Mediji o Sveučilištu
Studenti Medicinskog fakulteta darovali krv
Članak "Studenti Medicinskog fakulteta darovali krv", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Nagrade znanstvenicima i umjetnicima za rad u prošloj godini
Članak "Nagrade znanstvenicima i umjetnicima za rad u prošloj godini", Novi list, 21. travnja 2011.
 
Mjesta za 2.487 novih brucoša
Članak "Mjesta za 2.487 novih brucoša", Novi list, 20. travnja 2011.
 
"Studenti love 12 tisuća kuna", NL, 18. 4. 2011.
STUDENTI LOVE 12 TISUĆA KUNA
 

 
 
altRIJEKA Studenti Sveučilišta u Rijeci imaju priliku zaraditi 12 tisuća kuna izrađujući poslovni plan za određene poslovne slučajeve, u sklopu natjecanja u organizaciji sveučilišnog Ureda za transfer tehnologije i Znanstveno-tehnologijskog parka Rijeka. Najuspješniji poslovni plan bit će nagrađen s 12 tisuća kuna, dok će drugoplasirani tim zaslužiti osam tisuća kuna, a treći šest tisuća kuna. Prijave se primaju još danas, na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript tj. do 18. travnja. (A.P.)
 
Daniela Škarica magistrirala
Članak "Daniela Škarica magistrirala", Novi list, 15. travnja 2011.
 
Sanja Holjevac doktorirala
Članak "Sanja Holjevac doktorirala", Novi list, 15. travnja 2011.
 
Traži se glavni urednik Unisport Maga, NL, 14. 4. 2011.
Traži se glavni urednik Unisport Maga


RIJEKA Riječki športski sveučilišni savez raspisao je natječaj za volontersku poziciju glavnog urednika časopisa Unisport Mag. Prednost će imati oni s radnim iskustvom u sličnom poslu, a traži se poznavanje rada na računalu, razvijene komunikacijske i organizacijske sposobnosti, sklonost timskom radu, te znanje engleskog jezika u govoru i pismu. Prijave i životopis po europass modelu potrebno je do 2. svibnja poslati na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript . Dodatne informacije moguće je dobiti na broju 091/161-0171. (A. P.)
 
Susret svih generacija diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta, NL, 14. 4. 2011.

Susret svih generacija diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta
 

 
 
Članovi Alumni kluba Tehničkog fakultetaRIJEKA Sve generacije diplomiranih studenata Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci okupile su se na druženju Alumni kluba, organiziranog u povodu proslave 50. obljetnice uspješnog rada ove visokoškolske ustanove. Kako je naglasio predsjednik prof. dr. Zmagoslav Prelec, Alumni klub osnovan je radi jačanja veza završenih studenata i fakulteta i međusobnog povezivanja svih studenata koji su završili studij na Tehničkom fakultetu.
    – Klub je osnovan 2000. godine pod imenom Akademski klub, a prvi je predsjednik bio prof. dr. Božidar Križan. Redovito organiziramo znanstvena i stručna predavanja u cilju promocije tehničkih znanosti i inženjerske struke, rekao je prof. dr. Prelec, koji je pozvao sve završene studente Tehničkog fakulteta na učlanjenje u Alumni klub. Okupljene je pozdravila prodekanica prof. dr. Jasna Prpić-Oršić, a prof. dr. Božidar Križan predstavio je monografiju što je izašla iz tiska u povodu 50. obljetnice Tehničkog fakulteta. (A. P.)
 
Hematologija povezuje laboratorij i kliničku medicinu, NL, 14. 4. 2011.
PREDSTAVLJEN UDŽBENIK NAMIJENJEN BUDUĆIM LABORANTIMA
Hematologija povezuje laboratorij i kliničku medicinu
 

 
 
Štefica Dvornik, Antica Duletić-Načinović i Toni ValkovićRIJEKA Prvostupnici medicinsko-laboratorijske dijagnostike dobili su novi udžbenik iz hematologije riječkih autora prof. dr. Antice Duletić-Načinović, prof. dr. Tonija Valkovića i prof. dr. Štefice Dvornik. Udžbenik su jučer na riječkom Medicinskom fakultetu uz autore predstavili recenzenti prof. dr. Boris Labar i prof. dr. Jelena Roganović, koji su jednoglasni u ocjeni da je riječ o knjizi koja jednu kompleksnu znanost jednostavnim jezikom približava studentima medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ali i budućim doktorima medicine. Prema riječima recenzenata udžbenik ima logički slijed od jednostavnijih prema složenijim cjelinama, a posebno važna odrednica je povezivanje laboratorija i kliničke medicine.
    – Kod pisanja ovakvih udžbenika ima, doduše, jedna loša stvar, a ta je da neke stvari jako brzo zastarjevaju. To bi se jednim dijelom moglo reći i za hematologiju pa ovim putem pozivam autore da naprave i drugo izdanje ovog udžbenika, kazao je prof. dr. Labar. Potreba za pisanjem ovakvog udžbenika namijenjenog budućim laborantima, kako je objasnila prof. dr. Duletić-Načinović, pojavila se kod uvođenja studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike i predavanjima iz hematologije. Dodala je da je pisanje knjige o hematolgiji kao grani medicine koja se brzo razvija zahtjevno pa se u knjizi fokus postavio na najbitnije o hematologiji. (B. Č.)
 
Sva lica svjetlosti
Članak "Sva lica svjetlosti", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Vanja Vasiljev Marchesi doktorirala na medicini
Članak "Vanja Vasiljev Marchesi doktorirala na medicini", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Posljednja majstorova radionica
Članak "Posljednja majstorova radionica", Novi list, 13. travnja 2011.
 
"Novi Capitano" na Filozofskom fakultetu
Članak "Novi Capitano" na Filozofskom fakultetu", Novi list, 13. travnja 2011.
 
Kultivator startao u Ribooku
Članak "Kultivator startao u Ribooku", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Predstavljeni uspješni studentski projekti
Članak "Predstavljeni uspješni studentski projekti", Novi list, 12. travnja 2011.
 
Studenti gladni hrane i kvalitetnih sadržaja, NL, 11. 4. 2011.
DOSADA U KAMPUSU STUDENTSKI ŽIVOT SVEDEN NA ISPIJANJE KAVE U OKOLNIM KAFIĆIMA I SJEDENJE NA KLUPICAMA I LIVADAMA
Studenti gladni hrane i kvalitetnih sadržaja
 
Studentski život na Trsatu za sada ne postoji. Dok stanari okolnih zgrada mirno spavaju kao da su pored muzeja, a ne sveučilišnog kampusa, nešto očito treba promijeniti

Ivor BALEN Snimio Vedran KARUZA
 
U očekivanju menze, knjižnice, kantine... – i sjedenje u travi ima svojih čariRIJEKA Jedini zaključak koji se može donijeti nakon obilaska sveučilišnog kampusa na Trsatu u potrazi za studentskim životom jest da je kafićima narastao promet, a studentima palo raspoloženje. Ili oduševljenje koje su mnogi od njih isijavali kada su počeli studirati na »olimpu znanja« iznad Rijeke. Znanje nije upitno, njega na Trsatu sada ima u izobilju, ali očekivanog studentskog »ludila« nema. Zanimljivije je u Big brother kući, iako je ovdje mnogo više mladih na okupu. Upućeni kažu da se prvu konzumaciju ljubavi negdje u livadi pod stablom još čeka...
    – Nedostaje nam mnogo toga. Prije svega dućani koji su jeftiniji i bliže kampusu, kafići u sklopu kampusa, menza... Ona se gradi već... duže vrijeme. Ne preostaje nam drugo nego da tražimo najbliže kafiće. Evo, ovdje smo prvi put i u redu je – kaže Jelena Vivoda, studentica četvrte godine razredne nastave, ispijajući kavu u kafiću Bounty na Trsatu.
   
Veliki planovi

U sklopu kampusa ne samo da nema sadržaja nego nema ni hrane. Menza je trebala biti otvorena u ožujku, ali nije, pa studenti vrijeme između dvaju predavanja uglavnom provode sjedeći na kamenim klupama ispred zgrada, ili na travnjacima kojih u kampusu ne nedostaje. Ako se sklepa koja kuna za kavu, meta su okolni kafići na Trsatu i Vojaku. Malo smijeha uz macchiato i dim cigarete vrhunac je koji se može doživjeti kada je u pitanju studentski život.
    – Ne okupljamo se na Trsatu osim u vrijeme predavanja. Ja sam tu iznimka jer sam u studentskom zboru, ali inače nemamo zašto dolaziti jer nema nikakvih sadržaja. Postoje veliki planovi, nadam se da će nešto biti... – dodaje Jelena, koja je sjedila u velikom ženskom društvu, a ista je situacija i za stolom pored. Pa što je ovo, nekakav internat?
    – Na cijelom učiteljskom fakultetu ima ukupno pet muškaraca. Što će jadni s nama... – smije se Jelena.
   
Koncerti, izložbe...

