boriti prosječno četiri studenta. Prijave za smještaj u Studentskom naselju kapaciteta 648 ležajeva traju do kraja mjeseca, a prema riječima ravnatelja Studentskog centra Dinka Jurjevića, dosad je zaprimljeno više od tisuću prijava kandidata.
    – Veće gužve i navala za prijave počele su od ponedjeljka. Riječ je o situaciji uvjetovanoj uvođenjem Bolonje, jer studenti su morali čekati kraj semestra 15. srpnja, kako bi mogli dobiti potreban ispis i prosjek ocjena. Očekujemo da ćemo do kraja upisa, 30. srpnja, zaprimiti podjednak broj prijava, kao i ranijih godina, kada je u prosjeku oko 2.500 studenata tražilo krevet u Studentskom naselju. Angažirali smo dva dodatna djelatnika na prijemu molbi kako bi studentima ubrzali cijeli postupak. Premda se prijave mogu poslati poštom, studenti radije dolaze u Studentski centar, kako bi u direktnom razgovoru s našim radnicima mogli dobiti potpunije informacije, kaže Jurjević.
   
Upis brži uz e–molbu

Ravnatelj Studentskog centra dodaje kako postupak upisa već treću godinu zaredom znantno ubrzava program e-molbe.
    – Studenti se mogu prijaviti putem e-molbe, a izradili smo i posebne upite koji se mogu skinuti s naše internetske stranice www.scr.uniri.hr. Ispunjene upite studenti daju na potvrdu fakultetu, čime im se odmah potvrđuje cijeli niz podataka, za koje bi se prije trebale izdavati posebne potvrde. Program e-molbe pokrenuli smo prvi u Hrvatskoj, a aplikacija se neprestano usavršava, kaže Jurjević.
    Smještajni kapaciteti među studentima raspodijelit će se po već ustaljenom ključu, na način da 20 posto kapaciteta pripada brucošima, dok se preostali broj ležajeva ustupa starijim studentima. Samim tim, na smještaj u Studentskom naselju može računati samo 120 brucoša, što je svega oko tri posto novoupisanih studenata na riječkom Sveučilištu. Ostali se tako moraju zadovoljiti znatno skupljim privatnim smještajem, što bi im donekle moglo olakšati pravo na subvencionirani smještaj, a natječaj za tu subvenciju bit će raspisan u listopadu.
   
Brojni socijalni kriteriji

Cijena smještaja ostala je ista, a iznosi 345 kuna mjesečno za redovite studente, dok studenti lošeg socijalnog statusa imaju pravo na nižu cijenu smještaja od 105 kuna. Premda Ministarstvo pokriva smještaj do pedeset studenata izrazito lošeg materijalnog statusa, u Studentskom centru nastoje pokriti potrebe takvih studenata i u slučaju izvanredno većeg broja prijava.
    Kriteriji za upis također su ostali isti, što znači da se najveći broj bodova dobiva zahvaljujući uspješnosti, odnosno ostvarenim ECTS bodovima i redovitosti studija, te socijalnom statusu. Među socijalne kriterije ulazi cijeli niz olakotnih okolnosti za dobivanje smještaja, poput braće koja se redovno školuju izvan mjesta prebivališta ili su predškolske dobi, invaliditeta studenta, roditelja koji je hrvatski vojni invalid, studenta rastavljenih roditelja, korisnika socijalnih pomoći, studenata koji su bili smješteni u domovima socijalne skrbi ili udomiteljskim obiteljima ili studenta čija su oba roditelja nezaposlena. Liste kandidata kada su u pitanju stariji studenti bit će objavljene do sredine kolovoza, dok će objava rezultata za brucoše uslijediti najkasnije 31. kolovoza.

Andrej PETRAK

 
Natječaj za najbolji E-kolegij
Članak "Natječaj za najbolji E-kolegij", Novi list, 21. srpnja 2011.
 
Državne nagrade profesorima
Članak "Državne nagrade profesorima", Novi list, 21. srpnja 2011.
 
Građevinski fakultet seli do rujna, Odjeli na čekanju
Članak "Građevinski fakultet seli do rujna, Odjeli na čekanju", Novi list, 20. srpnja 2011.
 
Biserka Čerina Barić magistrirala
Članak "Biserka Čerina Barić magistrirala", Novi li8st, 19. srpnja 2011.
 
Padjen i Knežević u stručnoj skupini za Bolonjski proces
Članak "Padjen i Knežević u stručnoj skupini za Bolonjski proces", Novi list, 19. srpnja 2011.
 
Marin Vrkić doktorirao na ekonomiji
Članak "Marin Vrkić doktorirao na ekonomiji", Novi list, 19. srpnja 2011.
 
Dani studentskog filma
Članak "Dani studentskog filma", Novi list, 19. srpnja 2011.
 
Nena Rončević doktorirala na Filozofskom
Članak "Nena Rončević doktorirala na Filozofskom", Novi list, 18. srpnja 2011.
 
"Pružanje usluga za lakše studiranje", NL, 15. 7. 2011.
PRETEČA SVEUČILIŠTE U RIJECI PRVO USTROJILO SAVJETOVALIŠNI CENTAR
Pružanje usluga za lakše studiranje
 
Centar će studentima pružati psihološku podršku i pomoć, te pravne savjete, a ujedno će pomagati studentima s invaliditetom
 
 
Ivanka Živčić–Bećirević, Snježana Prijić–Samaržija i Tamara Martinac–Dorčić na pressiciRIJEKA Sveučilište u Rijeci prvo je u Hrvatskoj ustrojilo integrirani Sveučilišni savjetovališni centar, koji će studentima olakšati studiranje, pružajući im usluge psihološke podrške i pomoći te pravne savjete, a ujedno će studentima s invaliditetom osigurati uvjete za kvalitetno i jednako dostupno obrazovanje. Prema riječima prorektorice za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježane Prijić-Samaržije savjetovališni centar institucionalno je organiziran na razini Sveučilišta i pružat će servise za uspješno studiranje polaznicima svih sastavnica.
    – Sveučilišni savjetovališni centar objedinjuje Psihološko savjetovalište, Ured za studente s invaliditetom, te Pravno savjetovalište, kaže prorektorica.
   
Psihološka pomoć

Studenti će na jednom mjestu saznati o svim dostupnim uslugama i servisima, te institucijama kojima se mogu obratiti kako bi si olakšali studiranje.
    – U psihološkom savjetovalištu, prvom takve vrste u Hrvatskoj od osnivanja do danas u individualno je savjetovanje bilo uključeno više od 900 studenata sa svih riječkih fakulteta. Odrađeno je i više od devet tisuća sati individualnog i grupnog savjetovanja. Sve usluge besplatne su

Podrška studentima s invaliditetom

Koordinatorica Ureda za studente s invaliditetom doc. dr. Tamara Martinac-Dorčić dodaje da ured nastoji osigurati sustavnu podršku i jednake uvjete studiranja za studente s oštećenjima vida i sluha, tjelesnim invaliditetom, višestrukim oštećenjima, ali i ostalim zdravstvenim stanjima ili teškoćama koje mogu utjecati na tijek studija. Ured je preuzeo već postojeću organizaciju prijevoza za studente s tjelesnim oštećenjima, što se provodi u suradnji s Udrugom ZNAM, a u okviru Tempus projekta EduQuality dobio je opremu za slijepe i slabovidne osobe, čime se osigurava pomoć u pristupu literaturi.

za korisnike, objašnjava voditeljica Sveučilišnog savjetovališnog centra prof. dr. Ivanka Živčić-Bećirević.
   
Vršnjačka potpora

Koordinatorica doc. Martinac-Dorčić najavljuje kako će u okviru projekta EduQuality od sljedeće akademske godine biti uveden novi kolegij »Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom«. Ured također daje preporuke nastavnicima, što se tiče prilagođavanja ispitnih tehnologija, ovisno o vrsti invaliditeta studenta, a osigurava i prilagođeni postupak polaganja razredbenih ispita za buduće brucoše. Planirano pravno savjetovalište omogućit će studentima završnih godina prava odrađivanje dijela prakse.
    Ured za studente s invaliditetom trenutno djeluje na trećem katu zgrade Akademije primijenjenih umjetnosti, a radi od ponedjeljka do petka od 9 do 16 sati. Kontaktirati se može i putem e.maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , ili telefona broj 228-878, a dodatne informacije i popis koordinatora dostupni su na webu www.uredssi.uniri. Psihološko savjetovalište smješteno je na 2. katu Akademije, a informacije su dostupne su na broj 315-225, te webu www.ssc.uniri.hr.

Andrej PETRAK

 
"Novi sveučilišni specijalisti", NL, 13. 7. 2011.
Novi sveučilišni specijalisti
 
 
altRIJEKA Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održana je svečana promocija nove generacije sveučilišnih specijalista poslijediplomskih specijalističkih studija kontrolinga, marketing menadžmenta i menadžmenta u javnom sektoru. Svečanim činom promocije sveučilišnim specijalistima kontrolinga postali su Arijana Šegota-Grašo, Marijana Vranješ, Ana Budija, Danijel Trošić, Klaudio Šegarić i Katarina Salopek, a sveučilišnim specijalistima marketing menadžmenta postali su Lana Dunat, Kristijan Domagoj Ćurković, Anita Klanac, Milan Cvitković, Ira-Ela Mažuran Marjanović, Željka Dujić i Jasmina Nina Kamber, dok su sveučilišnim specijalistima menadžmenta u javnom sektoru postali Silvia Crnić i Melanija Milat-Ružić. (A. P.)
 
"Studentima CD-i s njihovim znanstvenim radovima", NL, 12. 7. 2011.
Studentima CD-i s njihovim znanstvenim radovima
 

 
 
Svečano je bilo jučer na Pomorskom fakultetu u RijeciRIJEKA Studentski znanstveni radovi na temu ekološki prihvatljivog prometa, koji su bili izloženi na Studentskoj znanstvenoj konferenciji na Pomorskom fakultetu u veljači ove godine, sabrani u digitalnom obliku na CD-u, podijeljeni su jučer studentima u Velikoj vijećnici Pomorskog fakulteta u Rijeci. Riječ je o 32 rada na kojima je radilo 89 studenata i studentica, od kojih su četiri najbolja rada bila prezentirana i na Međunarodnoj konferenciji o ekološki prihvatljivom prometu, održanoj u svibnju u Beogradu.
    – Naša je želja da tijekom studija studenti ne uče samo literaturu za ispite, nego i da misle svojom glavom i istražuju. Poznato je da je ekologija danas u svijetu velik problem, a promet je jedina grana gospodarstva u kojoj se povećava utjecaj na ekologiju. Cijeli svijet želi smanjiti taj utjecaj, a i naši studenti su na ovaj način postali svjesni tog problema, rekao je dr. sc. Dragan Čišić, profesor Upravljanja dobavnim lancem i predstojnik Zavoda za logistiku i menadžment na Pomorskom fakultetu.
    Četiri odabrana rada su »Metode zbrinjavanja otpada na trgovačkim brodovima« studenata Mate Barića, Dražena Butorca i Marka Smokrovića, »Emisija ugljičnog dioksida pri izgaranju motornih goriva« Ivana Dapčića i Petra Brusića, »(Ne)konvencionalni hibridni sistemi za proizvodnju energije od vodika« Darjana Šćulca, Igora Ratkovića i Martina Dorčića te »Održivi dizajn i energetski efikasni materijali u cestovnom prometu« Marija Vukulića, Marine Maras i Mateja Lukšića. Uz profesora Čišića, na jučerašnjoj svečanosti kojoj se odazvao tek mali broj studenata, prisustvovao je dekan Pomorskog fakulteta Serđo Kos i asistentica na kolegiju Upravljanje dobavnim lancem Ana Perić Hadžić. (I. B.)
 
"Marko Čičin Šain doktorirao", NL, 12. 7. 2011.
MARKO ČIČIN – ŠAIN DOKTORIRAO
 
 
RIJEKA Obranom doktorske disertacije »Utjecaj uvođenja holističkog modela upravljanja informacijskim sustavom na učinkovitije poslovanje malih banaka« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekao je Marko Čičin-Šain. Rad je bio pod mentorstvom prof. dr. Zdenka Prohaske, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Antun Jurman i prof. dr. Maja Lamza-Maronić. (A. P.)
 
"Doktorirala Diana Tadić Plantić", NL, 12. 7. 2011.
DOKTORIRALA DIANA TADIĆ PLANTIĆ
 
 
RIJEKA Obranom doktorske disertacije »Upravljanje marketingom i kvalitetom u funkciji razvoja poslovnih sustava Republike Hrvatske« akademski stupanj doktora znanosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Diana Tadić Plantić. Doktorandica je disertaciju izradila pod mentorstvom prof. dr. Ivana Mencera, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Bruno Grbac i prof. dr. Vesna Vrtiprah. (A. P.)
 
"Magistrirala Sandra Damjanović", NL, 12. 7. 2011.
MAGISTRIRALA SANDRA DAMJANOVIĆ
 
 
RIJEKA Obranom magistarskog stručnog rada »Utjecaj imidža i marketinške komunikacije na uspješnost poslovanja osiguravajućeg društva« poslijediplomski stručni studij marketing menadžment na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci završila je Sandra Damjanović. Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. Ivana Frančiškovića, a uz mentora povjerenstvo za obranu rada činili su prof. dr. Ivan Mencer i prof. dr. Bruno Grbac. (A. P.)
 
"Simbolična podrška Zagrebu i jasna najava vruće jeseni", NL, 12. 7. 2011.
AKADEMSKA SOLIDARNOST NA FILOZOFSKOM FAKULTETU ODRŽAN JEDNODNEVNI ŠTRAJK SOLIDARNOSTI
Simbolična podrška Zagrebu i jasna najava vruće jeseni
 
Ne uvaži li se stav akademske zajednice da prijedlozi zakonskog paketa nisu spremni za daljnju saborsku proceduru, naš će fakultet odgoditi početak nastave u sljedećoj akademskoj godini, kaže dr. sc. Hromadžić
 
 
Transparent »U obranu javnog dobra« izvješen pred ulazom na fakultetRIJEKA Na riječkom Filozofskom fakultetu članovi Akademske solidarnosti održali su jednodnevni štrajk solidarnosti, u znak podrške zagrebačkim kolegama koji od prošlog tjedna štrajkaju protiv usvajanja zakonskog paketa o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U jednodnevni štrajk solidarnosti jučer su krenuli i članovi Akademske solidarnosti sa sveučilišta u Splitu, Zadru i Puli. Iz riječke Akademske solidarnosti poručuju da su zadovoljni odazivom zaposlenika Filozofskog fakulteta jer u prva dva sata štrajka pridružilo im se 40 profesora.
    – Zađučujuće velik broj kolega odlučio nam je dati podršku, a koliko će se točno zaposlenika fakulteta solidarizirati s nama, vidjet ćemo na kraju dana. Međutim, smatramo da brojke i nisu toliko bitne jer važnije je da se na fakultetu stvorila kritična masa protiv usvajanja paketa zakona. O tome govore i prošlotjedni zaključci Fakultetskog vijeća, usvojeni velikom većinom, da će naš fakultet odgoditi početak izvođenja nastave u sljedećoj akademskoj godini, ako se ne uvaži stav akademske zajednice da prijedlozi zakonskog paketa nisu spremni za daljnju saborsku proceduru, kaže dr. sc. Hajrudin Hromadžić, docent na Odsjeku za kulturalne studije.
   
Veći efekt

Prema riječima dr. sc. Katarine Peović Vuković s istog Odsjeka, Akademska solidarnost Rijeka odlučila se na jednodnevni štrajk kako bi simboličnim činom podržali kolege štrajkaše u Zagrebu, ali ujedno pokazali i kako bi riječka Filozofija mogla izgledati najesen, ako se zakoni ne povuku iz saborske procedure.
    – Paket zakona još uvijek nije povučen iz saborske procedure, već je čistom slučajnošću trenutno »zapeo« na resornom Odboru za obrazovanje koji je ostao bez kvoruma, budući da je jedan član trenutno u zatvoru. Većina akademske zajednice upozorava da su zakonski prijedlozi loši. Niti jedan fakultet nije podržao zakone, a 97 posto fakulteta, koji su se izjasnili, u potpunosti ih je odbacio. Podršku je dao određen broj instituta i sveučilišta, iako je tu na djelu često bila fabrikacija, kao u slučaju navodne odluke Senata Sveučilišta u rijeci, kaže Peović Vuković.
    Na pitanje zašto se nisu odlučili krenuti u pravi štrajk, prof. dr. Boran Berčić kaže kako ne vole štrajkati, već vole raditi.
    – Smatramo da jednodnevni štrajk može polučiti veći efekt, nego višemjesečno
Šest osnovnih najproblematičnijih točaka
   
    Prof. dr. Boran Berčić iznio je šest osnovnih najproblematičnijih točaka novih zakona.
    – Protiv smo upletanja politike u upravljačke strukture sveučilišta, što će se postići predloženim modelom upravljačkih vijeća, gdje polovicu članova bira Vlada. Ne želimo da rektore bira Vlada, već želimo da ih izravno biraju svi profesori na pojedinom sveučilištu. Smatramo spornim i način na koji se novi zakoni pokušavaju progurati. Predlagači su nekako previše nervozni, stvorila se atmosfera koja nije dobra, a sve prati i negativna medijska kampanja izdanja EPH, dok Nezavisni sindikat napada sve koji su protiv zakona i za štrajk. Držimo da su besmisleni argumenti kako Europa od nas očekuje nove zakone te da na sveučilištima ima previše profesora, jer doktori znanosti ne rastu na grani i premali ih je broj, rekao je Berčić.
    Što se tiče pitanja integracije sveučilišta, Berčić smatra da je u stvarnosti vrlo teško i vrlo skupo postići istinski integrirano sveučilište.
    – Pitanje je isplati li se to. Riječko Sveučilište krenulo je u taj projekt, pa se vidi da je za integraciju potrebno jako puno novca, jer treba sve fakultete smjestiti na jedno mjesto, kaže Berčić, kojem je iritantan i »korporativni vokabular« u tekstovima zakona, poput »leadera«, »menadžera«, »korporacija«.
    – Kada čujete te izraze, jednostavno ne možete povjerovati da ti ljudi iskreno žele besplatno obrazovanje, kaže Berčić.
iscrpljivanje i nas i studenata, kaže Berčić, dok dr. sc. Nenad Miščević dodaje kako se željelo ići na ruku studentima i ne zakidati ih ukidanjem ispitnih rokova.
   
Manja šteta

Zorana Jančić u ime Autonomnih studenata dala je podršku naporima Akademske solidarnosti da se štrajkom na razini Hrvatske suprotstave zakonima, a pozvala je sve studente da se solidariziraju sa štrajkom jer uvjerena je da je eventualna nastala šteta neusporedivo manja od one koje će proizvesti novi zakoni.
    Unatoč održavanju štrajka solidarnosti, na fakultetu su se uglavnom normalno odvijali studijski procesi, a grupa studenata s kojima smo razgovarali čekala je rezultate ispita iz Libertijanizma.
    – Sve se normalno odvija. Upravo smo imali ispit i sada čekamo rezultate. Koliko smo čuli, dio profesora ipak je pomaknuo rokove s današnjeg dana, kažu studenti.
    Da se doista događalo nešto izvanredno, bilo je vidljivo po velikom transparentu »U obranu javnog dobra«, izvješenom pred ulazom na fakultet. U ulaznom holu bio je smješten info punkt Akademske solidarnosti, na kojem su zainteresirani mogli dobiti informativne letke protiv novih zakona, ali i potpisati pristupnicu u sindikat Akademske solidarnosti. Na Filozofskom fakultetu održan je okrugli stol na temu »Zašto štrajkamo?«, a Akademska solidarnost organizirala je i projekciju prigodnog filma.

Andrej PETRAK

 
Filozofski fakultet najesen odgađa početak nastave?
Članak "Filozofski fakultet najesen odgađa početak nastave?", Novi list, 8. srpnja 2011.
 
Studenti veslači pomažu Onkologiju dječje bolnice
Članak "Studenti veslači pomažu Onkologiju dječje bolnice", Novi list, 8. srpnja 2011.
 
Nataša Brajković specijalizirala marketing menadžment
Članak "Nataša Brajković specijalizirala marketing menadžment", Novi list, 8. srpnja 2011.
 
Sveučilišna smanjila članarine
Članak "Sveučilišna smanjila članarine", Novi list, 8. srpnja 2011.
 
Doktorirao Sanjin Troha
Članak "Doktorirao Sanjin Troha", Novi list, 8. srpnja 2011.
 
Diplomci i postdiplomci s fakulteta u Iki
Članak "Diplomci i postdiplomci s fakulteta u Iki", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Ivan Cerović specijalizirao marketing menadžment
Članak "Ivan Cerović specijalizirao marketing menadžment", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Iva Santini i Janja Kuharić riječki Top stipendisti
Članak "Iva Santini i Janja Kuharić riječki Top stipendisti", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Studentici Bojani Knežević avionska karta za Dansku
Članak "Studentici Bojani Knežević avionska karta za Dansku", 7. srpnja 2011.
 
Doktorirao Damir Kolić
Članak "Doktorirao Damir Kolić", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Jelena Simić Erasmus ambasadorica
Članak "Jelena Simić Erasmus ambasadorica", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Studentima "Gluma, mediji, kultura" dvije stipendije
Članak "Studentima "Gluma, mediji, kultura" dvije stipendije", Novi list, 7. srpnja 2011.
 
Filozofski fakultet u štrajku solidarnosti
Članak "Filozofski fakultet u štrajku solidarnosti", Novi list, 6. srpnja 2011.
 
Vladimir Glažar doktorirao na Tehničkom fakultetu
Članak "Vladimir Glažar doktorirao na Tehničkom fakultetu", Novi list, 5. srpnja 2011.
 
Počela Ljetna škola Ekonomskog fakulteta
Članak "Počela Ljetna škola Ekonomskog fakulteta", Novi list, 5. srpnja 2011.
 
Zlatko Kolić obranio doktorat na medicini
Članak "Zlatko Kolić obranio doktorat na medicini", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Nova generacija diplomiranih ekonomista i prvostupnika
Članak "Nova generacija diplomiranih ekonomista i prvostupnika", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Igor Hrast specijalizirao računovodstvo
Članak "Igor Hrast specijalizirao računovodstvo", Novi list, 4. srpnja 2011.
 
Magistrirala Milica Kandžija
Članak "Magistrirala Milica Kandžija", Novi list, 30. lipnja 2011.
 
Doktorirao Aleksandar Bulog
Članak "Doktorirao Aleksandar Bulog", Novi list, 30. lipnja 2011.
 
Dubravko Manestar doktorirao na medicini
Članak "Dubravko Manestar doktorirao na medicini", Novi list, 29. lipnja 2011.
 
Turistička nagrada fakultetu
Članak "Turistička nagrada fakultetu", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
U Iki doktorirao Zlatko Hodak
Članak "U Iki doktorirao Zlatko Hodak", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Ivan Rakovac doktorirao na medicini
Članak "Ivan Rakovac doktorirao na medicini", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Gorana Mlinar stručni prvostupnik
Članak "Gorana Mlinar stručni prvostupnik", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Zaklada Sveučilišta dodjeljuje 399.964 kune za 116 djelatnosti
Članak "Zaklada Sveučilišta dodjeljuje 399.964 kune za 116 djelatnosti", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Akademska solidarnost Rijeka organizira raspravu povodom novih zakona
Članak "Akademska solidarnost Rijeka organizira raspravu povodom novih zakona", Novi list, 28. lipnja 2011.
 
Transfiguracija poznate legende
Članak "Transfiguracija poznate legende", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Studenti podučavali umirovljenike
Članak "Studenti podučavali umirovljenike", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Suradnja HBOR-a i Ekonomskog fakulteta
Članak "Suradnja HBOR-a i Ekonomskog fakulteta", Novi list, 15. lipnja 2011.
 
Nedostaje novaca za financiranje istraživanja
Članak "Nedostaje novaca za financiranje istraživanja", Novi list, 14. lipnja 2011.
 
Predstavljanje umjetničkog projekta
Članak "Predstavljanje umjetničkog projekta", Novi list, lipanj 2011.
 
Knjiga postaje sve egzotičnija vrsta
Članak "Knjiga postaje sve egzotičnija vrsta", Novi list, 12. lipnja 2011.
 
Sandra Peternel doktorirala
Članak "Sandra Peternel doktorirala", Novi list, 13. lipnja 2011.
 
Doktorirao Dalen Legović
Članak "Doktorirao Dalen Legović", Novi list, 11. lipnja 2011.
 
Nova generacija diplomiranih pravnika i magistara prava
Članak "Nova generacija diplomiranih pravnika i magistara prava", Novi list, 11. lipnja 2011.
 
Novi diplomanti Akademije primijenjenih umjetnosti
Članak "Novi diplomanti Akademije primijenjenih umjetnosti", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Kampus - najvažnija riječka razvojna institucija
Članak "Kampus - najvažnija riječka razvojna institucija", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Klemenčić specijalizirao na ekonomiji
Članak "Klemenčić specijalizirao na ekonomiji", Novi list, 10. lipnja 2011.
 
Feštalo 20 tisuća riječkih studenata
Članak "Feštalo 20 tisuća riječkih studenata", Novi list, 6. lipnja 2011.
 
Studentski bend sa zvijezdama rocka
Članak "Studentski bend sa zvijezdama rocka", Novi list, 5. lipnja 2011.
 
Rijeka je grad studenata
Članak "Rijeka je grad studenata", Novi list, 4. lipnja 2011.
 
Učiteljski studij u Gospiću u sklopu Sveučilišta u Zadru
Članak "Učiteljski studij u Gospiću u sklopu Sveučilišta u Zadru", Novi list, 4. lipnja 2011.
 
"Rijeka uzor za poduzetnički inkubator u Međimurju", NL, 3.6.2011.
DELEGACIJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U POSJETU PGŽ-u
Rijeka uzor za poduzetnički inkubator u Međimurju
 

 
 
altRIJEKA Iskustva i rješenja u razvoju i organizaciji institucija Primorsko-goranske županije mogla bi se preslikati u Međimurju, a to se prije svega odnosi na osnivanje Centra za palijativnu skrb te razvoj suradnje Međimurskog veleučilišta sa Sveučilištem u Rijeci na kojem studira oko 400 mladih iz Međimurja. Navedene teme bile su na dnevnom redu tijekom jučerašnjeg posjeta delegacije Međimurske županije, koju je predvodio župan Ivan Perhoč. Tijekom dva dana njihovo izaslanstvo obišlo je Thalassotherapiju u Opatiji, Sveučilišni kampus na Trsatu, Hrvatsku gospodarsku komoru – Županijsku komoru Rijeka, Centar za palijativnu skrb i neke druge institucije. Kako je na jučerašnjem primanju naglasio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina riječ je o uzvratnom posjetu nakon što je u studenom prošle godine župan sa suradnicima boravio u Međimurju, gdje su posebno zanimljiva bila pojedina rješenja u razvoju gospodarstva i industrije.
    – Razmjena iskustava i suradnja na pojedinim projektima je itekako poželjna, između ostalog i u procesu teritorijalnog ustroja o čemu se sve više raspravlja. Tu se ne smijemo igrati i crtati karte, već strpljivo tražiti stručna rješenja uz politički konzenzus kojeg dosad nije bilo, rekao je Komadina uz napomenu kako dvije županije dijele slične probleme na svim područjima djelovanja, bilo da je riječ o kulturi, zdravstvu, školstvu, turizmu, gospodarstvu, znanosti, prostornom planiranju, itd.
    Župan Ivan Perhoč je kazao kako će se nastojati preslikati pojedina rješenja i iskustva poglavito kad je riječ o stvaranju međimurskog poduzetničkog inkubatora. Na području kampusa ulogu domaćina preuzeo je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, koji je predstavio povijest, planove i projekte, te obećao pomoći razvoju Međimurskog veleučilišta. (D. P.)
 
Premijerka s rektorima o zakonima
Članak "Premijerka s rektorima o zakonima", Novi list, 3. lipnja 2011.
 
Svijeća i cvijeće za prodekana Barišića
Članak  "Svijeća i cvijeće za prodekana Barišića, Novi list, 1. lipnja 2011.
 
Pero Lučin među 16 odabranih s Papom
Članak "Pero Lučin među 16 odabranih s Papom", Novi list, 1. lipnja 2011.
 
Akademska zajednica zatražila konstruktivan razgovor umjesto radikalizacije
Članak "Akademska zajednica zatražila konstruktivan razgovor umjesto radikalizacije", Novi list, 28. svibnja 2011.
 
Prijave studentskih filmova
Članak "Prijave studentskih filmova", Novi list, 27. svibnja 2011.
 
Medicinska znanost daje zamah razvoju
Članak "Medicinska znanost daje zamah razvoju", Novi list, 27. svibnja 2011.
 
"Budući pomorci iz Bakra slavili na Riječkoj regati", NL, 26.5.2011.
BUDUĆI POMORCI IZ BAKRA SLAVILI NA RIJEČKOJ REGATI
 

 
 
altRIJEKA Učenici Pomorske škole Bakar odnijeli su pobjedu u superfinalu trinaeste riječke Regate u mornarskom veslanju, održane povodom dana Pomorskog fakulteta, nadveslavši u završnoj utrci ekipu »Sipe«, predstavnike treće godine studija Elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu Pomorskog fakulteta.
    »Sipama« je za utjehu ostala pobjeda u konkurenciji studenata Pomorskog fakulteta, ispred drugoplasirane ekipe »More«, s druge godine studija Nautike, te trećeplasiranih »Ajkula«, studenata prve godine nautičkog smjera. U međunarodnoj konkurenciji ženskih veslačkih ekipa pobijedile su cure s Pomorskog fakulteta, ponovivši time prošlotjedni uspjeh s regate u Bakru. Drugo mjesto zauzele su studentice pomorstva iz Portoroža, a treće su bile »Tuflice«, studentice treće godine Logistike i menadžementa u pomorstvu i prometu. U muškoj konkurenciji pobjedu su odnijeli Bakrani, ispred ekipe Veslačkog kluba Jadran i Pomorskog fakulteta, dok je u revijalnom dijelu natjecanja slavila mješovita ekipa Pomorskog faksa »Vesla Škare Ožbolt«, iza koje su ostali profesori fakulteta te ekipa Rektorata riječkog Sveučilišta. (M.Gl.)
 
"Fakulteti čekaju 4.166 brucoša", NL, 26.5.2011.
SVEUČILIŠTE U RIJECI NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE STUDENATA
Fakulteti čekaju 4.166 brucoša
 
Fakulteti će upisati sedamdesetak studenata manje nego lani, što je rezultat »rezanja« upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu
 
 
Pojedini riječki fakulteti uz državnu maturu provodit će i dodatne provjere sposobnosti i znanjaRIJEKA Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis studenata u prvu godinu stručnih, sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija za sljedeću akademsku godinu, a fakulteti će ove godine upisati sedamdesetak brucoša manje nego lani, jer nudi se 4.166 upisnih mjesta. Na smanjenje ukupne upisne kvote najviše je utjecalo »rezanje« upisnih mjesta na Ekonomskom fakultetu. Iako će većina budućih brucoša svoje prijave poslati putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visokoa učilišta (NISpVU), pojedini riječki fakulteti uz državnu maturu provodit će i dodatne provjere sposobnosti i znanja, a prijave se uglavnom vrše do kraja svibnja ili početka lipnja.
   
Prijave za dodatne provjere

Za provedbu dodatnih provjera sposobnosti, znanja i vještina kandidata odlučili su se Akademija primijenjenih umjetnosti na kojoj je zadnji dan prijave za dodatnu provjeru 10. lipnja, zatim Filozofski fakultet koji dodatnu provjeru provodi za studije njemačkog jezika i psihologije, sa zadnjim datumom prijave do 10. lipnja, te Medicinski fakultet gdje se dodatna provjera provodi za integrirani studij dentalne medicine sa zadnjim danom prijave 31. svibnja. Odjel za biotehnologiju provodit će motivacijski razgovor i to za preddiplomski studij biotehnologije i istraživanja lijekova za koji je zadnji dan prijave 10. lipnja. Dodatnu provjeru kandidati za Akademiju primijenjenih umjetnosti morat će platiti 330 kuna, dok će buduće brucoše Filozofskog i Medicinskog fakulteta, te Odjela za biotehnologiju provjera stajati 150 kuna. Premda prijave za upise na studijske programe uz sustavu NISpVU-a u pravilu traju do 6. srpnja, za pojedine studijske programe na riječkom Sveučilištu, prijave završavaju ranije. Za Akademiju primijenjenih umjetnosti tako je zadnji dan prijave u sustav 31. svibnja, jednako kao i za sve studijske programe Medicinskog fakultet, a za preddiplomske studije njemačkog jezika i psihologije na Filozofskom fakultetu 5. lipnja, dok je za preddiplomski studij biotehnologije i istraživanja lijekova Odjela z
Upisne kvote

Fakultet za menadžment u turizmu      786
Ekonomski fakultet                                    710
Tehnički fakultet                                       525
Pomorski fakultet                                     481
Filozofski fakultet                                      435
Medicinski fakultet                                    378
Pravni fakultet                                           350
Građevinski fakultet                                  120
Učiteljski fakultet                                       115
Odjel za informatiku                                 90
Akademija primijenjenih umjetnosti       58
Odjel za biotehnologiju                              48
Odjel za matematiku                                  40
Odjel za fiziku                                              30

Upisi od 9. do 22. srpnja

Na Građevinskom i Pomorskom fakultetu provodit će se razredbeni postupak za pristupnike starije od 24 godine koji su 31. siječnja navršili 24 godine, a prijave za taj razredbeni postupak podnosit će se osobno na fakultetima od 6. do 8. lipnja. Za pristupnike koji su u NISpVU sustavu, upisi na sastavnicama Sveučilišta u Rijeci provodit će se u pravilu od 9. srpnja do 22. srpnja, a od ukupnog broja upisnih mjesta na riječkom Sveučilištu 1.135 indeksa bit će namijenjeno izvanrednim studentima, dok će sva ostala mjesta popuniti redoviti studenti.
a biotehnologiju zadnji datum prijave 6. lipnja.
   
Upisna mjesta

U ukupnoj upisnoj kvoti i ove godine u najvećoj mjeri participira Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sa 786 upisnih mjesta, a slijedi ga Ekonomski fakultet, koji će unatoč tome što već drugu godinu »reže« upisna mjesta, raspolagati sa 710 indeksa. Po broju osiguranih upisnih mjesta slijede fakulteti koji ove godine nisu promijenili upisne kvote, a riječ je o Tehničkom fakultetu koji očekuje 525 brucoša i Pomorskom fakultetu s 481 upisnim mjestom. Filozofski fakultet blago je povećao svoju upisnu kvotu, te će podijeliti 435 indeksa, a slijedi ga Medicinski fakultet koji je ove godine osigurao 378 upisnih mjesta, što je nešto manje nego lani, dok Pravni fakultet i na ovogodišnjem upisnom roku očekuje 350 brucoša. Građevinski fakultet spreman je upisati 120 studenata, a slijedi ga Učiteljski fakultet s kvotom od 115 mjesta, te Odjel za informatiku s 90 mjesta i Akademija primijenjenih umjetnosti s 58 upisnih mjesta. Odjel za biotehnologiju raspolagat će s 48 mjesta, Odjel za matematiku s 40 mjesta, a Odjel za fiziku planira upis 30 brucoša.

Andrej PETRAK

 
"Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona", NL, 250511
UDRUGA UNIVERSITAS JAVNA RASPRAVA O PAKETU ZAKONA O SVEUČILIŠTU
Bjeliš držao u ladici tajni nacrt zakona
 
Kada sam doznala da je dokument mjesec dana u ladici, upozorila sam da nacrt zakona ne može biti tajni dokument, kaže prof. dr. Turković
 
 
Ministarstvo i akademska zajednica trebali bi se vratiti na početne pozicije, jedna je od poruka skupaRIJEKA Prorektorica Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ksenija Turković javno je optužila Ministarstvo znanosti, visokog obrazovanja i sporta za tajenje nacrta zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, defamaciju pojedinaca i provođenje negativne javne kampanje usmjerene protiv zagrebačkog Sveučilišta, uključujući prijetnje da će stavovi najvećeg hrvatskog sveučilišta biti blokirani od iznošenja u javnost. Turković je to izjavila na javnoj raspravi o novom paketu zakona održanoj u organizaciji udruge Universitas na riječkom Tehničkom fakultetu, isprovocirana tvrdnjama državne tajnice Ivane Mrkonjić da akademska zajednica od studenog nije iznijela Ministarstvu nikakav alternativni prijedlog.
    – Prihvaćam da hrvatska sveučilišta možda imaju bolje ideje od Ministarstva, ali mi te ideje nismo čuli. Nije bilo alternativnog prijedloga, već samo vapaja: ostavite nam našu autonomiju, pravnu osobnost fakulteta i tradiciju, rekla je Mrkonjić.
   
Povjerenstva kao paravan

Njezine riječi dočekane su povicima »sramota« i »niste čuli jer ste gluhi«, dok je Turković državnoj tajnici odgovorila da iznosi neistine, kazavši kako je rad na izmjenama zakona počeo u tajnosti.
    – Kada sam bivšeg ministra Dragana Primorca upitala zašto se zakoni pišu na taj način, on se odmah obratio Radovanu Fuchsu i doslovno ga pitao: »Pišeš li ti u svojoj sobi neki zakon za kojeg ne znam«. Nakon toga počelo se o zakonima nešto javnije govoriti. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš dobio je nacrt zakona s uputom da je riječ o tajnom dokumentu. Bjeliš ga je punih mjesec dana držao u ladici, nije ga ni čitao. Kada sam za to doznala, upozorila sam ga da nacrt zakona nikako ne može biti tajni dokument i tek smo ga tada na Sveučilištu počeli čitati. Kada je akademska zajednica spriječila prvi nacrt zakona, osnovana su povjerenstva, ali je Ministarstvo samo odabralo čla
Povratak na početne pozicije

Prof. dr. Jozo Čizmić sa splitskog Pravnog fakulteta kao rješenje je predložio da se Ministarstvo i akademska zajednica vrate na početne pozicije.
– Neka Ministarstvo odustane od zakona, ali ne i od dobrih rješenja pristunih u nacrtima, a sveučilišna zajednica od najavljenih prosvjeda i blokada. Sveučilišna zajednica trebala bi odabrati svoje predstavnike za pregovore, a Ministarstvo svoje. Proces bi dalje trebao teći uobičajeno, što znači da bi se donijela strategija, provela javna rasprava te konačno usvojio paket zakonskih promjena, predložio je Čizmić.
Moderatorica rasprave, predsjednica Universitasa prof. dr. Jasminka Ledić, predložila je da se svi govornici zajedno povedu za Čizmićevim prijedlozima i pokušaju složiti zajedničke zaključke rasprave. Ledić je kazala kako će si dati slobodu u zaključke uključiti riječi rektora Lučina da u ovom trenutku nema povjerenja u političke strukture da bi promjene mogli izvesti na način na koji bi to trebalo.
nove. Jasno je da je bila riječ samo o paravanu kako bi ispalo da se akademska zajednica stvarno konzultira, odgovorila je Turković.
    Prorektorica Turković upozorila je na javnu defamaciju pojedinaca koji su istupali protiv zakona, kao i negativnu javnu kampanju provođenu protiv Sveučilišta u Zagrebu.
    – Naše primjedbe nisu ušle u nacrte zakona, a jasno smo upozoreni da će stavovi Sveučilišta u Zagrebu biti blokirani od iznošenja u javnost. Dobro je poznato da se dobro biralo kada će početi pritisci ili izlaziti članci usmjereni protiv nas, dodala je Turković.
   
Figa u džepu

Ona unatoč svemu iznesenom ističe da akademska zajednica pruža ruku Ministarstvu.
    – Ministarstvo i Vlada moraju se okrenuti sveučilištima. Zakoni nam jesu neprihvatljivi, ali moramo razgovarati. Zakonima se nameće model komercijalizacije i privatizacije. Mi želimo pravu konkurenciju, a ne nekritičko prelijevanje novca iz javnog u privatni sektor, što nacrti zakona omogućuju. Kada govorimo o modelu besplatnog školovanja treba jasno reći da će se sredstva pokriti samo malom broju studenata, dok će ostali biti prisiljeni ići na privatne fakultete koji će jako puno koštati. I sada imamo besplatno školovanje za nezanemariv broj studenata, a s vremenom smo bili prisiljeni uvesti participacije, ali samo kako bismo pokrili troškove u onom dijelu kojeg Ministarstvo ne pokriva. Razgovarajmo o tome kako povećati i zadržati kvalitetu, a ne kako držati figu u džepu, pozvala je Turković.
    Državna tajnica Mrkonjić paket zakona branila je riječima kako su promjene nužne kako zbog hrvatske budućnosti u EU, tako i zbog nas, a iznijela je i bojazan da Hrvatskoj bez promjene zakonske regulative prijeti mogućnost blokade sredstava iz strukturnih fondova. Na njezine strahove odgovorio je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš kazavši kako EU u tom smislu ne garantira ništa. On smatra da novi zakonski prijedlozi prijete slabljenju cijelog sustava, i opravdano izazivaju strahove da će se visokoobrazovnom sustavu dogoditi isto što i javnom zdravstvu, kada je u njega ušao privatni sektor.
   
Što i kako dalje

Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin smatra kako treba odgovoriti na pitanja što sada i kako dalje, jer, kaže, kada god postoji svađa, nema druge nego sjesti za stol i razgovarati. Trenutnu situaciju usporedio je s onom iz 2003. godine prilikom rasprave o uvođenju bolonjskog sustava.
    – Potrebno je promijeniti model upravljanja i početi proces reorganizacije sveučilišta. Kažem početi, jer očito to ne možemo svladati odjednom. Novi model upravljanja i reorganizacija moraju osigurati autonomiju sveučilišta od lokalne samouprave i države, ali i od drugih sveučilišta, kaže Lučin.
    Prema njegovoj procjeni, politički proces u hrvatskoj nije dovoljno zreo i odgovoran, pa mu ne treba prepustiti kontrolu visokog obrazovanja.
    – Tvrdim da akademija može osigurati transformaciju, a jedno od rješenja je osnivanje hrvatskog Instituta za visoko obrazovanje, koji bi sustavno proučavao procese, modele organizacije i strateški menadžment. Institut bi trebala osnovati sveučilišta u suradnji s Vladom, a smatram da bi mu sjedište trebalo biti u Rijeci. Treba prijeći na policy način razmišljanja, smatra Lučin.

Andrej PETRAK

 
Veslači okupirali riječku luku
Članak "Veslači okupirali riječku luku", Novi list, 25. svibnja 2011.
 
Za istraživanje 550 tisuća dolara
Članak "Za istraživanje 550 tisuća dolara", Novi list, 21. svibnja 2011.
 
Hrvatskoj treba institut za visokoškolsko obrazovanje
Članak "Hrvatskoj treba institut za visokoškolsko obrazovanje", Novi list, 21. svibnja 2011.
 
Zeleni Kampus
Članak "Zeleni Kampus", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Kongres ekonomista
Članak "Kongres ekonomista", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Dominika Pretula specijalistica marketinga
Članak "Dominika Pretula specijalistica marketinga", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Na Tehničkom fakultetu doktorirao Marko Čavrak
Članak "Na Tehničkom fakultetu doktorirao Marko Čavrak", Novi list, 20. svibnja 2011.
 
Universitas organizira raspravu
Članak "Universitas organizira raspravu", Novi list, 18. svibnja 2011.
 
"Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku", NL, 13.5.2011.
REFORMA RAZLIKA PAKET ZAKONA O ZNANOSTI, SVEUČILIŠTU I VISOKOM OBRAZOVANJU – ZALUTAO
Fuchs posvađao Zagreb i Rijeku
 
Najveće sveučilište u zemlji odbilo je ministra Radovana Fuchsa, a neki fakulteti najavljuju štrajk, Riječko sveučilište zakone smatra dobrom podlogom za razgovor

Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
 
Zasad se uglavnom govori o pozicioniranju institucija. Studenti, naravno,  ne bi trebali izvući deblji kraj bez obzira gdje studirajuŠtrajk na Zagrebačkom sveučilištu sve je izgledniji nakon što je Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) dalo zeleno svjetlo paketu triju zakona kojima se uređuje područje znanosti i visokog obrazovanja – Nacrtu prijedloga zakona o sveučilištu, Nacrtu prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i Nacrtu prijedloga zakona o visokom obrazovanju.
    Čelništvo Sveučilišta u Zagrebu, koje je uoči sjednice GSV-a jednoglasno odbacilo paket spornih zakona, nije se izjasnilo o tome za kakvim će metodama posegnuti ako se Vlada i resorni ministar Radovan Fuchs ogluše o njihove zahtjeve. Filozofski i Pravni fakultet, međutim, spremaju se na obustavu nastave ako paket zakona uđe u proceduru.
    – Radimo ono što ovaj čas možemo. Ne mislim da smo u konfrontaciji sa Vladom, pokušavamo biti što konstruktivniji – poručio je pomirljivo Aleksa Bjeliš, rektor najvećeg hrvatskog sveučilišta, nakon što je Senat odbacio zakonske prijedloge i na njih još jednom osuo drvlje i kamenje. Izmjena postojećih zakonskih tekstova, smatraju zagrebački dekani, više nije moguća, jer je neprihvatljivo više od 30 posto predloženih odredaba. U takvim okolnostima, u zakonodavnoj praksi ne ide se na izmjene zakona već na izradu novog zakonskog teksta.
   
Kvaliteta studiranja

Fuchsova reforma podijelila je akademsku zajednicu: dok se Zagreb zbog nje diže na zadnje noge, riječko je sveučilište podržalo sporne zakone kao dobru osnovu za promjenu modela upravljanja, a u njihovom donošenju ne vidi nikakvu nacionalnu katastrofu. »Promjena modela upravljanja nam je najvažnija. Sveučilišta moraju postati autonomna, a elementi za to jesu unutra. Neka rješenja nisu dobra, i o tome treba razgovarati. Treba izbaciti sve što smeta«, objašnjava rektor Sveučilišta u Rijeci, Pero Lučin.

Kapović vs Lučin

– Podrška riječkog sveučilišta predloženom paketu zakona odraz je politikanstva, i osobne ambicije rektora Lučina da postane idući ministar – tvrdi Mate Kapović, komentirajući podršku riječkih dekana Fuchsovim zakonima.
– To nema smisla komentirati, jer o poziciji ministra nije bilo nikakvih razgovora – odgovara Lučin.

Devet točaka protiv zakonskog paketa

1. Hrvatska nema nacionalnu strategiju razvoja visokog obrazovanja i znanosti pa se ne može sagledati svrha i cilj novih zakona
2. U izradi zakona nije poštivana procedura
3. Zakoni koštaju, novac nije osiguran u trogodišnjoj projekciji državnog budžeta
4. Odredbe protivne Ustavu, pravu EU, postulatima vladavine prava i EU smjernicama
5. Ugrožava se funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja
6. Pada kvaliteta visokog obrazovanja, studenti, nastavnici i istraživači bit će nekonkurentni u EU
7. Onemogućava se istraživačka izvrsnost, relativiziraju sveučilišni studiji
8. Smanjuje se dostupnost visokog obrazovanja siromašnijim studentima
9. Slabi visoko obrazovanje kao javno dobro, pogoduje se privatnom kapitalu

    Ono što na Zagrebačkom sveučilištu zamjeraju predloženim zakonima manje je više poznato – ne žele štednju u sektoru u koji bi trebalo ulagati što više, boje se da će sveučilišta izgubiti svoju autonomiju i raspolagati sa sve manje novca, zbog čega će kvaliteta studiranja na javnim studijima pasti, a biznis na privatnim visokim učilištima procvjetati. Zakoni, vele na ovom sveučilištu, omogućavaju da se u javnom sektoru broj studenata drastično smanji, a poveća broj studenata u privatnom sektoru, što će, obzirom da su školarine na privatnim učilištima i po nekoliko desetaka tisuća kuna, dobrom dijelu studentske populacije višestruko povećati troškove studiranja.
   
Mala smo zemlja

– Ovo su prevažna pitanja da bismo se sukobljavali s Vladom preko medija. Mi smo mala zemlja, i treba nam nacionalni konsenzus i zajednička strategija kad je riječ o znanosti i visokom obrazovanju – poručuje prorektorica Ksenija Turković, koja vjeruje da je Vlada dovoljno odgovorna da nakon njihove argumentacije neće poslati zakone u Sabor.
    Konsenzusa, međutim, nema ni među samim sveučilištima. Na Riječkom sveučilištu ne vide kako bi se to studentska populacija mogla »odliti« iz javnih u privatne visokoškolske ustanove.
    – Hrvatska su sveučilišta jake institucije, imaju puno resursa, kapaciteta, a država je spremna subvencionirati upisnine studenata. U tome ne vidim nikakav motiv da se bježi prema privatnim fakultetima, jedino ako mi ne budemo dovoljno dobri – smatra Lučin.
    Dok se akademska zajednica ne slaže ni međusobno, niti sa Vladom, članovi Akademske solidarnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ozbiljno se pripremaju na akciju.
   
Neće proći

– Nisam siguran da će zakoni proći, unatoč zelenom svjetlu GSV-a. Šire se glasine da se ministru Fuchsu klima stolica, što ne čudi obzirom da protiv sebe ima najveće sveučilište u državi – kaže Mate Kapović, član Akademske solidarnosti sa Filozofskog fakulteta. Novoosnovani sindikat Akademske zajednice sve je pripremio za štrajk, a odluku o početku donijet će čim zakoni uđu u proceduru. Osim Pravnog fakulteta, koji priprema sličnu akciju, pridružit će im se, kaže Kapović, i filozofski fakulteti u Puli, Zadru, Splitu i Rijeci.
    U Akademskoj solidarnosti uvjereni su da sporni paket zakona neće proći, jer je – kaže Kapović, na Ustavnom sudu pao sličan prijedlog bivšeg ministra znanosti Hrvoja Kraljevića koji je predviđao liberalizaciju i privatizaciju sveučilišta. Ako se vlast i promijeni na predstojećim izborima, ništa se u pogledu znanosti i visokog obrazovanja neće promijeniti, upozorava predstavnik Akademske solidarnosti, jer će buduća vlast, ma koja bila, pokušati provesti slična rješenja.
 
"Akademski razgovori s Rukavinom", NL, 12.5.2011.
AKADEMSKI RAZGOVORI S RUKAVINOM
 
 
 
RIJEKA Udruga »Universitas« pokreće »Akademske razgovore«, zamišljene kao otvoreni razgovor predstavnika »Universitasa« i gosta na odabranu temu uz aktivno sudjelovanje publike, a na prvom razgovoru u četvrtak u 13 sati na Učiteljskom fakultetu gostovat će akademik Daniel Rukavina. Tema prvog »Akademskog razgovora« koji će voditi predsjednica Upravnog odbora Universitasa prof. dr. Jasna Krstović bit će »Po(r)uke s putovanja u Koreju i Japan«. Akademik Rukavina podijelit će svoja iskustva i dojmove s putovanja Korejom i Japanom te ukazati na brojne primjere dobre prakse koji se mogu i u nas primjeniti za unapređenje rada sveučilišta i šire društvene zajednice. (A. P.)
 
"Kosor pomirisala ručak i najavila otvorenje D-404", NL, 12.5.2011.
(PREDIZBORNA) OBEĆANJA PREMIJERKA SVEČANO OTVORILA NOVI OBJEKT PREHRANE U KAMPUSU, DVADESET DANA NAKON ŠTO JE U STUDENTSKOM RESTORANU POSLUŽEN PRVI TOPLI OBROK
Kosor pomirisala ručak i najavila otvorenje D-404
 
Sljedeći korak je izgradnja novih kapaciteta za smještaj studenata i u tome nećemo posustati, istaknula je Jadranka Kosor, te je Forumu mladih SDP-a odgovorila da će cesta D-404 u promet biti puštena do kraja svibnja ove godine
 
 
Pokazala razumijevanje za probleme riječkih studenata – Jadranka Kosor u pratnji domaćina u studentskoj menzi na TrsatuRIJEKA Punih dvadeset dana nakon što je u studentskom restoranu u Kampusu poslužen prvi topli obrok, premijerka Jadranka Kosor odlučila je svečano otvoriti novoizgrađeni objekt prehrane, a u toj namjeri svesrdno su joj u susret izišli čelnici Sveučilišta u Rijeci. Kosor ovoga puta nije, kao u prosincu prilikom otvaranja nove zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta, ignorirala apele rektora, gradonačelnika i župana o osiguravanju prijeko potrebnih sredstava za objekte studentskog smještaja, već je pokazala razumijevanje za probleme riječkih studenata.
   
Kraj puta za EU

– Sljedeći korak definitivno jest izgradnja novih kapaciteta za smještaj studenata i u tome nećemo posustati. Još 2004. godine Vlada je putem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, odobrila kredit u iznosu većem od 490 milijuna kuna za izgradnju objekata u Kampusu, a prošle godine odobrili smo dodatnih 35 milijuna kuna za istu svrhu, u čemu nas nije pokolebala niti gospodarska kriza. Ove brojke jasno pokazuju da smo odlučni završiti ovaj projekt i radujem se sljedećim zajedničkim koracima i dogovorima Vlade, Sveučilišta, Grada i Županije, rekla je Kosor, napominjući kako je Vlada u protekle dvije godine na području Primorsko-goranske županije u različite projekte uložila ukupno četiri milijarde i 300 milijuna kuna.
    Premijerka je sigurna da će cilj završetka pretpristupnih pregovora s EU do kraja lipnja, zaista i ispuniti.
    – Polako, ali sigurno prilazimo kraju puta, a Hrvatska je napravila ogroman posao i provela ogromne reforme, jer trebalo je ispuniti 120 mjerila za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja. Promjene i reforme koje smo poduzeli kroz pregovore nepovratni su, a ujedno služe dobrobiti hrvatskih građana. Sve to otvara ogroman prostor za napredovanje naših mladih i obrazovanih ljudi, koji će biti upravo ono najvrijednije i najveće bogatst
Raspuštanje primorsko-goranskog HDZ-a i dalje – enigma
   
    Nakon druženja sa studentima, premijerka Jadranka Kosor se spustila s Trsata na Korzo gdje je na Jadranskom trgu 1 u središtu HDZ-a sat vremena razgovarala s čelnim ljudima te stranke u Primorsko-goranskoj županiji.
    Nakon sastanka novinare je zanimalo zbog čega je raspušten primorsko-goranski HDZ jer proteklih dana ta enigma nije riješena. Enigma ostaje i dalje jer Kosor nije navela razloge koji su natjerali Nacionalno vijeće da se zahvali nekadašnjem predsjedniku Gariju Cappelliju. 
    – Ne komentiram izmjene u stranačkom vodstvu. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen na Nacionalnom vijeću. Bit ćemo još jači, hrabriji i odlučniji kako bi dobili izbornu bitku. Jednako tako nastavit ćemo borbu protiv korupcije i kriminala, poručila je Kosor.
    Novinari su bili prisiljeni ponoviti pitanje o razlozima raspuštanja, a na što je Kosor odgovorila: »To smo učinili, a razloge ne moramo objašnjavati svakome. Za razliku od drugih mi to radimo javno«.
vo s kojim ulazimo u EU, dodala je Kosor.
    Rektor prof. dr. Pero Lučin kazao je kako Sveučilište u Rijeci želi biti moderno i dinamično, te ući među 500 najboljih europskih sveučilišta.
   
Pomoć Grada Rijeke

– Hrvatska se ne može razvijati bez transformiranih sveučilišta, koja moraju biti autonomna i integrirana. Potrebno je promijeniti model financiranja i upravljanja sveučilištima, jer postojeći je model postao kočnica razvoja. U sveučilišni Kampus dosad je uloženo više od 650 milijuna kuna, ali investicija još nije gotova. Kada otvorimo zgrade sveučilišnih odjela i Građevinskog fakulteta riješit ćemo prvu polovicu prve faze Kampusa, koja nikako ne može biti gotova prije izgradnje studentskog smještaja. Pozivam zato premijerku da nas i dalje podržava u ovom projektu, rekao je Lučin.
    Gradonačelnik Vojko Obersnel podsjetio je da je Grad izravno i neizravno iz gradskog proračuna podržao izgradnju sveučilišnog kampusa s ukupno oko 300 milijuna kuna, a pozvao je na izgradnju studentskog smještaja, jer ocijenio je da će se tek kada studenti na Trsatu budu boravili puna 24 sata moći reći da kampus živi punim životom. S tom se konstatacijom složio i župan Zlatko Komadina, kazavši kako prvi sljedeći korak treba biti izgradnja studentskog doma, jer riječki studenti su to zaslužili.
    Izgradnja objekta studentske prehrane, što se prostire na 7.240 četvornih metara, koštala je gotovo 58 milijuna kuna, podsjetio je ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević. Najveći dio zgrade, čak pet tisuća četvornih metara, pripada Studentskom centru, koji će studentima uz tople obroke u blagovaonici sa 750 sjedećih mjesta nuditi i ostale ugostiteljske usluge.
    – Ukupni dnevni kapacitet studentskog restorana je 4.500 obroka u dvije linije prehrane, ali trenutno je otvorena samo jedna linija, jer još uvijek nisu useljeni svi objekti u kampusu. Sljedeće akademske godine u objektu ćemo otvoriti pizzeriu, kavanu i snack bar, pa vjerujem da će u dogledno vrijeme sve potrebe za prehranom u Kamusu biti i više nego primjereno pokrivene, kaže Jurjević.
    Izvođač radova na objektu prehrane bila je tvrtka Tehnika, a projekt je izradio arhitektonski tim 3M iz Zagreba.
   
Pređeni kilometri

Sam svečani čin otvaranja objekta prehrane vjerojatno neće puno značiti za one kojima je i namijenjen, riječke studente, koji već gotovo tri tjedna svakodnevno koriste usluge restorana. Međutim, teško da je riječki sveučilišni kampus mogao ranije i stati u itinerer premijerke, koja je samo u proteklih 45 dana prošla punih 6.300 kilometara, a nakon otvaranja tvornica, obnovljenih učeničkih domova i kulturnih centara diljem Hrvatske, te škole u Ščitarjevu, na red je došao i objekt studentske prehrane.
    Nakon susreta s čelnicima primorsko-goranskog HDZ-a, Jadranka Kosor razgovarala je s nekoliko mladih ljudi koji su došli s transparentom na kojemu je stajala molba da ih premijerka sasluša. Ispostavilo se da je riječ o Forumu mladih SDP-a koji je tražio odgovor na pitanje kada će u promet biti puštena cesta D-404.
    Marko Mataja-Mafrici iz Foruma Mladih SDP-a pojasnio je da su premijerku pitali hoće li se više otvoriti D-404, te da je ona rekla da će se to dogoditi do kraja svibnja ove godine.
    – Ponosni smo što smo na ovaj način omogućili građanima da saznaju kada će se cesta otvoriti. Rekli smo premijerki da joj vjerujemo, a ako se rok otvaranja prolongira, bit će to još jedno u nizu neispunjenih obećanja, kazao je Mataja-Mafrici.

Andrej PETRAK, Damir CUPAĆ

Prilagođeno za ispis

 
KOMENTIRAJ ČLANAK POŠALJI LINK ISPIS

alt

 
Kosor otvara studentski Restoran
Članak "Kosor otvara studentski Restoran", Novi list, 11. svibnja 2011.
 
Šerbedžijin studij 20.000 kuna semestar
Članak "Šerbedžijin studij 20.000 kuna semestar", Novi list, 11. svibnja 2011.
 
Nova generacija doktora znanosti
Članak "Nova generacija doktora znanosti", Novi list, 7. svibnja 2011.
 
Promovirani novi magistri i inženjeri
Članak "Promovirani novi magistri i inženjeri", Novi list, 7. svibnja 2011.
 
Riječki studenti u utrci za 12 tisuća kuna
Članak "Riječki studenti u utrci za 12 tisuća kuna", Novi list, 29. travnja 2011.
 
Promovirani diplomanti sveučilišnih Odjela
Članak "Promovirani diplomanti sveučilišnih Odjela", Novi list, 28. travnja 2011.
 
Usavršavanje doktoranada Medicinskog fakulteta
Članak "Usavršavanje doktoranada Medicinskog fakulteta", Novi list, 28. travnja 2011.
 
Intervju: doc. dr. sc. Igor Bajšanski "S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi"
Članak "Intervju: doc. dr. sc. Igor Bajšanski "S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi", www.biologija.com.hr, travanj 2011.
 
Studenti dočekali prvi topli obrok u Kampusu
Članak "Studenti dočekali prvi topli obrok u Kampusu", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Izbor Šerbedžije za profesora iznenadio dekana Adu Midžića
Članak "Izbor Šerbedžije za profesora iznenadio dekana Adu Midžića", Novi list, 21. travnja 2011.
 
« Početak«11121314151617181920»Kraj »

Stranica 20 od 23
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk