Mediji o Sveučilištu
''Sanitarno inženjerstvo - pogled iznutra'', Novi list, 9. 10. 2015.
 


 
''Riječani u potrazi za tajnama svemira'', Novi list, 9. 10. 2015.




 
''Dostupna i izvan radnog vremena'', Novi list, 6. 10. 2015.



 
''Znanstvenik prisiljen dati otkaz kako bi napredovao'', Novi list, 5. 10. 2015.





 
''Hrvatska prednost cijena je rada obrazovanih ljudi'', Novi list, 3. 10. 2015.
 


 
''Suradnja s najvećim kineskim tehnološkim institutom'', Novi list, 3. 10. 2015.


 
''Aleksandar Šušnjar ponovo predsjednik'', Novi list, 2. 10. 2015.
 

 
''Moguće stipendiranje tridesetak studenata'', Novi list, 1. 10. 2015
 

 
''Trilogija o Rijeci dr. Ante Simonića'', Novi list, 30. 9. 2015.


 
''Studetima slabijeg statusa 200 tisuća kuna'', Novi list, 23. 9. 2015.
 


 
''Ines Srdoč Konestra preuzima dekansku funkciju'', Novi list, 22. 9. 2015.
 

 
''Dobra suradnja s Trstom i Udinama'', Novi list, 19. 9. 2015.


 
''Istraživanje o ljudskom plaču'', Novi list, 19. 9. 2015.
 

 
''Sajam stipendija 15. listopada'', Novi list, 16. 9. 2015.
 

 
''Riječko sveučilište transparentno'', Novi list, 15. 9. 2015.
 


 
''UNIverziI-JA-DA studentima dijeli i do 200 tisuća kuna'', Novi list, 15. 9. 2015.
 

 
''Razmjena novosti iz botaničkih disciplina'', Novi list, 15. 9. 2015.
 

 
''Erasmus proračun u šest godina povećan šest puta'', Novi list, 14. 9. 2015.
 


 
''U svijetu sve više kriptovaluta'', Novi list, 11. 9. 2015.
 


 
''Najbolji Dermatrack, Hoviap i ReShroom'', Novi list, 7. 9. 2015.
 


 
''U svibnju konferencija o izvrsnosti u obrazovanju'',5. 9. 2015.
 


 
''Mladi pretvaraju ideje u održive poslovne pothvate'', Novi list, 5. 9. 2015.
 


 
''Dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje'', Novi list, 3. 9. 2015.
 


 
''Veći studentski prihodi ubrajat će se u ukupni prihod kućanstva'', Novi list, 1. 9. 2015.
 


 
''Popularizacija znanosti'', Novi list, 1. 9. 2015.
 


 
''Bolji uvid u problematiku nastave likovne umjetnosti'', Novi list, 28. 8. 2015.
 


 
''Početkom 2017. otvara se novi studentski dom'', Novi list, 24. 8. 2015.
 


 
''Bura se sklapa u Francuskoj'', Novi list, 24. 8. 2015.
 

 
''Majke lakše prihvaćaju istospolnu seksualnu orijentaciju djece'', Novi list, 23. 8. 2015.



 
''Otišao doajen našeg pomorskog prava'', Novi list, 22. 8. 2015.
 

 
''Najviše se traže jednosobni stanovi do 400 eura mjesečno'', Novi list, 20. 8. 2015.
 


 
''S početkom akademske godine niz novih sadržaja za studente'', Novi list, 19. 8. 2015.
 

 
''Doktorirao Aleksandar Cuculić'', Novi list, 18. 8. 2015.
 

 
''Za jesenji rok ostalo još 513 indeksa'', Novi list, 18. 8. 2015.
 

 
''Tri uspješne obrane doktorata'', Novi list, 7. 8. 2015.
 

 
''X-ice će se moći koristiti i kao platežno sredstvo'', Novi list, 31. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Dario Maradin'', Novi list, 30. 7. 2015.
 


 
''Od jeseni noću dostupni svi prostori knjižnice'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Srđan Žuškin'', Novi list, 29. 7. 2015.
 

 
''Mlađahni turisti na Turniću prespavaju noć za 150 kuna'', Novi list, 28. 7. 2015.
 


 
''Doktorirao Jasmin Ćelić'', Novi list, 27. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Luka Mihanović'', Novi list, 24. 7. 2015.
 

 
''Tri dana debatiranja'', Novi list, 23. 7. 2015.



 
''Medincinski fakultet'', Novi list, 22. 7. 2015.
 

 
''Radna mjesta 150 znanstvenih novaka ostaju Sveučilištu'', Novi list, 22. 7. 2015.


 
''Brucoši razgrabili gotovo 3500 mjesta na riječkim studijima'', Novi list, 21. 7. 2015.


 
''Serđo Kos u Kraljevskom institutu za navigaciju'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Riječki astrofizičari grade najveći svjetski gama-opservatorij na Kanarima'', Novi list, 18. 7. 2015.
 


 
''Do diplome iz poduzetništva u papučama'', Novi list, 17. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Karlo Nađ'', Novi list, 15. 7. 2015.
 


 
''Počelo odbrojavanje do početka Europskih sveučilišnih igara 2016.'', Novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Unapređenje učiteljskih i odgajateljskih studija'', novi list, 14. 7. 2015.
 


 
''Raste riječki studentski grad'', Novi list, 14. 7. 2015.
 
 
''Prvi put elektroničke prijave na fakultete'', Novi list, 13. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Saša Mitrović'', Novi list, 11. 7. 2015.


 
''Diplome za 97 magistara i prvostupnika'', Novi list, 11. 7. 2015.
 

 
''Prvi programi usklađeni s potrebama tržišta rada'', Novi list, 11. 7. 2015.
 
 
''Jednoglasna podrška razvoju Sveučilišta'', Novi list, 10. 7. 2015.
 
 
''PIK i Sveučilište zajedno u razvoj industrije hrane'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Doktorirao Žarko Koboević'', Novi list, 9. 7. 2015.
 

 
''Studenti pomorstva će imati 800 toplih obroka dnevno'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Prof. dr. Krešimir Pavelić u Upravnom odboru'', Novi list, 9. 7. 2015.
 


 
''Aleksandar Šušnjar lider svih hrvatskih studenata'', Novi list, 8. 7. 2015.
 

 
''Sjećanje na vrsnog znanstvenika i diplomata'', Novi list, 7. 7. 2015.
 

 
''Socijalna situacija studenata ulaznica za studentski dom'', Novi list, 7. 7. 2015.


 
''Dolazak superbrze 'Bure' nestrpljivo čekaju i privrednici'', Novi list, 6. 7. 2015.
 


 
''Jasna Peter Katalinić na čelu Hrvatskog društva za proteomiku'', Novi list, 3. 7. 2015.
 


 
''Eminentni znanstvenici o liječenju karcinoma'', Novi list, 1. 7. 2015.



 
''Sufinanciranje odlaska na EU FashionMatch'', Novi list, 1. 7. 2015.


 
''Doktorirao Marko Turk'', Novi list, 1. 7. 2015.
 

 
''Naglasak XI. Ljetne škole na lokalnoj upravi i integraciji'', Novi list, 30. 6. 2015.


 
''Društvena nejednakost jedan od najvećih problema suvremenog društva'', Novi list, 30. 6. 2015


 
''Valnea Žauhar obranila doktorsku disertaciju'', Novi list, 27. 6. 2015.


 
''Na riječko Sveučilište stiže superkompjutor vrijedan 44,7 mil. kn'', Novi list, 26. 6. 2015.


 
''Onečišćenja zraka iz emisije brodova'', Novi list, 19. 6. 2015.
 

 
''Ivana Štimac Grandić nova dekanica'', Novi list, 17. 6. 2015.
 

 
''Doktorirao Vedran Miletić, Novi list, 16. 6. 2015.
 

 
''Marta Žuvić Butorac nova predsjednica'', Novi list, 15. 6. 2015.


 
''Doktorirala Mirjana Crnić Novosel'', Novi list, 15. 6. 2015.
 

 
''Sljedeće godine tri nova paviljona sa 750 ležajeva'', Novi list, 13. 6. 2015.


 
''Mirjana Grčić Fabić doktorica znanosti'', Novi list, 12. 6. 2015.
 

 
''Matematički modeli u istraživanju funkcija kardiovaskularnog sustava'', Novi list, 11. 6. 2015.
 


 
''Za novu generaciju cjepiva izdvojeno 3,5 milijuna eura'', Novi list, 8. 6. 2015.


 
''Superalati za novu riječku industriju'', Novi list, 3. 6. 2015.


 
''Nagrada Damiru Tuliću i Nini Kudiš'', Novi list, 1. 6. 2015.


 
''Kampus će biti platforma za prijenos znanja u tehnološke inovacije'', Novi list, 1. 6. 2015.
 


 
''Najnovija generacija pomoraca s diplomom, Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Projektiranje u brodogradnji'', Novi list, 29. 5. 2015.
 


 
''Riječki studenti najbolji'', Novi list, 28. 5. 2015.






 
''Desetak studenata našlo svoja prva radna mjesta'', Novi list, 28. 5. 2015.
 

 
''Sudjelovale 24 veslačke ekipe'', Novi list, 27. 5. 2015.
 

 
''Upis programa do kraja lipnja'', Novi list, 26. 5. 2015.
 
 
NOVINA.RI ŠKOLA NOVINARSTVA
 
Upis programa do kraja lipnja
 
 
RIJEKA » Sveučilište u Rijeci produljilo je rok za prijavu na natječaj za upis polaznika u program cjeloživotnog učenja: »Škola novinarstva – etika, kultura, oblikovanje – NOVINA.RI«, koji Sveučilište u Rijeci provodi u suradnji s Novim listom. Prijave na natječaj se primaju do 30. lipnja, a pravo prijave imaju kandidati koji su upisali ili završili preddiplomski studij na bilo kojem hrvatskom sveučilištu, dok će prednost upisa imati kandidati društveno-humanističkih i umjetničkih područja studiranja. 
    Upisna kvota novog programa cjeloživotnog obrazovanja kojim se otvara prostor za obrazovanje ljudi u okviru struke je 35 polaznika, a program je usmjeren stjecanju kompetencija i vještina pisanja različitih novinarskih vrsta i oblika s mogućnošću primjene temeljnih etičkih, estetskih i kulturnih pretpostavki u bilo kojoj formi medijskog obraćanja široj javnosti. 
    Program u trajanju od 30 tjedana koncipiran je tako da će se 20 posto, odnosno 36 sati, realizirati kroz predavanja profesora specijaliziranih za područja političkog novinarstva, komunikacijske etike, kulture i medija, vizualizacije medija te interakcije medija s društvenim akterima. Jednak fond sati realizirat će se kroz održavanje tribina i tematskih radionica kojima će voditelji i moderatori biti istaknuti novinari s navedenih područja, dok će se najveći fond sati, 60 posto, realizirati kroz stručnu praksu polaznika programa, pod mentorstvom novinara Novoga lista i doktoranada Sveučilišta u Rijeci. Polaznici će ukupno proći 144 sata izobrazbe, a po završetku programa steći će potvrdu Sveučilišta u Rijeci o završenom programu, odnosno o stečenih 30 ECTS bodova. Nastava će se održavati na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a praktični dio programa u redakciji Novog lista. Izvođenje programa započet će iduće akademske godine, a uz presliku diplome i kratak životopis, kandidati moraju priložiti i motivacijsko pismo do dvije kartice teksta. (I.Š.K.)
 


 
''Filozofski upisuje najviše, a Odjel za fiziku najmanje brucoša'', Novi list, 25. 5. 2015.
 
UPISI NA FAKULTETE SVEUČILIŠTE U RIJECI RASPISALO NATJEČAJ ZA UPIS NOVE GENERACIJE BRUCOŠA
Prijave za studijske programe u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Građevinski fakultet ove godine upisuje 145 brucoša * Foto: S. JEŽINARIJEKA » Sveučilište u Rijeci raspisalo je natječaj za upis u prvu godinu preddiplomskih sveučilišnih, integriranih sveučilišnih studija te preddiplomskih stručnih studija za narednu akademsku godinu, a budućim će se brucošima ponuditi 3.510 upisnih mjesta. Prijave za studijske programe sastavnica Sveučilišta u Rijeci u sustavu NISpVU u ljetnom upisnom roku traju do 17. srpnja, a taj će se dan objaviti i konačne rang-liste upisnika, dok će prijave za jesenji rok upisa trajati od 22. srpnja do 21. rujna. 
    Od ukupne upisne kvote riječkog Sveučilišta najveći broj upisnih mjesta, njih 2.536, osiguran je za redovne studente, dok će se izvanrednim studentima ponuditi 860, a stranim studentima 114 mjesta. 
    
Upisna kvota kao lani

Riječ je o upisnoj kvoti koja je na razini prošlogodišnje, odnosno za 32 upisna mjesta veća je nego lani. 
    Po broju upisnih mjesta prvo mjesto zauzima Filozofski fakultet koji planira upisati 497 brucoša, a s 478 mjesta slijedi ga Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu te Tehnički fakultet koji planira upis 475 studenata. Sličnu upisnu kvotu isplanirao je i Pomorski fakultet koji će osigurati 416 mjesta, a odmah nakon njega i Ekonomski fakultet 
Provjere posebnih znanja 
    
    Na pojedinim fakultetima uvjet za upis na određene studijske programe je i provjera posebnih znanja, vještina i sposobnosti pa su kandidati obvezni prijavu studijskih programa u NISpVU izvršiti ranije. Tako je za studij likovne pedagogije i primijenjene umjetnosti na Akademiji primijenjenjih umjetnosti rok za prijavu 29. svibnja, a za studije psihologije, njemačkog jezika i književnosti, engleskog jezika i književnosti, talijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu rok je 12. lipnja. Za sve studije Fakulteta zdravstvenih studija krajnji rok za prijavu je 31. svibnja, a isti rok ima i Medicinski fakultet također za sve programe. Rok za prijavu programa biotehnologija i istraživanje lijekova Odjela za biotehnologiju je 12. lipnja.
čija kvota iznosi 400 mjesta te Pravni fakultet s 350 upisnih mjesta. 
    Na popisu riječkih visokoškolskih ustanova ove se godine našao i novoosnovani Fakultet zdravstvenih studija koji će upisati 195 studenata, dok Medicinski fakultet planira upis dva studenta manje, odnosno njih 193. Nešto manju upisnu kvotu, 145 mjesta, isplanirao je Građevinski fakultet, dok s 84 upisna mjesta slijedi Odjel za informatiku, a s 80 mjesta Učiteljski fakultet. Akademija primijenjenih umjetnosti računa pak na upis 55 novih studenata, dok Odjel za biotehnologiju ima u planu upis od 48 studenata, a s kvotom od 45 studenata raspolagat će Odjel za matematiku. Najmanju upisnu kvotu ima Odjel za fiziku koji će upisati 35 studenata. 
    
Troškovi studija

Svaki budući brucoš može prijaviti do deset studijskih programa prema redoslijedu osobnih želja, a puni iznos participacije u troškovima studija za upis u prvu godinu ostao je na prošlogodišnjim razinama. Za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, odnosno nastavnom području društvenih i humanističkih struka te za studije matematike puna je participacija 5.500 kuna, za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, odnosno u nastavnom području tehničkih i biotehničkih struka te za studije fizike 7.370 kuna, a za studije koji se izvode u znanstvenom području prirodnih znanosti, osim metamtike i fizike, te za studije iz biomedicine i zdravstva, kao i studije umjetničkog područja puna participacija iznosi 9.240 kuna.


 
''Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VEUČILIŠTE STUDENTIMA DODIJELJENE POTVRDE O STIPENDIRANJU
 
Za 306 stipendija izdvojeno 2,7 mil. kuna
 
 
Stipendisti riječkog sveučilišta i rektor Pero Lučin  * Foto: R. BRMALJRIJEKA » Sveučilište u Rijeci i ove je godine u povodu Dana Sveučilišta dodijelilo potvrde o stipendiranju svojim studentima, a u ukupno sedam kategorija dodijeljeno je 306 stipendija i potpora u iznosu od gotovo 2,7 milijuna kuna. 
    Ukupno 106 studenata riječkoga sveučilišta zaslužilo je stipendiju u iznosu od 10 tisuća kuna s obzirom na izvrsne rezultate koje su ostvarili u prethodnoj akademskoj godini. Stipendija za izvrsnost dodjeljuje se na temelju kriterija uspješnosti u okviru redovnih nastavnih aktivnosti te posebnih postignuća, odnosno aktivnosti u okviru izvannastavnih aktivnosti. Studentima slabijeg imovinskog statusa dodijeljeno je pak 30 stipendija u ukupnom iznosu od 300 tisuća kuna, a već treću godinu zaredom, dio sredstava upisnina raspoređuje se u Fond »Aleksandar Abramov« te se kroz program »Solidarnost« dodjeljuju stipendije namijenjene materijalnoj potpori studenata slabijeg imovinskog stanja, poglavito studentima bez roditelja i onih koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji. Kroz taj program dodijeljeno je 58 stipendija u ukupnom iznosu od 247 tisuća kuna. 
    Po prvi put ove godine za stipendiju su se mogli natjecati i studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija i to prijavom projekata za realizaciju strateških ciljeva Sveučilišta, a potvrdu o stipendiji od 10 tisuća primilo je 69 doktoranada riječkoga sveučilišta. (I. Š. K.)


 
''Druženje studenata s američkim marincima'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
»MEET THE U.S. SAILORS« AMERICAN CORNER SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE RIJEKA
 
Druženje studenata s američkim marincima
 
 
Marinci su studentima pričali o čarima svog poziva * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » »Meet the U.S. Sailors« naziv je druženja američkih marinaca sa zapovjednog broda američke 6. flote »USS Mount Whitney« i studenata koje je organizirao American Corner Sveučilišne knjižnice u Rijeci. Časnici Jerry Wagoner, Cody Garrett, Ray Coleman i Delacruz sat su vremena strpljivo odgovarali na pitanja studenata koje je zanimalo baš sve – od života na brodu pa do njihovog privatnog života i školovanja u Americi. Studenti su tako mogli čuti da na njihovom brodu vlada strogi režim koji se sastoji od ranog ustajanja i cjelodnevnog rada, bez slobodnih vikenda, a iako im je ponekad zbog odvojenosti od obitelji teško, njihove su supruge, kažu, znale kakav ih život čeka i naučile su se na takav način života. Većina je njih prije posla kojim se sada bave imala druga radna mjesta, no na njima se nisu našli, a ono što izdvajaju kao najbolji dio njihovog života na brodu američke flote su putovanja, upoznavanje novih kultura i ljudi. Rijeka je, kažu, gostoljubiva, ljudi su otvoreni i prijateljski raspoloženi, a komunikacija je laka jer većina govori engleski. Na pitanje studenata zašto je za remont njihovog broda odabrana baš Rijeka i brodogradilište Viktor Lenac, Wagoner je pojasnio kako je odabiru prethodilo mnogo razloga. 
    – Za odabir baš Rijeke i »Viktora Lenca« za remont bilo je više razloga, od sigurnosnih i budžeta, pa do toga da nam je ovdje sve nadohvat ruke. Sve je blizu i automobilom se gotovo svugdje može doći za pet minuta. Ostajemo ovdje do kolovoza, naš je brod prilično star i zahtijeva dosta radova, kazao je Wagoner. Dodajući da posadu »USS Mount Whitneya« čini 300 ljudi, od čega su polovina vojnici, a ostalo civili, Wagoner je kazao da među posadom ima i pripadnica ljepšeg spola u dobi od 18 do 40-ak godina, a bez obzira na spol svi rade iste poslove. Studenti su marince ispitali i poznavanje hrvatskog jezika te su se uvjerili da svatko od njih zna po nekoliko riječi, a svi su članovi posade »USS Mount Whitney« istaknuli da je Rijeka ugodan grad u koji bi se željeli vratiti. (I. Š. K.)
 


 
''Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade'', Novi list, 23. 5. 2015.
 
VIŠKOVO PRIMANJE ZA MLADU UMJETNICU
 
Monika Rajkovača dobitnica Rektorove nagrade
 
 
VIŠKOVO » Načelnica Općine Viškovo, Sanja Udović, sa svojim je suradnicima upriličila primanje za mladu umjetnicu Moniku Rajkovaču, studenticu 1. godine diplomskog sveučilišnog studija likovne pedagogije Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, kojoj je za njezin studentski umjetnički rad u 2014./2015. akademskoj godini iz umjetničkog područja dodijeljena Rektorova nagrada. Tijekom prijema u Općini Viškovo, Monika je u kratkoj prezentaciji izložila svoj nagrađeni rad. Uz načelnicu Sanju Udović, na primanju su nazočili njezin zamjenik Denis Mladenić i voditeljica Ureda načelnika Irena Gauš. (S. G.)
 

 
''O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati'', Novi list, 23. 5. 2015.
TEHNIČKI FAKULTET ODRŽANI DANI OTVORENIH LABORATORIJA

O odabiru studija treba na vrijeme početi razmišljati
 
Sto trideset učenika trećih razreda istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, uz pomoć profesora i studenata Tehničkog fakulteta, imalo je priliku razgledati sedam laboratorija te sudjelovati u vježbama 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

 
Srednjoškolce je impresionirala opremljenost laboratorija Tehničkog fakulteta * Foto: I. TOMIĆRIJEKA » Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci jučer je drugu godinu zaredom organizirao Dan otvorenih laboratorija, a riječ je o manifestaciji koja je namijenjena učenicima trećih razreda srednjih škola. Tijekom višesatnog programa u kojem je sudjelovalo 130 učenika istarskih i primorsko-goranskih srednjih škola, profesori i studenti Tehničkog fakulteta srednjoškolcima su predstavili sedam laboratorija, a tijekom posjeta učenici su imali priliku sudjelovati i u vježbama. Uz laboratorije toplinskog mjerenja, ispitivanja čvrstoće, preciznog inženjerstva, umjetne percepcije i autonomnih sustava te automatike i robotike, srednjoškolcima su predstavljeni i studentski projekti, a riječ je o RITEH Racing Teamu i Water Bikeu koje su srednjoškolcima predstavili smi studenti. 
    Cilj manifestacije Dan otvorenih laboratorija, prema riječima dekana prof. dr. Gorana Turkalja, je potaknuti učenike da na vrijeme počnu razmišljati o odabiru studija, ali i predstaviti im studentski život. 
    – Želja nam je na ovaj način privući i povećati broj kvalitetnih studenata. Uz razgledavanje laboratorija za učenike organiziramo ručak u našoj kantini, a na taj način mogu isprobati studentski život, kazao je dekan. 
    Dodajući kako cjelokupnu manifestaciju financira Tehnički fakultet, organizator Dana otvorenih laboratorija prof. dr. Lado Kranjčević istaknuo je da je fakultet organizirao i prijevoz učenika iz udaljenijih mjesta. Iako do fakulteta nisu morali dugo putovati, jer pohađaju Tehničku školu za strojartsvo i brodogradnju smještenu u susjedstvu, Lovro Oštrić i Danijel Biljman jučer su bili ugodno iznenađenim onime što su na Tehničkom fakultetu vidjeli. 
    – Nikada nisam bio na fakultetu i jako je zanimljivo. Čini mi se da vlada ugodna atmosfera za rad. Razmišljao sam o upisu ovog fakulteta i zato sam došao vidjeti što se nudi, kaže Danijel. 
    Njegov kolega Lovro iznenadio se pak suvremenom opremom kojom raspolaže fakultet. 
    – Nisam očekivao ovakvu opremljenost fakulteta. Zadovoljan sam onime što sam vidio. Moj prvi izbor je Fakultet elekrotehnike i računalstva, a drugi će mi izbor biti riječki Tehnički fakultet, jer zanimaju me računarstvo i strojarstvo, zaključio je Lovro.


 
''Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku'', Novi list, 22. 5. 2015.
 
 
IZNADPROSJEČNI PRVA GENERACIJA MAGISTARA BIOTEHNOLOGIJE

Čak 90 posto upisanih studij završilo u roku
Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova

 
 
Svečana promocija prve generacije magistara biotehnologije  * Foto: V. KARUZARIJEKA » Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, pored sjajnih znanstvenih postignuća, obrazuje studente unutar studijskih programa koji su specifični u kontekstu Europe jer predstavljaju interdisciplinarni studij koji uključuje biomedicinske i prirodne znanosti, ali i ekonomiju i stjecanje vještina u domeni razvoja novih tehnologija – istaknula je jučer na svečanoj promociji prve generacije magistara biotehnologije prorektorica za studente prof. dr. Snježana Prijić Samaržija. Promovirano je 20 magistara biotehnologije u medicini i 14 magistara istraživanja i razvoja lijekova, a čestitajući im, prorektorica je naglasila da njihovi studenti imaju priliku raditi u najmodernijim laboratorijima u Hrvatskoj, a kao posebno važan aspekt istaknula je i suradnju s JGL-om. Uz zahvalu profesorima, prof. dr. Prijić Samaržija posebno je istaknula da je ponos Sveučilišta iznimna uspješnost prve generacije magistara biotehnologije, jer je čak 90 posto upisanih studenta studij završilo u roku, što je iznadprosječno postignuće, a većina je postigla rezultat koji se posebno pohvaljuje. 
    Jučerašnjim činom zvanje magistar biotehnologije u medicini stekli su: Smiljana Banko, Zrinko Baričević, Ivana Bertović, Leon Cindrić, Renato Čargonja, Stefani Dobrović-Ivanov, Helija Dokić, Petra Filipović, Nika Gržeta, Anja Harej, Antonia Horak, Nina Jurčić, Leon Juretić, Mia Merlak, Adrian Moderčin, Antonella Paladin, Tihana Poropat, Lora Savin, Nikolina Stanić i Andreja Zubković, dok su zvanje magistar istraživanja i razvoja lijekova stekli: Dalibor Barkić, Karla Bosiljevac, Jelena Hac, Martina Kalauz, Matea Knapić, Vedran Kosanović, Marko Lapat, Vlatka Maričić, Andrea Markovinović, Sanja Milovanović, Viktoria Mrđen, Romina Sabo, Nina Šilobad i Tina Uroda. (I. Š. K.)
 


 
''Doktorirala Natalija Bede'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
GRAĐEVINSKI FAKULTET
 
 
RIJEKA » Obranom doktorskog rada pod naslovom »Numerical and Experimental Study of Concrete Fracture under Dynamic Loading« akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenoga područja tehničke znanosti, znanstveno polje temeljne tehničke znanosti na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci stekla je Natalija Bede. Mentor pri izradi rada bio je prof.dr. Joško Ožbolt, a povjerenstvo za obranu rada činili su: prof.dr. Ivica Kožar i doc.dr. Vanja Travaš s riječkog Građevinskog fakulteta te prof.dr. Joško Krolo s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (I.Š.K.)



 
''Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku'', Novi list, 20. 5. 2015.
 
SVEČANA SJEDNICA SENATA OBILJEŽAVANJE 42. GODIŠNJICE SVEUČILIŠTA U RIJECI UVELIČAO I ZORAN MILANOVIĆ

Riječko Sveučilište uzor za Hrvatsku

Ovo sveučilište radi, napreduje i provokativno je kada treba, rekao je premijer, a rektor Lučin istaknuo kao prioritet osnivanje sveučilišne bolnice te ukazao na probleme s kojima se susreće riječka medicina 

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ, snimio Damir ŠKOMRLJ
 
Riječko Sveučilište provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – premijer Zoran MilanovićRIJEKA » Rijeka je grad koji je u zadnjih nekoliko desetljeća uspio razviti jedno ozbiljno sveučilište. I u akademiji, kao i u politici, percepcija nešto znači. Nekada je percepcija, u moje vrijeme kad sam bio student, bila da se jedino ima smisla školovati u Zagrebu. Danas je percepcija, ali i činjenica, da Hrvatska ima nekoliko kvalitetnih sveučilišta – kazao je jučer premijer Zoran Milanović na svečanoj sjedinici Senata Sveučilišta u Rijeci kojom su obilježene 42 godine postojanja te ustanove. 
    Jučerašnji posjet premijera bilo je njegovo treće gostovanje na riječkom Sveučilištu u ovoj godini, a dodajući kako je kao predsjednik Vlade nezadovoljan količinom ulaganja u obrazovanje i znanost, Milanović je istaknuo da se hrvatski interes u EU može svesti na to koliko smo u stanju iskoristiti financijske mogućnosti. 
    – Riječko Sveučilište u tome ima uspjeha. U tom smislu je uzor za Hrvatsku, ali i izvan Hrvatske. Sveučilište koje radi, napreduje i stalno se giba, provokativno je kada treba i otvoreno poput grada – istaknuo je premijer. 
    
Integracija s KBC-om

Svečana sjednica Senata okupila je jučer cijeli niz uglednih gostiju, među kojima su bili predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, kao i rektori sveučilišta iz Mostara, Maribora i Trsta, a prema ocjeni riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela, Rijeka ne bi bila grad kakav jest bez riječkog Sveučilišta. Iznoseći pak sve uspjehe Sveučilišta u proteklih godinu dana, rektor prof.dr. Pero Lučin istaknuo je da smatra kako Sveučilište može biti zadovoljno i ponosno onim što je do sada naprav
Nagrade, zahvale i počasna zvanja 
    
    Svečana sjednica Senata bila je prilika i za uručenje niza zahvalnica, ali i dodjele počasnog zvanja i titule professor emeritus za 2015. koja je pripala Vinku Kandžiji s Ekonomskog fakulteta, Mati Sršenu s Građevinskog te Miljenku Uraviću s Medicinskog fakulteta. Dobitnici zahvalnica umirovljeni su redoviti profesori: Žarko Violić, Bruno Grbac, Vinko Kandžija, Igor Brajdić, Ivan Vrkljan, Mira Ćuk, Eris Materljan, Žarko Mavrić, Jasminka Rupčić, Miljenko Uravić te Jasna Peter Katalinić, dok su u trajno zvanje redovitih profesora izabrani: Mile Pavlić, Branko Šestan, Jasminka Pavelić, Željka Crnčević Orlić, Dinko Vitezić, Gordana Zamolo, Nikica Gabrić, Željko Reiner, Maja Krašević, Damir Miletić, Elvira Mustać, Lada Badurina, Nenad Smokrović, Marija Kaštelan-Mrak, Dean Crnković i Nenad Hlača. Ujedno su dodijeljene i rektorove nagrade za izvrsnost koje su dobili: Kristina Habunek, Ivana Pajković, Nika Čunović, Josipa Ždravac, Kruno Topolski, Daniel Brusić, Domagoj Vučić, Katarina Balen, Iva Parenta, Sandra Kvaternik, Sandra Crnko, Ivan Pribanić, Viktor Jurčić, Ivona Jerbić i Hana Grubišić-Krmpotić, dok su rektorove nagrade za studentski stručni, znanstveni i umjetnički rad dobili: Lara Saftić, Erol Šehu i Monika Rajkovača, a studentom volonterom proglašena je Andreja Matošević. Studentom aktivistom proglašen je Diego Sušanj, a rektorova nagrada za sport pripala je Ani Matković, dok je zahvalnicu za izniman doprinos studentskom aktivizmu dobila Ema Karmelić. 
    
Rektorovo upozorenje političarima 
    
    Rektor je u svom govoru istaknuo da još jednom želi upozoriti političare i širu javnost da vremena više nemamo i da moraju iskoristiti pamet sveučilišta, jer će u protivnom posljedice biti sve drastičnije i ogledati se u odlasku mladih i školovanih ljudi. 
    Posebno je izrazio i zabrinutost zbog razine financiranja istraživanja, koje nije dostatno, a razvoj istraživačkih karijera skoro je zaustavljen te je dodao da danas na Sveučilištu radi dvije tisuće zaposlenih te studira 17 tisuća studenata, od kojih polovica dolazi izvan Primorsko-goranske županije, a od toga živi skoro pet tisuća riječkih obitelji.
 ilo, no ipak smatra da se može i više, bolje i brže. Najavljujući kako Sveučilište u idućoj godini očekuje još više izazova, rektor je istaknuo da se čim prije mora pokrenuti Centar za cjeloživotno učenje i doktorska škola, no kao najvažniji projekt za ovaj kraj i za Sveučilište apostrofirao je integraciju s KBC-om i osnivanje sveučilišne bolnice. 
    
Strateško pitanje

– Usprkos dugogodišnjoj tradiciji i značajnim dometima riječke medicine, riječko zdravstvo je u krizi. Posebno zabrinjava zaostajanje u razvoju kliničkih medicinskih znanosti, čemu svakako negativno doprinosi narušavanje sustava vrijednosti i sustavno kršenje temeljnih akademskih načela u radu i razvoju sveučilišne bolnice. Zbog nedostatnog ulaganja i loše kadrovske politike Rijeka zaostaje i u onim segmentima vrhunske kliničke medicine u kojima je nekad predvodila. 
    Sveučilišna bolnica strateško je pitanje za riječko zdravstvo i za ovo Sveučilište i tu nam je potrebna snažna potpora lokalne i županijeske vlasti. Principi su nam uglavnom svima poznati, samo ih se trebamo pridržavati i puno više raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u našim strategijama. Uz sveučilišni Kampus, sveučilišna bolnica mora biti jamstvo razvoja riječkog sveučilišta i riječke medicinske znanosti, struke i zdravstvene industrije. Moramo biti kritični i prema sebi samima i priznati da nismo radili ono što se od nas očekivalo i očekuje, upozorio je rektor.


 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 9 od 24
 
 

Opća uredba europskog parlamenta i vijeća

Ove stranice koriste kolačiće kako bi osigurale bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost. Ako se slažete s korištenjem kolačića kliknite 'Slažem se'.

Više o kolačićima
Više o privatnosti
Pogledajte uredbu (EU) 2016/679 europskog parlamenta i vijeća

EU Cookie Directive plugin by www.channeldigital.co.uk