Smije se i gazda Bountyja Vedran Medija. I trlja ruke, vjerojatno otvara šampanjac kada pročita u novinama da je odgođeno otvaranje ugostiteljskih objekata u sklopu kampusa.
    – Od kada su na Trsat došli studenti, promet je dosta narastao. Međutim, studenti traže povoljne cijene pa im idemo na ruku. Ne može im se uzimati novac s kavama od 10 ili 12 kuna, mora se ići ispod cijene da bi se nešto radilo – tvrdi Medija, dodavši onako od srca:
    – Došli su i hvala Bogu da jesu!
    Kampus zauzima golem prostor, treba pola sata samo da bi se sve obišlo. Iznad zgrade Likovne akademije nalazi se veliki neiskorišteni plato, koji svojim položajem i izgledom mami na organizaciju koncerta, izložbe na otvorenom, bilo čega. Ali, prazan je i zapušten, puni ga samo smeće. Malo iznad platoa, desno od zgrade u koju bi se uskoro trebao doseliti Građevinski fakultet, nalazi se buduća kantina, koju studenti češće zovu menza, želeći valjda naglasiti da će se tamo jeftino jesti. Za sada tamo boravi samo zaštitar koji je dobacio da bi otvorenje trebalo biti »osamnaestog«, samo se ne zna kojeg mjeseca... Uz kantinu, odnosno objekt prehrane kako se to stručno zove, vrata bi trebali otvoriti slastičarnica i kafić, koji će valjda osim kave i kremšnita nastojati ponuditi još nešto. Koliko god im učenje i ispiti
Šah za marendu

U sklopu kampusa nalazi se veliko betonsko igralište s koševima, ali tamo se rekreira uglavnom lokalno stanovništvo. Studenata nema, kada je u pitanju »sport« igraju karte i šah.
– Imamo pauzu od predavanja pa smo došli ovdje odigrati partiju. To često radimo – kaže Luka Vrkić, koji je bijele figure sučelio crnima kolege s Filozofskog fakulteta Matije Ladašića. Igraju, naravno, a gdje drugdje, u kafiću.
– Što se tiče obrazovanja, odnosno zgrade, dosta toga nedostaje. Prvo – boja na zidovima, ali i dosta sitnih nedostataka poput grijanja i hlađenja. Društveni život? Sve se svodi na kafiće oko kampusa, ne znam kada se otvara kantina. Već se trebala otvoriti, koliko sam ja shvatio – dodao je Matija.
ponekad prisjeli, studenti se inače vole vraćati fakultetu u večernjim satima na malo drugačiji »program«. Na Trsatu to međutim nije slučaj.
    – Nađemo se mi kasnije, ali u gradu. Međutim, mislim da će ovo postati pravi studentski centar jednom kada se izgradi i otvori sve što je najavljeno – optimistična je Karla Jakišić s Filozofskog fakulteta.
   
Kao bolnica

U sklopu kampusa svoje prostorije ima riječka tvrtka In-Tech, ispred koje je jednako »živo« kao ispred fakulteta. Dim, dva, pa natrag na posao, što je pogubna usporedba za studente.
    Što se samih novih zgrada tiče, mišljenja su podijeljena. Pojedinci su zadovoljni, a dio studenata, konkretno tri djevojke koje su se smjestile na travnjaku u najgušćem hladu, imaju nekoliko primjedbi...
    – Ovdje nam je ljepše nego gore jer nam je tamo nekako premoderno, kao da je bolnica. Sve čekamo, menzu, knjižnicu, kantinu... U međuvremenu jedemo bademe od 17 kuna... Tu smo samo kada moramo, prostor je neiskorišten – složile su se u glas.
    Studentski život na Trsatu dakle za sada ne postoji. Svi nešto čekaju i nadaju se da će biti bolje. A da se može, pokazao je protestni piknik koji su studenti Filizofskog fakulteta organizirali kao izraz negodovanja zbog kašnjenja otvaranja menze. S obzirom na golemu površinu kampusa i broj mladih koji ondje provode dobar dio dana, piknici bi se trebali održavati svaki tjedan... Ali, možda je pregrubo donositi zaključke naprečac i dok još nije prošlo dovoljno vremena. Vidjet ćemo za godinu dana, valjda će se doista nešto promijeniti. Dok stanari okolnih zgrada mirno spavaju, kao da su pored muzeja, a ne sveučilišnog kampusa, nešto očito ne valja.
 
Nezaobilazan priručnik za sve jezikoslovce, NL, 9. 4. 2011.
ZBORNIK »RIJEČKI FILOLOŠKI DANI 8« PREDSTAVLJEN NA FF-u U RIJECI
Nezaobilazan priručnik za sve jezikoslovce
 
Zbornik donosi tekstove s osmog skupa RFD-a, a podijeljeni su u tri tematske cjeline – Hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području; Književnost i Jezikoslovlje
 
 
Predrag Šustar, Danijela Bačić-Karković, Amir Kapetanović, Milorad Stojević, Corinna Gerbaz i Lada Badurina – s predstavljanja zbornikaRIJEKA Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa »Riječki filološki dani 8« predstavljen je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. U zborniku su objavljeni tekstovi sa skupa održanog 2008. godine, u organizaciji Odsjeka za kroatistiku, a nakladnik je riječki Filozofski fakultet. Tim povodom obratio se dekan fakulteta Predrag Šustar, čestitajući djelatnicima kroatističkog odsjeka na njihovom važnom doprinosu djelatnosti Filozofskog fakulteta. Ovom prilikom Šustar je najavio i otvaranje Odsjeka za talijanistiku, za što dobar uvod predstavlja jedna od tematskih okosnica zbornika – hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području.
    Kako je podsjetila Lada Badurina, koja je uz Danijelu Bačić-Karković urednica izdanja, Riječki filološki dani koncipirani su u dvije osnovne tematske odrednice – prva je »riječka tema«, a druga uže filološka. Zbornik s osmog skupa donosi 53 priloga, koji su podijeljeni u tri tematske cjeline – Hrvatsko-talijanska prožimanja na sjevernojadranskom području; Književnost i Jezikoslovlje. Na prvu cjelinu osvrnula se Corinna Gerbaz, koja je istaknula da suživot hrvatskog i talijanskog kulturno-jezičnog elementa na sjevernojadranskom području seže u duboku prošlost i reflektira se na suvremenost. Neke od obrađenih tema su hrvatska drama u riječkom talijanskom glumištu, recepcija Miroslava Krleže na talijanskom jeziku, Enrico Morovich, hrvatsko-talijansko prožimanje u prostoru kratke priče, iskustvo rata i poraća u djelima talijanskih i hrvatskih autorica.
    Milorad Stojević predstavio je radove objavljene u cjelini koja se bavi književnim temama, a odlikuje je raznovrsnost tekstova. Teme su, primjerice, složeni problem širenja gnostičke literature, prostorno kodiranje značenja u Zoranićevim »Planinama«, psihoanalitički pristup »Alkaru« Dinka Šimunovića, elektronski časopisi...
    Jezikoslovni dio zbornika predstavio je Amir Kapetanović, koji je naglasio da priloge potpisuju autori u rasponu od znanstvenih novaka do profesora emeritusa. Tekstovi iz ove cjeline mogu se podijeliti u one koji se tiču suvremenog hrvatskog književnog jezika, zatim u one koji se bave temama iz povijesti hrvatskoga jezika te na dijalektološke radove. Kapetanović je istaknuo da je riječ o nezaobilaznom priručniku za jezikoslovce, koji će zasigurno biti citiran, a ukazao je i na tematsku živost zbornika.

Kim CUCULIĆ

 
Najvažnija istraživačka ustanova Sveučilišta, NL, 9. 4. 2011.
RIJEČKI TEHNIČKI FAKULTET SLJEDEĆEG TJEDNA OBILJEŽAVA 50. OBLJETNICU RADA
Najvažnija istraživačka ustanova Sveučilišta
 

 
 
Tehnički fakultet u RijeciRIJEKA Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci obilježit će 50. obljetnicu uspješnog djelovanja brojnim događanjima sljedećeg tjedna. Dekan prof. dr. Goran Turkalj ističe kako Tehnički fakultet zasigurno predstavlja jednu od najvažnijih sastavnica riječkog Sveučilišta u ostvarenju cilja da se ono profilira kao istraživačko sveučilište.
    – Na fakultetu radi 140 djelatnika izabranih u neko od znanstvenonastavnih, nastavnih ili stručnih zvanja, među kojima njih više od 60 ima stupanj doktora znanosti. Do danas je na Tehničkom fakultetu diplome i svjedodžbe steklo više od pet tisuća studenata, što znači da je u našoj ustanovi školovana većina visokoobrazovanih stručnjaka tehničkog profila uže i šire regije. Tehnički je fakultet time izravno pridonio kako razvitku grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, grada i regije u kojima je ponikao, u kojima djeluje i koji baštine tehnički razvitak i napredak, tako i razvoju Hrvatske u cjelini, kaže dr. Turkalj.
    Na Tehničkom fakultetu izvodi se 11 studijskih programa po bolonjskom modelu, a riječ je o sveučilišnim preddiplomskim, sveučilišnim diplomskim te stručnim studijima strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, kao i poslijediplomskom doktorskom studiju koji obuhvaća znanstvena polja strojarstva, brodogradnje i temeljnih tehničkih znanosti. Prodekan prof. dr. Branimir Barišić najavljuje kako će u sklopu Dana Tehničkog f
Brojne aktivnosti i uspjesi 

Tehnički fakultet od 1995. izdaje znanstveni časopis Engineering Review, a trenutno provodi istraživanja iz 20 znanstvenih projekata. Fakultet je partner na jednom TEMPUS projektu, surađuje s brojnim domaćim i inozemnim institucijama i dio je CEEPUS programa. Projekt CII HR 108 Concurrent Product and Technology Development pod vodstvom prodekana za poslovne odnose Tehničkog fakulteta dr. Barišića osvojio treće mjesto u Europi u ukupnom vrednovanju CEEPUS projekata, što je dosad najbolji rezultat jednog projekta hrvatskih voditelja.
akulteta u ponedjeljak u 9 sati u predavaonici P1 biti predstavljeni uspješni studentski projekti, Formula Student, Vodocikl i CNC glodalica, kao i studentska ekspedicija na Kilimanjaro.
    – Prvi put bit će izložena poptuno nova šasija bolida RRC11, s kojim će se Riteh Racing Team natjecati u novoj sezoni Formule Student. Osim studentskih udruga koje djeluju pri fakultetu, istog dana bit će predstavljeni inovacijski i tehnološki centri te znanstveni časopisi IRT i Engineering Review. U utorak i srijedu previđena su predavanja u sklopu Energetskog tjedna, a u srijedu je planirano i okupljanje Alumni kluba Tehničkog fakulteta te susret svih generacija. Četvrtak je dan za predstavljanje uspješnih poduzeća, ali i ponuda stipendija studentima Tehničkog fakulteta, kaže dr. Barišić. Središnji događaj Dana Tehničkog fakulteta bit će svečana sjednica Fakultetskog vijeća u petak na kojoj će biti predstavljena monografija Fakulteta glavnog urednika prof. dr. Božidara Križana te biti uručene nagrade i priznanja.

A. PETRAK

 
Palentom i maneštrom za studentska prava, NL, 9. 4. 2011.
PROTESTNI PIKNIK SVEUČILIŠNI KAMPUS NA TRSATU JOŠ NE OTVARA MENZU
Palentom i maneštrom za studentska prava
 
Čekamo papire sanitarne inspekcije. Menza s bogatom ponudom otvara se najkasnije 2. svibnja, najavljuje Dinko Jurjević, ravnatelj SC-a
 
 
Piknik ispred Filozofskog fakultetaRIJEKA Prosvjedni piknik održan je jučer na livadi ispred Filozofskog fakulteta s ciljem upozorenja javnosti na činjenicu da u kampusu na Trsatu još nije otvorena menza, pa studenti nemaju gdje pojesti topli obrok. Oko podneva tridesetak studenata okupilo se ispred zgrade gdje su postavili stol na kojem se sjeckalo krumpir, mrkvu i kobasice. Kako to obično biva, neki su radili, a neki sjedili na livadi i čekali da se obroci skuhaju.
    – Studenti su osuđeni jesti u pekarnici i dućanu, bez toplog obroka. Odlučili smo zato upozoriti na nedostatak kantine koju čekamo već tri mjeseca i ponuditi nešto novo za marendu, rekao je student s dugačkom kuhačom u ruci dodavši da se priprema jedan meni za vegetarijance, palenta i kupus, a drugi za ostale, maneštra s kobasicama. Is Toshibinog laptopa svirala je muzika, pojedini profesori sa simpatijama su se raspitivali »kad će biti gotovo«.
    A kad će biti gotova menza, zna ravnatelj Studentskog centra Dinko Jurjević.
    – Imali smo problema s bukom, koji je sada riješen. Čekamo još papire sanitarne inspekcije pa krećemo raditi. Objekt se otvara najkasnije 2. svibnja, rekao je Jurjević, najavivši bogatu ponudu. U početku bi trebala biti otvorena jedna linija prehrane, a kasnije po potrebi i druga, kao i pizzerija, slastičarnica... Da ne bude zabune, sve to u sklopu objekta prehrane kojim će upravljati Studentski centar. Naime, najavljeno je i otvaranje privatnih lokala, slastičarnice i kafića, ali to je još daleko od realizacije.

Ivor BALEN

 
Rektor Lučin u Sarajevu o Sveučilištu
Članak "Rektor Lučin u Sarajevu o Sveučilištu", Novi list, 8. travnja 2011.
 
Protestni piknik ispred Filozofskog fakulteta
Članak "Protestni piknik ispred Filozofskog fakulteta", Novi list, 8. travnja 2011.
 
Pronađite sva lica svjetlosti, NL, 7.4.2011.
DEVETI FESTIVAL ZNANOSTI NIZ DOGAĐANJA OD 11. DO 15. TRAVNJA
Pronađite sva lica svjetlosti
 
U pet dana festivala 92 različita događanja – predavanja, izložbe, tribine, performansi i projekcije filmova na raznim mjestima u Rijeci
 
 
Festivalska događanja uvijek su dobro posjećenaRIJEKA Središnja tema ovogodišnjeg, devetog izdanja Festivala znanosti, što će biti održan od 11. do 15. travnja, bit će svjetlost, a predsjednica organizacijskog odbora prof. dr. Rajka Jurdana Šepić najavila je brojne i raznovrsne sadržaje na mnogim lokacijama u Rijeci.
    – U pet dana pripremili smo čak 92 različita događanja, od predavanja, radionica, izložbi, tribina i performansa do projekcija filmova. Festival znanosti ove će godine, uz već tradicionalne lokacije i sadržaje, biti održan i na brojnim novim lokacijama u gradu: na riječkim trgovima, u sveučilišnom kampusu i na nekoliko fakulteta. Tijekom cijelog tjedna festivala odvija se i izložbeno-prodajni sajam hrvatske znanstvene knjige Kultivator u novoj zgradi Filozofskog fakulteta. U Festival znanosti aktivno su se uključile riječke škole novim potprogramom »Škole za škole«. Pronađite sva lica svjetlosti, fotografiju, fotosintezu, živo svjetlo, lasere, holografiju, svjetlosnu terapiju, boje, zvjezdanu svjetlost, svjetionike, kao i povijesne svjetionike, jer ove godine obilježavamo 300. godišnjicu rođenja Ruđera Boškovića, 50. godišnjicu otkrića lasera te 50. obljetnicu leta u svemir Jurija Gagarina, rekla je na najavnoj pressici Jurdana Šepić.
    Vanessa Ujčić u ime Akademskog astronomskog društva najavila je predavanja, projekcije i prezentacije u Astronomskom centru, vezane uz Gagarinov let, astronautiku i zvijezde, ali i promatranja teleskopom uz korisne savjete za amaterske astronome. U Astronomskom centru gostovat će Dijana Dominis Prester, svjetsk
Škole za škole ¸

Projekti i radionice riječkih učenika će biti prezentirani u programu »Škole za škole« u Sveučilišnoj knjižnici, a u ponedjeljak, 11. travnja, će u Gradskoj vijećnici biti predstavljen drugi CD Baltazar sa snimkama istoimene znanstveno-popularne radio emisije.
i poznata astrofizičarka iz Rijeke, koja je sudjelovala u otkrivanju jednog ekstrasolarnog planeta.
    Pročelnica županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jasna Blažević smatra da je Festival znanosti ustvari festival čuda, jer s relativno malim financijskim sredstvima ostvaruje širok i bogat program, dok Marina Peranić Ševeljević iz gradskog Odjela za odgoj i školstvo vjeruje da je posebna vrijednost festivala u velikom broju sadržaja za osnovnoškolce i srednjoškolce.
    Glavni organizator festivala je udruga Zlatni Rez, a sponzor je Hypo banka. Internetska astronomska televizija Astrovizija www.astrovizija.hr prenosit će uživo događanja riječkog Festivala znanosti streamingom iz HKD-a na Sušaku i Astronomskog centra Rijeka, dok su potpun program i opisi događanja dostupni na webu Festivala www.festivalznanosti.hr. Ulaz na sve manifestacije bit će besplatan, a od jučer je na Korzu postavljen i info štand na kojem se svakog dana između 10 i 18 sati mogu dobiti detaljne informacije o svim događanjima festivala.

Andrej PETRAK

 
Kvalitetni kadrovi najveći doprinos razvoju turizma
Članak "Kvalitetni kadrovi najveći doprinos razvoju turizma", Novi list, 6. travnja 2011.
 
Budućnost turizma u njihovim je rukama
Članak "Budućnost turizma u njihovim je rukama", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Kultivator približava knjige studentima
Članak "Kultivator približava knjige studentima", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Promovirani diplomanti Pomorskog fakulteta
Članak "Promovirani diplomanti Pomorskog fakulteta", Novi list, 5. travnja 2011.
 
Novi promovirani studenti s FMTU
Članak "Novi promovirani studenti s FMTU", Novi list, 4. travnja 2011.
 
Letovci "na čačkanju"
Članak "Letovci "na čačkanju", Novi list, 4. travnja 2011.
 
Dea Čekada specijalizirala na ekonomiji
Članak "Dea Čekada specijalizirala na ekonomiji", Novi list, 1. travnja 2011.
 
Tatjana Ban Kirigin doktorirala
Članak "Tajana Ban Kirigin doktorirala", Novi list, 1. travnja 2011.
 
Alemka Brnčić Ficher doktorirala, NL, 31. 3. 2011.

ALEMKA BRNČIĆ FICHER DOKTORIRALA
 
 
 
RIJEKA Obranom doktorskog rada »Ekspresija čimbenika rasta endotela limfnih žila-C i cikloosigeneze-2 u raku jajnika« akademski stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Alemka Brnčić Ficher. Mentori pri izradi doktorske disertacije bili su prof.dr. Maja Krašević i prof.dr. Herman Haller, a povjerenstvo za obranu rada činili su i prof.dr. Nives Jonjić, prof.dr. Ante Ćorušić te prof. dr. Elvira Mustać. (I.Š.K.)
 
Međunarodna ljetna škola "Alpe Adria" ove godine održava se u Opatiji
Članak "Međunarodna ljetna škola "Alpe Adria" ove godine održava se u Opatiji", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Dr. Josić predavao o biomarkerima
Članak "Dr. Josić predavao o biomarkerima", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Novi krug stipendija studentima
Članak "Novi krug stipendija studentima", Novi list, 30. ožujka 2011.
 
Profesori s fakulteta u Iki razradili plan za Ičiće koji je prezentiran u Opatiji
Članak "Profesori s fakulteta u Iki razradili plan za Ičiće koji je prezentiran u Opatiji", Novi list, 29. ožujka 2011.
 
Doktorirao Marino Turčić
Članak "Doktorirao Marino Turčić", Novi list, 25. ožujka 2011.
 
"Volontiranje ulaznica u svijet rada", NL, 24.3.2011.
VOLONTIRANJE ULAZNICA U SVIJET RADA
 

 
 
RIJEKA U sklopu jučerašnjeg Sajma poslova na Narodnom učilištu Rijeka održan je okrugli stol »Volontiranje kao značajan doprinos društvenom i gospodarskom razvoju zajednice« što su ga upriličili Volonterski centar Udruge za razvoj civilnog društva Smart iz Rijeke i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Zvjezdana Schulz Vugrin predstavila je projekte Volonterskog centra usmjerene na povećanje zapošljivosti teško zapošljivih skupina, prvenstveno socijalno isključivih i mladih, čiji aktivni sudionici imaju prilike steći dodatnu edukaciju te razvijati socijalnu mrežu, uz to što time jačaju samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i socijalne integriranosti. Dr. sc. Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta istaknula je volontiranje kao značajni društveni kapital, donoseći mnogostruke koristi kako za volontera tako i za organizatora volontiranja i njegove korisnike, dok širu zajednicu čini stabilnijom, uspješnijom i poželjnom za svakog građanina. Koliko volontiranje snažno utječe na ekonomsku vrijednost, Ćulum je prikazala kroz primjere zemalja zapadne Europe, gdje volonteri svojim besplatnim i dobrovoljnim radom uštede državi milijunske iznose za radna mjesta.
    Da stjecanje novih znanja i vještina kroz volontiranje može biti od presudne važnosti za dobivanje zaposlenja, potvrdila je Meri Toljanić-Mavrić iz riječkog HZZZ-a, poručivši kako veliki broj poslodavaca i budući Hrvatski kvalifikacijski okvir traže od kandidata puno više od formalno stečenog znanja kroz hrvatski obrazovni sustav koji ne može odgovoriti današnjim potrebama tržišta rada. Stoga Toljanić-Mavrić promovira volontiranje kao mogući put do zaposlenja, jer nudi cjeloživotno učenje i mobilnost, odnosno, iskustva u komunikaciji s ljudima, rad u timu, kao i sve ostalo što mogu primijenjivati u budućem poslu. (S. P.)
 
"Posao se danas ne bira", NL, 24.3.2011.
SAJAM POSLOVA PEDESETAK POSLODAVACA I ŠKOLA PREDSTAVILO SE NEZAPOSLENIMA
Posao se danas ne bira
 
Gužva je na trenutke bila nesnošljiva, upitnike za posao kandidati su popunjavali stojećki, gurani sa svih strana, sjedeći na stubištu, tražeći svoju šansu za zaposlenje
 
 
Nezaposleni su dobili puno informacija, a hoće li dobiti i posao – ne zna seRIJEKA Veliki broj nezaposlenih jučer se odazvao 4. Sajmu poslova u Narodnom učilištu u Rijeci gdje se predstavilo 50-ak izlagača, poslodavaca i škola – gužva je na trenutke bila nesnošljiva, upitnike za posao kandidati su popunjavali stojećki, gurani sa svih strana, sjedeći na stubištu, prislanjajući jedan drugome formular na leđa... Ali, jednu smo pretendanticu na posao ipak izdvojili iz mase. Iva Oguić ima 24 godine, magistrirala je ekonomiju i samo je zbog jučerašnjeg sajma doputovala ravno iz Zadra.
    – Ovaj je sajam održan nekidan u Zadru, tamo nisam našla ništa za sebe pa sam došla vidjeti hoću li imati više sreće u Rijeci.
    – Preselila biste se u Rijeku ako ovdje nađete posao?, pitamo je.
    – Nego! Vremena su takva, danas treba ići za poslom, a ne čekati ga, rekla nam ova mlada Zadranka, tražeći poslodavca-izlagača kojemu bi mogla ostaviti svoj životopis. Uz dužno poštovanje organizatorima, pokroviteljima i izlagačima na jučerašnjem Sajmu poslova u Rijeci, junakinja je ipak Iva Oguić, jer ona je utjelovljenje svih nezaposlenih u Hrvatskoj, ova je Zadranka dokaz da posla nema, ljudi žele raditi, a ne da izbjegavaju poslove. Oguić se raspitivala za posao u Protectu i Vargonu, ali tamo nije bilo posla adekvatnog njenim željama i obrazovanju.
   
Prijave zatrpale pult

No, mnogi drugi kandidati jučer su ostavili svoje životopise na štandu tih dviju tvrtki.
    – Želimo upoznati ljude s profilom kadrova koje u određenim terminima potražujemo. Sad tražimo ljude za varenje plastike, vidimo da je velik interes kandidata za posao u našoj tvrtki, kazao nam je voditelj općih poslova u Vargonu Damir Juretić. Gužva je vladala i na pultu zaštitarske tvrtke Protect. Darija Gabrića, automehaničara, zatekli smo kako kao jedan od mnogih popunjava formular za posao zaštitara u Protectu.
    – Radio sam dvije godine u struci, a onda dobio otkaz kao višak radne snage, a sad bih radio bilo što, samo da radim. Sad ću, osim Protecta, vidjeti za što još mogu konkurirati, pa još negdje ostaviti životopis, kazao nam je 21-godišnji Dario. Pult riječke tvrtke PIK bio je omeđen bedemom zainteresiranih nezaposlenih osoba, mahom djevojaka. U samo pola sata pult je zatrpalo 20 ispunjenih prijava za posao. PIK trenutno traži pekare, slastičare i trgovce, ali većina onih koji su podnijeli molbu imaju VSS i ne žel
Zapošljavanje u sezoni i inozemstvu

Na sajmu je predstavljen Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu, posjetitelji su informirani o sezonskim poslovima u ovoj godini i mogućnostima rada i školovanja u inozemstvu. Za sve posjetitelje organizirana je i nagradna igra s 10-ak nagrada u vidu raznih tečajeva, edukacija, učenja stranih jezika.
e posao pekara ni slastičara, nego se nadaju da će se ukazati prilika i za posao adekvatan njihovoj stručnoj spremi. Poprilična gužva vladala je i na izložbenim prostorima Brodogradilišta »3. maj« i GP-a Krk. Obje tvrtke traže radnike u proizvodnji, s tim GP Krk sa zapošljavanjem kreće u rujnu, zbog smanjenog opsega posla tijekom predstojeće ljetne turističke sezone.
   
Obuka tjelohranitelja

Naišli smo i na zanimljiv štand MORH-a koji nude školovanje i posao na letcima: Postani vojni pilot, Postani kadet oružanih snaga i Prijavi se za dragovoljno služenje vojnog roka. Školovanje za pilote je stipendirano, a nezaposlenima se nudi trajno zaposlenje za sva tri spomenuta angažmana u MORH-u. Na jednom od štandova nude i obuku za tjelohranitelje, koja traje 100 sati.
    – Uglavnom nakon obuke nađu posao, ali najčešće u inozemstvu, jer kod nas nema toliko potrebe za tjelohraniteljima, kazala nam je tajnica ove škole Dražena Šepić.
    Na sajmu smo zatekli i Rominu Hađak, koja ima 33 godine, ali nema posao. Po struci je trgovkinja i ispunila je obrasce za posao trgovkinje u PIK-u, ali i za posao zaštitarke u Protectu. »Zašto da ne. Ispunit ću još koji pa možda me netko pozove«, kazala nam je. No, 24-godišnja Tea Glad ipak se nada poslu u struci, a završila je prvi stupanj ekonomskog fakulteta. »Prvi put sam na ovom sajmu, ne nadam se toliko da ću naći posao, koliko se nadam da ću proširiti kontakte. Voljela bih raditi u struci, naučiti raditi ono za što sam se školovala, a ne vječito raditi nešto što ne volim«, smatra Tea Glad.
    Organizator sajma je riječka služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a cilj je izravnim kontaktom između poslodavaca i onih koji traže posao smanjiti nezaposlenost. Tijekom ožujka se ovi sajmovi održavaju u središtima svih županija.

Biljana SAVIĆ
Snimio Damir ŠKOMRLJ

 
"Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu", NL, 24.3.2011.
MULTIKULTURALNOST SIMPOZIJ HRVATSKO-MAKEDONSKE KULTURNE VEZE
Makedonisti i kroatisti o toleranciji i suživotu
 
Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe, istaknuo veleposlanik Dančo Markovski
 
 
Sa sinoćnjeg otvorenja simpozija u Gradskoj vijećniciRIJEKA »Hrvatsko-makedonske književne, jezične i kulturne veze« naziv je simpozija koji je sinoć u organizaciji Sveučilišta u Rijeci započeo u Gradskoj vijećnici. Riječ je o trećem skupu takve vrste koji je okupio šezdestak sudionika sa svih makedonskih sveučilišta te četrdestak njihovih hrvatskih kolega. Okupljeni kroatisti i makedonisti tijekom trodnevnog će se skupa uz jezične i književne teme baviti i područjem povijesti, teatrologije te kulturologije, a radi se o najbrojnijem simpoziju takve vrste do sada.
    Najavljujući kako će sinoć započeti simpozij rezultirati i izdavanjem zbornika koji će se nadovezati na prethodna dva istovjetna izdanja članica organizacijskog odbora pof. dr. Loreta Georgievska Jakovleva istaknula je da je trodnevni skup dobra osnova za nastavak i napredovanje tradicionalno dobrih hrvatsko-makedonskih odnosa, dok je veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj Dančo Markovski kao posebno priznanje simpoziju ocijenio pokroviteljstvo hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, ali i podršku aktualnog makedonskog predsjednika Georgia Ivanova te prvog predsjednika Kire Gligorova. Dodajući da je Primorsko-goranska županija prepoznatljiva po multikulturalnosti Markovski je istaknuo kako Grad Rijeka predstavlja bastion makedonske kulture na području jugoistočnog dijela Europe.
    Činjenicu da Rijeku odlikuju multikulturalnost i multietičnost potvrdio je i zamjenik riječkog gradonačelnika Miroslav Matešić navodeći da trinaest posto građana Rijeke čine pripadnici nacionalnih manjina, dok se zamjenica primorsko-goranskog župana Nada Turina Đurić složila da je suradnja Hrvatske i Makedonije posebno utočište našla upravo u Rijeci. Sinoć otvoren simpozij prema riječima dekana Filozofskog fakulteta prof.dr. Predraga Šustara primjer je dobre prakse koju treba proširiti i na druge zemlje, a navodeći kako posebne zasluge oko organizacije simpozija pripadaju prof. dr. Goranu Kalogjeri, prof. dr. Vasilu Tacinovskom te prof. Dejanu Duriću dekan je zaključio da vrijednost simpozija predstavlja i uključivanje mladih znanstvenika koji će već tradicionalnu hrvatsko-makedonsku suradnju nastaviti i u budućnosti.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Počinje primopredaja objekta Studentske prehrane
Članak "Počinje primopredaja objekta Studentske prehrane", Novi list, 23. ožujka 2011.
 
Dobitnici nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci
Članak "Dobitnici nagrade Zaklade Sveučilišta u Rijeci", Novi list, 22. ožujka 2011.
 
Studijski boravak i praksa u inozemstvu
Članak "Studijski boravak i praksa u inozemstvu", Novi list, 22. ožujka 2011.
 
Buzetski srednjoškolci vole Rijeku, Glas Istre, 19. 3. 2011.
Članak povodom posjeta rektora prof. dr. sc. Pere Lučina Srednjoj školi Buzet.
 
Bolonju hitno treba poslati na ispit
Članak "Bolonju hitno treba poslati na ispit", Novi list, 19. ožujka 2011.
 
Irena Kiss doktorirala pedagogiju
Članak "Irena Kiss doktorirala pedagogiju", Novi list, 19. ožujka 2011.
 
Stvaralačko čitanje novi program
Članak "Stvaralačko čitanje novi program", Novi list, 19. ožujka 2011.
 
Revija talijanskog filma u Rijeci
Članak "Revija talijanskog filma u Rijeci", Novi list, 18. ožujka 2011.
 
Doktorirala Diana Nenadić Bilan
Članak "Doktorirala Diana Nenadić Bilan", Novi list, 18. ožujka 2011.
 
Suradnja Sveučilišta i Francuske alijanse
Članak Suradnja Sveučilišta i Francuske alijanse", Novi list, 18. ožujka 2011.
 
Čarobnjak scenskog govora
Članak "Čarobnjak scenskog govora", Novi list, 17. ožujka 2011.
 
Znanstveni susreti tolerancije i suživota
Članak "Znanstveni susreti tolerancije i suživota", Novi list, 17. ožujka 2011.
 
Party podrške Riteh Racing Teamu
Članak "Party podrške Riteh Racing Teamu", Novi list, 15. ožujka 2011.
 
Najsuvremenije računalo svih vremena, NL, 11. 3. 2011.
NIZ PREDAVANJA U BOGATOM PROGRAMU »TJEDNA MOZGA« OD PONEDJELJKA U RIJECI
Najsuvremenije računalo svih vremena
 
 
Prof. dr. Gordana RubešaRIJEKA Tjedan mozga koji se pod motom »Mozak i učenje« obilježava idući tjedan, u Rijeci će biti popraćen nizom predavanja namijenjenih stručnjacima i građanima koje će održavati zvučna imena Medicinskog fakulteta u Rijeci i Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Predavanja obuhvaćaju niz pristupa u izučavanju mozga od psihijatrijskog preko neurološkog do teološkog, a pored predavanja, tjedan će biti zaključen projekcijom filma »Posebna tišina« koji problematizira shizofreniju kroz lik glavnog junaka.
    – U svakom tjednu mozga nastojimo tematiku prilagoditi svakoj populaciji i stupnju obrazovanja pa možemo reći da i u ovom tjednu svatko, od polaznika vrtića do akademika, može naći nešto za sebe. Svaka naša tema može se sagledati s puno razina, a mozak koji je još uvijek misterij i najsuvremenije računalo svih vremena svatko doživljava na svoj način, istaknula je prof. dr. Gordana Rubeša, psihijatrica u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.
    Tjedan mozga započinje u ponedjeljak predavanjem »Kako efikasnije učiti«, namijenjeno riječkim studentima – brucošima i srednjoškolcima, kako bi na vrijeme mogli razviti ponajbolje vještine učenja i pamćenja. U Studentskom savjetovališnom centru ovo će predavanje održati Tamara Sremec, a učenju će biti posvećeno i predvanje prof. dr. Igora Prpića »Specifični poremećaji učenja« na Medicinskom fakultetu. U utorak će u Muzeju grada Rijeka biti predstavljena knjiga »Tajne mozga« autora prof. dr. Amira Muzura koja sadrži najnovija saznanja o radu i funkciji živčanog sustava. Isti dan u Udruzi invalida distrofičara Primorsko-goranske županije predavanje »Neuromuskularne bolesti i promjene u pokretu« održat će neurolog dr. David Bonifačić. »Seksualnost – mitovi, dileme i znanost« niz je predavanja koje će u klubu »Tunel« održati teologinja mr. sc. Anđela Jeličić, psihologinja prof. Karin Kuljanić i psihijatrica mr. sc. Sanja Janović. Vijećnica Grada Rijeke središte je zbivanja Tjedna mozga u četvrtak gdje će biti održana javna tribina pod naslovom »Bolesti mozga koje ne možemo izliječiti«, a na kojoj će prof. dr. Gordana Rubeša i dr. David Bonifačić govoriti o shizofreniji i Parkinsonovoj bolesti.

B. ČALUŠIĆ

 
Prva generacija magistara ekonomije, NL, 11. 3. 2011.
SVEČANOST NA EKONOMSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U RIJECI
Prva generacija magistara ekonomije
 
 
Radost zbog zvanja magistra ekonomijeRIJEKA Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečana promocija prve generacije magistara ekonomije. Riječ je o diplomantima koji su završili diplomski sveučilišni studij ekonomije usklađen s Bolonjskim sustavom, a zvanje magistar ekonomije stekli su: Tanja Reisinger, Vlatka Crnić, Stela Sinčić, Ines Zaharija, Dajana Kruneš, Majda Uremović, Luka Dragojević, Sanja Vrapčević, Vedrana Justinić, Renata Tepser, Maja Vujatović, Josip Šimičević, Alena Tunović, Manuela Klarić, Zvjezdana Pavić, Ana Paulin, Ivana Guštin, Marko Purković, Ivan Slavica, Josipa Dušević, Meri Žagar, Ivana Dujmović, Sanja Habuš, Emanuela Mattossovich, Jasmina Srdoč, Marino Variola, Marija Radman, Nataša Majkovica, Ines Franković, Ivana Ljevar, Marina Barkinija, Kleofina Shahini, Mladen Jović, Nives Holjevac, Andrea Perše, Ivana Đukić, Ksenija Ćuković, Ivana Šeškar, Andrijana Dovona, Šime Klanac, Petra Grulja, Katarina Depikolozvane, Danijela Orešković, Gorana Čupović, Marta Ranenović, Dajana Randić, Ivona Panen, Karmina Samaržija, Sandra Vlahović, Doriana Doko, Slanana Stanković, Valentina Velić, Dejan Blašković, Nikola Kurelić, Danijela Gledić, Mateo Blažević, Petra Novaković, Kristina Cimbal, Vedran Vuković, Martina Čizmić, Mateja Basara, Marina Blažan, Ivo Miletić, Antonija Svalina, Ivona Dakić, Tajana Macut, Sandra Vaclavek, Goran Justić, Katja Cofek, Aleksandar Vignjević, Martina Birt, Sandra Pavlinić, Marijana Rede, Elena Brumnjak, Dijana Prpić, Iva Zorović, Vanja Pletikosa, Kristina Biruš, Magdalena Matanović, Ivan Forempoher, Martina Božurić, Ivan Veličan, Sonja Zgodić, Melita Šutila, Ana Rebernik, Sara Bravar, Anita Kozić, Maja Hreljak, Violeta Vidaković, Jan Vnouček, Marko Butina, Iva Deželjin, Ivana Majdak, Vedrana Baraba, Alenka Daus, Valentina Vrbanek, Helena Devčić, Sandra Čotra, Sandra Ristić, Valentina Smukavić, Adrijana Jović, Marko Tomljanović, Andrea Korić, Maja Bogut, Maja Jurić, Tina Perić, Ines Vujatović, Kristina Matasić, Dijana Mikulek, Nadia Škarić, Antonija Bićanić, Andrea Lešćanec, Vedran Deželjin, Saša Hodžić, Sanja Logar, Irina Štokovac, Ivana Žužić, Kristina Mandić, Mario Pilat, Irena Blažević, Blanka Štefančić, Slanana Gogić, Vedran Vivoda, Maja Popović, Marta Martinović, Ivana Meštrović, Luka Šutalo, Ivana Čirjak, Kristina Karamarko i Maja Stanišić.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 
Diplome polaznicima HUP-ove poslovne škole za studente, NL, 11. 3. 2011.
DIPLOME POLAZNICIMA HUP-ove POSLOVNE ŠKOLE ZA STUDENTE
 
 
altRIJEKA Riječka podružnica Hrvatske udruge poslodavaca, Sveučilište u Rijeci i Primorsko-goranska županija jučer su svečanom dodjelom diploma okončali četvrti ciklus projekta Poslovne škole za studente. Četvrtu generaciju polaznika Poslovne škole činila su 34 studenta koji su završetkom programa prema riječima direktora i predsjednika riječke podružnice HUP-a Nenada Seiferta i Ivice Lukanovića, te prorektora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Damira Zeca, stekli dodatna znanja i sposobnosti za buduće izazove.
    U protekle četiri godine provođenja projekta Poslovnu školu je završilo 120 studenata riječkog Sveučilišta, a jučer su diplome za uspješno završenu edukaciju dobili: Aleksandar Vignjević, Ana Paulin, Corinna Jerkin, Emina Pughel, Igor Tomić, Irena Pavačić, Joško Trošelj, Maja Patrk, Majda Uremović, Marina Šimac, Sandro Erceg, Snežana Žurga, Stela Sinčić, Tamara Komadina, Tanja Milić, Tanja Špodnjak, Teuta Duletić, Aleksandar Saša Milaković, Anja Kolacio, Hrvoje Stupnik, Isabela Juničić, Ivan Pintar, Ivana Cvitan, Kristina Ivančić, Luka Dragojević, Maja Plašćar, Marino Čuljat, Mirna Perović, Sanja Barić, Stefani Mikulec, Tanja Vujnović, Vedran Padovan, Vedrana Justinić te Zvjezdana Pavić. (A. P.)
 
O riječkom Sveučilištu u Izraelu, NL, 11. 3. 2011.
O RIJEČKOM SVEUČILIŠTU U IZRAELU
 
 
RIJEKA Rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin bio je član hrvatske delegacije koja je u izraelskom gradu Eilatu sudjelovala na 12. Generalnoj skupštini Europske sveučilišne sportske asocijacije (EUSA). U sklopu skupštine hrvatska je delegacija promovirala Rijeku kao domaćina 6. Europskog sveučilišnog prvenstva u rukometu koje će se održati ove godine. Rektor riječkog Sveučilišta iskoristio je posjet kako bi se susreo s vodećim osobama europskog sveučilišnog sporta, a u razgovoru s Albertom Gualtierijem, predsjednikom EUSA-e, prof. dr. Lučin je iskazao spremnost Sveučilišta u Rijeci da bude u krugu onih europskih sveučilišta čije su odrednice osiguravanje optimalnih uvjeta za zdrav život i razvoj akademskih sposobnosti i izvanakademskih aktivnosti studenata. (I. Š. K.)
 
Produženi upisi za talijanski, NL, 11. 3. 2011.
PRODUŽENI UPISI ZA TALIJANSKI
 
 
RIJEKA Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci do produžio je rok za prijavu na natječaj za upis programa cjeloživotnog učenja Stručno usavršavanje talijanskog jezika, komunikacije i kulture do 18. ožujka. Iako je natječaj trebao biti zaključen ovog tjedna, dekan Filozofskog fakulteta prof. dr. Predrag Šustar ističe kako je odlučeno da se natječaj nastavi provoditi iz razloga što je ostalo nekoliko slobodnih mjesta. 
    
Bez obzira na prolongiranje natječaja, prvo će se predavanje održati prema planu, odnosno 26. ožujka, a prema najvama dekana bit će otvoreno za širu javnost. Ujedno će 21. ožujka na Filozofskom fakultetu započeti i projekcija suvremenog talijanskog filma. (I.Š.K.)
 
Liftovi će proraditi ovaj tjedan, a uskoro i grijanje, NL, 11. 3. 2011.
»LAVČEVIĆ« POPRAVLJA GREŠKE U ZGRADI FILOZOFSKOG FAKULTETA
Liftovi će proraditi ovaj tjedan, a uskoro i grijanje
 
 
Studentima s posebnim potrebama kolege pomažu da dođu od učionicaRIJEKA Predstavnici Sveučilišta u Rijeci jučer su održali sastanak s djelatnicima splitske tvrtke Lavčević koja je bila izvođač radova nove zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta u Sveučilišnom kampusu. Napominjući da je sastanak bio konstruktivan jer je dobiveno jamstvo da će se svi nadostaci ukloniti u najkraćem mogućem roku dekan Filozofskog fakulteta prof.dr. Predrag Šustar kao goruće probleme ističe grijanje i liftove, koji su izvan funkcije punih tjedan dana. Naime, problem je kulminirao proteklog tjedna kada je »propao« jedan od liftova pun studenata te je uprava fakulteta donijela odluku o zabrani njihovog korištenja.
    – Na uklanjanju oba problema već se radi, a očekujemo da bi liftovi mogli proraditi do kraja ovog tjedna. Uz grijanje koje je neophodno da bi se nastava mogla normalno odvijati liftovi nam predstavljaju najveći problem pogotovo za studente s posebnim potrebama. Njima u dolasku do učionica trenutno pomažu drugi studenti, međutim, to nije dugoročno rješenje, navodi dekan. Dodajući kako je već i velik dio sustava grijanja u funkciji prof. dr. Šustar ističe da se izvođač radova obvezao kako će korisniku objekta svakog tjedna dostavljati izvješća o tempu uklanjanja nedostataka koji su uglavnom vezani uz estetiku.
    – Radi se o manjim popravcima, poput neoličenih dijelova. Rok za njihovo uklanjanje nije dogovoren iz razloga što je u njihovo uklanjanje uključen velik broj kooperanata. Nama je trenutno najvažnije da se riješe nedostaci koji su bitni za normalno funkcioniranje nastave, pojašnjava prof. dr. Šustar.
    Istovremeno sa zabranom korištenja liftova prošlotjedna orkanska bura razbila je prozorsko staklo na jednoj od učionica devetog kata »tornja« zgrade uslijed čega je došlo i do probijanja vrata učionice, a sve je okončano evakucijom tornja. Navodeći da je taj problem promptno riješen popravljanjem nastale štete dekan ističe kako su sanirani i svi ostali prozori za koje se pretpostavljalo da bi mogli »popustiti« uslijed ponovnih vremskih neprilika.

I. ŠESTAN KUČIĆ

 

 
 
 
 
Novi punkt Sveučilišne knjižnice
Članak "Novi punkt Sveučilišne knjižnice", Novi list, 9. ožujka 2011.
 
Riječko Sveučilište domaćin Access seminara
Članak "Riječko Sveučilište domaćin Access seminara", Novi list, 8. ožujka 2011.
 
Radionica o intelektualnom vlasništvu
Članak "Radionica o intelektualnom vlasništvu", Novi list, 8. ožujka 2011.
 
Nagrada za životno djelo Katici Ivanišević, NL, 8. 3. 2011.
ŽUPANIJSKA PRIZNANJA OVE GODINE PREDLOŽENO UKUPNO 25 KANDIDATA
Nagrada za životno djelo Katici Ivanišević
 
Za dobitnice godišnjih nagrada odabrane prof. dr. Marina Šantić i prof. dr. Rajka Jurdana Šepić. Nagrade će biti dodijeljene 14. travnja.
 
Nada Turina-Đurić, Zlatko Komadina, Vidoje Vujić i Nikola MendrilaRIJEKA Župan Zlatko Komadina objavio je na redovitom tjednom press kolegiju dobitnike županijskih nagrada za ovu godinu: predloženo je da se nagradu za životno djelo dodjeli prof. dr. Katici Ivanišević, dok su za dobitnice godišnjih nagrada također odabrane dvije žene – prof. dr. Marina Šantić i prof. dr. Rajka Jurdana Šepić.
    Prema objašnjenju župana, profesor emeritus Katica Ivanišević nagradu za životno djelo dobiva za doprinos razvoju riječke akademske zajednice, razvoju znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj i posebno u Primorsko-goranskoj županiji. Prof. Ivanišević je među ostalim i prva žena rektor u Hrvatskoj, kao i prva žena predsjednica jednog parlamentarnog doma, nekadašnjeg Županijskog doma Sabora, a prijedložena je od Sveučilišta u Rijeci.
    Prof. dr. Marina Šantić predložena je od strane HNS-a za godišnju županijsku nagradu za izuzetan doprinos unapređenju biomedicinskih znanosti, dok je prof. dr. Rajka Jurdana Šepić izabrana za dobitnicu nagrade za vrijedan urednički i autorski doprinos očuvanju i popularizaciji čakavskog narječja u emisiji »Puntape« programa Radija Rijeke, na prijedlog člana Županijske skupštine Georga Žeželića i upravo uz podršku Radio Rijeke. Formalno, ovu odluku će donijeti Županijska skupština na sjednici u četvrtak, a kao i prethodnih godina interes na javni poziv za županijske nagrade bio je velik, te je kandidata za nagradu za životno djelo bilo ukupno sedam, a za godišnju nagradu čak 18. Nagrade će biti dodjeljene na Dan županije 14. travnja.
   
Mreža hitne pomoći

Zamjenica župana Nada Turina-Đurić izvijestila je da je Odjel za zdravstvo uputio pismo ministru zdravstva Darku Milinoviću sa svojim primjedbama na prijedlog mreže hitne medicinske
Nove koncesije za hotelske plaže

Pročelnik za pomorstvo Nikola Mendrila najavio je raspisivanje novog natječaja za dodjelu koncesija kod tri hotela – Excelsior i Bristol u Lovranu, te Kristal u Opatiji. Radi se o tome da je 5-godišnji ugovor o koncesiji istekao, a novi zakon onemogućuje automatsko produženje ugovora. To pak znači da bi hoteli mogli na novom natječaju izgubiti mogućnost da upravljaju plažama na kojima se kupaju upravo njihovi gosti, upozorio je Mendrila.
pomoći. Iako je Ministarstvo već uvažilo dio županijskih primjedbi, podžupanica upozorava da nije prihvatljivo da Čabar ne dobije puni tim hitne pomoći s obzirom na udaljenost od Delnica i Rijeke, a također nije prihvatljiv ni prijedlog da na kvarnerskim otocima bude dežuran po jedan tim, bez ikakve rezerve za slučaj da ekipa u slučaju nesreće napusti otok prevozeći pacijente u Rijeku. Za Županiju nije adekvatan ni prijedlog da Rijeka dobije dva stalna tima hitne pomoći uz jedan dodatni kojega čine samo medicinska sestra i vozač, već smatraju da Rijeka obavezno mora imati tri kompletna tima s liječnikom. Na koncu, u Županiji smatraju i da su potrebne dvije prijavno-dojavne jedinice, a ne samo jedna, kako Ministarstvo predviđa.
    – Sve ovo ne pridonosi načelu da građani Hrvatske trebaju biti jednakopravni u dostupnosti medicinskih usluga. I dalje će jedan puni tim biti na 60.000 stanovnika Zagreba, a u Rijeci na 100.000 stanovnika – konstatirala je Turina-Đurić.
   
Izmjene zakona

Župan Komadina izvjestio je da je njegov kolegij razmatrao i izmjene tri zakona koji su u proceduri: izraženo je zadovoljstvo izmjenama Zakona o zračnom prometu i zračnim lukama koji sada po prvi puta predviđa mogućnost koncesioniranja, što može značiti novu, svjetliju budućnost za aerodrom na Krku, jer to stvara preduvjete za dolazak strateških partnera i investitora.
    Županija podržava i izmjene Zakona o javnim cestama, prema kojem će gradovi i općine moći samostalno upravljati cestama na svom području, jer dosad se o jednoj prometnici znalo odlučivati i na četiri razine. Također, podržava se i izmjena Zakona o pomorskom dobru koji će omogućiti da gradovi i općine također preuzmu upravljanje lukama na svom području, a prijedlog je Županije da se to omogući onim lokalnim jedinicama koje to zatraže, dok za ostale luke nadležna može ostati Županija.

Tihana TOMIČIĆ

 
Riječko Sveučilište domaćin ACCESS seminara, NL, 8. 3. 2011.
RIJEČKO SVEUČILIŠTE DOMAĆIN ACCESS SEMINARA
 
 
RIJEKA Sveučilište u Rijeci bit će domaćin seminara u okviru TEMPUS ACCESS projekta: »Towards Equitable Access to Higher Education in Croatia: The Role of Higher Education Funding«, koji će se održati 15. ožujka. U radu seminara sudjelovat će predstavnici svih članova projektnog konzorcija, a jedan od partnera projekta je i Udruga Universitas. Osnovni cilj ACCESS projekta koji će trajati do 2013. godine je pridonijeti osiguranju pravednog i transparentnog pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj uklanjanjem financijskih prepreka putem prikupljanja potrebnih podataka te stvaranja kapaciteta za izradu politike financiranja visokog obrazovanja. (I.Š.K.)
 
Radionica o intelektualnom vlasništvu, NL, 8. 3. 2011.
& td>RADIONICA O INTELEKTUALNOM VLASNIŠTVU
 
 
altRIJEKA Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Odvjetničkim uredom Matijević iz Zagreba, a u sklopu Projekta tehnologijskog razvoja planira organizirati set od šest dvodnevnih radionica na temu intelektualnog vlasništva prilagođenih interesima i potrebama zaposlenika pojedinih fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Prva u nizu radionica održava se 7. i 8. ožujka u prostorijama Step Ri-a na temu intelektualnog vlasništva. (I.Š.K.)
 
Riječkim studentima 222 stipendije, NL, 4. 3. 2011.
RIJEČKIM STUDENTIMA 222 STIPENDIJE
 
 
altRIJEKA Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove će godine stipendirati 800 hrvatskih studenata, a među njima su izabrana i 222 polaznika Sveučilišta u Rijeci. Riječ je o stipendijama u iznosu od tisuću kuna, a stipendisti će ugovore o državnim stipendijama dobiti na svojim fakultetima u prvoj polovici ožujka. (I.Š.K.)
 
Ira-Ela Mažuran Marjanović specijalizirala marketing
Članak "Ira-Ela Mažuran Marjanović specijalizirala marketing", Novi list, 4. ožujka 2011.
 
Propao lift, grijanje uglavnom ne radi
Članak "Propao lift, grijanje uglavnom ne radi", Novi list, 4. ožujka 2011.
 
Evakuiran Filozofski i Učiteljski fakultet, NL, 3. 3. 2011.
Članak "Evakuiran Filozofski i Učiteljski fakultet", Novi list, 3. ožujka 2011.
 
Kreće usavršavanje talijanskog na Filozofskom, NL, 2. 3. 2011.
KREĆE USAVRŠAVANJE TALIJANSKOG NA FILOZOFSKOM
 
 
altRIJEKA Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci do 8. ožujka provodi natječaj za upis programa cjeloživotnog učenja Stručno usavršavanje talijanskog jezika, komunikacije i kulture – najavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare dekan prof. dr. Predrag Šustar. Pojašnjavajući kako je riječ o prvom dijelu programa koji omogućuje usvajanje i razvoj širokog spektra raspona profesionalnih vještina potrebnih za obavljanje raznovrsnih djelatnosti u različitim društvenim područjima dekan je najavio da će se na jesen održati drugi dio tog programa, a istovremeno će se pokrenuti i preddiplomski studij talijanistike, te će se oformiti i Odsjek talijanistike. Dodajući kako će se prvi dio programa održati kao tromjesečni program doc. dr. Gianna Mazzieri Sanković istaknula je da je za upis programa potrebno aktivno poznavanje talijanskog jezika, kao i završen bilo koji preddiplomski ili diplomski studij.
    Cijena programa je 3 tisuće kuna, a postoji mogućnost plaćanja u tri rate, kazala je doc. dr. Mazzieri Sanković.
    Prema najavi voditelja stručnog usavršavanja doc. dr. Giovannia D'Alessia svečano otvorenje programa održat će se 26. ožujka, a sama će se nastava odvijati petkom i subotom svakog drugog tjedna. Prvu generaciju polaznika činit će 30 kandidata, a program je koncipiran na način da se polaznicima nude dva obavezna i dva izborna predmeta. Polaznici će ukupno odslušati 75 sati nastave koja će biti organizirana kao predavanja, seminari i vježbe, a studentima je potrebno minimalno 15 ECTS bodova da bi završili program. (I. Š. K.)
 
I studenti i nastavnici nezadovoljni Bolonjom, NL, 2. 3. 2011.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
IZVANREDNA SJEDNICA SENATA O USPJEŠNOSTI PROVEDBE BOLONJSKOG PROCESA
I studenti i nastavnici nezadovoljni Bolonjom
 
U istraživanju je sudjelovalo 3.984 studenata s različitih fakulteta i više od 80 posto nastavnika, koji kao jedan od glavnih problema navode da studijski programi ne pripremaju dobro studente za tržište rada.
 
Studenti nezadovoljni kvalitetom organizacije i izvedbe nastaveRIJEKA Teška zapošljivost, nedovoljna mobilnost, visoke školarine, nerazumijevanje nastavnika te nezadovoljavajuća kvaliteta izvedbe i organizacije nastave najčešći su problemi s kojima se suočavaju studenti Sveučilišta u Rijeci. Gotovo 70 posto studenata mišljenja je da ih studij ne priprema dovoljno za rad, a njih 43 posto smatra pak da se razina kvalitete njihovih studija ne poboljšava. Istovremeno čak četvrtina studenata smatra da se praksi ne dodjeljuje dovoljan broj ECTS-a, a niske ocjene studenti daju i načinu organizacije nastave i ispitnih rokova, kao i dostupnosti savjetovanja pri izboru kolegija i mogućnosti nastavka studija. Provedeno je istraživanje pokazalo da iako svaki drugi student pokazuje interes za boravak na inozemnoj instituciji, u mobilnosti je sudjelovalo tek četiri posto studenata riječkog Sveučilišta. 
Riječ je o podacima dobivenim istraživanjem o uspješnosti provedbe Bolonjskog procesa što su jučer predstavljeni na izvanrednoj sjednici Senata Sveučilišta u Rijeci. 
Pojašnjavajući kako je prošle akademske godine u istraživanju sudjelovalo 3.984 studenata s različitih fakulteta, predsjednik Odbora za kvalitetu Sveučilišta u Rijeci doc. dr. Duško Pavletić istaknuo je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno i više od 80 posto nastavnika riječkog Sveučilišta koji su također izrazili svoje mišljenje o provedbi Bolonjskog procesa.
   
Prolaznost na uštrb kvalitete

S obzirom na to da se svaki drugi nastavnik, odnosno njih 52 posto, izjasnio kako su neke stvari nakon uvođenja Bolonje čak lošije nego prije, a 12 ih posto smatra da su promjene samo kozmetičke naravi, očito je da su nastavnici u velikoj mjeri nezadovoljni unapređenjem kvalitete studiranja uključivanjem u Bolonjski proces. Glavni razlog njihovog nezadovoljstv
Razmjena studenata
   
    Senat Sveučilišta jučer se bavio i provedbom razmjene studenata i nastavnika u okviru Erasmus programa, a kako je najavio prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. Damir Zec od iduće akademske godine ta će razmjena postati dvosmjerna. Naime, za razliku od dosadašnje prakse odlaska riječkih studenata i nastavnika u inozemstvo, od iduće akademske godine riječko Sveučilište bit će domaćin inozemnim studentima i nastavnicima. »Osigurali smo 68 mjesta za tu namjenu, a istovremeno za iduću smo akademsku godinu do sada za boravak naših studenata i nastavnika na inozemnim sveučilištima osigurali 167 mjesta. Naime, sklopili smo 78 ugovora s 19 zemalja, istaknuo je prof. dr. Zec.
a je preopterećenost, a poput studenata i sami nastavnici kao jedan od većih problema Bolonje vide činjenicu da studijski programi ne pripremaju dobro studente za tržište rada. Istovremeno kao jedan od izvora nezadovoljstava navode i neprimjerenost prostora s obzirom na broj studenata te smatraju da Bolonja potiče prolaznost studenata na štetu kvalitete, kao i da ECTS bodovi koje dobivaju studenti ne odgovaraju stvarnim opterećenjima.
    Slažući se s činjenicom da niska procjena kvalitete studija nastavnika zabrinjava, prorektorica za nastavu i studentska pitanja prof. dr. Snježana Prijić Samaržija podsjetila je da se istraživanjem nisu željeli sumirati rezultati Bolonje, jer riječ je o sustavu koji traži konstantne promjene i unapređenje. Uspoređujući pak rezultate istraživanja Sveučilišta u Rijeci s rezultatima istih istraživanja europskih zemalja koje također provode Bolonju, prof. dr. Prijić Samaržija istaknula je da riječko Sveučilište ide u korak s europskim zbivanjima.
   
Reforma diplomskih studija

– Europska sveučilišta imaju iste probleme kao i mi, jer i njihovi studenti i nastavnici kao najveće probleme ističu zapošljavanje, opterećenje nastavnika, mobilnost, ECTS bodove, kao i ishode učenja. Međutim, bez obzira na izražena nezadovoljstva na riječkom Sveučilištu, usporedba najnovijeg istraživanja s onim provedenim prije uvođenja Bolonje, odnosno prije šest godina pokazuje da zadovoljstvo studenata ipak ima uzlazni trend – napomenula je prorektorica.
    Naglašavajući kako su temeljita analiza i revizija ishoda učenja neminovni, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Pero Lučin zaključio je da se u idućem razdoblju prvenstveno treba fokusirati na reformu diplomskih studija, kao i kvalitetu studijskih programa. Međutim, iako su studenti i nastavnici u velikom broju izrazili svoje nezadovoljstvo Bolonjom, istovremeno su istaknuli i pozitivne promjene kao što su transparentnost, informiranost, etičnost, dostupnost izvora učenja, fleksibilnost, mogućnost mobilnosti te usmjerenost procesa nastave na studente.

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Prva knjižnica u kampusu na Trsatu
Članak "Prva knjižnica u kampusu na Trsatu", Novi list, 1. ožujka 2011.
 
Darko Šepić stručnjak marketing menadžmenta
Članak "Darko Šepić stručnjak marketing menadžmenta", Novi list, 1. ožujka 2011.
 
Davorka Zubak specijalistica marketinga
Članak "Davorka Zubak specijalistica marketinga", Novi list, 1. ožujka 2011.
 
Komercijalizacija inovacija - projekt Županije, TIC-a i Zaklade FIPRO, NL, 24. 2. 2011.
KOMERCIJALIZACIJA INOVACIJA PROJEKT ŽUPANIJE, TIC-a I ZAKLADE FIPRO
Inovatorima dvjesto tisuća kuna potpore
Table Top, Polimix i Login sustavi dobitnici su sredstava koja će im olakšati razvojni put i mogući plasman inovacija na tržište
 
Potpisivanje ugovora s inovatorima u Primorsko--goranskoj županijiRIJEKA Troje inovatora iz Primorsko-goranske županije potpisalo je ugovore o dodjeli ukupno 200 tisuća kuna s ravnateljem riječkog Tehnološko inovacijskog centra mr. sc. Davorom Begonjom. Njihove su inovacije osvojile financijska sredstva u sklopu projekta »Komercijalizacija inovacija«, što ga zajednički provode županijski Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu i Tehnološko-inovacijski centar, te Zaklada FIPRO. Projekt je pokrenut s ciljem razvoja i promocije inovatorstva, novih proizvoda, postupaka i usluga ili poboljšavanja već postojećih.
   
Hobi prerastao u posao

Županija i Zaklada FIPRO donirali su ukupno 200 tisuća kuna, a novac će podijeliti tri inovatorske tvrtke: Table Top, Polimix i Login sustavi. Tvrtka Table Top bavi se proizvodnjom specijalnih maketa građevina koje svoju namjenu pronalaze kako u »table top« igrama, tako i u scenografijama za animirane filmove.
    – Naš hobi prerastao je u posao, a na projekt smo prijavili maketu kule čiji smo industrijski dizajn zaštitili u Hrvatskoj
Bespovratno 30 posto sredstava

Ravnatelj TIC-a Rijeka mr. sc. Josip Begonja objasnio je kako se na natječaj javilo 11 tvrtki, a potpisnici ugovora 30 posto sredstava dobit će bespovratno, dok je preostalih 70 posto odobreno u vidu beskamatnog zajma, bez učešća, jamaca i hipoteke, s otplatom od tri godine i jednom godinom počeka.
. Namjera nam je proizvod dodatno razviti i osigurati distribuciju diljem svijeta. Ne razmišljamo lokalno, naša tvrtka ima izvozni karakter i drago mi je da je Zaklada FIPRO to prepoznala jer dobili smo značajna sredstva koja će nam definitivno olakšati razvojni put, rekao je Mladen Jurčić iz Table Topa.
    Polimix iz Šapjana vodeći je proizvođač poliuretana u Hrvatskoj, a 60 posto proizvodnje izvoze na zapadna tržišta. Sredstva u projektu »Komercijalizacije inovacija« odobrena su im za inovativnu kacigu za borilačke sportove koja nema tvrdih dijelova pa je samim tim sigurna za natjecatelje.
    – Kaciga je već izrađena u prvoj probnoj seriji, a dobili smo pozitivne kritike od klubova u Hrvatskoj i inozemstvu gdje je bila na probi. Novac Zaklade i Županije uložit ćemo u razvoj kacige i uklanjanje uočenih nedostataka, kaže Dominik Simčić iz Polimixa.
    Login sustavi bave se razvojem softvera, a na natječaj su prijavili poslovnu aplikaciju Virga, namijenjenu malim i srednjim poduzećima.
   
Promocija proizvoda

– Dobivena sredstva iskoristit ćemo za promociju proizvoda koji se već nalazi na tržištu. U razvoju Virga iskoristili smo višegodišnje iskustvo u radu s većim tvrtkama, a softver je smješten na serverskoj infrastrukturi naše tvrtke. Korisnici Virgu pristupaju putem interneta pa do svojih podataka mogu doći s bilo kojeg mjesta, objasnio je Josip Katalinić iz Login sustava.
    Dožupan Vidoje Vujić i pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Berislav Tulić podsjetili su da je projekt pokrenut s namjerom da se pomogne u rješavanju problema, s kojima se većina inovatora susreće, a riječ je o nedostatku financijskih sredstava u fazi poduzimanja završnih radova, kako bi se moguća inovacija plasirala na tržište.

Andrej PETRAK

 
Alumni klub povezuje riječke psihologe
Članak "Alumni klub povezuje riječke psihologe", Novi list, 21. veljače 2011.
 
Nova generacija inženjera građevinarstva
Članak "Nova generacija inženjera građevinarstva", Novi list, 17. veljače 2011.
 
Razmjena studenata
Članak "Razmjena studenata", Novi list, 16. veljače 2011.
 
U Kampusu više restorana nego zgrada
Članak "U Kampusu više restorana nego zgrada", Novi list, 16. veljače 2011.
 
Računalo protiv papira - Hoće li doista iPad ubiti novine?
Članak "Računalo protiv papira - Hoće li doista iPad ubiti novine?", Novi list, 16. veljače 2011.
 
Mini kampus čeka UPU
Članak "Mini kampus čeka UPU", Novi list, 15. veljače 2011.
 
Uvod u Lessacovu metodu
Članak "Uvod u Lessacovu metodu", Novi list, 15. veljače 2011.
 
Magistrirao Boris Jakovljević
Članak "Magistrirao Boris Jakovljević", Novi list, 11. veljače 2011.
 
Magistrirao Dalibor Čavić
Članak "Magistrirao Dalibor Čavić", Novi list, 11. veljače 2011.
 
Kultivator za poboljšanje studentskog standarda
Članak "Kultivator za poboljšanje studentskog standarda", Novi list, 11. veljače 2011.
 
Tečaj hrvatskog jezika za lektore
Članak "Tečaj hrvatskog jezika za lektore", Novi list, 9. veljače 2011.
 
Željka Dujić specijalistica marketing menadžmenta
Članak "Željka Dujić specijalistica marketing menadžmenta", Novi list, 9. veljače 2011.
 
Poslijediplomski specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu - Nova generacija budućih specijalista kontrolinga
Članak "Poslijediplomski specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu - Nova generacija budućih specijalista kontrolinga", Novi list, 4. veljače 2011.
 
Prvo stručno usavršavanje talijanskog jezika
Članak "Prvo stručno usavršavanje talijanskog jezika", Novi list, 3. veljače 2011.
 
Doktorirao Sven Maričić
Članak "Doktorirao Sven Maričić", Novi list, 3. veljače 2011.
 
Studijski posjet Bruxellesu o znanstvenom obrazovanju
Članak "Studijski posjet Bruxellesu o znanstvenom obrazovanju", Novi list, 2. veljače 2011.
 
Značajni jubileji - Svečanost sinoć na Medicinskom fakultetu
Članak "Značajni jubileji - Svečanost sinoć na Medicinskom fakultetu", Novi list, 1. veljače 2011.
 
Ana Brumnjak Iličić stručnjak marketinga
Članak "Ana Brumnjak Iličić stručnjak marketinga", Novi list, 1. veljače 2011.
 
Najbolji diplomski radovi i doktorati
Članak "Najbolji diplomski radovi i doktorati", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Nova generacija diplomanata i prvostupnika ekonomije
Članak "Nova generacija diplomanata i prvostupnika ekonomije", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Milan Cvitković specijalizirao marketing
Članak "Milan Cvitković specijalizirao marketing", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Dunja Anđić doktorirala na Filozofskom fakultetu
Članak "Dunja Anđić doktorirala na Filozofskom fakultetu", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Sovice sad žele i studentski list
Članak "Sovice sad žele i studentski list", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Ana Budija specijalistica kontrolinga
Članak "Ana Budija specijalistica kontrolinga", Novi list, 31. siječnja 2011.
 
Riječki znanstvenici doskočili opasnom virusu
Članak "Riječki znanstvenici doskočili opasnom virusu", Novi list, 29. siječnja 2011.
 
Donacija makedonske vlade Filozofskom fakultetu, NL, 28. 1. 2011.
DONACIJA MAKEDONSKE VLADE FILOZOFSKOM FAKULTETU
 
 
RIJEKA Veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj Dančo Markovski posjetio je jučer Filozofski fakultet te je za buduću knjižnicu te visokoškolske ustanove donirao 130 tomova knjiga s područja makedonske književnosti. Donacija je realizirana potporom makedonske vlade u suradnji s Društvom pisaca Makedonije, a knjige su namijenjene lektoratu makedonskoga jezika koji već niz godina djeluje pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta, kao i svim drugim zainteresiranim korisnicima. (I. Š. K.)
 
« Početak«212223»Kraj »

Stranica 21 od 23
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk